Docstoc

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA _ RADA I

Document Sample
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA _ RADA I Powered By Docstoc
					        MINISTARSTVO GOSPODARSTVA , RADA I
                  PODUZETNIŠTVA




          Operativni program potpora industriji
tekstila i odjeće i industriji kože i proizvoda od kože za
                       2008. godinu




                  Zagreb, rujan 2008.
1. UVOD


Slično kao i u Europskoj Uniji, hrvatska industrija tekstila i odjeće, te industrija kože i
proizvoda od kože prolazi kroz razdoblje intenzivnih promjena i strukturnog
prilagođavanja.

1.1.       Industrija tekstila i odjeće

Većina hrvatskih proizvođača su još uvijek orijentirani na lohn proizvodnju (uglavnom u
mješovitoj proizvodnji - dio lohn proizvodnje i dio proizvodnje vlastitog proizvoda). Takva
orijentacija u proizvodnji znači da su im cijene zadane, a one su niže od cijena vlastitih
proizvoda, i niža su ulaganja u razvoj.

Proizvođači koji su razvili vlastiti proizvod i vlastitu robnu marku suočeni su s
problemima vezanima uz distribucijske kanale i relativno visokim troškovima marketinga.

Gubitak komparativnih prednosti u razmjeni tekstilnih i odjevnih proizvoda posljedično je
vezan uz spore strukturne prilagodbe što je naposljetku rezultiralo padom izvoza
značajnog dijela tekstilnih i odjevnih proizvoda na tržištu EU.

Konkurentnost u tekstilnoj industriji može se održati jedino ustrajavanjem na
investicijama u tehnologiju koja omogućuje višu razinu produktivnosti i kvalitetu
proizvoda pri čemu su ključne inovacije, kreativnost i dizajn.

Vizija hrvatske tekstilne i odjevne industrije temelji se na stalnom tehnološkom napretku,
kadrovskom i organizacijskom restrukturiranju, specijalizaciji i tržišno konkurentnoj
proizvodnji proizvoda s višim udjelima dodane vrijednosti.

Sadržaj razvojne strategije određen je sljedećim razvojnim ciljevima:

          tržišno repozicioniranje sukladno mogućnostima i sposobnostima hrvatskih
           tekstilnih tvrtki
          prijenos tehnologije i inovacija s ustrajanjem na većem udjelu vlastitih znanja
          proizvodna specijalizacija s ulaskom u tržišne niše više kvalitete i cjenovnih
           razreda
          okrupnjavanje tekstilnih tvrtki i njihovo mrežno povezivanje s nakanom
           postizanja veće pregovaračke sposobnosti
          kadrovsko prilagođavanje novim tržišnim, tehnološkim i organizacijskim uvjetima
           poslovanja i razvoja.

Očekivani rezultat razvojne strategije u dijelu organizacijskih prilagodbi podrazumijeva
postignuto partnerstvo i internalizirane sinergijske učinke organizirane klasterizacije.
1.2.   Industrija kože i proizvoda od kože

Trendovi u proizvodnji kože i proizvoda od kože u Hrvatskoj velikim se dijelom
podudaraju s trendovima ove djelatnosti u Europskoj uniji.

Ulaskom u EU, za očekivati je da će hrvatska industrija kože i proizvoda od kože
poboljšati svoju poziciju i konkurentnost u međunarodnoj podjeli rada. Preduvjet za to
jest aktivno restrukturiranje i tržišno repozicioniranje ove industrije.

Dva su bitna financijska cilja koje valja ostvariti za rast profitabilnosti: rast prihoda od
prodaje i rast proizvodnosti rada.
Za povećanje prihoda od prodaje važno je zadržati i ostvariti zadovoljstvo postojećih
kupaca i privući nove kupce. Dugoročno usmjerenje hrvatske industrije kože i proizvoda
od kože jest rast obujma prodaje vlastitih proizvoda i lohn poslova u višem cjenovnom i
kvalitativnom razredu, s većim udjelom dodane vrijednosti.

Navedeno zahtijeva veća ulaganja u marketing, istraživanje tržišta, razvoj, promociju i
širenje vlastite prodajne mreže. Cilj je poboljšati imidž i stvoriti prepoznatljive marke
proizvoda zanimljive kupcima.

U poslovnom procesu, preduvjet tome jest stručna radna snaga, ulaganje u suvremene
strojeve, opremu, informatizaciju i kontinuirano praćenje i poboljšanje kvalitete proizvoda
i proizvodnog procesa.

Ova koncepcija zahtijeva kratkoročno povećana ulaganja u razvoj. No na dugi rok,
racionalna su očekivanja da će prihodi od prodaje biti takvi da će omogućiti ostvarenje
zadovoljavajuće profitabilnosti.

Drugi važan cilj je povećati proizvodnost rada uz aktivno restrukturiranje. To
podrazumijeva smanjenje troškova proizvodnje, efikasnije korištenje postojeće opreme,
strojeva i tehnologije i učinkovitiji proizvodni proces. Rast proizvodnosti preduvjet je za
povećanje plaća kao jednog od odgovora u nastojanju za poboljšanjem kadrovske
strukture zaposlenih.

Da bi se iskoristili sinergijski učinci potrebna je veća razina suradnje proizvođača obuće
sa okružjem, s obrazovnim i istraživačkim institucijama, suradnja u razvoju proizvoda i
kooperacija sa drugim proizvođačima i trgovcima u razvoju proizvoda. Postoji
zainteresiranost proizvođača kože za bolju zajedničku suradnju s proizvođačima obuće,
galanterije, te povezivanjem s proizvođačima u odjevnoj industriji u lancu dodane
vrijednosti.

U provedbi strategije, u procesu integracije u EU, zadatak je države stvoriti uvjete za
ubrzano strukturno prilagođavanje i rast konkurentnosti hrvatske industrije kože i
proizvoda od kože, vodeći računa o održivom regionalnom razvoju.
2. PRAVNI TEMELJ

1. „Analiza dosadašnjeg razvoja i stanja industrije tekstila i odjeće u EU i Hrvatskoj“,
„Strateške odrednice razvoja industrije tekstila i odjeće u Hrvatskoj za razdoblje 2005-
2015. godine“ i „Razvojna strategija Hrvatske industrije tekstila i odjevnih predmeta za
razdoblje 2008-2015.godine“

Dokumenti usvojeni Odlukom Vlade RH od 25. listopada 2007. godine

2. „Strateške odrednice razvitka industrije kože i proizvoda od kože u Republici
Hrvatskoj za razdoblje od 2008.-2015. godine

Dokument usvojen Zaključkom Vlade RH od 21.svibnja 2008. godine


3. PROGRAMI


1. Program poticanja razvoja i jačanje konkurentnosti industrije tekstila i odjeće

Potražnja u okruženju postoji u smislu supstitucije uvoza, rasta izvoza, i pronalaženja
novih tržišta. Važnim se drži segmentiranje tržišta i uspješno identificiranje profitabilnih
tržišnih niša u segmentu osobne i proizvodne potrošnje.

Da bi se zadovoljila identificirana tržišna potražnja definirane su sastavnice tržišnog
repozicioniranja. One uključuju rast prihoda od prodaje i rast produktivnosti.

U konceptu rasta prihoda od prodaje, dugoročno strateško usmjerenje hrvatske
industrije tekstila i odjeće jest postupan prijelaz ka povećanju udjela vlastitih proizvoda u
strukturi prihoda. Navedeni prijelaz podrazumijeva orijentaciju na širenje baze
zadovoljnih i lojalnih kupaca s proizvodima prilagođenim zahtjevima istih.

U tom smislu važnim se drži kompletirati skup komplementarnih proizvoda (kolekcija), pri
čemu se posebno pozornost valja posvetiti odnosu cijene i kvalitete.

Važnim se drži smanjenje razlike u tehnološkom zaostajanju za EU. To u prvom redu
podrazumijeva transfer i primjenu novih tehnologija i inovacija u proizvodnji. Također
ubrzaniji transfer tehnologije i znanja omogućiti će razvoj novih proizvoda, a poglavito u
podgrupama relativno manje radno intenzivnih oblika proizvodnje s poveznicama prema
industrijama u kojima takvi proizvodi čine inpute odnosno komplementarne proizvode
(auto industrija, industrija namještaja, graditeljstvo, stanovanje i slično).

Povećanje produktivnosti temelji se na racionalizaciji poslovanja, poboljšanju tehnološke
opremljenosti i jačanju kadrovske osnove. Izvedenica ovog koncepta je primjerena
opremljenost proizvodnje, njezina maksimalna fleksibilnost uz racionalizaciju poslovanja
i podizanje razine znanja, što su ujedno i preduvjeti za ostvarivanje očekivane
inovativnosti u industriji tekstila i odjeće.
Razvoj distribucije uključuje pronalaženje učinkovitih oblika distribucije preko vlastite
mreže i trgovačkih lanaca. To se odnosi na razvoj vlastite distribucijske mreže i
kooperativne oblike distribucije kroz koje se objedinjavaju grupirani mali i srednji
proizvođači prema karakteristikama proizvoda s obzirom na njihovu komplementarnost.
Osim toga, važno je ustrajati na osmišljavanju alternativnih oblika distribucije, kao što su
franšiza, internet i slično.


2. Program poticanja razvoja i konkurentnosti industrije kože i proizvoda od kože

Vizija hrvatske industrije kože i proizvoda od kože temelji se na dinamičnom,
inovativnom, fleksibilnom, kupcima orijentiranom, proizvodnom i poslovnom umreženju.

Ciljevi razvojne strategije su sljedeći: promijeniti strukturu proizvodnje prema višim
kvalitativnim i cjenovnim razredima, stalno tehnološki obnavljati poslovanje i primjenjivati
prenesene inovacije i vlastito znanje, prilagoditi kadrovsku strukturu i zbrinuti tehnološki
višak zaposlenih, specijalizirati i okrupnjavati tvrtke oko nositelja razvoja, Organizirati
klasterizaciju djelatnosti na identificiranim i prihvaćenim čvorištima zajedništva.

Racionalna su očekivanja da će primjenom Programa ostvariti sljedeći rezultati:
konkurentna ponuda u tržišnim nišama viših kvalitativnih i cjenovnih razreda. Fleksibilna
proizvodnja manjih serija temeljena na proizvodnji i okrupnjena oko nositelja razvoja.
Povećan je udio vlastitih robnih marki u prihodima, u proizvodnji primijenjene prenesene
i vlastite tehnološke inovacije, podignuta je razina znanja zaposlenih, izgrađena
potrebna infrastruktura za zbrinjavanje industrijskog otpada.

Glavne aktivnosti koje treba provesti: restrukturiranje i konsolidacija poduzetnika u
poteškoćama, poticanje istraživanja, razvoja i primjene prenesenih i vlastitih znanja u
poslovanju, akvizicije u procesima okrupnjavanja djelatnosti, dislokacija proizvodnih
jedinica u RH i korištenje lokacijske rente, obrazovanje i stručno osposobljavanje
kadrova, razvoj distribucije, tehnološko-tehnička obnova proizvodnje, kadrovsko
restrukturiranje, zbrinjavanje i novo zapošljavanje, razvoj poduzetništva, kooperacije i
robnih marki, sufinanciranje infrastrukture i zbrinjavanja industrijskog otpada.


4. CILJ PROGRAMA

Sukladno usvojenim strateškim razvojnim dokumentima utvrđeni su sljedeći ciljevi:

      promjena strukture proizvodnje prema višim kvalitativnim i cjenovnim razredima
      stalno tehnološko obnavljanje i primjenjivanje prenesenih inovacija i vlastitih
       znanja
      prilagođavanje kadrovske strukture i zbrinjavanje zaposlenih koji su tehnološki
       višak
      specijalizacija i okrupnjivanje tvrtki oko nositelja razvoja
      organiziranje klasterizacije djelatnosti na identificiranim i prihvaćenim čvorištima
       zajedništva
5. SREDSTVA

Sredstva za provođenje ovog Operativnog programa osigurana su u Državnom
proračunu Republike Hrvatske za 2008.godinu.

Sredstva su bespovratna i dodjeljuju se kao subvencija trgovačkim društvima i
poduzetnicima fizičkim osobama koja ostvaruju dohodak od obrta i s obrtom
izjednačenim djelatnostima.

Sredstva unutar planiranog razdoblja iznose u ukupnom iznosu 129.000.000,00 kuna, na
razdjelu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, na kontu A560117 – Povećanje
konkurentnosti hrvatske industrije.

   1. Program Poticanje razvoja i jačanje konkurentnosti industrije tekstila i odjeće
      osigurano je 100.000.000,00 kuna

   2. Program Poticanja razvoja i jačanje konkurentnosti industrije kože i proizvoda od
      kože 29.000.000,00 kuna.


6. KORISNICI DRŽAVNE POTPORE

Potpora prema ovom Operativnom programu, ako je u skladu s uvjetima utvrđenim u
niže navedenim poglavljima , može biti odobrena:

   a) Trgovačkim društvima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čija je osnovna
      djelatnost definirana djelatnostima proizvodnje u području 13 – Proizvodnja
      tekstila, 14 – Proizvodnja odjeće i 15 – Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
      Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007.
   b) Poduzetniku fizičkoj osobi koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom
      izjednačenim djelatnostima čija je osnovna djelatnost definirana djelatnostima
      proizvodnje u području 13 – Proizvodnja tekstila, 14 – Proizvodnja odjeće i 15 –
      Proizvodnja kože i srodnih proizvoda Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007.,
      ako zadovoljava jedan od uvjeta iz članka 2. stavka 4. Zakona o porezu na dobit
      (Narodne novine broj 177/04)

          1. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od
             2.000.000,00 kuna, ili
          2. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak veći od
             400.000,00 kuna, ili
          3. ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna, ili
          4. ako u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15
             radnika

   c) Korisnici državne potpore ne mogu biti trgovačka društva i obrti koji su u
      poteškoćama, u stečaju ili postupku likvidacije i imaju nepodmirene obveze
      prema državi ili zaposlenicima
   d) Korisnici državne potpore ne mogu biti poduzetnici za koje je zatražen povrat
      potpora ili poduzetnici koji se nalaze u postupku povrata potpora

U Odluci o objavljivanju pravila o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje u
točki 9. navodi se kako ne postoji definicija Zajednice pojma »poduzetnik u teškoćama«.
Međutim, u svrhu primjene Smjernica Zajednice o državnim potporama za sanaciju i
restrukturiranje poduzetnika u teškoćama smatra se da je poduzetnik u teškoćama ako
nije sposoban vlastitim sredstvima ili sredstvima koja može pribaviti od svojih
vlasnika/dioničara ili vjerovnika spriječiti gubitke, a koji bi, bez vanjske intervencije
države, gotovo sigurno kratkoročno ili srednjoročno ugrozili njegov opstanak.

U smislu ovih Smjernica, smatra se da je poduzetnik u teškoćama, bez obzira na njegovu
veličinu, posebice u sljedećim slučajevima:

(a) u slučaju društva s ograničenom odgovornosti, ako je više od polovice upisanog
odnosno temeljnog kapitala nestalo, a više od četvrtine tog kapitala izgubljeno u
prethodnih dvanaest mjeseci;
(b) u slučaju trgovačkog društva u kojem su barem neki članovi neograničeno odgovorni
za dugove društva ako je više od polovice njegova kapitala prikazanog u financijskim
izvještajima trgovačkog društva nestalo, a više od četvrtine tog kapitala izgubljeno u
prethodnih dvanaest mjeseci;
(c) u slučaju bilo kojeg oblika trgovačkog društva ako temeljem nacionalnih propisa
ispunjava uvjete za pokretanje stečajnog postupka

Može se smatrati da je poduzetnik u teškoćama i kada nije ispunjena niti jedna od gore
navedenih pretpostavki, posebice ako su prisutni tipični pokazatelji da se radi o
poduzetniku u teškoćama, kao što su to primjerice rast gubitaka, smanjenje ukupnog
prihoda, rast zaliha, višak kapaciteta, smanjenje novčanih tokova, rast duga, porast
troškova kamata i pad ili nulta neto vrijednost imovine.

7. NOSITELJ PROGRAMA

Sukladno Odluci Vlade RH od 25. listopada 2007. godine i Zaključku Vlade RH od 21.
svibnja 2008. godine Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva i Ministarstvo
financija zaduženi su za izradu provedbenih dokumenata i provedbu.


8. NAMJENA DRŽAVNE POTPORE

Potpore po navedenim Programima dodjeljuju se za slijedeće Projekte:

   1.   Projekt poticanja proizvodnje proizvoda s većim udjelima dodane vrijednosti
   2.   Projekt razvoja robnih marki
   3.   Projekt razvoja kanala distribucije
   4.   Projekt obrazovanja i stručnog osposobljavanja kadrova
8.1. Projekt poticanja proizvodnje proizvoda s većim udjelima dodane vrijednosti

Projekt obuhvaća:

a) ulaganja u proizvodnju vlastitih proizvoda
b) ulaganja u doradu (lohn) s većim udjelom vlastitog materijala, pomoćnog pribora,
   izrade konstrukcije, gradiranja i izrade šablona

Projekt obuhvaća materijalna i nematerijalna ulaganja u:

- razvoj novih proizvoda i materijala, proizvodnih procesa ili usluga ili značajna
  poboljšanja već postojećih proizvoda, proizvodnih procesa ili usluga s višom dodanom
  vrijednosti ( savjetodavne i konzultantske usluge, testiranja, ispitivanja, izrada
  prototipa)

- ulaganje u razvoj i nabavu novih tehnologija - strojevi, postrojenja i oprema za
  proizvodnju, mjerni i kontrolni uređaji i instrumenti
- nabava industrijskog znanja (know-how), posebnih znanja i vještina, računalnog
  softwarea usmjerenog proizvodnji
- stručno osposobljavanje zaposlenih za primjenu novih tehnologija u tehnološkim
  procesima

Za projekt se odobravaju regionalne potpore i to za materijalna ulaganja u strojeve i
opremu i za nematerijalna ulaganja, te potpore za usavršavanje.

8.2. Projekt razvoja robnih marki

Projekt obuhvaća nematerijalna ulaganja u:

- kreiranje vlastite robne marke
- dizajn (dizajnerske studije)
- izradu prototipa
- komercijalizacija u vlastitoj proizvodnji
- stručno osposobljavanje kadrova

Za projekt se odobravaju regionalne potpore i to samo za nematerijalna ulaganja i
potpore za usavršavanje.

8.3. Projekt razvoja kanala distribucije

Razvoj distribucije uključuje pronalaženje učinkovitih oblika distribucije preko vlastite
mreže i trgovačkih lanaca. To se odnosi na razvoj vlastite distribucijske mreže i
kooperativne oblike distribucije kroz koje se objedinjavaju grupirani mali i srednji
proizvođači prema karakteristikama proizvoda s obzirom na njihovu komplementarnost.
Osim toga, važno je ustrajati na osmišljavanju alternativnih oblika distribucije, kao što su
franšiza, internet i slično.

Za Projekt se odobravaju regionalne potpore i to samo za materijalna ulaganja – troškovi
ulaganja za zakup ili kupnju poslovnog prostora za obavljanje djelatnosti distribucije, te
opremanje istih.
8.4. Obrazovanje i stručno osposobljavanje kadrova

Za Projekt se odobravaju potpore za usavršavanje i to na temelju dostavljenog
Programa usavršavanja.


9. VRSTE DRŽAVNIH POTPORA, INTENZITET DRŽAVNIH POTPORA I VISINA
  OPRAVDANIH TROŠKOVA

Za provedbu Programa dodjeljuju se regionalne potpore i potpore za usavršavanje

9.1. Regionalne potpore

Regionalne potpore namijenjene ulaganju dodjeljuju se za projekte početnog ulaganja u
materijalnu i nematerijalnu imovinu koja se odnosi na:

   -   osnivanje nove poslovne djelatnosti
   -   proširenje već postojeće poslovne djelatnosti
   -   širenje raznolikosti proizvodnje u smislu novih, dodatnih proizvoda
   -   temeljnu promjenu sveukupnog proizvodnog procesa postojeće poslovne
       djelatnosti

Važno je da se regionalnom potporom proizvode stvarni poticaji ulaganju do kojeg inače
u područjima koja primaju potporu ne bi došlo.

Potpore se izračunavaju na temelju materijalnih i nematerijalnih troškova ulaganja. Kako
bi se osiguralo održivo i zdravo ulaganje i poštivanje primjenjivih gornjih granica potpore,
vlastiti financijski doprinos korisnika potpore mora iznositi najmanje 25% opravdanih
troškova i to iz vlastitih sredstava ili iz nekih drugih izvora financiranja, a koja ne sadrže
bilo koji oblik državne potpore.

Opravdani troškovi za regionalne potpore:

(a) „Materijalna ulaganja“ - troškovi ulaganja koji se odnose na zgrade i
    opremu/strojeve,

(b) „Nematerijalna ulaganja“ - troškovi ulaganja koji su nastali transferom tehnologije u
   obliku stjecanja prava na patente, licence, tehnološko znanje ili stručno znanje koje
   nije zaštićeno patentom.

Opravdana nematerijalna ulaganja podliježu ispunjavanju slijedećih uvjeta:

   -   mora se koristiti isključivo u poslovnoj djelatnosti koja prima regionalnu potporu
   -   mora se smatrati imovinom s mogućnošću otpisa (amortizirajuća imovina)
   -   mora biti kupljena od trećih strana po tržišnim uvjetima
   -   mora biti uključena u imovinu poduzetnika odnosno iskazati se u bilanci stanja
       poslovne djelatnosti primatelja regionalne potpore najmanje pet godina (odnosno
       tri godine u slučaju malih i srednjih poduzetnika)
U slučaju velikih poduzetnika troškovi nematerijalnih ulaganja smatraju se opravdanim
do gornje granice od 50% ukupnih opravdanih troškova ulaganja za projekt ulaganja.

U slučaju zakupa zgrada, odnosno prostora , ugovor o zakupu mora biti zaključen na
razdoblje od najmanje pet godina nakon predviđenog datuma završetka projekta
ulaganja u slučaju velikih poduzetnika, dok u slučaju malih i srednjih poduzetnika isti
mora biti zaključen na najmanje tri godine.

Troškovi koji se odnose na materijalna ulaganja, osim zgrada, zakup se može uzeti u
obzir samo ako se vrši u obliku financijskog lizinga i sadrži obvezu kupnje imovine nakon
isteka ugovora o zakupu.

Republika Hrvatska se sukladno Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku
(NKPJS) (»Narodne novine«, broj 35/2007) sastoji od tri prostorne jedinice za statistiku
2. razine i to kako slijedi:

1. Sjeverozapadna Hrvatska

2. Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska

3. Jadranska Hrvatska.

Prostorna jedinica Sjeverozapadna Hrvatska doseže 53,58% prosječnog BDP-a po
stanovniku u EU-25 i maksimalni intenzitet regionalne potpore koji se može dodijeliti na
ovom području je 40% bruto ekvivalenta potpore za velike poduzetnike.

Prostorna jedinica Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska doseže 31,54% prosječnog
BDP-a po stanovniku u EU-25 i maksimalni intenzitet regionalne potpore koji se može
dodijeliti na ovom području je 50% bruto ekvivalenta potpore za velike poduzetnike.

Prostorna jedinica Jadranska Hrvatska doseže 39,66% prosječnog BDP-a po stanovniku
u EU-25 i maksimalni intenzitet regionalne potpore koji se može dodijeliti na ovom
području je 50% bruto ekvivalenta potpore za velike poduzetnike.

Kada se regionalne potpore dodjeljuju malim i srednjim poduzetnicima, maksimalni
intenzitet regionalne potpore može se uvećati za 20 % bruto ekvivalenta potpore za male
poduzetnike i za 10 % bruto ekvivalenta potpore za srednje poduzetnike.

9.2. Potpore za usavršavanje

Opravdani troškovi za potpore za usavršavanje su:

(a) troškovi osoblja nastali na teret osobe koja provodi usavršavanje,

(b) putni troškovi osoba koje provode odnosno pohađaju usavršavanje,

(c) ostali tekući izdaci, kao što su troškovi materijala i potrepština,
(d) amortizacija pomagala i opreme, u onoj mjeri u kojoj su korišteni isključivo za potrebe
projekta usavršavanja,

(e) troškovi savjetodavnih usluga u vezi s projektom usavršavanja,

(f) troškovi osoblja nastali na teret osoba koje pohađaju usavršavanje, i to do ukupnog
iznosa ostalih opravdanih troškova navedenih u točkama (a) do (e)

U obzir se mogu uzeti samo sati usavršavanja koje je osoba koja pohađa izobrazbu
stvarno utrošila na izobrazbu, i to nakon odbitka svih produktivnih sati ili njihovog
ekvivalenta.

Opravdane troškove treba potkrijepiti pismenim dokazima, koji trebaju biti transparentni i
u kojima su troškovi točno specificirani prema pojedinim stavkama.

Imajući u vidu teškoće s kojima se suočavaju mali i srednji poduzetnici i razmjerno veće
troškove koje oni trebaju snositi prilikom ulaganja u usavršavanje svojih zaposlenika,
intenzitet potpore za male i srednje poduzetnike iznosi 35% od opravdanih troškova a za
velike poduzetnike 25% od opravdanih troškova.

9.3.   Korištenje državne potpore i nadzor nad namjenskim korištenjem potpore

Ukupni iznos potpora za iste opravdane troškove po svakom Projektu ne može biti veći
od maksimalnog intenziteta koji je propisan za regionalne potpore.

Sredstva državne potpore odobrena Operativnim programom zbrajaju se sa drugim
sredstvima državne potpore. Visina državne potpore po pojedinom primatelju iste ne
može prijeći intenzitet državne potpore za usavršavanje ili regionalne potpore, bez obzira
na davatelja državne potpore.

Korisnik državne potpore kod prijave za dodjelu potpora po ovom Programu, u obvezi je
dostaviti popis svih dobivenih potpora za protekle tri fisklane godine, uz naznaku
temeljem kojih je programa odobrena, dobivenih za istu namjenu temeljem drugih
programa (Zakon o poticanju ulaganja, Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i
izobrazbu, Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva, i ostali).

Operativnim programom predviđena je dodjela državne potpore poduzetnicima koji
zadovoljavaju uvjete sadržane u Operativnom programu. Sredstva državne potpore
odobrena po ovom Operativnom programu odobravaju se uvjetno, što znači da ukoliko
se utvrdi da sredstva nisu potrošena namjenski poduzetnik je iste dužan vratiti uvećane
za kamatu.

Povrat nezakonite ili nenamjenski iskorištene državne potpore određuje se na način da
se iznos iskorištene državne potpore uveća za iznos zakonske zatezne kamatne stope,
počevši od dana korištenja državne potpore. Izračun zakonske zatezne kamate izvršit će
se sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj
35/05 i 41/08).

Tijelo nadležno za provedbu i nadzor nad namjenskim korištenjem državnih potpora po
ovom Programu je Povjerenstvo za provedbu Operativnog Programa iz točke 10. ovog
Programa.

10. PROVEDBA PROGRAMA

Potpore se dodjeljuju za Projekte koji su započeli u tekućoj godini, a temeljem
prijavljenog Projekta i nakon što je tijelo nadležno za provedbu programa potvrdilo u
pisanom obliku da je nakon provođenja detaljne ocjene Projekta utvrđeno da isti
ispunjava uvjete za stjecanje prava na potporu koji su utvrđeni Operativnim programom.

Potpore se dodjeljuju na temelju raspisanog javnog poziva.

Potpore se mogu dodijeliti za više prijavljenih Projekata.

Sa ciljem utvrđivanja opravdanosti dodjele potpora temeljem prijavljenih projekata,
ministar gospodarstva, rada i poduzetništva osnovati će Povjerenstvo za provedbu
Operativnog programa koje će analizirati pristigle projekte s ciljem utvrđivanja da isti
udovoljavaju uvjetima sukladno Operativnom programu.

Povjerenstvo za provedbu Operativnog programa sastojati će se od predstavnika
slijedećih institucija:

   1.   Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva (tri predstavnika)
   2.   Ministarstvo financija (jedan predstavnik)
   3.   Udruženje tekstilne industrije (jedan predstavnik)
   4.   Udruženje kožarsko prerađivačke industrije (jedan predstavnik)
   5.   Hrvatska udruga poslodavaca (jedan predstavnik)

Povjerenstvo za provedbu Operativnog programa izraditi će ocjenu pojedinačnih
Projekata, te napraviti analizu opravdanih troškova po istim, utvrditi intenzitet odobrenih i
dodijelnjenih državnih potpora po pojedinim korisnicima odobrenim za istu namjenu po
drugim programima, te sukladno tome uputiti prijedlog za dodjelu potpora ministru
gospodarstva, rada i poduzetništva. Ministar gospodarstva rada i poduzetništva donosi
Odluku o odobrenim državnim potporama.

Odobrena potpora dodijeliti će se poduzetniku nakon potpisivanja Ugovora o provođenju
Projekta za koji je potpora odobrena, a kao instrument osiguranja potrebno je dostaviti
bianco zadužnicu . Ako se otkaže ugovor ili odustane od projekta, korisnik potpore dužan
je vratiti isplaćenu potporu, zajedno s kamatom od datuma kad je potpora isplaćena. Isto
tako, ako se projekt ne završi, iskorištena potpora za utvrđene opravdane troškove mora
biti vraćena zajedno s kamatom.
11. OČEKIVANI UČINCI PROVEDBE PROGRAMA

Najvažniji očekivani učinci Programa:

       tržišno repozicioniranje sukladno mogućnostima i sposobnostima hrvatskih
        tekstilnih tvrtki
       prijenos tehnologije i inovacija s ustrajanjem na većem udjelu vlastitih znanja
       proizvodna specijalizacija s ulaskom u tržišne niše više kvalitete i cjenovnih
        razreda
       okrupnjavanje tekstilnih tvrtki i njihovo mrežno povezivanje s nakanom
        postizanja veće pregovaračke sposobnosti
       kadrovsko prilagođavanje novim tržišnim, tehnološkim i organizacijskim uvjetima
        poslovanja i razvoja.



                             POTPREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
                                  I MINISTAR GOSPODARSTVA RADA I
                                         PODUZETNIŠTVA

                                           Damir Polančec, dipl.ing.


Klasa: 310-01/08-02/67
Ur.broj: 526-03-01/1-08-02
Zagreb, 3.listopada 2008.

				
DOCUMENT INFO
Shared By:
Categories:
Tags:
Stats:
views:7
posted:8/18/2011
language:Croatian
pages:13