131 - PDF by pengxiang

VIEWS: 171 PAGES: 58

									                                            21



                                                                                   TE-TO prvi put je bila na mre`i. Uru~ene su nagrade
                       POGLED UNATRAG                                              Zaklade "Hrvoje Po`ar", nagrade Hrvatske elektropri-
                                                                                   vrede nadarenim u~enicima iz matematike i fizike, a uz
                                                                                   Svjetski dan okoli{a i nagrade i priznanja za za{titu
                       Na kraju smo jo{ jedne poslovne godine. Kada bi se          okoli{a. Odr`ana je Osma me|unarodna dispe~erska
                       zapitali koja je temeljna zna~ajka 2001., mogli bi          jedrili~arska regata.
                       uop}eno re}i da je ta godina pro{la u i{~ekivanju na-
                       javljenih promjena. Ali, mogli bi i re}i da to nije         Hrvatski sabor je 19. srpnja prihvatio energetske zako-
                       zna~ajno utjecalo na ritam doga|aja vezanih za HEP.         ne, u Bonnu je odr`ana Konferencija stranaka okvirne
                       Da je tomu tako, pogledajmo {to se zna~ajnije dogodi-       konvencije o promjeni klime, a potpisan Ugovor o iz-
                       lo u 2001. godini.                                          gradnji TS Dobri u Splitu. Pu{ten je u rad DV 110 kV
                       Po~etkom godine sindikati HEP-a su poru~ili da zbog         Buje-Buzet te TS 30/10(20) kV Rogoznica, a poja~ana
                       otkazivanja Kolektivnog ugovora ne jam~e socijalni mir.     je TS 110/35/10 kV Makarska. Po`ari su ponovno pu-
                       U Puli se 19. sije~nja dogodila sna`na eksplozija u plin-   sto{ili Dalmacijom.
                       skoj mre`i, Kon~ar je obilje`io 80 godina postojanja,       Krajem kolovoza obilje`eno je 106 godina HEP-a i 75
                       zapo~ela je izgradnja dalekovoda 110 kV Buje-Buzet.         godina javne elektrifikacije i elektri~nog tramvaja u
Ður|a Sušec,           U velja~i su odr`ani skupovi zaposlenika o otkazivanju      Osijeku. Jezero Lokve je - nakon 22 godine - ispra`nje-
Glavni i odgovorni     Kolektivnog ugovora i daljnjim akcijama sindikata           no zbog sanacije. Goran Ivani{evi} osvojio je Wimble-
urednik HEP Vjesnika   HEP-a. U organizaciji Sektora za toplinarstvo HEP-a         don, a pra}enje izlu~nog susreta i do~eka u Splitu
                       predstavljeni su novi projekti primjene mjera energet-      odrazilo se na dijagram potro{nje elektri~ne energije.
                       ske u~inkovitosti u toplinskoj djelatnosti, prvi plin-
                                                                                   Ve} u rujnu je zapo~ela ogrjevna sezona, odr`ana je
                       sko-turbinski     agregat    Kombi     kogeneracijskog
                                                                                   Donatorska konferencija za financiranje novih projeka-
                       postrojenja TE-TO sinkroniziran je s mre`om, a zima je
                                                                                   ta za{tite okoli{a te znanstveno stru~ni skup Za{tita
                       pokazala zube u Lici gdje su zabilje`ene velike {tete
                                                                                   zraka. Obavljen je najve}i remont u povijesti HE Senj,
                       na elektroenergetskim postrojenjima. Kulminirala je
                                                                                   u Europi su 14. rujna u 12 sati zaustavljene sve aktiv-
                       kalifornijska energetska kriza.
                                                                                   nosti u znak su}uti za poginule u teroristi~kom napadu
                       U o`ujku je obilje`eno uspostavljanje sustava mjerenja      na New York.
                       kakvo}e zraka u Zagrebu, potpisan je Ugovor s ino-
                       zemnim konzultantom Vlade Republike Hrvatske za re-         Umro je Vojmir Dvornik - dijete, u~enik i u~itelj Hrvat-
                       strukturiranje i pripremu privatizacije HEP-a Norton        ske elektroprivrede. Pu{ten je u pogon dalekovod 110
                       Rose. Na izvanrednoj Skup{tini SUDEL-a odlu~eno je          kV Osijek - Beli Manastir, polo`en je podmorski 20 kV
                       da }e HEP predsjedati SUDEL-om od 2005. do 2007.            kabel Su}uraj-Drvenik. Ribogojili{tu HE Gojak dodije-
                       godine, u Splitu je pao prvi snijeg 2001.                   ljeno je priznanje za najljep{i okoli{.

                       Krajem travnja Vlada Republike Hrvatske uputila je na       Studeni je mjesec sje}anja na tragediju Vukovara. U
                       raspravu Hrvatskom saboru pet prijedloga energetskih        tom je mjesecu odr`ano Peto savjetovanje HK CIGRÉ te
                       zakona, HEP je za financijsku stabilnost dobio novi         medijsko predstavljanje izvje{}a "Hrvatska elektropri-
                         me|unarodni sindicirani kredit od 120 milijuna eura,      vreda i okoli{ 1999. - 2000.". Odr`an je 18. Svjetski
                         potpisan je Memorandum o razumijevanju izme|u             energetski kongres te Sedma konferencija stranaka ok-
            54           USAID i HEP-a o financiranju obnove elektrodistribu-
                         cijske mre`e u povratni~kim naseljima. Predstavljene
                                                                                   virne konvencije o promjeni klime. U Lici ponovno
                                                                                   o{te}eni dalekovodi, TE Rijeka radi punom parom.
                         su mjere energetske u~inkovitosti na javnoj rasvjeti
                                                                                   U prosincu je zabilje`ena rekordna potro{nja u Hrvat-
                         grada Zagreba, Vlada kraljevine Norve{ke dodijelila
                                                                                   skoj, a na europskom tr`i{tu rekordne cijene elektri~ne
                       je HEP-u tre}u donaciju za izgradnju 45 kabelskih TS
                                                                                   energije. Potpisani su Me|udr`avni ugovor i Dru{tveni
                       10(20)/0,4 kV.
                                                                                   ugovor za NE Kr{ko izme|u hrvatske i slovenske stra-
                       U svibnju su obilje`ene obljetnice CIGRÉ, spojeni su        ne, HEP-u je potvr|en kreditni rejting za 2001. godinu.
                       sustavi svjetlovodnih magistralnih veza izme|u HEP-a i      Odr`an je Dan potro{a~a HEP-a te 10. forum HED-a.
                       ELES-a, HEP je postao jedan od 33 osniva~a iz 20 eu-        Sindikati su prosvjedovali ispred sjedi{ta HEP-a u Za-
                       ropskih zemalja UCTE. Obilje`eno je stolje}e elektrifi-     grebu. Nadzorni odbor je prihvatio dokument "Preobli-
                       kacije Dubrovnika.                                          kovanje HEP-a u HEP - Grupu".
                       Po~etkom lipnja utemeljen je HEP - Plin d.o.o. Osijek,      Godina i{~ekivanja zavr{ava, zna~i, utvr|enom koncep-
                       parna turbina Kombi kogeneracijskog postrojenja             cijom promjena.




                        U OVOM BROJU
             29         Podivljala cijena na kratkoro~nom tr`i{tu elektri~ne energije (Lajpcig)                                        4, 5
                        Stabilno stanje elektroenergetskog sustava                                                                     6
                        Nadzorni odbor HEP-a d.d. prihvatio dokument "Preoblikovanje HEP-a u HEP-Grupu"                                7
                        Utvr|eni sporazumni odnosi Hrvatske i Slovenije o NE Kr{ko                                                     7
                        Dan potro{a}a Hrvatske elektroprivrede                                                                         8-11
                        10. forum HED-a: Idealnog modela - nema                                                                        12, 13
                        Bankrotirao ENRON                                                                                              14
                        Telekomunikacijski boom u Dalmaciji                                                                            16, 17
                        Prosvjedovali sindikati HEP-a                                                                                  19
                                                                                                                                                             budnost

                                                                                                       HRVATSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV




OSIGURANA UREDNA OPSKRBA POTRO[A^A
ZIMSKO razdoblje je uobi~ajeno razdoblje pove}ane
potro{nje elektri~ne energije, topline i plina. U odnosu
na pro{lu godinu kada je bila blaga zima, ova je zima s
puno ni`im temperaturama zraka, pa je sukladno tomu i
pove}ana potro{nja. Primjerice, 17. prosinca o.g.
ostvarena je maksimalna dnevna potro{nja elektri~ne
energije od 56886 MWh i trenutna snaga od 2796 MW.
Valja napomenuti da je po~etkom prosinca ENRON pre-
stao isporu~ivati HEP-u 4 milijuna 200 tisu}a kWh elek-
tri~ne energije dnevno, a sredinom prosinca do{lo je do
porema}aja u plinoopskrbnom sustavu, koji je trajao
nekoliko dana. Tada su, na zahtjev INE, termoelektrane
koristile alternativno gorivo.
Unato~ svim nabrojenim lo{im okolnostima, hrvatski
elektroenergetski sustav osiguravao je dovoljne koli~ine
elektri~ne energije i opskrba potro{a~a je bila uredna.
Promijenjena je struktura proizvodnje, jer zbog izostan-
ka o~ekivanih ki{a u akumulacijskim jezerima je puno
manje vode nego pro{le godine. Usporedbe radi, spo-
menimo da je po~etkom pro{le godine u akumulacij-              Dnevna potro{nja tijekom prosinca 2000. i 2001. godine
skim jezerima bilo 945 milijuna kWh, odnosno 51,7
posto ukupne njihove popunjenosti i hidroelektrane su
u strukturi proizvodnje ~inile 82 posto, a termoelektrane
18 posto. Izvoz i uvoz elektri~ne energije bili su uravno-
te`eni.
Krajem ove godine, sadr`aj akumulacija je 343 milijuna
kWh, odnosno popunjenost je 18,7 posto, tako da pro-
izvodnja hidroelektrana ~ini 23 posto, termoelektrana
pribli`no 52 posto i uvozi se 25 posto elektri~ne ener-
gije. Valja naglasiti zna~aj dalekovoda 400 kV Ma|arska
- Hrvatska, preko kojeg se uvozi vi{e od 1.100 MW!
Mo`e se sa sigurno{}u tvrditi da bi, da nema tog Dale-
kovoda, imali te{ko}a u sustavu jer su ograni~eni kapa-
citeti tranzita preko slovenskog elektroenergetskog
sustava.
Najve}i teret u sustavu nose temeljni elektroenergetski
objekti - termoelektrane. Sve termoelektrane proizvode
punim kapacitetom, osim TE Plomin 1 gdje je u tijeku
kapitalni remont, koji }e trajati do polovice sije~nja.
                                                               Struktura proizvodnje i uvoza elektri~ne energije kojima su zadovoljene potrebe hrvatskih potro{a~a za elek-
Spomenimo sretnu okolnost da je TE Rijeka, nakon pet
                                                               tri~nom energijom
mjeseci neprekidnog rada, pravodobno zaustavljena
zbog ~i{}enja postrojenja i pravodobno zapo~ela rad i
bitno pobolj{ala stanje u elektroenergetskom sustavu.        Mogli bi zaklju~iti da }e i dalje hrvatski elektroenergetski
Odnosno 16. prosinca bila je na mre`i, upravo dan prije      sustav za potro{a~e osiguravati dovoljne koli~ine elek-
rekordne potro{nje. Povremeno se koristi i TE Jertovec,      tri~ne energije uz maksimalnu proizvodnju termoelektrana,
koja koristi ekstra lako lo`ivo ulje. Dakako da su zbog      proizvodnju hidroelektrana ovisno o dotocima vode i uvoz
svega toga pove}ani tro{kovi proizvodnje, a i elektri~na     elektri~ne energije. Istina, kada su postrojenja termoelek-
energija na europskom tr`i{tu je bila 20 puta skuplja.       trana kojih je najve}i broj na zavr{etku svog `ivotnog vijeka
                                                             - prenapregnuta, postoji mogu}nost poreme}aja u proiz-
Za idu}u godinu dugoro~nim je ugovorom osiguran              vodnji. Kratkotrajni bi se mogli premostiti, a pote{ko}u bi
uvoz za {est mjeseci i jo{ dodatni ugovor za tri mjese-      mogli stvoriti dugotrajniji poreme}aji.
ca. S obzirom da su pale velike koli~ine snijega, zato-
pljenje }e donijeti i ve}e koli~ine vode u akumulacije       Naglasimo jo{ jedanput vrijednost temeljnih elektroener-
hidroelektrana. Plinoopskrbni sustav je stabiliziran, a      getskih objekata u na{em sustavu i spremnost i spretnost
                                                             zaposlenika koji o njima skrbe. Jednako tako, naglasimo           Tijekom bo`i}nih blagdana, najve}i teret u sustavu
dovoljne su zalihe teku}eg goriva. Odnosno, u Rijeci su                                                                        nosile su termoelektrane, a ostatak je podijeljen
                                                             umije{nost i profesionalnost zaposlenika Sektora za
zalihe ve}e od potreba TE Rijeka, tako da }e se prema                                                                          izme|u proizvodnje hidroelektrana i iz uvoza
                                                             vo|enje i gospodarenje elektroenergetskim sustavom
potrebi teku}e lo`ivo ulje dopremiti za TE Sisak. Dovo-
                                                             koji su sustav pripremili i na ovakve okolnosti.
ljne su i zalihe ugljena za proizvodnju termoelektrana
                                                                                                                             izvanredne okolnosti. Njihova budnost i znanje pokazalo
Plomin. Sektor za vo|enje i gospodarenje elektroener-        Puno je puta potvr|ena ~injenica da su, zahvaljuju}i
                                                                                                                             se puno puta i potvrdilo ~injenicu da su ljudi najve}e
getskim sustavom o~ekuje po~etkom srpnja ove godine          dobrim elektroprivrednim vukovima, postrojenja Hrvat-
                                                                                                                             bogatstvo Hrvatske elektroprivrede.
u hrvatskom elektroenergetskom sustavu i proizvodnju         ske elektroprivrede raspolo`iva sustavu, da je sustav
iz NE Kr{ko.                                                 dobro vo|en i spreman za ovakve - mogli bi ih nazvati -                                               \ur|a Su{ec


                                                                                                                                     HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                   3
     fenomeni

    PODIVLJALA CIJENA NA KRATKORO^NOM TR@I[TU ELEKTRI^NE ENERGIJE (LAJPCIG)




    ^AK 627 EURA ZA MWh!
                  Dijagram ostvarene potro{nje elektri~ne energije
                          dana 17. prosinca 2001. godine                           Ponedjeljak 3. prosinca i 10. prosinca 2001. godine




                                                    DOSAD NAJVE]E
                                                   OPTRE]ENJE "[PICA"




     Slika 1.                                                           Slika 2.




     Slika 3.                                                           Slika 4



    OD 10. DO 17. PROSINCA 2001. GODINE NASTAVLJEN JE RAST
    CIJENA IZ PRETHODNOG TJEDNA I DOSTIGAO VRLO VISOKE
    VRIJEDNOSTI, KAKVE DOSAD NISMO BILI U PRIGODI VIDJETI NA
    OVOM IZVORNIKU, A STANJE NA LAJPCI[KOJ BURZI MIJENJA SE IZ
    DANA U DAN, PA KAD BUDETE U RUKAMA IMALI OVAJ HEP VJESNIK,
    TKO ZNA [TO ]E BITI S CIJENOM

4    HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
                                                                                                                                                       nagovje{taj

                                                                 IZVANREDNA KONFERENCIJA ZA NOVINARE



KRATKORO^NO tr`i{te elektri~ne energije (~esto se naziva
i spot tr`i{te) po~etkom prosinca ove godine bilje`i velike      NE O^EKUJU SE POTE[KO]E U OPSKRBI
skokove cijena. Ono je ina~e, prema svom ustrojstvu,
promjenljivo, {to zna~i da cijenom brzo prati doga|aje na        ELEKTRI^NOM ENERGIJOM I PLINOM
tr`i{tu. Na cijenu elektri~ne energije odra`avaju se, prim-
jerice, zahla|enje ili obilnije dugotrajne padaline i sli~ni     U NEDJELJU, 16. prosinca o.g. je u Hrvatskoj elektropri-     tine tisu}a USD?!). U INI o~ekuju da }e se primjenom no-
meteorolo{ki utjecaji. Razlozi za ove prosina~ke rekordne        vredi odr`ana izvanredna konferencija za novinare, nakon     vih energetskih zakona stvoriti uvjeti da se kroz razumne
skokove cijena su razli~iti. Ovom prigodom }emo grafiko-         koordinacijskog sastanka predstavnika INE i HEP-a o          prihode omogu}i razvoj plinoopskrbnog sustava.
nima prikazati dnevni porast cijena, s tim da napominjemo        pote{ko}ama u energetskom sustavu i dogovoru kako da-
da u ovom prikazu nisu razmatrani dugoro~ni aran`mani.           lje u zimskom razdoblju. Naime, zbog zahla|enja je           BEZ POTE[KO]A UZ NEKOLIKO "AKO"
Slika 1. sastoji se iz dva dijela. U gornjem dijelu je dnevni    pove}ana potro{nja plina i elektri~ne energije i ula`u se    S opskrbom potro{a~a elektri~nom energijom u Hrvatskoj
dijagram potro{nje elektri~ne energije, a ispod njega su         napori za urednu opskrbu potro{a~a u Hrvatskoj.              ne o~ekuju se pote{ko}e ako }e bez poreme}aja raditi ter-
prikazani blokovi ponude elektri~ne energije na Laj-             Novinare su o trenuta~nom stanju izvijestili Mato Pa`i},     moelektrane i prijenosni putovi, osobito DV 400 kV povez-
                                                                 ~lan Uprave HEP-a za proizvodnju, Jakov Sinov~i}, direk-     nica s Ma|arskom i preko njega s europskim tr`i{tem, ako
pci{kom spot tr`i{tu. Ti blokovi su funkcionalno vezani za
                                                                 tor Sektora za vo|enje i gospodarenje EES-a, Darko           }e biti uredna opskrba termoelektrana gorivom, te ako }e
svaki dio dijagrama potro{nje energije. Oni su definirani
                                                                 Kara~i}, direktor Slu`be komercijalnih poslova INE i Mla-    se na europskom tr`i{tu - unato~ visokoj cijeni - mo}i ku-
nazivom i vremenom trajanja svakog bloka. Definirano je i
                                                                 den Puljiz, zamjenik direktora veleprodaje INE.              piti elektri~na energija. Uz TE Sisak, TE Rijeka je tog jutra
vrijeme trajanja svakog bloka ponude elektri~ne energije.
                                                                                                                              nakon zastoja po~ela proizvodnju sa 125 MW i o~ekivalo
Iz grafi~kog prikaza u doljnjem dijelu slike 1, o~ito je za
                                                                   HEP UDOVOLJIO ZAHTJEVU INE ZA                              se da }e dosti}i 320 MW. Ako se stabilizira tlak plina u
koji dio dijagrama (odnosno dana - 24 sata) se oni funkcio-            NEKORI[TENJEM PLINA U                                  plinoopsrbnom sustavu, u elektroenergetski sustav }e se
nalno ve`u.                                                             TERMOELEKTRANAMA                                      uklju~iti plinska postrojenja u TE-TO i EL-TO, a dragocjen
Tako termin base (01-24) ozna~ava cjelodnevnu ponudu             Zbog iznimno hladnog vremena, potro{nja elektri~ne           je i uvoz spomenutim 400 kV dalekovodom od 1000 MW.
elektri~ne energije, a peak (09-20) definira ponudu ener-        energije u Hrvatskoj dosegla je rekordnih 55 milijuna kWh    Dakako da bi u takvim okolnostima bila dragocjena ki{a,
gije u najoptere}enijem dijelu dnevnog dijagrama. Svi            dnevno! Prema zahtjevu INE, zbog pote{ko}a u plino-          koja bi omogu}ila pove}ani rad hidroelektranama.
ostali blokovi upotrebljeni i nabrojani na ovoj slici grafi~ki   opskrbnom sustavu, termoelektrane su prestale koristiti      HO]E LI BITI DOVOLJNO ELEKTRI^NE
su razumljivi sa slike 1.                                        plin kojeg su zamijenile alternativnim gorivom - teku}im             ENERGIJE I PLINA?
                                                                 lo`ivim uljem. Odnosno, zaustavljena je proizvodnja elek-
Valja izdvojiti samo jo{ jedan termin: rush hour (17-20)*,                                                                    Uz novinarska pitanja, koja su se odnosila na teku}e gori-
                                                                 tri~ne energije u plinskim termoelektranama u Zagrebu i u
koji se odnosi na sate maksimalnog dnevnog optere}enja.                                                                       vo lo{e kvalitete i utjecaje na postrojenja zbog kojih se
                                                                 Osijeku. Uz rad postoje}ih termoelektrana i bri`ljivo
Taj termin obuhva}a dnevnu {picu i uop}e sate maksimal-                                                                       ~esto mora zaustaviti proizvodnja termoelektrana, remont
                                                                 kori{tenje vode iz akumulacijskih jezera hidroelektrana,
nih optere}enja. Upravo je cijena energije ponu|ene na                                                                        Rafinerije Sisak, strukturu elektroenergetskog sustava koji
                                                                 koje su puno manjeg kapaciteta od uobi~ajenog u ovom
kratkoro~nom tr`i{tu (Lajpcig) tog bloka najvi{e porasla u                                                                    bi mogao funkcionirati neovisno o hidrolo{kim okolnosti-
                                                                 razdoblju godine, uvozi se 30 posto elektri~ne energije.
proteklom razdoblju. Svi ostali blokovi ponude elektri~ne        Na taj na~in, potro{a~ima se osigurava uredna isporuka       ma, mogu}e pove}anje cijene elektri~ne energije, lo{e
energije, tako|er, su imali malo manji porast cijena u od-       elektri~ne energije. Valja napomenuti da su okolnosti s      stanje plinoopskrbnog sustava, odnos INE i HEP-a i njihov
nosu na spomenuti blok.                                          potro{njom sli~ni i u drugim zemljama Europe, pa je cije-    odnos prema energetskom sustavu - najva`nije je bilo pi-
                                                                 na elektri~ne energije na europskom tr`i{tu dosegla rekor-   tanje ho}e li biti dovoljno elektri~ne energije i plina.
Slika 2. prikazuje cijenu svih kategorija ponude elektri~ne
energije. Na ovoj slici razmatrano je razdoblje od 3. do 10.     dne iznose, {to dodatno ote`ava njenu nabavu.                HEP je u proteklih nekoliko godina dovr{io izgradnju TE
prosinca. Najve}i porast su ostvarili blokovi ponude u                                                                        Plomin 2, PTE EL-TO, Kombi kogeneracijskog bloka TE-TO
                                                                  OSIGURATI DODATNI UVOZ PLINA I                              i DV 400 MW Heviz - @erjavinec. Me|utim, valja napome-
dnevnim satima, dok je porast cijena ostalih blokova po-         PRIMJERENE SKLADI[NE KAPACITETE
nude energije malo ni`i. Energija ponu|ena u ovom raz-                                                                        nuti da je Hrvatska ostala bez 1000 MW izgra|enih u dru-
                                                                 S obzirom da je zbog neuobi~ajeno niskih temperatura -       gim republikama. Ali, od 1995. godine nije bilo prekida u
doblju za no}ne termine je manje porasla.
                                                                 nezabilje`enih u proteklih 50 godina - pove}ana potro{nja    isporuci elektri~ne energije potro{a~ima u Hrvatskoj. Uz
Na slici 3. su prikazane cijene energije samo dvije vrste        plina, do{lo je do poreme}aja u plinoopskrbnom sustavu.      zna~ajan uvoz i stabilan rad, istina, starih termoelektrana
ponude, a to su base (01-24) i pojedina~ne satne ponude.         Osim zahtjeva HEP-u, da bi stabilizirali sustav, INA je      te urednu opskrbu gorivom, potro{a~ima se ne}e uskratiti
(iz sata u sat- pojedina~ni sati). Tankom crvenom crtom          uskratila opskrbu plina odre|enim ve}im potro{a~ima -        zadovoljavanje potreba za elektri~nom energijom.
ozna~ena je cjelodnevna energija (za 10. prosinac), a de-        du`nicima.                                                   Jednako tako, nakon {to je prevladana kriza plino-
belom crtom promjena satnih cijena elektri~ne energije na        Naime, plinoopskrbni sustav nije prilago|en ovakvim          opskrbnog sustava, ne}e biti redukcija u isporuci prirod-
istom izvorniku. Zelenom linijom ozna~en je ponedjeljak          okolnostima, koje bi se mogle nazvati iznimnima. INA raz-    nog plina. S obzirom da je plinoopskrbni sustav bio
3. prosinac, s jednakim na~inom ozna~avanja kao 10. pro-         mi{lja o osiguranju dobave koja }e i u takvim uvjetima       izgra|en za vrijeme doma}e proizvodnje nafte koja je sta-
sinca.                                                           mo}i odgovoriti zahtjevima tr`i{ta, odnosno o uvozu i        gnirala, a plin se razvijao - sustav je zaostao u razvoju.
Slika 4. prikazuje kretanje cijena elektri~ne energije za sve    primjerenim skladi{nim kapacitetima. Jer, tr`i{te se sve     Kako se ne mo`e primjereno razvijati iz svoje cijene na
                                                                 vi{e pove}ava, a osobito na razini lokalne distribucije s    tr`i{tu, vjeruje se da }e Vije}e za regulaciju Vlade Repu-
blokove ponude elektri~ne energije od 10. do 17. prosinca
                                                                 izra`enim sezonskim oscilacijama. Zbog poznatih op}ih        blike Hrvatske uravnote`iti sustav cijena i na taj }e na~in
2001. godine. U tom tjednu se nastavio rast cijena iz pret-
                                                                 okolnosti u svezi s cijenom plina i politikom prema razvo-   biti stvoreni uvjeti za razvoj plinskog sustava.
hodnog tjedna i dostigao vrlo visoke vrijednosti, kakve do-
                                                                 ju plinskog sustava, to nije u~injeno do sada, a zahvati     Kako je re~eno, svi ~ekamo 1. sije~nja 2002. godine i gle-
sad nismo bili u prigodi vidjeti na ovom izvorniku.
                                                                 nisu ostvarivi u kratkom vremenskom roku i bez zna~ajnih     damo u Vije}e za regulaciju i rje{avanje sudbine cijena
Na istoj slici se prema iznimno velikom skoku cijene ener-       financijskih sredstava (za skladi{te plina valja izdvojiti   elektri~ne energije i plina.
gije na spot tr`i{tu isti~u blokovi ozna~eni peak (09-20) i      120 do 150 tisu}a USD, a za dodatni cjevovod daljnje sto-
rush hour (17-20).                                                                                                                                                            \. Su{ec

Sve cijene iskazane su u eurima. Stanje na Lajpci{koj bur-                                                                                     Mato Pa`i}, ~lan Uprave HEP-a za proiz-
zi mijenja se iz dana u dan, pa dok budete imali u rukama                                                                                      vodnju, Jakov Sinov~i}, direktor Sektora
HEP Vjesnik i ~itali ovaj tekst, tko zna {to }e biti s cije-                                                                                   za vo|enje i gospodarenje EES-a, Darko
nom.                                                                                                                                           Kara~i}, direktor Slu`be komercijalnih
Znamo da trenuta~no ula`emo svi zajedno (zaposlenici u                                                                                         poslova INE i Mladen Puljiz, zamjenik di-
pogonima, elektranama kao i na svim ostalim radnim mje-                                                                                        rektora veleprodaje INE, nakon koordina-
stima) maksimalne napore za normalno funkcioniranje                                                                                            cijskog sastanka o trenuta~nom stanju u
hrvatskog elektroenergetskog sustava. To }emo ~initi i dalje.                                                                                  EES-u i plinskom sustavu, te dogovora
                                                                                                                                               kako dalje u zimskom razdoblju, odgova-
                                           Niko Mandi}
                                                                                                                                               rali su na pitanja novinara


                                                                                                                                                                                              5
        poruke

    POSLJEDNJA OVOGODI[NJA KONFERENCIJA ZA NOVINARE U HEP-u                                                                                                               ^ESTITKA


                                                                                      STANJE JE STABILNO                                                                  PREDSJEDNIK
                                                                                       va`na izgradnja doma}ih kapaciteta, jer se elektri~na energija mo`e u
                                                                                                                                                                          UPRAVE
                                                                                       svako doba kupiti na tr`i{tu, naglasio je Predsjednik Uprave HEP-a.
                                                                                                                                                                          Dragi zaposlenici Hrvatske
                                                                                       Kako je re~eno na ovoj konferenciji, u HEP-u se ula`u napori za pove}anje          elektroprivrede,
                                                                                       produktivnosti, tako da su u 2000. godini tro{kovi, koji nisu vezani uz naba-
                                                                                                                                                                          DOLAZI Bo`i}, najradosniji blagdan u
                                                                                       vu goriva, smanjeni za 100 milijuna kuna, a s time se nastavilo i u 2001.go-
                                                                                       dini. Tako|er, za 200 milijuna kuna su smanjeni tro{kovi osoblja, {to se
                                                                                                                                                                          na{em iskustvu, kada se obitelji
                                                                                       odrazilo na pla}e 2800 radnika s visokom stru~nom spremom koliko ih ima            okupljaju u svojim toplim domovima,
       ^lanovi Uprave HEP-a na konferenciji za novinare                                u HEP-u, koje su ispod prosjeka pla}a hrvatskog gospodarstva, s ~ime - na-         kada na{i gradovi svijetle posebnim
                                                                                       glasio je I. ^ovi} - Uprava HEP-a nije zadovoljna. Istodobno je ovom prigo-        sjajem, blagdan kojega svatko `eli
    POSLJEDNJA ovogodi{nja konferencija za novinare Hrvatske elektropri-               dom izrazio nadu da }e u HEP-u uskoro biti potpisan kolektivni ugovor.             sebi i svojim bli`njima u~initi sve~anim
    vrede odr`ana je 28. prosinca 2001. godine u sjedi{tu HEP-a u Zagrebu.                                                                                                i jedinstvenim. U tomu im poma`emo
                                                                                       Nadzorni odbor HEP-a, rekao je, prihvatio je koncept Uprave HEP-a o preo-
    "Stanje u HEP-u je stabilno, i u tehnolo{kom i u financijskom pogledu",                                                                                               i mi - Hrvatska elektroprivreda, svim
                                                                                       blikovanju Hrvatske elektroprivrede u HEP-Grupu, te uskoro valja o~ekivati
    ocijenio je na konferenciji Ivo ^ovi}, predsjednik Uprave HEP-a. Tako|er           uspostavljanje novog poduze}a - Nezavisnog operatora sustava i tr`i{ta.            onim {to redovnim ispunjavanjem
    je rekao da idu}a tri do ~etiri mjeseca ne}e biti pove}anja cijene elek-                                                                                              svojih zada}a kroz godinu,
    tri~ne energije, napomenuv{i kako je HEP svjestan socijalnih okolnosti u           ^lan Uprave i direktor Direkcije za ekonomske poslove HEP-a mr.sc.Darko            elektroenergetski sustav i opskrbu
    zemlji, te trenuta~no ima cijenu koja je me|u najni`ima u Europi (iza              Beli} upoznao je novinare s ~injenicom da je agencija Standard&Poor's i            energijom ~ini sigurnima i
    Hrvatske su, naveo je, tek Rumunjska, Jugoslavija i Bugarska). No, kako            ove godine Hrvatskoj elektroprivredi potvrdila me|unarodni investicijski kre-
                                                                                                                                                                          pouzdanima, ~ak i ovih dana, uz
    postoje}a cijena nije dostatna za ostvarenje investicija i osuvremenjivanje        ditni rejting, koji joj omogu}uje nastup na tr`i{tu kapitala uz povoljne uvjete.
                                                                                                                                                                          iznimnu hladno}u i te{ko}e s
    sustava HEP-a, najavio je da u idu}oj godini valja o~ekivati njezinu korek-        Na novinarski upit o rezultatima poslovanja HEP-a u ovoj godini, I. ^ovi} je       energentima. Posebno `elim izdvojiti
    ciju (pritom je demantirao navode da su usluge Hrvatskih `eljeznica po-            odgovorio da je jo{ prerano za izno{enje to~nih podataka ali je, podsjetiv{i       one na{e zaposlenike - dispe~ere,
    skupjele zbog pove}anja cijene elektri~ne energije, napomenuv{i da se              na lanjski gubitak od 691 milijun kuna, rekao da se o~ekuje dobit od 10 mi-        uklopni~are, interventne ekipe, koji }e
    ona nije mijenjala od listopada 2000., kada je, {tovi{e, za velike potro{a~e       lijuna kuna. Na pitanje o privatizaciji HEP-a, odgovorio je kako se trenuta~no     se odre}i dijela Bo`i}nog ozra~ja da bi
    pojeftinila 8 posto!).                                                             ne mo`e govoriti ni o na~inu ni o tajmingu, uz zaklju~ak: "Tijekom 2002. go-       u njemu mogli u`ivati drugi. Upravo ta
    Osvrnuv{i se na elektroenergetske okolnosti, I. ^ovi} je izdvojio podatak          dine HEP ne}e biti privatiziran, ali su provedene odre|ene pripreme".
                                                                                                                                                                          na{a zada}a mo`e nas ispunjavati
    kako je 17. prosinca zabilje`ena dosad najve}a dnevna potro{nja elektri~ne         Odgovaraju}i na upit o tijeku obnove TS 400/110 kV Ernestinovo, ~lan               osje}ajem zadovoljstva i ponosa.
    energije u Hrvatskoj: 56866 milijuna kWh, te najve}a trenutna snaga - 2769         Uprave i direktor Direkcije za prijenos HEP-a, mr.sc. Ivica Toljan, napome-
    MW! No, unato~ pove}anim potrebama za elektri~nom energijom u po-                                                                                                     Iza nas je jo{ jedna te{ka poslovna
                                                                                       nuo je kako je trenuta~no ve}ina projekata HEP-a koncentrirana u Slavoniji.
    sljednje vrijeme, ne o~ekuju se pote{ko}e u opskrbi tijekom novogodi{njih                                                                                             godina, koju smo unato~ nepovoljnim
                                                                                       Izme|u ostalog, tu je zavr{ena sanacija 110 kV mre`e {to je preduvjet, od-
    blagdana, niti u duljem razdoblju, rekao je, odav{i pritom priznanje svim za-                                                                                         okolnostima, zahvaljuju}i trudu i
                                                                                       nosno prva etapa u projektu TS Ernestinovo. Krajem studenog, podsjetio je,
    poslenicima HEP-a, koji su - kako je zaklju~io - omogu}ili besprijekorno           objavljen je me|unarodni natje~aj za izvo|a~e radova, a 14. sije~nja 2002.         odgovornom pristupu na{ih
    funkcioniranje elektroenergetskog sustava u proteklom razdoblju.                   godine planira se otvaranje ponuda. Europa, rekao je, jako vodi ra~una o           zaposlenika uspje{no okon~ali.
    Pribli`no 4,4 posto ve}a potro{nja elektri~ne energije u usporedbi s jedna-        tom projektu, pa }e se i sljede}a skup{tina UCTE vjerojatno odr`ati u Zagre-       Zahtjevna }e biti i nova, 2002.
    kim razdobljem pro{le godine ocijenjena je kao rezultat njenog pove}anog           bu. "Projekti u Slavoniji iznad svega su u interesu Slavonije i Hrvatske", na-     godina, u kojoj, upravo podsje}aju}i
    kori{tenja u ku}anstvima te znakovit pokazatelj o`ivljavanja gospodarstva.         glasio je mr.sc. I. Toljan.                                                        se obiteljskog zna~aja Bo`i}a, `elim
    Ipak, u ostvarenju elektroenergetske bilance u ovoj godini nije bilo nikakvih                                                                                         da se i Hrvatska elektroprivreda
                                                                                       Govore}i o NE Kr{ko, I. ^ovi} je rekao da je to za HEP iznimnno va`an ob-
    posebnih te{ko}a.                                                                  jekt u koji se HEP kao polovi~ni vlasnik - {to je nepobitna ~injenica - `eli
                                                                                                                                                                          potvrdi kao sna`na obitelj znalaca
    I. ^ovi} je iskoristio ovu prigodu da opovrgne ~este tvrdnje u javnosti kako       vratiti. U slu~aju da ne do|e do ratifikacije sporazuma o NE Kr{ko u dr`av-        koji }e graditi i sa~uvati ugled na{e
    je Hrvatska iznimno ovisna o uvozu elektri~ne energije: "To~no je da je uvo-       nim parlamentima, HEP }e - rekao je - tra`iti me|unarodnu arbitra`u.               tvrtke u budu}nosti.
    zimo 25 posto, ali je razlog tomu optimiranje ekonomskih u~inaka i na{ stav        Tako|er, HEP je u stalnim pregovorima i s BiH u svezi s elektroenergetskim         Uz takva razmi{ljanja, svima vama -
    da se elektri~na energija uvozi u slu~aju kada je jeftinija od one iz              objektima na teritoriju te dr`ave ~iju je izgradnju financirala hrvatska strana.   zaposlenicima Hrvatske
    doma}ih izvora. A doma}i izvori dovoljni su za hrvatske potrebe."                  Tijekom proteklih godina pribli`ila su se udaljena stajali{ta dviju strana, tako   elektroprivrede i va{im obiteljima,
                                                                                       da postoji vjerojatnost postizanja sporazuma u kratkom roku, ocijenio je I.
    No, kako je rekao, o~ita ~injenica rasta potro{nje elektri~ne energije ukazuje                                                                                        uime ~lanova Uprave i svoje osobno
                                                                                       ^ovi}. Kako je napomenuo, HEP u tim objektima pola`e svoja prava na
    na potrebu za izgradnjom novih kapaciteta te unaprje|enjem zna~ajki posto-                                                                                            ime, `elim mirne, svijetle i radosne
                                                                                       energiju, a ne na vlasni{tvo, te se trenuta~no razgovara o uvjetima preuzi-
    je}ih, prije svega zbog energetske neovisnosti, koja je jedan od bitnih ele-                                                                                          Bo`i}ne blagdane, te osobni i
                                                                                       manja elektri~ne energije iz tih izvora.
    menata dr`avne neovisnosti. Na zna~aj energetske neovisnosti najbolje su                                                                                              profesionalni uspjeh, zdravlje i sre}u u
    upozorili doga|aji u prosincu, demantiraju}i mi{ljenja prema kojima nije                                                                  Tatjana Jalu{i}             novoj, 2002. godini.


       GODINA REFORMA                                                         njezine odrednice, realnost se seli negdje drugdje. Bitno je
                                                                              ostati pri sebi, u sebi, uz ono {to ~uva cjelinu, prepoznatljivost,
       DOK prelazimo konvencionalizirani prag Nove godine, mo`da ni           {to je iskustvom potvr|eno.
       u {to nismo sigurni {to bi, osim iznena|enja, moglo karakterizi-
       rati eto, tu novu, 2002. godinu. Unato~ svim visokoegzaktnim           Svijet poznajemo kroz njegove imperative, njegove interese
       analizama, komparativnim podacima, fajlovima s iskustvima,             koji ga primarno pokre}u. Moramo se ~uvati lakonske i na-
       prognozerima pa i profetama sviju vrsta, tek se mo`emo nadati          dobudne doslovnosti o poznavanju tog svijeta dok nam
                                                                              istodobno izmi~e poznavanje vlastitih okolnosti i vlastite                     Prigodom 2. Dana potro{a~a, 11. prosinca 2001.,
       da repertoar iznena|enja u 2002. godini, ne}e dovesti u pitanje
       op}i dnevni ritam {ireg (svjetskog) a potom i na{eg okru`enja.
                                                                              domovine. I njezinih interesa. Hrvatska elektroprivreda                        Hrvatska elektroprivreda je uru~ila priznanje za redo-
                                                                              mo`e, u vremenu ispred nas, artikulirati interese i svaku                      vito pla}anje obveza za isporu~enu elektri~nu energi-
       No godina koja kre}e, puna je svakojakih vrsta na{ih planova,
                                                                              budu}nost Hrvatske - govore}i najdoslovnije.                                   ju u 2001. godini:
       shema, o~ekivanja. Ona je puna zami{ljenih promjena, reforma.
       Filozofi bi odmah upitali: je li rije~ o promjenama (reformama)        Pri tomu, Hrvatska, u svojoj potpunosti i {irini, mora biti
                                                                              novi izazov i novo obvezuju}e iskustvo za svakog od nas,
                                                                                                                                                             KU]ANSTVIMA - KUPCIMA ELEKTRI^NE
       koje }e donijeti vi{e sre}e svima?! Tko ih i za{to inicira?! Komu
                                                                                                                                                             ENERGIJE
       one slu`e?! Ovi su upiti vi{e ukrasne naravi no {to bi se o njima      iskustvo kojeg, realno, nismo mogli izgraditi kroz ovo krat-
       bavio ovaj kratak zapis.                                               ko vrijeme njezina postojanja.                                                 Milan Mu`ini}, Kri`evci; Josip Tarandek, Mala Su-
                                                                              Mi `ivimo u vremenu koje se ne}e zaustaviti, koje se ne}e                      botica; Niko Butijer, Pridvorje; Mile ^a~i}, Gospi};
       Svaka reforma, prije svega tra`i ljude koji }e ju provoditi. No ona
       tro{i ljude, ona tro{i energiju. Zna~ajno je stoga da ljudi razumi-    vra}ati na mjesto propusta. Bitno je stoga da reagiramo sna`nim                Mato Zeba, Ozalj; Josip Vitelj, Koprivnica; Vlado
       ju realnost koju mijenjaju, ali i da mogu anticipirati realnost koja   instinktom vlastite mudrosti, ponosa, znanja. Bez ikakve fraze,                Danjek, Daruvar; Karlo Vujkovi}, Osijek; Katica
       }e promjenama nastati. Stoga je vrlo va`no ne potro{iti vrijeme,       Hrvatska elektroprivreda, hepovci imaju mogu}nost raditi tako u                @uro, Po`ega; Mladen Ka{tela, Buzet; Vesna Pe-
       ne potro{iti ljude - uzalud. Jer, nema iza zavjese reformi nikakvih    novoj 2002. godini. Pomo}i, da se stoljetna tradicija nametne                  harda, Rijeka; Pavao Mar~inkovi}, Dvor; Valentin
                                                                              kao hrvatska elektroprivredna marka, da oja~a svoj autoritet no-
       senzacionalnih uspjeha (kao {to ina~e nema senzacija!). U tom                                                                                         Hlevnjak, Slavonski Brod; Vladimir Ozreti}, Split;
       smislu dobro je za`eljeti da nam 2002. ne bude u znaku realno-         vom me|unarodnom univerzalno{}u. Ali da ostane svoja, istin-
                                                                                                                                                             Dijana Gracin, [ibenik; Ru`a Toma{i}, Vara`din;
       sti kojom sami ne}emo znati ili ne}emo mo}i upravljati. Ina~e,         ska hrvatska i Hrvatska elektroprivreda. Koristim privilegij da
                                                                              vam (u ovom digresivnom zapisu) svima to za`elim u recima                      Ivan [tivi}, Vukovar; Janica Jak{a, Suhopolje; Ma-
       prejasna je ~injenica da smo izlo`eni velikoj brzini zbivanja,                                                                                        rijan Juri{a, Zlatar; Vesna Kne`evi}, Zadar; Stje-
                                                                              na{eg HEP Vjesnika.
       zna~i, pritisku zahuktalog vremena (~itaj: interesa). A pod priti-
                                                                                                                                                             pan Petan, Samobor
       skom, realnost postaje afektivna i ona zapravo izmi~e, gube se                                                             M. B. M.


6      HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
                                                                                                                                                                  odnosi




UTVR\ENI SPORAZUMNI ODNOSI HRVATSKE I SLOVENIJE O
NE KR[KO


NA REDU SU DR@AVNI PARLAMENTI
                                                                                                                          NADZORNI ODBOR HRVATSKE
UZ nazo~nost predsjednika vlada Hrvatske i Slovenije,                                                                     ELEKTROPRIVREDE D.D.
                                                                                                       Ivo ^ovi},
Ivice Ra~ana i Janeza Drnov{eka, u NE Kr{ko je 19.
                                                                                                       predsjednik
prosinca o.g. potpisom potvr|en paket sporazumnih
odnosa s dodacima, {to je sve bilo usugla{eno
                                                                                                       Uprave
                                                                                                       HEP-a
                                                                                                                          PRIHVA]ENO
izme|u dva premijera i parafirano u Oto~ecu po~etkom
srpnja ove godine. Istodobno je potpisan i
                                                                                                       prigodom
                                                                                                       potpisivanja
                                                                                                                          PREOBLIKOVANJE
Me|udr`avni ugovor za NE Kr{ko te Dru{tveni ugovor
za NE Kr{ko d.o.o.
                                                                                                       Dru{tvenog         HEP-a U HEP - GRUPU
                                                                                                       dogovora o
Me|udr`avni ugovor su potpisali ministar gospodar-                                                     NE Kr{ko           Nadzorni odbor je odr`ao svoje sjednice 17. i 27. prosinca
stva Republike Hrvatske Goranko Fi`uli} i ministar                                                     d.o.o.             o.g. Na sjednici od 17. prosinca odr`ana je tematska raspra-
okoli{a Republike Slovenije Janez Kopa~. Temeljne                                                                         va o restrukturiranju poslovnog sustava HEP-a, odnosno pre-
zna~ajke Ugovora su: suvlasni{tvo i raspodjela snage i                                                                    oblikovanju HEP-a u HEP - Grupu, kada je odlu~eno da se
energije 50 : 50, ravnopravnost u upravlja~kim struk-                                                                     utvr|uje Nacrt dokumenta o kojem Uprava HEP-a treba tra`iti
turama i konsenzus odlu~ivanja, kao i ravnopravnost u                                                                     mi{ljenje Ministarstva gospodarstva, a nakon toga }e se
anga`iranju hrvatskih poduze}a, {kolovanju, stipendi-                                                                     kona~an tekst dokumenta utvrditi na sjednici 27. prosinca.
ranju, zapo{ljavanju, utjecaj na tro{kove poslovanja,                                                                     Nadzorni odbor je prihvatio informaciju o poslovanju Dru{tva
sprje~avanje jednostranog pove}anja tro{kova dr`av-                                                                       u razdoblju od 1. sije~nja do 31. listopada 2001. godine i
nim mjerama sa slovenske strane, rad NE Kr{ko do                                                                          Projekciju rezultata poslovanja do kraja godine. Jednako
                                                           ja nego na dan dono{enja Uredbe i isklju~ivanja
najmanje 2023. godine uz mogu}nost produljenja                                                                            tako, prihva}en je Nacrt gospodarskog plana i Nacrt plana in-
                                                           HEP-a iz NE Kr{ko, a slovenski investicijski krediti za
radnog vijeka, odlaganje otpada na lokaciji NE Kr{ko                                                                      vesticija za 2002. godinu, s tim da }e odluku o njihovu prih-
                                                           izgradnju NE Kr{ko se isklju~uju iz NE Kr{ko. Dru{tve-         va}anju donijeti na sjednici 27. prosinca o.g. Odgo|ena je
do najmanje 2020. godine, skupljanje sredstava za
dekomisiju i radioaktivni otpad u hrvatskom fondu pod      nim ugovorom je utvr|eno da }e HEP po~eti preuzi-              rasprava o Prijedlogu odluke o otpisu potra`ivanja za skupinu
hrvatskim nadzorom, utvr|ena naknada kapitala HEP-u        mati elektri~nu energiju iz NE Kr{ko 1. srpnja 2002.           potro{a~a djelatnosti zdravstva, a prihva}en je Prijedlog
u slu~aju jednostranih slovenskih pravnih mjera. Osim      godine. Protokolom o prijelaznim odredbama su                  odluke o izmirenju me|usobnih potra`ivanja otpisom po-
toga, povla~e se sve sudske tu`be izme|u osniva~a i        utvr|eni datumi za o~ekivano ratificiranje Me|udr`av-          tra`ivanja za kamate H@-a te na taj na~in je provedena Odluka
NE Kr{ko, a za rje{avanje budu}ih sporova predvi|a se      nog ugovora i to do 1. travnja 2002. godine te za for-         Vlade Republike Hrvatske od 25 lipnja 2001. godine. Nad-
arbitra`a.                                                 miranje svih tijela Dru{tva od 1. srpnja 2002. godine.         zorni odbor prihvatio je Izvje{}e o kontinuiranom popisu u
                                                           Zajedni~ka radna skupina }e odmah po~etkom idu}e               razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna, donio odluku o manjkovi-
Dru{tveni dogovor za NE Kr{ko d.o.o. potpisali su pred-    godine po~eti s pripremama koje su nu`ne za po~etak            ma i vi{kovima dugotrajne i kratkotrajne materijalne imovine,
sjednik Uprave HEP-a Ivo ^ovi} i direktor ELES-GEN         rada novog dru{tva. Osim toga, valja revidirati Plan           te obvezi da se u poslovnim knjigama organizacijskih dijelo-
Vjekoslav Koro{ec.                                         poslovanja NE Kr{ko za 2002. godinu, kojeg je prihva-          va provedu odgovaraju}a knji`enja. Jednako je tako prihvatio
                                                           tila slovenska strana.                                         Izvje{}e o rashodovanju dotrajale i neupotrebljive nemateri-
Osim odredbi koje se preuzimaju iz Me|udr`avnog
                                                                                                                          jalne i materijalne imovine i otpisu potra`ivanja i obveza
ugovora, Dru{tveni ugovor utvr|uje i: temeljni kapital
                                                           Prigodom potpisivanja spomenutih dokumenata, pre-              HEP-a na dan 30. rujna 2001. godine.
dru{tva od pribli`no 800 milijuna njema~kih maraka,
                                                           mijeri Hrvatske i Slovenije izrazili su zadovoljstvo {to su
paritetne odnose ~lanova uprave i nadzornog odbora                                                                        Na sjednici odr`anoj 27. prosinca, Nadzorni odbor je utvrdio
                                                           Hrvatska i Slovenija nakon deset godina uspjele, bez           tekst dokumenta Uprave Dru{tva Preoblikovanje HEP-a u HEP
NE Kr{ko, arbitra`no rje{avanje sporova nastalih u
                                                           vanjske pomo}i, rije{iti otvoreno pitanje NE Kr{ko.            - Grupu, uz razmotrene primjedbe i prijedloge Ministarstva
upravi ili nadzornom odboru Dru{tva. [to se ti~e finan-
                                                           Me|utim, o tomu }e odlu~iti dr`avni parlamenti, koji ih        gospodarstva te djelomi~nu primjenu Gospodarskog plana i
cijskih odnosa, oni se ure|uju tako da HEP nema ni-
                                                           trebaju ratificirati.                                          Plana investicija za 2002. godinu.
kakvih dugova prema slovenskoj strani, a NE Kr{ko ne
smije u podru~ju kratkoro~nih zadu`enja biti zadu`eni-                                                            UR                                                              UR

KU]ANSTVIMA - KUPCIMA OGRJEVNE TOPLINE                     Babina Greda; Mikleu{evci d.o.o., Mikleu{; Hrvatski           Brodogradili{te Viktor Lenac d.d., Rijeka; Segestica
Mirko Ramljak, Zagreb; Ana Jakovac, Osijek                 zavod za zdravstveno osiguranje, ispostava Krapina;           d.o.o., Sisak; Drvna industrija S. Sekuli} d.o.o., Nova
                                                           Pekara Zimaj Tom, Zadar; Kika-Graf d.o.o., Zagreb             Gradi{ka; Dalmacijacement d.d., Split; Girk Kalun
KU]ANSTVIMA - KUPCIMA PRIRODNOG PLINA                                                                                    d.d., Drni{; Metalska industrija Vara`din d.d.,
Ivica Lenard, Josipovac                                    PRAVNIM OSOBAMA - MALIM KUPCIMA                               Vara`din; PZ Jankovci, Stari Jankovci, OMCO d.d.,
                                                           TOPLINSKE ENERGIJE
                                                                                                                         Hum na Sutli; TCG Metalni lijev d.o.o., Benkovac; Kli-
PRAVNIM OSOBAMA - MALIM KUPCIMA                            Hotel Osijek d.d., Osijek
ELEKTRI^NE ENERGIJE                                                                                                      nika za plu}ne bolesti Jordanovac, Zagreb

Grgi} d.o.o., Bjelovar; Grad Prelog; Pekara Antunovi},     PRAVNIM OSOBAMA - MALIM KUPCIMA                               VELIKIM KUPCIMA INDUSTRIJSKE PARE
Ku}i{te; Zvonimir d.o.o., Oto~ac; Madig d.o.o. Ogulin; I   PRIRODNOG PLINA
                                                                                                                         Zagreba~ka pivovara
& M, Trgovina prehrambenih proizvoda, Klo{tar Podrav-      Arbanas d.o.o., Osijek
ski; Mlinoprom, Dubrava; Mijok magazin d.o.o., Osi-                                                                      VELIKIM KUPCIMA PRIRODNOG PLINA
jek; Autoprometno poduze}e, Po`ega d.d.;                   VELIKIM KUPCIMA ELEKTRI^NE ENERGIJE
                                                                                                                         Wienerberger Cetera d.d., \akovo
Erman-Komerc d.o.o., @minj; Protektor Bandag Ka-           Esco d.o.o., Bjelovar; ^akove~ki mlinovi d.d., ^akovec;
talini} d.o.o., Gerovo; GP Nina Marakovi}, Hrvatska        Hotel Lapad d.d., Dubrovnik; Div d.o.o., Pilana, Vrhovi-      Dobitnicima priznanja zahvaljujemo na korektnoj par-
Kostajnica; Zanatska radionica za preradu drveta           ne; Jamnica d.d., Zagreb; Ciglana Kova~i} d.o.o., Lud-        tnerskoj suradnji, a svim kupcima i korisnicima na{ih
Sli{uri}, Re{etari; Jan d.o.o. Split; Auto-Ga{perov        breg, Brestovac d.o.o., Gare{nica; Na{icecement d.d.,         usluga `elimo sretan Bo`i} i novu 2002. godinu!
d.o.o., [ibenik; Branka d.o.o., Vara`din; Dru`ba d.o.o.,   Na{ice; Spin valis d.d., Po`ega; Schott-Boral d.d., Pula;            HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D.



                                                                                                                                  HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                         7
       doga|aj

    DAN POTRO[A^A HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE




    UREDNI PLATCI - PRIMJER ISTINSKOG PARTNERSTVA
    OVE su godine, drugi put po redu, 11. prosinca prigo-
    dom Dana potro{a~a Hrvatske elektroprivrede, pro-
    gla{eni najuredniji platci ra~una za elektri~nu energiju,
    toplinu i plin u Hrvatskoj te su im na sve~anosti uru~ene
    nagrade i priznanja. Me|u njima su potro{a~i kategorije
    ku}anstvo, obrtnici i ustanove te industrijski potro{a~i.
    Da podsjetimo, Dan potro{a~a ustanovljen je 2000. go-
    dine prigodom obilje`avanja 105. obljetnice prvog
    elektroprivrednog sustava na tlu Hrvatske i 10. obljetni-
    ce Javnog poduze}a u vlasni{tvu Republike Hrvatske.
    I ove je godine, ovaj Doga|aj bio izniman za partnere -
    Hrvatsku elektroprivredu i njene potro{a~e. To je u poz-
    dravnom slovu iskazao Mihovil Bogoslav Matkovi}, ru-
    kovoditelj Odjela za odnose s javno{}u HEP-a, koji je
    prigodnim rije~ima otvorio ovu sve~anost.

               PARTNERSKI ODNOSI S
                 RAZUMIJEVANJEM
                                                                     Mihovil Bogoslav Matkovi}, rukovoditelj Odjela za          Ivo ^ovi}, predsjednik Uprave Hrvatske elektropri-
    Predsjednik Uprave HEP-a Ivo ^ovi}, za`elio je svim              odnose s javno{}u Hrvatske elektroprivrede prigo-          vrede: ova prigoda ispunjava nas zadovoljstvom
    nazo~nima, koji su pristigli iz svih kutaka Hrvatske,            dom otvaranja sve~anosti Dana potro{a~a Hrvatske           zbog spoznaje da smo odradili jednu kalendarsku i
    srda~nu dobrodo{licu, posebno je pozdravio ~lanove               elektroprivrede naglasio je iznimnost ovog Doga|aja        poslovnu godinu, i to odradili kao partneri koji su
    Nadzornog odbora HEP-a, poslovne partnere HEP-a, ko-             za partnere - Hrvatsku elektroprivredu i njene po-         sura|ivali, koji su s razumijevanjem shva}ali upravo
    lege suradnike i predstavnike hrvatskih medija i rekao.          tro{a~e                                                    taj partnerski odnos
    - Posebno `elim pozdraviti predstavnike svih kategorija
    na{ih potro{a~a: kategorije ku}anstvo, srednjih te pred-
    stavnike velikih potro{a~a, jer su oni - na{i potro{a~i, ili   BEZ OBZIRA NA POSTOJE]E POTE[KO]E U NA[EM UKUPNOM
    novim statusom u budu}nosti kupci, sredi{nji povod             GOSPODARSTVU, PRIMJER KORISNIKA NA[IH USLUGA KOJI SU
    ovog na{eg poslovnog, ali i prijateljskog dru`enja. Ovo        DANAS OVDJE IZ SVIH DIJELOVA NA[E DR@AVE I KOJE MI
    shva}amo, a `elimo da i vi to shvatite, kao razgovor, jer
    kao {to je jedanput netko rekao, tko ne razgovara stalno
                                                                   DANAS JAVNO IZDVAJAMO, A SA ZADOVOLJSTVOM IZDVAJAM
    sa svojim klijentima o njegovim potrebama, uskoro ne}e         ONE S RATOM RAZORENIH I OSIROMA[ENIH PODRU^JA, IZ
    mo}i ni{ta dati ni tr`i{tu.                                    VUKOVARA, VRHOVINA, DVORA, BENKOVCA... GOVORI I O
    Ovaj datum u mjesecu prosincu, kad se ovako                    JEDNOJ PO@ELJNOJ POSLOVNOJ KULTURI, POSLOVNOJ ETICI - U
    na|emo, ispunjava nas zadovoljstvom zbog spoznaje              NJIHOVU PRIMJERU, UREDNOM PLA]ANJU OBVEZA,
    da smo odradili jednu kalendarsku i poslovnu godinu i          PREPOZNAJEMO KANDIDATURU ZA USPJE[AN I POVJERLJIV
    to odradili kao partneri koji su sura|ivali, koji su s razu-   ODNOS U BUDU]NOSTI
    mijevanjem shva}ali upravo taj partnerski odnos. U
    Hrvatskoj elektroprivredi smo u~inili sve da svi na{i po-      za obnovu TS Ernestinovo, priprema se natje~aj za iz-        od 50 posto. Prema sada{njim saznanjima, rije~ je o
    tro{a~i, svi na{i kupci, imaju sigurnu opskrbu elek-           gradnju TS @erjavinec, ugovorena je izgradnja projekta       prolaznom poreme}aju, koji se odrazio na cijene zbog
    tri~nom energijom te toplinom i plinom u dijelu na{e           Split, odnosno TS Dobri i projekta Rijeka, odnosno TS        bankrota ENRONA i kvarova u nekim elektranama, kao i
    dr`ave. Kad govorimo o ovoj poslovnoj godini koja              Su{ak, obnavlja se elektroenergetska mre`a na po-            neo~ekivano velikog zahla|enja. U svim je europskim
    upravo zavr{ava, uz brojne poslovne i pogonske                 dru~jima dr`avne skrbi, snairaju se naponske okolnosti...    dr`avama znatno pove}ana potro{nja elektri~ne energi-
    doga|aje u sustavu, svakako bitnu odrednicu na{eg                                                                           je, koju je u ovim uvjetima te{ko podmirivati. Mi mora-
    poslovanja ~ine nenapla}ena potra`ivanja od na{ih ku-          @ELIMO BITI USPJE[NA I RENTABILNA                            mo stvoriti mehanizme pra}enja cijena na tr`i{tu
    paca. I bez obzira na realne postoje}e pote{ko}e u                   TVRTKA SA SIGURNOM                                     elektri~ne energije na{eg okru`enja. Cijena elektri~ne
    na{em ukupnom gospodarstvu, primjer korisnika na{ih                      BUDU]NO[]U
                                                                                                                                energije u Hrvatskoj je ni`a od cijena u zemljama-~lani-
    usluga koji su danas ovdje iz svih dijelova na{e dr`ave i      Posebnu je pozornost I. ^ovi} posvetio preoblikovanju        cama Europske unije, a dvostruko ni`a nego u drugim
    koje mi danas javno izdvajamo - izme|u kojih bih sa            poslovnog sustava HEP-a. Spomenuo je i kratko obraz-         zemljama. Mi mo`emo biti zadovoljni zbog tako niske ci-
    zadovoljstvom izdvojio one s ratom razorenih i osiro-          lo`io energetske zakone, te komentirao nacrt organiza-       jene, ali i mo`emo biti svjesni ~injenice da nas to ogra-
    ma{enih podru~ja, iz Vukovara, Vrhovina, Dvora, Ben-           cije HEP - Grupe. Osobito je naglasio temeljne ciljeve       ni~ava u razvoju. No, bez obzira na tako niske cijene,
    kovca... - govori i o jednoj po`eljnoj poslovnoj kulturi,      Hrvatske elektroprivrede: osiguranje dovoljnih koli~ina      veliki je nenapla}eni prihod od proizvedene i isporu~ene
    poslovnoj etici. U njihovu primjeru - urednom pla}anju         elektri~ne energije za postoje}e i budu}e potro{a~e u        elektri~ne energije potro{a~ima. Reformom energet-
    svojih obveza, prepoznajemo kandidaturu za uspje{an i          Hrvatskoj, pobolj{anje usluga, uspje{no financijsko po-      skog sektora `eli se posti}i da svaki kupac pla}a ono {to
    povjerljiv odnos u budu}nosti. Ovo mo`emo shvatiti i           slovanje tvrtke, pove}anje u~inkovitosti rada i smanjenje    preuzima. Premda svaka reforma i promjena kod ljudi
    kao simboli~an predlo`ak novih okolnosti koje nas              tro{kova i zadr`avanje klju~ne uloge na budu}em dere-        izaziva skepsu i strah, mo`da i otpor, vjerujemo da }emo
    ~ekaju, nas kao isporu~itelja energije i vas kao po-           guliranom i liberaliziranom hrvatskom tr`i{tu elektri~ne     na{im znanjem te promjene iskoristiti za zajedni~ko do-
    tro{a~e, kao kupce.                                            energije.                                                    bro. Jer, Svijet, koji je organiziraniji i vrlo ~esto racional-
    Uz kratku prezentaciju o Hrvatskoj elektroprivredi, Ivo        - Ako `elimo biti uspje{na i rentabilna tvrtka sa sigurnom   niji od nas, ne bi krenuo u takve procese ako oni ne bi
    ^ovi} je izdvojio najzna~ajnije aktivnosti HEP-a u 2001.       budu}no{}u, koja }e jam~iti sigurnu elektroenergetsku        bili u~inkoviti. Va`no je da dobro odmjerimo sve korake i
    poslovnoj godini. Naime, dovr{ena je izgradnja i probni        budu}nost na{e dr`ave, moramo imati realnu cijenu            vrijeme kada }emo ih u~initi. Na{e ka{njenje u provedbi
    pogon Kombi-kogeneracijskog bloka TE-TO Zagreb od              na{eg proizvoda - kilovatsata. Upravo je ovih dana, cije-    tog procesa ne mora zna~iti i ne{to lo{e za nas. Napro-
    200 MWe i 150 MWt, objavljen je me|unarodni natje~aj           na elektri~ne energije na europskom tr`i{tu porasla vi{e     tiv, va`nija je kvaliteta nego brzina. HEP mora ostati


8     HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
                                                                                                                      dustrijski potro{a~i predsjednik Hrvatske gospodarske
                                                                                                                      komore Nadan Vido{evi} i predsjednik Uprave HEP-a
                                                                                                                      Ivo ^ovi}.
                                                                                                                      Jedan od nagra|enih potro{a~a ove kategorije iz ^ako-
                                                                                                                      ve~kih mlinova d.d., DP Elektra ^akovec, obratio se
                                                                                                                      nazo~nima rije~ima:
                                                                                                                      - Na{a je tvrtka povezana s HEP-om od davnina, jer je
                                                                                                                      1893. godine ^akove~ki paromlin opskrbljivao elek-
                                                                                                                      tri~nom energijom ^akovec i okolicu. Raduje nas da je
                                                                                                                      ova suradnja nastavljena do dana{njih dana i uime tvrtke
                                                                                                                      `elim svima, cijeloj Hrvatskoj elektroprivredi, mnogo
                                                                                                                      uspjeha i u budu}em radu.
                                                                                                                      Prigodom uru~ivanja priznanja najve}im potro{a~ima
                                                                                                                      HEP-a Dalmacijacementu d.d. Split i Na{icecementu
                                                                                                                      d.d. I. ^ovi} je skrenuo pozornost na ~injenicu da oni
                                                                                                                      imaju pravo slobodnog odabira dobavlja~a elektri~ne
                                                                                                                      energije od po~etka idu}e godine. Uz najavu skorog sa-
                                                                                                                      stanka s njihovim predstavnicima, I. ^ovi} je napome-
                                                                                                                      nuo da se nada da to svoje pravo ne}e iskoristiti.
                                                                                                                      Uz diskretnu ali i dinami~nu voditeljicu programa Dana
                                                                                                                      potro{a~a Hrvatske elektroprivrede Barbaru Kolar, koja je
                                                                                                                      primjerenim dosjetkama popratila izostanak odre|enog
                                                                                                                      broja nagra|enih, te uz primjereno odabrani glazbeni pro-
                                                                                                                      gram nama poznate klape Elektrodalmacija i nastup Vinka
Kao i pro{le godine, i na ovom Danu potro{a~a Hrvatske elektroprivrede zabilje`en je veliki odziv sudionika           Coce - ovaj i ina~e lijepi doga|aj koji upotpunjuje poslov-
                                                                                                                      nu kulturu tvrtke, bila je jo{ jedna prigoda da se osje}amo
                                                                                          Primjereno odabrani
                                                                                                                      zadovoljno i ponosno {to pripadamo Hrvatskoj elektropri-
                                                                                          glazbeni      program
                                                                                                                      vredi. Prema brojnim ugodnim reakcijama, i nagra|eni po-
                                                                                          nama poznate klape
                                                                                                                      tro{a~i toga dana osje}ali su to nagla{enije nego ina~e.
                                                                                          Elektrodalmacija i na-
                                                                                                                      Naglasimo na kraju, drugi Dan potro{a}a, neporecivo je
                                                                                          stup Vinka Coce - ovaj
                                                                                                                      osigurao pravo glasa i pokazao se vrsnom podlogom iz-
                                                                                          i     ina~e    ugodan
                                                                                                                      gradnji odnosa tvrtke i njenih partnera - kupaca
                                                                                          doga|aj koji upotpun-
                                                                                          juje poslovnu kulturu                                                 \ur|a Su{ec
                                                                                          tvrtke, bio je jo{
                                                                                          ugodniji                      ILIJA RKMAN, GLASNOGOVORNIK
                                                                                                                        UDRUGE "POTRO[A^"




sna`na tvrtka, mora ostati hrvatska tvrtka i mora jam~iti   - HEP nam je omogu}io da u ovakvim susretima, uime
svojim kupcima da ne}e biti dramati~nih promjena.           potro{a~a, iska`emo njihova prava, jer mi se time bavi-     - Ovaj Dan potro{a~a Hrvatske elektroprivrede je zapra-
Na kraju svog obra}anja, I. ^ovi} je zahvalio najboljim     mo vrlo ozbiljno i ve} dulje vrijeme i nastojimo pro-       vo pokazatelj po~etka otvaranja putova onoga {to je je-
platcima, uz uvjerenje da je njihovo iskustvo s HEP-om      mi{ljati takva prava kakva imaju potro{a~i u Europi.        dan od ciljeva na{e Udruge, a to je uspostavljanje
u godini koja prolazi bilo ugodno i korektno.               Ovom prigodom `elim ukazati izme|u brojnih anomali-         partnerstva izme|u potro{a~kih udruga, davatelja uslu-
                                                            ja u Hrvatskoj, na jo{ jednu kada mi umjesto da javno       ga poput HEP-a, a u tom interesnom mnogokutniku bi
     HEP PRIMJER OSTALIM JAVNIM                             prozivamo neplatce, mi javno nagra|ujemo uredne             se jo{ morala na}i i Hrvatska gospodarska komora, sin-
            PODUZE]IMA                                      platce. To je jo{ jedna specifi~nost ovog na{eg po-         dikati, ministarstva i Vlada Republike Hrvatske te Hrvat-
Potro{a~ima kategorije ku}anstvo, priznanja su uru~ili      dru~ja, s kojom se ba{ ne sla`em. Me|utim, drago mi         ski sabor kao zakonodavno tijelo. Kada uspostavimo taj
                                                            je da HEP ovom svojom nagradom izdvaja one koji             interesni mnogokutnik, dr`imo da }emo puno br`e
predsjednik Dru{tva za za{titu potro{a~a Hrvatske "Po-
                                                            mogu biti primjer ostalima. ^estitam vam Dan po-            ostvariti zahtjeve Europske unije, odnosno da }emo u
tro{a~" Jadranka Kolarevi} i predsjednik Hrvatske
                                                            tro{a~a, koji se odr`ava pravodobno, jer je ju~er obil-     na{u svakodnevnicu kona~no implementirati za{titu po-
udruge za za{titu potro{a~a Vesna Br~i} Stip~evi}, uz
                                                            je`en Svjetski dan ljudskih prava, a pravo potro{a~a je     tro{a~a, kao jedno od temeljnih obli~ja za{tite temeljnih
direktore distribucijskih podru~ja HEP-a. Tom je prigo-
                                                            jedno od temeljnih ljudskih prava, rekla je V. B.           prava osoba i obitelji. HEP je na najboljem putu. Poka-
dom V. B. Stip~evi} pozdravila nazo~ne uime po-                                                                         zao je i HT-u i INI i komunalnim poduze}ima kako se, u
tro{a~a Hrvatske koji su se organizirali oko dvije          Stip~evi}.
                                                                                                                        relativno kratkom vremenu, mo`e kvalitativno promije-
udruge. Izrazila je zadovoljstvo da je monopolist, ka-      Potro{a~ima kategorije pravne osobe - mali i srednji        niti odnos prema potro{a~ima svojih usluga. Ovakvim
           ,
kav je HEP prona{ao na~in za primjerenu suradnju s          potro{a~i, nagrade su uru~ili predsjednik Hrvatske go-      pona{anjem HEP je pokazao da nije monopolist u kla-
potro{a~ima i da je prema takvim postupcima prepoz-         spodarske komore Stjepan [afran i ~lan Uprave HEP-a         si~nom smislu te rije~i.
natljiv.                                                    za distribuciju [ime Balabani}, a kategorije veliki in-


                                                                                                                              HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                       9
        doga|aj



     Rekli su...
     GP NINA MARAKOVI] iz Hrvatske Kostajnice, DP                  veze. Bez obzira {to sam `ena, slovim kao vrlo strog di-       jednosti poklonjenog mi bona. Na{e doma}instvo je
     Elektra Sisak, kategorija Pravne osobe - mali i sred-         rektor, jer tra`im red, rad i disciplinu, a zaposlenici mo-    malo pa malo i tro{imo, ali usprkos skromnim primanji-
     nji potro{a~i                                                 raju dobiti sve {to im pripada. @eljela bih ovom               ma, redovito podmirujemo ra~une, zapravo, ~esto ih
     Priznanje je preuzeo Muris Arnautovi}, direktor               prigodom pohvaliti Elektru Vara`din i njezine ~elne ljude,     pla}amo unaprijed.
                                                                   jer se vodi briga da imamo dovoljno kvalitetne elektri~ne      VALENTINA HLEVNJAK iz Slavonskog Broda, DP
     - Odmah nakon                                                 energije, a kvarove brzo otklanjaju. Nadam se da }e nam
     Oluje      ponovo                                                                                                            Elektra Slavonski Brod, kategorija Ku}anstva
                                                                   ona i dalje dobro svijetliti, jer ja ostajem i nadalje hepov
     smo       aktivirali                                          potro{a~. Naime, dr`im se na~ela - novo je samo novo,
     poduze}e, koje                                                a staro je uvijek dobro, poput starog vina.
     je prije rata bilo
     na ~etvrtom mje-                                              PZ JANKOVCI iz Starih Jankovaca, DP Elektra Vin-
     stu prema bruto                                               kovci, kategorija Veliki industrijski potro{a~i
     proizvodu u gra-                                              Priznanje je preuzeo Ivan [imuni}, upravitelj Poljopri-
     fi~koj grupaciji                                              vredne zadruge Jankovci
     Hrvatske. Deva-                                               - Na{a zadruga po-
     stirano poduze}e                                              stoji vi{e desetlje}a i
     osposobili smo i                                              pro{la je u tom raz-
     pokrenuli proiz-                                              doblju          brojne                                         - Odu{evljena sam ovim va{im postupkom. Prvi put sam
     vodnju kreditom HBOR-a i ono je sada u vlasni{tvu ma-         neda}e. U njihovu                                              ~ula da stimulirate "uredne" platce kada su va{i radnici
     lih dioni~ara. Radimo grafi~ke usluge tiskanja blokovske      svladavanju uvijek                                             do{li kontrolirati brojilo. Imam ~etvero~lano doma}in-
     robe i uvez knjiga. Prije rata ovdje je radilo 230 zaposle-   smo imali razumije-                                            stvo, ne tro{imo puno, ali na{ obiteljski stav je da sve
     nika, a sada nas je samo 12. Na{i ljudi primaju redovito,     vanje HEP-a, koji                                              ra~une podmirujemo u roku, ~ak i unaprijed.
     istina minimalne, pla}e. Sve svoje obveze, pa tako i          nam je osiguravao                                              MLINOPROM iz Dubrave, DP Elektra Kri`, kategorija
     podmirenje ra~una za elektri~nu energiju ostvarujemo          uredno napajanje.                                              Pravne osobe - mali i srednji potro{a~i
     na vrijeme, jer smo svjesni toga da bez nje ne smijemo        Nakon poslijeratnog
     ostati. A ako mi u ovim uvjetima `ivota i rada u Hrvatskoj                                                                   Priznanje je preuzela Gordana @ibrin, vlasnica tvrtke
                                                                   povratka, pove}ali
     Kostajnici mo`emo redovito pla}ati elektri~nu energiju,       smo svoju produk-
     onda ne znam tko ne mo`e...                                   tivnost i postali smo
     MILAN MU@INI] iz Kri`evaca, DP Elektra Bjelovar,              nositelji proizvodnje za isto~no podru~je biv{e op}ine
     kategorija ku}anstvo                                          Vinkovci, osigurav{i posao brojnim povratnicima i brani-
                                                                   teljima.
                                                                   MATO ZEBA iz Ozlja, DP Elektra Karlovac, kategorija
                                                                   ku}anstvo
                                                                     - Nakon {to smo
                                                                   prognani iz Kotor
                                                                   Varo{i u Bosni i
                                                                   Hercegovini 1992.
                                                                   godine, supruga i ja
                                                                                                                                  - Mlinoprom je tvrtka koja se bavi preradom `itarica.
                                                                   s na{e dvoje djece
                                                                                                                                  Osnovani smo prije deset godina, nastavljaju}i deset-
                                                                   dolazimo `ivjeti u
                                                                                                                                  lje}ima dugu obiteljsku tradiciju u ovoj djelatnosti. Ima-
                                                                   Ozalj, gdje smo do-
                                                                                                                                  mo deset zaposlenika i sve obveze redovito
                                                                   bro        primljeni.
                                                                                                                                  podmirujemo, tako da nam je nepoznata stavka "nepod-
                                                                   Na`alost i supruga i
                                                                                                                                  mirena dugovanja". Ovo priznanje me ugodno iznenadi-
                                                                   ja smo nezaposleni
                                                                                                                                  lo kao lijepa poslovna gesta prema partnerima. Bila bih
                                                                   i k tomu smo pod-
                                                                                                                                  sretna kada bi se i u na{oj bran{i na vrijeme podmirivali
     - Ra~un za struju uvijek platim i prije navedenog datu-       stanari. Unato~ to-
                                                                                                                                  ra~uni, pa da i mi uvedemo ovako ne{to. Dali ste mi ide-
     ma, takav je pristup ve}ine nas umirovljenika. Jako mi je     mu i ~injenici da sam invalid od djetinjstva (udar groma
                                                                                                                                  ju o kojoj }u razmisliti.
     drago da vi to po{tujete i da sam za to od vas i na-          ozljedio mi je {aku desne ruke), snalazim se i radim {to
     gra|en. Ovdje mi je danas u dru{tvu hepovaca vrlo             god mogu da bih prehranio obitelj. Jednako tako, uvijek        ERMAN-KOMERC d.o.o. iz @minja, DP Elektroistra Pula,
     ugodno.                                                       na vrijeme pla}am ra~une za elektri~nu energiju. Ako           kategorija Pravne osobe - mali i srednji potro{a~i
     BRANKA d.o.o. iz Vara`dina, kategorija Pravne oso-            ustreba, ja posudim, samo da podmirim re`ije.
     be - mali i srednji potro{a~i
     Priznanje je preuzela Branka Jakovljevi}, direktor tvrtke     KATICA @URO
       - Branka d.o.o. obiteljska je prehrambena tvrtka stara      iz Po`ege, DP
     11 godina, registrirana za uvoz i izvoz - od igle do loko-    Elektra     -
     motive. Postojimo kao lanac, a radimo ve} i u inozem-         Po`ega, kate-
     stvu. Imamo 80                                                gorija Ku}an-
     zaposlenih, a sve                                             stva:
     svoje obveze, pa tako                                         - Nagrada nas
     i ra~une za elektri~nu                                        je, mislim na
     energiju, pla}amo na                                          supruga i sebe,
     vrijeme. Dr`im se                                             iznenadila i raz-
     na~ela da dobar pri-                                          veselila, s obzi-
     vrednik mo`e biti                                             rom da moja
     samo onaj tko ozbi-                                           pla}a iznosi ma-
     ljno shva}a svoje ob-                                         lo vi{e od vri-


10     HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
                                                                                                                                                    Rekli su...
Priznanje je preuzela Erika Erman, k}erka vlasnice tvrtke                             - Me|u nagra|enima smo je-                                           Ina~e sam u mirovini od
Marice Erman.                                                                         dini grad, odnosno jedini                                            1996. godine. Dragovo-
- Erman - komerc je trgovinska tvrtka iz mjesta @minj,                                predstavnici lokalne uprave.                                         ljac sam Domovinskog
deset kilometara udaljenog od Pazina, koja se bavi vele-                              Mi imamo svoje prihode i na-                                         rata i ratni vojni invalid.
prodajom i maloprodajom vo}a i povr}a, kao i pre-                                     stojimo uredno ostvarivati                                           Bio sam i u logoru u Mi-
ra|evina od vo}a i povr}a. Radimo od 1995. godine i                                   svoje obveze. Svih ovih godi-                                        trovici - sje}am se da je
imamo deset zaposlenih. Priznanje sam preuzela umje-                                  na to nije bilo upitno. U                                            tamo bilo puno va{ih rad-
sto svoje majke, vlasnice tvrtke. Ja sam studentica prve                              na~elu, idemo toliko naprijed i                                      nika. Ja sam se me|u
godine ekonomije, ali sam u tvrtki zadu`ena za podmiri-                               toliko u izgradnju koliko ima-                                       prvima vratio u Vukovar.
vanje ra~una. Ovo priznanje je stimulacija, ne samo za        mo novaca. Mi unaprijed planiramo i terminski nikad          Dobiven bon stigao je u pravo vrijeme darivanja. Dat
individualne potro{a~e, nego i za nas, pravne osobe.          ne kasnimo u podmirivanju svojih obveza. Ova nagrada         }u ga svojoj k}erki kao bo`i}ni poklon - njoj }e, odno-
Obe}ajem da }emo ra~une za elektri~nu energiju i ubu-         }e mi, u vrijeme kada smo bili prisiljeni poduzeti brojne    sno mojim trima unucima, svakako dobro do}i.
du}e pla}ati na vrijeme.                                      nepopularne mjere poput ovrhe zbog nepla}anja ko-
                                                              munalne naknade, poslu`iti za uvo|enje dobrog                Ana Jakovac, iz Osijeka, HEP Plin Osijek, kategorija
SEGESTICA d.o.o. iz Siska, DP Elektra Sisak, katego-          obi~aja nagra|ivanja urednih plataca.                        ku}anstvo
rija Veliki industrijski potro{a~i                                                                                                                           - Doista sam ugodno izne-
                                                              Dalmacijacement d.d. Split, DP Elektrodalmacija
Priznanje je preuzela direktor Ana Cvjeti~anin.               Split, kategorija veliki industrijski potro{a~i                                                na|ena ovim priznanjem,
                                                                                                                                                             nagradom i cjelokupnim
                                                              Priznanje je preuzeo direktor Vinko Janjak.                                                    programom danas u Zagre-
                                                                                       - Ovo je prva nagrada koju sam                                        bu. No, to nije moj prvi ugo-
                                                                                       dobio, pa mi je stoga doista                                          dan susret s HEP-om: ve}
                                                                                       draga. Napominjem da je raz-                                          sam u nekoliko puta bila u
                                                                                       voj Dalmacijacementa vrlo                                             va{em dru{tvu. Kao najbolji
                                                                                       va`an za dr`avu i zajednicu.                                          platac elektri~ne energije od
                                                                                       Na{ izvoz postaje sve ve}i, {to     Elektroslavonije sam jednom prigodom dobila elektri~nu
                                                                                       nije dobro samo za tvrtku nego      fritezu, a bila sam pozvana i na obilje`avanje obljetnice
                                                                                       i za dr`avu Hrvatsku. Planiramo     HEP-a i Elektroslavonije ovog ljeta u Osijeku. Sve su mi to
                                                                                       pove}ati na{e kapacitete, {to       nezaboravni doga|aji, jer sam u mirovini, pa su mi to sve
                                                              zna~i da }emo postati jo{ ve}i potro{a~ elektri~ne ener-     rijetke i lijepe prigode za izlazak. I dana{nji je doga|aj doi-
                                                              gije. Prisutni smo sa skoro 60 posto aktivnosti u Luci       sta lijepo osmi{ljen, jako se ugodno osje}am, premda -
                                                              Split, a namjeravamo na lokalnoj razini, u konkurenciji s    moram priznati - imam malu tremu. Ve} sam razmi{ljala o
                                                              ostalim hrvatskim tvrtkama, pro{iriti na{e usluge. Radi-     tomu da se i mi potro{a~i nekako zahvalimo HEP-u na go-
                                                              mo s brojnim hrvatskim tvrtkama i nadamo se da }e ta         stoprimstvu.
                                                              suradnja i u budu}e biti uspje{na. @elio bi izraziti zado-   Ina~e sam udovica, u mirovini. Sve ra~une pla}am redo-
                                                              voljstvo {to u svom razvoju uspje{no sura|ujemo s            vito, poneke i unaprijed, ne ~ekaju}i zadnji rok. Ono {to
- Segestica je stara tvrtka, osnovana jo{ 1918. godi-         Hrvatskom elektroprivredom.
ne, poznata po proizvodnji alkoholnih pi}a. Do 1997.                                                                       se potro{ilo, mora se i platiti - moj je stav i ne razumijem
godine poslovali smo u okviru kombinata Podravka, a           TCG - Metalni lijev d.o.o. Benkovac, DP Elektra Za-          kako netko mo`e razmi{ljati druk~ije.
potom smo se osamostalili i privatizirali tako da ne-         dar, kategorija veliki industrijski potro{a~i                Kao ~ovjek u mojim godinama nemam velikih `elja, tako
mamo ve}inskog vlasnika. Zapo{ljavamo 145 radnika             Priznanje je primio direktor suvlasnik @eljko Uzelac.        da }u poklon-bon kao bo`i}ni dar dati djeci, jer njima je
i uspje{no poslujemo. Drago nam je da ste nas, na                                      - Mogu re}i da je na{a tvrtka       sigurno potrebniji.
opse`nom popisu va{ih potro{a~a, zamijetili kao re-                                    uspje{na, {to je va`no jer je       Samo jedna molba: po{aljite mi va{e novine, jer ja svima
dovitog platca. Mi smo svijetli primjer da se takav od-                                Benkovac u podru~ju od po-          pri~am kako me je HEP nagradio - i u du}anu, i kod frize-
nos prema obvezama vra}a dobrim, kao {to je to u                                       sebne dr`avne skrbi. Poduzet-       ra... ali mi mnogi ne vjeruju. Pa }u im pokazati da je to
ovom slu~aju.                                                                          ni~ki projekt - tvornica            istina!
VIKTOR LENAC, DP Elektroprimorje Rijeka, kategori-                                     aluminijskih proizvoda, pokre-      Kika-Graf d.o.o. Zagreb, vlasnik Zlatko Crnek, kate-
ja veliki industrijski potro{a~i                                                       nuo sam s inozemnim partne-         gorija mali i srednji potro{a~i
Priznanje je preuzeo rukovoditelj Pogona energetika.                                   rom. Imamo 120 zaposlenika,
                                                                                       s velikim dijelom visoko-                                           - Kad su moji radnici ne-
                         - Ova nagrada me doista izne-        stru~nih ljudi, imamo suvremenu tehnologiju, a sve                                           davno primili telefonski
                         nadila i ne shva}am je samo          svoje obveze - na op}e iznena|enje - ostvarujemo                                             poziv iz HEP-a i obavijest
                         kao priznanje dobrim platcima,       na~elom dobrog gospodara. U Hrvatskoj je puno rad-                                           da je moja tvrtka dobitnik
                         nego kao priznanje nama koji         nika, ali rijetko tko ho}e raditi. Smatram da bez ino-                                       priznanja, bio sam ugod-
                         vodimo brigu o racionalizaciji i     zemnog partnera nema napretka, jer mi nemamo ni                                              no iznena|en.
                         potro{nji elektri~ne energije u      tr`i{ta ni razvoja. Jednako tako, valja prihva}ati njihov                              Poduze}e Kika Graf se
                         Brodogradili{tu. Brodogradi-         know how bez pitanja, jer je rije~ o proku{anim isku-                                  bavi grafi~kom djelat-
                         li{te je investiralo u pove}anje     stvima. Mi sve na{e proizvode izvozimo, premda je bilo                                 no{}u, za sada dobro po-
                         elektroenergetske efikasnosti,       te{ko osvojiti inozemno tr`i{te. Na{a je tvrtka dokaz da     slujemo, pa je razumljivo da sve obveze redovno
tako da smo efikasno rije{ili vr{ni teret u veli~ini do 1,5   se mo`e naprijed. Ovo priznanje Hrvatske elektropri-         podmirujemo.
MW. Ovo priznanje nam je poticaj da tako radimo i dalje       vrede me veseli.
i da nastavimo uspje{nu suradnju s Hrvatskom elektro-                                                                      Na{a suradnja s HEP-om je dobra, no imam zamjerku
privredom i njenim DP Elektroprimorje. Sve tehni~ke           Ivan [tivi}, iz Vukovara, DP Elektra Vukovar, katego-        na iznimno skupe priklju~ke - smatram da je iznos od
te{ko}e na koje nailazimo nastojim rije{iti na obostrano      rija ku}anstvo                                               dvije tisu}e kuna po kilovatu previsok. Tako, `elim li
zadovoljstvo.                                                 - Ovo priznanje me jako iznenadilo i obradovalo, posebi-     poja~ati pogon, moram izdvojiti jako puno novaca.
                                                              ce jer je to prvi put da sam nagra|en. Sve ra~une redo-      Kako za moje novce to postaju HEP-ova sredstva rada,
Grad PRELOG, Prelog, DP Elektra ^akovec, kategori-                                                                         smatram da je takav sustav i jako nepravedan.
ja pravne osobe - mali i srednji potro{a~i                    vito pla}am, pa tako i za potro{enu elektri~nu energiju.
                                                              Odnos prema nama potro{a~ima u vukovarskoj Elektri           Pripremili: \ur|a Su{ec, Dragica Jurajev~i},
Priznanje je preuzeo gradona~elnik Milan Logo`ar.             oduvijek je bio korektan, mogu re}i i odli~an.                   Marica @aneti} Malenica, Tatjana Jalu{i}


                                                                                                                                    HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                          11
        10. forum Hrvatskog energetskog dru{tva

     LIBERALIZACIJA I PRIVATIZACIJA ENERGETSKOG SEKTORA U ZEMLJAMA TRANZICIJE
     EUROPSKE UNIJE




     IDEALNOG MODELA - NEMA
     HRVATSKO energetsko dru{tvo je za svoj 10. forum odr`an               DEREGULACIJA - PREDUVJET ZA                                     skim partnerstvima vezao sa {panjolskim Iberdrolom te tali-
     7. prosinca o.g. u Zagrebu odabralo temu koja posljednjih          DISTRIBUCIJU ENERGIJE U ZEMLJAMA                                   janskim ENI-jem te zbog njegova specifi~nog zemljopisnog
     godina dominira u energetskom sektoru. Rije~ je o liberali-              EKONOMSKE TRANZICIJE                                         izdvojenog polo`aja, konkurencija je na tr`i{tu elektri~ne
     zaciji i privatizaciji europskog energetskog sektora. Ti pro-     Dr. Klaus Brendow iz Svjetskog energetskog savjeta iznosi           energije svedena na Endesu. Te`i{te je na pove}anju efika-
     cesi su razli~iti u dr`avama Europe i svijeta i ne postoji        tezu da deregulacija, odnosno restrukturiranje, konkurencija        snosti energetskog sektora.
     model primjenjiv u svim okolnostima, tako da je dragocjena        i privatizacija, zajedno ~ine osnovni preduvjet za izra`eniji
     razmjena iskustava i suradnja na ovom podru~ju, {to su po-                                                                             LIBERALIZACIJA SEKTORA ELEKTRI^NE
                                                                       razvoj distribucije energije u zemljama ekonomske tranzici-
     kazali pristigli radovi.                                                                                                                    ENERGIJE U [PANJOLSKOJ
                                                                       je sredi{nje i isto~ne Europe. No, potom je upitno do kamo
                                                                       je stigla proizvodnja elektri~ne energije, plina, pare i topline    Nove odnose u elektroenergetski sustav [panjolske unio je
     Nazo~ne je pozdravio predsjednik Hrvatskog energetskog
                                                                       u postizanju tr`i{no orijentiranih okvira, konkurencije i pri-      Zakon o elektri~noj energiji koji je stupio na snagu po~et-
     dru{tva dr. sc. Goran Grani}. Podsjetio je da je HED
                                                                       vatnog vlasni{tva. Dobro mjerilo u ocjeni razvoja jest posto-       kom 1998. godine. Premda je u~injeno puno kako bi se
     zapo~eo radom u prolje}e 1992. godine i zahvaljuju}i razu-
                                                                       janje - ili odsustvo - i narav regulacijskog re`ima koji            omogu}ila konkurencija i transparentnost elektroenerget-
     mijevanju Svjetske energetske konferencije, ubrzo je postao
                                                                       omogu}uje ravnopravnu konkurenciju me|u velikim centra-             skog sektora, jo{ preostaje puno posla, ocjenjuje Pablo Ro-
     njenim ~lanom. Od po~etka svog rada, HED svakog prosin-
                                                                       liziranim i malim decentraliziranim snagama, kao i izme|u           mera Alonso (Energia Hidroelectrica de Navarra,
     ca - ve} deset godina - organizira Dan energije u Hrvatskoj,
                                                                       proizvo|a~a i distributera na veliko, s jedne strane, te klije-     [panjolska) Glavna zapreka potpunoj liberalizaciji je aktua-
     izabiru}i uvijek za energetski sektor aktualne teme. Suklad-
                                                                       nata "samostalnih proizvo|a~a" ili prodavatelja energije s          lan sastav sudionika na tr`i{tu. To }e se promijeniti kada u
     no tomu, za ovaj je Forum izabrana tema o liberalizaciji i
                                                                       druge strane. Dr. Klaus Brendow je opisao regulacijske mo-          zemlju u|u novi vanjski ~imbenici i kada okomita integraci-
     privatizaciji energetskog sektora, koja }e zaokupljati ener-
                                                                       dele primijenjene ili razmatrane u zimi 2000/2001. godine                                                                       .
                                                                                                                                           ja postoje}ih jedinica po~ne biti djelotvorna, zaklju~ak je P
     geti~are i u budu}nosti.
                                                                       u zemljama sredi{nje i isto~ne Europe. U svezi s distribuci-        Romera Alonsa.
     - Doga|aju se dobra i lo{a iskustva. Iz njih se izvla~e poruke    jom energije, u zaklju~ku se navodi da se zna~ajniji zaokret
     i mogu}i stavovi prema promjenama u uvjetima kada jo{             ne o~ekuje prije 2005. - 2008. godine. Tehnolo{ke opcije
                                                                                                                                                 LIBERALIZACIJA I PRIVATIZACIJA
     nije definiran novi na~in trgovanja elektri~nom energijom.        su brojne, a o institucijskim se okvirima za konkurentne su-
                                                                                                                                                   ENERGETSKOG SEKTORA U
     Nema ni odgovora na pitanje ravnote`e izme|u utjecaja             stave energetske distribucije u vlasni{tvu potro{a~a tek raz-
                                                                                                                                                          [VICARSKOJ
     dr`ave i privatnog poduzetni{tva u sektoru energije, osobito      mi{lja i vrlo ih se rijetko nalazi u uporabi. U pitanju je,         Jurg E. Bartolome ([vicarski energetski forum, [vicarski
     u budu}nosti, ni rizika kojeg treba preuzeti. Bez obzira na       zaklju~uje autor, institucijska promjena, a ne promjena teh-        energetski savjet) predstavio je proces liberalizacije i priva-
     takva otvorena pitanja, najlo{ija je varijanta ne ~initi ni{ta,   nologija. Preduvjet - tr`i{no orijentiran regulatorni re`im,        tizacije {vicarskog energetskog sektora kroz tri razdoblja
     ni{ta ne mijenjati. Ili, s druge strane o~ekivati da }e tr`i{te   jo{ nije postignut u tranzicijskim zemljama.                        (kasne devedesete: razdoblje o~ekivanja; razdoblje stvara-
     rije{iti sve, samo po sebi. Na{a je obveza razmotriti                                                                                 nja zakona: otvoreno tr`i{te elektri~ne energije i elementi
     mogu}nosti, koje }e posredstvom tr`i{ta pove}ati efikasnost                   REFORMA DANSKOG                                         odr`ivog razvoja kao olak{avaju}i ~imbenici; nova svijest:
     i konkurenciju, one koja ne}e "zatvoriti" budu}nost. Napo-                   ENERGETSKOG SEKTORA                                      javna usluga). Napomenuo je kako bi gra|ani [vicarske tre-
     minjem da energija nije samo roba, ona predstavlja civiliza-      Govore}i o procesu preobrazbe danskog energetskog tr`i{ta,          bali prihvatiti zakon kojim se osniva otvoreno tr`i{te elek-
     cijsku obvezu da je svaki ~ovjek ima, rekao je dr. sc. G.         Peter Hoffman iz Udruge danskih energetskih kompanija na-           tri~ne energije u lipnju ili rujnu 2002. godine. U jo{ uvijek
     Grani}.                                                           pomenuo je da se u toj zemlji ona provodi od 1998. godine i         mogu}em slu~aju odbijanja zakona, autor izla`e odgovara-
                                                                       to uvo|enjem konkurencije i gospodarske regulacije uteme-           ju}i prijedlog i tri realna scenarija.
     Napomenuo je da Forum sve vi{e postaje me|unarodni, jer
     danas je skoro polovica radova inozemnih autora. Uz `elju         ljene na poticajima. Danska je formulirala svoju vlastitu verzi-
                                                                       ju dereguliranog tr`i{ta elektri~nom energijom. S jedne               LIBERALIZACIJA TR@I[TA ELEKTRI^NE
     da rad Foruma bude konstruktivan i uspje{an, dr. sc. G.                                                                                        ENERGIJE U AUSTRIJI
     Grani} je ovom prigodom izrazio posebnu zahvalnost dr.            strane, uzeti su u obzir specifi~ni danski politi~ki ciljevi u
     Klausu Brendowu, koji je od prvog dana s Hrvatskim ener-          svezi s energijom i za{titom okoli{a kao i povijesni razvoj         U radu Herberta Lechnera iz EVA, Austrijske energetske
     getskim dru{tvom i koji je uvijek bio iznimna potpora i           sektora dok se, s druge strane, poku{avaju pomiriti danska          agencije, opisuju se zna~ajne promjene nastale na po-
     pomo} da i hrvatska energetika sa svojim idejama bude pri-        "pravila igre" s onima njezinih najva`nijih trgova~kih partnera.    dru~ju austrijskog tr`i{ta elektri~ne energije. Ono je,
     sutna u Europi. Direktor Energetskog instituta "Hrvoje Po`ar"     Zakonodavstvo je daleko od savr{enog, previ{e je detaljizira-       ina~e, potpuno liberalizirano od 1. listopada 2001. godi-
     mr. sc. Damir Pe{ut uru~io je kao znak zahvalnosti prigodan       na, napominje autor ali, dodaje, zakonodavci su se usudili          ne. Novi regulatorni i organizacijski okvir austrijskog
     poklon prijatelju hrvatske energetike dr. Klausu Brendowu.        pozabaviti s nekoliko kontroverznih pitanja. Pravni temelji }e      tr`i{ta elektri~ne energije zahtijevao je seriju dalekose`nih
                                                                       se kontinuirano unaprje|ivati i u budu}nosti. Svako zakono-         promjena, a u Austriji su kori{tena uspje{na iskustva ve}
                                                                       davstvo je u stvari, "tranzicijsko", zaklju~uje.                    liberaliziranih tr`i{ta elektri~nom energijom, posebno onih
     REFORMA HRVATSKOG ENERGETSKOG                                                                                                         u Skandinaviji.
      SEKTORA - DOSADA[NJI REZULTATI                                         U^INCI LIBERALIZACIJE TR@I[TA
     Govore}i o reformi energetskog sektora u Hrvatskoj, Roman                ENERGENATA U PORTUGALU                                        LIBERALIZACIJA I OTVARANJE TR@I[TA
     Nota iz Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske je na-       U izlaganju skupine autora (Neven Dui}, Fakultet strojarstva           VERSUS - PRIJEDLOZI ENERGETSKE
     glasio da taj sektor posljednjih deset godina zahva}aju           i brodogradnje - Zagreb, Tomislav Jurekovi}, Gradska plina-           POLITIKE I REGULACIJE: ISKUSTVA IZ
     promjene koje obuhva}aju klju~ne tr`i{ne, gospodarske,            ra - Zagreb, Maria da Graca Silva Carvalho, Instituto Supe-
                                                                                                                                                          NJEMA^KE
     zakonodavne i institucijske vidove njegova poslovanja. U          rior Tecnico - Portugal) zaklju~uje se da, nakon uspje{nog          Dr. Jürgen Wieneers (RWE Aktientesellschaft Group Deve-
     skladu s ciljem - integracijom Hrvatske u Europsku uniju -        restrukturiranja i privatizacije elektroenergetskog sustava u       lopment, Njema~ka) nagla{ava kako je Njema~ka 1998. go-
     reforma energetskog sektora mora se provoditi u skladu s          Portugalu te liberalizacije tre}ine tr`i{ta elektri~ne energije -   dine svoje tr`i{te elektri~ne energije potpuno otvorila
     procesima razvoja tr`i{ta u EU, istodobno zadovoljavaju}i         nije do{lo do velikih promjena. Ipak, jedan je manji dio po-        konkurenciji te su cijene za sve potro{a~ke skupine znatno
     sve zahtjeve sigurnosti. Stoga je u srpnju ove godine i do-       vla{tenih potro{a~a promijenio dobavlja~a, do{lo je do              pale. Opslu`uju}i centri su prihvatili te mjere zbog sma-
     nesen paket energetskih zakona, koji predstavljaju po~etak        zna~ajnog porasta proizvodnje elektri~ne energije u koge-           njenja tro{kova i nove strategije. No, Njema~ka vlada stavila
     reforme energetskog sektora u Hrvatskoj, ~ime se uvode            neraciji i iz obnovljivih izvora, te je do{lo do okrupnjavanja      je na prvo mjesto za{titu okoli{a u odnosu na ekonomsku
     tr`i{ni odnosi i omogu}uje postupna liberalizacija tr`i{ta.       energetskog sektora vlasni~kim povezivanjem elektroprivre-          djelotvornost. S novom regulacijom tr`i{ta elektri~nom
     Me|utim, napominje R. Nota, ovim zakonima se ne prejudi-          de i naftno-plinske privrede. Okomitim i vodoravnim pove-           energijom uvedene su velike dotacije u obnovljive izvore
     cira ni kona~an zavr{etak restrukturiranja na{ih energetskih      zivanjem nafte, plina i elektri~ne energije, Portugal se            energije te u kombiniranu proizvodnju toplinske i elektri~ne
     kompanija, HEP-a i INE, niti odabir modela njihove privati-       odlu~io za strategiju nacionalnog prvaka te je polo`aj kon-         energije, {to je imalo destabiliziraju}i utjecaj na sve u{tede
     zacije, {to je tako|er sastavni dio spomenute reforme.            kurencije prepustio inozemnim tvrtkama. Kako se strategij-          u cijeni kod konkurencije.


12     HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
                                                                                                                           dan energije u Hrvatskoj




            REFORMA HRVATSKOG                                   Hrvatskoj posti`u i zna~ajnije u{tede u pogledu                                                                   Goran Grani},
           ENERGETSKOG SEKTORA                                  investicija u nove elektrane te nabave potrebne elek-                                                             predsjednik
                                                                tri~ne energije. Interkonkcija hrvatske prijenosne mre`e,                                                         Hrvatskog
Mr. sc. Ivica Toljan iz Hrvatske elektroprivrede naglasio je
                                                                osobito 400 kV, sa svim susjednim sustavima omo-                                                                  energetskog
da je od svih gospodarskih sektora, najte`e i najslo`enije
                                                                gu}uje konkurentski pristup pri tranzitu te nabavi i izvozu                                                       dru{tva: s li-
provesti promjene u energetskom sektoru. Jedan od naj-
                                                                elektri~ne energije, eliminiraju}i pri tomu monopoli-                                                             beralizacijom
ve}ih razloga tomu je slo`enost i isprepletenost odnosa
                                                                sti~ke polo`aje, pritiske i ucjene. Da bi se postigli svi                                                         i privatizaci-
izme|u politi~kih, socijalnih, ekonomskih i tehni~kih sub-
jekata uklju~enih u njegov rad. Kako u ve}ini zemalja           `eljeni u~inci, nu`no je, uz dovr{enje i izgradnju novih                                                          jom energet-
energetski sektor zauzima pribli`no 30 posto ukupnog go-        interkonekcija, oja~ati i postoje}i prijenosni sustav (na-                                                        skog sektora
spodarstva, i najmanja njegova promjena ima veliki utje-        pona 110, 220 i 400 kV), te poduprijeti obnovu prijeno-                                                           doga|aju se
caj na nacionalnu ekonomiju. Kako je strategijski cilj          snog, odnosno elektroenergetskog sustava u susjednim                                                              dobra i lo{a
Republike Hrvatske ulazak u Europsku uniju, jedan od pre-       zemljama te povezivanje s njima.                                                                                  iskustva i iz
duvjeta tomu je organizacijska i zakonodavna prilagodba                                                                                                                           njih se izvla~e
gospodarstva, te unutar njega energetskog sektora. Direk-            OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE                                                                                   poruke         i
tive Europske unije nala`u financijsko i pravno razdvajanje        U OKVIRU NOVOG ENERGETSKOG                                                                                     mogu}i sta-
proizvodnje od prijenosa, odnosno i distribucijske mre`e i            ZAKONODAVNOG OKVIRA                                                                                         vovi prema
prodaje elektri~ne energije. @eli se odvojiti tehni~ki od ko-           REPUBLIKE HRVATSKE                                                                                        promjenama
mercijalnog dijela poslovanja. Iz toga proizlaze razli~iti      U zajedni~kom radu dr. sc. Branke Jelavi} iz Energet-
modeli organizacije odnosa izme|u svih subjekata u elek-        skog instituta "Hrvoje Po`ar" i Igora Raguzina iz Mini-
troenergetskom sektoru, a organizacija operatora ima pri        starstva gospodarstva, zaklju~uje se kako }e
tomu va`nu ulogu. U TSO modelu, operator je zajedno s           predvi|ene promjene na tr`i{tima umre`enih energet-
prijenosnom kompanijom, dok je u ISO modelu on samo-            skih sustava u Republici Hrvatskoj imati zna~ajan utje-
stalan. Ve}ina zemalja u Europi je izabrala TSO model, no       caj na mogu}nost uvo|enja i pove}anog kori{tenja
praksa }e pokazati koji je model prihvatljiviji, napominje      obnovljivih izvora energije. No, predstoji zahtjevan po-
mr. sc. I. Toljan. S obzirom da je Hrvatska kasnije krenula s   sao oko dono{enja brojnih podzakonskih akata, koji }e
procesom liberalizacije energetskog sektora, imat }e za to      precizno urediti sve instrumente dr`avne politike u po-
puno manje vremena od onih zemalja koje su to u~inile           gledu obnovljivih izvora energije. Tada }e projekti
prije deset godina (Velika Britanija, [vedska, Norve{ka),       kori{tenja tih energetskih izvora u Hrvatskoj dobiti pot-
pa je stoga i njezin put puno te`i i zahtjevniji, a mogu}nost   pun i stabilan zakonodavni okvir i potporu kroz potica-
pogre{aka ve}a, ocjenjuje mr. sc. I. Toljan.                    nje mjere koje }e pravedno vrednovati ekolo{ke i druge
                                                                oblike kori{tenja obnovljive energije. No, nagla{avaju
         TRANZIT PRIJENOSNOM                                    autori, razvoj obnovljivih izvora energije ne}e biti
         MRE@OM HRVATSKE U                                      mogu}e realizirati bez sna`ne promocije i uvo|enja raz-
     UVJETIMA OTVORENOG TR@I[TA                                 nolikog sustava poticajnih mjera.
U referatu mr. sc. Zdenka Tonkovi}a, Gorana Jerbi}a i mr.
sc. Davora Neve~erela iz Instituta za elektroprivredu i            PRILAGODBA VELIKIH POTRO[A^A
energetiku navodi se kako liberalizacija tr`i{ta elektri~ne         ENERGIJE LIBERALIZACIJI TR@I[TA
energije pretpostavlja tranzite koji, u pravilu, zahva}aju
                                                                Vlado Re{kovi} iz INE-Rafinerije nafte Sisak i Sa{a
prijenosnu mre`u svih sudionika koji su u sinkronom po-
                                                                Re{kovi}, student FER-a - Zagreb, prikazali su
gonu. Autori navode kako otvoreno tr`i{te elektri~ne
                                                                mogu}nosti smanjenja tro{kova kontinuiranim prila-
energije aktualizira i potencira pitanja tranzita, a time i
                                                                godbama stanjima neure|enog tr`i{ta u prvim fazama
veleprijenosne mre`e. Op}enito govore}i, mo`e se re}i
                                                                provedbe liberalizacije. Analizirani su potro{a~i koji            Dugogodi{njem prijatelju hrvatske energetike Klausu
da je upravo ona klju~ tr`i{ta. Pitanje tranzita su u po-
                                                                imaju mogu}nost zatvaranja u vlastiti sustav kupnje si-           Brendowu, direktor Energetskog dru{tva mr. sc. Damir
dru~ju European Transmission System Operators
                                                                rovine, preradu i proizvodnju goriva te vlastitu proizvod-        Pe{ut u znak zahvalnosti uru~io je prigodan poklon
(ETSO), Union pour la Coordination de la Production et
                                                                nju toplinske i elektri~ne energije u cilju smanjenja
du Transport de l'Electricite (UCTE) i Europske energet-
                                                                ukupnih tro{kova poduze}a. Analizom nekoliko                    UTJECAJ LIBERALIZACIJE ENERGETSKOG
ske povelje, odnosno Protokola energetske povelje o
                                                                mogu}ih scenarija, pokazana je va`nost brzog sna-                TR@I[TA NA POLITIKU I MJERE GLEDE
tranzitu. Nastoji se utvrditi zajedni~ka metodologija koja
                                                                la`enja na liberaliziranim tr`i{tima, a to je - zaklju~uju            ENERGETSKE EFIKASNOSTI
bi svakom sudioniku omogu}avala da utvrdi utjecaj tran-
                                                                autori - posebno zna~ajno za po~etne faze liberalizaci-
zita na njegovu mre`u. S obzirom da su pristupi ETSO i                                                                         Rastu}a liberalizacija i tr`i{te preoblikuju, kako energetsku in-
                                                                je, kada se o~ekuje neure|ena ponuda i potra`nja. Izla-
Europske energetske povelje jo{ u razvoju, autori su                                                                           dustriju, tako i energetske potro{a~e, naglasio je mr. Kre{imir
                                                                ga~i su predlo`ili na~ine pronala`enja dobiti za velike
obradili temeljna na~ela UCTE-ovog postupka s primje-                                                                          Cerovac iz Ministarstva gospodarstva. Energija se proizvodi,
                                                                potro{a~e energije koji imaju mogu}nost izbora.
nom na Hrvatsku.                                                                                                               trguje i tro{i poput svih ostalih roba, a konkurencija i novi po-
                                                                 LIBERALIZACIJA TR@I[TA I SIGURNOST                            ticaji imaju zna~ajan utjecaj na politiku i mjere vezane uz
      ULOGA VISOKONAPONSKE
                                                                  OPSKRBE ENERGIJOM U HRVATSKOJ                                energetsku efikasnost. Istodobno je ukazao na neke u~inke li-
   PRIJENOSNE INTERKONEKCIJSKE
 MRE@E SA SUSJEDNIM ZEMLJAMA U                                                                                                 beralizacije vezane uz energetsku efikasnost i na mogu}e ut-
                                                                Mr. sc. Vladimir Poto~nik osvrnuo se na energetsku krizu       jecaje na energetsku politiku. Rije~ je o pitanju energetske
  RE@IMU LIBERALIZIRANOG TR@I[TA                                2000. godine u SAD i drasti~ni rast cijena prirodnog pli-
 ELEKTRI^NE ENERGIJE U HRVATSKOJ                                                                                               efikasnosti u cijelom energetskom ciklusu od proizvodnje i
                                                                na i nafte, koji su aktualizirali pitanje sigurnosti opskrbe   prijenosa do potro{nje. Promjene koje donosi liberalizacija
Da bi se u jednoj maloj zemlji, kao {to je Hrvatska, mo-        energijom. To pitanje je aktualno i u Hrvatskoj, koja je
                                                                                                                               tr`i{ta elektri~nom energijom mogu dovesti do razmi{ljanja
gla ostvariti liberalizacija tr`i{ta elektri~ne energije,       uvozno energetski ovisna sli~no kao EU, gdje je zapo~ela
                                                                                                                               prema kojima se razvitak energetske efikasnosti treba prepu-
nu`no je postojanje kvalitetnih prijenosnih putova prema        liberalizacija energetskih tr`i{ta. Problem sigurnosti
                                                                                                                               stiti tr`i{nim mehanizmima, zaklju~uje. To bi, smatra on, bilo
elektroenergetskim sustavima - tvrdi Bo`idar Radmilovi}         opskrbe energijom potaknuo je ozbiljne rasprave i aktiv-
                                                                                                                               pogre{no, posebice zbog visokih zahtjeva koje nama}e po-
iz Zagreba. Tomu je razlog nabava elektri~ne energije           nosti u Europskoj uniji i SAD-u o poduzimanju mjera za
                                                                                                                               treba za za{titom okoli{a, {to je izravno povezano s pove}an-
pod povoljnim uvjetima i plasman dijela doma}e proiz-           smanjenje energetske uvozne ovisnosti i to pove}anjem
                                                                                                                               jem energetske efikasnosti. Autor smatra da je mogu}a
vodnje, u prvom redu iz hidroelektrana na vanjska tr`i{ta.      kori{tenja doma}ih energetskih resursa, uklju~uju}i ob-
                                                                                                                               pojava sukoba izme|u onog {to donosi liberalizacija energet-
Zaklju~uje kako je ja~anjem elektroenergetske povezano-         novljive izvore energije, te pobolj{anjem energetske
                                                                                                                               skog sektora i sve stro`ih zahtjeva za za{titu okoli{a.
sti sa susjednim elektroenergetskim sustavima, osim             u~inkovitosti. Sli~ne aktivnosti preporu~ljive su i za
poznatih tehnoenergetskih i elektropoliti~kih prednosti, u      Hrvatsku, zaklju~uje V. Poto~nik.                                                 Tatjana Jalu{i} i \ur|a Su{ec


                                                                                                                                        HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                            13
        skandal

     ENRON - NAJVE]A KOMPANIJA KOJA JE IKAD BANKROTIRALA




     UZALUD POTRO[ENA ENERGIJA
     KRAJ nije bio neo~ekivan, ali je bio spektakularan.      ranju nekog poduze}a. No, svakim novim skandalom            njegovih banaka ne snizuju}i Enronov rejting, budu}i
     Enron, nekad sedma po veli~ini ameri~ka kompanija,       raste javna dvojba prema takvoj praksi. Nakon Enro-         da bi to bio siguran znak da kompanija ide prema
     proglasila je 2. prosinca bankrot, u skladu s poglav-    na, SEC bi trebao u~initi ono {to je Arthur Levitt, biv{i   bankrotu. Stoga, agencije za ocjenu kreditnog rejtin-
     ljem 11. Ameri~kog saveznog zakona (US Code,             predsjednik ove Komisije odavno tra`io: zabraniti re-       ga moraju tako|er poraditi na ponovnom stjecanju
     Chapter 11). Samo koji dan ranije, Enronove obvez-       vizorskim ku}ama da svojim klijentima istodobno             povjerenja, ako ne `ele da njihov ugled do`ivi sudbi-
     nice postale su bezvrijedne {to je iskoristio Dynegy -   pru`aju i konzultantske usluge.                             nu tr`i{nih analiti~ara.
     jedno od manjih konkurentskih poduze}a za kupopro-       Ra~unovodstvena pravila tako|er se trebaju mijenjati.
     daju elektri~ne energije i preuzeo Enron. Enron je       Jedan od razloga za{to investitori nisu razumjeli                  LEKCIJA ZAKONODAVSTVU
     tako postao najve}a kompanija koja je ikad bankroti-     Enronove knjige jest i taj {to je Enron mnoge svoje         Posljednja lekcija upu}ena je zakonodavstvu. Naime,
     rala.                                                    dugove prebacio u izvanbilan~ne stavke. U ve}ini ze-        javlja se rizik da svaki bankrot bude opravdan velikim
     Razmatanje nastale zavrzlame i brojne tu`be,             malja takva se zadu`enja prikazuju u bilancama, tako        brojem novih propisa. Pojedinci obrazla`u kako je
     zajam~ile su posao legijama odvjetnika jo{ ~itav niz     da se Enron morao dogoditi upravo u Americi. Jedno-         energija previ{e va`na da bude ostavljena tr`i{tu one
     godina. Enronovim "ograni~enim" revizorima jo{ i         stavno, SEC mora postro`iti i javno objaviti pravila za     vrste kojoj je Enron bio predvodnik. Ili, budu}i da je
     sad nije jasno za{to je sve tako zavr{ilo, je li uzrok   sva javna poduze}a koja se nalaze na burzi. Istodob-        Enron bio upleten u financijske {pekulacije, da treba
     lo{a sre}a ili jo{ ne{to lo{ije. Uska povezanost Enro-   no, treba obeshrabriti praksu investiranja imovine          biti ure|en kao banka. Niti jedan zaklju~ak nema
     nova predsjednika Kennetha Laya i Georga Busha           ~lanova mirovinskih fondova u dionice vlastitih po-         opravdanje. Deregulacija energetskog tr`i{ta donijela
     dr`at }e aferu jo{ dugo i u politi~kom sredi{tu pozor-   duze}a.                                                     je veliku korist kroz ni`e cijene i pove}anu sigurnost
     nosti. Enronovi zaposlenici, ~iji mirovinski fond je                                                                 opskrbe - trgovina energijom nastavit }e rasti, bez ob-
                                                                        LEKCIJA WALL STREETU
     ulagao na inzistiranje kompanije prete`ito u vlastite                                                                zira na slom Enrona. Tako|er ne bi bilo mudro kompa-
     dionice, tako|er zaslu`uju javnu simpatiju zbog ~i-      Sljede}a lekcija odnosi se na Wall Street, osobito
                                                                                                                          nije opremiti financijskim oru`jem kako bi se ugu{ili
     njenice da dionice, za razliku od svojih {efova, nisu    banke i agencije za ocjenu kreditnog rejtinga. Brojni
                                                                                                                          propisi banaka. Ipak, Enronova energetsa razmjena bila
     smjeli prodavati. Stoga, ako ameri~ka tr`i{ta kapitala   visoko pla}eni analiti~ari Wall Streeta izgledali, su
                                                                                                                          je eksplicitno oslobo|ena nadzora financijskih regula-
     `ele i dalje ostati uzorom u svijetu, moraju brzo        nakon Enronova bankrota, jadno. Sve do tjedan dana
                                                                                                                          tora. Ta ~injenica se mora nu`no mijenjati.
     nau~iti neke lekcije.                                    uo~i bankrota, analiti~ke ku}e velikog ugleda (UBS
                                                              Warburg, Goldman Sachs, Lehman) i dalje su prepo-
          LEKCIJA POSLOVIMA REVIZIJE                          ru~ale kupnju i zadr`avanje Enronovih dionica. Po-                  NAJBOLJA LEKCIJA SVIMA
     Najva`nija lekcija se odnosi na poslove revizije rada    novno se javlja sumnja na sukob interesa: preporuke         Na kraju, najbolja lekcija dolazi iz samog Enronova
     poduze}a. Enron je objavio prepravljene podatke o        su motivirane `eljom da se utana~i financijski vrije-       bankrota. Ulaga~i i bankari mogu nau~iti kao ne treba
     profitu u posljednjih pet godina, koji su umanjeni za    dan posao ili da se za{tite veliki du`nici. Sre}om,         vjerovati kompanijama koje iskazuju tajnovit i spekta-
     600 mln USD u odnosu na ranije izvje{taje. Arthur        protekle dvije godine nau~ile su investitore da rezul-      kularan profit; revizori }e biti oprezniji kod pritisaka
     Andersen, Enronova revizorska ku}a sada je cilj broj-    tate istra`ivanja vrijednosti dionica promatraju s          svojih nadre|enih da potpisuju krivotvorene financij-
     nih tu`bi. Protekle godine Enron je platio Andersenu     dvojbom. Slu~aj Enrona samo }e jo{ vi{e potaknuti           ske izvje{taje; agencije za ocjenu kreditnog rejtinga i
     masnu revizorsku naknadu od 25 mln USD, a tako|er        takav pristup.                                              zakonodavci trebaju biti ~vr{}i u radu s kompanijama
     je toj revizorskoj ku}i platio i 27 mln USD na ime       Agencije za ocjenu rejtinga, tako|er, su odlu~ne            ~ije djelatnosti nisu potpuno jasne. U drami zvanoj
     konzultantskih usluga. Zanimljivo je da je u lipnju      suo~iti se s izgubljenim povjerenjem. Financijska           kapitalizam, bankrot ima glavnu ulogu - sve do slje-
     Anderson isplatio 7 mln USD za nagodbu u sudskom         tr`i{ta sve vi{e ovise o njima. Novi Bazelski sporazum      de}eg buma.
     sporu pokrenutom od strane ameri~ke Komisije za          o kapitalu banaka, agencijama daje ~ak i ve}u ulogu         Prenosimo iz ~asopisa The Economist od 8. prosinca
     vrijednosne papire i mjenice (Securities and Exchan-     u odre|ivanju odnosa izme|u kapitala banaka i ukup-         2001.
     ge Commission, SEC) zbog revizije jednog drugog          nog iznosa danih kredita. Ipak, postoje opravdani raz-
     poduze}a (Waste Management Co) koje je, poput            lozi za sumnju da su i one podlegle pritisku Enrona i                   Prijevod: mr. sc. Josip Lebegner
     Enrona, prepravilo podatke o profitu. U tom slu~aju,                                                                                     i mr. sc.Ka`imir Vranki}
     Andersonova revizorska naknada iznosila je 48 mln
     USD, a prihod od konzultantskih usluga 31 mln USD.
     Revizorske tvrtke ustraju na obja{njenju kako ne po-
     stoji sukob interesa u istodobnoj reviziji i konzulti-




14     HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
                                                                                                                                                               bo`i}

                                                                                                                                                    @IVOT I VJERA




HO]E LI KRIZA SVIJETA SLOMITI TEMELJE VJERE?
AKO ra~unamo vrijeme po godini ro|enja Isusa                kona~nog raskola izme|u zapadne (rimokatoli~ke) i           vjerom ona mogu uzdignuti. Nije samo Isus to
Krista, Sina Bo`jega, ali i povijesne osobe, dva su         isto~ne crkve. Tako se srednjovjekovno jedinstvo            posvjedo~io svojim mu~eni~kim ali svetim `ivotom i
tisu}lje}a minula, tre}e je nastupilo. U njemu je           zapadne crkve raspalo u reformaciji u 16. stolje}u,         neusporedivom `rtvom, ve} su se u to uvjerili i na
`i}em i bi}em {est milijardi ljudi, {to ozna~ava            {to je dovelo do nastanka razli~itih evangelisti~kih        svoj na~in o vlastitu iskustvu zborili mnogi u vjeri
vrhunac, ali nikako i zavr{etak goleme i dramati~ne         crkava.                                                     dosljedni i od vjere odvojeni velikani i mislioci kao i
napu~enosti ljudskim rodom tre}eg unutra{njeg               Unutar kr{}anstva danas se razlikuju ~etiri temeljne        drugi nebrojeni obi~ni smrtnici ljudskog roda.
planeta Sun~eva sustava, vjerojatno jedinstvene i           skupine: katoli~ka crkva, pravoslavne crkve,                Rimski filozof, pisac i govornik Marko Tulije Ciceron,
uvijek zagonetne Zemlje.                                    evangeli~ke crkve (luteranske, reformatorske ili            je na temelju misli Sokrata, Platona i Aristotela
Isus Krist ro|en je kao pripadnik `idovskog naroda          reformirane crkve; protestantizam) i anglikanska            zaklju~io: Bogu nas vodi sama narav. Vjera nam je
7. godine na{eg brojanja godina. No, osniva~ je             crkva te niz manjih crkava. Pribli`avanju razli~itih        zato priro|ena. Nikoga nema tko ne bi imao u
kr{}anstva, najbrojnije i najra{irenije religije na         kr{}anskih crkava te`i ekumensko gibanje {to ga             svojoj du{i ideje o bo`anstvu. Kod onih u kojima
svijetu, koja ima skoro dvije milijarde vjernika.           osobito danas poti~e Sveti Otac Papa, Ivan Pavao II.
                                                                                                                        vladaju krive predod`be o Bogu, krive su tomu
Kr{}anstvo se oblikovalo unutar `idovsko-kr{}anske                                                                      njihove strasti. U djelima spoznaje{ Boga. Kad
zajednice u 1. stolje}u, a prema zapovjedi Kristovoj              U POTRAZI ZA ODGOVORIMA
                                                                                                                        pogledamo na nebo, zar mo`emo posumnjati u to
"Idite i nau~avajte sve narode..." {irili su ga             Bo`i}, veliki kr{}anski blagdan u slavu ro|enja             da postoji vi{nji Duh koji je vladar svega. Bez Boga
apostoli i u~enici Kristovi, osobito poslije Duhova,        Isusa Krista, svetkuje se skoro na svim                     nije mogu}e pojmiti du{e.
odnosno u~enjem o silasku Duha Svetoga. Usuprot,            kontinentima. Mo`da je taj blagdan danas prigodan
brojnim protivnicima kr{}anska se vjera ubrzo               i za jedno sveop}e pitanje o tomu gdje je i kamo            Sveto nam pismo kazuje: "Oko ljudsko nije vidjelo,
ra{irila po Rimskom Carstvu, a potom, za seobe              ide suvremeni svijet, svijet na{eg vremena i                uho ljudsko nije ~ulo, jezik ljudski nije progovorio
naroda (4-8. st.), po skoro ~itavu tada poznatom            ovoplanetarnog prostora, u uvjetima kada se na              ono {to je Bog pripravio onima koji ga ljube".
svijetu. Kr{}anstvo se {iri putem vjerskih misija, ali i    svim stranama govori o sukobu civilizacija umjesto          Sredinom 20. stolje}a po~elo se ja~e nagla{avati:
kroz razdoblje osvaja~kih ratova kr{}anskih zemalja.        o kristolo{koj pobjedi civilizacijske ljubavi.
                                                                                                                        "Sve je materija i nema ni{ta osim materije. Sve {to
Rimske vlasti su iskazale otpor novoj vjeri. Zaredali       Naime, kako navodi jedan od suvremenih hrvatskih            nas okru`uje; bi}a oko nas, ~ovjek je sam skup
su progoni koji su ve}om ili manjom `estinom                bogoslova dr. Josip Kribl, nikad ~ovje~anstvo nije          besmrtnih atoma... ]udorednost, moral je ostatak
potrajali do Milanskoga edikta 313. godine. Ali,            raspolagalo tolikim bogatstvom, mogu}nostima i              dru{tvenih nazora. Bog je ideja nikla iz ljudske
ediktom cara Teodozija, kr{}anstvo je 380. godine           ekonomskom mo}i, pa ipak jo{ veliki dio pu~anstva           domi{ljatosti pod utjecajem prirodnih pojava".
postalo dr`avnom vjerom.                                    u svijetu trpi glad i oskudicu kao i potpuni                Pobornik tog modernog nazora bio je Büchner i
                                                            analfabetizam velikog postotka ljudi. Nikad ljudi           drugi sljedbenici Marxova pogleda na `ivot i svijet.
Zajedni~ko je svim kr{}anima da priznaju bo`ansku
                                                            nisu imali toliko izo{tren smisao za slobodu kao            Ali sam Büchner je otvoreno kazao da se istoj
narav Isusovu i svetost Biblije, pripadnost Crkvi kao
                                                            danas, dok istodobno nastaju novi oblici                    doktrini protivi "sedam zagonetki svijeta". Taj,
zajednici vjernika i Bo`jeg naroda, {tovanje i
                                                            dru{tvenog i psihi~kog ropstva. Svijet tako `ivo            zna~i, nazor ne mo`e odgovoriti otkuda `ivot,
po{tivanje zapovijedi da se ljubi Boga i bli`njega.
                                                            osje}a svoje jedinstvo i uzajamnu ovisnost                  osje}anje i inteligentno djelovanje; ne mo`e
@idovskom vjerovanju u svevi{njost, onosvjetskost i
                                                            pojedinca u nu`noj solidarnosti, a ipak je zbog sila        odgovoriti otkuda red u svemiru, {to je sa
nepristupa~nost Boga, kr{}anstvo je dodalo
                                                            koje se me|usobno bore te{ko rastrgan; jo{ traju            slobodnom voljom i }udorednim zakonom. Ne
vjerovanje u Sveto Trojstvo. Nastavljaju}i se na
                                                            o{tri, politi~ki dru{tveni, ekonomski, rasni i              mo`e odgovoriti kako se ostvaruje te`nja za
Stari zavjet, Novi zavjet pak donosi tekstove o
                                                            ideolo{ki razdori, a stalno prijeti opasnost
Isusovu `ivotu i nauku te o spasenjskom zna~enju                                                                        sre}om, barem malo sre}e?!
                                                            posvema{njeg svezatornog rata. Istina je da raste
njegova dolaska, njegove smrti na kri`u, njegova
                                                            izmjena misli, no same rije~i kojima se izri~u vrlo         Eucken je nadasve cijenio znanost, ali je priznao:
uskrsnu}a i ponovnog dolaska na sudnji dan.
                                                            va`ni pojmovi u razli~itim ideologijama poprimaju           "Ovaj je `ivot nesavr{en; s najve}im naporom
Temeljnim prvobitnim elementima, kasnija je
                                                            potpuno razli~ito zna~enje. Napokon, marljivo se            ~ovjek u~ini tek slabe osnovne poteze... Svojom
teologija na prvim koncilima dodala druge istine
                                                            nastoji ostvariti savr{eniji vremeniti poredak, a da        nesavr{eno{}u, svojim suprotnostima ovaj `ivot ne
vjere, koje se ponajprije ti~u odnosa izme|u Isusa
                                                            se ne postizava jednako duhovni napredak.                   mo`e biti sva istina, niti se mo`e u sebi zavr{iti; on
Krista, Oca i Duha Svetoga te odnosa izme|u
                                                            U tako zamr{enim okolnostima, mnogi na{i                    mora imati ne{to {to prodire do ve}ih dubina i se`e
ljudske i bo`anske naravi Kristove osobe, a to je
                                                            suvremenici nisu u stanju raspoznati vje~ne                 do ve}ih visina, ako ho}e da ima neki smisao.
sa`eto u Vjerovanju (Credo). U njemu se ispovijeda
vjera u Boga, Oca i stvoritelja ~ovjeka i svijeta, u        vrijednosti niti su ih sposobni valjano uskladiti s         Tako|er na{e djelovanje ne mo`e u tom svijetu
njegova sina Isusa Krista. On je ~ovjeka iskupio od         novim. Otuda ih spopada nemir i oni se trzaju               punom kontrasta svoje zadnje ciljeve izvr{iti,
praiskonskog grijeha svojim utjelovljenjem,                 izme|u nade i tjeskobe kad se pitaju o sada{njem            ostvariti... sve to nu`no vodi problemu
mu~eni~kom i dragovoljnom smr}u te misterijskim             tijeku doga|aja. Taj tijek ljude izaziva, {tovi{e sili ih   besmrtnosti".
uskrsnu}em, kao `ivotvornom potvrdom svekolike              da tra`e odgovor.                                           Gdje ima `ivota, govorio je velikan ruske i svjetske
Bo`je mo}i te ljubavi spram ljudskom bi}u                   Kriza svijeta nije od danas ni od ju~er ve} od              knji`evnosti Lav Nikolajevi~ Tolstoj, tu ima i vjere.
otvaraju}i mu vrata vje~nog `ivota. Sveto Trojstvo -        samog po~etka pa i postanka svijeta. Pitanje je             Vjera je `ivotna snaga, ali se ne iscrpljuje na{im
Otac, Sin Bo`ji i Duh Sveti - ozna~ava jednoga              ho}e li ta ista kriza slomiti temelje vjere, oli~ene u      zemaljskim putom i putovanjima.
Boga, koji ne odbacuje ~ovjeka unato~ njegove               razli~itim religijama, razli~itim svetkovinama, pa i u
grje{nosti ve} mu, `rtvuju}i i najvoljenijeg Sina,                                                                      Prema Kriblovim rije~ima, vjera upu}uje na jedan
                                                            samom Bo`i}u kao uzvi{enom i sjetnom
osvjetljava put oprosta i spasenja. U tomu je sr` i                                                                     drugi sadr`aj `ivota. On se ispunjava kad nas sve
                                                            kr{}anskom blagdanu, ili }e pak vjera zbli`iti svijet
neizreciva veli~ina Bo`je ljubavi.                                                                                      zemaljske snage potpuno napuste. Jama~no to nije
                                                            pod ra{irenim krilima spoznaje i zahvalnosti
                                                                                                                        trenutak radosna Bo`i}a ni nostalgi~nih prijelaza iz
Kr{}ansko se u~enje, zna~i, oblikuje kroz dva               trojednom, a ustvari zajedni~kom Bogu spasitelju i
                                                                                                                        jedne u drugu, iz Stare u Novu godinu. Sadr`aj
minula tisu}lje}a te u vjeri, ali i stalnoj borbi, nalazi   univerzalnom stvoritelju?
                                                                                                                        vjere je kada nas i sve zemaljske snage obuzmu
svoj put rasta kao i stvaranja kr{}anske kulture i
civilizacije, nikako na u{trb drugih ve} na op}e
                                                                       RIJE^I KROZ VIJEKOVE                             onako kako nas obzme cio `ivot u svoj svojoj
                                                                                                                        punini - kako bi brazilski pjesnik Silveira rekao:
dobro ~itavog ~ovje~anstva. Istina, izgradnja i zrenje      Kako od iskona ljudsko bi}e tra`i sebe, kako ~ovjek
                                                                                                                        "sve dok se ne svede (taj `ivot, zemaljski, na{) na
slo`enije teologije, u odnosu na prvobitne                  tra`i smisao `ivota, tako se i ovo pitanje {iri
                                                                                                                        preponiznu pra{inu {to tako sitna i laka kadra je
elemente, stvori{e uvjete za nastanak manjina               njegovim obitavali{tem, u kojem ~as ja~a, a ~as
                                                                                                                        uzi}i na nebo".
unutar kr{}anstva koje jesu ili nisu prihva}ale nove        slabi jeka vjere ali i dramati~ni jecaj ljudskih
kanonske istine vjere. Godine 1054. do{lo je do             stvorenja u vlastitoj dolini suza iz koje se samo                                 Pripremio: Josip Vukovi}


                                                                                                                                HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                   15
        novo

     DIGITALNA KOMUTACIJSKA MRE@A I LAN MRE@A NA PODRU^JU DALMACIJE




     TELEKOMUNIKACIJSKI BOOM U DALMACIJI
     DJED Bo`i}njak je ove godine bio posebno dare`ljiv pre-       HE Zaku~ac, TS Konjsko - TS Bilice, TS Benkovac - TS         Zaku~ac, a sljede}e godine digitalnoj telefonskoj mre`i
     ma svim djelatnostima splitskog dijela HEP-a i krajem         Zadar i TS Dugi Rat - HE Zaku~ac.                            pridru`it }e se i drugi objekti, me|u kojima su najzna~aj-
     poslovne i kalendarske godine razveselio ih uspje{nom         Oprema iz programa SDH mre`e montirana je u objekti-         niji: RHE Velebit, TS Knin, TS Konjsko i TS Bilice.
     realizacijom digitalne komutacije i LAN mre`e (Local          ma: TS Novalja, TS Pag, TS Nin, TS Zadar centar, TS Za-      Prema njenim rije~ima, nove digitalne telefonske centra-
     Area Network) HEP-a, ~ije je sve~ano otvorenje obavlje-       dar, ZS Benkovac, TS Bilice, TS Konjsko, TS Knin i DC        le omogu}avaju znatno smanjenje tro{kova telekomuni-
     no 17. prosinca u Splitu.                                     Vrboran.                                                     kacijskih usluga HT-a i ostalim operatorima IT.
     Direktor PrP-a Split, nositelj ovih poslova Marko Lovri},     PDH (Plesiochronous Digital Hierarchy) oprema je mon-              JEDNOSTAVNIJI I BR@I PRISTUP
     pozdravio je prisutne rekav{i da }e digitalna komutacij-      tirana na dionici TS Nin - TS Obrovac, a do kraja sije~nja                PODACIMA
     ska mre`a i LAN mre`a na podru~ju Dalmacije doprinijeti       2002. godine bit }e montirana i na dionici TS Obrovac -
     unaprje|enju poslovanja u elektroprivrednoj djelatnosti,                                                                   Uvodnu rije~ o realizaciji {ire lokalne LAN mre`e Splita dao
                                                                   RHE Velebit, kao i veza na dionici TS Komolac - DC
     po~ev{i od upravljanja EES-om, pa do njegova nadzora,                                                                      je @eljko Kova~, rukovoditelj SPI PO Split, naglasiv{i da je
                                                                   Vrboran, koja }e raditi po iznajmljenom kanalu. U tijeku
     mogu}nosti postavljanja novog procesnog informacij-                                                                        ova LAN mre`a temeljena na Gigabit ethernet tehnologiji te
                                                                   je polaganje opti~kog kabela na dionici: Upravna zgrada
     skog sustava, pobolj{anja postoje}eg poslovnog sustava                                                                     da predstavlja utemeljenje za konsolidaciju IT (Information
                                                                   HEP-a u Sinju - KZ Trilj, koje bi trebalo biti dovr{eno do
     kao i sustava svekolike za{tite, ali i novih mogu}nosti u                                                                  Technology) na podru~ju Dalmacije. Potom je prisutnima
                                                                   kraja ove godine.
     unaprje|enju sustava mjerenja elektri~ne energije, bez                                                                     prezentirao sljede}e tehni~ke Intranet WEB aplikacije:
                                                                   Tako|er je postavljen i nadzorni sustav mre`e, koja }e se
     kojih se tr`i{te elektri~ne energije ne mo`e ni zamisliti.                                                                 - Proizvodnja i prijenos elektri~ne energije u Dalmaciji
                                                                   prometno aktivirati uz istodobno otkazivanje iznajmljenih
                                                                   HT kapaciteta u prvom tromjese~ju idu}e godine.              - Pra}enje pogonske spremnosti postrojenja, i
              UMJESTO TRO[KOVNE -
            PROFITABILNA DJELATNOST!
     U jubilarnoj, 45. godini Prijenosnog podru~ja Split bili
     smo u rijetkoj prigodi napraviti povijesni iskorak u nove
     digitalne tehnologije s ciljem podizanja pogonske
     spremnosti EES-a ovog dijela HEP-a, rekao je Marijo Re-
     meta, rukovoditelj Odjela za telekomunikacije, koji je dao
     uvodne napomene o ovoj zna~ajnoj investiciji.
     Nazvav{i obavljene poslove svojevrsnim telekomunika-
     cijskim boomom na podru~ju Dalmacije, precizirao je
     {to sve podrazumijeva nova digitalna tehnologija. A, to je
     kako slijedi.
     - Monta`u, kabliranje, parametriranje te pu{tanje u po-
     gon korporacijske transmisijske mre`e prema prih-
     va}enom projektu SDH (Sinchronous Digital Hierarchy)
     mre`e magistralnih i privodnih trasa.
     - Realizaciju HEP-ove digitalne komutacije u Splitu na
     lokacijama: I. Gunduli}a 42, TS Meterize, DC Vrboran i
     DP Elektrodalmacija, koja izravnava nesklad digitalne
     transmisije i analogne komutacije uz sve pozitivne
     u~inke takve odluke.                                            Branimir Deli}, direktor Sektora za poslovnu informatiku HEP-a, prvi je imao "net meeting" s DC Vrboran u Splitu
     - Realizaciju {ire lokalne LAN mre`e Splita (I. Gunduli}a
     42, Lj. Posavskog 5, DC Vrboran, TS Meterize i HE
     Zaku~ac).
                                                                   NOVA TELEKOMUNIKACIJSKA MRE@A PREDSTAVLJA TEMELJ NA
                                                                   KOJI SE OSLANJA CJELOKUPNA ELEKTROPRIVREDNA
     - Po~etak realizacije projekta TS Dobri i kabelske 110 kV
     mre`e Splita, koja }e dodatno obogatiti TK rje{enja ovog
                                                                   DJELATNOST, A ELEKTROPRIVREDNICI DALMACIJE, SAGLEDAV[I
     podru~ja uz optimalno zadovoljavanje potreba svih kori-       VIZIJU NOVIH TELEKOMUNIKACIJSKIH MOGU]NOSTI, OKUPILI
     snika (S.P SDV, za{tita i {ire).
              .I.,                                                 SU NAJBOLJE KADROVE IZ DJELATNOSTI PROIZVODNJE,
     Marijo Remeta iznio je i realna o~ekivanja da }e upravo       PRIJENOSA I DISTRIBUCIJE I U VRLO KRATKOM ROKU, UZ
     TK usluge u HEP-u biti prepoznate kao conditio sine qua       POTPORU UPRAVE HEP-a, OSMISLILI I REALIZIRALI OVU NOVU
     non u procesima restruktuiranja, reorganizacije i privati-    TK MRE@U S VRHUNSKOM SVJETSKOM TEHNOLOGIJOM
     zacije te da }e vrlo skoro od tro{kovne stavke postati pro-
     fitabilna djelatnost HEP-a. Potkrijepio je to i brojnim
     projektima koji su u fazi izrade i realizacije, kao {to su:
                                                                          SMANJUJU SE RA^UNI HT-A                               - Sustav upravljanja poslovima odr`avanja po KKS-u,
     TK Dubrovnik, TK veze na podru~ju Dalmacije, RR veze          S digitalnim komutacijskim sustavom uzvanike je              koje se sada mogu na jednostavniji i br`i na~in koristiti u
     objekta Vidova gora, Promina, opti~ke veze HEP-a s elek-      iscrpnije upoznala Sandra Kopr~ina iz Odjela za informa-     ovakvoj mre`i.
     troprivrednim objektima BiH (Mostar i Trebinje).              tiku i telekomunikacije Tehni~ke slu`be PP HE Jug. Na-       Konkretne primjere o pra}enju pogonske spremnosti HE u
                                                                   stavljena je zapo~eta digitalizacija telefonske mre`e kroz   PP HE Jug predstavila je Ilinka Luki} iz SPI PO Split, a o
          AKTIVIRANJE MRE@E U PRVOM                                zamjene analognih centrala u Splitu, koje se nalaze na       sustavu upravljanja poslovima odr`avanja izvijestila je Ve-
              TROMJESE^JU 2002.                                    HEP-ovim lokacijama: I. Gunduli}a 42, Polji~ka cesta bb,     sna Bura iz SPI PO Split i @ivana Novakovi} iz Odjela za in-
     Iscrpnije o transmisijskom sustavu govorio je Milan           DC Vrboran i TS Meterize, a digitalne telefonske centrale    formatiku i telekomunikacije Tehni~ke slu`be PP HE Jug.
     Kova~evi} iz Projektnog biroa Split, jednog od suradnika      u Pogonu HE Dubrovnik, DP Elektrojug i TS Komolac
     na izvo|enju ovog projekta. Tako smo doznali da su            me|usobno su povezane, i posredstvom DC Vrboran in-                HALO TOMI]U, ^UJEMO LI SE?
     zavr{eni radovi na polaganju OPGW (Optical Power              tegrirane u komutacijsku mre`u HEP-a. U tijeku je zamje-     Sredi{nji doga|aj - ~in pu{tanja u rad Digitalnog centra
     Ground Wire) i uvodnih kabela na dionicama: TS Meterize -     na analogne telefonske centrale digitalnom u Pogonu HE       HEP-a u Splitu pozivom dispe~era iz DC Vrboran, za sve


16     HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
                                                                                                                                   Marko Lovri}, direktor PrP-a Split, nostelj projekta
                                                                                                                                   - Nova telekomunikacijska mre`a predstavlja temelj na
                                                                                                                                   koji se oslanja cjelokupna elektroprivredna djelatnost.
                                                                                                                                   Elektroprivrednici Dalmacije, sagledav{i viziju novih te-
                                                                                                                                   lekomunikacijskih mogu}nosti, okupili su najbolje ka-
                                                                                                                                   drove iz djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije i
                                                                                                                                   u vrlo kratkom roku, uz potporu Uprave HEP-a, osmislili
                                                                                                                                   i realizirali ovu novu TK mre`u s vrhunskom svjetskom
                                                                                                                                   tehnologijom.
                                                                                                                                   Tijekom posljednjih deset godina brojne elektroprivrede,
                                                                                                                                            ,
                                                                                                                                   pa i HEP su zapo~ele {irenje svojih aktivnosti na podru~ju
Marko Lovri}, direktor            Marijo Remeta, rukovoditelj
                                                                                                                                   telekomunikacija, kao rezultat procesa deregulacije TK
PrP-a Split: Uspje{na TK          Odjela za telekomunikacije
                                                                                                                                   usluga. Stupanj deregulacije TK tr`i{ta razli~it je od ze-
ulaganja zahtijevaju podu-        PrP-a Split: Ovo je pravi te-
                                                                                                                                   mlje do zemlje, ali je prisutan op}i trend ka {irenju ele-
zetan management HEP-a!           lekomunikacijski "boom" na
                                                                                                                                   ktroprivredne djelatnosti izvan osnovne djelatnosti,
                                  podru~ju Dalmacije!
                                                                                                                                   pru`anjem vanjskih komercijalnih usluga kao {to su: iz-
                                                                                                                                   najmljivanje opti~kih vlakana, iznajmljivanje kapaciteta
                                                                                                                                   prijenosa, osiguranje komercijalnih mobilnih TK usluga,
                                                                                                                                   osiguranje infrastrukture za instaliranje TK medij,i osigu-
                                                                                                                                   ranje javnih operatorskih usluga i drugo.
                                                                                                                                   Op}enito, elektroprivrede su vrlo zainteresirane za isko-
                                                                                                                                   ri{tavanje prednosti poslovanja na liberaliziranom TK
                                                                                                                                   tr`i{tu, prije svega radi mogu}nosti pove}anja svoje vri-
                                                                                                                                   jednosti osiguranjem novih servisa i pove}anja efika-
                                                                                                                                   snosti te stvaranjem novih prihoda. Osim toga, TK
                                                                       Zeljko Kova~, rukovoditelj SPI PO Split: Teh-               usluge br`e napreduju i pru`aju ve}u dobit od klasi~ne
Sandra Kopr~ina je najavila skoro sni`enje tro{kova za tele-           ni~ke Intranet WEB aplikacije nude nam ne-                  elektroprivredne djelatnosti. Dok su prepreke za ulazak
komunikacijske usluge                                                  slu}ene mogu}nosti                                          netelekomunikacijskih kompanija velike, odnosno po-
                                                                                                                                   trebno je puno investirati u infrastrulturu, svladavanje
                                                                                                                                   regulatornih prepreka i istra`ivanja tr`i{ta- elektroprivre-
sudionike bio je i najuzbudljiviji. Prvi "net meeting" s          sticiranije poslove pripreme i odr`avanja proizvodnih po-        de sa {irokom infrastrukturom imaju prednost. Mogu
glavnim dispe~erom za Dalmaciju Goranom Tomi}em                   strojenja EES-a, {to ~esto nazivam "osvje`enjem" a ne            svladavati prepreke investiranja i mogu objediniti zna-
imao je mr. sc. Branimir Deli}, direktor Sektora za po-           "sukobom" nara{taja.                                             nja, istra`ivanje i partnere u poslovima regulacije i
slovnu informatiku HEP-a. Iz tog prvog razgovora od di-                                                                            istra`ivanja tr`i{ta. Stoga je prisutan rastu}i trend u vla-
spe~era smo doznali da je upravo 17. prosinca bio                               UJEDINJENI NA                                      dama mnogih zemalja ka odvajanju funkcija TK regula-
jedan od najhladnijih dana u mjesecu, {to je za poslje-                     ZAJEDNI^KOM PROJEKTU                                   tive od osiguranja TK servisa, osiguranju uvjeta
dicu imalo i pove}anu dnevnu potro{nju od pribli`no                                                                                uspje{nog postojanja javnih dobavlja~a TK servisa u
                                                                  Kao posebna vrijednost ovog projekta nagla{ava se vrlo
13 milijuna kWh.
                                                                  intenzivna i uspje{na suradnja proizvodnog, prijenosnog          vlasni{tvu dr`ave, stvaranju konkurentnog okru`enja za
  IT RADIONICA U RUKAMA MLADIH                                    i distribucijskog podru~ja Dalmacije, kako me|usobno,            osiguranje TK infrastrukture, servisa i potrebne TK opre-
            STRU^NJAKA                                            tako i sa SPI PO Split. Od vanjskih projektanata i               me za korisnike.
                                                                  izvo|a~a, najzna~jniji su: Projektni biro Split, Itel - Split,
O obuci kadrova za obavljanje poslova pripreme i                                                                                   Shvativ{i va`nost potencijalnog doprinosa Hrvatske
                                                                  te Siemens i Computer Systems iz Zagreba.
odr`avanja postrojenja EES-a pomo}u IT govorio je Mar-                                                                             elektroprivrede u pobolj{anju informacijske infrastruktu-
ko Znaor, rukovoditelj Odjela za informatiku i telekomu-          Zagreba~ki izvo|a~i radova iskoristili su ovu prezentaciju       re i servisa cijele zemlje, Uprava HEP-a poti~e da se na
nikacije Tehni~ke slu`be PP HE Jug.                               da se ukratko predstave svojim splitskim doma}inima.             tr`i{tu TK usluga ponudi iznajmljivanje infrastrukture za
- Zbog zastarjelosti tehnologije i dotrajalosti postoje}e         Mr. sc. Marijan Gr`an, glavni manager za Dalmaciju, iznio        instaliranje TK medija, aktivira u razvoju TK infrastrukture
(analogne) telekomunikacijske opreme u sjedi{tu PP                je nekoliko zna~ajnih podataka iz osobne iskaznice tvrtke        i izi|e na to tr`i{te osiguravaju}i razli~ite TK servise.
HE Jug, instaliran je i pu{ten u rad digitalni telekomu-          Siemens d.d.
                                                                                                                                   Uspje{na TK ulaganja zahtijevaju poduzetan manage-
nikacijski ~vor HEP-a i LAN mre`a na koju je priklju~ena          - U Hrvatskoj smo osnovani 1991. godine i imamo tisu}u           ment u HEP-u koji je spreman preuzeti rizike poslovanja
radionica IT - laboratorij. Cilj joj je kompjutorizirano          zaposlenika, od ~ega 400 u proizvodnji. Sjedi{te nam je u        i uspostaviti strukturu i organizaciju elektroprivrede koja
analiziranje pogonskog stanja elektroenergetskih po-              Zagrebu, s uredima u Splitu i Osijeku, a uskoro i u Rijeci.      se mo`e brzo transformirati i odgovoriti na promjenu
strojenja i obavljanja poslova pripreme i odr`avanja              Mo`emo s ponosom re}i da prodajemo "hrvatsku pamet"              uvjeta na TK tr`i{tu.
prema stanju i parametrima hidroelektrana u PP HE                 na instalacijama koje rade posvuda u svijetu. HEP je sa
Jug. Istodobno, s opremanjem laboratorija pristupilo                                                                               U uvjetima dereguliranog i konkurentnog tr`i{ta elek-
                                                                  svojim kapacitetima, poslovnim i ljudskim potencijalima,
se realizaciji suvremenog sustava za prijenos podataka            uz HT, na{ najzna~ajniji kupac, a posebno nas raduje {to         tri~ne energije, TK razvoj informacijske i komunikacijske
na dionice: Radionica IT, Split - Informati~ki centar za          smo prepoznati i u telekomunikacijama kao kvalitetan i           infrastrukture je prioritetan zadatak. TK infrastruktura u
obradu podataka SPI PO Split - CDU Vrboran - HE                   pouzdan partner.                                                 HEP-u temelji se prete`ito na analognim sustavima pri-
Zaku~ac.                                                                                                                           jenosa malog kapaciteta, koji ni izdaleka ne mogu zado-
                                                                  Drugog ve}eg izvr{itelja na ovom poslu, Computer                 voljiti slo`ene komunikacijske zahtjeve dereguliranog
Nabavom informati~kih komponenti i dogradnjom starih              Systems d.o.o., predstavio je Pa{ko Labura, rukovoditelj         tr`i{ta. Izgra|ena osnovna TK infrastruktura s opti~kim
PC-a, te instaliranjem sistemske i aplikacijske program-          prodaje, kao suvremenu tvrtku s dvanaestogodi{njim               kabelima i SDH sustavima prijenosa treba zadovoljiti
ske potpore s vlastitim kadrovima u IT radionici PP HE            iskustvom, 38 zaposlenika i vi{e od 100 razli~itih certifi-      sve TK zahtjeve i sve TK servise, ~ija je realizacija u
Jug, za sada su zadovoljeni osnovni preduvjeti za kom-            kata za specijalizacije.                                         HEP-u ve} zapo~ela, Dio toga je i ova mre`a koju danas
pjutorizirano obavljanje svih poslova pripreme i
                                                                  - Kao jedan od pet vode}ih System Integratora u Hrvat-           pu{tamo u pogon. Time bi se ispunili komunikacijski
odr`avanja proizvodnih objekata i postrojenja hidroelek-
                                                                  skoj, ponosni smo {to mo`emo, kao mala tvrtka, ovako             zahtjevi koji se postavljaju pred HEP u uvjetima tr`i{ta
trana u PP HE Jug, kako prema dinamici, tako i prema
                                                                  uspje{no sura|ivati s HEP-om.                                    elektri~ne energije, kako za potrebe tehni~kih tako i
kvaliteti. To je dobar primjer brige o osposobljavanju mla-
                                                                                                                                   tr`i{nih komunikacija.
dih kadrova koji postupno preuzimaju sve slo`enije i sofi-                                  Marica @aneti} Malenica


                                                                                                                                          HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                         17
                                                                              ~istija Hrvatska                                                      obveza

     OSNOVAN "HRVATSKI CENTAR ZA ^ISTIJU PROIZVODNJU"




     PREVENTIVNO DJELOVANJE                                                                                                                   ME\UNARODNA
                                                                                                                                              DEKLARACIJA ZA
     U ZA[TITI OKOLI[A                                                                                                                        ^ISTIJU PROIZVODNJU
                                                                                                                                              SVJESNI smo zajedni~ke odgovornosti za postizanje
     POVODOM uspje{nog zavr{etka projekta Vlade Republike                                                                                     odr`ivog razvitka. Akcija za za{titu globalnog okoli{a mora
     Hrvatske i Organizacije Ujedinjenih naroda za industrijski raz-                                                                          uklju~ivati prihva}anje unaprje|enih odr`ivih postupaka
     vitak (UNIDO) "Stvaranje preduvjeta za ~istiju proizvodnju" te                                                                           proizvodnje i potro{nje.
     osnivanja nevladine neprofitne ustanove, Hrvatskog centra za                                                                             Vjerujemo da su ~istija proizvodnja i ostale za{titne strate-
     ~istiju proizvodnju, odr`ana je 11. prosinca 2001. godine u Mi-                                                                          gije, kao ekolo{ka u~inkovitost, "zelena" proizvodnja i
     nistarstvu gospodarstva prigodna sve~anost.                                                                                              sprje~avanje one~i{}enja, bolji izbor. U tom je cilju potreb-
                                                                                                                                              no razvijati, podupirati i provoditi odgovaraju}e mjere.
                "^ISTIJA PROIZVODNJA" -
               PREVENTIVNA AKTIVNOST                                                                                                          Shva}amo da ~istija proizvodnja podrazumijeva stalnu
                                                                                                                                              primjenu cjelovite, za{titne strategije koja se provodi nad
     Ovaj projekt, koji je zapo~et 1997. godine, ostvaren je u su-
                                                                                                                                              postupcima, proizvodima i uslugama u cilju postizanja go-
     radnji Ministarstva gospodarstva i Ministarstva za{tite okoli{a i       Mato Pa`i}, direktor Direkcije za proizvodnju HEP-a, potpi-      spodarske, socijalne, zdravstvene, sigurnosne koristi, kao i
     prostornog ure|enja Republike Hrvatske, dok je njegovu pro-             sao je Me|unarodnu deklaraciju za ~istiju proizvodnju            o~uvanja okoli{a.
     vedbu osigurao APO Zagreb, a s UNIDO-ve strane ^e{ki centar
     za ~istiju proizvodnju. O osnovnim zna~ajkama i rezultatima                                                                              U tom smo se cilju obvezali:
                                                                          ga provode donosi prednosti u dobivanju zajmova kod banaka.
     njegove provedbe govorio je Marijan Host, ravnatelj Hrvatskog                                                                            VODSTVO
                                                                          Ne manje va`no je to {to je nai{ao na dobar prijem u industrij-
     centra za ~istiju proizvodnju. Kako je naglasio, njegov osnovni
                                                                          skim pogonima, izdvojio je njegove prednosti D. Suba{i}.            koristiti na{ utjecaj
     cilj bio je osposobljavanje doma}ih stru~njaka za predava~e i
     konzultante u promoviranju koncepta i primjeni ~istije proiz-        Uime Ministarstva za za{titu okoli{a i prostornog ure|enja,         • kako bi potaknuli prihva}anje odr`ivih postupaka proiz-
     vodnje u industriji i gospodarstvu te za kontinuirano pro-           skupu se obratila An|elka Bedrica, naglasiv{i kako }e to Mini-      vodnje i potro{nje kroz na{e odnose sa zainteresiranim
     vo|enje konkretnih projekata ~istije proizvodnje.                    starstvo i ubudu}e davati potporu projektu ~istije proizvodnje.     stranama.
     Osposobljavanjem 58 doma}ih stru~njaka, provedbom 21 de-             Du{ko ^uri} iz Ministarstva gospodarstva ocijenio ga je pozi-       JA^ANJE SVIJESTI,
     monstracijskog (oglednog) projekta u industrijskim tvrtkama,         tivnim primjerom, te izdvojio hvalevrijednu ~injenicu da su
                                                                                                                                              ja~ati sposobnosti
     te osnivanjem Hrvatskog centra za ~istiju proizvodnju i njego-       brojne tvrtke uo~ile korist od sudjelovanja u njemu. Nakon {to
     vim uklju~ivanjem u UNIDO/UNEP mre`u nacionalnih centara,            je Hrvatski centar za ~istiju proizvodnju proglasio otvorenim,      OBRAZOVANJE I STRU^NO USAVR[AVANJE
     taj cilj je i ostvaren, zaklju~io je M. Host.                        predstavnici hrvatskih tvrtki i institucija potpisali su Me|una-    • razvijanjem i provedbom programa za ja~anje svijesti,
     Ina~e, uspje{nost oglednih projekata ocjenjivala se kroz eko-        rodnu deklaraciju o ~istijoj proizvodnji, me|u njima iz Hrvat-      obrazovanje i stru~no usavr{avanje u okviru na{e organiza-
     nomske u~inke, odnosno u{tede te kroz pozitivne u~inke na            ske elektroprivrede Mato Pa`i}, direktor Direkcije za               cije;
     okoli{ (smanjenje otpada i emisija, racionalnu potro{nju ener-       proizvodnju HEP-a i Milan Rajkovi}, direktor Termoelektrane
                                                                                                                                              • poticanjem uklju~ivanja koncepata i na~ela u obrazovne
     gije, vode i sirovina).                                              Sisak.
                                                                                                                                              programe na svim razinama.
     - Va`no je naglasiti da 30 posto projekata nije zahtijevalo nikak-   Polaznicima koji su uspje{no zavr{ili program osposobljavanja       INTEGRIRANJE
     va ulaganja, nego tek manje popravke i modifikacije u procesu,       u projektu ~istije proizvodnje, ovom prigodom su dodijeljene
                                                                          me|unarodne svjedod`be za stru~njake u sustavnom gospo-             poticanje integriranja za{titnih strategija
     a o njihovoj isplativosti govori podatak da se skoro polovica
     projekata isplati odmah, a veliki dio za manje od {est mjeseci,      darenju okoli{em i ~istijoj proizvodnji u industriji. Iz Hrvatske   • na svim razinama na{e organizacije;
     rekao je M. Host.                                                    elektroprivrede, svjedod`be su dobili: mr. sc. Zoran Stani} iz
                                                                                                                                              • u okviru sustava za gospodarenje okoli{em;
                                                                          Sektora za razvoj HEP-a, te Gordan Malinar i Ivo Malovi} iz Ter-
     "^istija proizvodnja", nagla{eno je ovom prigodom, preventiv-        moelektrane Sisak.                                                  • kori{tenjem alata kao {to su ocjena primjene mjera
     na je industrijska strategija, koja donosi i financijske u{tede, a                                                                       za{tite okoli{a, ra~uni za{tite okoli{a i utjecaj na okoli{,
     obuhva}a tehni~ke i organizacijske mjere za rje{avanje uzroka                                                  Tatjana Jalu{i}           `ivotni ciklus i ocjenu ~istije proizvodnje.
     nastajanja otpada te smanjenje otpada i emisija u samom pro-                                                                             ISTRA@IVANJE I RAZVOJ (R&D)
     izvodnom procesu.                                                      POZITIVNI U^INCI OGLEDNIH PROJEKATA
                                                                                                                                              pronala`enje inovacijskih rje{enja
                                                                            Kroz ogledne projekte ~istije proizvodnje postignuti su
             HRVATSKI CENTAR ZA ^ISTIJU                                     zna~ajni pozitivni u~inci na okoli{, kao i financijske            • promicanjem prioriteta s krajnjih rezultata na za{titne
                   PROIZVODNJU                                              u{tede.                                                           strategije u okviru na{ih politika i aktivnosti istra`ivanja i
     - APO se usmjerio prema integralnoj za{titi okoli{a i to u prvom                                                                         razvoja;
                                                                            U 21 projektu postignuta su smanjenja utjecaja na
     redu prema preventivnom djelovanju, a glavni na{ cilj je - ~isti-      okoli{:                                                           • pru`anjem potpore razvitku onih proizvoda i usluga koji
     ja Hrvatska, napomenuo je Damir Suba{i}, direktor Agencije                                                                               su u~inkoviti za okoli{ i zadovoljavaju potrebe potro{a~a.
                                                                            - smanjenje volumena otpadnih voda: za 2,4 milijuna
     za posebni otpad, tvrtke koja je osniva~ Hrvatskog centra za                                                                             PRIOP]AVANJE
                                                                            m3 godi{nje,
     ~istiju proizvodnju. Govore}i o osnivanju i zada}i te nevladine i
     neprofitne ustanove, naglasio je kako je njen cilj {irenje ideje       - smanjenje optere}enja otpadnih voda (kemijske po-               {irenje na{eg iskustva
     o ~istoj proizvodnji, u svrhu unaprje|enja za{tite okoli{a. Uz         tro{nje kisika): za 54,6 t O2/g,                                  • unaprje|ivanjem dijaloga o provedbi za{titnih strategija i
     institucijsko ja~anje, primarnu zada}u Hrvatskog centra za             - smanjenje emisija u zrak (organska otapala, dimni               obavje{tavanjem doma}ih zainteresiranih strana o predno-
     ~istiju proizvodnju, kao njegov dugoro~ni cilj D. Suba{i} je iz-       plinovi, ~estice): za 33,2 t/g,                                   stima.
     dvojio promoviranje i ja~anje "odr`ive potro{nje", odnosno ori-                                                                          PROVEDBA
                                                                            - smanjenje ukupne koli~ine krutog tehnolo{kog otpa-
     jentiranje potro{a~a prema odabiru onih proizvoda koji su
                                                                            da: za 16540 t/g (od toga opasnog otpada za 264                   poduzimanje akcije za prihva}anje ~istije proizvodnje
     dobiveni na okoli{u prijateljski na~in.
                                                                            t/godi{nje, ambala`nog otpada za 216 t/godi{nje).
     Istodobno, ukazao je na zna~aj preventivne za{tite okoli{a, koja                                                                         • postavljanja poticajnih ciljeva i redovitim izvje{tavanjem
                                                                            Pobolj{anjem iskori{tenja sirovina i internim recikli-            o napretku putem sustava gospodarenja;
     se temelji na pronala`enju samog izvora zaga|enja, za razliku
                                                                            ranjem godi{nje je u{te|eno 2,37 milijuna m3 svje`e
     od uobi~ajene prakse tretiranja otpada na kraju procesa. Kao                                                                             • poticanjem novih i dodatnih izvora financiranja i investi-
                                                                            (~iste) vode i 1564 t ostalih sirovina, a ostvarene su i
     jednu od prednosti strategije ~istije proizvodnje izdvojio je                                                                            cijama u opcije preventivne tehnologije i promicanjem su-
                                                                            u{tede energenata (plina, pregrijane pare i mazuta).
     ~injenicu da ona ne zahtijeva nabavu nove tehnologije, ve} u                                                                             radnje i razmjene tehnologija prihvatljivih za okoli{ izme|u
     obzir uzima postoje}u, na kojoj se malim zahvatima nastoji             Istodobno je tijekom provedbe projekata ostvarena                 zemalja;
     smanjiti njen negativan utjecaj na okoli{.                             godi{nja financijska u{teda od 3,89 milijuna USD (pri-
                                                                                                                                              • suradnjom s UNEP i ostalim partnerima i svim zainteresi-
                                                                            bli`no 27,6 milijuna kuna) uz prosje~no vrijeme povra-
     - Ovaj projekt temelji se na preventivnom djelovanju, zahtijeva                                                                          ranim stranama koje podupiru ovu Deklaraciju te su sprem-
                                                                            ta ulo`enih sredstava od 1,1 godinu.
     mala ulaganja, povrati ulaganja su vrlo brzi, a poduze}ima koji                                                                          ni nadzirati njenu uspje{nu provedbu.



18      HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
                                                                                                                                                                           sindikat

MIRNI PROSVJEDI
ZAPOSLENIKA HEP-a




ILI OSTVARENJE
ZAHTJEVA ILI
OP]I [TRAJK
                                                                         Prosvjednici poja~ani bubnjarima, koji su glasno popratili svaki zahtjev
ISPRED sjedi{ta Hrvatske elektroprivrede u Ulici grada Vukovara
37 u Zagrebu, 18. prosinca ove godine, na temperaturi znatno
ni`oj od ni{tice, stotinjak najhrabrijih zaposlenika iz razli~itih di-
jelova HEP-a odr`alo je svoj prvi mirni javni prosvjed. Organiza-
tora prosvjeda, Hrvatski elektrogospodarski sindikat, poduprla
su i druga dva sindikata HEP-a - Nezavisni sindikat radnika
HEP-a i TEHNOS, kao i Udruga hrvatskih branitelja HEP-a. Okup-
ljenim prosvjednicima, kao i brojnim novinarima, najprije se
obratio Dubravko ^orak, predsjednik HES-a, naglasiv{i da ni
hladno}a nije sprije~ila prosvjednike u izra`avanju svog neza-
dovoljstva postupcima Uprave HEP-a i Vlade Republike Hrvat-
ske. Osvrnuo se i na vrlo malo prisutnih zaposlenika iz sjedi{ta
HEP-a, ustvrdiv{i da je njima izgleda dobro i toplo, pa ne
osje}aju potrebu dati sindikatima potporu za obranu interesa
svih zaposlenika HEP-a. Orlando Ortile, predsjednik Nezvisnog
sindikata radnika HEP-a, izrazio je veliko zadovoljstvo postignu-
tim konsenzusom hepovih sindikata u izra`avanju svog nezado-
voljstva na ovom povijesnom prvom javnom mirnom prosvjedu
hepovaca, dok je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata
                                                                         Dubravko ^orak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog             Orlando Ortile, predsjednik NSR HEP-a
Kre{imir Sever izrazio potporu ovdje izra`enim opravdanim zah-
                                                                         sindikata, na kraju prosvjeda pro~itao je zahtjeve upu}ene            dana{nji je prosvjed nazvao povijesnim
tjevima.
                                                                         Upravi HEP-a
Na kraju je D. ^orak pro~itao sedam zahtjeva, upu}enih Upravi
HEP-a, s ovog mirnog prosvjeda. Prvi je zahtjev za isplatu
bo`i}nice od 1.500 kuna sukladno Kolektivnom ugovoru. Drugi
se zahtjev odnosi na uspostavu stvarnog socijalnog dijaloga
izme|u Vlade Republike Hrvatske, Uprave HEP-a i sindikata s ja-
sno definiranim ciljevima, na~inom i dinamikom provedbe pro-
cesa resturkturiranja Hrvatske elektroprivrede d.d. Tre}i zahtjev
je zahtjev za provo|enje {iroke rasprave o preoblikovanju HEP-a
d.d. u HEP - Grupu. ^etvrti zahtjev je zaustavljanje popunjava-
nja novih d.o.o. - k}eri s postoje}im radnicima HEP-a, bez imo-
vine i jasno utvr|ene socijalne klauzule izme|u Uprave HEP-a i
sindikata. Petim zahtjevom tra`i se potpisivanje novog Kolektiv-
nog ugovora za radnike HEP-a najkasnije do 20. sije~nja 2002.
godine. [esti zahtjev odnosi se na sudjelovanje predstavnika
radnika HEP-a u radu Nadzornog odbora HEP-a d.d. i svim nad-
zornim odborima novoosnovanih d.d. i d.o.o. u vlasni{tvu
HEP-a. Neispunjenje navedenih zahtjeva najkasnije do 20.
sije~nja 2002. godine bit }e razlogom za op}i {trajk u Hrvatskoj
elektroprivredi 20. sije~nja idu}e godine.                               Kre{imir Sever dao je potporu Nezavisnih hrvatskih sindikata          Zahtjevi su bili ispisani i na brojnim transparentima
                                        Dragica Juraj~evi}               ovom mirnom prosvjedu


                                                                                                               PROSVJED NEZAVISNIH HRVATSKIH
                                                                                                               SINDIKATA

                                                                                                               ZA GLOBALIZACIJU
                                                                                                               DOSTOJANSTVA I BLAGOSTANJA
                                                                                                               NEKOLIKO stotina ~lanova sindikata udru`enih u Nezavisne hrvatske sindikate, me|u
                                                                                                               kojima su bili i ~lanovi Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata predvo|eni njegovim
                                                                                                               predsjednikom Dubravkom ^orkom, mirnim su prosvjedom, koji je zapo~eo na Trgu
                                                                                                               burze (gdje je sjedi{te MMF-a), poru~ili Vladi da mora re}i ne lancima MMF i Svjet-
                                                                                                               ske banke, odnosno globalizaciji koja bi bila po mjeri i diktatu te dvije me|unarodne
                                                                                                               financijske institucije. Ono {to Nezavisni sindikati Hrvatske i njezin predsjednik
                                                                                                               Kre{imir Sever tra`e od Vlade jest osiguranje globalizacije dostojanstva i blagostanja
                                                                                                               u solidarnosti i socijalnoj pravdi. Prosvjednici su se potom, predvo|eni sindikalnim
                                                                                                               ~elnicima u lancima, uputili na Trg sv. Marka.
                                                                                                                                                                                              D. J.


                                                                                                                                              HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                           19
         zadarski poluotok sigurniji

     POLO@EN PODMORSKI KABEL OD TS 10/0,4 kV
     JADRANKA DO TS 10/0,4 kV GRAD 5 U ZADRU




     KABEL DOPLIVAO
     DO SVOG ODREDI[TA
     DVIJE zadarske rive, onu priko mosta i onu na poluotoku na
     kojemu je smje{tena stara gradska jezgra, jo{ od 1984. go-
     dine spaja 320 metara dug 20(10) kV podmorski kabel. On je
     jedan od tri kabela koji napajaju taj dio grada. Kako se dogo-
     dilo da je tijekom izgradnje novog lukobrana, premda je in-
     vestitoru bila poznata njegova trasa, ovaj kabel pretrpio
     mehani~ka o{te}enja na tri mjesta, to je od rujna gradska
     jezgra ovisila o preostala dva kabela. Koliko je to nesigurno,
     pokazalo se po~etkom prosinca kada je, zbog kvara na jed-
     nom od njih, zadarski poluotok bio uskra}en u normalnoj
     opskrbi elektri~nom energijom. A, ovaj je mjesec zadarski
     DP do~ekao i u vrtoglavoj izmjeni transformatora, pa svakod-
     nevno one od 630 kVA mijenjaju u one od 1.000 kVA u svim
     gradskim trafostanicama, jer im zbog preoptere}enja prijete
     redukcije. Primjerice, danas u Varo{i, potro{a~i na niskom
     naponu biti }e sat - dva bez napajanja. Prema rije~ima ruko-
     voditelja Odjela za odr`avanje Elektre Zadar, Branka Bur~ula,
     polaganje spomenutog kabela je posao iznimne va`nosti, a
     njegov popravak na vratima luke bio bi preskup posao, "jer bi
     nas vi{e ko{talo zatvoriti luku na najmanje deset sati dok
     ugradimo spojnice, nego izmjena kabela na koju smo se
     odlu~ili. Ovako }e luka biti zatvorena samo sat i pol vremena i
     za to ne}emo ni{ta platiti. Naime, dogovorili smo njeno zatva-
     ranje u 13,00 sati kada je luka u praznom hodu."                    Sve je spremno - ~eka se zatvaranje luke


                   ZAVR[NI DIO AKCIJE
                    UZ ZAPUHE BURE                                       POLAGANJE PODMORSKOG KABELA 20(10) KV
     Ovaj posao, vrijedan 540.000 kuna, Zadrani }e izvesti za-           KOJI SPAJA DVIJE ZADARSKE RIVE JE POSAO
     jedno sa Slu`bom za izgradnju splitske Elektrodalmacije,
     koja je Mati Miji}u povjerila rukovo|enje nad radovima. A,
                                                                         IZNIMNE VA@NOSTI, A NJEGOV POPRAVAK NA
     on je odgovoran za cjelokupnu tehnologiju rada i izvedbu            VRATIMA LUKE BIO BI PRESKUP POSAO, PA JE
     polaganja. Danas, 18. prosinca dok smo od ranih jutarnjih
     sati pratili zavr{ni dio ove akcije, M. Miji} je imao prste do-     ODLU^ENO DA GA SE ZAMIJENI
     slovce u svakom od prate}ih poslova: spu{tao u more ja-
     stuke, davao naloge roniocima, a kako je iz Splita
     doputovao vozilom pretrpanim svim i sva~im, tako je prema
     potrebi vadio `eljezne cijevi, pile, ~avle, bu{ilice, konopce,
     kantu s benzinom... I vikao je, u mobitel, radiostanicu, i bez
     njih. "Ve`i se bilo di, ina~e }u ja sko~iti u more i vezat se", u
     {to nitko nije dvojio, jer je more toga jutra bilo vrlo ugodno
     toplo, ~ak 13 stupnjeva. U odnosu na jedan stupanj u zraku,
     a {to su oni komentirali "jutros je vrime omek{alo", i buru
     koja se u 10 sati raspuhala i koja je krivac za smrznute prste
     i pucanje filma pri premotavanju, ronila~ka ekipa Stipe Ra-
     dasa te{ko se odlu~ivala na izranjanje.
     Jutro je proteklo u raskopavanju dviju obala, privezivanju ka-
     bela za vodilice, napuhavanju ku{ina i dovla~enju kabela do
     kraja lukobrana. Klju~ni dio posla izvela je ekipa Odsjeka za
     kabelske mre`e pod nadzorom Slavka [are, koordinatora u
     odsjeku i glasnim vodstvom simpati~nog me{tra Janka, "naj-
     boljeg me{tra na svitu", kojim je od svojih ljudi progla{en. U
     13 sati luka je zatvorena i jastuci su zaplivali prema polu-
     oto~noj obali. Iz trafostanice 10/0,4 kV Jadranka, podmorski
     kabel XHE 49/23, 3 x 120 mm2 Cu, te`ak 12,5 kg/m i proiz-
     vo|a~a Elke Zagreb, doplivao je do svog odredi{ta prema TS
     10/0,4 kV Grad 5. I, sve to uz pomo} jednog gumenjaka, jer
     je zadarska mornarica bila zauzeta otocima. A, reporteru koji
     jo{ uvijek tra`i smrznute i otpale u{i po gradu svog dje-
     tinjstva, ostaje nada da }e Slavkova ekipa uva`iti ispriku zbog
     neuspjelih i neobjavljenih fotografija.
                                                                         Mate, Branko i Slavko daju upute kako privezati jastuke
                                              Vero~ka Garber


20      HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
  I glavnu zadarsku rivu trebalo je probu{iti         Pomo}na mornarica vodi kabel preko lu~ke uvale




Evo ga, sti`e, za koju minutu kabel }e biti polo`en




  Kabel je stigao privu~en sajlom                     Na ovoj strani obale kabel }e u}i u TS 10/0,4 kV Grad 5



                                                                                           HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.   21
        rije~ju i slikom

     NA TERENU S PULSKO-ROVINJSKOM EKIPOM




     ZA KVALITETNIJU OPSKRBU
                                                                                                                                                                      Sve
                                                                                                                                                                      intenzivnija
                                                                                                                                                                      stambena
                                                                                                                                                                      izgradnja i
                                                                                                                                                                      otvaranje
                                                                                                                                                                      brojnih
                                                                                                                                                                      manjih
                                                                                                                                                                      proizvodno-
                                                                                                                                                                      uslu`nih
                                                                                                                                                                      sadr`aja u
                                                                                                                                                                      Rovinjskom
                                                                                                                                                                      selu tra`e i
                                                                                                                                                                      kvalitetniju
                                                                                                                                                                      opskrbu
                                                                                                                                                                      elektri~nom
                                                                                                                                                                      energijom -
                                                                                                                                                                      polaganje
                                                                                                                                                                      20 kV
                                                                                                                                                                      kabela i
                                                                                                                                                                      spajanje
                                                                                                                                                                      nove TS
                                                                                                                                                                      10/20(0,4)
                                                                                                                                                                      kV i TS
                                                                                                                                                                      Hladnja~a



     ROVINJSKO selo svojim polo`ajem i mogu}nostima {irenja
     postaje atraktivna lokacija za raznovrsna ulaganja. Stambena
     izgradnja je sve intenzivnija, kao i otvaranje brojnih manjih
     proizvodno-uslu`nih sadr`aja. Upravo stoga, naselja oko Ro-
     vinjskog sela poprimaju prigradski tretman grada Rovinja.
     Sukladno tomu raste potreba za ve}om opskrbom elek-
     tri~nom energijom na tome podru~ju.
     Za kvalitetnije napajanje koristit }e se nova trafostanica
     10/20(0,4) kV Vi~ani, koja }e se priklju~iti na polo`eni 20
     kV kabel od TS Hladnja~a (Rovinjsko selo), u duljini od
     716 metara kroz kabelsku kanalizaciju, do nove trafostani-
     ce Vi~ani.
     U polaganju 20 kV kabela sudjelovala je ekipa za izgradnju
     iz Pule i doma}a rovinjska ekipa, iz DP Elektroistra Pula.
     No, to nije dostatno, pa se ubudu}e planira izgradnja jo{
     jedne nove trafostanice, za koju je ve} dobivena lokacijska
     dozvola, tako da }e na podru~ju Rovinjskog sela biti {est       Dean Brusi} iz Pule: uvodnica je pod nadzorom                    Kabel na svom putu kroz kabelsku kanalizaciju
     trafostanica za kvalitetno napajanje potro{a~a elektri~nom
     energijom.
                                                  Ru`a @mak


       Bruno Paljuh, poslovo|a izgradnje iz Pule i Edi
       Bari}, elektromonter kod vitla




                                                                     Vladimir Herak, brigadir iz Pogona Rovinj - pri pripremi kabe-   Diego Levak iz grupe za izgradnju TS i polaganje
                                                                     la                                                               kabela NN i VN iz Pule - teku}ina za podmazi-
                                                                                                                                      vanje kabela potrebna je da se ubla`i trenje



22
                                                                                                                                                               izravno

                                                                                                  POGONSKI URED HRVATSKA KOSTAJNICA




  [etali{te dr. Franje Tu|mana...



                                                                                                                             ...za koje su elektra{i napravili novu javnu rasvjetu

APEL ZA U[I KOJE ^UJU,
O^I KOJE VIDE!
NAKON kratke jutarnje posjete Elektri Sisak i nekoliko      vornik ro|eni Kostajni~anin, koji je ovdje pro`ivio sve
snimaka obavljanja radova na preure|enju njihove dotra-     svoje `ivotne va`ne doga|aje - kako ka`e - od prvih lju-
jale poslovne zgrade, u dru{tvu Igora Grgi}a, mladog        bavi do braka, a izvan svog Grada `ivio je samo onoliko
tehni~ara Pogonskog ureda Hrvatska Kostajnica, kre}em       koliko je bilo nu`no, tijekom {kolovanja u Zagrebu i tije-
prema svom odredi{tu - Hrvatskoj Kostajnici. Kod            kom rata, kada je bio na prvoj crti u Sunji. Ina~e, kao
Blinjskog puta, gdje se svaki puni sat zatvara cesta radi   elektra{ko dijete (njegov je otac umirovljeni elektra{),
razminiravanja, uspijevamo pro}i u posljednji trenutak. S   bilo je logi~no da nastavi tu tradiciju, {to je i u~inio dola-
nestrpljenjem i{~ekujem ponovni susret s ovim zanimlji-     skom 1997. godine za upravitelja ovog Pogonskog ure-
vim povijesnim gradi}em na prekrasnoj Uni, kojeg sam        da. ^lan je Gradskog poglavarstva za komunalnu
prvi put posjetila ujesen 1995. godine, nakon njegove       infrastrukturu, {to djelomice           pojednostavljuje i
kalvarije. Svakog sljede}eg dolaska bili su zamjetni mali   rje{avanje problematike Pogonskog ureda.
pomaci naprijed, pa sada nakon tri i pol godine o~eku-      Hrvatska Kostajnica smjestila se uz prekrasnu rijeku Unu
jem malo vi{e. Ali, nije ba{ tako...                        podno brda Djed, gdje je ve} u rimsko doba postojalo
 Sve zanimljivosti i novosti o `ivotu u gradu i na{em Po-   naselje. Ime Kostajnica prvi se put spominje u povelji iz-
gonskom uredu doznajem iz prve ruke od Damira Atlije,       danoj u Dubici 1240. godine. Najslavniji vladar Kostajni-
upravitelja, ~iji zaposlenici dijele sudbinu svog Grada i   ce je Nikola III Zrinski, otac sigetskog junaka Nikole IV
osje}aju sve njegove te{ko}e i brige. Ina~e, moj je sugo-   Zrinskog, a oni je dr`e klju~em i vratima Hrvatske. Turci


OVDJE JEDINO ^EGA (JO[ UVIJEK) IMA DOVOLJNO JEST
DOBRA VOLJA, ZAHVALJUJU]I KOJOJ IPAK NA[I
ELEKTRA[I NEKAKO USPIJEVAJU RIJE[ITI TE[KO]E KAO
[TO SU NEPOUZDANO NAPAJANJE, STARI VODOVI,
LO[E NAPONSKE OKOLNOSTI, MANJAK LJUDI,
SPECIJALNIH VOZILA, INFORMATI^KE OPREME...A SVE
TO U OKRU@JU GRADA KOJEM, OPET, PRIJETI PUSTO[

                                                                                                                                                                                     23
        izravno

     POGONSKI URED HRVATSKA KOSTAJNICA



     1555. godine osvajaju kostajni~ki ka{tel (stari grad na       `iteljima? Naime, ovda{nju osnovnu {kolu poha|a 800           dovr{ena je, a na redu je izgradnja prve faze prilazne ce-
     unskom otoku) i njome vladaju, s prekidima, 130 godi-         u~enika, a srednju njih 450. Mnogi mladi uklju~eni su u       ste, a druga faza - nastavak dr`avne ceste D 47 o~ekuje
     na. Pod carsku upravu, kao i ~itava Banovina, potpada         rad limene glazbe, djevoj~ice i djevojke su aktivne u         se u prolje}e. Otvorenje mosta i glavnog grani~nog pri-
     1699. godine, a 1778. godine poveljom Josipa II Kostaj-       ma`oretkinjama, a dio mladih djeluje u kostajni~koj al-       jelaza predvi|eno je u sije~nju 2002. godine. Na`alost,
     nica postaje slobodan kraljevski grad. Kostajnica za ~et-     ternativnoj sceni KAOS, udruzi mladih, osnovanoj pro{le       ve}u dobrobit od toga, kao {to ka`e D. Atlija, imat }e Bo-
     vorogodi{nje vladavine Napoleona postaje va`no                godine s nakanom da se aktiviraju mlade snage u kultur-       sanska Kostajnica, gdje su cijene puno ni`e nego u
     trgova~ko sredi{te, a nakon toga u nju se uvodi gra|an-       no umjetni~kom `ivotu Grada (javne tribine za mlade,          Hrvatskoj. Radi toga, kako ka`e, za o`ivljavanje ovog Gra-
     ska uprava. Prvi statut grada tiskan je 1893. godine.         glazbene ve~eri, izlo`be, {portska dru`enja i ekolo{ke ak-    da itekako bi bilo po`eljno kada bi se u njemu prodavala
                                                                   cije). Posljednjih je mjeseci KAOS anga`iran. zajedno         roba bez PDV. Tada bi ovaj gradi} doista o`ivio i postao
           DEPRESIVNA GOSPODARSKA                                  sa sisa~kom udrugom R.O.D.A.. u borbi za o~uvanje             hrvatski Leibniz, kako je ve} bilo najavljeno. Gradu u sva-
                 SLIKA GRADA                                       okoli{a, pa su tako organizirali i brojne manifestacije       kom slu~aju treba ja~a financijska injekcija, jer donacije
                                                                   protiv odlagali{ta radioaktivnog otpada na Trgovskoj          koje dobivaju kao podru~je od posebne dr`avne skrbi i
     Biv{a op}ina Hrvatska Kostajnica brojila je 15.000 du{a,
                                                                   gori.                                                         od kojih se Grad financira - nedostatne su. Planova ima-
     a sada u gradu Hrvatska Kostajnica i o}inama Hrvatska
                                                                                                                                 ju, ali ne i financijske potpore. Tako ovdje, doznajem,
     Dubica, Donji Kukuruzari i Majur `ivi samo 10.000 ljudi.      Grad je u srpnju ove godine potpisao sporazum s ame-
                                                                                                                                 planiraju izgradnju jo{ jednog vrti}a, nove tr`nice, spa-
     Sam grad, gdje je prije rata `ivjelo {est tisu}a stanovni-    ri~kom donatorskom organizacijom USAID za izgradnju
                                                                                                                                 janje kolektora gornjeg dijela grada na kolektorsku mre`u
     ka, sada ima malo manje od ~etiri tisu}e. U razdoblju         infrastrukture. Prvi je na redu projekt izgradnje novog vo-
                                                                                                                                 te naposlijetku izgradnju gradskog kupali{ta duljine jed-
     okupacije Grada od 12. rujna 1991. godine do 5. kolovo-       dovoda u naselju ^ukur i sanacija vodocrpili{ta Pa{ina
                                                                                                                                 nog kilometra u Kavrlji.
     za 1995. godine, Kostajni~ani su prognani i `ivjeli su na     vrela. Jednako tako, u sije~nju 2002. godine bit }e otvo-
     117 razli~itih lokacija diljem Hrvatske. Zanimljivost ovog    ren i natje~aj za sanaciju srednjenaponskog dalekovoda        Grad o`ivi i poprimi `eljenu sliku, na`alost, samo za vri-
     gradi}a jest da su se njegovi prognani `itelji u vrlo veli-   Majur - Komogovina i niskonaponske mre`e Panjani -            jeme Kestenijade tijekom listopada, kada brojni turisti
     kom broju vratili odmah nakon Oluje, {to dovoljno govori      Rosulje i Dubi~ka brda. Vrijednost ovih infrastrukturnih      pohode Kostajnicu i u`ivaju u prekrasnom jesenjskom
     o njihovoj ljubavi i vezanosti za svoj Grad.                  radova iznosi 10 milijuna kuna. Ina~e, grad se obnavlja       krajobrazu kostajni~kog kraja. Prema rije~ima D. Atlije,
                                                                   korak po korak. Budu}i da je dvije tre}ine gradske jezgre     grad najve}e {anse vidi upravo u poticanju razvoja turiz-
     Kako danas `ivi ovaj Grad koji je pro{ao svoju kalvariju i
                                                                   pod za{titom spomenika kulture, za sve radove - pa tako i     ma, prije svega lovnog (divlje svinje, srnda}i i jeleni) i
     kako se ponovno ra|a iz pepela ? Prema rije~ima D. Atli-
                                                                   one elektra{ke - potrebna je suglasnost konzervatora.         ribolovnog, pa se obnavljaju i brojne postoje}e lova~ke
     je, obnovljeno je 80-90 posto ku}a u gradu, a {to se ti~e
                                                                   Crkva sv. Antuna obnovljena je u cijelosti, postavljena su    ku}e. Pritom, svakako treba iskoristiti prednosti ~iste i
     obnove gospodarstva slika je, na`alost, vrlo depresivna.
                                                                   nova zvona i elektrificirana je, a sada je na redu unu-       bistre Une, navodno pune joda i jedinstvene sedre, zbog
     DIP Majur i Tvornice obu}e Una su u ste~aju, dok Gra-
                                                                   tra{nja obnova. U tijeku je sanacija Gradske galerije,        ~ega bi - kako ovdje misle - trebala postati i za{ti}enom
     fi~ko poduze}e Nina Marakovi} i Tvornica trikota`e Poun-
                                                                   gdje je predvi|en i prostor za Radio Hrvatska Kostajnica i    rijekom pod okriljem UNESCO-a.
     je rade sa znatno smanjenim kapacitetima. Najve}i broj
                                                                   Kostajni~ki list, te zgrade Gradskog poglavarstva.
     malobrojnih zaposlenih radi u dr`avnim institucijama, a
     samo njih 500 je zaposleno u privredi. U gradu rade
                                                                                                                                  MALI POGONSKI URED, TE[KO]E VELIKE
     trgovine i ugostiteljski objekti, a Grad je pokrenuo i tzv
                                                                     USKORO OTVORENJE GRANI^NOG                                  Dvadeset{est zaposlenika PU Hrvatska Kostajnica skrbi o
     PINK - poduzetni~ki inkubator, s tim da daje besplatan
                                                                              PRIJELAZA                                          3.286 potro{a~a ku}anstva, 97 virmanskih i 36 velepo-
     prostor novootvorenim poduzetnicima. Imaju kino, ali          Jedna od velikih novosti koju odmah opa`ate u obilasku        tro{a~a u gradu Hrvatska Kostajnica i op}inama Hrvat-
     nema kinopredstava, a jedanput mjese~no ovdje dolazi          grada jest novi most, kojim su opet povezane dvije obale      ska Dubica, Donji Kukuruzari i Majur, te dijelu op}ine
     Kazali{te u gostima. [to grad ina~e nudi svojim mladim        Une. Izgradnja mosta, zapo~eta u travnju ove godine,          Dvor. Na svom podru~ju odr`avaju 70 kilometara 20 kV

                                                                                                                                                                   Jakov Radni} i De-
                                                                                                                                                                   nis Majnari} uz svoj
                                                                                                                                                                   jedini (neumre`eni)
                                                                                                                                                                   kompjutor




       Damir Atlija, upravitelj Pogonskog ureda Hrvatska Ko-
       stajnica: bio bih sretan da imam jo{ pet montera

                                                                                                   Ivanka Abramo-
                                                                                                   vi}, referent, Ilka
                                                                                                   [abi}, admini-
                                                                                                   strator,      Rifet
                                                                                                   Sedi}, tehni~ar i
                                                                                                   Snje`ana Bi{}an,
                                                                                                   ~ista~ica - s ove
                                                                                                   su strane {altera,
                                                                                                   na usluzi po-
                                                                                                   tro{a~ima



                                                                                                                           Igor Grgi}, tehni~ar, ispred TS 35/20/10 kV Majur, sredi{nje
                                                                                                                           to~ke napajanja ~itavog Pounja



24     HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
Novi most ponovno povezuje dvije hrvatske obale Une. U pozadini se vidi utvrda kostajni~kog starog grada Ka{tel
Kostajnice na unskom otoku

DV, 124 kilometra 10 kV DV, 286 kilometara niskona-              Velikih te{ko}a imaju i zbog manjka montera. D. Atlija
ponskih mre`a, te 102 TS 10(20)/04 kV i sredi{nju TS             ka`e da ima samo 10 montera za sve radove, budu}i da
35/20/10 kV.                                                     su dvojica anga`irana u TS Majur kao uklopni~ari, dvoji-
                                                                 ca su pridodani Slu`bi za prodaju i odnose s potro{a~ima
Sve do sada nisu imali osigurana financijska sredstva za                                                                         Crkva sv. Antuna obnovljena je u cijelosti, postavlje-
                                                                 radi zamjene mjernih ure|aja, a jedan je na vi{ego-
ovogodi{nje investicije, pa sada u zimskim uvjetima rade                                                                         na su nova zvona i elektrificirana je, a na redu je i ob-
                                                                 di{njem bolovanju. Zbog toga i ovdje njeguju na~elo: svi
srednjenaponsku i niskonaponsku kabelsku mre`u na de-                                                                            nova njene unutra{njosti
                                                                 rade sve i sre}a je da imaju isklju~ivo mlade montere,
snoj obali Une i nove trafostanice. U okviru odr`avanja,
                                                                 koji jo{ nekako trpe ovaj tempo. Usporedbe radi, prije
ove su godine zamijenili 55 visokonaponskih i 47 nisko-
                                                                 rata ovdje je radilo 38 zaposlenika, a upravitelj D. Atlija   ina~e lijepog gradi}a. Obnovljen je hotel Central,
naponskih stupova, te ugradili dva linijska rastavlja~a na
                                                                 napominje da bi mu puno zna~ilo imati barem jo{ pet           zavr{eno je ove godine i novoizgra|eno [etali{te dr
10 kV DV Komogovina. Kako nisu imali vlastitih investicij-
                                                                 montera. Sve ipak nekako funkcionira i ovdje znaju da u       Franje Tu|mana, s novom javnom rasvjetom, a novi most
skih radova, pomogli su kolegama iz Pogona Glina, gdje
                                                                 tomu i jest kvaka, jer da nije tako, vjerojatno bi napokon    zaokru`uje tu ljep{u sliku grada.
su izgradili 8,8 kilometara srednjenaponskog voda i 5,7
                                                                 dobili poja~anje.
kilometara niskonaponske mre`e te tri nove ~eli~no-re{et-                                                                      Nakon povratka u Pogonski ured razgovaram sa svojim
kaste trafostanice u naselju Gornje Tabori{te.                   Ovda{nje elektra{e mu~i i manjak informati~ke opreme,         starim znanicama iz Slu`be za prodaju i odnose s po-
Idu}e godine planiraju izgradnju novog 10 kV DV Komo-            pa tako jedan in`enjer i tri tehni~ara Slu`be za tehni~ke     tro{a~ima - Ivankom Abramovi}, referentom, ovdje od
govina duljine 17,5 kilometara, izgradnju novog 20 kV            poslove, koji rade elaborate sanacije i obnove elektroe-      1995. godine i Ilkom [abi}, administratorom, ovdje od
DV Hrastovac i dio niskonaponskih mre`a, predlo`enih             nergetskih postrojenja, projektne zadatke, elektroener-       1996. godine, dok je Antonija Zec, blagajnica, slu`beno
od strane op}ina.                                                getske suglasnosti i sli~no, imaju samo jedan                 odsutna. Tu je i Rifet Sedi}, tehni~ar koji ovdje radi od
                                                                 neumre`en PC. Zbog toga hvataju slobodne trenutke dva-        1996. godine, sada na izdavanju energetskih suglasnosti
Ovaj mali Pogonski ured bori se s brojnim te{ko}ama,             ju umre`enih PC Slu`be za prodaju i odnose s po-              (u zadnjih {est mjeseci ih je izdano 600 i na njih se, kao i
koji im ote`avaju normalno funkcioniranje. Problem broj          tro{a~ima. Jednako tako, u PU nemaju dovoljno                 na priklju~ke, dugo ~eka). Razgovaramo u prostoriji gdje
jedan, nagla{ava D. Atlija, je privremeno (jo{ od 1995.          potrebnih specijalnih alata i ure|aja, dok su im specijal-    se odvija `ivot sa strankama. Ivanka ka`e da sve poslove
godine) napajanje cijelog Pounja putem umrtvljenog               na vozila stara 25 godina, nemaju nu`na terenska vozila i     stignu obaviti, a da raditi na {alteru, zna~i sa strankama,
voda Jajce - Mraclin, koji vozi pod naponom 35 kV i u            komunikacijsku opremu. Pitam se {to na{i kolege ovdje,        nije nimalo lako. Znaju potro{a~i biti neugodni, ali
vlasni{tvu je zagreba~kog Prijenosnog podru~ja. Prije-           osim mladosti i (jo{ uvijek) dobre volje, imaju?              sre}om - ka`e - jo{ ih nitko ne tu~e, jer nastoji prona}i
ratno ~evorostrano napajanje Pounja svedeno je na ovo
                                                                                                                               kompromisno rje{enje. Mala prostorija s neprikladnim
jedno jedino i ne treba puno rije~i tro{iti {to to zna~i za        SMIJEMO SE KADA NAM SE PLA^E                                ormarom prepunim registratora s arhivom svih njihovih
ovaj Pogonski ured i njegove potro{a~e. Ali recimo u dvi-
                                                                 U uvjetima velikog broja nezaposlenih, puno starih            potro{a~a, skromnim {alterom za rad sa strankama na-
je rije~i - sveop}u nesigurnost.
                                                                 doma}instava i prognanika iz Bosne i Hercegovine te ve-       pravljenim prije dvije godine (o~ekivale su ipak ne{to
Rasklopi{te u Sunji jo{ je minirano i nedostupno, a u planu      like migracije stanovni{tva, nemogu}e je imati dobru na-      suvremenije), s dotrajalom stolarijom i flekovima na
imaju da pu{tanjem u pogon DV Jajce - Mraclin pod napon          platu. Elektra{i se trude pobolj{ati je, maksimalno su        zidu - djeluje odve} sumorno. Jedinu toplinu daju joj
od 110 kV, njihova TS Majur prije|e s 35 na 110 kV napon, a      susretljivi i fleksibilni, samo da naplate isporu~enu elek-   njene stanarke, jer Ivanka ka`e: "Mi se smijemo i kada
u Sunji i Hrvatskoj Dubici da se izgrade rasklopnice. Tako bi    tri~nu energiju, a kao posljednju mogu}nost koriste           nam se pla~e". Ovdje doznajem i za to da kada ustreba,
dobili bolje i sigurnije napajanje. Nadalje, glavobolje im za-   iskap~anja. Do prije dvije godine izra`en problem neo-        na o~itanja idu i - kolegice.
daje i polustoljetna starost srednjenaponskih dalekovoda na      vla{tene potro{nje ove je godine sveden na jednog otkri-
drvenim stupovima, koje kostajni~ki elektra{i poku{avaju                                                                       ^itava poslovna zgrada ovog Pogonskog ureda vapi za
                                                                 venog takvog potro{a~a.
odr`avati u `ivotu uz minimalna sredstva (PU za sva                                                                            adaptacijom i uljep{avanjem, {to zbog dojma, a jo{ vi{e
                                                                 U Hrvatskoj Dubici, udaljenoj 25 kilometara, nekad je         radi ugodnijeg i lak{eg rada njegovih zaposlenika. Jed-
odr`avanja godi{nje ima 300.000 kuna). Ove vatrogasne
                                                                 postojala pogonska ispostava, ali upravo zbog nedostat-       nako tako, i Grad treba puno vi{e nego {to dobija, a nje-
mjere i golemi trud elektra{a ne mogu sprije~iti ~este ispade
                                                                 ka montera ona je uga{ena, pa tamo{nji potro{a~i mora-        govi `itelji to s pravom i o~ekuju. Od povratka iz Hrvatske
iz pogona. Jedino ispravno opredjeljenje jest njihova sko-
                                                                 ju za sve (osim za pla}anje, koje mogu obaviti u po{ti)       Kostajnice razmi{ljam {to bi mi zajedno, ili kao pojedin-
ra{nja rekonstrukcija. Sre}a je za njihove potro{a~e, kvarove
                                                                 dolaziti u PU u Hrvatsku Kostajnicu. D. Atlija je itekako     ci, mogli u~initi za ovaj Grad? Za ljep{i i bolji `ivot nje-
naj~e{}e otklanjaju u roku od nekoliko sati, a pritom im je
                                                                 svjestan da bi bilo potrebno opet tamo uspostaviti ispo-      govih velikih i malih stanovnika.Za ono najva`nije -
najve}i problem locirati kvar bez specijalnog vozila za tu
                                                                 stavu, upravo zbog potreba potro{a~a, ali u postoje}im        o`ivljavanje gospodarstva, ~ime bi sve krenulo naprijed,
namjenu, koje postoji samo u sjedi{tu distribucijskog po-
                                                                 uvjetima to je nemogu}e.                                      treba pomo} dr`ave. Ako pomo} pravodobno ne stigne
dru~ja i slu`i ~itavom DP-u. Najkriti~niji su im dalekovodi za
Komogovinu i Hrastovac, a kada }e do}i na red, opet ovisi o      Grad smo zbog uporne i dosadne ki{e obi{li automobi-          na adresu Hrvatska Kostajnica, imat }emo jo{ jedan
novcima. Nadalje, i naponske okolnosti na cijelom podru~ju       lom, izlaze}i samo nakratko zbog snimanja zanimljivosti.      ostarjeli i napu{teni pograni~ni Grad.
Pogonskog ureda su lo{e, pa se potro{a~i ~esto `ale.             Jo{ ima puno razru{enih ku}a, koje kvare sliku ovog                                             Dragica Jurajev~i}


                                                                                                                                       HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                        25
        obljetnica

     UZ 95 GODINA RADA HE MILJACKA




     JU^ER, DANAS I SUTRA
     NA[E STARE DAME
                                                             SKORO devedeset godina zvali smo je HE Manojlovac,
                                                             posljednjih {est HE Miljacka. Zna~i li to da joj, nadomak                          RAT I MIR
                                                             stote, vi{e odgovara bapsko nego mu{ko ime - ne znam.           Pune ~etiri godine HE Miljacka je bila okupirana i
                                                             Ali znam da se, pri spomenu njena novog imena, koje je          prisilno je slu`ila tada{njoj fantomskoj tvorevini
                                                             dobila prema istoimenu slapu kraj kojeg uzima vodu,             zvanoj SAO Krajina. Ali, svaka sila za vremena, pa
                                                             uvijek sjetim poznatije mi sarajevske rijeke.                   tako i ova. Nakon vojne operacije Oluja, u kolovozu
                                                                                                                             1995. godine, vra}a se u ruke svom vlasniku.
                                                                  NEKAD VRHUNSKO TEHNI^KO
                                                                                                                             Vo|ena iskusnom rukom Marka Pokrovca s novim
                                                                        POSTROJENJE
                                                                                                                             imenom kre}e u nastavak svog `ivota. Ve} 11. kolo-
                                                             HE Miljacka (tada Manojlovac), najve}i hidroenergetski          voza elektrana je 35 kV dalekovodom
                                                             objekt Pogona HE na Krki, u probni pogon je pu{tena             Knin-Miljacka, a preko 110/35 kV TS Vrbnik i TS
                                                             1905., a u redovitu eksploataciju 1906. godine, Uz znat-        Bilice, spojena na elektroenergetski sustav zemlje.
                                                             no slabiju HE Jaruga, najstarija je hidroelektrana u Hrvat-
                                                             skoj koja jo{ i danas obavlja svoju proizvodnu funkciju. U
                                                             vrijeme izgradnje ova derivacijska elektrana, s dovodnim      meljita rekonstrukcija. Ovom obnovom dobivena je pot-
                                                             gravitacijskim tunelom duljine 1620 m i ~etiri tla~na         puno nova elektrana, koja je bez ve}ih problema radila
     Uljep{ana devedesetpetogodi{nja elektrana jo{ uvi-      cjevovoda duga po 168 m, koji su bili izravno vezani na       do prije deset godina. Po~etak rata na ovom podru~ju
     jek dobro izgleda, kad se uzme u obzir da je pregrmi-
     la mnoge bure i opasnu Oluju!                           PREMDA JE HE MILJACKA (TADA HE MANOJLOVAC) POSLJEDNI
                                                             PUT MODERNIZIRANA 1956. GODINE, ILI TO^NO PRIJE 45
                                                             GODINA, ONA I DALJE S MAKSIMALNOM SNAGOM OD 21,5
                                                             MW (U ODNOSU NA INSTALIRANIH 24 MW), PROIZVODI
                                                             PLANOM ZADANE VELI^INE. TAKO JE OD PO^ETKA
                                                             POSLIJERATNOG RADA, TO^NIJE OD 12. KOLOVOZA 1995.
                                                             GODINE, PA DO 1. PROSINCA OVE GODINE ISPORU^ILA
                                                             UKUPNO 909,7 GWh ELEKTRI^NE ENERGIJE HRVATSKOM
                                                             ELEKTROENERGETSKOM SUSTAVU
                                                             dvostruke Francisove turbine, bila je vrhunsko tehni~ko       do~ekala je u OOUR-u HE na Krki i Zrmanji u sastavu
                                                             ostvarenje. Njome je skoro pedeset godina rukovodio           tada{nje RO Elektroprivreda Dalmacije, odnosno
                                                             tehni~ar Josip Franzotti, koji je tijekom tog vremena bio     ZEOH.
                                                             jedini kvalificirani radnik u elektrani. Imala je samo jed-
                                                             nog potro{a~a, i to lu~ne pe}i u tvornici karbida u [ibe-
                                                                                                                                        PRVA U HRVATSKOJ
     Agregati u oku ugodnim pastelnim bojama                 niku, a obje su bile u vlasni{tvu istog poduze}a, najprije    Devedeseti ro|endan do~ekala je, te prve poratne 1996.
                                                             SUFID-a, a kasnije La Dalmatienne-a. Poslije Drugog           godine, u novom ruhu i s novom posadom, novom
     Drago Burna}, koordinator odr`avanja strojarskog di-    svjetskog rata, 1945. godine, sve elektrane prelaze u         upravnom zgradom u neposrednoj blizini strojarnice (do
     jela opreme: mirovina je na vidiku...                   dru{tveno vlasni{tvo tada{nje dr`ave, pa se tako i HE         po~etka rata kori{tena je poslovna zgrada u sredi{tu Kni-
                                                             Miljacka uklju~uje u elektroenergetski sustav.                na) i novim direktorom. Zvonko Mrdulja{ preuzeo je kor-
                                                             Od godine 1947. pa do 1956. elektrana je opremljena s         milo elektrane u vrijeme kada su joj prethodili zna~ajniji
                                                             tri nova agregata, a na agregatu broj 2 je obavljena te-      zahvati. Po~elo se s promjenom dotrajalog sustava tur-


                                                             @eljko Zeli}, vo|a smjene i [ime D`apo, de`urni uklopni~ar: nigdje im nije tako dobro kao ovdje!




26
[ime Valid`i}, pogonski strojar i @eljko Vuku{i}, pogonski elektri~ar, u dru{tvu sa svojim ljubimcem i pokusnim kuni}em, agregatom 2

binske regulacije, polo`en je svjetlosni kabelski prije-     pa do 1. prosinca ove godine isporu~ila ukupno 909,7           Tako je djelomi~no promijenjen sustav istosmjernih bateri-
nosni sustav izme|u elektrane i HPT (ATC) u Oklaju, a        GWh elektri~ne energije.                                       ja i razvod (aku-baterije), popravljena dizali~na staza u
pristupilo se i izradi projekta o ure|enju okoli{a i adap-   U rujnu 1999. godine za direktora Pogona HE na Krki, pa        strojarnici, te postavljena nova gromobranska instalacija
taciji svih objekata elektrane. U studenom 1998. godi-       tako i HE Miljacka, imenovan je Kajo Krstulovi}.               na zgradi strojarnice i uklopnice. Obavljeno je ispitivanje
ne dovr{eno je suvremeno rje{enje turbinske regulacije                                                                      sva ~etiri transformatora uljnog gospodarstva te su po-
i upravljanje turbinom i aktiviran sredi{nji kompjutorski    - Kada sam do{ao na ovo mjesto imao sam, i jo{ imam,           pravljene uljne jame kao i sabirna uljna jama (mastolov)
sustav. Brodarski institut je prvi put u Hrvatskoj, upravo   sljede}i pristup: sigurnost ljudi i objekta, te pogonska       kako ne bi do{lo do incidentnog izlijevanja ulja u Krku, a
u HE Miljacka, primijenio ovu najsuvremenu tehnologi-        spremnost. Tako je, slijedom na~ela sigurnosti, tijekom        saniran je krov na aneksu strojarnice.
ju.                                                          2000. godine, ispitana betonska re{etka koja dr`i vodnu
                                                             komoru i pregledani su cjevovodi iznutra. Izvana to nismo      Da se tijekom posljednje dvije godine puno toga u~inilo,
                                                             mogli obaviti jer je podru~je oko njih progla{eno minira-      vidi se ve} pri prilazu uljep{anoj zgradi strojarnice u ko-
    POGONSKI SPREMNA I SIGURNA                               nim. Uz velike napore razminiran je pojas duljine 160 m i      joj zeleno`uti agregati na modrim postoljima rade svoj
                                                             {irine 100 m od ~eli~nih tla~nih cjevovoda na kojima su        svakodnevni posao. Premda je stara koliko je stara, jer
Premda je posljedni put modernizirana 1956.godine, ili                                                                      dami nije zgodno pre~esto spominjati godine, ova elek-
to~no prije 45 godina, ona i dalje, s maksimalnom sna-       obavljeni najosnovniji pregledi i popravci, odnosno vanjska
                                                             antikorozijska za{tita. Tako|er je u potpunosti izmijenjena    trana se jo{ uvijek nije odrekla nekih svojih izvornih dije-
gom od 21,5 MW (u odnosu na instaliranih 24 MW),                                                                            lova ugra|enih u godini ro|enja, a to su tla~ni cjevovod i
proizvodi planom zadane veli~ine. Tako je od po~etka po-     stara rashlada na lijevoj obali Krke u duljini od 160 m. U
                                                             ovoj godini obavljeni su i brojni drugi radovi na objektu.     agregat 2 koji, malo prera|en, jo{ uvijek stoji na temelju
slijeratnog rada, to~nije od 12. kolovoza 1995. godine,                                                                     od suhozida.

Blok-transformatori 6/35 kV: premda amortizirani, jo{ uvijek su u funkciji odolijevaju}i svim vremenskim uvjeti-           Tomislav Mileti}, rukovoditelj Tehni~kog odjela, pokazuje
ma                                                                                                                         jedan od ~etiri blok-transformatora kojima je istekla `ivotna
                                                                                                                           dob: nisu razrije{ene dvojbe oko podizanja razine napona




                                                                                                                                                                                           27
        obljetnica




     Izmijenjeni sustav dobave rashladne vode na lijevoj obali Krke u duljini od 160 m

                                                                                                                           Premda su sva ~etiri agregata bila spremna za rad, na dan
                                                                   "POKUSNI KUNI]" ZA SVE [TO SE RADI                      posjeta vozila su samo dva, snage 12 do 13 MW, koji su
                                                                  De`urni dio posade ~esto obavi ophodnju agregata,        davali 300 do 350 MWh elektri~ne energije dnevno. - Krka
                                                                  uvjeri se da je sve O.K., i izgubi se u susjednim,       je buji~na rijeka, obja{njava mi ovaj prepolovljeni rad @eljko
                                                                  pomo}nim prostorijama. Otvaram jednu po jednu, i         Zeli}, vo|a smjene, pa nam zadnjih dana studenog hidro-
                                                                  pozivam ih da se ovjekovje~e s agregatima slavlje-       lo{ke okolnosti nisu osobito naklonjene. On je u HEP-u
                                                                  nice. Koordinator strojarskog dijela odr`avanja Dra-     to~no dvadeset godina, a HE Miljacka je napustio samo u
                                                                  go Burna} ne voli se fotografirati, ali u ovih pet       vrijeme okupacije, kada je radio u HE Zaku~ac i u Interven-
                                                                  godina, koliko mu je ostalo do mirovine morat }e,        tnim elektranama. Od 1996. godine ponovno je tu gdje mu
                                                                  obe}ajem mu, barem jo{ jednom. Zadnji put smo            je, kako sam priznaje, najbolje s obzirom na uvjete rada, a i
                                                                  porazgovarali nakon Oluje. Elektrana i sve oko nje       blizinu mjesta stanovanja. Uz @. Zeli}a, rad agregata nadzire
                                                                  bilo je u jadnom stanju. Bilo je to vrijeme kada su      i kompjutor, a pogledava i de`urni uklopni~ar [ime D`apo,
                                                                  ljudi izgubili povjerenje u ljude, a ovo postrojenje     koji je tu tek {estu godinu. Njegov smje{ak govori vi{e od
                                                                  slikovito govorilo o nebrizi, bezo~noj eksploataciji i   onih nekoliko rije~i koje sam uspjela i{~upati iz njega. Dija-
                                                                                                                           gnoza: ~ovjek je potpuno zadovoljan i poslom, i uvjetima
                                                                  zlo}i. [to mi sada ima za re}i o toj istoj elektrani?
                                                                                                                           rada, i lokacijom, tek nekoliko kilometara udaljenom od
                                                                  - Stanje je zadovoljavaju}e dok nema problema            rodnog mu Oklaja.
                                                                  koji bi onemogu}avali redovitu proizvodnju.
                                                                  Otklonjeni su brojni nedostaci, ali ostaje ona `alo-     Oko agregata broj dva, miljenika posade, zati~em pogon-
                                                                  sna ~injenica da se za teku}e odr`avanje strojarske      skog elektri~ara @eljka Vuku{i}a i pogonskog strojara [imu
                                                                  i elektro opreme dobivaju nedostatna sredstva.           Valid`i}a. Ka`u da je najstariji agregat njihov pokusni kuni}
                                                                                                                           pa je tako on prvi, prije tri godine, dobio automatsku regula-
                                                                  Kada se elektrana, poput ove, bli`i stolje}u rada,
                                                                                                                           ciju. Obojica su do{li poslije oslobo|enja da popune
                                                                  onda je potrebno u njezino odr`avanje ulo`iti
                                                                                                                           smanjenu posadu. [ime je prije radio u Kon~aru, a @eljku je
                                                                  zna~ajnija sredstva nego na mla|em objektu. Mi
                                                                                                                           ovo prvo zaposlenje. U knjigu `albi jo{ nisu ni{ta zapisali pa
                                                                  joj nastojimo produljiti radni vijek, a u tu svrhu se
                                                                                                                           izvla~im jedini mogu}i zaklju~ak: I njima je ovdje dobro!
                                                                  osposobljava i noviji dio na{e posade.

                                                                                                                                DVOJBE OKO RAZINE NAPONA
 @enski dio ekipe: Ana      Kajo Krstulovi}, di-                                                                           I dok je ljudima dobro, blok-transformatorima 6/35 kV,
 (kadrovik), Dragica        rektor Pogona HE na                                                                            8MVA, a ima ih ~etiri, je malo manje dobro zbog najmanje
 (doma}ica, i to vrlo       Krki kojemu su po-                                                                             dva razloga: nalaze se na otvorenom, a prije dvije godine im
 vje{ta), Rajka (likvida-   vjerene dvije najsta-                                                                          je istekla i `ivotna dob, {to je puno va`nije, i na {to me je
 tor) - sjede, te Marija    rije elektrane u PP                                                                            upozorio rukovoditelj Tehni~kog odjela Tomislav Mileti}.
 (tajnica) i Dijana (bla-
                            HE Jug                                                                                         - Ne znam za{to ih se ne zamjenjuje, ali pretpostavljam da
 gajnica) - stoje, a jo{
 su dvije kolegice, ko-                                                                                                    ulaganja u 35 kV stranu ne}e biti dok se ne razrije{i dvojba
 jih nema na fotografiji                                                                                                   oko mogu}nosti podizanja razine HE na 110 kV, za {to po-


28
stoje opravdani razlozi. S obzirom da je posljednja revita-        dogodi, premda te optu`be naj~e{}e nemaju argumente u
lizacija objekta obavljena 1956. godine, a od tada samo            onom {to mi radimo. Smatram da treba iskoristiti preostali
zamjena turbinske regulacije, uvo|enje sustava dobave              potencijal ove rijeke, bilo revitalizacijom postoje}e elektra-
vode, te revitalizacija sustava dobave rashladne vode, bilo        ne, bilo izgradnjom nove. Projekt "HE Miljacka II", kojim bi
bi potrebno zna~ajnije investirati u njenu obnovu, suklad-         se dobila zamjenska elektrana s ve}im zahvatom i padom
no zna~aju koji ovaj pogon ima u proizvodnji elektri~ne            vode, je napu{ten kao vrlo skup, pa nam preostaje raz-
energije. On je na ~etvrtom mjestu od sedam proizvodnih            mi{ljati o modernizaciji i revitalizaciji postoje}e. Tu
postrojenja u PP HE Jug. Mislim da je ovaj Pogon, koji             mo`emo odabrati dva mogu}a puta: s istim instaliranim
ima najstarije objekte malo zanemaren.                             protokom od 24 m3/s, koliki je kapacitet dovodnog tunela
Dakako, T. Mileti}, koji je tu do{ao kao mladi in`enjer iz         jo{ od 1906. godine, ili pove}anje instaliranog protoka do
Zagreba privu~en obe}anjima o rje{enju stambenog pro-              50 m3/s, {to bi vjerojatno bilo opravdanije.
blema, nije mogao, a da ne spomene kako HEP jo{ nije               A dok se dvojbe ne razrije{e, Miljacko, sretan ti 95. ro|en-
ispunio svoje obe}anje dano ovda{njim zaposlenicima,               dan!
ve} je rje{avanje problema preusmjerio na dr`avne insti-                                     Marica @aneti} Malenica
tucije.                                                                                                                             Nedavno popravljena dizali~na staza u strojarnici

  [to im jo{ donosi ova, ve} tako blizu, 2002. godina?
  - Po~eli bismo s izradom dokumentacije za projekt
  "Revitalizacija HE Miljacka", obja{njava direktor
  Krstulovi} i nastavlja. Okosnoca svih tih zahvata su tri
  10kV izvoda koja mi izravno napajamo. Naime, uz
  osnovnu proizvodnu funkciju obavljamo jo{ nekoliko
  zadataka. Tako je elektrana i izvor elektri~nog napa-
  janja za vodovod mjesta Kistanje i Promina, a i izvod
  za DV 10 kV Oklaj i DV 10 kV Razvo|e. Kako se ne zna
  vrijeme obnove poru{ene TS 35/10/0,4 kV Oklaj, bili
  smo prisiljeni popraviti za{tite na }elijama i nabaviti
  transformator 35/10 kV, na {to smo tako|er utro{ili
  odre|ena sredstva. U okviru revitalizacije razmi{ljamo
  i o naponskoj razini elektrane. Upravo je u listopadu
  obavljena recenzija "Studije opravdanosti uklju~ivanja
  u mre`u 110 kV HE Miljacka", koju je izradio Energet-
  ski institut "Hrvoje Po`ar". Ukoliko HE zadr`i jednaku
  razinu snage (21 MW), vjerojatno bi ostala na
  sada{njoj naponskoj razini od 35 kV, a ukoliko bi revi-
  talizacijom znatnije pove}ala snagu, opravdano bi
  bilo prije}i na 110 kV napon. Dakako, sve to u vre-
  menskoj ovisnosti o prelasku TS Kalun u blizini
  Drni{a na ovaj napon.
                                                                     Buji~na rijeka Krka zna biti i te kako hirovita
  DO TEMELJITE OBNOVE - POSTUPNO                                     Pogled na elektranu s druge obale i iz drugog kuta
             "KRPANJE"
Stari objekti poput ovog vape za radikalnijim zahvatima. Ali,
dok se razra|uje strategija razvoja, s obzirom na polo`aj u
NP Krka i oskudna financijska sredstva, manji zahvati i
krpanja nastavit }e se i sljede}e godine, osobito tijekom re-
monta. Uz ve}e zahvate na rotorima, gdje }e se obaviti do-
varivanje, i manje koji }e se obaviti pri pregledu le`ajeva,
popravit }e se krovi{te strojarnice, koje je tako|er u vrlo
tro{nom stanju.

 "DE@URNI KRIVAC" ZA SVE EKSCESE U
     NACIONALNOM PARKU KRKA
Premda energetski potencijal Krke, za razliku od drugih
rijeka, nije dovoljno iskori{ten - to ne zna~i da }e u do-
gledno vrijeme biti. Naime, cijelo njeno korito je u istoi-
menom Nacionalnom parku, i tu nastaje blokada u
razmi{ljanju. Za razliku od onih koji izbjegavaju tu pro-
blematiku, direktor K. Krstulovi} polazi u svom raz-
mi{ljanju malo druk~ije.
- Neka nam stru~njaci doka`u koliko je, u ovih skoro stotinu
godina, ova HE negativno utjecala na temeljne fenomene ri-
jeke Krke, primjerice sedru. Ovo jest Nacionalni park, ali ne
i rezervat. Po{tuju}i zakonitosti prirode, Park, Elektrana i Ri-
bogojili{te mogu ostvariti uspje{an su`ivot. HE je ~esto
"de`urni krivac" za pucanje sedre, ugro`avanje biolo{kog
minimuma, ili pak za neku drugu katastrofu koja se u Parku


                                                                                                                                         HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                29
         produljen `ivot

     HE JARUGA




     NE]E BITI MUZEJ!
     POSLJEDNJA elektrana u slivu rijeke Krke, HE Jaruga, na{e
     je najstarije proizvodno postrojenje koje je po~elo proizvod-
     nju 1895., odnosno 1903. godine, kada je premje{teno na
     sada{nju lokaciju. Izgra|ena samo dvije godine iza prve hi-
     droelektrane na slapovima Niagare, ubraja se u tipi~ne pro-
     to~ne objekte derivacijskog tipa, ukupne instalirane snage
     5,6 MW. Prema snazi i prosje~noj godi{njoj proizvodnji, dru-
     ga je u mati~nom pogonu HE na Krki.

          NAJTE@E JE PRVIH STO GODINA
     Premda je do svoje stote godi{njice bila zanemarena, ula-
     skom u drugo stolje}e sta`a ne{to se ipak mijenja na bolje.
     Obavljeni su radovi i zapo~eti projekti koji govore da se s
     njom, i s njenih prosje~nih 35 GWh godi{nje, jo{ uvijek
     ra~una u planovima proizvodnje.
     Zna~ajniji zahvati zapo~eli su pro{le godine. Tada je, prvi put
     nakon 1937. godine o~i{}eno pribli`no 200 kubi~nih metara
     sedre iz difuzora i tla~nih cjevovoda, ~iji su popravak, kao i
     unutra{nja antikorozijska za{tita, zavr{eni ove godine.
     Tijekom pro{loljetnog remonta, koji je trajao od srpnja do li-
     stopada, obavljena je kompletna demonta`a turbina oba
     agregata kako bi se snimila postoje}a o{te}enja, stvarne di-
     menzije i revizija stanja turbinskih regulatora.                    Demonta`a radijalno-aksijalnog le`aja
     Cilj ovih poslova, prema rije~ima nadzornog in`enjera i vodi-
     telja ovih zahvata Gorana Lau{i}a, bio je utvrditi stvarno sta-    OD VI[E PREDLO@ENIH RJE[ENJA ZA REVITALIZACIJU HE
                                                                        JARUGA, ODABRANA JE VARIJANTA ZAMJENE
     nje opreme u smislu kvalitete i postoje}ih dimenzija, kako bi
     se mogla izraditi i uspje{no montirati nova hidromehani~ka i
     hidrauli~ka, odnosno regulacijska oprema.                          CJELOKUPNOG SADR@AJA INSTALIRANIH PELTON-FRANCIS
     Istodobno je obavljena i zamjena le`ajeva (prelijevanje bijele
     kovine) na oba agregata. Tako|er su vodenim topom
                                                                        TURBINA U POSTOJE]IM TURBINSKIM BA^VAMA, A
     (UHWPJ metoda), odnosno ~istim ekolo{kim postupkom,                PO^ETKOM PROSINCA POTPISAN JE UGOVOR S
     o~i{}ene unutra{nje povr{ine tla~nih cjevovoda 1 i 2 i unu-
     tra{nja povr{ina ba~vi turbina, kao priprema za uspje{no
                                                                        TURBOIN[TITUTOM U LJUBLJANI ZA IZRADU ROTORA
     izvo|enje antikorozijske za{tite.                                  TURBINE, PRIPREMLJEN JE I TENDER ZA IZRADU I
     Uz posadu elektrane i stru~njake iz Tehni~ke slu`be PP HE          ISPORUKU TURBINA I TURBINSKE REGULACIJE, ^IME JE
     Jug, navedene specijalisti~ke poslove izvodile su tvrtke:
     In`injering-Strojarstvo, BIS, Retico i Dekorater, Geodetski za-
                                                                        ZAPO^EO PROCES OBNOVE, KOJI ]E HE JARUGA
     vod iz Splita, Turboin{titut iz Ljubljane i PKL iz Duge Rese.      OMOGU]ITI DA UMJESTO TEHNI^KOG MUZEJA I NADALJE
     U STARIM "BA^VAMA" NOVI SADR@AJ
                                                                        BUDE PROIZVODNO POSTROJENJE
     Kao i kod drugih hidroelektrana u sastavu PP HE Jug koje
     proizvode dugo godina, tako se i u slu~aju HE Jaruga ozbi-
     ljno razmi{lja o revitalizaciji postrojenja. Od vi{e predlo`enih
     rje{enja odabrana je varijanta zamjene cjelokupnog sadr`aja
     instaliranih Pelton-Francis turbina u postoje}im turbinskim
     ba~vama. Po~etkom prosinca potpisan je ugovor s Turbo-
     in{titutom u Ljubljani za izradu rotora turbine, a pripremljen
     je i tender za izradu i isporuku turbina i turbinske regulacije.
     Time bi zapo~eo proces obnove, koji }e HE Jaruga omogu}iti
     da umjesto tehni~kog muzeja i nadalje bude proizvodno po-
     strojenje.
     Prema izjavi direktora Pogona HE na Krki Kaje Krstulovi}a,
     o~ekivano pove}anje instalirane snage svake turbine je sa
     sada{njih 2,8 MW na 3,5 do 3,8 MW.
     - Ova varijanta je najprihvatljivija s obzirom na lokaciju elek-
     trane u srcu Nacionalnom parku "Krka", jer za zadane gabarite
     nije potrebno obavljati nikakve gra|evinske radove izvan po-
     stoje}eg objekta. Mi i ne smijemo obavljati dodatna dubin-
     ska iskapanja, s obzirom da se ispod na{eg objekta nalazi
     izvori{te pitke vode. Naime, prigodom pro{logodi{njeg
     ~i{}enja sedre u oba difuzora otkriveni su izvori pitke vode.
     Tijekom ove i idu}e godine {ibensko komunalno poduze}e
     "Vodovod" obavit }e kapta`u tih izvora, dragocjenih za
     opskrbu vodom grada [ibenika.
                                                                         Rastavljena turbina za potrebe snimke dimenzija ba~vi   U tijeku je rasprava o na~inu monta`e novog sadr`aja turbine
                               Marica @aneti} Malenica


30      HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
31
        pothvat

     DP ELEKTROPRIMORJE RIJEKA - POGON SKRAD: IZGRA\EN DALEKOVOD KRA[I]EVICA -
     GORNJI OKRUG




     UNIVERZALNI SAMONOSIVI KABEL
     DOKIDA (SVE) NEPOGODE
     ELEKTROPRIMORJE JE U
     IZGRADNJI OVOG
     DALEKOVODA, ME\U PRVIMA
     U HEP-u U TOLIKOM OPSEGU
     I PRESJEKU PRIMIJENILO
     UNIVERZALNI SAMOSTOJE]I
     KABEL PROIZVO\A^A
     ERICSSONA IZ [VEDSKE KOJI
     IMA ZNA^AJNE PREDNOSTI
     NAD KLASI^NIM KABELIMA.
     PREDSTAVNIK PROIZVO\A^A
     KABELA KURT MATTISSON,
     NAKON [TO JE OBI[AO
     TRASU DALEKOVODA
     OBAVLJENI POSAO OCIJENIO
     JE RIJE^IMA: "VRLO DOBRO,
     VRLO DOBRO..."
     U PRVOJ polovici prosinca 2001. godine, radnici Pogo-
     na Skrad DP Elektroprimorje Rijeka, uz pomo} stru~nih
     slu`bi DP-a, izgradili su dalekovod 20 kV Kra{i}evica -
     Gornji Okrug u Gorskom kotaru, koji prolazi rubom Na-          Stru~na, hrabra i marljiva ekipa koja je gradila dalekovod nakon jo{ jednog uspje{nog okon~anog radnog dana.
     cionalnog parka Risnjak. Ovaj dalekovod, koji }e zami-         Slijeva na desno: Valter Marinac, Edo [tajduhar, Kristijan Ra~ki, Sa{a Gorupi}, Dalibor Abramovi}, Dragan [te-
     jeniti 2,2 kilometra nadzemne niskonaponske mre`e,             fan~i}, Bo`idar Ru`i}, Vladimir Buri} i praktikant Slaven Jakovac
     omogu}uje puno kvalitetnije napajanje elektri~nom
     energijom sela Gornji Okrug, a u budu}nosti }e biti i dio
     magistralnog voda izme|u dvije napojne trafostanice.
     No, ovo nisu jedine posebnosti ovoga dalekovoda. Nai-
     me, dalekovod je podignut na iznimno te{kom i nepri-
     stupa~nom terenu s ispresijecanim brojnim usjecima,
     jarcima i vodotocima, u podru~ju s iznimno o{trom kli-
     mom i u neposrednoj blizini za{ti}enog prirodnog po-
     dru~ja. Obilne oborine, snijeg i led, ~este grmljavine,
     bujno raslinje... zahtijevali su suvremeniju tehnologiju
     od do sada kori{tene. Zbog toga su u Elektroprimorju,
     nakon dugog, temeljitog promi{ljanja i priprema
     odlu~ili primijeniti univerzalni samonosivi kabel (USK)
     proizveden u [vedskoj, koji je malo poznat i malo
     kori{ten u Hrvatskoj.
     Slu`beni naziv kabela je AXCES, 24 kV, 3x70/16 mm2.
     Izvedbe vodova s ovim kabelom, odnosno njegova obi-
     lje`ja daju mu prednost nad klasi~nim izvedbama. Ovaj
     kabel mo`e se polagati podzemno, podvodno i nadzemno
     ili kombinirano. Odli~no se prilago|ava razli~itoj konfigu-
     raciji terena, tehnologija gradnje je jednostavna i brza {to
     smanjuje tro{kove, a prekidi u isporuci elektri~ne energije
     morali bi biti minimalni. Osim toga, u ekolo{kom smislu,
     univerzalni samonosivi kabel predstavlja zna~ajan iskorak
     u odnosu na klasi~ne izvedbene vodove. Odli~no se ukla-
     pa u prirodni okoli{, minimalno utje~e na one~i{}enje, {titi
     ptice i male `ivotinje, a u slu~aju pada na zemlju ostaje
                                                                    Upravo je u tijeku izrada spojnice na univerzalnom kabelu nakon ~ega se kabel podi`e na stup
     neo{te}en i dalje prenosi elektri~nu energiju.
     - Kada smo se u Elektroprimorju odlu~ivali za ovu teh-
     nologiju, razmotrili smo prethodno i druge mogu}nosti.


32     HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
Lijevo je niski napon, a desno i niski i visoki na istom stupu. A sve u istoj trasi!

                                                                                                      Dalekovod prolazi kroz divlje i surovo, ali prekrasno podru~je




                                                                Stru~njaci u nadzoru: Ivan \ura-
                                                                novi}, Elektra Zagreb, Valter Mari-
                                                                nac, Elektroprimorje Rijeka -
                                                                Pogon Rijeka, Kurt Mattisson -
                                                                Ericsson Cabels AB, Mladen Ma-
                                                                koter, tvrtka Mar-ko ING, Davorin
                                                                Grenko, DP Elektroprimorje - Po-
                                                                gon Skrad i Zvonimir Toma,
                                                                Mar-ko-ING


                                                                Josip Tvrtkovi}, koji je za dugog
                                                                radnog sta`a u Elektroprimorju,
                                                                vodio projektiranje i izvedbu vi{e
                                                                od 400 objekata pokazuje Eric-
                                                                ssonov      univerzalni      kabel
                                                                obja{njavaju}i njegove prednosti

                                                                                                                                                                       33
     pothvat




     Te{ko pristupa~an teren s visinskom razlikom izme|u po~etne i krajnje to~ke od 250 metara nadmorske visine



34   HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
  Novoizgra|ena trafostanica na jednom kraju 2,2 kilometra dugog dalekovoda

Podzemni vod bio bi zbog konfiguracije terena znatno
                                                                                                                                             Ovi      lijepi
dulji i time zna~ajno skuplji. Nadzemni vod s golim
                                                                                                                                             predmeti pri-
vodi~ima istog presjeka bio bi malo jeftiniji u po~etnoj
                                                                                                                                             padaju
investiciji, ali dugoro~no zbog tro{kova odr`avanja i traj-
                                                                                                                                             pro{losti
nosti kabel koji smo koristili je isplativiji. Osim toga,
                                                                                                                                             Gorskog ko-
prednosti novoga kabela su u brzini i jednostavnosti iz-
                                                                                                                                             tara, a u
vedbe, smanjenju opasnosti od po`ara, potrebi manjih
                                                                                                                                             budu}nost
{umskih prosjeka i {teta, prihvatljivijem uklapanju u oko-
                                                                                                                                             vodi univer-
li{, odnosno u ukupnoj ekolo{koj prihvatljivosti, saznaje-
                                                                                                                                             zalno samo-
mo o univerzalnom {vedskom kabelu od Josipa
                                                                                                                                             nosivi kabel
Tvrtkovi}a, voditelja projektnih poslova na gradnji dale-
                                                                                                                                             koji su ugra-
kovoda Kra{i}evica - Gornji Okrug.
                                                                                                                                             dili elektra{i
- Izvedba dalekovoda i nije predstavljala veliki problem                                                                                     Elektropri-
na{im iskusnim in`enjerima i monterima iz Pogona                                                                                             morja
Skrad. Nova tehnologija, me|utim, zahtijevala je dugo-
trajne i temeljite pripreme, uskla|en timski rad, uz su-
radnju s proizvo|a~em i osmi{ljavanje najsitnijih
potankosti. Za po~etak je bilo potrebno premjestiti dvi-
je trafostanice, pripremiti trasu voda te izvesti nova        ze}i teren s mladim in`enjerom Valterom Marincem, iz
stupna mjesta i ugraditi ovjes. Zatim je trebalo dopre-       Elektroprimorja, tako|er jednim od stru~nih suradnika
miti kabele u tri dijela (tri kabelska bubnja) jer bi do-     na projektu. Zato se mora naglasiti da su in`enjeri i
premanje, razvla~enje i ugradba cijele koli~ine na            monteri Pogona Skrad i Stru~nih slu`bi DP Elektropri-
jednom bubnju u planinskim uvjetima bila nemogu}a,            morje Rijeka posao obavili kvalitetno i brzo, rade}i u
budu}i da je rije~ o {est tona materijala velikoga opse-      te{kim vremenskim uvjetima, po ki{i i snijegu uz nadzor
ga. U ovom dijelu posla bila su nam korisna iskustva iz       i monitoring proizvo|a~a opreme Ericsson iz [vedske i
Slovenije, gdje je USK primijenjen prije nego u Hrvat-        njihova predstavnika u Hrvatskoj tvrtke Mar-Ko-Ing
skoj. Ovomu treba dodati jednu potankost, a to je da          d.o.o. Nakon uspje{no obavljenog posla i pohvala koje
smo novi vod gradili u postoje}oj trasi kojom prolazi         su stigle od proizvo|a~a kabela monteri Pogona Skrad,
niskonaponski vod, a da su lokalni potro{a~i tijekom ci-      kojima naporan rad nije uni{tio poznatu goransku duho-
jelog trajanja rada, uz kra}e prekide, imali elektri~nu       vitost, poru~ili su da su spremni po}i u [vedsku te
energiju premda nema dvostranog napajanja, objasnio           tamo jeftinijom ponudom, a jednakom kvalitetom posla
nam je J. Tvrtkovi}.                                          konkurirati [ve|anima u poslovima ugradnje njihova
                                                              kabela.
U iznimno te{ke uvjete rada na nepristupa~nom terenu i
surove klimatske uvjetime, uvjerili smo se i sami obila-                                              Ivica Tomi}


                                                                                                                        HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.        35
        inicijativa

     UNIVERZALNI SREDNJENAPONSKI KABEL ZA POVE]ANJE POGONSKE SIGURNOSTI I
     RASPOLO@IVOSTI U SVIM VREMENSKIM UVJETIMA




     PRVI SAMONOSIVI SKLOP JO[ 1989. NA
     PODRU^JU POGONA TROGIR
     BROJNE SU PREDNOSTI UGRADBE SAMONOSIVOG KABELA, OD O^UVANJA
     ZDRAVLJA I SIGURNOSTI ZAPOSLENIKA DO U[TEDE NA TRO[KOVIMA KOJI
     NASTAJU ZBOG GUBITAKA ELEKTRI^NE ENERGIJE, TAKO DA JE RIJE^ O
     REVOLUCIONARNOM OTKRI]U I VELIKOM ISKORAKU U PLANIRANJU,
     PROJEKTIRANJU, IZGRADNJI I KORI[TENJU VODOVA SREDNJEG NAPONA




                                                                                                                                 Miroslav Bem uz TS Arbanija 5 na ^iovu




       Novi na~in ovjesa samonosivog sklopa                                                                                      Novi na~in spajanja vodi~a na betonskom stupu


     U STRU^NOM ~asopisu za elektrotehniku - Elektro,            ponukao nas da se zapitamo u kojim se potankostima            na sudu. Posolica i po`ari dodatno su ote`avali rad.
     upravo u vrijeme odr`avanja Petog savjetovanja HK           razlikuje ovaj opisani od na{eg ugra|enog te kako je          Kopati i kablirati cijelom duljinom nismo mogli zbog
     CIGRÉ na{u je pozornost privukao rad pod naslovom           uop}e do{lo do primjene rje{enja koje se i danas jo{          zgrada, a sedam kilometara imovinsko-pravnih odnosa
     "Novi na~ini gradnje srednjenaponskih vodova primje-        uvijek smatra novim. U tra`enju odgovora pomogao              nije nam se ~inilo rje{ivo. Osim toga, zbog svakojakih
     nom univerzalnih kabela". O ovoj je temi odr`ano i pre-     nam je Miroslav Bem, koji je u vrijeme izgradnje kabel-       kvarova bili smo godi{nje barem mjesec dana izvan po-
     davanje na spomenutom Savjetovanju. U radu je autor         skog sklopa, 1989. godine, obavljao poslove tehni~kog         gona. Razmi{ljao sam, tra`io, ~itao stru~nu literaturu i
     naglasio da je izgradnja i projektiranje srednjenapon-      rukovoditelja Pogona Trogir, a o spomenutom rje{enju          zaklju~io kako ni{ta drugo ovdje ne mo`emo napraviti
     skih vodova vrlo zahtjevan zadatak te da su optimalni       odr`ao brojna predavanja. Rekao nam je da tih, sada           nego na postoje}a mjesta postaviti nove stupove i pri-
     dosezi u ovom podru~ju postignuti u naprednim gospo-        ve} davnih, godina nisu postojali kod nas nikakvi teh-        mijeniti ovakvo rje{enje. To je bio prvi samonosivi sklop
     darstvima, uz primjenu univerzalnog srednjenaponskog        ni~ki propisi. Tada se na podstrek zagreba~kog Daleko-        na cijelom Balkanu i svi su ga dolazili gledati. Zagre-
     kabela koji se, bez ikakvih te{ko}a, mo`e polo`iti u        voda organizirao posjet Italiji da bi se u`ivo mogla          ba~ka je Elka na ovom CIGRÉ-u prikazala model univer-
     zemlju, zrak i pod vodom. Kutovi savijanja takvom ka-       prou~iti zami{ljena primjena. Ta je tvrtka izvela projek-     zalnog kabela i on se od ovog na{ega razlikuje samo po
     belu omogu}uju potpunu fleksibilnost, a prolasci kroz       tiranje, a zajedno s TEP-om i Elkom spojnice, kabel i         tomu {to ima dodatnu poja~anu izolaciju od prodora
     {umu ne zahtijevaju koridore. Tako|er su odlike kabel-      nosivi 10 kV sklop. M. Bem je od tada{njeg Komiteta za        vode i otporniju na malo vi{e temperature. Na{ samo-
     skog sklopa pove}anje pogonske sigurnosti i raspo-          energetiku ishodio uvjete gra|enja, a od ZEOH novac za        nosivi kabel, naime, polo`en je u zraku i u zemlji.
     lo`ivosti u svim vremenskim uvjetima, smanjenje             probni pogon. Uslijedile su recenzije, komisije, pa ze-
     mogu}nosti nastanka po`ara jer nema golih vodi~a i                                                                        Zna~i, trogirski samonosivi kabelski sklop sastoji se od tri
                                                                 leno svjetlo. U prolje}e 1989., gradnja je zapo~eta, a u
     izolatora, mogu}nost izgradnje i na najte`im trasama,                                                                     upletena vodi~a i ~eli~nog u`eta koji sve to nosi, udaljeno-
                                                                 ljeto te godine samonosivi kabelski sklop Pogona Tro-
     pa je stoga pogodan za podru~ja Dalmacije, Like i Pri-                                                                    sti izme|u vodi~a vi{e nema, pa je tako smanjen prostor
                                                                 gir ve} je bio u radu. Uporabna dozvola izdana je uz ob-
     morja.                                                                                                                    kroz koji dalekovod prolazi. Kabel je XHP-A 3 x 95 mm2.
                                                                 vezu da se izradi program pla}anja rada takvog sustava
                                                                                                                               Kabliranje trase pod zemljom izvedeno je samo na jednom
     PREDNOSTI SAMONOSIVOG KABELA                                sa svim potankostima, posebice za zra~ni dio trase (na-
                                                                                                                               manjem dijelu u duljini od 430 metara, nakon ~ega vodi~i
                                                                 ginje li se stup i vodi~ spu{ta ili proklizava i sli~no), a
     Autor navodi brojne prednosti ugradbe samonosivog                                                                         opet idu zrakom. Vrlo ga se jednostavno mo`e ovjesiti o
                                                                 podaci su se dostavljali u Zagreb.
     kabela, od o~uvanja zdravlja i sigurnosti zaposlenika do                                                                  zid ku}e, a oktogonalni ~eli~ni stupovi rije{ili su te{ko}e s
     u{tede na tro{kovima koji nastaju zbog gubitaka energi-     - Kada smo se odlu~ili za primjenu ovog rje{enja - saz-       posolicom i po`arima. Na jednom takvom stupu mogu se
     je, te zaklju~uje da je rije~ o revolucionarnom otkri}u i   najemo od M. Bema - imali smo na podru~ju otoka               nalaziti ~ak tri napona, 0,4 kV, 10/20 kV i 35 kV, a to opet
     velikom iskoraku u planiranju, projektiranju, izgradnji i   ^iovo, od Slatina do Trogira, dalekovod duljine sedam         zna~i veliku u{tedu prostora i materijala. Premda
     kori{tenju vodova srednjeg napona. Ovaj tekst podsjetio     kilometara, na drvenim stupovima i golih vodi~a. Trasa        mogu}nost zapaljenja ne postoji, vrlo je va`no znati da je
     nas je da na dijelu trogirskog pogonskog podru~ja Elek-     je i{la uz 32 bespravno izgra|ena objekta koji su "nicali"    potrebno dalekovod polijevati i hladiti ako je dulje vrijeme
     trodalmacije Split, ve} vi{e od deset godina postoji        kako im se prohtjelo. Na{i su vodi~i doticali balkone i zi-   izlo`en djelovanju vatre, jer se uslijed dugotrajne topline
     srednjenaponski (10 kV) samonosivi kabelski sklop i         dove, a zbog dva smrtna slu~aja bili smo bezbroj puta         po~ne otapati izolacija.


36     HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
                                                                                                                     na kraju poslovne godine

                                                                U ELEKTRODALMACIJI UBRZANO




                                                                ZA KVALITETNIJU I POUZDANIJU
                                                                OPSKRBU POTRO[A^A
                                                                DISTRIBUCIJSKO podru~je splitske Elektrodalmacije po-                          ... POGONA PLO^E
                                                                sljednji je mjesec ove radne godine do~ekalo doslovce na       Na{i Plo~ani jo{ dovr{avaju kopneni dio posla preosta-
                                                                nogama. Radi se punom parom u ve}ini pogonskih po-             log nakon nedavnog polaganja podmorskog kabela
                                                                dru~ja, kako brdskih, tako i priobalnih i oto~nih. Daleko bi   Drvenik - Su}uraj, ali, kako smo ve} rekli, svi ostali po-
                                                                nas odvelo sve te poslove popisati, pa smo odlu~ili spo-       goni imaju pune ruke posla na sanaciji naponskih okol-
                                                                menuti samo najzna~ajnije.                                     nosti, odnosno izgradnji i obnovi niskonaponskih
                                                                                                                               mre`a.
                                                                 TROGIRANI I KA[TELANI NAPOKON
                                                                DO^EKALI POUZDANIJE I KVALITETNIJE                                       NEMA KI[E, ALI IMA BURE
                                                                           NAPAJANJE
                                                                                                                               - Nu`no je naglasiti - rekao nam je rukovoditelj Odjela in-
                                                                Na prvom mjestu, ne samo zbog svoje energetske va`nosti        vesticija, Mirko Ramljak - da ula`emo iznimno velike napo-
                                                                i broja ljudi anga`iranih na izvo|enju radova, nego i zbog     re kako bi poslove priveli kraju i utro{ili novac koji je tek
                                                                mjesta na kojemu se oni izvode, stoje poslovi polaganja        nedavno pristigao. Temelj svega ovoga uvijek je jednako
                                                                35 i 20 kV kabela na potezu izme|u Trogira i Ka{tela. Ka-      pitanje - za{to treba ~ekati kraj poslovne godine za
                                                                beli se, naime, pola`u uz Jadransku prometnicu i to na         isho|enje odobrenja za izgradnju. Treba znati da je na{e
                                                                jednom od njenih najzagu{enijih dijelova. Kabel 35 kV, u       podru~je specifi~no, da su nam radovi uz prometnice za-
                                                                duljini od 13 kilometara (13 x 3), povezat }e dvije po-        branjeni od 15. lipnja do 15. rujna, a da su radovi na cesta-
                                                                dru~ne trafostanice, trogirsku TS 110/35 i ka{telansku TS      ma jednako nepo`eljni i u ovo predblagdansko vrijeme.
                                                                35/10 kV i zamijeniti postoje}i dotrajali dalekovod male       Zbog toga je iznimno va`no da se investicijski planovi do-
                                                                prijenosne snage. U istom se kanalu pola`e i kabel 20 kV,      nose po~etkom godine i da tada zapo~ne i njihovo ostva-
                                                                ukupne duljine 34 kilometra, koji }e povezati ka{telanske      renje. Sre}om, ovih smo dana bili po{te|eni ko{e i moglo
                                                                trafostanice 10/04 kV. Postoje}i potro{a~i dijela grada Tro-   se neometano raditi.
                                                                gira i svih sedam Ka{tela napokon su do~ekali, prije svega,
                                                                                                                               Sre}a s ki{ama ba{ i nije neko olak{anje, jer umjesto njih
                                                                pouzdanije ali i kvalitetnije napajanje elektri~nom energi-
                                                                                                                               ovih dana bilo je bure u izobilju. A, ona je ve} pri~a za sebe
                                                                jom. Premda su svi poslovi koje }emo spomenuti rezultat
                                                                                                                               i ne trpi nikakvu usporedbu. I ona na plus 5 i ona na minus
                                                                zajedni~kog rada svih stru~nih slu`bi DP-a, ipak treba na-
                                                                                                                               5 jednako je neugodna.
                                                                glasiti da su na izvo|enju anga`irani prete`ito zaposlenici
                                                                Slu`be za izgradnju i usluge. Ovdje, na magistrali, na ~elu    - Ne mo`e se opisati kako je na{im ljudima koji gore u brdi-
                                                                s Teom Brada{i}em kao voditeljem posla te poslovo|ama          ma, Zelovu, Bra~evi}ima, Ramljanama, Pribudama, koji na
Umjesto dva drvena stupa, danas stoji samo stupna               Jozom Vojkovi}em i Ivanom Plazoni}em, radi stalnih pet-        olujnom vjetru i temperaturama ispod ni{tice di`u stupove
trafostanica                                                    naest ljudi, a u ispomo} priska~u i drugi. Istodobno se u      za niskonaponsku mre`u - ka`e rukovoditelj Odjela izgrad-
                                                                predgra|u Splita, a za potrebe EKO-projekta "Ka{telanski       nje, Neven Favro. - Ni{ta bolje nije ni ekipama koje rade na
                                                                zaljev", izmije{ta trasa od 0,5 km za polaganje 35 kV kabe-    magistrali, s jedne strane hladno}a, a s druge neprekidni
   SKUPLJI U IZVEDBI, NAJJEFTINIJI U                            la. U isti }e se kanal polagati i dva na{a kabela, jedan od    promet. A, posla toliko da se radi svaki dan do 17,00 sati,
            EKSPLOATACIJI                                       35 i drugi od 20 kV.                                           pa ni na marendu ne dolaze nego im se iz na{eg restorana
                                                                                                                               nose sendvi~i. Zbog velike hladno}e odlu~ili smo nakratko
- [ve|ani imaju podatke koji su rezultat desetgodi{njeg
                                                                             KABELI NA OTOCIMA                                 zaustaviti neke brdske radove i "spustiti" ljude dolje da po-
pra}anje svih dalekovoda, onih golih vodi~a, izoliranih i
                                                                Na otoku Bra~u u duljini 8 kilometara, takav kabel se          mognu ovima {to rade na kabliranju.
samonosivih kabelskih sklopova - nastavlja M. Bem. -
Izra~unali su svaku stavku izvedbe, ali i svaki pregled         pola`e izme|u Postira i Supetra i rije{it }e dobro nam         U mjesecu darivanja, ovo zajedni{tvo poslu`it }e samo
zbog ispada ili po`ara i utvrdili da je SKS u izvedbi bio       poznat problem dotrajalog zra~nog voda i nesigurnog            jednoj svrsi - darivanju svojih potro{a~a kvalitetnijom i
najskuplji, ali tijekom godina nije imao prekida, {to je nji-   napajanja ovih mjesta, posebice u turisti~koj sezoni. U        pouzdanijom opskrbom elektri~nom energijom.
ma iznimno va`no, pa je zaklju~ak da je on u eksploataciji      mjestu Pu~i{}u jedan kilometar 20 kV kabela povezat                                                   Vero~ka Garber
najjeftiniji. Mi smo taj zanat na terenu ispekli. Danas zna-    }e mjesne 10 kV trafostanice. Na otoku Hvaru u gradu
mo da se na taj dalekovod ne hvata snijeg i led, da na          Jelsi pola`u se visokonaponski i niskonaponski kabeli,
                                                                obavlja se monta`a dviju 10/0,4 kV trafostanica te gradi         Polaganje 35 kV i 20 kV kabela izme|u Trogira i
njemu nema gromova. Nije zabilje`en ni jedan slu~aj da
                                                                pripadaju}a niskonaponska mre`a, a sve to za potrebe             Splita uz jadransku prometnicu
je u nj udario grom, a na{i ljudi tako imaju puno manje
                                                                potro{a~a ove op}ine.
posla. Poznato mi je da je jo{ 1995. godine u HEP-u sa-
stavljena komisija koja je trebala ispitati mogu}nosti prim-             RADI SE NA TLU OMI[KOG
jene SKS-a, ali mi rezultat ispitivanja nije poznat. Tako|er              I SINJSKOG POGONA...
je u Elektrodalmaciji postojala jedna zamisao da bi se kroz
                                                                Spomenimo tako|er da se zna~ajni radovi odvijaju na tlu
najvrjedniju splitsku {umu - Marjan, proveo SKS, ali i to je
                                                                omi{kog i sinjskog pogona. Primjerice, zamjena iznimno
ostalo samo na zamisli. Vjerujem da je razlog nedostatak
                                                                dotrajalog i izgradnja novog 20 kV dalekovoda Naklice -
novca, ali se nadam da }e to, kao i {ira primjena samono-
                                                                Tugare - Srinjine, u duljini od blizu 8 kilometara. Omi{ani
sivog srednjenaponskog kabelskog sklopa jednom po~eti
                                                                jo{ posla imaju u Ruskamenu, Borku, Zadvarju te na re-
`ivjeti - zaklju~io je M. Bem. Po ovomu {to smo ~uli i
                                                                konstrukciji 10 kV dalekovoda Kostanje-Ku~i}i-Omi{. Po-
pro~itali mo`e se zaklju~iti da je rije~ o kabelskom sklo-
                                                                gon Sinj zapo~eo je posao iznimne energetske vrijednosti,
pu koji, ne samo da sam sebe nosi, nego i sam sebe vrlo
                                                                a na koji se godinama ~ekalo - rekonstrukciju prastare TS
brzo isplati. Jer uvijek se poka`e jeftinijim onaj proizvod
                                                                35/10 kV, smje{tene u samom pogonskom dvori{tu, a o
koji je izveden za dugoro~no razdoblje. O njegovoj {iroj        ~emu }e jo{ biti rije~i u sljede}em broju na{eg glasila. U
primjeni, zna~i, ne bi trebalo dvojiti.                         mjestu Otoku pola`e se 1,3 kilometra 20 kV kabela i gradi
                                      Vero~ka Garber            TS 10/0,4 kV za potrebe mjesnih potro{a~a.


                                                                                                                                                                                            37
         na{i partneri

     TURBOIN[TITUT D.D. - LJUBLJANA (SLOVENIJA)




     SURADNJA U PORASTU
     KADA me je putni nalog odveo u glavni grad susjedne
     dr`ave, to~nije u Turboin{titut, moja lai~ka o~ekivanja svo-
     dila su se na susret sa znanstvenim i stru~nim timom koji, u
     lancu istovrsnih kompjutoriziranih ureda, na ekranima
     rje{ava slo`ene nacrte slo`enih strojeva, kakvima se sma-
     traju turbine. Ali, prevarila sam se. Umjesto da obavim op-
     hodnju uniformiranih radnih soba, odmah su me bacili u
     vatru, odnosno uveli u golemi laboratorij, sredi{nji i glavni
     radni prostor Instituta. Kada bih opisivala taj prvi dojam,
     onda bih rekla da sam u{la u strojarnicu kakve se ne bi za-
     sramila ni elektrana poput one u Zaku~cu. A u njoj puno
     malih rotora i drugih dijelova hidro i ostalih postrojenja koji,
     opet, izgledaju poput igra~aka u odnosu na one koje
     vi|amo u strojarnicama. Ti modeli simuliraju rad pravih
     strojeva na stanicama za ispitivanje svih vrsta turbina: Fran-
     cisovih, Kaplanovih, Peltonovih i cijevnih. Ovaj laboratorij
     je i svojevrstan izlo`beni prostor modela prema kojima su

     HEP JE PRISUTAN U RADU
     TURBOIN[TITUTA IZ LJUBLJANE VE]
     TRIDESET GODINA, ALI INTENZIVNIJA
     SURADNJA USPOSTAVLJENA JE U
     RAZDOBLJU OD OSAMDESETIH DO
     DEVEDESETIH GODINA PRO[LOG
     STOLJE]A. POTOM DOLAZI RAT I TIH
     NEKOLIKO GODINA PRIMJETAN JE
     ZASTOJ U POSLOVNIM ODNOSIMA,
     KOJI SU OBNOVLJENI RADOM NA
     ZAJEDNI^KIM PROJEKTIMA 1994. I
     1995. GODINE, S TIM DA
     POSLJEDNJU GODINU HEP POSTAJE
     VRLO ZNA^AJAN PARTNER
     TURBOIN[TITUTA
     ra|eni strojevi, koji uspje{no proizvode u na{im hidroelek-
     tranama primjerice na Dravi, Cetini, Krki, Rudi, Kupi, Lici,
     Mre`nici... Za one manje upu}ene i podatak da su u na{im
     hidroelektranama najzastupljenije Francisove turbine i to u:
     Zaku~cu, Dubrovniku, Orlovcu, Peru~i, Velebitu, Kraljevcu,
     Jaruzi, Senju, Sklopama, Gojaku, Rijeci i Ozlju 1.

     JEDAN OD TRI NEZAVISNA INSTITUTA
                                                                         Pogled odozgo na dio laboratorija
     Dojmljivo i zanimljivo. Ali, nisam tu da se i{~u|ujem,
     nego da predstavim na{eg uva`enog poslovnog partnera -
     Turboin{titut d.d. iz Ljubljane.
     Turboin{titut je osnovan 1948. godine kao centar znanstvenih
     i industrijskih istra`ivanja za hidrauli~ke strojeve u biv{oj Ju-
     goslaviji. Razvijao se u Sloveniji, zemlji s dugom tradicijom
     u proizvodnji vodnih turbina, koja po~inje jo{ sredinom


                                                     Dr.sc.
                                                     Vladimir
                                                     Kercan,
                                                     direktor je
                                                     Turboin{ti-
                                                     tuta ve}
                                                     20. godina




                                                                         Zidovi laboratorija oki}eni su modelima rotora turbina



38      HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
pro{log stolje}a. Premda prvotno osnovan kao Savezni insti-
tut za turbine, 1952. godine postaje Akademski institut, a po-
tom - dvije godine poslije - i nezavisni Institut, ~iji su
osniva~i bili Slovenska akademija znanosti i umjetnosti,
Ljubljanski univerzitet i Slovenska vlada. Zapravo, od samih
po~etaka bio je nezavisna institucija koja se bavila: znanstve-
nim istra`ivanjima, hidrauli~kom konstrukcijom turbinskih
strojeva, ispitivanjem modela pri preuzimanju i na mjestu
ugradnje, te istra`iva~kim radovima za poslijediplomsku izo-
brazbu. Danas je to suvremeno opremljen institut za
istra`ivanja hidrauli~nih strojeva. Kao jedan od tri nezavisna
instituta ove vrsti u svijetu, ovla{ten je za testiranje modela            Spirala za ispitivanje HE Gojak
prema me|unarodnim IEC 60193 standardima. Njegove
komparativne prednosti uklju~uju suvremenu tehnologiju
ispitivanja, kao i uporabu suvremenih ra~unskih metoda i
CNC tehnologije za izradu vrlo slo`enih proizvoda.
Institut je posebno posljednjih godina usmjerio svoje na-
pore na primijenjena istra`ivanja i razvoj, na revitalizaciju,
razvoj malih turbina, automatizaciju i optimizaciju pogona
turbina, na opremanje malih hidroelektrana, na razvoj i pro-
izvodnju specijalnih crpki, niskotla~nih kompresora i aero-
dinami~kih ure|aja. Time su se njihove aktivnosti znatno
pro{irile, {to je rezultiralo brojnim me|unarodnim referen-
cama i pove}anom konkurentno{}u na vanjskom tr`i{tu, te
suradnjom s isporu~iteljima hidrauli~ke opreme, proiz-
vo|a~ima elektri~ne energije, kao i sa sli~nim istra`iva~kim
institucijama u Sloveniji i u inozemstvu. Posebno treba na-
glasiti njihovu desetlje}ima dugu i uspje{nu suradnju s
tvornicom turbina Litostroj.
Turboin{titut je organizirao nekoliko me|unarodnih konfe-
rencija i radionica s temama o turbinama, a njegovi
                                                                           Oprema za male hidroelektrane
stru~njaci dobitnici su presti`nih doma}ih i inozemnih
znanstvenih priznanja i nagrada.
                                                                        Direktor V. Kercan pohvalio je me|usobnu suradnju i izra-
         U VE]INSKOM VLASNI[TVU                                         zio uvjerenje da }e ona i dalje rasti i razvijati se za dobro-
               ZAPOSLENIKA                                              bit obje "ku}e".
Turboin{titut je organiziran po odjelima. Najve}i i naj-
zna~ajniji je Odjel Turbine koji se dijeli na Istra`ivanje i raz-           OSVAJANJE INOZEMNIH TR@I[TA
voj te In`enjering i koji je u pro{loj godini ostvario 75 posto         Pro{la, 2000. godina, bila je va`na prekretnica u povijesti
realizacije na tr`i{tu. Odjel Pumpe je prihodu, ostvarenom u            Turboin{tituta, jer se tada po~ela ostvarivati dugoro~na po-
2000., doprinio s 12 posto, Odjel Aerodinamika s 4 posto,               slovna politika uklju~ena u ~etvorogodi{nji plan poslovanja,
a Servis sa 6 posto. Posebno mjesto ima neprofitabilni                  donesen za razdoblje 2000. - 2004. Organizacijska struktura
Odjel za temeljna istra`ivanja i izobrazbu.                             Instituta se promijenila, a uspostavljeni su i poslovni odnosi
Sukladno zakonskim aktima o vlasni~koj pretvorbi tvrtki u               na duge staze s raznovrsnim partnerima na perspektivnim
Sloveniji, 1998. godine postaju dioni~ko dru{tvo. Privatiza-            tr`i{tima.
cija je obavljena tako da zaposlenici posjeduju 46,22 posto             - Tijekom pro{le godine u~vrstili smo na{ polo`aj na
dionica, a ostale su u vlasni{tvu Dravskih, Savskih i So{kih            tr`i{tima sjeverne Italije, Gr~ke i Irana. Zapo~ev{i prve
elektrana, te Nacionalne financijske organizacije i Sloven-             va`nije poslove, postali smo prisutni i na tr`i{tima Indije, Ira-
ske agencije za razvoj.                                                 ka i Srednje Amerike, pohvalio se V. Kercan, i dodao.
    HEP PRISUTAN U ISTRA@IVANJU I                                       - Tako|er smo obavili i ve}i dio postupka glede kontrole
         REALIZACIJI OPREME                                             kvalitete kao utemeljenja za pribavljanje certifikata ISO 9001.
                                                                        Spremni smo udovoljiti potrebama i zahtjevima na{ih po-
Direktor dr.sc. Vladimir Kercan rukovodi Turboin{titutom                                                                                    Stanica za ispitivanje cijevnih turbina kakve imaju
                                                                        slovnih partnera nude}i im najbolja rje{enja uz razumne ci-
ve} dvadeset godina. Kako je u njemu od 1974. godine,                                                                                       HE Dubrava i HE ^akovec. Sada je na ispitivanju
                                                                        jene. Svjesni smo i ponosni {to kroz na{e aktivnosti
vjerodostojan je svjedok desetlje}ima duge i vrlo uspje{ne
                                                                        doprinosimo ~istijem Planetu na kojem `ivimo i smanjenju            model za HE Bhavani u Indiji
suradnje s Hrvatskom elektroprivredom.
                                                                        {tetnih emisija u procesu proizvodnje i potro{nje energije.
- HEP je prisutan u na{em radu ve} trideset godina, ali inten-                                                                              Stanica za ispitivanje Kaplan turbina kakve koriste HE
                                                                        Uvjereni smo da }e na{ Institut biti sposoban uspje{no od-
zivnija suradnja uspostavljena je u razdoblju od osamdesetih                                                                                Vara`din, HE \ale, HE Ozalj 2...
                                                                        govoriti svim izazovima tr`i{ta i integracijskim procesima u
do devedesetih godina pro{log stolje}a. Potom dolazi rat i tih          svjetskoj ekonomiji. Ovaj optimizam temelji se na stru~nosti
nekoliko godina primjetan je zastoj u na{im poslovnim odno-             i motivaciji na{ih zaposlenika, bogatoj tradiciji Instituta i
sima. Obnavljamo rad na zajedni~kim projektima 1994. i                  ~vrstom tr`i{nom polo`aju, u kojeg smo ulo`ili golemu ener-
1995. godine, s tim da posljednju godinu HEP postaje na{                giju u pro{loj godini.
vrlo zna~ajan partner, koji je prisutan i u istra`ivanju i u realiza-
ciji opreme za male HE. S HEP-om smo zapo~eli, odnosno u                Od aktualnih projekata u inozemstvu, osim ovih u Hrvatskoj,
tijeku je realizacija nekoliko projekata, i to: HE Zaku~ac model        spomenut }u samo one najzna~ajnije poput: obnove {est
- izrada i nezavisno ispitivanje modela i obnova ku}nih agre-           MHE u Makedoniji, obnove HE u Dominikanskoj Republici,
gata, HE Jaruga - projektna dokumentacija i izrada rotora tur-          izrade predturbinskih zatvara~a za HE u Iranu i brojni projekti
bine, HE Senj - idejni projekt, HE Gojak - razvoj i ispitivanje         MHE u Gr~koj i Italiji.
modela i HE Fu`ine - idejni projekt.                                                               Marica @aneti} Malenica


                                                                                                                                                                                                     39
           novi projekti

     HE ZAKU^AC - MODEL




     NOVI PRISTUP PREMA
     PROIZVO\A^IMA OPREME
     U LJUBLJANSKOM Turboin{titutu izra|ena su dva mo-             to naprave, a to traje nekoliko mjeseci, oba modela
     dela turbina za prvu fazu HE Zaku~ac i obavjena su ispi-      vra}aju Institutu. Tu se ponovno ispituju i jedan i drugi
     tivanja na ispitnoj stanici za Francis turbine.               model i donosi kona~na tehni~ka odluka. Novost ovog
     Demonstracija rada prvog modela obavljena je 16. stu-         postupka je u tomu {to nijedan od proizvo|a~a nije pre-
     denog, a drugog 3. prosinca, i to pred predstavnicima         feriran jer istodobno dobijaju, razvijaju i vra}aju modele.
     HEP-a: Stjepanom Ma~kovi}em iz Sektora za HE, Ivi-            Na nama je da ustanovimo jesu li proizvo|a~ 1 i 2 doista
     com ^uljkom iz PP HE Jug i Jozom ^urlinom iz Pogona           i izveli ono {to su jam~ili svojom ponudom. Dakako,
     HE Zaku~ac. Demonstracija rada prvog modela ponov-            odluka o izboru najpovoljnijeg proizvo|a~a, koja uz teh-                                   TBS - tvornica betonskih stupova d.o.o. Jastrebarsko
     ljena je i 21. studenog, a na njoj su prisustvovali: Mato     ni~ke zna~ajke uklju~uje i druge relevantne ~imbenike, u                                   mješovito je društvo s po 50 posto hrvatskog i tali-
     Pa`i}, direktor Direkcije za proizvodnju sa svojim surad-     ovlasti je HEP-a.                                                                          janskog kapitala
     nicima Josipom Gabelom i Josipom Vitezicom, Stipan                                                   Marica @aneti} Malenica




       Model 2 turbine bez rotora HE Zaku~ac 1 na ispitnoj stanici za Francis turbine simulira rad od
       ulaza u spiralu do izlaza u difuzor                                                                                                                    Ispitivanje stupa u TBS-a 2000. godine

     Lovri}, direktor PP HE Jug i Stjepan Ti~inovi}, direktor
                                                                                                                                                  PROIZVODNJA ZA RUJAN
     Pogona HE Zaku~ac.                                                               140

     Na modelima su, pred predstavnicima investitora, obav-
     ljena ispitivanja zna~ajki modela kod pada izvedbe od                                                                                                                                                          121
                                                                                                                                                                                                              116         118
     250 i 260 m i kod kavitacijskih uvjeta rada elektrane, a                         120                                                                            116
     Institut je obavio i iscrpna ispitivanja zna~ajki modela i                                                             110                                                        108
                                                                                                               106                     108                                       106
                                                                                                   104                                                  104
     na padovima izvedbe od 240 i 270 m. Zaklju~eno je da                                                                                         101
                                                                                                                                                                                                         96
     se rezultati ispitivanja korisnosti drugog modela razlikuju                      100                                                                                                    95
     za manje od 0,1 posto u odnosu na rezultate ispitivanja                                             101
     prvog, {to dokazuje da su modeli iznimno to~no montira-                                                                      94
                                                                                                                                             93
                                                                                              90
                                                                       BROJ STUPOVA




     ni na ispitnu stanicu, kao i da ispitna stanica potvr|uje                         80
     visoku ponovljivost rezultata ispitivanja. Kod drugog mo-                                                                                                              56
                                                                                                                       56                                                                                                        65
     dela obavljena su i ispitivanja pulzacija tlaka na usisnoj                                                                                                 49                                  52        61    61    60
     strani. Sljede}e godine HEP i Institut }e zajedni~ki                                                                         58                                   59
                                                                                                                            56                                                    56   56                                             54
                                                                                       60                      54                      54               54
     utvrditi podru~je rada u kojem se pojavljuju najve}e pul-                                      53    51                                      52                                         51
                                                                                              51                                             50                                                          50
     zacije tlaka, {to }e se posebno iscrpno istra`iti tijekom                                                                                                         57                                           60    58
                                                                                                                                                                            56                                55                 40
                                                                                                    51    50 52      52                54                                              52                                             54
     ispitivanja modela s korigiranim rotorom.                                                                              54                          50      49               50                 52
                                                                                                                                                  49                                                     46
                                                                                       40                                                                                                    44
     Taj tzv. kompetitivni model testing, kako ga je nazvao di-                                                                              43
                                                                                             39
     rektor Instituta dr. sc. Vladimir Kercan, je poznati postu-                                                                  36
     pak, s tim da je novina u tomu da su izra|ena dva
                                                                                       20                                                                                                                                        25
     potpuno jednaka modela. Nakon objavjenog natje~aja i                                                              4
     evaulacije investitor, HEP, odabrat }e dva najpovoljnija
     ponu|a~a s kojima }e potpisati ugovore za razvoj mode-
     la rotora i eventualne modifikacije predvode}eg kola i                             0
                                                                                              1     2     3    4       5    6     7    8     9    10    11      12    13    14   15    16    17     18   19   20    21    22     23   24
     sprovodnih lopatica. Institut }e odabranim ponu|a~ima
                                                                                                                                                    BROJ PROIZVODNIH DANA
     istog dana poslati model 1 i 2 turbina bez rotora. Svaki                               I SMJENA = 1172 STUPOVA
                                                                                            II SMJENA = 1047 STUPOVA                                                                              I SMJENA    II SMJENA         UKUPNO
     od njih }e u svom laboratoriju obaviti razvoj i ispitivanje
                                                                                            UKUPNO = 2219 STUPOVA
     novorazvijenog kola ugra|enog u dobiveni model. Kada


40        HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
                                                                                                                                                                      na{i partneri

                                                                    TBS - TVORNICA BETONSKIH STUPOVA d.o.o. JASTREBARSKO




U^ENIK POPUT U^ITELJA
NEDALEKO Zagreba, u Jastrebarskom, prije pet godina
zapo~ela je radom tvrtka TBS-tvornica betonskih stupova
                                                                      Uz direktora I.
d.o.o. Ideja za pokretanje proizvodnje armirano-betonskih             Puhara, nje-
centrifugiranih stupova za potrebe distribucijske djelatnosti         govi su naj-
Hrvatske elektroprivrede, potekla je 1995. godine od Ivana            bli i suradnici
Puhara, in`enjera elektrotehnike, sada{njeg direktora TBS-a,          Branka Kopiæ,
ina~e dugogodi{njeg elektroprivrednika koji je radio u DP             rukovoditelj
Elektroistra Pula i DP Elektra Zagreb. Sukladno ste~enom              raèunovodstva
iskustvu, I. Puhar je bio svjestan da se za takvu proizvodnju         i     financija,
kod transfera tehnologije valja osloniti na europskog partnera          eljko Bo iæ,
koji u tom poslu ima dugu tradiciju. Odabrana je talijanska           voditelj pro-
tvrtka SCAC SpA iz Milana. Naime, ta je tvrtka projektirala           daje,     Josip
prvi armirano-betonski centrifugirani stup jo{ 1921. godine.          Špoljar, vodi-
Tim vi{e {to su 10(20) kV zra~ni dalekovodi na betonskim
                                                                      telj osiguranja
stupovima tog proizvo|a~a, ugra|eni u Istri izme|u dva
                                                                      kvalitete i Lji-
svjetska rata - i danas u normalnom pogonu.
                                                                      ljana Mavraèiæ,
                                                                      administrator
      SUVLASNI[TVO S TALIJANSKIM
             PARTNEROM
- Nije bilo jednostavno uvjeriti inozemnog partnera u potrebu
joint venture ulaganja u Hrvatskoj neposredno nakon uspo-
stave mira, jer hrvatsko tr`i{te je bilo investicijski nesigurno.
Ipak smo u tomu uspjeli i 1996. godine je utemeljeno
mje{ovito dru{tvo TBS d.o.o. s po 50 posto hrvatskog i tali-               SURADNJA HEP-a I TBS - BOLJA                                    isho|enje certifikata ekolo{ke norem ISO 14000. od iste
janskog kapitala. Talijanski partner je osigurao strojeve i pok-               TEHNI^KA RJE[ENJA                                           certifikacijske ku}e kao i za ISO 9001, SGS Zürich.
retanje proizvodnje, a hrvatski infrastrukturu, tehni~ku
dokumentaciju, radnu snagu i upravljanje Dru{tvom, saznaje-         Iz suradnje sa stru~njacima Hrvatske elektroprivrede i TBS-a           Za razliku od drugih tvornica armirano-betonskih stupova, TBS
mo od I. Puhara o prvim koracima ove Tvornice.                      proiza{ao je vrlo vrijedan Projekt primjene armirano-betonskih         se bavi isklju~ivo specijaliziranom proizvodnjom armira-
                                                                    stupova u niskonaponskoj i srednjenaponskoj mre`i HEP-a,               no-betonskih centrifugiranih stupova. Postoje}i proizvo|a~i u
Nakon osiguranja po~etnih uvjeta, u rekordnom je roku od            kao i Uputstvo za transport i skladi{tenje stupova. Kao rezultat       Hrvatskoj i Sloveniji, primjerice, uveli su centrifugirani proiz-
godinu dana ostvarena prava green field investicija i u iz-         dobre suradnje HEP-a i TBS-a su stupovi za niskonaponsku               vod u svrhu pro{irenja ve} uhodanog proizvodnog programa
gra|enoj Tvornici u Novakima Petrovinskim na broju 100 u            mre`u, koji su dimenzionirani tako da mogu biti ukopani 160            vibriranih elemenata, s tim da centrifugirani elementi ~ine iz-
Jastrebarskom prvi je stup centrifugiran ve} 19. rujna 1997.        cm, za razliku od granskom normom predvi|enih 200 cm.                  nimno mali dio ukupnog prihoda.
godine. Tijekom dva mjeseca, uprava sastavljena od hrvat-           Provedena ispitivanja pokazala su da se stup jednakih meha-
skih ~lanova i zaposlenici proizvodnje uspjeli su posti}i no-                                                                              Osim transfera tehnologije u ovoj je tvrtki prisutan transfer
                                                                    ni~kih zna~ajki mo`e koristiti s ve}om korisnom visinom. Spo-
minalne proizvodne parametre. Odnosno, u~enik je postao                                                                                    know how, osim u proizvodnom dijelu i u upravljanju tvrtkom.
                                                                    menut }emo jo{ jedan dobar primjer koji se odnosi na na~in
bolji od u~itelja, jer danas se uz pobolj{anja i inovacije u                                                                               Ono se temelji na pozitivnoj (i provjerenoj) europskoj tradiciji.
                                                                    izvedbe srednjenaponskog 10(20) kV dalekovoda. Umjesto
ovoj Tvornici posti`e ve}a proizvodnost od proizvodnosti                                                                                   S obzirom na hrvatsko zakonodavno i obi~ajno poslovno
                                                                    kori{tenja betonskih konzola proizvedenih postupkom vibriran-
jednakih takvih pogona u Italiji. Prila`emo dijagram proiz-                                                                                okru`je, zanima nas koliko je to provedivo. I. Puhar je odgovo-
                                                                    ja, prihva}en je model ~eli~nih konzola za betonske stupove
vodnje u rujnu, gdje se mogu vidjeti proizvodni rezultati u                                                                                rio primjerima.
                                                                    talijanskog distributera ENEL-a. Naime, u talijanskoj su distri-
dvije smjene.                                                       buciji betonske konzole zamijenjene ~eli~nima jo{ 1980. go-            - Mo`ete li zamisliti zada}u direktora tvrtke da Skup{tini dru{tva
- Pobolj{anja koje smo proveli u Tvornici rezultat su vlastita      dine. Tako je, uz suradnju s tvrtkom Metal Elektro d.d. iz Donje       obrazlo`i poslovanje Dru{tva u uvjetima hrvatskog tr`i{ta? Na-
razvoja, ali i suradnje s vrhunskim stru~njacima iz Hrvatske        Zeline razvijen program ~eli~nih konzola za srednjenaponsku            pominjem da Skup{tinu ~ini 50 posto ~lanova talijanskog su-
elektroprivrede, Fakulteta za energetiku i ra~unarstvo i            distribucijsku mre`u, koji je tako|er certificiran i homologizi-       vlasnika koji imaju najmanje 30 godina poduzetni~kog sta`a u
Gra|evinskog fakulteta sveu~ili{ta u Zagrebu. Na{i rezultati,       ran u Direkciji za distribuciju HEP-a.                                 Europi. Pitanje discipline u platnom prometu u Hrvatskoj za njih
zna~i, postignuti su zahvaljuju}i oslanjanju na osamdesetgo-                                                                               je neshvatljivo, jer u razvijenom svijetu poslovni subjekt koji ne
                                                                    Osim toga, prisustvo stru~njaka u Tvornici, osobito onih iz
di{nju tradiciju na{ih talijanskih partnera i vlastito petogo-                                                                             mo`e pla}ati svoje obveze ide u ste~aj. Model okvirnih ugovo-
                                                                    HEP-a, pri ispitivanju ili preuzimanju stupova, dobra je prigoda
di{nje iskustvo, na ustrajnosti u radu i osiguranju kvalitete                                                                              ra, koji se primjenjuje u nas, je za njih pravno-financijski prese-
                                                                    da se iz prve ruke do|e do novih savjeta ili primjedbi.
proizvoda, trajnoj i uspje{noj suradnji sa stru~njacima HEP-a i                                                                            dan kojeg oni ne mogu shvatiti niti prihvatiti. Nezamislivo im je
kvalitetnom upravljanju tvrtkom, obrazlo`io je postignute re-       Za cjelokupan je proizvodni program TBS proveo sva predvi|ena          da ugovorna strana, koja provede postupak javnog natje~aja,
zultate I. Puhar.                                                   ispitivanja u organizaciji Instituta gra|evinarstva Hrvatske i, nak-   objavi rezultate natje~aja, odabere ponu|a~a i potpi{e s njim
                                                                    nadno, Gra|evinskog fakulteta iz Zagreba. Ona su pokazala da su        ugovor, kojeg je specifikacija sastavni dio, nakon svega toga
                                                                    zna~ajke proizvedenih stupova daleko iznad zahtjevanih para-           naru~i od njega samo dio stavki iz specifikacije ili ni{ta ne
               PO[TUJE SE STRUKA
                                                                    metara, {to zna~i marke betona, faktora sigurnosti primjene u          naru~i?!
Naime, tehni~ku dokumentaciju, stati~ki prora~un i dimen-           izuzetno agresivnim sredinama i drugog. Na temelju toga je
zioniranje izradili su stru~njaci elektroenergetske struke, uz                                                                             Bez obzira na te{ko}e spomenute naravi, TBS je na poslovnoj
                                                                    isho|en dvostruki Certifikat sukladnosti i provedena je homolo-
suradnju sa specijaliziranim projektantima gra|evinske stru-                                                                               sceni Hrvatske i Bosne i Hercegovine prona{ao svoje mjesto i u
                                                                    gizacija proizvodnog programa za potrebe Hrvatske elektropri-
ke. Cilj takvog pristupa bio je da se proizvedeni stupovi {to                                                                              takvim, ponekad neprimjerenim, uvjetima tr`i{ne utakmice. To
                                                                    vrede, odnosno isho|ena je Ovjera skladnosti HEP-a.
bolje uklope u granske norme Hrvatske elektroprivrede,                                                                                     dokazuje i uvr{tenje u Zlatnu knjigu poduzetnika, ~lanstvo u Hrvat-
                                                                                                                                           skoj gospodarskoj komori i drugim poslovnim institucijama.
po{tuju}i pritom zakonom predvi|ene standarde.                                ZAPISANI U ZLATNOJ KNJIZI
- Pokrenuli smo proizvodnju nakon revizije tehni~ke doku-
                                                                                    PODUZETNIKA                                            Osim svega {to je ovdje re~eno, valja naglasiti i ~injenicu da
                                                                                                                                           jedan takav zdravi gospodarski subjekt, koji posti`e dobre po-
mentacije i sa zadovoljstvom mogu re}i da proizvodnjom              Strategijska koncepcija TBC-a je, naime, ponuda iznimno
                                                                                                                                           slovne rezultate, osim {to u sustavu jednosmjenskog rada osi-
skoro bez ikakvog "{karta" zadovoljavamo sve projektne stan-        kvalitetnog proizvoda uz prihvatljivu cijenu i uz trajno osi-
                                                                                                                                           gurava posao i egzistenciju za 25 svojih zaposlenika i njihovih
darde. Jer TBS sura|uje s brojnim ovla{tenim institucijama          guranje kvalitete. TBS je, uz anga`iranje eminentnih certifi-
                                                                                                                                           obitelji, jednako to posredno ~ini i za zna~ajan broj zaposleni-
poput IGH, Gra|evinskog fakulteta, Instituta Kon~ara i drugih       katora, proveo certifikacijski postupak u cijelosti i
                                                                                                                                           ka i obitelji njihovih kooperanata i isporu~itelja.
u smislu trajne kontrole sirovina, odnosno armaturnog ~elika,       implementirao norem u svakodnevnu praksu i kao uzorna
cementa, agregata, aditiva i vode, ka`e I. Puhar.                   tvrtka ishodila Certifikat ISO 9001. U postupku je i                                                                 \ur|a Su{ec


                                                                                                                                                    HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                              41
        mi i potro{a}i

     INFO KIOSK U PULI




     ISKORAK PREMA POTRO[A^IMA
                                                                                                                                PROBNI
                                                                                                                                OBRA^UN I NA
                                                                                                                                INFOHEP-u
                                                                                                                                REZULTATI provedene ankete pokazali su zaintere-
                                                                                                                                siranost korisnika Infohepa za mogu}nost dobiva-
                                                                                                                                nja uvida u stanje zadu`enja za potro{enu
                                                                                                                                elektri~nu energiju. Smatraju}i da bi ovakav uvid
                                                                                                                                omogu}en i gra|anstvu bio zna~ajan iskorak HEP-a
                                                                   U sjedi{tu DP Elektroistra Pula, u Puli, instaliran je       ka pribli`avanju potro{a~ima, Infohep-web tim je
                                                                   INFO kiosk kao pomo} potro{a~ima koji mogu vid-              pripremio projekt uvo|enja Internet kioska u "{alter
                                                                   jeti stanje odre|enog datuma na temelju                      sale" DP Elektra Zagreb i DP Elektroistra Pula. Pro-
                                                                   zadu`enja po akontacijama i obra~unu i usluga                jekt je ostvaren uz potporu Slu`be za prodaju i od-
                                                                   obra~una prema stanju brojila                                nose s potro{a~ima te aktivnu suradnju s
                                                                                                                                informati~arima iz distribucijskih podru~ja Elektra
                                                                                                                                ^akovec, Elektra Zagreb te Elektroistra Pula.
                                                                 INFO kiosk ima dvije osnovne usluge: potro{a~ putem
                                                                 njega mo`e doznati stanje odre|enog datuma, na te-             Rije~ je, zapravo, o osobnim ra~unalima smje{te-
                                                                 melju zadu`enja po akontacijama i obra~unu, a druga            nim u specijalno dizajnirano ku}i{te. Komunikacija
                                                                 mu je mogu}nost - usluga obra~una prema stanju bro-            s ra~unalom odvija se putem ekrana osjetljivog na
                                                                 jila. Naime, potro{a~ ukuca svoje stanje i to~no zna           dodir, preko kojeg korisnik pritiskom prsta bira je-
                                                                 koliko je do datuma ukucavanja svog stanja potro{io            dnu od ponu|enih mogu}nosti. Korisnicima je
                                                                 elektri~ne energije.                                           ponu|en uvid u stanje zadu`enja i uplata, te
                                                                                                                                mogu}nost izrade probnog obra~una. Ovaj pilot
                                                                 INFO kiosk pripojen je na ALFU (glavni kompjutor u
                                                                                                                                projekt poslu`it }e i kao priprema za prikaz na inter-
                                                                 kojem je baza svih potro{a~a). Kada potro{a~ ukuca
                                                                                                                                netu, s kona~nim ciljem da se potro{a~ima omo-
                                                                 {ifru, INFO se spaja s ALFOM i na ekranu se mo`e vi-
                                                                                                                                gu}i pla}anje ra~una elektroni~kim putem.
                                                                 djeti tra`ena informacija.
                                                                                                                                Djelomice modificirana varijanta onog {to je do-
                                                                 Na upit koliko je puta do danas kori{tena usluga INFO
                                                                                                                                stupno na Internet kiosku nalazi se i na Infohepu,
INFO kiosk prete`ito koriste mla|i ljudi                         kioska, nismo mogli dobiti odgovor, jer za to nema
                                                                                                                                pa Infohep-web tim poziva njegove korisnike koji
                                                                 evidencije, niti se to mo`e uvesti (nije ni potrebno jer
                                                                                                                                su potro{a~i DP Elektra Zagreb i DP Elektra ^ako-
                                                                 je isklju~ivo namijenjeno potro{a~ima).
                                                                                                                                vec da tim putem provjere stanje svog zadu`enja i
     U KOLOVOZU ove godine u Puli je instaliran INFO             Saznali smo da ju posebice koriste mla|i ljudi, a jedan        obave probne obra~une, te mu na taj na~in pomo-
     kiosk, jedan od dva na probnom radu u HEP-u (drugi          mla|i gospodin koji je upravo koristio INFO, rekao je da       gnu u testiranju. Ukoliko nai|ete na te{ko}e ili
     je u sjedi{tu DP Elektra Zagreb). "Ericsonov" kiosk         to ~ini ~esto. Danas je `elio doznati stvarno stanje po-       utvrdite neku pogre{ku obratite se na e-mail adre-
     pripojen je na internet i intranet radi veze s bazom        tro{nje, jer mu je rata mala, a on je `eli uskladiti sa        su: zoran.frlan@hep.hr.
     podataka.                                                   stvarnom potro{njom.
                                                                                                                                                                           I. Ogui}
                                                                                                            Ru`a @mak

     [ALA MALA IZ POGONA KNIN


     DOSJETKOM DO NAPLATE
     NEMA ~ega nema u Kninu! Masa nezadovoljnih                  ca s njihova popisa. Vlasnika radnje, {jor [imu, dobro       nismo ni isklju~ili", izgovore monteri uglas, jedan tenor
     gra|ana, puno sivo-crnih doga|aja i okolnosti, ali tu i     poznaju, pa vidjev{i da upravo izlazi iz radnje, Boris iz-   drugi bas.
     tamo i pone{to {aljivo kao, primjerice, crtica nastala      nese, a Marko prihvati ideju. Uvuko{e se polako u
                                                                                                                              "Kako niste? Pa nije mi valjda Vodovod isklju~ija stru-
     jednog kninskog jutra ispunjenog jugom i laganom            praznu radnju, izi|o{e nakon nekoliko sekundi i vrati{e      ju?", {jor [ime }e ljutito.
     ki{om, koju mi je prepri~ao upravitelj Pogona Knin Zo-      se u kafi}. Odmah potom u radnju se vrati {jor [ime,
     ran Radak.                                                  pa opet iza|e i gledaju}i Elektrino vozilo u ljutnji         "Ma nismo Vas isklju~ili, samo smo van za {alu ugasili
                                                                 zabe{tima kako najbolje zna, sjedne u svoj Golf i odju-      radio i svitlo", odgovori mu Boris. Prasak smijeha
     Monteri Boris i Marin obavili su nekoliko, za Knin,
                                                                 ri prema kninskom pogonu, a monteri za njim...               pro{iri se toga trena od kninskog {altera do ~itatelja
     tipi~nih isklju~enja, naslu{ali se svega i sva~ega, ali
                                                                                                                              HEP Vjesnika.
     ih sre}om nitko nije napao bombom ili no`em. U doba
     odmora, umjesto marende, jer su na dijeti (vi{e Boris       "Vrag Van odnija va{ih iljadu i sedan stotina! K'o da        Eh, da je vi{e ovakvih pri~a, `ivot bi na bio ljep{i, a na-
     nego Marin), sjeli su u kafi} i naru~ili sok (tako ka`u).   Vam pla}a o njima ovisi! [ta, jo{ i uklju~enje triba pla-    plata bolja (radi bo`i}nice).
     Usput Boris gleda popis du`nika i ~ita ime vulkanizera      tit?", gun|a vulkanizer s vanjske strane {altera, vade}i
                                                                                                                              Da ste mi zdravi i {aljivi!
     ~ija je radnja bila nasuprot kafi}a. Duguje samo (da        kune iz svih svojih d`epova, kad eto ti na{ih montera.
     samo!) 1.700,00 kuna, puno manje od ostalih neplata-        "[jor [ime, nemojte platiti tro{kove uklju~enja jer Vas                                               Dra`en Nini}


42     HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
                                                                                                                                                    (ne)poznanica

EDUKACIJSKI PROGRAM
"NUKLEARNA FIZIKA JU^ER -
DANAS - SUTRA"




NE KR[KO
IZBLIZA
Da nestabilni i jo{ uvijek neure|eni politi~ki odnosi izme|u
Hrvatske i Slovenije glede NE Kr{ko ne moraju nu`no zna~iti i
potpuni prekid svih poslovnih kontakata izme|u HEP-a i Nuk-
learne elektrane Kr{ko, zorno pokazuje i sljede}i primjer.
Rije~ je o edukacijskom programu posjeta djece NE Kr{ko
pod nazivom "Nuklearna fizika ju~er-danas-sutra" kojega
    ,
HEP Tehni~ki muzej Zagreb i NE Kr{ko zajedno provode
ve} trinaestu godinu. Prvi poticaj dala je Bo`ica [kulj, rav-
natelj Muzeja jo{ davne 1989. godine i zahvaljuju}i
spremnosti HEP-a i NE Kr{ko da financiraju program, or-
ganizirani posjeti {kolske djece Nuklearnoj elektrani Kr{ko
traju i danas. Suradnja HEP-a, NEK-a i Muzeja na ovom
projektu zna~ajno je doprinijela da osnovni pojmovi nuk-
learne energetike, kao i rad nuklearnih elektrana - nisu           Obilazak okolice reaktorske zgrade
vi{e potpuna nepoznanica za otprilike 7 000 u~enika, pre-


POJMOVI NUKLEARNE ENERGETIKE, KAO I RAD NUKLEARNIH
ELEKTRANA - NISU VI[E POTPUNA NEPOZNANICA ZA
OTPRILIKE 7 000 U^ENIKA, PRETE@ITO ZAGREBA^KIH
SREDNJO[KOLACA I GIMNAZIJALACA KOJI SU OD 1989.
GODINE POSJETILI NE KR[KO
te`ito zagreba~kih srednjo{kolaca i gimnazijalaca koji su        lja. Ve} prvi kontakti s nuklearkom - provjera osobnih poda-
od 1989. godine posjetili NEK.                                   taka, podjela propusnica, ulazak u krug elektrane kroz najsu-
                                                                 vremeniji sustav za{tite i stalna pratnja naoru`anih za{titara,
     POLAZAK IZ DVORI[TA                                         izazivaju kod u~enika ozbiljan dojam. Ipak, ima puno smijeha
ZAGREBA^KOG TEHNI^KOG MUZEJA                                     i dobacivanja, osobito kod stavljanja na glavu kaciga, obvez-
Da bi ovaj napis za HEP Vjesnik bio napisan iz "prve ruke",      nih u proizvodnim postrojenjima elektrane.
jedne srijede ujutro u 8 sati uputio sam se u Tehni~ki mu-
                                                                 U~enici se nakon ulaska u krug elektrane dijele u dvije
zej, prvu stanicu na putu prema NE Kr{ko. Svjesno zaka-
                                                                 skupine, dobivaju stru~ne vodi~e - hrvatske in`enjere, za-
sniv{i na video projekciju o izgradnji i pogonu NEK-a
                                                                 poslenike NEK-a i obilazak mo`e po~eti. Tijekom malo
(nakon desetog gledanja ipak postaje manje zanimljiva,
                                                                 vi{e od jednog sata koliko on traje, vodi~i nam pokazuju
tim vi{e {to je hrvatska verzija snimana jo{ davne 1995.
                                                                 vanjski razmje{taj objekata, nekoliko elevacija turbinske
godine, a postoje}i HEP-NEK odnosi ipak nisu na toj razini
                                                                 zgrade, kontrolnu sobu, a razgledavanje je ponekad prila-
da bi ponukali elektranu pripremiti nove propagandne ma-
                                                                 go|eno i budu}em zanimanju djece (primjerice budu}im              Posjet NEK-u zapo~inje video projekcijom i razgleda-
terijale na hrvatskom jeziku), pridru`io sam se u~enicima
                                                                 kemi~arima je omogu}eno i razgledavanje kemijskog la-
3. zagreba~ke gimnazije u razgledavanju dviju stalnih                                                                              vanjem izlo`bi u Tehni~kom muzeju
                                                                 boratorija).
izlo`bi u prostorima muzeja: Osobna karta Nuklearne elek-
trane Kr{ko i Od urana do radioaktivnog otpada. Cijelo vri-
jeme u~enici su u prigodi postaviti pitanja Renatu Filipinu,
                                                                     RAZGLEDAVANJE UZ DUHOVITE
kustosu muzeja zadu`enom za realizaciju programa. ^er-
                                                                          DOSJETKE VODI^A
nobil, aktualni politi~ki odnosi, mogu}nost zaposlenja u         Savr{eni red, ~isto}a, ljubaznost osoblja, veli~ina i visoka
nuklearci, samo su neka od pitanja na koja R. Filipin, a ako     tehnolo{ka razina objekta, samo su neke od ~injenica koje
gdje zapne, i ja, poku{avamo {to preciznije odgovoriti. Do-      obi~no impresioniraju posjetitelje nuklearke. Osim toga,
lazak slu`benog autobusa Elektrane, koji besplatno vozi          razgledavanje uvijek prolazi u opu{tenoj atmosferi potak-
djecu 20 puta godi{nje u Kr{ko i natrag u Zagreb u dvo-          nutoj zalaganjem i povremenim duhovitim dosjetkama do-
ri{te Muzeja, zna~i da se pribli`ava 9 sati i da je vrijeme za   dijeljenih vodi~a, pa im se ovom prigodom i javno
polazak u Sloveniju. Tijekom jednosatnog puta, djeca po-         zahvaljujem u ime svih sudionika programa.
punjavaju odgovaraju}i anketni upitnik kojeg su pripremili
                                                                 Povratak prema Zagrebu prigoda je da se srede svi dojmo-
~lanovi HEP-ova Tima za NE Kr{ko. Muzej planira sljede}e
                                                                 vi i da se po~ne razmi{ljati o nuklearnim elektranama i
godine publicirati rezultate dosada{njeg anketiranja i na
                                                                 nuklearnoj energiji na druk~iji na~in nego dosad. Slike
taj na~in po prvi put objaviti stav mlade populacije (15-18
                                                                 elektrane }e s vremenom izblijediti, no trud predstavnika
godina) prema nuklearnim temama.
                                                                 elektrane (Mirana Pribo`i}a, Predraga [irole,...), Teh-
  POSEBNE UPUTE O PONA[ANJU U                                    ni~kog muzeja i HEP-a pokazat }e jedanput u budu}nosti
       KRUGU NUKLEARKE                                           svoju opravdanost. Osobito ako svi zajedno budemo u pri-
                                                                 godi odlu~ivati o gradnji nuklearne elektrane na teritoriju
Vo`nju do Kr{koga, osim ankete prekidaju i upute R. Filipina
                                                                 Republike Hrvatske.
o pona{anju u elektrani, koja zbog svojih specifi~nosti zahti-
                                                                                                                                   U~enici uz atraktivno turbinsko postrojenje
jeva dodatne mjere sigurnosti i ozbiljno pona{anje posjetite-                                  Mr.sc. Josip Lebegner


                                                                                                                                        HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                   43
        iskorak

     USKORO OSTVAREN PLAN REALIZACIJE SDH TRANSPORTNOG SUSTAVA HEP-a NA
     PODRU^JU PRP OPATIJA




     PU[TENA U RAD PRVA SDH VEZA
     BRZINE 622 MBIT/S U HEP-U
     Na podru~ju Prijenosnog podru~ja Opatija sredinom stu-         prsten (protection ring na slici prsten B; objekti          PrP-a Opatija na SDH razini nu`no prolazio podru~jem PrP
     denog 2001.godine pu{tene su u promet SDH veze brzine          L8-L10-L29). Postignuta je bolja za{tita telekomunikacij-   Zagreb. Zatvaranjem spomenutog SDH prstena, skoro cje-
     155Mbit/s na dionicama CDU/TS Pehlin - HE Vinodol -            skog prometa PrP Opatija, ali i ~itavog SDH prometa         lokupan promet li~kih trafostanica mo`e se preusmjeriti
     RP Brinje. Zna~ajno je {to je time zatvoren 155 Mbitni         HEP-a. Do sada je dobar dio telekomunikacijskog prometa     preko HE Vinodola u CDU na Pehlinu.
                                                                                                                                Prigodom pu{tanja u rad SDH stanice u HE Vinodol,
                                                                                                                                osim 155Mbitnih brzina na dionicama CDU/TS Pehlin -
                                                                                                                                HE Vinodol i HE Vinodol - RP Brinje, testirana je i ostva-
                                                                                                                                rena SDH veza brzine 622Mbit/s na dionici CDU/TS Peh-
                                                                                                                                lin-HE Vinodol. No, za sada je samo u probnom radu.
                                                                                                                                Ovo je prva veza na 622Mbit/s pu{tena u rad u HEP-u.
                                                                                                                                Do kraja 2001.godine zatvorit }e se i prsten C na Slici 1.
                                                                                                                                i to 155 Mbitnim vezama izme|u HE Vinodol - TS Krk te
                                                                                                                                TS Krk - TS Novalja, ~ime }e biti skoro ostvaren plan rea-
                                                                                                                                lizacije SDH transportnog sustava HEP-a na podru~ju PrP
                                                                                                                                Opatija, pokrenut prije nekoliko godina.
                                                                                                                                                                              I. Po{~i}

                                                                                                                                  Zadovoljstvo
                                                                                                                                  nakon
                                                                                                                                  pu{tene
                                                                                                                                  SDH veze od
                                                                                                                                  622Mbit/s iz
                                                                                                                                  HE Vinodol
                                                                                                                                  prema TS
                                                                                                                                  Pehlin
       SDH transportni sustav HEP-a


     IZ DP ELEKTRA SISAK


     URE\UJE SE POSLOVNA ZGRADA
     Poslovna zgrada sisa~ke Elektre, stara vi{e od ~etiri desetlje}a, ve} odavno vapi za
     preure|enjem. Njezini stanari nisu vi{e smjeli, zbog vlastite sigurnosti, niti prozore ot-
     varati, a posebna su pri~a dostrajale instalacije. Zbog toga su ovdje jo{ pro{le godine
     odlu~ili zgradu dotjerati, kat po kat, prema mogu}nostima. Tako su pro{le godine pre-
     ure|eni ulaz i nova blagajni~ka dvorana, a sada su u tijeku radovi na krovu koji pro-
     ki{njava i ure|enju prvog kata. Osim toga, uredit }e se krov na pomo}nim
     radionicama, stare instalacije i pro~elje prema ulici. Tre}a i posljednja faza obuhvatit
     }e preure|enje drugog kata, ~ime }e njihova poslovna zgrada poprimiti lijepo lice i
     elektra{i }e napokon raditi u primjerenim uvjetima.
                                                                             D. Jurajev~i}




                                                                                                     Ure|enje krova na pomo}nim radionicama i...

                                                                                                     ...zamjena prozora na prvom katu poslovne zgrade




       Elektra{i na neuobi~ajenom radnom zadatku - blagdanskom ki}enju bora ispred
       svoje poslovne zgrade



44     HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
                                                                  prigode                                                         reagiranje

PLAKETA GRADA VARA@DINA DISTRIBUCIJSKOM PODRU^JU                                                                             SLOVENCI KUPUJU
ELEKTRA VARA@DIN                                                                                                             VRIJEME?!




PRIZNANJE RADU I SURADNJI                                                                                                    U EUROPU SE NE ULAZI
                                                                                                                             NACIONALIZIRANJEM
OVE je godine, prigodom Dana grada Vara`dina, 6. prosinca - blagdana Sv. Nikole, za{titnika Grada, Poglavarstvo              TU\E IMOVINE
grada dodijelilo priznanja i plakete zaslu`nim osobama i poduze}ima.
                                                                                                                             REPUBLIKA Hrvatska i Republika Slovenija zaklju~ile su 1970.,
Takvu plaketu dobilo je i na{e Distribucijsko podru~je Elektra Vara`din za uspje{nost pru`anja usluga gradu na
                                                                                                                             1974. i 1982. godine ugovore o NE Kr{ko. Tim ugovorima pre-
odr`avanju javne rasvjete, kao i ure|enju javne rasvjete u sredi{njem gradskom parku i u okolici Hrvatskog narodnog
                                                                                                                             cizno su definirane obveze obje strane vezane za izgradnju i po-
kazali{ta Vara`din. To je prigoda da posjetimo vara`dinsku Elektru, pa to najavljujemo za na{ sije~anjski broj.              gon NE Kr{ko. Republika Hrvatska (ZEOH) se obvezuje da }e
                                                                                                                     Ur.     zajedni~ki sa Republikom Slovenijom (ELES) izgraditi NE na lo-
                                                                                                                             kaciji Kr{ko i sudjelovati u financiranju izgradnje s 50% (polovi-
                                                                                                        Zvonimir             ca ukupnih tro{kova opreme, monta`e, transporta, carinjenja i
                                                                                                        Ro`mari}, di-        drugo). Slovenija, pak, se obavezuje sudjelovati u izgradnji dru-
                                                                                                                             ge budu}e NE na lokaciji na podru~ju Republike Hrvatske - jed-
                                                                                                        rektor     DP
                                                                                                                             nako tako u odnosu 50%. Tako|er je utvr|eno tim ugovorima da
                                                                                                        Elektra
                                                                                                                             se tro{kovi pogona NE, odr`avanja NE, tro{kovi kadra za stru~no
                                                                                                        Vara`din     s       vo|enje NE i {kolovanje kadra, tro{kovi nuklearnog otpada iz NE
                                                                                                        Plaketom Gra-        i njegovog definitivnog odlaganja, te raspremanje NE Kr{ko na-
                                                                                                        da Vara`dina         kon njezina `ivotnog vijeka financira u odnosu 50% - 50%.
                                                                                                                             Hrvatska elektroprivreda (tada ZEOH) je financirala istra`ivanja
                                                                                                                             lokacija za NE kako bi osigurala mogu}nost izgradnje druge
                                                                                                                             budu}e NE koja se trebla izgraditi na podru~ju Hrvatske. Istra`ni
                                                                                                                             radovi su obavljeni na dva lokaliteta. Jedna lokacija je na lijevoj
                                                                                                                             obali Save (pribli`no 30 km isto~no od Zagreba) oko naselja
                                                                                                                             Prevlaka, a druga lokacija je kod Erduta, na desnoj obali Duna-
                                                                                                                             va. Lokacije su nazvane NE Prevlaka i NE Tanja (po istoimenom
                                                                                                                             otoku na Dunavu). Za svaku lokaciju na~injeno je vi{e od 40
                                                                                                                             studija i elaborata (po jedan primjerak posjeduje HEP). Studije
                                                                                                                             su obuhvatile iscrpna istra`ivanja koja su izveli Institut Ru|er
                                                                                                                             Bo{kovi}, Institut za elektroprivredu, Geolo{ki fakultet, Geoteh-
                                                                                                                             nika Zagreb, Hidrometeorolo{ki zavod, Pedago{ki fakultet i dru-
PLAKETA OP]INE @MINJ                                           UKRATKO IZ DP ELEKTRA                                         gi. Sve studije su revidirali na{i eminentni stru~njaci i stru~njaci
                                                                                                                             iz drugih republika i dobile su pozitivnu ocjenu. Provedenim
POGONU ROVINJ                                                  PO@EGA                                                        istra`ivanjima dobili smo dvije dragocjene lokacije za budu}u
                                                                                                                             izgradnju NE na podru~ju Hrvatske.


NAGRADA ZA     PROSINA^KI                                                                                                    Slovenija je nacionalizirala na{ dio NE Kr{ko, prekr{ila naprijed
                                                                                                                             navedene ugovore o NE Kr{ko, prekinula isporuku elektri~ne


DOBRU SURADNJU DOGA\AJI
                                                                                                                             energije Hrvatskoj i time Hrvatskoj u~inila golemu materijalnu
                                                                                                                             {tetu. Ako znamo da ukupna godi{nja proizvodnja NE Kr{ko iz-
                                                                                                                             nosi 4 TWh (na pragu), nama pripada dio od 2 TWh godi{nje.
                                                               KAKO nam se sve br`e primi~e kraj godine, preostaje           Budu}i da Slovenija ve} pune tri godine ne isporu~uje Hrvatskoj
PLAKETU - Za uspje{an rad na razvoju energetike Op}ina         nam tek da `urno i telegrafski zabilje`imo posljednje         elektri~nu energiju iz NE Kr{ko, njen dug iznosi 6 TWh. Nedavno
@minj dodjelila je ove godine, Pogonu Rovinj.                  ovogodi{nje doga|aje u DP Elektra Po`ega. Tako, od pro-       potpisani Sporazum izme|u dvaju predsjednika vlada (Hrvatske
U POVODU dodjele Plakete re~eno je kako je DP Elektroi-        sina~kih zbivanja ovdje izdvajamo: rje{ava se plan za         i Slovenije) omogu}uje Sloveniji jo{ godinu dana neispo-
                                                               2001. i priprema prijedlog plana za 2002. godinu, u`ur-       ru~ivanja elektri~ne energije iz NE Kr{ko Hrvatskoj, {to njen dug
stra, odnosno Pogon Rovinj, na podru~ju @minj{tine imala
                                                               bano se radi na ure|enju Nastavno-obrazovnog centra u         pove}ava na 8 TWh. Kako je danas cijena elektri~ne energije
i ima zna~ajan utjecaj na kupni razvoj, ponajprije u stva-
                                                               Velikoj te se taj objekt privodi svojoj svrsi, a u pripremi   pribli`no 12,5 pf/kWh ili 0,5 kn/kWh, to je ukupni financijski
ranju kvalitetnih uvjeta `ivljenja na tom podru~ju, zna~a-
                                                               su gra|evinski radovi za dogradnju i rekonstrukciju TS        gubitak Hrvatske oko 4 milijarde kuna ili pribli`no 1 milijarda
jnim ulaganjima u izgradnji i rekonstrukciji novih                                                                           njema~kih maraka. Takav Sporazum je suprotan potpisanim
trafostanica i niskonaponskih mre`a.                           Po`ega 2. Uz to, DP Elektra Po`ega i Elektroslavonija Osi-
                                                                                                                             ugovorima za NE Kr{ko, nepravedan je, nepo{ten i nekorektan,
                                                               jek, Pogon i distribucija plina, Pogonski ured Po`ega,
Od daleke 1928. godine, zapo~inju prvi koraci elektrifikaci-                                                                 pa time i neprihvatljiv.
                                                               u`urbano rade na naplati dugovanja, a saznajemo kako
je na tom podru~ju, pu{tanjem u pogon TS 50/10 kV Sve-         unato~ niskim temperaturama, s opskrbom plina ne bi           Takvo prebijanje dugova i slo`enih energetskih problema "preko
tvin~enat, te 10 kV dalekovodi prema Rovinju i @minju. Na      trebalo biti nikakvih (neugodnih) iznena|enja.                koljena" dovest }e do jo{ te`ih i zamr{enijih posljedica. Taj potez
podru~ju @minj{tine u pogonu je 56 TS 20/10/0,4 kV                                                                           ne jam~i ~iste ra~une i dalje }e remetiti obostrane dobrosusjed-
                                                               Ako nismo ove, u idu}oj }emo godini, to si svi redovito       ske odnose, kojima jednako i bez zlih namjera, trebaju doprinositi
(samo u razdoblju od 1980. do 2000. godine po raznim se-
                                                               obe}ajemo, vi{e pozornosti posvetiti svom zdravlju. Kre-      oba susjeda. Razumljivo je da i HEP mora platiti svoja dugovanja
lima izgra|eno je 19 trafostanica). Godine 1980. izgra|eno
                                                               tanje donosi zdravlje - stoga na vje`banje! Zaposlenici       prema NE Kr{ko (parogenerator i drugo). Ako neki ljudi u Slove-
je Rasklopi{te @minj koje je omogu}ilo zna~ajnije po-
bolj{anje kvalitete napajanja tog podru~ja. U posljednjih 20
                                                               DP Elektra Po`ega za to imaju prigodu i ove godine, sva-      niji misle da se u Europu ulazi nacionalizacijom tu|e imovine,
godina proteklog stolje}a u 18 sela i zaseoka rekonstruiran    kog ponedjeljka u dvorani Tehni~ke {kole u Po`egi (akci-      nepriznavanjem vlasni{tva, kr{enjem potpisanih ugovora, onda
je 21 kilometar mre`e, a ukupno je izgra|eno 110 kilometa-     ja je spomenimo, pokrenuta jo{ u rujnu).                      takav put Hrvatska ne treba prihvatiti, a ne}e ni Europa. Na Zapadu
                                                                                                                             se cijene i po{tuju potpisani ugovori.
ra zra~ne niskonaponske mre`e. Skoro cijelo podru~je           Najmla|ima je ovaj posljednji mjesec svakako najdra`i u
@minj{tine "pokriveno" je javnom rasvjetom. Na podru~ju        godini, a tomu je u Po`egi doprinio i Hrvatski elektrogo-     Predla`em stoga, da se ustanovi skupina stru~njaka (tri iz HEP-a
Grada @minja postoji i 20 kV kabelska mre`a u duljini od       spodarski sindikat, organizirav{i po~etkom prosinca u         i tri iz ELES-a) i odredi im rok od 10 dana u kojem trebaju doni-
dva kilometra, a jednako toliko je i niskonaponske kabelske    po`e{kom Gradskom kazali{tu za djecu radnika DP Elek-         jeti stru~no i zadovoljavaju}e rje{enje o dugovanjima HEP-a i
mre`e. U tijeku je izgradnja dviju trafostanica s pripada-     tra Po`ega prigodan program za Sv. Nikolu uz podjelu          ELES-a u svezi s NE Kr{ko, kako bi se razrije{io taj "gordijski
ju}im 20 kV i niskonaponskim kabelima. Uvjereni su i u         poklona. A i velikima i malima, ne zaboravimo zabilje`iti,    ~vor" i uklju~ila NE Kr{ko u na{ elektroenergetski sustav.
budu}u kvalitetnu suradnju na razvoju i kvaliteti napajanja    HES je ovdje osigurao mogu}nost nabave ukusne                 U protivnom je pokretanje me|unarodnog arbitra`nog spora
elektri~nom energijom svih potro{a~a Op}ine @minj.             pastrve za blagdanski stol.                                   nu`no.
                                                R. @mak                                               Ivan Maruszki              Eduard Kuzmi}, dipl. ing., umirovljenik


                                                                                                                                   HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                              45
        udruga hrvatskih branitelja HEP-a 1990. - 1995.




     IZBORNA SKUP[TINA UHB HEP-a, TEMELJNOG OGRANKA SLAVONSKI BROD


     BRANITELJI ZABRINUTI ZA BUDU]NOST HEP-a
     U SJEDI[TU DP Elektra Slavonski Brod odr`ana je 9. stu-
                                                                                                                  @eljko
     denog ove godine redovita Izborna skup{tina Udruge
     hrvatskih branitelja HEP-a, Temeljnog ogranka Slavonski
                                                                                                                  Kova~evi},
     Brod. Skup{tinu je otvorio predsjednik ogranka Stjepan
                                                                                                                  novi pred-
     Baboselac. U izvje{taju o radu ogranka je naglasio da                                                        sjednik
     Ogranak danas broji 28 ~lanova, da su ga napustila dva
     ~lana, a tako|er i da od ukupnog broja sudionika u Domo-
     vinskom ratu iz DP Elektra Slavonski Brod nije ni polovica
     u~lanjena u Udrugu branitelja zbog nezainteresiranosti.
     Unato~ svim te{ko}ama i neda}ama, ispunjene su sve
     zacrtane zada}e. Naglasio je da je upravo brodski Ogranak         tost za budu}nost, zbog predstoje}e privatizacije HEP-a.    Marinko Stojkov, dopred-      [tefo Dulj, tajnik
     imao va`nu ulogu u ra{~i{}avanju nepravilnosti rada Re-           Ne}e se podle}i nikakvim ucjenama i ne}emo dopustiti ni-    sjednik
     gionalnog odbora za isto~nu Hrvatsku {to je izazvalo raz-         komu da nas obespravljuje i prodaje u bescjenje. Protiv
     dor u Udruzi i ne male te{ko}e u radu. Sada je stanje             toga }emo se boriti svim zakonitim sredstvima koja nam
     dobro, izabrano je novo rukovodstvo, ali poneki jo{ uvijek        stoje na raspolaganju, rekli su branitelji.
     poku{avaju uime Udruge voditi "neke svoje bitke", rekao je
                                                                       Potom je izabrano novo rukovodstvo Temeljnog ogranka:
     S. Baboselac. Temeljni ogranak Slav. Brod uspio je, una-
                                                                       za predsjednika @eljko Kova~evi}, za dopredsjednika Ma-
     to~ skromnim sredstvima kojima raspola`e, dodijeliti pet
                                                                       rinko Stojkov, te za tajnika [tefo Dulj.
     jednokratnih nov~anih pomo}i ~lanovima kao i dvije
     posmrtne pomo}i. Nije neva`no spomenuti da su se ~la-             U nastavku je Skup{tina prihvatila kandidate koje je pre-
     novi Ogranka natjecali i u mnogim {portskim disciplina-           dlo`ilo predsjedni{tvo Regionalnog odbora za isto~nu
     ma, u kojima su neki imali vi{e, a neki manje uspjeha, {to        Hrvatsku za novo rukovodstvo Regionalnog odbora.
     i nije toliko va`no koliko je to dru`enje i razmjena iskusta-     Na kraju je Stjepan Baboselac u ime Temeljnog ogranka
     va s drugima. Naglasio je da ima jo{ puno mjesta za raz-          podijelio pisane zahvalnice za potporu i svesrdnu pomo}
     li~ite aktivnosti i dru`enja, kako u okviru Ogranka tako i na     u radu Temeljnog ogranka Slavonski Brod. Njih su dobili:    Izborna skup{tina bila je prigoda za raspravu o
     razini regije.                                                    Zdenko Veir, Ivan [}ukanac, Franjo Matija{evi}, Ivan        budu}nosti HEP-a i njegovih zaposlenika
     U raspravi koja je uslijedila iskazana je te`nja za obranu pra-   Daid`i}, Darko Larva i Vlado Novoseli}.
     va kako branitelja tako i svih zaposlenika HEP-a, te zabrinu-                                       Stjepan Krajnovi}

       IZBORNA SKUP[TINA UHB HEP-a,                                    REGIONALNI ODBOR ZA SREDI[NJU HRVATSKU UDRUGE HRVATSKIH
       PODRU@NICE DP                                                   BRANITELJA HEP-a
       ELEKTROPRIMORJE RIJEKA

                                                                       PRIPREMAJU]I SE ZA IZBORNU SKUP[TINU
                             NOVI
                                                                       KRAJEM listopada Elektra Kri`
                             PREDSJEDNIK                               bila je doma}in sastanka                                                                         Dodijelje-
                                                                                                                                                                        ne su jed-
                             DENIS                                     pro{irenog predsjedni{tva Re-
                                                                       gionalnog odbora za sredi{nju                                                                    nokratne

                             SMOJVER                                   Hrvatsku Udruge hrvatskih bra-
                                                                       nitelja HEP-a. Na ovom redovi-
                                                                                                                                                                        nov~ane
                                                                                                                                                                        potpore
                                                                       tom okupljanju ROSH-a UHB                                                                        branitelji-
                            NA REDOVITOJ Izbornoj skup{tini
                                                                       HEP-a sudjelovalo je ~etrdeset                                                                   ma
                            UHB HEP-a 1990. - 1995., Regio-
                            nalnog odbora Zapadna Hrvatska,            branitelja i predsjednika ogra-
       Podru`nica DP Elektroprimorje Rijeka, za novog pred-            naka koje je na po~etku aktiv-
       sjednika Podru`nice izabran je Denis Smojver, projek-           nog dru`enja, ispred Elektre
       tant u Slu`bi za izgradnju i usluge. Dopredsjednik }e           Kri`, pozdravio direktor Branko
       biti Dubravko Beretin, a tajnik Mladen Zuzi}. U pogoni-         Kolari} te doma}in ovog skupa
                                                                       Dra`en Komar, predsjednik
       ma }e branitelje predvoditi Silvano Zorzenon u Opatiji,
                                                                       Ogranka DP Elektra Kri`.
       Anton Volari} na Krku, @arko Grguri} u Skradu uz sa-                                                                                                                Pred-
       bornika Mi{ela Beljana, Mladen ]elap u Pogonu                   Izme|u ostalog, na skupu je i                                                                       sjed-
       Cres-Lo{inj i Dubravko Beretin u Pogonu Rijeka i                ovog puta bilo rije~i o aktual-                                                                     ni{tvo
       Stru~nim slu`bama. U pogonima Rab i Crikvenica na               nom stanju i pravima branitelja                                                                     ROSH
       ~elu braniteljske udruge do izbora ostaju Ivan [kari} i         unutar HEP-a u nadolaze}oj                                                                          UHB
       Ivica @irovec.                                                  privatizaciji. Ipak, budu}i da                                                                      HEP-a na
                                                                       jo{ nitko sa sigurno{}u ne                                                                          ~elu sa
       Na Skup{tini je prihva}eno Izvje{}e o radu, razrje{eni          mo`e re}i {to }e reforma doni-                                                                      Stjepa-
       su ~lanovi stare te izabrani novi ~lanovi Skup{tine, a          jeti, najve}i dio ovog sastanka                                                                     nom
       donesena je i odluka da se sredi{nja proslava Dana              bio je posve}en pripremama za                                                                       Tvrdi-
       Udruge na razini DP-a odr`i 14. prosinca 2001. godine           tre}u      izbornu    skup{tinu                                                                     ni}em i
       u prostorijama DP Elektroprimorje Rijeka.                       ROSH-a.                                                                                             Emilom
                                                Ivica Tomi}                                                                                                                Korenom
                                                                                      Alen Petra~


46     HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
IZBORNA SKUP[TINA                                           OBILJE@EN DAN UHB HEP-a PODRU@NICE DP
REGIONALNOG ODBORA                                          ELEKTROPRIMORJE RIJEKA
ZAPADNA HRVATSKA
UHB HEP-a
                                                            PRIMJER U MIRU KAO I U RATU
NOVI PREDSJEDNIK                                            ^LANOVI Udruge hrvatskih branitelja HEP-a iz DP Elektro-
                                                            primorje Rijeka, obilje`ili su 14. prosinca o.g. Dan formi-
                                                                                                                            skih vitezova Milana Katalini}a i Dejana Luki}a koji su
                                                                                                                            polo`ili `ivote za Domovinu. @elim vam danas, {est godina
IVICA BRKLJA^I]                                             ranja Podru`nice. Prije sve~ane sjednice polo`eni su
                                                            vijenci i upaljene svije}e na spomen plo~i za dvojicu po-
                                                                                                                            nakon zavr{etka rata, poru~iti da mi u Hrvatskoj elektropri-
                                                                                                                            vredi i Elektroprimorju, jednako kao i u ratnim vremenima,
                                                            ginulih branitelja iz Elektroprimorja, Dejana Luki}a i Mila-    po{tujemo hrvatske branitelje i sve ono {to su tijekom rat-
                                                            na Katalini}a. O radu braniteljske udruge na prigodnoj          nih godina dali za obranu i oslobo|enje Republike Hrvat-
                                                            sve~anosti govorio je nedavno izabrani novi predsjednik         ske i na{eg kraja. Mi koji smo preuzeli odgovornost
                                                            Podru`nice Denis Smojver:                                       upravljanja radnim procesima u na{oj tvrtki, uvijek smo bili
                                                                                                                            i uvijek }emo biti spremni pomo}i va{oj Udruzi kako bi ona
                                                            - Na{a podru`nica trenuta~no okuplja 198 ~lanova, {to
                                                                                                                            o~uvala i njegovala svijetle uspomene na Domovinski rat.
                                                            zna~i da je najbrojnija u na{em Regionalnom odboru za za-
                                                            padnu Hrvatsku. U povodu Dana dr`avnosti, na{i su ~lano-        Istina, vremena su te{ka. Pred nama je proces restrukturi-
                                                            vi sudjelovali na {portskom susretu u Karlobagu,                ranja HEP-a, liberalizacija elektroenergetskog tr`i{ta, a
                                                            osnovno{kolskoj djeci ~lanova Udruge osigurali knjige za        mo`da i privatizacija, a i sami ste svjesni da se sve to odvi-
                                                            {kolu, a bili smo prisutni i na Memorijalu "Branko Andro{".     ja u ne ba{ najpovoljnijem okru`ju. Ne}e biti lako, ali
                                                            Ove smo godine kod poslovodstva DP-a pokrenuli pitanje          promjene su nu`ne. Uvjeren sam da }ete se vi, hrvatski
                                                            rje{avanja radnih mjesta hrvatskih ratnih vojnih invalida u     branitelji zaposlenici Elektroprimorja u te procese uklju~iti
                                                            smislu njihova zbrinjavanja prigodom izrade nove sistema-       ozbiljno i odgovorno, kao {to ste bili ozbiljni i odgovorni u
                                                            tizacije radnih mjesta. Dobili smo ~vrsta jamstva da }e se o    izvr{avanju ~asne obveze obrane na{e domovine Hrvatske.
                                                            njima voditi posebna skrb.                                      Dr`im da i va{a Udruga mo`e doprinijeti boljitku i napretku
                                                            D. Smojver je rekao i to da je Udruga branitelja udruga         na{e tvrtke u cijelini i na{eg distribucijskog podru~ja gdje
Sudionici Izborne skup{tine ROZH UHB HEP-a 1990.                                                                            su prete`ito mladi, {kolovani i stru~ni ljudi u naponu sna-
                                                            jednakih ~lanova, pozivaju}i sve ~lanove da svojim prije-
- 1995. odaju minutom {utnje po~ast poginulim i             dlozima pomognu boljem radu te se zahvalio poslovod-            ge. Pozivam vas da na poslu budete jednako odgovorni i
umrlim hrvatskim braniteljima                               stvu DP Elektroprimorje Rijeka na pomo}i.                       uzorni kao {to ste bili u va{im ratnim postrojbama te da
                                                                                                                            nam i dalje svima budete dobar primjer.
                                                            Uime slu`beno sprije~enog direktora DP-a Vitomira Kome-
NA REDOVITOJ Izbornoj skup{tini Regionalnog odbora                                                                          ^estitam vam od srca Dan udruge Hrvatskih branitelja
                                                            na, nazo~ne je pozdravio rukovoditelj Ureda direktora Ro-
Zapadna Hrvatska UHB HEP-a 1990. - 1995. odr`anoj u         meo Galovi}:                                                    HEP-a i svima vama kao i va{im obiteljima `elim ~estit i
prostorima DP Elektroprimorje Rijeka, za novog pred-                                                                        blagoslovljen Bo`i}, mnogo sre}e i uspjeha u radu te obi-
sjednika Odbora izabran je Ivica Brklja~i} iz DP Elektro-   - ^ast mi je i zadovoljstvo sve vas pozdraviti na ovom pri-
                                                                                                                            teljskog mira i ljubavi u privatnom `ivotu u dolaze}oj 2002.
lika Gospi}, za tajnika Ivica Erebi}, tako|er iz            godnom skupu organiziranog u povodu Dana Udruge
                                                                                                                            godini.
                                                            hrvatskih branitelja HEP-a 1990. - 1995. Posebno `elim
Elektrolike, dok su dopredsjednici Omero @ivoli} iz DP
                                                            pozdraviti roditelje (rodbinu) na{ih pokojnih kolega, hrvat-                                                          I. Tomi}
Elektroistra Pula, Mladen Olbina iz PrP Opatija i Nevio
Bu~i} iz TE Plomin. U Nadzorni odbor izabrani su Davor
Tomljanovi} i Denis Smojver iz Elektroprimorja te Rodi      IZBORNA SKUP[TINA REGIONALNOG ODBORA UHB HEP-a ZA ISTO^NU
[toki} iz TE Rijeka.                                        HRVATSKU
Skup{tina nije kandidirala nikoga za predsjednika Udru-
ge na razini HEP-a, dok su za Sredi{nji odbor kandidira-
ni Igor Kalac iz Elektroprimorja i Dario [krgati} iz HE
                                                            POVE]AVA SE BROJ ^LANOVA
Senj. Za Nadzorni odbor kandidiran je Ivan Tomljanovi}      U PO@EGI je 14. prosinca 2001. godine odr`ana redovita          je zaklju~eno da nije bilo nepravilnosti i da su sredstva
iz HE Senj, a za Sud ~asti Pero Mage iz TE Rijeka. Prema    Izborna skup{tina UHB HEP-a 90.-95., Regionalnog odbora         utro{ena u skladu sa Statutom UHB, kao i s Pravilnikom o
broju ~lanova ROZH ima pravo na 23 sabornika za glav-       za isto~nu Hrvatsku. Ponovno je ukazano povjerenje dosa-        radu ROIH-a i odlukama predsjedni{tva ROIH-a.
nu Izbornu skup{tinu UHB HEP-a.                             da{njem predsjedniku Ivanu [}ukancu i tajniku Darku Larvi, a
                                                                                                                            Iz izvje{}a o radu izdvajamo slijede}e. Ukupan broj ~lanova u
                                                            izabrana su i tri nova dopredsjednika: Ivica Kopf, Zvonimir
Ina~e, Skup{tina ROZH je jednoglasno usvojila izvje{}a                                                                      proteklom mandatu se pove}ao za 20 posto i vjerojatno }e se
                                                            Kova~ i Darko Mikuli}.
o radu i materijalnom-finacijskom poslovanju u razdob-                                                                      jo{ pove}avati. Sada u sastavu ROIH-a djeluje 12 ogranaka, a
                                                            U nadzorni odbor ROIH-a izabrani su: Danijel Jerkovi}, Brani-   najmla|i je ogranak Na{ice koji je osnovan u studenom 2001.
lju izme|u dva zasjedanja.
                                                            mir Ratkov~i} i Josip Sabljo. Za obna{anje du`nosti u sre-      godine. Nagla{ena je potpora Uprave HEP-a i razumijevanje za
                                              I. Tomi}      di{njem odboru UHB HEP-a 90.-95. izabrani su Stjepan            branitelje {to, na`alost, ne prate i financijska sredstva koja su u
                                                            Baboselac i An|elko Radi}, za ~lana suda ~asti Vlado Novose-    odnosu na dosada{nja smanjena 50 posto.
                                                                                              li}, a za ~lana nadzornog
                                                                                              odbora Miro Marijanovi}.      Najve}i dio sredstava ROIH-a, 80 posto, utro{en je za dodje-
                                                                                                                            lu pomo}i ~lanovima udruge, a preostali manji dio za poslo-
                                                                                              Za predsjednika UHB           vanje ROIH-a.
                                                                                              HEP-a, ispred ROIH-a pre-
                                                                                              dlo`en je Stjepan Tvrdini}.   Nagla{eno je da, unato~ ulo`enom trudu, jo{ uvijek nisu do
                                                                                              Tako|er je izabrano i 15      kraja ra{~i{}ene nepravilnosti koje su se o~itovale u radu
                                                                                              predstavnika za izbornu       ROIH-a u tijeku 2000. godine, ali se aktivnosti oko toga pro-
                                                                                              skup{tinu UHB HEP-a koja      vode i dalje.
                                                                                              je planirana za po~etak
                                                                                                                            Podr`ana je akcija HES-a u organizaciji prosvjednog skupa
                                                                                              2002. godine u Zagrebu.
                                                                                                                            ispred Uprave HEP-a 18. prosinca 2001. godine, u svezi sa
                                                                                              Prihva}ene su izmjene i       zahtjevom za potpisivanjem Kolektivnog ugovora i sudjelo-
                                                                                              dopune Pravilnika o radu      vanjem radnika HEP-a u procesu restrukturiranja tvrtke, te je
                                                                                              ROIH-a, kao i prijedlog iz-   zaklju~eno da }e na skupu sudjelovati i branitelji.
                                                                                              mjena i dopuna Statuta
                                                                                                                            Na kraju radnog dijela Skup{tine, dodijeljene su zahvalnice
                                                                                              UHB HEP-a i Izvje{}e o
                                                                                                                            ROIH-a pojedincima koji su svojim djelovanjem i potporom
                                                                                              radu za protekli skra}eni
                                                                                                                            Udruzi branitelja doprinijeli radu i promid`bi UHB HEP-a
                                                                                              mandat koje je podnio
                                                                                                                            90.-95. Poslije Skup{tine su predstavnici Predsjedni{tva
                                                                                              predsjednik ROIH-a Ivan
                                                                                                                            UHB HEP-a i ROIH-a polo`ili vijenac ispod sredi{njeg kri`a
                                                                                              [}ukanac. Jednako tako je
                                                                                                                            na gradskom groblju u spomen na sve poginule branitelje u
                                                                                              prihva}eno i Izvje{}e nad-
                                                                                                                            Domovinskom ratu.
                                                                                              zornog odbora o financij-
Novoizabrano predsjedni{tvo Regionalnog odbora za isto~nu Hrvatsku
                                                                                              skom poslovanju u kojem                                             Stjepan Krajnovi}


                                                                                                                                     HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                              47
         umirovljenici

     KOORDINACIJA UDRUGA UMIROVLJENIKA HEP-a




     DANAS STVARAJU TEMELJE ZA
     SUTRA[NJE UMIROVLJENIKE
     KOORDINACIJA udruga umirovljenika Hrvatske elektroprivre-           prihvati i ove umirovljenike, koji }e im - kako
     de, na sastanku odr`anom 4. prosinca o.g., najprije je ra-          je u {ali re~eno - popraviti umirovljeni~ki
     spravila o stanju u svojim udrugama u Splitu, Rijeci, Osijeku,      standard.
     Zagrebu i Puli. Iz izlaganja predsjednika pojedinih udruga,
     proizlazi da je najte`e zainteresirati ve}i broj ~lanova za rad,    UMIROVLJENICI MOGU UVIJEK
     pa se ~esto sve aktivnosti svode na nekolicinu doborovolja-           RA^UNATI NA HRVATSKI
     ca. Suradnja udruga sa svojim podru`nicama negdje je bo-              ELEKTROGOSPODARSKI
     lja, a negdje je skoro niti nema. [to se ti~e financijske strane,           SINDIKAT
     najve}e su potrebe za pomo}i socijalno najugro`enijim ~la-          Najvi{e zanimanja pobudila je rasprava o re-
     novima.                                                             strukturiranju i privatizaciji HEP-a. Sastanku         Koordinaciji umirovljenika HEP-a prisustvovali su predsjednik Upra-
     Kako je naglasio Marko Juri{i}, umirovljeni~ka organizacija         su prisustvovali i ~elnici Hrvatskog elektrogo-        ve Ivo ^ovi} i ~elnici HES-a Dubravko ^orak i Mirko Marinovi}
     trajnog je zna~aja i potrebno je ulo`iti jo{ ve}e napore kako       spodarskog sindikata Dubravko ^orak i Miro
     bi uhvatila korijen. Osnovno je osmisliti takve programe, koje      Marinovi}, a o ovj temi prvi je uzeo rije~ D.
                                                                         ^orak, predsjednik HES-a. Najprije je usporedio pote{ko}e          i objasnio {to to zna~i. [to se ti~e konkurencije, naglasio je da
     }e umirovljenici najbolje prihvatiti i koji }e ih zainteresirati,
                                                                         zbog neaktivnosti ~lanova umirovljeni~ke i njihove sindikal-       je prednost HEP-a u tomu {to postoji odavno, ali ga konkuren-
     ovisno o podneblju i mentalitetu svojih ~lanova. Nadalje je
                                                                         ne organizacije, jer i kod njih aktivnost poglavito vodi samo      cija mora poticati da bude jo{ bolja tvrtka. Glede zakona o pri-
     poru~io kako bi umirovljenici trebali vi{e koristiti prostor u
                                                                         nekolicina. Naglasio je da umirovljenici uvijek mogu ra~unati      vatizaciji HEP-a, koji }e se uskoro na}i pred saborskim
     HEP Vjesniku i pisati o svojim te{ko}ama i umirovljeni~kim
                                                                         na ovaj Sindikat. Upoznao je ovaj skup i s vrlo zna~ajnom          zastupnicima, Uprava HEP-a poduprijet }e interese sada{njih
     temama. Ivan Sokoli}, predsjednik Koordinacije, rekao je da
                                                                         problematikom oko (ne)potpisivanja Kolektivnog ugovora za          i biv{ih zaposlenika HEP-a za povla{tenim dionicama. S priva-
     je stanje u udrugama bolje nego ranije, te da su umirovljeni-
                                                                         zaposlenike HEP-a, ~ije je postojanje najva`nije, osim radi        tizacijom HEP-a ne}e se, procjenjuje, krenuti jo{ idu}e
     ci HEP-a, njih 5.500, organizirani uz minimalne tro{kove. Pri-
                                                                         pla}a, i zbog socijalne sigurnosti svih zaposlenika. Sindikatu     tri-~etiri godine, osim mo`da s deset-petnaest posto dionica,
     tom su udruge tehni~ki servis, a sve aktivnosti proizlaze iz
     interesa podru`nica.                                                je u interesu posti}i Kolektivni ugovor, ali ne pod svaku cije-    a za tvrtku je uvijek bolje da ima puno malih dioni~ara. Za od-
                                                                         nu, ve} takav koji ne}e ugroziti niti zaposlenike niti Upravu.     marali{ta je rekao da je to za Upravu manje va`no pitanje i na-
         KORDINACIJA POJA^ANA NOVIM                                      Danas najve}i broj zaposlenika HEP-a ne zna u kojoj }e orga-       glasio kako osobno ne bi imao ni{ta protiv da se daju
                                                                         nizacijskoj cjelini raditi, a razlog tomu D. ^orak vidi u nepo-    sindikatima i(li) umirovljenicima bez naknade.
            ^LANOVIMA IZ NE KR[KO
                                                                         stajanju jo{ uvijek socijalnog dijaloga u odnosu Uprave i
     Koordinacija umirovljenika HEP-a broj~ano je poja~ana i za                                                                             U daljnjoj raspravi re~eno je da je svako rije{enje bolje od
                                                                         sindikata. HEP ima budu}nost i treba biti ozbiljna nacionalna
     50 hrvatskih umirovljenika Nuklearne elektrane Kr{ko, o             tvrtka, ali D. ^orak ka`e da se pri tomu boji krivih poteza po-    rasprodaje odmarali{ta u koja su ulagali i biv{i i sada{nji za-
     ~emu je skup izvijestio predsjednik novoosnovane Udruge             jedinaca iz vlasti.                                                poslenici. S tim u svezi, umirovljenici }e uputiti svoj zahtjev
     umirovljenika NEK Ivan Medvedec. Njihov je slu~aj osobito                                                                              Upravi HEP-a, a HES je svoj zahtjev ve} uputio za preuzima-
     zanimljiv, zbog toga {to su grani~ni (dvojni) umirovljenici, a                                                                         nje odmarali{ta za jednu kunu.
     takvih }e biti sve vi{e. Ti umirovljenici dr`e da ih je potrebno
                                                                              ZA HEP JE DOBRO DA IMA PUNO
     konzultirati pri sklapanju me|udr`avnih sporazuma, kako ne
                                                                                    MALIH DIONI^ARA                                          Na kraju je Koordinacija raspravila o izvje{tajima udruga o
                                                                                                                                             kori{tenju financijskih sredstava za ovu godinu, kao i o zah-
     bi bili (kao sada) zakinuti u ostvarenju svojih prava. Nadalje,     Ivi ^ovi}u, predsjedniku Uprave HEP-a, koji se naknadno pri-
                                                                                                                                             tjevu Upravi HEP-a za financijskom potporom za rad udruga
     zainteresirani su za uklju~enje u Koordinaciju umirovljenika        dru`io ovom skupu, Ivan Sokoli} je uputio pitanje o daljnjoj
                                                                                                                                             u 2002. godini.
     HEP-a i rad u njoj radi za{tite svojih umirovljeni~kih interesa.    sudbini HEP-a, dionicama, odmarali{tima... Ivo ^ovi} upoznao
     Koordinacija se jednoglasno slo`ila da u svoju organizaciju         je nazo~ne s koncepcijom preoblikovanja HEP-a u HEP- Grupu                                                Dragica Jurajev~i}

     GODI[NJA SKUP[TINA PODRU@NICE UMIROVLJENIKA DIREKCIJA I STRU^NIH SLU@BI

     PRAVO NA DIONICE I DALJE NAJZANIMLJIVIJE
     Podru`nica umirovljenika direkcija i stru~nih slu`bi odr`ala je     Marko Juri{i} je govorio o organiziranosti umirovljenika            Skup{tini se odazvao i Ivo ^ovi}, predsjednik Uprave, koji je
     14. prosinca ove godine svoju Godi{nju skup{tinu, na kojoj          HEP-a, ustvrdiv{i kako zagreba~ki umirovljenici ne koriste          nazo~ne umirovljenike ukratko informirao o stanju u Hrvatskoj
     je najprije Du{an Borsky, njezin predsjednik, podnio Izvje{taj      dovoljno prednosti koje Zagreb pru`a. Zbog toga treba               elektroprivredi, predstoje}em restrukturiranju i opse`nim
     o radu Podru`nice u proteklom jednoipolgodi{njem razdob-            oslu{kivati potrebe i `elje svojih ~lanova i poku{ati im to         zada}ama koje treba ostvariti u kratkim rokovima. U tvrtki se na-
     lju. Sukladno planiranim aktivnostima, poduzimali su akcije         ostvariti u okviru mogu}nosti. U svezi s privatizacijom, M          pravilo reda, rekao je, svoje obveze pla}a redovitije i status
     u svezi s isplatom zaostalih mirovina - u ~emu su djelomice         Juri{i} je ponovino govorio o umirovljeni~kim zahtjevima            HEP-a je jasan. [to se ti~e predstoje}e konkurencije na tr`i{tu
     uspjeli - pomagali su svojim bolesnim i socijalno ugro`enim         na povla{tene dionice, na ~emu }e umirovljenici HEP-a i             elektri~ne energije (veliki potro{a~i birat }e od koga }e kupovati
     ~lanovima, a Podru`nica je dobila i svoju prostoriju na istoj       nadalje inzistirati, izme|u ostalog, i lobiranjem kod sabor-        elektri~nu energiju), naglasio je da ne o~ekuje da }e ona biti
     lokaciji, opremljenu kompjutorom i telefaksom. Nisu uspjeli         skih zastupnika. Pritom trebaju sura|ivati s najbrojnijim he-       dramati~na za HEP prvih nekoliko godina, a HEP }e kao vlasnik
     organizirati preventivne lije~ni~ke preglede za svoje ~lanove       povim sindikatom HES-om, sindikatima INE i njihovim                 mre`e i dalekovoda dobivati naknadu za njihovo kori{tenje. Na
     zbog nedostatnih raspolo`ivih sredstava, a objekte dru{tve-         umirovljenicima, kao i umirovljeni~kim udrugama na razini           kraju je ~estitao svim umirovljenicima predstoje}e blagdane -
     nog standarda nisu organizirano koristili. Od ukupno 190            dr`ave. Za brojne objekte dru{tvenog standarda, koji }e u           Bo`i} i Novu 2002. godinu, napomenuv{i da }e se njihov broj
     umirovljenika, samo je njih 85 u~lanjeno u ovu Podru`nicu.          prvoj fazi biti u vlasni{tvu dr`ave, umirovljenici }e tra`iti da    uskoro pove}ati provo|enjem poticajnih mjera za umirovljenje
     Nagla{en je i problem osiguranja punog sastava Upravnog             pri njihovoj privatizaciji oni i sindikati dobiju dio tih objeka-   zaposlenika HEP-a.
     odbora ~emu su razlog. uz zdravstvene tegobe i pomanjkanje          ta.
                                                                                                                                                                                   Dragica Jurajev~i}
     motiviranosti.
     U raspravi prije prihva}anja ovog Izvje{taja, bila je nagla{ena        Dobar odziv umirovljenika na Godi{njoj skup{tini
     nu`nost pronala`enja na~ina kako da umirovljenici budu {to
     bolje povezani sa svojom mati~nom ku}om, a postavljeno je
     i pitanje ho}e li umirovljenici dobiti iskaznice za ulazak u po-
     slovnu zgradu sjedi{ta HEP-a, kako ne bi morali nakon ovdje
     provedenog ~itavog radnog vijeka dokazivati tko su na re-
     cepciji zgrade.



48      HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
                                                                                                                                                                                              novo

SUSTAV NADZORA U SJEDI[TU HEP-a




SUSTAV REGISTRIRA
ULAZ I IZLAZ
SUSTAV nadzora prolaza za kompleks zgrade sjedi{ta HEP-a (Access
Control System) pu{ten je u probni rad 13. prosinca o.g., a omogu}uje
nadzor prolaska osoba kroz glavni, sjeverni, kolni ulaz, ulaz na parkira-
li{te isto~no od kompleksa zgrada u sjedi{tu HEP-a te ulaz u prostor
Uprave na drugom katu zgrade 1.
Ideju o takvom sustavu nadzora, koja ve} postoji u mnogim vode}im
tvrtkama u Hrvatskoj, potaknuo je Sektor za poslovnu informatiku HEP-a.
Sustav se temelji na uporabi beskontaktnih kartica, kliznih vrata s
mogu}no{}u automatskog otvaranja, rampi s automatskim podizanjem
i elektri~nih brava. Beskontaktne kartice o~itavaju ~ita~i, koji su kontro-
lorima spojeni na sredi{nji kontrolni ure|aj i sredi{nje ra~unalo susta-
va. Uspje{no o~itavanje rezultira otvaranjem odgovaraju}ih vrata,
rampe ili brave, te zapisom podataka u bazu podataka sredi{njeg
ra~unala o prolasku.
Svi zaposlenici HEP-a, tvrtke Dalekovod d.d., Ekonerg Holding d.o.o.
ili Instituta za elektroprivredu i energetiku d.d., koji rade u kompleksu
zgrade u sjedi{tu HEP-a dobivaju beskontaktnu karticu s jedinstvenim
kodom. Korisnici kartice mogu koristiti glavni ulaz, sjeverni ulaz i kol-
ni ulaz na parkirali{te, isto~no od kompleksa zgrada HEP-a. Ostala
mjesta obuhva}ena sustavom nadzora prolaza mogu koristiti samo
ovla{teni radnici. Podaci o kori{tenju kartice i njegovim ovla{tenjima
kartici su dodijeljeni programski, te se podaci o korisniku nalaze na
samoj kartici.
Karticu je dovoljno samo na odgovaraju}oj udaljenosti, 30 do 60 cm,
pribli`iti ~ita~u i uspje{no o~itavanje signalizira se paljenjem zelene
lampice. Sustav registrira podatke o svakom prolasku uklju~ivo smjer
"ulaz" za o~itanje na ulaznim ~ita~ima, te "izlaz" za o~itanja na izlaznim
~ita~ima, dan, vrijeme i identitet korisnika kartice.
U slu~aju gubitka kartice, korisnik je du`an u roku 48 sati prijaviti gubi-
tak Slu`bi za op}e poslove. Dobit }ete novu, ali na vlastiti tro{ak. Sto-
ga, oprez!
                                                                   Silva Prpi}

                           IZ PERA BUDU]IH
                           UMIROVLJENIKA
                                                                                                ODLAZAK NIJE RASTANAK
                           PONOSNA SAM [TO                                                                                         NAKON 25 godina rada u Hrvatskoj elektroprivredi, do{ao je trenutak

                           SAM RADILA U HEP-U                                                                                      zavr{etka mog radnog vijeka. Tih 25 godina obavljala sam poslove
                                                                                                                                   obra~una pla}a. To radno mjesto omogu}ilo mi je da upoznam puno ljudi,
                                                                                                                                   s kojima sam uvijek uspje{no sura|ivala. Kako volim ljude i volim poma-
                           MOJ radni vijek od 1962. godine pa do danas vrlo brzo je
                                                                                                                                   gati, uvijek sam bila zadovoljna kada nekomu mogu izi}i u susret, a to ni-
                           pro{ao. Prvog o`ujka 1976. godine zaposlila sam se na Hidro-
                                                                                                                                   sam u~inila jedino kada je bila rije~ o ne~em neostvarivom.
                           elektrani Vara`din, gdje sam ostala sve do danas kada sam
                           stekla uvjete za odlazak u mirovinu.                                                                  Nakon toliko godina `ivota s mojim HEP-om, nije mi lako oti}i. Imam unu-
                                                                                                                                 ke, imam obiteljske obveze, ali HEP je svih tih godina bila moja velika
Vrijeme je prolazilo uz vesele i tmurne dane, smjenjivala se radost i tuga, no i{lo je bez
                                                                                                                                 obitelj. Ipak, danas mogu biti zadovoljna sama sa sobom {to mi je dragi
zastoja i jednostavno do{lo je blizu {to nam se nekad ~inilo jako, jako dalekim.
                                                                                                                                 Bog dao snage da izdr`im svih tih 25 godina onako kako sam najbolje
Svi zajedno radili smo, slavili praznike, ro|enje djece, a kasnije i unu~adi, uvijek smo                                         znala i umijela. Sje}am se dana kada sam no}ima ustajala da bi obavila
pronalazili razlog za veselje, a {to je najva`nije imali smo volje za rad, radovali se svakom   posao obrade podataka na, tada, iznajmljenim strojevima. Nije mi bilo te{ko. Drago mi je {to sam svoje
uspjehu i svakom dobro zavr{enom remontu postrojenja.                                           znanje mogla prenijeti mladim ljudima, koji su naj~e{}e to znali cijeniti.
Kakva sam bila kao zaposlenica i kao `ena - to moji suradnici najbolje znaju. Tko o meni        Stoga, u trenutku odlaska u mirovinu, svima `elim zahvaliti za lijepe, ljudske odnose, za lijepu rije~. Ne `elim
misli dobro, neka me tako zadr`i u uspomeni, a tko lo{e - neka zaboravi. Ja }u o svakom         se sje}ati onih koji se nisu prema meni tako pona{ali, jer nisu bili svjesni toga {to ~ine.
kolegi pamtiti samo ono {to je bilo najljep{e.
                                                                                                Moj odlazak ne prihva}am kao rastanak s mojim HEP-om. Jer, kada 25 godina `ivite `ivot HEP-a, on postaje
A {to sada drugo preostaje nego re}i HVALA ZA SVE, za me|usobne odnose, po{tovanje,             dio vas i ne mo`ete za sobom zatvoriti vrata.
sa `eljom da svaki do~eka ovakav trenutak s ponosom, trenutak rastanka, jer vrijeme
`ivotnog radnog vijeka ima svoj kraj.                                                           Vjerujem da }u raditi i dalje, ovog puta u umirovljeni~koj udruzi HEP-a, jer imam znanja, iskustva i volje jo{
                                                                                                doprinositi HEP-u.
Smatram potrebnim re}i da sam pomalo tu`na {to odlazim, ali i da sam vrlo ponosna {to
sam svoj radni vijek odradila u HEP-u, kojeg }u se s rado{}u sje}ati i ~ijim ~lanom }u se       Sve moje poznate molim da me zadr`e u lijepoj uspomeni, kako ja zadr`avam i njih. Nemojte me zaboraviti
uvijek smatrati.                                                                                zato {to nisam vi{e s vama, jer ja }u uvijek biti s vama.

                          Ivanka Merka{, zaposlenica HE Vara`din                                                                                                                     Biserka Stilinovi}


                                                                                                                                                         HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                           49
        u svijetu knjiga

     ANNE WILSON SCHAEF: "MEDITACIJE ZA ONE KOJI SE (MO@DA) PREVI[E BRINU"




     NEKA TE NI[TA NE BRINE...
                              "NIKADA NE]E[ PREORATI NJIVU AKO JE SAMO PREOKRE]E[ U SVOM UMU."
                                                                              (IRSKA POSLOVICA)

     ISTRA@IVANJA pokazuju kako vi{e od trinaest milijuna
     odraslih Amerikanaca pati od kroni~nog stanja zabrinu-
     tosti. Istodobno, statistike potvr|uju da su du{evne
     smetnje i poreme}aji mentalnog zdravlja uzrokovani
     kroni~nom tjeskobom i zabrinuto{}u jedan od
     naj~e{}ih oblika du{evnih bolesti danas u Americi -
     saznajemo u knjizi Anne Wilson Schaef: "Meditacije za
     one koji se (mo`da) previ{e brinu". Stanje je, pretpo-
     stavljamo, sli~no posvuda u suvremenom zapadnom
     svijetu, pa tako i u Hrvatskoj (bez obzira ubrajamo li se
     u taj svijet ili ne). Zar niste ve}i dio vremena i vi zabri-
     nuti - bilo zbog novca ili posla, zdravlja, budu}nosti,
     djece, vremenskih okolnosti... Ne proizlazi li iz toga
     tu`na ~injenica da zapravo ve}inu svog `ivotnog vijeka
     provedemo - brinu}i se?
     Upravo zabrinutost, to nepodno{ljivo breme za ljude u ci-
     jelom svijetu, oduzima ~ovjeku mogu}nost i sposobnost
     spontanog i slobodnog `ivota, zaklju~ak je autora. Ipak, za-
     nimljivo je kako se u tom na{em "svijetu vje~ito zabrinutih
     ljudi" nitko opsjednut brigom ne `eli brinuti jo{ i o tomu -
     brine li se previ{e?! To je i potaknulo A. W. Schaef da
     napi{e knjigu "za ljude koji se mo`da previ{e brinu", ali ne
     `ele}i pritom, kako sama navodi, pojavi zabrinutosti pri-
     stupiti na previ{e znanstven na~in, ve} upozoriti na proce-
     se, teme i sklonosti koje ljude navode na zabrinutost. Ona
     se s tom pojavom, tako ozbiljnom stvari za one koji se bri-
     nu, osobito za one koji to ~ine neprestance, odlu~ila poi-
     grati, uvjerena da je: "najdjelotvornije iscjeljivanje ono uz
     pomo} smijeha i prepu{tanja neobuzdanoj igri samih sa
     sobom". Jer ako je tjeskoba, prema jednoj izreci Normana
     Mailera, doista postala prirodno du{evno stanje ~ovjeka na
     kraju tisu}lje}a, mo`da je upravo to znak, napominje A. W.
     Schaef, kako je vrijeme poduzeti ne{to potpuno druk~ije
     na po~etku dvadesetprvog stolje}a.
     Knjiga, izdana u nakladi Biovege, donosi 365 meditacija,
     svaku za jedan dan u godini. Svako poglavlje obra|uje
     razli~itu temu povezanu sa zabrinuto{}u (Zabrinutost,
     Tjeskoba, Neprestana kriza, Prepu{tanje, Novac, U`ivanje
     u `ivotu, Spokoj...) te kao svoj moto nosi zanimljivu izre-
     ku o zabrinutosti. Meditacijama je cilj pomo}i nam u
     ja~anju samopouzdanja i vra}anju radosti `ivljenja, kako
     bi se `ivjelo "ovdje" i "sada". Knjiga je poticaj samo-
     istra`ivanju, a svrha joj je pru`iti mogu}nost spontanog,       MEDITACIJAMA JE CILJ POMO]I NAM U JA^ANJU
     slobodnog i bezbri`nog `ivota, zbog kojeg - na kraju kra-
     jeva - tvrdi autor i jesmo na ovom svijetu.                     SAMOPOUZDANJA I VRA]ANJU RADOSTI
     Dr. Anne Wilson Schaef stekla je me|unarodni ugled za           @IVLJENJA, KAKO BI SE @IVJELO "OVDJE" I
     svoj rad na podru~ju teorije feminizma, psihologije i sa-       "SADA"
     moiscjeljenja. Nakon stjecanja doktorata iz psihologije te
     vi{egodi{nje prakse na tom podru~ju, prekinula je s ra-
     dom prema metodama klasi~ne psihoterapije. Putuju}i
     svijetom, upoznavala je domoroda~ke duhovne u~itelje i
     iscjelitelje koji su je uputili u mudrost svojih kultura. Ova
     ameri~ka psihologinja razvila je novi pristup iscjeljivanju
     koji je nazvala "@ivljenje u procesu", a u nizu njenih knji-
     ga najpoznatija je "Meditacija za `ene koje previ{e rade",
     svjetski bestseler prodan u tri milijuna primjeraka.
                                            Tatjana Jalu{i}


50     HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
THOMAS P. HUGHES: "ELEKTROENERGETSKE MRE@E: ELEKTRIFIKACIJA U ZAPADNOM DRU[TVU"




DRU[TVENA SREDINA UTJE^E
NA TEHNI^KU PROMJENU
^ITAVE biblioteke knjiga, stru~nih i popularnih,           rastanjem mre`e u komercijalni pothvat. Edison se       je rat natjerao elektri~ne mre`e da se uzdr`e od
napisane su o elektricitetu, elektri~noj energiji i        prikazuje kao istinski "in`enjer sustava", kao in`e-    te`nje k autonomnom rastu i dobiti kako bi se za-
elektrifikaciji, kako u zapadnoj Europi tako osobito       njer koji je prou~avao ~itav proces proizvodnje,        dovoljile nacionalne potrebe, ve}ina ih se poslije
u Americi i Kanadi. Taj se dio svijeta ponosi da je        raspodjelu i kori{tenje elektri~ne energije, imaju}i    rata vratila na predratni na~in rada. Naime, nakon
kolijevka izuma elektriciteta, koji je doista klju~an      uvijek u vidokrugu uspje{nu konkurenciju plin-          1900. godine, managerski cilj usavr{avanja i
i prijeloman op}enito u suvremenoj povijesti. Bez          skom osvjetljenju.                                      usavr{enog ~imbenika optere}enja udru`io se s
toga "~uda", za koji je zaslu`an i na{ izumitelj i         Drugu fazu elektrifikacije prikazao je kao "fazu teh-   golemim ulaganjima financijskih sredstava i
u~enjak, sigurno industrijska revolucija ne bi za-         nologije transfera". Hughes ukazuje na koji se          ljudske snage u jedinstvenu tehnologiju izmje-
dobila svoja divovska krila u proteklih 200 godina,        na~in Edisonov energetski sustav izmijenio da bi        ni~ne struje i stvorio elektri~ne mre`e dvadesetih
a ni danas kada se njezine varijante pretvaraju u          zadovoljio lokalne uvjete financiranja, kao i poli-     godina 20. stolje}a.
neslu}eni razvoj elektrotehnike i automatizacije.          ti~ke i kulturne potrebe, dok se prebacivao iz New      U toj zadnjoj fazi, koja je nastala Poslije prvog
U tom je okviru, na svoj na~in, zanimljiva i vrlo in-      Yorka u London, Berlin i druge gradove. Jedno-          svjetskog rata, pronalaza~i-poduzetnici iz ranijih
formativna knjiga ameri~kog pisca Thomasa P Hu- .          smjerna mre`a uspje{no je funkcionirala u New           dana izgubili su kontrolu nad rastom sustava.
ghesa "Elektroenergetske mre`e: Elektrifikacija u          Yorku na kratkim razdobljima, ali je - ometena par-     Umjesto njih, poduze}ima su po~eli dominirati fi-
Zapadnom dru{tvu" (Networks of Power: Electrifi-           lamentarnim mjerama - lo{e pro{la kad je bila           nancijeri i in`enjeri-savjetnici, time {to su osigu-
cation in Western Society) te bi je valjalo prevesti i     prenesena u Englesku.                                   rali standardizaciju, koordinaciju i goleme izvore
na hrvatski jezik.
Knjiga pru`a vi{e od narativnog izlaganja o ljudi-         U POSLJEDNJOJ FAZI ELEKTRIFIKACIJE, IZA PRVOG
ma i strojevima. Autor promatra razvoj tehnike kao         SVJETSKOG RATA, PRONALAZA^I-PODUZETNICI
                                                           KOJI SU DOMINIRALI U PRVOJ FAZI IZGUBILI SU
reakcije na dru{tvene, politi~ke i ekonomske okol-
nosti. Izostavlja obja{njenja koja bi se temeljila
isklju~ivo na unutra{njoj dinamici strojeva. Mo`da         KONTROLU NAD RASTOM SUSTAVA, A UMJESTO
je i model kako Thomas P Hughes, jedan od
                                 .
zna~ajnih znanstvenika koji se bave povije{}u teh-
                                                           NJIH SU PO^ELI DOMINIRATI FINANCIJERI I
nike, koncipira tehni~ke promjene glede njihova            IN@ENJERI-SAVJETNICI, TIME [TO SU OSIGURALI
razumijevanja. On se usredoto~uje na "sustave"             STANDARDIZACIJU, KOORDINACIJU I GOLEME
elektrifikacije u SAD, Velikoj Britaniji i Njema~koj
pola stolje}a nakon {to je Thomas Edison 1882.             IZVORE KAPITALA POTREBNE ZA STVARANJE
godine stvorio prvu uspjelu elektri~nu centralu.           ME\USOBNO POVEZANIH REGIONALNIH
Ovakva komparativna metoda, osobito je korisna
da bi se rasvijetlili kulturni ambijenti koji su potak-
                                                           ELEKTRI^NIH MRE@A
nuli i pospje{ili tehnolo{ki razvoj. Tako, primjeri-       U tre}oj fazi, takozvanom "sustav rastu", elektri~ne    kapitala potrebne za stvaranje me|usobno poveza-
ce, prije Prvog svjetskog rata u SAD, op}inske             kompanije nai{le su na ono {to Hughes naziva            nih regionalnih elektri~nih mre`a.
vlasti obi~no se nisu mije{ale u poslove gra|evi-          "obrnutim probojem", to jest na mjesta gdje na-
nara kakav je bio Samuel Insull, graditelj velike                                                                  Hughesova povijest elektroenergije zavr{ava s
                                                           predak u jednom dijelu mre`e zaostaje u odnosu
centrale u Chicagu, koja je koristila goleme kapa-                                                                 1930. godinom, kad su se elektroenergetski su-
                                                           na druge dijelove. Centrale su otkrile takvo mjesto
citete i opskrbljivala broj potro{a~a. I u Berlinu je                                                              stavi po~eli javljati u oblicima kakvi su nam danas
                                                           kada su poku{ale pro{iriti mre`u izvan malih
politi~ka tada{nja klima i{la na ruku razvoju velikih                                                              poznati. Nakon te godine, kako nagla{ava Hughes,
                                                           povr{ina, koje su opslu`ivale postaje jednosmjer-
i efikasnih elektrosustava. Me|utim, londonski                                                                     osnovna struktura elektrifikacije ostala je u kvali-
                                                           ne struje. Po{to su utvrdili u ~emu je "kriti~ni pro-
graditelji elektri~nih centrala nailazili su na pre-                                                               tetnom pogledu nepromijenjena, unato~ velikoj
                                                           blem" gubitka u prijenosu energije na velike
preke i zbog usitnjene gradske uprave i doma}eg            udaljenosti, in`enjeri su devedesetih godina 19.        ekonomskoj krizi, utjecajima vlade na regionalne
zakonodavstva koje je ometalo ulaganja u ovu in-           stolje}a uveli mre`e izmjeni~ne struje. Bitka           sustave (primjerice osnivanjem Uprave za dolinu
dustriju.                                                  izme|u ta dva pola trajala je nekoliko godina i         Tennessee), i svjetskom ratu.

                   ^ETIRI FAZE                             zavr{ila se vi{e kompromisom - zahvaljuju}i             Zna~i, dru{tvena sredina utje~e na tehni~ku prom-
                                                           uvo|enju transformatora - nego neposrednom              jenu. Ali utjecaji koji potje~u odatle su puno {iri i
Hughes stavlja naglaske na sustave i netehni~ke            pobjedom izmjeni~ne struje.                             slo`eniji jer iz tih okvira zapravo potje~e i dominira
~imbenike. Ali, upotrebljava uz to i korisne kon-
                                                           U ~etvrtoj fazi elektri~ne su mre`e stekle              kretanje kapitala. On je prividno trka~ u funkciji
cepcijske metode da bi opisao ~etiri faze razvoja
                                                           zna~ajan "zamah". Polifazna izmjeni~na struja           razvoja tako da ne propu{ta biti "car" ili gospodar
kroz koje je pro{la elektrifikacija. U prvoj fazi, "pro-
                                                           bila je op}e prihva}ena i na njoj je izgra|ena          tehnologije. Ali start ne mo`e prikriti cilj - utrku za
nalaza~i-poduzetnici" dominiraju postavljaju}i te-
                                                           "kultura" jednoobraznoga in`enjeringa i poslovne        profitom bilo u nacionalnom ili svjetskom
melje nove mre`e. Junak te faze je Edison, budu}i
da je izumio ne samo `arulje, generatore, mjerne           prakse. Taj zamah poma`e da se objasne                  tr`i{nom prostoru i vremenu.
aparate i podzemne kabele, ve} je i rukovodio pre-         doga|aji u vrijeme Prvog svjetskog rata. Premda                               Pripremio: Josip Vukovi}


                                                                                                                           HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                   51
     kri`aljka




                                       Odgonetka kri`aljke iz pro{log broja (vodoravno):
                                       Bosanski lonac, usprotiviti se, carske mrvice, kotlar, Ancona, i, vatan, OAD, l,
                                       nein, lo{, njoki, gic, povijest, hrast, oda, tim, A(lbert) E(instein), kiks, zlato, M,
                                       ja~ati, olo{, stajali{te, rt. kos, ro, amok, r, ponori, A(nica) Z(ubovi}), Lam,
                                       lupine, apatit, ~a{ica, anasar.




52   HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
                                                                                                                               na{i izvan HEP-a

                           MIRJANA CRN^I], PJESNIKINJA




RIJE^I
UNOSE
POZITIVAN
NEMIR
I dok mi novinari pi{emo prozu iz broja u broj, dotle    novu publikaciju Kako se priklju~iti na elektrodistri-   nija. Uz voditelja Branka Uvodi}a, glazbenu pratnju
su se na{e kolegice i kolege opredijelili prete`ito      bucijsku mre`u, koja je promovirana putem HTV-a i        maestra Stjepana Mihaljinca na glasoviru i mlade
za stihove. Koje potom slo`e u zbirku i tiskaju,         OTV-a. U to vrijeme izlazi i publikacija-vodi~ Elek-     violinistice Sanje Variola-Kociper, te kriti~ki osvrt
beru}i tako vrhnje na{eg spisateljskog posla. Ali,       tri~na energija u Va{em domu prezentirana u mno-         knji`evnika An|elka Novakovi}a, sve je unaprijed bilo
                                                                                                                  "osu|eno" na uspjeh. Ljudi su `eljni lijepih trenutaka,

PJESME SAM PO^ELA PISATI ODAVNO, ALI SU
                                                                                                                  a ja sam poku{ala svojim pjesmama i na~inom na koji
                                                                                                                  su promovirane, nakratko osvje`iti one du{e koje su
^EKALE SVOJIH "PET MINUTA" - JESU LI IH                                                                           te prohladne ve~eri trenutke zadovoljstva i puno}e

DO^EKALE U PRAVOM TRENUTKU, NEKA
                                                                                                                  upijene u ovoj dvorani pretpostavili toplini doma i te-
                                                                                                                  levizoru.
PROSUDE ONI KOJI ]E IH ^ITATI. TRUDILA SAM                                                                        - Jesu li Va{e pjesme zalutale me|u ove stru~ne pu-
SE DA IH UOBLI^IM TAKO DA ^ITATELJIMA                                                                             blikacije ili je mo`da obrnuto?

PRENESEM NEKE @IVOTNE PORUKE KOJE BI NAS                                                                          - Iznenadit }ete se kada ka`em da su one, i na ovoj

SVE TREBALE OPLEMENITI
                                                                                                                  promociji, i{le "ruku pod ruku". Naime, sve publikacije
                                                                                                                  ~iji sam ja autor, a HEP izdava~, bile su izlo`ene i do-
                                                                                                                  stupne posjetiteljima. Ina~e, pjesme sam po~ela pisati
neka im bude. Nisam ljubomorna, tje{e}i se kako          gim dnevnim listovima. Posebno priznanje za ovo          puno ranije, ali su ~ekale svojih "pet minuta". Jesu li ih
jo{ nisam rekla svoju zadnju (pisanu) rije~. Nisam       izdanje do{lo je autoru iz Zavoda za {kolstvo Mini-      do~ekale u pravom trenutku, neka prosude oni koji }e
ljubomorna iz jo{ jednog razloga. Ne mogu si do-         starstva za kulturu, koji ga je 1993. godine prepo-      ih ~itati. Trudila sam se da ih uobli~im tako da ~itatelji-
pustiti takav osje}aj kada je u pitanju na{a kolegica    ru~io osnovnim {kolama kao pomo}nu literaturu u          ma prenesem neke `ivotne poruke koje bi nas sve tre-
MIRJANA CRN^I], koja ve} godinama dokazuje               nastavi iz predmeta Fizika i Tehni~ka kultura.           bale oplemeniti. Bilo da ih se mo`e svrstati u
svoju bliskost s rije~ima.                               Slijedi publikacija Limitator, a potom i Elektri~na      rodoljubne, ratne, ili ljubavne. Kroz vlastito sazrijevanje
Slo`it }emo se odmah da ju nije potrebno posebno         energija i okoli{, promovirana na sajmu knjiga Inter-    spoznajemo da nigdje ne mo`emo tako lako prona}i
                                                         liber na Zagreba~kom velesajmu 2000. godine.             samoga sebe kao u nekom romanu ili pjesmi koja nas
predstavljati. Kao koordinator poslova u Odjela za
                                                         Upravo je u pripremi i posljednja u nizu, a zvat }e      poti~e na razmi{ljanje, razgaljuje du{u i unosi u na{
modernizaciju i racionalizaciju prodaje elektri~ne
                                                         se Na~ini komunikacije s potro{a~ima elektri~ne          `ivot neki pozitivan nemir. Bave}i se ovom vrstom po-
energije Slu`be prodaje u Direkciji za distribuciju,
                                                         energije.                                                sla na svom radnom mjestu uspijevam djelomice za-
poznata je ne samo u HEP-u, ve} i izvan njega, po-
                                                                                                                  dovoljiti poriv za pisanjem, a ono {to ne iza|e tu,
sebno me|u potro{a~ima s kojima je ve`e dugogo-          Ovaj popis naslova, koji popularno i sa`eto
                                                                                                                  "ispliva" na povr{inu u bilo koje doba dana i no}i.
di{nja suradnja. Premda elektro struke, kolegica M.      obra|uju slo`enu elektroenergetsku problematiku,
Crn~i} se opredijelila za rad na promid`bi na{eg         upotpunit }emo i stru~nim napisima objavljenim u         - [to i kako dalje?
specifi~nog proizvoda koji je i civilizacijska tekovi-   ~asopisu Energija, te tekstovima u HEP Vjesniku i        - Nastavit }u pisati pjesme i pripremiti sljede}u zbir-
na, ali i roba koja se prodaje i pla}a, i dobro kojim    ~asopisu Zaposlena.                                      ku koja }e okupiti emotivnije i intimnije stihove od
treba racionalno gospodariti. A promicati zna~i i                                                                 ovih upravo objavljenih. Laganim tempom pi{em i je-
                                                         Premda sve re~eno o kolegici M. Crn~i} daje dobar
educirati, savjetovati, pomagati u svakodnevnom                                                                   dan roman s tematikom o `ivotu na Bliskom istoku,
                                                         okvir za portret, ipak je povod ovom prilogu doga|aj
kori{tenju neupu}enima za koje su na{i tarifni su-       koji uvijek izazove posebnu pozornost i interes za       koji sam posjetila sa suprugom i koji mi je ostavio
stavi, brojila, limitatori, obra~unata snaga i sli~ni    osobu zbog koje se odigrao. A to je promocija njene      neizbrisiv trag.
pojmovi, blago re~eno, {panska sela. Da to ne bi         zbirke pjesama Dovi|enja u `ivotu, odr`ana 27. stu-
bili, pobrinula se M. Crn~i} na za svih primjeren                                                                 Pro~itav{i zbirku Dovi|enja u `ivotu, uvjerila sam se
                                                         denog o.g. u Staroj gradskoj vije}nici u organizaciji
na~in. Uzela je pero u ruku i postupno osloba|ala                                                                 da pjesme M. Crn~i}, ba{ kao ni ona, ni{ta ne skriva-
                                                         izdava~a Studija Hrg iz Zagreba.
svoj naslu}eni spisateljski nagon. Tako je sredinom                                                               ju. I kao {to njen vedar pogled i osmjeh zrcali njenu
osamdesetih godina objavljen njen prvi priru~nik         - Kako je glavna junakinja do`ivjela ovu promociju,      toplu du{u, tako njene pjesme zrcale njene puno
Racionalno kori{tenje elektri~ne energije u              pitam jo{ uvijek vidno uzbu|enu kolegicu M. Crn~i}.      puta promi{ljane i ne slu~ajno odabrane misli i
doma}instvu, prvi te vrsti i jedinstven za podru~je      - U svom poslu sam se ve} navikla na promocije, ali      osje}aje. Pa, dovi|enja do sljede}e zbirke!
cijele tada{nje dr`ave. Po~etkom devedesetih pi{e        ova je za mene osobno bila najdojmljivija i najemotiv-                           Marica @aneti} Malenica


                                                                                                                          HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                       53
         na kraju godine

     PREDBLAGDANSKI DOGA\AJI U DP ELEKTROPRIMORJE RIJEKA




     NAJVESELIJE NA DODJELI POKLONA
                                                                                                     Zgrada       DP
                                                                                                     Elektroprimorje
                                                                                                     Rijeka blista u
                                                                                                     blagdanskom
                                                                                                     ruhu




                                                                                                                          Lutkica i lutkica: ovo je samo moje!      Oh, {to li nam je donio onaj barba
                                                                                                                          Ne diraj!                                 {to ga neki zovu Svetim Nikolom,
       Na       podjeli
                                                                                                                                                                    drugi Djedom Bo`i}njakom, a tre}i
       poklona djeci
                                                                                                                                                                    Djedom Mrazom! Lutka!!! Ba{ super!
       u Elektropri-
       morju na po-
       zornicu        su
       sletjele i bijele
       pahuljice




     POSLJEDNJI dani 2001. godine u DP Elektroprimorje Rijeka protekli su u sve~anoj atmosferi, koja                      Ista sam kao tata, samo puno              Gdje je moj poklon?
     nije utjecala na uobi~ajen radni ritam. Prostorije Upravne zgrade DP-a i pogona bile su, kao i svake                 ljep{a, a jo{ dok mi ponovno nara-
     godine u predblagdansko vrijeme, posebno ukra{ene, a na kraju ove godine Upravna zgrada DP-a                         stu zubi}i...
     Elektroprimorje u Ulici Viktora Cara Emina 2 u Rijeci imala je i izvana lijep blagdanski izgled, koji
     se mogao vidjeti izdaleka.
     Od sredine do kraja prosinca, u Elektroprimorju su sve~anosti pripremili darivatelji krvi i hrvatski
     branitelji, a organizirana je i dodjela poklona djeci zaposlenika te susret poslovodstva DP-a s novi-
     narima. Svi ovi doga|aji obilje`ili su, svaki na svoj na~in, kraj jo{ jedne godine u kojoj su zaposleni
     DP Elektroprimorje Rijeka, unato~ te{ko}ama, ipak postigli zna~ajne radne uspjehe te svim svojim
     potro{a~ima osigurali redovitu isporuku elektri~ne energije.
     Dakako, najljep{i od svih predblagdanskih doga|aja bio je susret djece zaposlenika Elektroprimor-
     ja s barbom snje`ne brade i brkova kojeg neki nazivaju Svetim Nikolom, drugi Djedom Bo`i}nja-
     kom, a tre}i Djedom Mrazom. ^ini se da to djeci nije va`no. Najva`nije je da Djed donosi darove.
                                                                                                                                                                    Ja sam mala princeza iz Dru{tva
                                                                                                               I. T.      Ja sam jako, jako ozbiljan dje~ak         "Na{a djeca", ali ple{em kao velika


                                                                                                            SVE^ANO SREDI[TE KRI@A
     PRVOBO@I]NA [ALA U ELEKTRI KRI@
     I PRIJE 13. prosinca, kada je Sindikalna podru`nica HES-a DP Elektra Kri` svojim ~lanovima             NOVI STANOVNIK POKRAJ ELEKTRE
     zahvalila na iskazanom povjerenju daruju}i puricu i butelju vina kao poklon za Bo`i}, netko je od
                                                                                                            BUDU]I da se iz starog obi~aja rodilo i postalo pravilo, i ove su godine elektra{i iz Pogona
     domi{ljatih elektra{a pokazao svu svoju ma{tovitost i hrabro se na{alio. Bolje re}i, potrudio se
                                                                                                            Kri`, po~etkom prosinca, uz pomo} kamiona
     da razveseli Kri`ane od kojih je ve}ina nasjela na "sve ono {to pi{e". Jasno je da je za ovo trebalo
                                                                                                            s dizalicom raznobojnim svijetle}im efekti-
     uhvatiti trenutak kada su svi zauzeti poslom i nitko ne gleda prema oglasnoj plo~i iza ulaznih vra-
                                                                                                            ma ukrasili sredi{nji dio Kri`a. Postavili su
     ta u Elektru. Da je potpisnik uspio u svojoj namjeri, suglasna je i ve}ina elektra{a.
                                                                                                            bo`i}ni i novogodi{nji bor na sredi{nji dio
     • "Izgleda zanimljivo. Samo da u na{em listu (HEP Vjesnik op. a.) biramo {alu mjeseca ova bi si-       Trga sv. kri`a. Osim {to ovo zimzeleno drvo
                                                                      gurno bila nominirana za prvo         uljep{ava izgled sredi{ta ovog malog mosla-
                                                                      mjesto".                              va~kog mjesta, pokraj "novog osvijetljenog
                                                                        U svakom slu~aju, lijepo bi         stanovnika" najlak{e je ostaviti svoje vozilo i
                                                                        bilo osjetiti koju kunu vi{e u      ugrijati se u obli`njem kafi}u uz tople napit-
                                                                        d`epu da "sve ovo ne miri{i na      ke. Premda je u sredi{tu vozilima zabranjeno
                                                                        prevaru" ili...                     zaustavljanje i parkiranje, jedno je sigurno -
                                                                        ... ovo ostaje samo elektra{ka      u ovo vrijeme i policija tolerira postupke
                                                                        utopija.                            voza~a i priprema se za novogodi{nje dane.

                                                                                           A. Petra~                                        A. Petra~


54
                                                                                                                                                     nadarena djeca

DEJAN BERGER, JEDAN OD NAJMLA\IH NOGOMETNIH
SUDACA U HRVATSKOJ




O^EVIM STOPAMA
ZOVE se Dejan Berger i uz to {to je dobar student                           ULJU\ENOST U SPORTU
osje~koga Ekonomskoga fakulteta, s 22 godine ima ~ak             • Jo{ ponegdje vlada mi{ljenje kako {porta{i i nisu ba{
petogodi{nje suda~ko iskustvo. Rije~ je o nogometnom             obrazovani, no u posljednje vrijeme vrlo je uo~ljivo kako se
su|enju i va`no je napomenuti da je, kao i nekoliko njego-       stanje i tu bitno mijenja. To potvr|uje i primjer Zvoneta Bo-
vih kolega, pripadnik jedne od prvih nara{taja tako mladih       bana, kao jednoga od na{ih najelitnijih {porta{a, ali i stu-
suda~kih snaga, kojih - doznajemo - sada ima sve vi{e.           denta Zagreba~kog sveu~ili{ta. Mislim da je razlog,
No, ako se zna da mu je otac - Milan Berger, na ~elu             uvjetno re~eno, odgode nastavka {kolovanja i to {to daro-
Odsjeka za stalnu pogonsku slu`bu pri Pogonu Osijek,             viti {porta{i, obi~no, vrlo mladi ljudi potpisuju iznimno
osje~ke Elektroslavonije, {porta{ i dugogodi{nji sudac i to      va`ne ugovore, koji donose i puno novca - pa {kolovanje
posljednjih osam godina u prvoj ligi i pet na me|unarod-         ide u drugi plan. Kad je rije~ o dodirnim to~kama {porta,
noj, uop}e nije ~udno {to je Dejan krenuo o~evim stopa-

KAD JE RIJE^ O DODIRNIM TO^KAMA [PORTA, KONKRETNO NOGOMETA I
                                                                                                                                    Najve}i Dejanov uzor je pokojni Dra`en Petrovi}, ka`e
EKONOMIJE - PRVO [TO PADA U O^I JEST ^INJENICA DA JE U IGRI VELIK                                                                   nam - puno je trenirao, vrlo mlad postizao je svjetske re-
NOVAC I TO [TO JE I U PRVOM I U DRUGOM SLU^AJU BITAN PROFIT, ZBOG                                                                   zultate - i trebao bi biti uzor svima. Kad smo zamilili da
^EGA NERIJETKO [PORT GUBI SVOJU DRA@                                                                                                otkrije svoje "naj{portove" bez dvoumljenja po~eo je s
PORU^UJEM PONAJPRIJE I PONAJVI[E MLADIMA DA SE U PRVOM REDU                                                                         nogometom, a uslijedili su ko{arka, rukomet, tenis, atle-
TREBAJU [KOLOVATI, A UZ TO BAVITI I [PORTOM, JER UVIJEK I SVIMA                                                                     tika i vaterpolo, a kao najelegantniju naveo je gimnastiku.
TREBAJU LJUDI DUHOVNO I TJELESNO ZDRAVI, ALI I ULJU\ENI SPORTA[I                                                                    O~ito je da su u vrhu top ljestvice {portovi s loptom, {to
                                                                                                                                    mu je oduvijek i bilo najdra`i poklon. To je puno puta
ma. Saznali smo da je jesenas polo`io za saveznog                konkretno nogometa i ekonomije - prvo {to pada u o~i je            osjetilo cvije}e mame Anice, a ni prozori nisu bolje pro-
nogometnog suca i trenuta~no sudi Prvu `upanijsku nogo-          ~injenica da je u igri velik novac i to {to je i u prvom i u       lazili.
metnu ligu. No, o~ekuje da bi od prolje}a mogao biti i u         drugom slu~aju bitan profit, zbog ~ega nerijetko {port gubi
Tre}oj hrvatskoj nogometnoj ligi, a za koju godinu planira       svoju dra`, ka`e Dejan Berger. Poru~uje svima, a ponajpri-                     GLAS ZA TRIM-STAZU
do}i do prve lige u Hrvatskoj i potom u me|unarodni no-          je i ponajvi{e mladima, da se u prvom redu trebaju {kolo-
gometnosuda~ki svijet.                                           vati, a uz to baviti i {portom, jer uvijek i svima trebaju ljudi   • U Osijeku ima puno talentirane djece i treba im dati
                                                                                                                                    {ansu. Pa, iz osje~ke {kole nogometa su ponikli [uker,
                                                                 duhovno i tjelesno zdravi, ali i ulju|eni {porta{i.
                                                                                                                                    Vlaovi}, Bjelica, [pehar... i dobro je poznata cijeloj Euro-
      PRIJATELJSTVA, PUTOVANJA...
                                                                                                                                    pi, naglasio je Dejan. Na pitanje {to misli o `enskom no-
• Do sada imam vi{e od stotinu odsu|enih utakmica. Prvo                              O FAIR-PLAYU                                   gometu, rekao je da je u Hrvatskoj sve zastupljeniji, pa i
su|enje je bilo doista neobi~no, jer sam oduvijek igrao no-      Kad smo mladoga sugovornika pitali o fair playu, {to je            osje~ke nogometa{ice posti`u lijepe rezultate - prvaki-
gomet, pa mi kretnje u ulozi suca ba{ i nisu bile uskla|ene.     nekako logi~an nastavak pri~e o ulju|enosti, rekao je da           nje su Hrvatske, puno se u njega ula`e i to je dobro.
No, s praksom sve lagano "sjeda" na svoje mjesto, {to            se u nekim trenucima te{ko posti`e, izdvojiv{i talijansku          Ipak, u Osijeku bi trebalo malo vi{e forsirati rukomet,
igra~i znaju cijeniti i mogu re}i kako se moje odluke            ligu gdje fair play doznajemo, jako promoviraju.                   ko{arku...
naj~e{}e respektiraju i do sada nije bilo osobito neugodnih
                                                                 • Nogomet je gruba igra, tu se 11 igra~a bori za svoj klub i       Saznajemo da se {porta{ima najvi{e zamjera kad se ne
iskustava.
                                                                 ~esto bude o{trih startova, ali nedvojbeno ima i puno              pona{aju u skladu sa {portskim na~elima, a tu se misli na
Prema Dejanovim rije~ima, te`e je suditi nego igrati:            grubljih {portova poput rukometa ili vaterpola. To su nai-         preduge izlaske, ranojutarnja vra}anja s tuluma, dok kao
                                                                 me, u nekim svojim segmentima naporniji {portovi, a ima i          vrline izdvaja samopouzdanje, pouzdanost, ali i neposu-
• Ve}a je odgovornost, sam si na terenu, istina, s jo{ dva
                                                                 vi{e kontakta me|u igra~ima. No, sudac je taj koji smiruje         stajanje pred lo{im rezultatima. Svatko mo`e napredovati
pomo}nika, no svaka se odluka gleda kroz pove}alo. [port
                                                                 stanje kad se tako zao{tri i kad iskrice zaprijete vatrom.         uporno{}u i radom, ali porazi i lo{i rezultati su tako|er
op}enito, ali i su|enje povrh toga, izgra|uje i ja~a ~ovjeka,
                                                                 Jednako je, me|utim, te{ko i s publikom. To je, pri~a za           sastavni dio {porta, ba{ kao i dobri, ba{ kao i pobjede.
jer i to je va`an dio `ivotne {kole kroz koju treba pro}i. Sve
govorim iz iskustva jer se osje}am bitno samopouzdanje.          sebe i te{ko je na nju utjecati jer je rije~ poglavito o subjek-   Sve je to `ivot i iskustvo. Na posljednje pitanje: internet
Ljepota {porta su mnogobrojna prijateljstva i putovanja,         tivnim reakcijama gdje svatko ima svoje favorite. Ipak, su-        ili odlazak na trim stazu, Dejanov je izbor - staza.
kao njegov sastavni dio.                                         dac se ne obazire na povike iz publike.                                                                   Ljerka Bobali}

USPUT ZABILJE@ENO


URED DOBRIH VIBRACIJA
KA@U da dana{nji mladi dalmatinski nara{taji umiru od straja kada trebaju izgovoriti onu
sudbinsku jednoslo`nu rije~ koja ih ve`e zavjetom odanosti, sno{ljivosti, zajedni{tva...
Strah se do te mjere uvukao u kosti da u splitskoj okolici postoje cijela naselja starih mo-
maka. Za suprotni spol nemamo podataka, jer tko bi se usudio `enu nazvati starom. Ali
ima jedna soba Odsjeka ra~unovodstva i financija Elektrodalmacijine Slu`be za izgradnju
s kojom spomenuta statistika nema nikakve veze. Nazvali smo je ured dobrih vibracija. U
njoj je Branka, kao starosjeditelj, do~ekivala ove mla|e. I kako bi koja do{la - tako bi se i
udala. Najprije Ivana, pa Jagoda, a evo na prolje}e i Ivana. I sve to u kratko vrijeme. Stoga
postoji mi{ljenje da Branka posjeduje ~udotvorni bra~ni virus, ali one tvrde da ona djeluje
osobnim primjerom. Pa, ih je tako zarazila i virusom ku}nih ljubimaca i ve} su tri psa
na{la svoj dom. Na{a poruka glasi: imate li hrabrosti umjesto gripe bolovati od nekih traj-
nijih i sretnijih virusa, do|ite u sobu 209. One znaju da protiv srca lijeka nema.

                                                                               V. Garber


                                                                                                                                            HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                        55
            ~ovjek ~ovjeku                                                                                                             fotozapa`aj

         ODR@ANA GODI[NJA SKUP[TINA AKTIVA
         DDK ELEKTROPRIMORJA RIJEKA




                                                                                                                                  NARAN^A -
         ISPUNJEN PLAN DARIVANJA                                                                                                  PONOS ISTARSKIH
         ZA 2001. GODINU                                                                                                          UKLOPNI^ARA




                                                                                                                                    U prolje}e puna pupova, danas - uo~i Bo`i}a - ova
                                                                                                                                    je naran~a u TS 110/35/10 kV obdarila svoje
                                                                                                                                    bri`ne gospodare obiljem slatkih plodova, a nje-
                                                                                                                                    nim putom uskoro kre}e i limun

                                                                                                                                  U O@UJKU tijekom posjete TS 110/35/10 kV [ijana u
                                                                                                                                  Puli, obe}ala sam uklopni~arima da }u do}i fotografi-
                                                                                                                                  rati njihovu naran~u - maskotu i ljubimicu. U prolje}e
                                                                                                                                  je bila puna pupova, a sada - uo~i Bo`i}a - puna je ve-
                                                                                                                                  likih, lijepih, `utih plodova. Desno pokraj naran~e
                                                                                                                                  po~eo se srame`ljivo izvijati limun star dvije godine.
                                                                                                                                  Ove godine dao je prve velike plodove. Ovdje sve
                                                                                                                                  buja, sve je so~no, i ljupko, valjda sukladno s
                                                                                                                                  okru`enjem i ljudima oko kojih raste.
Novi ~lanovi Aktiva DDK Elektroprimorja: Dinko [imuni}, Sanjin Kli}, Tamara Mara{ i Ana Floridan                                  Naran~a - puna plodova, ponosno na suncu sja. Rekli
                                                                                                                                  su da su ove godine plodovi manji (a ja ve}e nikada
         Dobrovoljni darivatelji krvi zaposleni u DP Elektropri-      Zato poku{ajmo svi na{im primjerima i individualnim         vidjela nisam), ali ih je zato vi{e. A kako naran~a raste
         morje Rijeka darovali su u 2001. godini 169 bo~ica           istupima u javnosti prenijeti toplinu na pribli`no ~ak 98   jo{ kada naraste i limun, uklopni~ari ka`u da ne}e
         krvi, ~ime su ispunili godi{nji plan, nagla{eno je na        posto ljudi koji jo{ ne daruju krv, da se i oni pridru`e    mo}i ulaziti na glavni ulaz.
         Godi{njoj skup{tini Aktiva DDK Elektroprimorja Rijeka.       nama i da zajedno postanemo plemenitiji i humaniji,         A, naran~a se skoro priljubila na glavni ulaz, pognula se
         - Odazvali smo se na sve akcije Savjeta DDK pri Grad-        uputio je apel D.Simone.                                    od ploda, pa uklopni~ari razmi{ljaju kako je poduprijeti,
         skom dru{tvu Crvenog kri`a Rijeka. Zadr`ali smo              Treba naglasiti da su u 2001. godini ~lanovi Aktiva DDK     pomo}i njenim granama pod teretom plodova.
         pro{logodi{nji prosjek darivanja krvi, odnosno deset         Elektroprimorja Zoran Vukovi} i Frane [kari} zaslu`ili      "Zdigle" su se i mlade masline, njih deset i ve} godinu
         bo~ica mjese~no bez utjecaja na normalan proces rada.        priznanje Crvenog kri`a za 40 puta darovanu krv. Za 20      dana oplemenjuju elektroenergetsko okru`je. Kad stigne
                                                                                                                                  i njihova berba, zabilje`it }emo i to "okom kamere".
         POKU[AJMO SVI NA[IM PRIMJERIMA I                                                                                                                                  Ru`a @mak
         INDIVIDUALNIM ISTUPIMA U JAVNOSTI PRENIJETI
         TOPLINU NA PRIBLI@NO ^AK 98 POSTO LJUDI                                                                                  LI^ANI POMA@U
         KOJI JO[ NE DARUJU KRV, DA SE I ONI PRIDRU@E
         NAMA I DA ZAJEDNO POSTANEMO PLEMENITIJI I
         HUMANIJI
         Tako|er smo se redovito odazivali na pozive za dariva-       puta darovanu krv priznanja }e primiti Dragutin Gecan,
         nje krvi rije~ke transfuzije, rekao je predsjednik Aktiva    Aladar Pfeifer i Bruno Stipi}, a za deset darovanja Alen
         DDK Elektroprimorja Davor Simone.                            Velni} i Marius Kordi}.
         - Darovana je krv strategijsko dobro svake dr`ave, ali       Aktiv je u 2001. godini postao bogatiji za 13 novih ~la-
         na`alost darivatelj krvi ostaje izvan tog strategijskog      nova. To su: Zenil Oblak, Milan Volari}, Sanjin Kli},
         zna~aja. Darivatelj krvi mora biti cijenjen u dru{tvu, ali   Dean Nagli}, Nenad Banovi}, Aleksandar Hajdu, Dinko
         na`alost kod nas takvih mjerila nema. Postoje tu i tamo      [imuni}, Ljiljana Gr`eta, Melita O{tari}-Greblo, Ana          U glibu trase autoceste Zagreb-Split u pomo}
         primjerene "iskrice" koje od njega to ~ine, ali jo{ uvijek   Floridan, Ljiljana Sedlar-Ron~evi}, Tamara Maras i Da-        Bechtelu pri istovaru kontejnera prisko~ile su dvije
         nema primjerenog odziva, odnosno mogu}nosti da se u          vor Ga{parovi}.                                               dizalice DP Elektrolika Gospi}.
         pravoj mjeri ta toplina prenese na ostale. Na sre}u, u                                                     I. Tomi}
         na{oj sredini postoji razumijevanje za takvu aktivnost.                                                                                                            I. Brklja~i}


   56      HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
                                                                                                                                              na{i izvan HEP-a

IVO VUKASOVI] - PARA, RUKOMETA[, ALKARSKI MOMAK - PRVAR




^OVJEK VELIKA SRCA
U JEDNO sam sigurna. Ivu Vukasovi}a mo`da ne zna ba{                je hrabro sinjski izdr`ala, uz ove spomenute, jo{ petnaesto-
svatko u Elektrodalmaciji i cijeloj sinjskoj krajini, ali kad       godi{nje ~lanstvo u upravi Nogometnog kluba i amatersko
ka`ete - Para, nadimak kojeg je je naslijedio od pokojnog           bavljenje potezanjem konopa i klipa na brojnim seoskim
oca, e, onda budite uvjereni da se glas o njemu ~uje i {ire.        olimpijadama odakle Ivo ~uva ~ak 32 medalje. I, sve to bez
Za{to je to tako, mo`da }e nam pomo}i otkriti i ovaj na{ na-        ikakve nov~ane koristi.
pis, ali tko jedanput upozna ovog visokog i od brda odvalje-        - Jer ja sam vrlo skroman ~ovik - zaklju~uje on - koji, kao i
nog, istodobno eksplozivnog i pitomog, ali uvijek                   svi Dalmatinci, naglo planem i za tren me pro|e, ali preo-
gromoglasnog Sinjnina, te{ko }e ga ikad zaboraviti. On sam          sje}ajan, jer bez velikog srca ne bi se sve ovo moglo
s ponosom }e naglasiti da je sudionik Domovinskog rata sa           izdr`ati. Moji kolege ~esto ka`u da dokle }u ovako i ~ude se
spomenicom iz 1991. godine. Zaposlen ve} 23 godine u                da na sve mogu prispit.
tamo{njem Pogonu kao voditelj voznog parka i kao jedini
voza~ specijalnog vozila Ivo je, ne samo zbog toga uvijek na        A, ako vam svi nabrojeni hobiji nisu odgovor za{to je toliko
dohvatu, nego ga i svi njegovi hobiji tjeraju da bude u pok-        poznat i omiljen, onda }emo jo{ otkriti da Para voli pjesmu,
retu ne sedam, nego osam dana u tjednu. Neumorna ga je              da svaki slobodan trenutak, ako takvog uop}e na|e, iskoristi
narav prije 25 godina usmjerila ka rukometu, u kojemu je            za klapsko i izvanklapsko pjevanje.
ostao do danas. Dvanaest je godina bio lijevi bek i pivotman        - Evo i sino} sam piva u kumovu kafi}u. Pisma je bila prva
tada{njeg drugoliga{a, triljske Cetinke, s prosjekom od deset       liga. Jednostavno, volim dru{tvo.
golova po utakmici, tra`en i od poznatog trenera V. Srhoja da       A, pravo dru{tvo u ovom podneblju ne ide bez dobre kap-
prije|e u splitski prvoliga{ki klub. Ali {kola, obitelj, posao i    ljice i jo{ bolje spize. E, pa sad vi to izdr`ite.
ljubav prema doma}em okru`ju nisu mu dali. Iz tih vremena                                                                           Ivo - Para - alkarski momak
pamti putovanja, turnire, vi{ednevne pripreme i dru`enje.                                                 Vero~ka Garber
- Ostavio sam dio svoje mladosti - ka`e Ivo - a ta je mladost
bila lipa i puna do`ivljaja. Sada su ostala sje}anja. Kada je
osnovan mu{ki Rukometni klub Kami~ak u Sinju pre{ao sam
                                                                    @IVOTNI JE SAN SVAKOG SINJANINA DA POSTANE ALKAR ILI
tamo i ve} tri godine sam njihov trener. Igramo u II ligi - Jug,    MOMAK, A MENI SE TA @ELJA OSTVARILA, JER CILI SAM @IVOT
drugi smo na ljestvici i s dva poja~anja sigurno bi u{li u Prvu     PROLAZIO ALKARSKIM TRKALI[TEM U BRNAZAMA. SRETAN
ligu. Jer, ovi su momci po svojoj gra|i stvoreni za rukomet.        SAM {TO ME G. [IMLE[A ODABRAO I [TO SAM DANAS
Dokaz tomu je i to da smo u ove tri godine dali tri hrvatska ka-
detska reprezentativca, me|u kojima je i moj sin.
                                                                    POSTAO PRVAR. VRLO JE VA@NO PRIDR@AVATI SE KODEKSA
                                                                    PONA[ANJA I U "CIVILSTVU", JER MORA[ OSTATI ^ASTAN, NE
^etiri dana tjedno Ivo odr`ava trening, dva dana je rad u tere-
tani, a subotom i nedjeljom su utakmice. I onda na sve to do-
                                                                    SMIJE[ U^INITI NIKAKAV PREKR[AJ, NE SAMO ONAJ TE[KI -
laze jo{ alkarske obveze. Ve} je osam godina alkarski momak         KRIVI^NI, NEGO NE SMIJE[ SUDJELOVATI U TU^NJAVI NITI AKO
svog alkara, Ante [imle{e i svake godine, mjesec dana prije         SI IZAZVAN, JER BI TE SUD ^ASTI ODMAH IZBACIO IZ
Alke, prolazi kroz pripreme. Pripreme se sastoje od vje`banja       VITE[KOG ALKARSKOG DRU[TVA
hoda, dr`anja, primanja koplja kada alkar poga|a u alku...
- @ivotni je san svakog Sinjanina da postane alkar ili momak.
Meni se ta `elja ostvarila, jer cili sam `ivot prolazio alkarskim
trkali{tem u Brnazama di `ivim. Nas ima 32 momka, a samo
ih 17 dobije tu ~ast. Sretan sam {to me g. [imle{a odabrao i
{to sam danas postao prvar. To su ona tri {to idu prvi, desni,
livi i haramba{a u sredini - najvi{i ~inovi u moma~koj ~eti.
Vrlo je va`no pridr`avati se kodeksa pona{anja i u "civilstvu",
jer mora{ ostati ~astan, ne smije{ u~initi nikakav prekr{aj, ne
samo onaj te{ki - krivi~ni, nego ne smije{ sudjelovati u
tu~njavi niti ako si izazvan. Sud ~asti odmah bi te izbacio iz
Vite{kog alkarskog dru{tva.
Za Ivu se najdra`i alkarski do`ivljaj zbio 25. studenog 1998.
kada su svih 120 ~lanova ovog dru{tva otputovali u Rim i
bili primljeni kod Svetog oca. Sje}a se razgovora i njegove
upute da i nadalje ostanu primjerni. Drago mu se prisjetiti i
Oktoberfesta u Münchenu dvije godine ranije, kada je,
nose}i ponosno hrvatski stijeg, predvodio alkarsku povorku
i kada su do`ivjeli prave ovacije publike.
- Mislim da je ve} sama na{a pojava izazvala divljenje, jer al-
kari su bili na konjima, a svi mi u na{oj jedinstvenoj no{nji,
staroj tristo godina i s oru`jem iz tih davnih vremena.
A, kada je na{ Para pod punom alkarskom spremom onda je
oboru`an hand`arom (sabljom) i dvjema kuburama za poja-
som, pu{kom na ramenu i cvijetom na kapi. A, taj cvijet za
svaku Alku odabire supruga Mirjana, nedjeljiv dio njegova,
a kao rukovoditelj Odsjeka prodaje u Pogonu Sinj, i na{eg
hepovskog `ivota. Vje~ito ljubazna i nasmije{ena, Mirjana
                                                                      Ivo Vukasovi} - Para, trener Rukometnog kluba Kami~ak iz Sinja
je odraz dobre volje i razumijevanja za sve Ivine hobije. Ona



                                                                                                                                         HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.   57
         obljetnica

     STOLJE]E NOBELOVE NAGRADE




     POVIJEST USPONA ^OVJEKA
     NA KRAJU prve godine novog stolje}a sve~ano su jo{ je-
     danput podijeljene Nobelove nagrade - to~no stotinu godi-
     na nakon njihova ustanovljenja. Na sve~anosti su pozvani
     svi `ivu}i nositelji tog najvi{eg znanstvenog i mirotvornog
     priznanja, ~ime se `eljela podcrtati retrospektiva pri-
     je|enog puta. Svakako je i povijest Nobelovih nagrada
     odre|eni presjek proteklog dvadesetog stolje}a i njegovih
     dostignu}a na podru~ju prirodnih znanosti, dijela umjetno-
     sti, dijela dru{tvenih znanosti i borbe za mir u svijetu.
     Premda je neke zaslu`nike ta najve}a nagrada mimoi{la
     (primjerice u knji`evnosti L. N. Tolstoja ili na{eg M. Krle`u,
     a u znanosti, primjerice, na{eg N. Teslu ili E. Tellera i druge),
     ipak se op}enito dr`i da je povijest te nagrade povijest
     uspona ~ovjeka u proteklom stolje}u. To mi{ljenje podupi-
     ru brojne manifestacije kao {to je velika izlo`ba u Muzeju
     Nobela, za koju je u planu svjetska turneja, potom brojni
     skupovi, intervjui nagra|enih, knjige i drugo. S druge stra-
     ne, prva nagrada u novom stolje}u otvara brojna pitanja za
     budu}nost, od kojih je za nas posebno zanimljivo pitanje
     odnosa te nagrade prema dostignu}ima u tehnologiji. Ako
     se uzme u obzir da je dvadeseto stolje}a dobrim dijelom
     obilje`eno velikim napretkom tehnike i tehnologije i njiho-
     vim utjecajem na svekolike `ivotne okolnosti, to se nemi-
     novno name}e pitanje opravdanosti izostanka jedne takve
     dodatne nagrade. Takvo pitanje otvoreno je i u nekim na{im
     medijima - {to nije puki slu~aj, kako }emo pokazati - ali
     bez dubljeg ili zadovoljavaju}eg odgovora. U seriji napisa
     poku{at }emo dati odgovor na to pitanje kroz primjere koji
     pokazuju da je i do sada velik tehnolo{ki napredak bio, na
     neki na~in, uva`avan - ali ne dostatno. Pri tomu }emo se
     ograni~iti na vezu Nobelovih nagrada i energetike ili, pak,
     njenog u`eg dijela - elektroenergetike. Prije pojedina~nih
     opisa, uputno je u prigodi stoljetnog jubileja, dati sa`etak
     nastanka, zna~ajke i hrvatske odjeke te najve}e i najugled-
     nije svjetske nagrade.
                                                                          Lik Alfreda Nobela na licu zlatne Nobelove medalje (nali~je medalje razli~ito je za pojedinu vrstu nagrade)
     Alfred Nobel (1833 - 1896.) ro|en je u obitelji in`enjera i
     velike in`enjerske tradicije, a i sam je bio tog zvanja, pa je
     tim zagonetnija njegova odluka u posljednjoj volji, kojom
     ne predvi|a nagra|ivanje velikana tehnike i tehnologije.            U DVADESETOM STOLJE]U, ALI VE] I U POSLJEDNJIM
     Otac mu je bio konstruktor mostova i zgrada, ali i nekih            GODINAMA @IVOTA ALFREDA NOBELA, POTPUNO JE JASNO
                                                                         DA UPRAVO RAZVOJ TEHNOLOGIJE UTEMELJENE NA
     oru`ja za rusku carsku vojsku, dok mu je jedan bliski predak
     smatran najve}im tehni~kim genijem [vedske 17. stolje}a
     (O. Rudbeck). Ro|en u Stockholmu, Alfred je u djetinjstvu           ZNANOSTI BIVA TEMELJEM BRZOG RASTA MATERIJALNIH
     dobio najbolju izobrazbu u susjednoj Rusiji i to u do danas
     ~uvenoj {koli prirodnih znanosti i matematike u St. Peter-
                                                                         DOBROBITI ^OVJE^ANSTVA, PA JE MO@DA KRAJNJA SVRHA
     sburgu. Premda je pokazivao interes za jezike, literaturu i         PROJEKTA NOBELOVE ZAKLADE, SPONZORIRANOG OD
     poeziju, prema o~evoj se `elji usmjerio na kemijsko in`en-          NEKOLICINE VELIKIH TEHNOLO[KIH TVRTKI, DA SE JEDNOG
     jerstvo, te je stjecao znanja u vi{e privatnih laboratorija u
     zapadnim zemljama. Presudnim }e se pokazati poznanstvo
                                                                         DANA UVEDE NOBELOVA NAGRADA ZA TEHNOLOGIJU
     u jednom pari{kom laboratoriju s mladim talijanskim
     kemi~arom A. Sobrerom, koji je upravo bio izumio visoko-             Sve~anost dodjele Nobelove nagrade u Stockholmskoj koncertnoj dvorani
     eksplozivnu teku}inu - nitroglicerin. Mladi Nobel si je za-
     dao da strahovito opasnu teku}inu - podlo`nu eksploziji
     ve} na promjenu topline, pritiska ili ~ak tre{nju - u~ini kon-
     troliranom ili eksplozivno upravljivom. Metodom pokusa i
     pogre{ke (pri ~emu }e izgubiti i vlastitog brata) utvrdio je u
     dobi od 34 godine da je smjesa nitroglicerina i silikatne
     zemlje sigurna za rukovanje i upaljiva u `eljenom trenutku
     elektri~nim detonatorom. Dobivena smjesa u obliku paste
     patentirana je 1867. godine pod nazivom dinamit. Bila je
     pogodna za umetanje u bu{otine upravo tada lako ostvarive
     razvitkom dijamantnih rotacijskih ili udarnih bu{ilica za sti-
     jene. Put za izgradnju tunela, kanala i drugih konstrukcijskih
     oblika bio je otvoren, ali bio je otvoren put i za razvoj mno-
     go ubojitijeg oru`ja od onog na barut. Nobel }e se pokazati
     ne samo velikim izmiteljem (vi{e od 350 patenata), ve} i
     umje{nim poduzetnikom koji je otvorio tvornice i laborato-
     rije na vi{e od 90 mjesta u vi{e od 20 zemalja. Sklon litera-



58      HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.
HRVATSKI
DOBITNICI
NOBELOVE
NAGRADE

                                                             Lavoslav Ru`i~ka (1939. godine - ke-             Ivo Andri} (1961. godine - knji`ev-              Vladimir Prelog (1975. godine - ke-
                                                             mija)                                            nost)                                            mija)


turi, re}i }e u jednom od svojih aforizama: "Dom je ondje             svoje okru`je. Za usporedbu treba ipak re}i da Ma|ari u svo-        ba, ali ima jo{ definicija tog pojma (neki ka`u vi{e od 150).
gdje radim, a radim svugdje". Premda je bio doista bogat,             jim pregledima nabrajaju 12 nobelovaca, premda se i ve}ina          Me|utim, tehnologija (engl. technology) je odavno defini-
izjavit }e: "Zadovoljstvo je jedino stvarno bogatstvo". Posta-        njih u slu`benom {vedskom popisu navodi uz zemlje gdje su           rana (J. Beckamann, 1777. godine) kao "sveobuhvatna zna-
je jednim od najbogatijih ljudi svijeta, a Victor Hugo ga na-         oni ostvarili svoja glavna dostignu}a. Me|utim, Ma|ari s            nost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i dru{tva". U
ziva "najbogatijim europskim vagabundom" (mo`da bi se                 pravom smatraju da njihova slava pripada i njihovoj zemlji          ne tako davnom eseju o postmodernisti~kom obrazovanju
danas reklo pripadnik "jet seta" ili sli~no). Ipak, do smrti }e       radi ro|enja ili podrijetla, a posebno radi formiranja kroz         (F. Turner, 1986. godine), tehnologija se definira kao vr{na
ostati samac bez nasljednika, a svoj imetak namijenit }e              {kolovanje na svim ili {kolama ili makar samo u ~uvenim nji-        znanost materijalne kulture u slikovitom modelu piramide
~ovje~anstvu kroz njegove najve}e sinove na podru~ju lite-            hovim gimnazijama. Jedan izvje{taj UNESCO-a ka`e "^ude-             znanja, u ~ijim temeljima jesu matematika, fizika, kemija i
rature, fizike, kemije, fiziologije i medicine, te borbe za mir.      sno u ma|arskom {kolstvu jest da lo{e pla}eni u~itelji              drugo. Ovo posljednje saznanje razvilo se u proteklom sto-
Zanimljiva je epizoda iz njegova privatnog `ivota, kada se            obrazuju odli~ne studente", a to se u mnogim slu~ajevima            lje}u kada je znanost definitivno stavljena u usku vezu s teh-
ve} istro{io od rada i putovanja u 43. godini, novinskim              moglo primijeniti i na hrvatsko {kolstvo nekad organizirano         nologijom. Ta ~injenica nije o~ito bila tako jasna u danima
oglasom je zatra`io pogodnu `ensku osobu za tajni~ke po-              prema jednakom na~elu. Dovoljno se prisjetiti na{ih stvarnih        Alfreda Nobela sredinom i krajem pretpro{log stolje}a, pa
slove i vo|enje doma}instva. Najprivla~nijom se pokazala              ili nesu|enih nobelovaca i njihovih {kola, primjerice gimna-        otud vjerovatno potje~a njegovo izostavljanje tehnolo{kog
austrijska grofica Bertha, ali koja }e se nakon nekog vreme-          zije u Osijeku (2 nobelovca), gimnazije u Karlovcu (Tesla i         doprinosa iz popisa onih koji su prema njegovoj definiciji
na vratiti u svoju zemlju i udati se za grofa von Suttnera.           njegov profesor fizike Martin Sekuli}, ina~e dopisni ~lan Aka-      "u protekloj godini najvi{e doprinijeli dobrobiti ~ovje~an-
Ipak usprkos tomu, Alfred i Bertha ostali su u vezi dopisi-           demije). Ovaj uvod je bio potreban da se ka`e ne{to o pojmu         stva". Treba imati u vidu da je Nobel bio tehni~ki inovator, a
vanjem desetlje}ima, a Bertha }e napisati ~uvenu knjigu               tzv. kreativnih miljea koji se sada sna`no nagla{avaju u pre-       u njegovo vrijeme po~etaka industrijske revolucije, malo
"Polo`i svoje oru`je" i postati prominentna osoba u mirot-            gledu povijesti Nobelovih nagrada. Govori se o kulturi krea-        njenih pionira su bili znanstvenici. Poticajna snaga tih prak-
vornom pokretu. Smatra se nedvojbenim da je to utjecalo               tivnosti, posebno izra`enoj u nekim sredinama, gdje su              ti~nih ljudi tada je bila znati`elja, pronicljivost i smisao za
da je u svojoj posljednjoj volji Alfred Nobel uklju~io i na-          stvarala~ki procesi poticani iznutra i izvana motivirali i inspi-   op}e dobro, a ne znanost u u`em smislu. Veliki eksperi-
gradu za osobe ili organizacije koje promoviraju svjetski             rirali pojedince ili skupine da poduzmu akcije koje su rezulti-     mentator, ali danas smatran i jednim od najve}ih znanstve-
mir. Nakon njegove smrti jednu od prvih Nobelovih nagrada             rale dobivanjem Nobelovih nagrada. Tra`e se odgovori na
                                                                                                                                          nika, Michael Faraday, na upit britanske vlade o koristi od
za mir dobit }e 1905. godine ba{ Bertha von Suttner.                  pitanja "[to je kreativnost i kako se kreativna aktivnost naj-
                                                                                                                                          pokusa s elektricitetom sredinom tog istog devetnaestog
                                                                      bolje mo`e poticati?" ili "[to je va`nije za kreativan proces:
                                                                                                                                          stolje}a odgovara: "Ne znam, ali sam siguran da }e se jed-
             HRVATSKA I ZAGREB                                        individualnost ili okolina?". U odgovoru na takva i sli~na pi-
                                                                                                                                          nog dana mo}i oporezivati". Stoga se mo`da ne treba ~uditi
            KAO "KREATIVNI MILJEI"                                    tanja, istra`iva~i Nobelove ba{tine isti~u 15 kreativnih miljea
                                                                                                                                          Nobelovim stavovima oko va`nosti tehnologije, zbog ~ega
                                                                      zna~ajnih za formiranje i razvoj Nobelovih laureata. To nisu
Od prvih nagrada 1901. godine do prosinca 2001. godine,                                                                                   primjerice otkri}a iz podru~ja elektroenergetike kao {to su
                                                                      nu`no sve veliki gradovi niti mnogoljudne zemlje, ve} je
pribli`no 700 osoba (od toga samo 20 `ena!) steklo je pre-                                                                                okretno magnetsko polje, transformator, asinkroni motor,
                                                                      mnogo va`nije da su te sredine stimulirale kreativna dosti-
sti`ni naziv nobelovca i to iz pribli`no 50 zemalja ili malo                                                                              volframova `arulja i mnogo toga - nikad nisu bila nagra|ena
                                                                      gnu}a i plodonosnu razmjenu ideja i iskustava. Spomenut
vi{e od 50 nacija. Obuhva}ene su zemlje i nacije od najve}ih                                                                              njegovom nagradom, premda su mo`da najvi{e doprinijela
                                                                      }emo nekad relativno maleni Copenhagen, pa Basel i druge,
(SAD, Velika Britanija i druge) do najmanjih ili onih u formi-                                                                            materijalnoj dobrobiti ~ovje~anstva.
                                                                      a za nas su od tih svjetskih kreativnih miljea posebno zanim-
ranju (Island, Santa Lucija i sl. ili Palestina, Isto~ni Timor, Ti-   ljivi Be~ i Budimpe{ta, nekad sredi{ta monarhije kojoj je pri-      U dvadesetom stolje}u, ali ve} i u posljednjim godinama
bet i sli~ne). Ipak, velik dio svjetske zajednice dr`ava i nacija     padala i Hrvatska sa svojim sredi{tem Zagrebom. Opravdano           `ivota Alfreda Nobela, postaje nedvojbeno jasno da upravo
nije kroz nekog svojeg pojedinca dobio takvo priznanje (da-           se mo`e iznijeti teza da Hrvatska, a posebno Zagreb, tako|er,       razvoj tehnologije utemeljene na znanosti biva temeljem
nas slu`beno postoje 192 dr`ave i mnogo vi{e razli~itih na-           spadaju u uski krug svjetskih kreativnih miljea, iz kojih su po-    brzog rasta materijalnih standarda ~ovje~anstva. Toga je
roda, koji govore 3000 jezika!). Zanimljivo je stoga pitanje,         tekli brojni dobitnici i kandidati za nobelovce. Dovoljno se        danas svjesna i Nobelova zaklada, pa od nedavno zapo~inje
kako u tom pogledu stoji hrvatski narod ili na{a nova nezavi-         podsjetiti da je I. Andri} bio zagreba~ki student (pola svojeg      jedan istra`iva~ki projekt pod oznakom "S&T" (Science &
sna dr`ava. Hrvatska u najnovijem popisu {vedskog Nobelo-             nezavr{enog studija), da je u Zagrebu objavio svoja prva dje-       Technology), koji }e osvijetliti najva`nije doga|aje koji su
va muzeja jo{ ne postoji, ali to je problem ve}ine muzeja u           la, da je bio suautor znamenite zbirke "Hrvatska mlada lirika".     doveli do prakti~nih primjena i industrijskih proizvoda.
svijetu i to bitno ni{ta ne mijenja. Nedvojbeno je da je hrvat-       Nadalje, V. Prelog je bio zagreba~ki maturant, a kasnije i          Mo`da je krajnja svrha tog projekta sponzoriranog od neko-
ski narod do sada dao tri nobelovca kao jedini od tzv. ju`no-         sveu~ili{ni profesor kemije i istra`iva~ u tvornici "Ka{tel"        licine velikih svjetskih tehnolo{kih tvrtki da se jednog dana
slavenskih naroda. Na{i dobitnici Nobelove nagrade do sada            (sada "Pliva"). Nakon odlaska u Zürich ostaje u stalnim veza-       uvede i Nobelova nagrada za tehnologiju. Pri tomu, ne bi
su Lavoslav Ru`i~ka (1939. godine, kemija), Ivo Andri}                ma sa Zagrebom, kao i njegov prethodnih Nobelovac L.                trebala biti smetnja ~injenica da u Nobelovoj oporuci takva
(1961. godine, knji`evnost) i Vladimir Prelog (1975. godine,          Ru`i~ka. Drugo je pitanje zbog ~ega Zagreb nije uspio               nagrada nije predvi|ena. Rje{enje bi se moglo na}i sli~no
kemija) pri ~emu je zanimljivo da dvojica od njih pripadaju           zadr`ati te negda{nje i mnoge suvremene velikane znanosti i         kao u nagradi za ekonomiju, koja je ustanovljena tek 1968.
svijetu tehnologije. Hrvatska je dala i nekoliko vrlo ozbiljnih       umjetnosti.                                                         godine iz jedne druge fondacije, pod slu`benim nazivom
kandidata od kojih se za neke govori da im je nagrada izmak-
                                                                                                                                          "Nagrada [vedske banke za ekonomske znanosti u spomen
la doslovno u zadnji trenutak (I. Brli}-Ma`urani}, knji`evnost;
prof. B. Horvat, ekonomija) ili se smatra da su je ~ak odbili
                                                                               ZNANOST I TEHNOLOGIJA I                                    Alfreda Nobela", a u praksi se tretira jednako ostalima. Bez
(N. Tesla, fizika), a neki su prema op}em sudu neopravdano
                                                                                 NOBELOVA NAGRADA                                         obzira na "S & T" projekt, poku{at }emo nizom napisa upo-
izostavljeni (M. Krle`a, knji`evnost i drugi). Nije na nama da        U hrvatskom jeziku rije~i "tehnika" i "tehnologija" ~esto se        zoriti na vezu Nobelovih nagrada i razvoja tehnologije, ko-
procjenjujemo odluke Nobelovih komiteta, ali uz tri dobivene          zamjenjuju ili reduciraju na ovu potonju. Op}enito, tehnika i       jim }e jama~no biti obilje`eno i ovo na{e novo stolje}e.
nagrade i nekoliko iznimno jakih kandidatura, Hrvatska i              in`enjerstvo (engl. engineering) je skup umije}a kojima                                              Ante Sekso-Telento
hrvatski narod stoje vrlo dobro u tom pogledu u odnosu na             ~ovjek svoje izume i otkri}a koristi za zadovoljavanje potre-                                                 (nastavit }e se)


                                                                                                                                                   HEP VJESNIK 131, PROSINAC 2001.                          59

								
To top