Documents
Resources
Learning Center
Upload
Plans & pricing Sign in
Sign Out

PRAVILNIK O RADU (PDF)

VIEWS: 136 PAGES: 26

  • pg 1
									PRAVILNIK O RADU                                                                                   HZMO



Na temelju članka 123. stavka 1. Zakona o radu (“Narodne novine”, br. 38/95, 54/95. – ispr., 65/95. –
ispr., 17/01, 82/01, 114/03. i 142/03. – ispr.) i članka 33. točke 3. Statuta Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje (“Narodne novine”, br. 163/98. i 86/03.), ravnatelj Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje, nakon prethodnog savjetovanja sa Sindikatom zaposlenih u hrvatskom
mirovinskom osiguranju i Radničkim sindikatom MIORH - Zagreb, donosi




                                      PRAVILNIK O RADU



                                           I. OPĆE ODREDBE

                                                Članak 1.
(1) Ovim se pravilnikom uređuje zasnivanje radnog odnosa, radno vrijeme i raspored radnog vremena,
trajanje godišnjeg odmora i dopusta, plaća, naknada plaće i materijalna prava službenika i
namještenika (u daljnjem tekstu: radnika) Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u daljnjem
tekstu: Zavod), prava i obveze radnika i Zavoda i druga pitanja u vezi s radom.
(2) Ovaj se pravilnik neposredno primjenjuje na sve radnike Zavoda koji su sklopili ugovor o radu na
neodređeno ili određeno vrijeme, s punim, skraćenim ili nepunim radnim vremenom, koji rad obavljaju
u poslovnim prostorijama Zavoda, na drugom mjestu rada koje odredi ovlašteni radnik Zavoda ili kod
kuće, osim ako je zakonom ili Statutom Zavoda u pojedinim slučajevima drukčije propisano.
                                                Članak 2.
U slučaju kada uglavci ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovoga pravilnika,
drugog općeg akta ili kolektivnog ugovora, ti uglavci postaju sastavni dio ugovora o radu.
                                                Članak 3.
Osnovna je obveza Zavoda da radniku da posao i da mu za obavljeni rad isplati plaću, ali i da dobrom
organizacijom obavljanja poslova osigura zaštitu zdravlja, privatnosti i dostojanstva radnika.
                                                Članak 4.
(1) U smislu ovoga pravilnika, radni staž je vrijeme provedeno u radnom odnosu, kao i vrijeme
obavljanja samostalne djelatnosti koje se računa u mirovinski staž kao staž osiguranja.
(2) U radni se staž uračunava i vrijeme rada iz stavka 1. ovoga članka ostvareno u republikama bivše
SFRJ do 8. listopada 1991., koje im se računa u mirovinski staž.
(3) Staž osiguranja s povećanim trajanjem ne računa se u radni staž iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad u radni se staž računa
vrijeme koje im se priznaje u mirovinski staž kao staž osiguranja.
(5) U radni staž iz stavka 1. ovoga članka ne uračunava se:
-    staž osiguranja ostvaren po osnovi obveznog osiguranja poljoprivrednika i članova njihovih
     kućanstava (poljoprivredni staž)
-    inozemni staž
-    staž osiguranja ostvaren u Republici Hrvatskoj za vrijeme zaposlenja kod inozemnog poslodavca
     u državi s kojom Republika Hrvatska nema zaključen ugovor o socijalnom osiguranju
-    mirovinski staž ostvaren na temelju produženog osiguranja (čl. 17. Zakona o mirovinskom
     osiguranju)
-    dokupljeni staž
-    staž osiguranja ostvaren po osnovi obavljanja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta (čl.
     15. Zakona o mirovinskom osiguranju).




60                                                                               GLASOVNICA 10/2004.
HZMO                                                                             PRAVILNIK           O
RADU

                                II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Uvjeti za sklapanje ugovora o radu

                                              Članak 5.
Uz opće uvjete propisane zakonom, posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu utvrđuju se zakonom i
drugim propisom, kolektivnim ugovorom i općim aktom Zavoda.

                                              Članak 6.
(1) Posebna zdravstvena sposobnost je uvjet za sklapanje ugovora o radu i za obavljanje onih
poslova na kojima radnik, prema pravilniku ministra nadležnog za područje mirovinskog osiguranja i
pravilniku o zaštiti na radu Zavoda, može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene
sposobnosti za obavljanje tih poslova.
(2) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Zavod može prije
zasnivanja radnog odnosa uputiti na liječnički pregled i osobu koja kao radnik neće raditi na poslovima
iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Troškove utvrđivanja zdravstvene sposobnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka snosi Zavod.

Utvrđivanje potrebe za zasnivanjem radnog odnosa

                                              Članak 7.
(1) Kada se radi obavljanja određenih poslova u stručnoj službi Zavoda javi potreba za zasnivanjem
radnog odnosa s novim radnikom, donosi se odluka o potrebi zasnivanja radnog odnosa.
(2) Oglas o potrebi zasnivanja radnog odnosa može se objaviti u dnevnom tisku.
(3) O potrebi zasnivanja radnog odnosa obavještava se radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno,
sindikalni povjerenik.
                                              Članak 8.
(1) Nakon proteka roka određenog za podnošenje prijava kandidata za zasnivanje radnog odnosa,
odlučuje se o izboru osobe s kojom će se zasnovati radni odnos.
(2) Nepravodobne i nepotpune prijave odbacit će se.
(3) O rezultatu postupka zasnivanja radnog odnosa obavijestit će se osobe koje su sudjelovale u tom
postupku u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom.

                                              Članak 9.
(1) Prije donošenja odluke o potrebi zasnivanja radnog odnosa s novim radnikom, potrebno je utvrditi
može li se uredno obavljanje poslova osigurati drukčijim rasporedom obavljanja poslova radnika.
(2) Radi osiguravanja povoljnijih poslova postojećim radnicima, potreba sklapanja ugovora o radu za
obavljanje određenih poslova može se interno oglasiti na oglasnim pločama ustrojstvene jedinice
Zavoda u kojoj postoji potreba zapošljavanja ili na oglasnim pločama više ustrojstvenih jedinica.

Sklapanje i otkazivanje ugovora o radu ravnatelju,
pomoćnicima ravnatelja i predstojnicima područnih službi
Zavoda te radnicima na položajnim radnim mjestima

                                             Članak 10.
(1) Sklapanje i otkazivanje ugovora o radu ravnatelju Zavoda, pomoćnicima ravnatelja i predstojnicima
područnih službi Zavoda obavlja se na temelju odluka o njihovom imenovanju, odnosno razrješenju,
na način i prema postupku utvrđenom Statutom Zavoda i zakonom.
(2) Sklapanje i otkazivanje ugovora o radu radnicima na položajnim radnim mjestima utvrđuje se
posebnim općim aktom.



GLASOVNICA 10/2004.                                                                                 61
PRAVILNIK O RADU                                                                                 HZMO


Ponuda drugih poslova ponovo neizabranim ili
razriješenim radnicima iz članka 10. ovoga pravilnika

                                              Članak 11.
(1) Radnicima iz članka 10. ovoga pravilnika, koje je nadležno tijelo razriješilo dužnosti obavljanja
poslova, a sklopili su ugovor o radu na neodređeno vrijeme, Zavod je obvezan ponuditi obavljanje
drugih poslova koji odgovaraju njihovoj stručnoj spremi, znanju i sposobnostima, osim ako su
ispunjeni uvjeti za otkaz ugovora o radu zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika.
(2) Ako odgovarajućih ili drugih poslova u stručnoj službi nema, ili ako radnik odbije zaposlenje na
ponuđenim poslovima, otkazat će mu se ugovor o radu.

Prethodna provjera sposobnosti za obavljanje određenih poslova

                                              Članak 12.
(1) Prije zasnivanja radnog odnosa može se provjeriti sposobnost kandidata za obavljanje određenih
poslova.
(2) Provjeru sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka provodi komisija sastavljena od tri člana koji
moraju imati najmanje istu stručnu spremu određenog zanimanja kao i kandidat čija se sposobnost
provjerava.
                                              Članak 13.
(1) Pri provjeri sposobnosti zahtijevat će se od kandidata da praktičnim radom pokaže koliko vlada
stručnim i drugim znanjima i vještinama potrebnim za obavljanje određenih poslova (npr. brzina i
točnost pisanja, korištenje računalom, sposobnost pronalaženja kvara na uređajima, provjera znanja
stranog jezika i sl.).
(2) O rezultatu provjere stručnih i drugih radnih sposobnosti kandidata sastavlja se zapisnik.
(3) Na temelju prethodne provjere stručnih i drugih radnih sposobnosti kandidata odlučuje se o izboru
osobe s kojom će se zasnovati radni odnos, sklapanjem ugovora o radu.

Pojam pripravnika i vježbenika

                                              Članak 14.
(1) Pripravnik je osoba koju se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala radi
osposobljavanja za samostalan rad.
(2) Vježbenik je osoba koju se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala radi
osposobljavanja za obavljanje prenesenih poslova državne uprave.
(3) Kao pripravnik, odnosno vježbenik zapošljava se i osoba koja nakon završenog školovanja ima u
svom zanimanju radni staž u struci kraći od vremena određenog za pripravnički, odnosno vježbenički
staž.
                                              Članak 15.
(1) Pripravnik, odnosno vježbenik zasniva radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, ovisno o
potrebi Zavoda za radnicima.
(2) Pripravnik, odnosno vježbenik ima sva prava i obveze iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom
kao i drugi radnici, ako ovim pravilnikom ili drugim općim aktom nije drukčije određeno.

Osposobljavanje pripravnika

                                              Članak 16.
(1) Osposobljavanje pripravnika za samostalan rad (pripravnički staž) traje:
1. za radna mjesta I. vrste - 12 mjeseci
2. za radna mjesta II. vrste - 9 mjeseci
3. za radna mjesta III. vrste - 6 mjeseci.


62                                                                              GLASOVNICA 10/2004.
HZMO                                                                               PRAVILNIK          O
RADU

(2) Pripravnički staž pripravnika iz članka 14. stavka 3. ovoga pravilnika skraćuje se razmjerno
radnom stažu u struci koji pripravnik ima prije zasnivanja radnog odnosa u svojstvu pripravnika.
(3) Trajanje pripravničkoga staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s rada, ako je ukupna
odsutnost trajala duže od 30 radnih dana.



                                               Članak 17.
(1) Tijekom pripravničkoga staža pripravnik se osposobljava prema programu pripravničkoga staža
kojega ravnatelj Zavoda donosi u skladu sa specifičnostima pojedinih struka i poslova.
(2) Program iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća osnove koje pripravnik treba upoznati tijekom
pripravničkoga staža, trajanje stručnog osposobljavanja na određenim poslovima u pojedinim
unutarnjim ustrojstvenim jedinicama, način stručnog osposobljavanja i slično.
(3) Radi osposobljavanja za samostalan rad, pripravnik može biti upućen na praksu u drugu pravnu
osobu, o čemu odlučuje rukovoditelj ustrojstvene jedinice Zavoda u koju je pripravnik primljen radi
stručnog osposobljavanja.

                                               Članak 18.
(1) Radni staž u struci potreban za samostalan rad pripravnik stječe praktičnim radom na poslovima
za koje se osposobljava.
(2) Pripravnik ne smije samostalno obavljati poslove za koje se osposobljava.
(3) Pripravniku se određuje stručna osoba koja će pratiti njegov rad i pomagati mu u stručnom
osposobljavanju prema programu pripravničkoga staža koji mu mora biti uručen.

                                               Članak 19.
(1) Pripravnik može pristupiti polaganju stručnog ispita najranije mjesec dana prije isteka
pripravničkoga staža iz članka 16. stavka 1. ovoga pravilnika, a dužan ga je položiti do isteka
pripravničkoga staža.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pripravnički se staž može skratiti za jednu trećinu ako
neposredni rukovoditelj ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad.
(3) Odluku o skraćenju pripravničkoga staža i dopuštenju ranijeg polaganja stručnog ispita, na temelju
prethodno pribavljenog mišljenja pripravnikova neposrednog rukovoditelja, donosi komisija iz članka
20. ovoga pravilnika.
(4) Pripravniku koji ne položi stručni ispit produžuje se trajanje pripravničkoga staža za onoliko
vremena za koliko je pripravnički staž bio skraćen.

                                               Članak 20.
(1) Stručni ispit pripravnik polaže pred stručnom ispitnom komisijom koja je sastavljena od članova koji
imaju najmanje isti stupanj stručne spreme koji ima i pripravnik.
(2) Predsjedniku i članovima stručne ispitne komisije imenuju se zamjenici.
(3) Stručna ispitna komisija ima tajnika, koji obavlja stručno-administrativne poslove za komisiju.
(4) Odluku o osnivanju stručne ispitne komisije i imenovanju njenog predsjednika i članova te njihovih
zamjenika i tajnika komisije donosi ravnatelj Zavoda.

                                               Članak 21.
(1) Predsjednik, članovi i tajnik stručne ispitne komisije imaju pravo na naknadu za svoj rad.
(2) Ravnatelj Zavoda utvrđuje visinu naknade za rad predsjednika i članova te tajnika stručne ispitne
komisije.

                                               Članak 22.
(1) Ako pripravnik ne položi stručni ispit u prvom pokušaju, ima pravo polagati još jednom u roku koji
ne smije biti kraći od 15 dana od dana polaganja stručnog ispita u prvom pokušaju.

GLASOVNICA 10/2004.                                                                                   63
PRAVILNIK O RADU                                                                                    HZMO


(2) Pripravniku koji ne položi stručni ispit ni u drugom pokušaju, ili u roku iz stavka 1. ovoga članka ne
pristupi polaganju stručnog ispita, a sklopio je ugovor o radu na neodređeno vrijeme, može se taj
ugovor redovito otkazati.
(3) Ako pripravnik zbog opravdanih razloga u roku ne položi stručni ispit, može ga se i dalje zadržati u
istom svojstvu dok ne položi ispit, ali najduže mjesec dana.

                                               Članak 23.
Pripravnici u strukama i zanimanjima za koje je zakonom ili drugim propisom utvrđeno trajanje
pripravničkoga staža i način polaganja stručnog ispita polažu stručni ispit u skladu s tim propisima.

Osposobljavanje vježbenika
                                               Članak 24.
Na sva pitanja u vezi s osposobljavanjem vježbenika za samostalan rad na prenesenim poslovima
državne uprave, vježbeničkim stažem i polaganjem državnoga stručnog ispita primjenjuju se propisi
kojima je uređena ta materija za državne službenike i namještenike.

                                               Članak 25.
(1) Troškove prvog polaganja državnoga stručnog ispita vježbenika kao i radnika Zavoda koji rade na
prenesenim poslovima državne uprave snosi Zavod.
(2) Prvim polaganjem državnog stručnog ispita smatra se i popravni ispit koji se polaže prvi put.



                   III. STUPANJE RADNIKA NA RAD I OBAVLJANJE POSLOVA

                                               Članak 26.
(1) Radnik je dužan stupiti na rad na dan određen ugovorom o radu.
(2) Prije stupanja na rad radniku se mora omogućiti uvid u pravilnik o radu i ostale opće akte Zavoda i
kolektivne ugovore kojima se uređuju prava i obveze iz radnog odnosa.
(3) Ako radnik bez opravdanog razloga ne počne raditi na dan određen ugovorom o radu, taj će se
ugovor otkazati.
                                               Članak 27.
(1) Pri stupanju na rad radnik se pobliže upoznaje s poslovima koje treba obavljati, opasnostima
posla, uvjetima rada, neposrednim suradnicima te s pravima i obvezama iz radnog odnosa i zaštitom
na radu.
(2) Radnika u rad uvodi neposredni rukovoditelj ili radnik s određenim radnim iskustvom, kojega za to
odredi neposredni rukovoditelj.



                                               Članak 28.
(1) Svaki radnik obvezan je ugovorom preuzete poslove obavljati osobno, savjesno i stručno, prema
uputama ovlaštenih radnika Zavoda, u skladu s prirodom i vrstom rada.
(2) Obveza je nadređenih radnika da vode brigu o radnicima, čiji su rad ovlašteni i dužni nadzirati, da
su upoznati s njihovim zaduženjima i da davanjem potrebnih uputa olakšaju obavljanje poslova.
                                              Članak 29.
(1) Rukovoditelj ustrojstvene jedinice Zavoda i rukovoditelj njegovog unutarnjeg ustrojstvenog dijela
dužan je organizirati proces rada u svome ustrojstvenom dijelu kojim rukovodi, u skladu s propisima i
općim aktima Zavoda te uputama ravnatelja Zavoda i ovlaštenih radnika, danim u skladu s prirodom i
vrstom rada.
(2) Rukovoditelj iz stavka 1. ovoga članka odgovoran je, u granicama svojih ovlaštenja, za kvalitetno
izvršenje poslova u svojoj ustrojstvenoj jedinici.


64                                                                               GLASOVNICA 10/2004.
HZMO                                                                              PRAVILNIK           O
RADU


                                              Članak 30.
(1) Rukovoditelj ustrojstvene jedinice, osim odgovornosti za vlastiti rad, odgovoran je i za rad radnika
u ustrojstvenoj jedinici kojom rukovodi, bez obzira na njihovu osobnu odgovornost.
(2) Radnik je dužan izvršavati naloge rukovoditelja ustrojstvene jedinice i nadređenog radnika.
(3) Radnik je ovlašten staviti pisanu primjedbu onome tko je izdao nalog ako smatra da je nalog
nezakonit, suprotan pravilima struke ili ako ocijeni da izvršenje naloga može izazvati veću štetu.
Ponovljeni nalog u pisanom obliku radnik je dužan izvršiti te je u tome slučaju oslobođen od
odgovornosti za posljedice njegova izvršenja.
(4) Radnik ne smije biti pozvan na odgovornost i ne smije se staviti u nepovoljniji položaj zbog
primjedbe stavljene prema stavku 3. ovoga članka.

                                              Članak 31.
(1) Ugovorom preuzete poslove radnik, u pravilu, obavlja u poslovnim prostorijama Zavoda i na
drugim mjestima rada utvrđenim ugovorom o radu, na kojima se, prema vrsti i prirodi rada, obavljaju
poslovi.
(2) Iznimno, ako to priroda posla dopušta, ugovorom preuzeti dio poslova radnik može, uz suglasnost
svoga neposrednog rukovoditelja, obavljati i kod kuće.

                                              Članak 32.
(1) Radnik je dužan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati,
osposobljavati i usavršavati se za rad.
(2) Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje radnika provodi se u skladu s posebnim općim
aktom, odnosno kolektivnim ugovorom i programom obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja
radnika koji donosi ravnatelj Zavoda.

                                              Članak 33.
(1) U slučaju nastupanja izvanrednih okolnosti radnik je obvezan privremeno, dok te okolnosti traju,
obavljati i druge poslove, bez obzira na stupanj stručne spreme koji je propisan za obavljanje tih
poslova.
(2) Izvanrednim okolnostima iz prethodnoga stavka smatraju se osobito: viša sila, zamjena odsutnog
radnika ili radnika koji privremeno obavlja druge poslove, obavljanje poslova nepopunjenog radnog
mjesta, privremeno povećanje, odnosno smanjenje opsega rada, zastoj u obavljanju određenih
poslova, kvar na sredstvu rada i slično.
(3) Za obavljanje drugih poslova iz stavka 1. ovoga članka u trajanju dužem od tri mjeseca potreban je
pristanak radnika.
(4) Za vrijeme privremenog obavljanja drugih poslova radnik ima pravo na plaću utvrđenu za poslove
koje privremeno obavlja, ako je ona za njega povoljnija.

                                              Članak 34.
(1) Radniku se može naložiti privremeno obavljanje drugih poslova u drugom mjestu rada, ako
udaljenost između mjesta rada u kojem redovito obavlja poslove i novog mjesta privremenog
obavljanja poslova ili između radnikova mjesta stanovanja i mjesta privremenog obavljanja poslova
iznosi najviše 50 km.
(2) Ako je udaljenost između mjesta iz stavka 1. ovoga članka veća od 50 km, radnika se može
obvezati na privremeno obavljanje drugih poslova samo uz njegov pristanak.
(3) O odluci iz stavka 1. i 2. ovoga članka radnik mora biti obaviješten najmanje deset dana prije
početka primjene odluke.
(4) Radnik iz stavka 2. ovoga članka, kojemu drugo mjesto rada nije u mjestu stanovanja njegove
obitelji, ima pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji u visini utvrđenoj za radnike u javnim
službama.




GLASOVNICA 10/2004.                                                                                  65
PRAVILNIK O RADU                                                                                      HZMO




Povrede radnih obveza
                                                 Članak 35.
(1) Radnik, koji svojom krivnjom ne obavlja poslove na način utvrđen člankom 28, 29. i 30. ovoga
pravilnika, čini povredu radne obveze.
(2) Zbog kršenja obveze iz radnog odnosa radniku se može otkazati ugovor o radu.

                                                 Članak 36.
Osobito teškom povredom obveze iz radnog odnosa smatra se osobito:
-    neizvršenje, odnosno nekvalitetno ili nepravodobno izvršenje radnog zadatka, zbog čega se
     znatnije ometa proces rada ili zbog čega nastane ili može nastati veća šteta za Zavod
-    povreda propisa o zaštiti od požara, eksplozije ili drugih elementarnih nepogoda
-    nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera zaštite na radu, zbog čega je nastupila smrt ili
     oštećenje zdravlja jedne ili više osoba, ili bi takva posljedica mogla nastupiti
-    sprječavanje građana u korištenju prava na podnošenje zahtjeva, žalbe ili prigovora ili
     neopravdano odugovlačenje u rješavanju zahtjeva fizičkih i pravnih osoba
-    zloupotreba položaja ili prekoračenje danog ovlaštenja
-    raspolaganje sredstvima Zavoda protivno zakonu, drugom propisu, općem aktu ili financijskom
     planu
-    krivotvorenje odluka ili druge dokumentacije
-    odobrenje korištenja sredstva rada koje nije u ispravnom stanju, zbog čega je nastupila ili može
     nastupiti smrt ili oštećenje zdravlja jedne ili više osoba, ili je nastala ili može nastati veća šteta za
     Zavod
-    neizvršenje pravomoćne sudske odluke iz radnog odnosa te
-    povreda propisa i općih akata o zaštiti tajnosti podataka.

                                                 Članak 37.
(1) Postupak protiv radnika radi utvrđivanja povrede radne obveze pokreće se na temelju prijave koju
mogu podnijeti:
- Upravno vijeće, Stručno vijeće ili drugo tijelo Zavoda
- ravnatelj
- pomoćnik ravnatelja
- predstojnik područne službe
- predstojnik Ureda ravnatelja
- radnik na drugom položajnom radnom mjestu.
(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se osobi, odnosno tijelu nadležnom za otkazivanje
ugovora o radu, preko unutarnje ustrojstvene jedinice nadležne za kadrovske poslove.
(3) Ako je ovlašteno tijelo ili osoba iz stavka 1. ovoga članka ujedno i nadležna za otkazivanje ugovora
o radu, a obaviještena je o postojanju sumnje o izvršenju povrede radne obveze, zadužit će
određenog radnika, odnosno unutarnju ustrojstvenu jedinicu za poduzimanje odgovarajućih radnji i
prikupljanje dokaza radi utvrđivanja povrede radne obveze i počinitelja.
(4) Inicijativu za pokretanje postupka radi utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obveze može
podnijeti svaki radnik.
                                                 Članak 38.
(1) Ako postoji osnovana sumnja da je počinjena povreda radne obveze, ali nije poznat njen počinitelj,
prijava iz članka 37. stavka 1. ovoga pravilnika podnosi se protiv nepoznatog počinitelja.
(2) Ako se na temelju provedenog postupka za utvrđivanje povrede radne obveze i počinitelja utvrdi
da prijavljeno djelo povrede radne obveze nije povreda radne obveze, ili ako se ne može otkriti
počinitelja, obavijestit će se o tome podnositelja prijave protiv nepoznatog počinitelja.

66                                                                                  GLASOVNICA 10/2004.
HZMO                                                                               PRAVILNIK           O
RADU




         IV. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA

Zaštita života i zdravlja
                                              Članak 39.
(1) Zavod je dužan organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, a svaki je
radnik dužan provoditi sve propisane ili utvrđene mjere zaštite na radu.
(2) Prava i obveze radnika i Zavoda u vezi sa zaštitom i sigurnosti na radu utvrđuju se pravilnikom o
zaštiti na radu.
                                              Članak 40.
(1) Radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od
nastanka invalidnosti, ponudit će se sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je on
sposoban koji, što je više moguće moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio,
uz mogućnost izmjene rasporeda radnog vremena u skladu s potrebama radnika.
(2) Ponuda drugih poslova iz stavka 1. ovoga članka mora biti u pisanom obliku.

                                              Članak 41.
(1) U slučaju kada tijekom radnikova radnoga vijeka, na temelju mišljenja izabranog doktora medicine
primarne zdravstvene zaštite, dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti zbog starosti (pet
godina života do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu – do odlaska u starosnu mirovinu), ili zbog
ozljede na radu ili profesionalne bolesti, Zavod je dužan radniku osigurati povoljniju normu na istim ili
drugim poslovima i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa tih
okolnosti.
(2) Radnika kojemu nedostaje najviše pet godina života do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu – do
odlaska u starosnu mirovinu, majku s djetetom do tri godine i samohranog roditelja ne može se
rasporediti na rad noću, dežurstvo i pripravnost, bez njihovog pristanka.

Zaštita privatnosti radnika
                                              Članak 42.
(1) U stručnoj službi Zavoda prikupljaju se i obrađuju osobni podaci o radnicima, utvrđeni propisima o
evidencijama u području rada i propisima o porezima, podaci o zdravstvenom stanju i invalidnosti,
zaštiti majčinstva i drugi podaci čije je vođenje potrebno radi ostvarivanja prava radnika na radu i po
osnovi rada, te prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.
(2) Izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti ovlaštenoj osobi.
(3) Radnici koji ne dostave utvrđene podatke snose štetne posljedice toga propusta.

Zaštita dostojanstva radnika
                                              Članak 43.
(1) Zavod je dužan osigurati radnicima uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili
spolnom uznemiravanju nadređenih radnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u
obavljanju svojih poslova.
(2) Prije stupanja na rad neposredni rukovoditelj upoznaje radnika s propisima i odredbama ovoga
pravilnika koje uređuju zaštitu dostojanstva i njegovim pravima u slučaju uznemiravanja, te s obvezom
primjerenog ponašanja i načinima postupanja kojima se izbjegava uznemiravanje.
(3) Pri obavljanju poslova svoga radnog mjesta svi su se radnici dužni ponašati i postupati na način
kojim ne uznemiravaju druge radnike, a nadređeni radnici dužni su o svome saznanju za
uznemiravanje radnika obavijestiti povjerenike koje je za to ovlastio ravnatelj.
(4) Uznemiravanje i spolno uznemiravanje jest povreda obveze iz radnog odnosa.



GLASOVNICA 10/2004.                                                                                   67
PRAVILNIK O RADU                                                                                 HZMO


(5) Ako radnika uznemiravaju stranke ili druge osobe koje nisu u radnom odnosu sa Zavodom, moraju
se poduzeti mjere za udaljenje tih osoba iz poslovnih prostora Zavoda.

                                               Članak 44.
(1) Radi zaštite dostojanstva radnika, ravnatelj Zavoda ili osoba koju on za to ovlasti, imenuje dva
povjerenika, jednu ženu i jednoga muškarca i njihove zamjenike u svakoj područnoj službi i Središnjoj
službi Zavoda, koji su ovlašteni za primanje pritužbi zbog zaštite dostojanstva radnika i provođenje
ispitnoga postupka utvrđivanja osnovanosti pritužbe.
(2) Imena i brojevi telefona povjerenika i njihovih zamjenika moraju biti izvješeni na svim oglasnim
pločama ustrojstvenih jedinica Zavoda.

                                               Članak 45.
(1) Radnik podnosi pritužbu jednome od povjerenika, prema vlastitom izboru, bez obzira na svoj spol.
(2) Pritužba se podnosi pismeno ili usmeno.
(3) O usmenoj pritužbi povjerenik sastavlja bilješku koju potpisuje podnositelj pritužbe.

                                               Članak 46.
(1) Povjerenik utvrđuje sve činjenice i okolnosti potrebne za donošenje odluke o pritužbi.
(2) Povjerenik je dužan najkasnije idućega radnoga dana nakon podnošenja pritužbe pozvati radnika,
odnosno drugu osobu protiv koje je pritužba podnesena da se očituje o pritužbi.
(3) Radnik može zahtijevati da pri davanju izjave bude prisutan predstavnik radničkoga vijeća,
odnosno sindikalni povjerenik, odvjetnik ili druga osoba ovlaštena za zastupanje radnika u postupku
pred sudom.
(4) O očitovanju iz stavka 2. ovoga članka povjerenik sastavlja bilješku, koju taj radnik, odnosno druga
osoba potpisuje.
(5) Ako se druga pozvana osoba koja nije radnik Zavoda ne odazove povjerenikovu pozivu, povjerenik
će poduzeti mjere za zaštitu radnika.

                                               Članak 47.
(1) Svi radnici dužni su surađivati s povjerenikom, odazvati se njegovu pozivu te mu priopćiti podatke
važne za utvrđivanje činjenica u postupku zaštite dostojanstva radnika.
(2) Onemogućavanje povjerenika u provedbi postupka rješavanja o pritužbi povreda je obveze iz
radnog odnosa.
(3) U postupku rješavanja o pritužbi povjerenik je dužan sve radnje provoditi na način kojim se jamči
tajnost postupka i zaštita privatnosti svake osobe, imajući pritom na umu da ne šteti obavljanju
djelatnosti Zavoda.
(4) Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.

                                               Članak 48.
(1) Radi sprječavanja daljnjeg uznemiravanja, povjerenik može odrediti privremene mjere za zaštitu
uznemiravanog radnika, kao što su oslobođenje podnositelja pritužbe od obveze rada ili obveze
obavljanja onih poslova kod kojih dolazi u doticaj s osobom protiv koje je podnio pritužbu, privremeno
raspoređivanje na druge poslove radnika protiv kojega je pritužba podnesena ili njegovo udaljenje s
rada i druge odgovarajuće mjere.
(2) Privremene se mjere utvrđuju za razdoblje do završetka postupka rješavanja pritužbe.
(3) O privremenoj mjeri obavještava se nadređeni rukovoditelj radnika kojemu je privremena mjera
određena.
(4) Za vrijeme oslobođenja od obveze rada ili obveze obavljanja određenih poslova podnositelj
pritužbe ima pravo na naknadu plaće, odnosno plaću u visini kao da je radio.
(5) Za vrijeme privremenog raspoređivanja na druge poslove, radnik protiv kojega je pritužba
podnesena, ima pravo na plaću poslova radnoga mjesta na koje je privremeno raspoređen, a za


68                                                                               GLASOVNICA 10/2004.
HZMO                                                                              PRAVILNIK           O
RADU

vrijeme udaljenja s rada ima pravo na naknadu plaće u visini polovine plaće poslova radnoga mjesta s
kojega je udaljen.




                                                Članak 49.
Povjerenik je dužan u roku od pet dana od dana dostave pritužbe cjelokupni ispitni materijal, s
prijedlogom za poduzimanje odgovarajućih mjera, dostaviti osobi odnosno tijelu nadležnom za
donošenje odluke o pritužbi.
                                                Članak 50.
(1) Odluku o pritužbi donosi:
- predstojnik područne službe Zavoda, ako je pritužba podnesena protiv radnika područne službe
- predstojnik Ureda ravnatelja Zavoda, ako je pritužba podnesena protiv radnika Središnje službe
- ravnatelj Zavoda, ako je pritužba podnesena protiv predstojnika područne službe, predstojnika
    Ureda ravnatelja ili pomoćnika ravnatelja
- Upravno vijeće Zavoda, ako je pritužba podnesena protiv ravnatelja Zavoda.
(2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka može se:
- razmjestiti radnike u poslovnim prostorijama
- utvrditi drukčiji raspored rada određenih radnika ako to priroda posla omogućuje
- ponuditi radniku, podnositelju pritužbe sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih
    odgovarajućih poslova, bez smanjenja plaće na tim poslovima
- utvrditi obvezu izobrazbe radnika u trajanju najviše tri mjeseca
- ponuditi radniku protiv kojega je podnesena pritužba, sklapanje ugovora o radu za obavljanje
    drugih poslova
- pisano upozoriti radnika na obveze iz radnog odnosa, uz najavu mogućnosti otkaza ugovora o
    radu
- donijeti odluku o otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora ili odluku o otkazu
    ugovora o radu.
(3) Osoba, odnosno tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od osam dana od dana dostave
pritužbe donijeti odluku o pritužbi.
(4) Odluka o pritužbi dostavlja se podnositelju pritužbe, radniku protiv kojega je pritužba podnesena i
unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici mjerodavnoj za kadrovske poslove.

                                                Članak 51.
Ako se odlukom iz članka 50. ovoga pravilnika pritužba odbije kao neosnovana, radnik protiv kojega je
pritužba podnesena ima pravo na razliku između plaće koju je ostvario za vrijeme privremenog
rasporeda i plaće koju bi ostvario da je radio, a u slučaju udaljenja s rada ima pravo na razliku između
naknade plaće za vrijeme udaljenja i plaće koju bi ostvario da je radio.


                                        V. RADNO VRIJEME

Puno radno vrijeme
                                                Članak 52.
(1) Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.
(2) Tjedno radno vrijeme u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.
(3) O rasporedu radnog vremena pisanom odlukom odlučuje ravnatelj Zavoda ili osoba koju on za to
ovlasti.
(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka donosi se nakon prethodnog savjetovanja s radničkim vijećem, a
ako radničko vijeće nije osnovano, sa sindikalnim povjerenikom.
(5) Sve odluke o radnom vremenu, osim odluke o hitnom prekovremenom radu, moraju se objaviti na
oglasnim pločama, najkasnije tjedan dana prije početka primjene.

GLASOVNICA 10/2004.                                                                                  69
PRAVILNIK O RADU                                                                                 HZMO



Nepuno radno vrijeme
                                                Članak 53.
(1) Ugovor o radu u nepunom radnom vremenu sklopit će se kada priroda i opseg posla, odnosno
organizacija rada ne zahtijeva rad u punom radnom vremenu.
(2) Ugovor o radu u nepunom radnom vremenu može se sklopiti i za rad na poslovima na kojima rade
radnici s pravom na kraće radno vrijeme.
(3) Ako to priroda i organizacija rada omogućava, na istim poslovima mogu raditi dva izvršitelja, svaki
u nepunom radnom vremenu.
(4) Rad u nepunom radnom vremenu može biti raspoređen u istom ili različitom trajanju tijekom
tjedna, odnosno samo u neke dane u tjednu.

                                                Članak 54.
Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu ima ista prava kao i radnik koji radi u punom radnom
vremenu, osim prava na plaću i naknadu plaće i prava na stanku (odmor) tijekom rada.


                                        VI. ODMORI I DOPUSTI
Stanka
                                                Članak 55.
(1) Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od
30 minuta, koji će koristiti u vremenu utvrđenom odlukom o rasporedu radnog vremena iz članka 52.
stavka 3. ovoga pravilnika.
(2) Ako priroda posla ne omogućuje stanku tijekom rada, neposredni rukovoditelj omogućit će radniku
da radi dnevno toliko kraće.

Tjedni odmor
                                                Članak 56.
(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.
(2) Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.
(3) Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog
odmora tijekom sljedećega tjedna.
(4) Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stavka 3. ovoga članka,
radniku se u svakom slučaju mora omogućiti korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnoga
rada.

Trajanje godišnjeg odmora
                                                Članak 57.
(1) Najkraće trajanje plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo svake kalendarske godine
jest 18 radnih dana.
(2) Malodobni radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od
najmanje 24 radna dana.
(3) Slijepi radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana u kalendarskoj godini.
(4) Trajanje godišnjeg odmora, utvrđenog stavkom 1. i 2. ovoga članka, povećava se pribrajanjem
dana godišnjeg odmora utvrđenih na temelju sljedećih kriterija:
1. Prema složenosti poslova:
     a)   radniku na radnom mjestu IV. vrste                                        2 radna dana
     b)   radniku na radnom mjestu III. vrste                                       3 radna dana



70                                                                             GLASOVNICA 10/2004.
HZMO                                                                                 PRAVILNIK          O
RADU

    c)    radniku na radnom mjestu II. vrste                                          4 radna dana
    d)    radniku na radnom mjestu I. vrste                                           5 radnih dana

2. Prema uvjetima rada:
    a)    radniku koji obavlja poslove isključivo korištenjem stroja                  3 radna dana
    b)    radniku koji radi u smjenama, ako radi i noću                               2 radna dana


3. Prema prekovremenom radu:
    −     radniku koji je u prethodnoj kalendarskoj godini imao više od 50 sati
          prekovremenoga rada                                                         1 radni dan
4. Prema dužini radnoga staža:
    a)    od 1 do 5 godina                                                            1 radni dan
    b)    od 6 do 9 godina                                                            2 radna dana
    c)    od 10 do 13 godina                                                          3 radna dana
    d)    od 14 do 17 godina                                                          4 radna dana
    e)    od 18 do 21 godinu                                                          5 radnih dana
    f)    od 22 do 25 godina                                                          6 radnih dana
    g)    preko 25 godina                                                             8 radnih dana
Ukupnim radnim stažem iz ove točke smatra se radni staž koji će biti navršen do isteka kalendarske
godine za koju radnik koristi godišnji odmor.
5. Prema doprinosu u radu:
    −     radnik s natprosječnim rezultatima rada, prema ocjeni neposrednog
          rukovoditelja                                                               3 radna dana

6. Prema zdravstvenom stanju radnika:
    a)    radniku - ratnom, mirnodopskom ili civilnom invalidu, prema propisima
          o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata                                   5 radnih dana
    b)    bolesnom radniku, prema mišljenju izabranog doktora medicine
          primarne zdravstvene zaštite                                                4 radna dana
    c)    radniku – invalidu rada                                                     4 radna dana
7. Prema obvezama vezanim uz majčinstvo:
    a)    radnici - majci djeteta do 15 godina s psihofizičkim smetnjama             10 radnih dana
    b)    radnici - majci s djetetom do 10 godina                                     6 radnih dana
     c)   radnici - majci s dvoje ili više djece do 15 godina ili s troje ili više
          maloljetne djece                                                            4 radna dana
    d)    radnici - majci s dvoje maloljetne djece                                    3 radna dana
    e)    radnici - majci jednog maloljetnog djeteta                                  1 radni dan
     f)   samohranom roditelju iz točke 7.a) do e)                                   još 2 radna dana
Pravo iz točke 7.a) do e) ima i radnik - otac djeteta u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili
ako se majka zbog zdravstvenih razloga, prema nalazu liječnika, ne može brinuti o djetetu, kao i
radnik - posvojitelj djeteta, odnosno osoba koja njeguje dijete.
Prava iz točke 7.a) do e) mogu se koristiti samo po jednoj osnovi.

8. Prema drugim socijalnim prilikama:
    a)    roditelju (posvojitelju) djeteta s težim smetnjama u razvoju i
          invalidnog djeteta                                                         10 radnih dana
    b)    roditelju teško bolesnog djeteta, neovisno o godinama života, čija je
          bolest prema ocjeni liječnika primarne zdravstvene zaštite trajnijeg i
          neizvjesnog ishoda                                                         10 radnih dana


GLASOVNICA 10/2004.                                                                                     71
PRAVILNIK O RADU                                                                                    HZMO


     c)   radniku koji je obvezan njegovati teško bolesnog ili nepokretnog
          bračnog druga ili roditelja koji je nesposoban brinuti se o sebi
                                                                                      4 radna dana
Prava iz stavka 3. točke 7.a) i 8.a) ovoga članka mogu se koristiti samo po jednoj osnovi.




9. Prema navršenim godinama života radnika:
     a)   od 25 do 30 godina                                                          1 radni dan
     b)   od 31 do 40 godina                                                          2 radna dana

     c)   od 41 do 50 godina                                                          3 radna dana
     d)   preko 50 godina                                                             4 radna dana.

Navršenim godinama života iz ove točke smatraju se godine života koje radnik navršava u
kalendarskoj godini za koju koristi godišnji odmor.

                                               Članak 58.
(1) Radniku kojemu zbroj dana godišnjeg odmora, utvrđen ovim pravilnikom, iznosi više od 30 radnih
dana, ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana.
(2) Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se radniku prema kriterijima koje ispunjava na dan početka
korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju iz članka 57. stavka 4. toč. 4, 6, 7, 8. i 9. ovoga pravilnika.
                                               Članak 59.
U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora, blagdani i neradni dani određeni
zakonom i razdoblja privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik.

Izuzetak od prava na razmjerni dio godišnjeg odmora

                                               Članak 60.
Radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja, ima pravo na puni godišnji odmor.

Raspored korištenja godišnjeg odmora

                                               Članak 61.
(1) Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se na temelju potreba organizacije rada i
mogućnosti i potreba radnika.
(2) O odluci o rasporedu korištenja godišnjeg odmora osoba iz članka 103. ovoga pravilnika
savjetovat će se s radničkim vijećem, a ako ono nije utemeljeno, sa sindikalnim povjerenikom.
(3) Do donošenja odluke o rasporedu korištenja godišnjih odmora može se odobriti korištenje
godišnjih odmora na pojedinačni zahtjev radnika.
(4) Na temelju odluke o rasporedu korištenja godišnjeg odmora radniku se, najmanje 15 dana prije
korištenja, dostavlja rješenje kojim ga se obavještava o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora.
(5) Ako zbog nepredviđenih okolnosti ili drugih objektivnih razloga radnik nije u mogućnosti koristiti
godišnji odmor u predviđeno vrijeme, neposredni rukovoditelj utvrđuje mu drugo vrijeme korištenja
godišnjeg odmora.
(6) Dva puta po jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti po želji, uz obvezu da o tome
obavijesti svoga neposrednog rukovoditelja dva dana prije početka korištenja.

                                               Članak 62.



72                                                                                 GLASOVNICA 10/2004.
HZMO                                                                             PRAVILNIK             O
RADU

(1) Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi obavljanja
osobito važnih i neodgodivih poslova.
(2) Radniku kojemu je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti
naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
(3) Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova uzrokovanih odgodom, odnosno prekidom
korištenja godišnjeg odmora.
(4) Troškovima iz stavka 3. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.
(5) Putni troškovi su stvarni troškovi prijevoza koje je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta
zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku
do mjesta zaposlenja u visini određenoj ovim pravilnikom.
(6) Drugi troškovi su ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg
odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

                                               Članak 63.
(1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je
radio u redovitom radnom vremenu, odnosno u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u
prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.
(2) Radnik koji zbog prirode posla mora raditi noću ili nedjeljom, odnosno zakonom utvrđenim
neradnim danom, ima pravo na naknadu plaće za korištenje godišnjeg odmora u visini prosječne
mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.
(3) Naknada plaće iz stavka 1. i 2. ovoga članka isplaćuje se radniku u roku utvrđenom za isplatu
plaće.

Plaćeni dopust
                                               Članak 64.
(1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće
(plaćeni dopust) do ukupno najviše deset radnih dana u sljedećim slučajevima:
1.    a) sklapanja braka
      b) rođenja djeteta
      c) smrti bračnog druga ili osobe s kojom živi u izvanbračnoj zajednici,
         djeteta, roditelja i njihovih bračnih drugova, posvojitelja, posvojenika,
         skrbnika i unuka
      d) elementarne nepogode                                                          5 radnih dana

2.    a) smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja bračnog druga
      b) teže bolesti, odnosno njege bračnog druga ili osobe s kojom živi u
         izvanbračnoj zajednici, djeteta i njegovog bračnog druga i roditelja
         radnika
      c) selidbe                                                                       3 radna dana

3.    a) većeg oštećenja ili uništenja materijalnih dobara uzrokovanog požarom,
         poplavom ili drugom višom silom, te ratnim ili terorističkim djelovanjem
                                                                                       2 radna dana
      b) smrti drugog člana uže obitelji iz čl. 49. st. 2. Zakona o radu, srodnika u
         pobočnoj liniji i tazbinskih srodnika: baka i djedova radnikova bračnog
         druga, njegove braće i sestara i njihove djece
          - izvan radnikova mjesta stanovanja
          - u mjestu radnikova stanovanja
                                                                                       2 radna dana
                                                                                       1 radni dan
      c) sudjelovanja u radu sindikalnih tijela, sindikalnim susretima i sl.

GLASOVNICA 10/2004.                                                                                    73
PRAVILNIK O RADU                                                                                   HZMO


      d) neodgodive privatne potrebe                                                   2 radna dana

4.    nastupanja u kulturnim i sportskim priredbama                                    1 radni dan.

(2) Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj iz stavka 1. ovoga članka, neovisno o
broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.
(3) Radniku se može odobriti plaćeni dopust duži od 10 radnih dana ako tijekom kalendarske godine
nastane više događaja koji su osnova za korištenje plaćenog dopusta.
(4) Radnik - dobrovoljni davatelj krvi ima tijekom kalendarske godine pravo na dva slobodna radna
dana za svako dobrovoljno davanje krvi, koje na prijedlog radnika odobrava njegov neposredni
rukovoditelj, u skladu s radnim obvezama.

                                              Članak 65.
(1) Uz pravo na plaćeni dopust iz članka 64. ovoga pravilnika, radnik ima pravo i na plaćeni dopust za
vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja, i to:
1.    za pripremu i polaganje stručnog ispita (pripravničkog, državnog stručnog,
      pravosudnog i drugog ispita):
      -   radnik na radnom mjestu I. vrste                                             10 radnih dana
      -   radnik na radnom mjestu II. vrste                                             7 radnih dana
      -   radnik na radnom mjestu III. vrste                                            5 radnih dana
2.    za pripremanje i polaganje ispita na školama i visokim učilištima, na kojima
      se školuje na zahtjev Zavoda ili uz njegovu suglasnost:
      -   na srednjoj školi, za svaki razred                                            5 radnih dana
      -   na visokom učilištu, za svaku godinu dodiplomskog i poslijediplomskog
          studija                                                                      10 radnih dana
3.    za obrazovanje za potrebe radničkoga vijeća ili sindikalnog rada, prema
      programu osposobljavanja koji utvrđuje radničko vijeće, odnosno nadležno
      tijelo sindikata                                                                  5 radnih dana.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka radniku se može odobriti plaćeni dopust u dužem trajanju,
ali ne duže od 30 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.

                                              Članak 66.
(1) U trajanje plaćenog dopusta ne računaju se dani utvrđeni člankom 59. ovoga pravilnika.
(2) Za vrijeme plaćenoga dopusta radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.



Neplaćeni dopust
                                              Članak 67.
(1) Radniku se može odobriti neplaćeni dopust zbog njegove osobne potrebe, ako izbivanje radnika s
rada neće štetno utjecati na obavljanje poslova u stručnoj službi Zavoda.
(2) Mišljenje o štetnom utjecaju iz stavka 1. ovoga članka daje neposredni rukovoditelj radnika.


                                              Članak 68.
Radnik ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne kalendarske godine za potrebe vlastitog
školovanja ili stručnog usavršavanja koje je u vezi s poslovima koje radnik obavlja ili s njegovom
profesijom ili djelatnošću Zavoda, i to:
-    5 dana za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi
- 10 dana za polaganje ispita na višoj školi ili fakultetu
- 10 dana za pripremu i polaganje stručnog ispita (pripravničkog, državnog stručnog,
         pravosudnog ili drugog ispita)


74                                                                             GLASOVNICA 10/2004.
HZMO                                                                            PRAVILNIK           O
RADU

-    5 dana za prisustvovanje stručnim seminarima i savjetovanjima
-    2 dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatičko
        školovanje, učenje stranih jezika i sl.).




               VII. PLAĆA, NAKNADA PLAĆE I MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Plaća
                                             Članak 69.
(1) Plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za koje je radnik sklopio
ugovor o radu i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnoga staža.
(2) Povećanje plaće za navršene godine radnoga staža pripada radniku od prvoga dana onoga
mjeseca u kojem stječe pravo.
(3) Plaća iz stavka 1. ovoga članka uvećava se za 8% ako radnik ima znanstveni stupanj magistra
znanosti, odnosno za 15% ako radnik ima znanstveni stupanj doktora znanosti te ako su ispunjeni
sljedeći uvjeti:
- ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojemu je zaposlen
- ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnoga mjesta na kojemu je zaposlen.


Pravo na povećanu plaću
                                             Članak 70.
(1) Radnik ima pravo na povećanu plaću:
-    za noćni rad                                 40%
-    za prekovremeni rad                          50%
-    za rad nedjeljom                             35%
-    za rad subotom                               25%
-    za smjenski rad                              10%.

(2) Za rad u dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom i rad na dan Uskrsa radnik ima pravo
na plaću uvećanu za 150%.
(3) Povećanja plaća iz stavka 1. i stavka 1. podstavka 1, 2. i 5. i stavka 2. ovoga članka međusobno
se ne isključuju.
(4) Umjesto povećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, radnik može koristiti slobodne radne
dane prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1
sat i 30 minuta redovitoga sata rada).

Naknada plaće
                                             Članak 71.
(1) Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio, kada ne radi zbog:
-    godišnjeg odmora
-    plaćenog dopusta
-    blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom
-    obrazovanja, prekvalifikacije, profesionalnog i stručnog osposobljavanja na koje ga je uputio
     Zavod
-    obrazovanja za potrebu radničkoga vijeća, odnosno sindikata
-    zastoja u poslu do kojega nije došlo zbog njegove krivnje



GLASOVNICA 10/2004.                                                                                75
PRAVILNIK O RADU                                                                                HZMO


-    prekida rada zbog uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja iz članka 22. a stavka 7. Zakona o
     radu
-    liječničkog pregleda koji se ne može obaviti izvan redovitog radnog vremena ili je hitne prirode,
     odazivanja na poziv državnog tijela, vojne vježbe i civilne zaštite i u drugim opravdanim
     slučajevima, na temelju prethodnog, odnosno naknadnog dopuštenja neposrednog rukovoditelja
-    drugih slučajeva utvrđenih zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom.
(2) Naknada plaće iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka ne smije biti manja od naknade utvrđene
člankom 45. stavkom 1. Zakona o radu.




                                             Članak 72.
(1) Za vrijeme izostanka s rada zbog bolovanja do 42 dana, radnik ima pravo na naknadu plaće u
visini 85% od njegove plaće isplaćene u mjesecu neposredno prije početka bolovanja.
(2) Za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, radnik ima pravo na naknadu
plaće u visini 100% plaće koja mu je isplaćena u mjesecu neposredno prije početka bolovanja.
(3) Ako radniku u razdoblju iz stavka 1. i 2. ovoga članka nije isplaćena plaća zbog odsutnosti s rada,
radnik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu plaće u visini 85%, a radnik iz stavka 2. ovoga
članka u visini 100% od plaće poslova radnog mjesta koju bi primio da je radio.
                                             Članak 73.
(1) Za vrijeme pritvora, a najduže šest mjeseci radnik ima pravo na naknadu plaće u visini jedne
trećine, odnosno ako uzdržava obitelj u visini jedne polovine prosječne mjesečne plaće koja mu je
isplaćena u prethodna tri mjeseca.



(2) Pravo na naknadu plaće iz stavka 1. ovoga članka nema radnik kojemu se izvanredno otkazuje
ugovor o radu zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa.

                                             Članak 74.
(1) Za rad u radničkom vijeću svaki član ima pravo na naknadu plaće u visini njegove plaće za šest
radnih sati tjedno.
(2) Poslovi predsjednika ili jednog člana radničkoga vijeća mogu se obavljati u punom radnom
vremenu, uz pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.
(3) Ako u Zavodu nije utemeljeno radničko vijeće, pravo iz stavka 1. ovoga članka imaju sindikalni
povjerenici koji su preuzeli prava i obveze radničkoga vijeća.
(4) Sindikalni povjerenik područne službe u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, koji je preuzeo prava i
obveze radničkoga vijeća, ima pravo na naknadu plaće u visini njegove plaće za 16 sati tjedno.
(5) Predsjednik jednog, većinskog sindikata ili sindikalni povjerenik, kojega odrede sindikati
sporazumno, ima pravo iz stavka 2. ovoga članka.

Solidarnost - zadržavanje plaće
                                             Članak 75.
Radnik, kojemu se nudi obavljanje poslova drugoga radnog mjesta, osim zbog razloga koji su
uvjetovani kršenjem obveza iz ugovora o radu, a nedostaje mu najviše pet godina staža ili pet godina
života do stjecanja prava na starosnu mirovinu iz članka 30. Zakona o mirovinskom osiguranju, ima
pravo, do ispunjenja uvjeta za tu starosnu mirovinu, zadržati plaću poslova radnog mjesta koje je
obavljao prije izmjene ugovora o radu, a ako takvog radnog mjesta više nema, plaću poslova sličnoga
radnog mjesta.




76                                                                            GLASOVNICA 10/2004.
HZMO                                                                                PRAVILNIK            O
RADU

Isplata plaće
                                               Članak 76.
(1) Izračun plaće obuhvaća specifikaciju plaćanja doprinosa, poreza na dohodak i prireza prema
poreznim stopama, uz naznaku osobnog odbitka, i sve druge podatke iz kojih se vidi kako je utvrđen
iznos plaće, naknade plaće i naknade materijalnih prava radniku.
(2) Radnici imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati plaća.
(3) Zavod je dužan, na zahtjev radnika, obavljati uplatu obustava od plaće (kredita, uzdržavanja,
sindikalne članarine, osiguranja i sl.).




                                               Članak 77.
(1) U Zavodu nema tajnosti plaća.
(2) Javnost plaća osigurava se uvidom člana radničkoga vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika u
obračun plaće, ako to zahtijeva radnik.



Ostala materijalna prava

Jubilarna nagrada
                                               Članak 78.
(1) Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za neprekinuti staž u javnim službama kada navrši:
-    5 godina – u visini jedne osnovice iz stavka 2. ovoga članka
- 10 godina – u visini 1,25 osnovice iz stavka 2. ovoga članka
- 15 godina – u visini 1,50 osnovice iz stavka 2. ovoga članka
- 20 godina – u visini 1,75 osnovice iz stavka 2. ovoga članka
- 25 godina – u visini dvije osnovice iz stavka 2. ovoga članka
- 30 godina – u visini 2,50 osnovice iz stavka 2. ovoga članka
- 35 godina – u visini tri osnovice iz stavka 2. ovoga članka
- 40 godina – u visini četiri osnovice iz stavka 2. ovoga članka.
(2) Osnovicom za isplatu jubilarnih nagrada smatra se osnovica utvrđena za isplatu jubilarnih nagrada
u javnim službama, na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama (“Narodne novine”, br.
27/01).
(3) Pravo na jubilarnu nagradu radnik stječe na dan navršenja godina staža, a jubilarna se nagrada
isplaćuje sljedećega mjeseca nakon stjecanja prava.
(4) Jubilarna se nagrada isplaćuje u neto iznosu.
(5) Jubilarna nagrada i otpremnina međusobno se ne isključuju.

Solidarna potpora
                                               Članak 79.
(1) Radnikova obitelj ima pravo na potporu u slučaju:
1. smrti radnika koji izgubi život u obavljanju ili u povodu obavljanja službe, odnosno rada – u visini tri
    proračunske osnovice i pogrebne troškove
2. smrti radnika – u visini dvije proračunske osnovice.
(2) Solidarna potpora iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se u neto iznosu.

                                               Članak 80.
(1) Radnik ima pravo na potporu u slučaju:
1. smrti člana radnikove uže obitelji (bračnog druga, osobe s kojom živi u izvanbračnoj zajednici,
    djeteta i roditelja, odnosno posvojitelja) – u visini jedne proračunske osnovice
2. bolovanja dužeg od 90 dana – jednom godišnje, u visini jedne proračunske osnovice


GLASOVNICA 10/2004.                                                                                     77
PRAVILNIK O RADU                                                                                HZMO


3. nastanka invalidnosti u visini jedne proračunske osnovice
4. utvrđenog statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata I.–IV. skupine ili težeg
   tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili teže bolesti radnika, radnikovog djeteta ili bračnog druga,
   odnosno osobe s kojom živi u izvanbračnoj zajednici – jednom godišnje, u visini jedne
   proračunske osnovice
5. kupnje medicinskih pomagala ili prijeko potrebnih lijekova za radnika, dijete ili bračnoga druga u
   visini stvarnih troškova, a najviše do visine iznosa jedne proračunske osnovice godišnje.

(2) Bolovanjem iz stavka 1. točke 2. ovoga članka smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede,
odnosno drugih okolnosti, u skladu s člankom 23. toč. 1. do 8. i 11. Zakona o zdravstvenom
osiguranju (“Narodne novine”, br. 94/01, 88/02 i 149/02).
(3) Potpore iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.
(4) Solidarna potpora iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se u neto iznosu.

                                              Članak 81.
Solidarna se potpora isplaćuje na zahtjev radnika, odnosno njegove obitelji, uz predočenje potrebne
dokumentacije, ili na temelju saznanja o događaju koji je osnova za isplatu solidarne potpore.

Dnevnica i naknada prijevoznih
troškova na službenom putovanju
                                              Članak 82.
(1) Službenim putovanjem smatra se putovanje iz radnikova mjesta rada u drugo mjesto, osim u
mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište, radi obavljanja poslova određenih u nalogu
za službeno putovanje.

(2) Nalog za službeno putovanje sadrži:
-    ime i prezime radnika
-    mjesto u koje se službeno putuje
-    prijevozno sredstvo koje radnik može koristiti za prijevoz na službenom putovanju
-    registarski broj privatnog vozila, ako se odobrava prijevoz tim vozilom
-    dan početka putovanja i njegovo trajanje
-    dane povratka radnika u mjesto rada ili mjesto njegova prebivališta ili uobičajenog boravišta, ako
     službeno putovanje traje više dana, s obvezom svakodnevnog povratka u mjesto rada ili mjesto
     njegova prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno povratka u dane tjednog odmora ili dane
     kada radnici Zavoda ne rade (čl. 84.)
-    datum izdavanja naloga za službeno putovanje
-    potpis osobe koja je izdala nalog za službeno putovanje
-    pečat.

(3) Pri odobravanju prijevoznoga sredstva mora se voditi briga o ekonomičnosti ukupnih troškova
službenoga putovanja.
(4) Nalog za službeno putovanje daje osoba iz članka 103. ovoga pravilnika.

                                              Članak 83.
(1) Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu naknada prijevoznih troškova,
dnevnica i naknada troškova noćenja u visini stvarnih izdataka.
(2) Dnevnica iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se za službena putovanja iz radnikova mjesta rada u
drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), čija je udaljenost
najmanje 30 km.
(3) Dnevnica za službeno putovanje isplaćuje se u visini utvrđenoj za državna tijela.
(4) Puna dnevnica obračunava se kada putovanje traje preko 12 sati.
(5) Za putovanje preko 8 do 12 sati obračunava se pola dnevnice.
(6) Dnevnice i naknada za odvojeni život međusobno se isključuju.

78                                                                             GLASOVNICA 10/2004.
HZMO                                                                                PRAVILNIK            O
RADU


                                               Članak 84.
(1) Kada se radnik upućuje na službeno putovanje u mjesto iz kojega je omogućen svakodnevni
povratak u mjesto rada ili mjesto njegova prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta, a udaljenost
između tih mjesta je manja od 60 km, službeno putovanje može trajati najduže 12 sati, s pravom na
pola dnevnice, osim ako je, zbog potrebe obavljanja posla ili prometnih veza, putnim nalogom
izrijekom drukčije određeno.
(2) Ako službeno putovanje iz stavka 1. ovoga članka traje preko 12 sati zbog nemogućnosti povratka
u mjesto rada ili mjesto prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta sredstvima javnoga prometa,
radnik ima pravo na punu dnevnicu, bez naknade troškova noćenja.
(3) Ako udaljenost između mjesta rada ili mjesta radnikova prebivališta, odnosno uobičajenog
boravišta i mjesta u koje se upućuje na službeno putovanje iznosi od 60 do 200 km, a službeno
putovanje traje više dana, radnik ima pravo na punu dnevnicu i naknadu troškova noćenja samo za
radne dane, a ne i za dane tjednog odmora i dane u koje radnici Zavoda ne rade, u skladu s
utvrđenim rasporedom radnog vremena.
(4) Iznimno, u slučaju potrebe obavljanja određenih poslova i u dane iz stavka 3. ovoga članka, radnik
ima pravo na dnevnicu i naknadu troškova noćenja i za te dane, samo ako je to putnim nalogom
izrijekom određeno.
                                               Članak 85.
Dnevnice za službena putovanja u inozemstvo utvrđuju se i obračunavaju u skladu s propisima koji se
primjenjuju na korisnike državnog proračuna.

                                               Članak 86.
(1) Kao vrijeme provedeno na službenom putovanju u zemlji smatra se: u odlasku, vrijeme od trenutka
polaska javnoga prijevoznog sredstva iz mjesta rada, odnosno mjesta njegovog prebivališta, odnosno
uobičajenog boravišta kojim se radnik prema nalogu za službeno putovanje može koristiti za prijevoz,
a u povratku - vrijeme do trenutka dolaska prijevoznog sredstva u mjesto rada, odnosno mjesto
njegovog prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta.
(2) Kao vrijeme provedeno na službenom putovanju u inozemstvu smatra se: u odlasku, vrijeme od
trenutka prelaska granice Republike Hrvatske u susjednu stranu zemlju, a u povratku, vrijeme do
trenutka prelaska granice Republike Hrvatske.
(3) Ako se za prijevoz na službenom putovanju koristi zrakoplov, smatra se: u odlasku - 60 minuta
prije polijetanja zrakoplova, a u povratku - 60 minuta nakon slijetanja zrakoplova.

                                               Članak 87.
Za vrijeme trajanja službenog putovanja radniku pripada dnevnica i za dane tjednog odmora,
blagdana i neradnih dana provedenih na službenom putovanju, samo ako je to određeno putnim
nalogom.
                                               Članak 88.
(1) Na osnovi naloga za službeno putovanje radniku pripada akontacija troškova za službeno
putovanje u iznosu određenom u nalogu za službeno putovanje.
(2) Nakon završetka službenog putovanja, a najkasnije u roku od 5 dana od povratka sa službenog
putovanja, radnik je dužan podnijeti obračun troškova i izvješće o službenom putovanju.

                                               Članak 89.
Osim dnevnica, radniku pripada i naknada stvarnih izdataka za poštanske, telegrafske i telefonske
troškove, bankovne troškove i provizije za realizaciju kreditnih pisama i sličnih troškova koji su u vezi s
obavljanjem službenog posla, uz predočenje dokaza o plaćenim iznosima.

                                               Članak 90.
(1) Troškovi prijevoza radnika na službenom putovanju nadoknađuju se za najkraći put koji povezuje
mjesto rada s mjestom službenog putovanja, i to prema putničkoj tarifi prijevoznog sredstva kojim se
radnik, na osnovi naloga za službeno putovanje, koristi za prijevoz, a do cijene za kartu prvog razreda


GLASOVNICA 10/2004.                                                                                     79
PRAVILNIK O RADU                                                                                  HZMO


u vlaku, odnosno prvog razreda na brodu, odnosno autobusne karte, uz odgovarajuće dodatke za
obveznu rezervaciju mjesta u prijevoznom sredstvu.
(2) Dokaz o visini troškova prijevoza iz stavka 1. ovoga članka radnik je obvezan priložiti samo ako
cijena karte i drugih troškova nije objavljena ili je nepoznata mjerodavnoj ustrojstvenoj jedinici za
financijske poslove.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, zrakoplovnu kartu radnik je obvezan priložiti uz
obračun prijevoznih troškova i izvješće o službenom putovanju.
(4) Izdatak za kola za spavanje, kušet-kola i brodski krevet priznaje se ako radnik nakon dolaska u
mjesto određeno u nalogu za službeno putovanje odmah mora početi obavljati poslove zbog kojih je
upućen na službeno putovanje, odnosno ako je nakon obavljenog posla njihovo korištenje
ekonomičnije od troškova noćenja u mjestu službenog putovanja.
(5) Radniku se priznaju i troškovi prijevoza javnim prometnim sredstvima u mjestu službenog
putovanja, uz predočenje vozne karte.

                                              Članak 91.
(1) Radnik kojemu je za prijevoz na službenom putovanju odobreno korištenje prijevoznog sredstva
Zavoda nema pravo na naknadu troškova prijevoza.
(2) Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se
troškovi u visini 30% cijene litre benzina euro super 95 po prijeđenom kilometru i naknada izdataka za
cestarinu, tunelarinu i mostarinu.

                                              Članak 92.
(1) Ako se službeno putovanje obavlja na relaciji na kojoj ne prometuju sredstva javnoga prometa s
određenom tarifom, radnik može za prijevoz koristiti auto-taksi.
(2) Izdaci se za takav prijevoz radniku nadoknađuju prema računu fizičke ili pravne osobe koja je
obavila prijevoznu uslugu.
(3) Auto-taksijem može se koristiti i u hitnim, odnosno iznimnim slučajevima, uz dopuštenje ravnatelja
Zavoda, odnosno ovlaštene osobe.

                                              Članak 93.
Osobama koje nisu zasnovale radni odnos u Zavodu, a obavljaju poslove za Zavod izvan mjesta
svoga prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta i mjesta svoga zaposlenja, dnevnice i troškovi
prijevoza na službenom putovanju isplaćuju se u iznosu i pod uvjetima utvrđenim ovim pravilnikom za
radnike.

Naknada troškova prijevoza
                                              Članak 94.
(1) Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova mjesečne
karte mjesnoga javnog prijevoza u mjestu rada, bez obzira na broj dana provedenih na radu.
(2) Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućuje radniku redoviti dolazak na posao i
odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini troškova mjesečne karte
javnoga prijevoza u najbližemu mjestu u kojemu je taj prijevoz organiziran.
(3) Radnik koji se za dolazak iz mjesta svoga prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta u mjesto
rada mora koristiti međumjesnim prijevozom, ima pravo na naknadu troškova u visini stvarnih izdataka
prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte za udaljenost do 100 km između mjesta rada i
mjesta stanovanja, i to samo za dane stvarne prisutnosti na radu.
(4) Ako je udaljenost između mjesta radnikova stanovanja i mjesta rada veća od 100 km, naknada
troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom utvrđuje se posebnom
odlukom ministarstva nadležnog za područje mirovinskog osiguranja.
(5) Ako radnik mora sa stanice međumjesnoga prijevoza u mjestu svoga prebivališta, odnosno
uobičajenog boravišta koristiti i mjesni prijevoz, stvarni se izdaci utvrđuju u visini troškova mjesnog i
međumjesnoga javnog prijevoza, i to samo za dane stvarne prisutnosti na radu.


80                                                                              GLASOVNICA 10/2004.
HZMO                                                                                     PRAVILNIK      O
RADU

(6) Pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla imaju i učenici i studenti za vrijeme
praktičnog rada u Zavodu, razmjerno vremenu provedenom na praktičnom radu.
(7) Naknada troškova prijevoza isplaćuje se radniku unaprijed, i to najkasnije posljednjega dana u
mjesecu za idući mjesec.
(8) Ako postoji više mogućnosti prijevoza, o povoljnosti odlučuje Zavod, vodeći računa o vremenski
najprihvatljivijem prijevozu i o racionalnosti troškova.

                                                Članak 95.
(1) Za priznanje prava na naknadu troškova međumjesnoga prijevoza radnik je dužan priložiti dokaz o
prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu i izjavu o stvarnom korištenju međumjesnoga prijevoza.
(2) Dokaz o visini troškova međumjesnoga prijevoza radnik je obvezan dostaviti mjerodavnoj
ustrojstvenoj jedinici za financijske poslove.
(3) Dokaz o prisutnosti radnika na radu, koji koriste međumjesni prijevoz, dostavljaju ovlašteni
rukovoditelji unutarnjih ustrojstvenih jedinica mjerodavnoj ustrojstvenoj jedinici za financijske poslove.

Druga materijalna prava
                                                Članak 96.
Pravo na regres za korištenje godišnjega odmora, otpremninu, dar djetetu, božićnicu, osiguranje od
posljedica nesretnoga slučaja i druga materijalna prava radnici ostvaruju u skladu s kolektivnim
ugovorom, odnosno odlukom ravnatelja Zavoda.

Nagrada učenicima i studentima

                                                Članak 97.
Učenici i studenti za vrijeme praktičnog rada u Zavodu imaju pravo na nagradu, ako je takvo pravo
utvrđeno kolektivnim ugovorom ili odlukom ravnatelja Zavoda.

                                         VIII. NAKNADA ŠTETE

                                                Članak 98.
Radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Zavodu, dužan
je štetu naknaditi.
                                                Članak 99.
Prijavu protiv radnika zbog utvrđivanja odgovornosti za štetu može podnijeti radnik, odnosno tijelo
ovlašteno za podnošenje prijave zbog povrede radne obveze radnika.

                                               Članak 100.
(1) Radi utvrđivanja postojanja štete i njene visine, okolnosti pod kojima je ona nastala i odgovornosti
radnika za uzrokovanu štetu, osniva se komisija za štete.
(2) Komisija za štete sastoji se od predsjednika i dva člana, od kojih je predsjednik dipl. pravnik s
pravosudnim ispitom.
(3) Komisija za štete daje mišljenje o visini štete i odgovornosti radnika za uzrokovanu štetu.

                                               Članak 101.
Radnika se može osloboditi od dužnosti naknade štete u cijelosti ili djelomično, ako šteta nije učinjena
namjerno, pod uvjetom:
-   da se šteta može u cijelosti ili djelomično otkloniti radom u Zavodu, ili
-   da je radnik u teškoj materijalnoj situaciji, a naknada štete bi ga osobito teško pogodila, ili
-   da se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku, ili
-   da se radi o manjoj šteti.



GLASOVNICA 10/2004.                                                                                    81
PRAVILNIK O RADU                                                                              HZMO


                               IX. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Izostanak s rada za vrijeme otkaznoga roka

                                            Članak 102.
Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo izostati s rada osam sati tjedno radi traženja novog
zaposlenja.




                             X. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ
                                     RADNOG ODNOSA

Nadležno tijelo za odlučivanje
                                            Članak 103.
(1) O pravu i obvezi radnika odlučuje ravnatelj Zavoda ili osoba koju on za to ovlasti pisanom
punomoći, osim ako je Statutom Zavoda, ovim pravilnikom ili drugim općim aktom drukčije propisano.
(2) O pravu i obvezi radnika kojega je ravnatelj Zavoda pisanom punomoći ovlastio za odlučivanje o
pravima i obvezama radnika iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom odlučuje ravnatelj Zavoda.
                                            Članak 104.
U postupku odlučivanja o pravima i obvezama radnika, osoba iz članka 103. ovoga pravilnika, na
način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu, savjetovat će se, odnosno tražiti prethodnu
suglasnost radničkoga vijeća, a ako ono nije utemeljeno, sindikalnog povjerenika.

                                            Članak 105.
Svaka odluka kojom se odlučuje o pravu ili obvezi radnika mora sadržavati uputu o pravu na
podnošenje zahtjeva za zaštitu prava ili utvrđenje da je odluka konačna.

Zahtjev za zaštitu prava
                                            Članak 106.
(1) Zahtjev radnika za zaštitu prava, podnesen radi ostvarenja nekog prava ili protiv odluke kojom je
povrijeđeno njegovo pravo, zadržava izvršenje odluke do njezine konačnosti, osim odluke o
imenovanju na položajno radno mjesto I. i II. vrste, izvanrednom otkazu ugovora o radu, pritužbi i
privremenoj mjeri zbog zaštite dostojanstva radnika, obvezi privremenog obavljanja drugih poslova
zbog izvanrednih okolnosti, prekovremenom radu, plaći, naknadi plaće i materijalnim pravima radnika.
(2) Zahtjev za zaštitu prava podnosi se nadležnoj osobi, odnosno tijelu preko unutarnje ustrojstvene
jedinice mjerodavne za kadrovske poslove.

Dostavljanje odluka
                                            Članak 107.
(1) Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pismenih akata o pravima i obvezama radnika obavlja se
neposrednim uručenjem radniku na njegovu mjestu rada, uz naznaku datuma uručenja i potpis
radnika na jednom primjerku odluke ili posebnoj potvrdi o obavljenom dostavljanju (dostavnici).
(2) Ako radnik odbije primiti odluku iz prethodnoga stavka, osoba koja je dostavlja načinit će o tome
zabilješku s naznakom datuma pokušaja dostave, a odluku će istoga dana staviti na oglasnu ploču.
(3) Dan isticanja odluke iz stavka 2. ovoga članka na oglasnoj ploči smatra se danom uručenja te
odluke radniku.


82                                                                           GLASOVNICA 10/2004.
HZMO                                                                             PRAVILNIK           O
RADU

                                             Članak 108.
(1) Ako zbog odsutnosti radnika s rada odluka ne može biti uručena na mjestu rada, dostavljanje će
se obaviti preko pošte, preporučenom pošiljkom s povratnicom, na adresu stanovanja radnika koju je
prijavio Zavodu.
(2) Ako dostavljanje odluke nije moguće provesti na način iz stavka 1. ovoga članka, odluka će se
istaknuti na oglasnoj ploči u sjedištu područne, odnosno središnje ustrojstvene jedinice Zavoda u kojoj
radnik radi, uz naznaku datuma stavljanja na oglasnu ploču.
(3) Dostavljanje se smatra obavljenim istekom roka od 3 dana od dana stavljanja odluke na oglasnu
ploču.
                                             Članak 109.
Ako radnik ima opunomoćenika, dostavljanje se obavlja osobi koja je određena za opunomoćenika.

Obavještavanje radnika
                                             Članak 110.
Obavještavanje radnika obavlja se putem oglasnih ploča u poslovnim prostorijama ustrojstvenih
jedinica Zavoda ili na drugi radnicima dostupan način.

                                             Članak 111.
(1) Propisi o radu i zaštiti na radu, pravilnici o radu i kolektivni ugovori kojima se uređuju prava i
obveze radnika na radu i u vezi s radom moraju biti dostupni radnicima dostavljanjem po jednog
primjerka tih pravnih akata sljedećim radnicima:
1. predsjedniku i članovima radničkoga vijeća, a ako ono nije utemeljeno, sindikalnom povjereniku
   koji je obavijestio Zavod o preuzimanju prava i obveza radničkog vijeća
2. načelnicima odjela pravnih, kadrovskih i općih poslova u svim ustrojstvenim jedinicama Zavoda, a
   po jedan primjerak pravnih akata o zaštiti na radu još i radnicima zaduženima za obavljanje
   poslova zaštite na radu
3. voditeljima ispostava
4. portirima, čuvarima i drugim osobama zaduženima za kontrolu ulaska i izlaska iz poslovnih zgrada
   Zavoda.

(2) Radnici imaju pravo uvida u pravne akte o radu i zaštiti na radu kod svih osoba iz stavka 1. ovoga
članka.

                              XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

                                             Članak 112.
Odredba članka 78. ovoga pravilnika primjenjuje se neovisno o priznatom pravu na jubilarnu nagradu
na temelju općih akata Zavoda koji su važili do 5. svibnja 2002.

                                             Članak 113.
Odredbe članka 71. stavka 1. podstavka 5. i članka 74. ovoga pravilnika primjenjivat će se do
uređenja prava na naknadu plaće sindikalnim povjerenicima kolektivnim ugovorom ili sporazumom
sklopljenim između Zavoda i sindikata.

                                             Članak 114.
Na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu, kl. 140-13/02-02/3171 od
25. travnja 2002., kl. 140-13/02-02/4207 od 21. lipnja 2002., kl. 140-13/03-02/2155 od 21. ožujka
2003. i kl. 140-13/03-02/6613 od 26. studenoga 2003.

                                             Članak 115.




GLASOVNICA 10/2004.                                                                                 83
PRAVILNIK O RADU                                                                                   HZMO


Ovaj će se pravilnik objaviti na oglasnim pločama svih područnih službi i Središnje službe Zavoda, a
stupa na snagu osmoga dana nakon objave na oglasnoj ploči u sjedištu Zavoda, A. Mihanovića 3 u
Zagrebu.

KLASA: 140-13/04-02/857
URBROJ: 341-99-01/1-04-1
Zagreb, 26. siječnja 2004.
                                                                                         RAVNATELJ
                                                                                   Srećko Vuković, v.r.

Ovaj je pravilnik objavljen na oglasnoj ploči Središnje službe Zavoda 28. siječnja 2004. i stupio je na
snagu 5. veljače 2004.
                                                                                        RAVNATELJ
                                                                                 Srećko Vuković, v.r.




                                           OBRAZLOŽENJE


Novi je Pravilnik o radu izrađen radi usklađivanja s izmijenjenim odredbama Zakona o radu ("Narodne
novine", br. 114/03) i odredbama Dodatka I. i Dodatka II. Temeljnog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", br. 42/03. i 182/03.).
U skladu s člankom 81. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje je dužan uskladiti Pravilnik o radu s odredbama toga zakona do 19. siječnja
2004.
Bitne novine kojima se navedeni tekst razlikuje od važećeg teksta Pravilnika o radu koji će stupanjem
na snagu novoga Pravilnika o radu prestati važiti, odnose se na sljedeće:


1. u skladu sa smjernicama ravnatelja Zavoda, brisane su pojedine odredbe koje su zajedno s
   ostalim odredbama činile zaokruženu cjelinu, ali koje nisu nužne u ovom tekstu, jer se izravno
   primjenjuju odredbe Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim
   službama i odredbe Zakona o radu

2. dopunjuju se odredbe o radnom stažu na način da se korisnicima invalidske mirovine zbog
   profesionalne nesposobnosti za rad u radni staž računa vrijeme koje im se priznaje u mirovinski
   staž kao staž osiguranja (čl. 4. st. 4. Nacrta prijedloga)


3. u skladu s člankom 22.a Zakona o radu dodane su odredbe o zaštiti dostojanstva radnika,
   odnosno zaštiti radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja kojima se utvrđuje:
     -   obveza nadređenih radnika da prije početka rada upoznaju radnike s propisima i ovim
         pravilnikom u vezi sa zaštitom dostojanstva radnika (čl. 43. st. 2. Nacrta prijedloga)
     -   obveza imenovanja posebnih povjerenika u svakoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda (područnim
         službama i Središnjoj službi) koji su ovlašteni primati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva
         radnika i provoditi ispitni postupak utvrđivanja osnovanosti pritužbe (čl. 44. Nacrta prijedloga)
     -   mogućnost određivanja privremenih mjera do donošenja odluke o pritužbi (čl. 48. Nacrta
         prijedloga)
     -   obveza provođenja ispitnoga postupka utvrđivanja osnovanosti pritužbe, s prijedlogom za
         poduzimanje odgovarajućih mjera, u roku od 5 dana od dana dostave pritužbe (čl. 49. Nacrta
         prijedloga)
     -   nadležnost i rok od 8 dana za donošenje odluke o pritužbi, koji je utvrđen člankom 22.a
         stavkom 6. Zakona o radu (čl. 50. Nacrta prijedloga)




84                                                                               GLASOVNICA 10/2004.
HZMO                                                                              PRAVILNIK           O
RADU

4. u skladu s člankom 2. Dodatka I. Temeljnog kolektivnog ugovora dodana je odredba o povećanju
   plaće radniku koji ima znanstveni stupanj magistra, odnosno doktora znanosti (čl. 69. st. 3. Nacrta
   prijedloga)

5. u skladu s člankom 6. Dodatka I. Temeljenog kolektivnog ugovora utvrđuje se pravo na isplatu
   solidarnih potpora u neto iznosu (čl. 80. st. 4. Nacrta prijedloga)


6. zbog hitnog rješavanja pritužbe radnika zbog zaštite dostojanstva radnika i mogućnosti vođenja
   sudskoga spora ako poslodavac u roku od 8 dana ne poduzme odgovarajuće mjere radi
   sprječavanja nastavka uznemiravanja, utvrđuje se da zahtjev za zaštitu prava protiv odluke o
   pritužbi i odluke o privremenoj mjeri ne odgađa izvršenje odluke (čl. 106. st. 1. Nacrta prijedloga).




GLASOVNICA 10/2004.                                                                                  85

								
To top