Docstoc

RPUG_Uvod

Document Sample
RPUG_Uvod Powered By Docstoc
					Uvod u GIS
Borna Lužar-Oberiter
 Geološko-paleontološki zavod
 Soba 014
Što je to GIS?
 GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV

 Definicija:
   GIS je računalni sustav koj omogućuje prikupljanje,
     spremanje, upravljanje, analizu i prikazivanje
     prostornih podataka



                               Komponente GIS-a:
                                      Podaci
                                      Hardware
                                      Software
                                      Ljudi
                                      Metode i pristupi
   GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV

 GEOGRAFSKI – položaj podataka u prostoru je poznat i
  može se izraziti u geografskim koordinatama

   • Većina geografskih informacijskih sustava je ograničena na dvije
     dimenzije (geografska dužina i širina)
   • MeĎutim, u geološkim istraživanjima često postoji potreba za
     smještajem podataka u 3D prostoru
  GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV

 INFORMACIJSKI - podaci unutar GIS-a su organizirani
  tako da se iz njih mogu dobiti nova korisna saznanja

  • Osnovni cilj GIS-a je da pomaže pri donošenju odluka na
    temelju prostornih podataka

  • Gdje se sve danas koristi GIS?
     •   Kartografija
     •   Daljinska detekcija
     •   Upravljanje komunalijama (plinovod, vodovod, električni sustav)
     •   Upravljanje okolišem
     •   Poljoprivreda
     •   Prostorno planiranje
     •   Upravljanje hitnim službama
     •   Navigacija
    2,5km



?
 Da li možete nabrojati nekoliko geografskih
  informacijskih sustava koje ste koristili u
  svakodnevnom životu?
  •   GPS Navigator
  •   Viamichelin
  •   Google maps
  •   Google Earth
  •   Njuškalo oglasi
                    UPOTREBA GIS-a
 Neki primjeri upotrebe GIS-a u geologiji:
  • Kartiranje hazarda, analiza utjecaja i planiranje evakuacije vezano uz
    stabilnost padina i klizišta, zoniranje razornosti potresa, vulkanskih
    erupcija, poplava, tsunamija, obalnu eroziju, utjecaje zagaĎenja zbog
    rudarenja i industrije, globalno zatopljenje

  • Izbor lokacije za inženjerske projekte poput odlagališta otpada,
    cijevovoda, trasa autocesta i željeznice, brana, itd.

  • Evaluacija zaliha mineralnih sirovina, vode, pijeska i šljunka, graĎevnog
    kamena, nafte, plina, ugljena itd.

  • Istraživanje povezanosti izmeĎu npr. pojave bolesti kod biljaka, životinja
    ili ljudi u odnosu na geokemijska svojstva stijena, tla ili vode u okolišu

  • Istraživanje prostorne povezanosti različitih podataka tijekom geoloških
    istraživanja, npr. Geokemiskih i geofizičkih obilježja I i S granita,
    spektralnih obilježja različitih litologija i vegetacije na satelitskim
    snimkama
UPOTREBA GIS-a


     Kartiranje, donošenje odluka i
     mitigacija hazarda
UPOTREBA GIS-a




    Plan evakuacije Los Angelesa i identifikacija
    kritičnih područja grada
                 UPOTREBA GIS-a

...u slučaju poplava...
        UPOTREBA GIS-a


Istraživanje i predviđanje rudnih ležišta
            UPOTREBA GIS-a


Modeliranje geološke građe
              UPOTREBA GIS-a

Modeliranje podzemlja i ležišta mineralnih sirovina
   GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV

 SUSTAV – GIS je sastavljen od više meĎusobno povezanih
  komponenata koji pružaju različite funkcije

 Funkcije GIS-a:
   •   Prikupljanje podataka
   •   Spremanje
   •   Organizacija
   •   Manipulacija
   •   Integracija
   •   Prikaz
   •   Upiti
   •   Analiza
   •   Izlazni rezultat
                 Kratka povijest GIS-a
 Pojava kolere u četvrti SOHO

   •   1854 g., doktor John Stow
       prikazao je pojavu kolere u
       londonskoj četvrti tako da je
       pojedine pojave ucrtao u kartu

   •   Njegovo proučavanje
       rasprostranjenosti pojava kolere
       kod stanovnika dovelo je do
       identifikacije izvora bolesti,
       pumpe za vodu u Broad Street

   •   Nakon što je dao pumpu
       zatvoriti, zaustavljene su nove
       pojave kolere

   •   Iako je topografija i kartografija
       razvijena već ranije, karta John
       Stow-a je bila karakteristična po
       tome što je koristila kartografske
       metode ne samo za prikazivanje,
       već i za analizu geografski
       povezanih podataka
 Začetak modernog GIS-a - CGIS
   • 1962 g. razvijen je prvi funkcionalni GIS
     u Ontariju, Kanada

    • Radeći za kanadsku vladu i Department
      of Forestry and Rural Development,
      Dr. Roger Tomlinson razvio je
      “Canadian Geographic Information System” pomoću kojeg su se
      spremali, analizirali i manipulirali podaci prikupljni za Canadian Land
      Inventory

    • Unutar tog invetara željelo se utvrditi sposobnosti ruralnih područja
      kanade kartirajući informacije o tlima, poljoprivredi, rekreaciji, fauni,
      šumarstvu i namjeni zemlje u mjerilu 1:50000. Faktori za klasifikaciju
      tih informacija su dodani kako bi se omogućile razne analize.

    • Podaci su korišteni za planiranje razvoja i izgradnje na federalnoj i
      provincijalnoj razini

    • Iskartirano je 2.6 milijuna kvadratnih kilometara!
 Taj prvi geografski informacijski sustav imao je neke
  osnovne funkcije koje su karakteristika suvremenih
  GIS-ova, npr.:

  • mogućnost preklapanje i usporeĎivanje raznih vrsta
    podataka
  • razraĎene prostorne meĎuodnose izmeĎu susjednih
    objekata
  • informacije o smještaju i neprostorni podaci (atributi)
    držani su u odvojenim datotekama




 http://geogratis.cgdi.gc.ca/CLI/frames.html
 1964. g. Howard Fisher osniva Harvard Laboratory for
  Computer Graphics and Spatial Analysis gdje se
  razvijaju važni teoretski koncepti i rani softverski alati za
  baratanje prostornim podacima

 1969. g. Osnovan je ESRI

 Daljinska istraživanja (remote sensing), u početku
  razvijana uglavnom zbog vojnih potreba, imala su
  važan utjecaj na razvoj GIS-a te su postala važan izvor
  podataka
   • Razvoj GPS sustava
   • Landsat

 1980tih razvoj i pad cijena osobnih računala započinje
  nagli razvoj modernog GIS-a, nekoliko proizvoĎača
  nudi komercijalne GIS softvere (ESRI, ERDAS,
  Intergraph...)
 Povećanje protoka podataka putem interneta omogućilo je brzu i
  jednostavnu razmjenu prostornih podataka...ogromne količine podataka
  su danas dostupne besplatno

   •   Google Maps i Google Earth
   •   USGS http://eros.usgs.gov/#/Home
   •   GeoGratis http://geogratis.cgdi.gc.ca/
   •   Geodata.gov http://gos2.geodata.gov/wps/portal/gos
   •   INSPIRE http://www.inspire-geoportal.eu/
   •   Geo Community http://www.geocomm.com/
   •   ESRI http://www.esri.com/software/geographynetwork/index.html
   •   Popis web stranica koje nude prostorne podatke (Stanford Uni.):
        http://www-sul.stanford.edu/depts/gis/web.html
        Svojstva prostornih podataka
Prostorni podaci imaju odreĎene karaktertistike:
1. Smještaj
2. Geometriju
3. Prostorne odnose

Često imaju pridružene
neprostorne podatke:
ATRIBUTE

    Hrvatska
    Br. stanovnika: 4.492 mil.
    Prosječna starost: 40.3 g
    Pismenost: 98.5%
          Lokacija prostornih podataka
 Da bi nam točkasti podaci, karte i satelitski snimci bili od koristi u GIS-u,
  potrebno ih je smjestiti u prostor
 Georeferenciranje znači definiranje položaja unutar fizičkog prostora, tj.
  u smislu koordinatnog sustava i projekcije
    •   Koristi se kako bi se utvrdio meĎuodnos rastera i vektora sa koordinatama kao i kod
        odreĎivanja prostornog smještaja drugih geografskih objekata


 Npr. Kako cemo preklopiti
  avionsku snimku sa
  topografskom kartom
  ili satelitskom snimkom?
       Lokacija prostornih podataka
 Apsolutna lokacija na zemlji se opisuje u
  matematičkom smislu korištenjem:
   • geografskih (globalnih) koordinata
   • planarnih koordinata koje se temelje na nekoj projekciji

 Moguće je unutar GIS-a sve podatke spremati i
  manipulirati korištenjem geografskih koordinata,
  meĎutim prije ili kasnije te podatke željet ćemo
  prikazati unutar jedne ravnine, bila to karta ili na
  ekranu

 Relativna lokacija
 Geografski koordinatni sustav
   • OdreĎuje položaj točke na zakrivljenoj površini
   • Taj položaj se izražava pomoću kuteva geografske širine i
     geografske dužine

   • Jedinice mjere su stupnjevi (°), minute(´), sekunde( ̋ )
   • Meridijan – linija koja spaja sjeverni i južni pol – velike kružnice
   • Paralele – linije koje spajaju sve točke iste zemljopisne širine – male
     kružnice (osim ekvatora)

   • Zemljopisna širina označava se
     od ekvatora na sjever i jug od 0-90˚,
     a zemljopisna dužina od početnoga
     meridijana (Greenwich) na zapad i
     istok od 0-180˚
 Kartografske projekcije
   • Služe za preslikavanje i prikaz zakrivljene površine Zemlje u ravnini
   • Položaj se izražava pomoću udaljenosti unutar kartezijskog
     koordinatnog sustava (mjerna jedinica je metar)




   • Primjeri kartografski projekcija:
       • Transverse Mercator (UTM)
       • Gauss-Kruger
 Više različitih svojstava je moguće neovisno mjeriti na površini Zemlje
  kao što su površina, oblik, smjer, udaljenost i mjerilo
 Transformacije zakrivljene površine u ravninu uvijek dovode do
  deformacija jednog ili više tih svojstava. Različite projekcije imaju
  mogućnost očuvanja neke od, ali nikada svih navedenih svojstava

    Konformne projekcije čuvaju kutne odnose.
          Paralele i meridijani se sijeku pod pravim kutovima. Male površine
           ostaju relativno nedeformirane, meĎutim takve projekcije nisu pogodne
           za prikaz velikih područja poput kontinenata i oceana.
 Ekvivalentne projekcije čuvaju površinu
      Gube se kutni odnosi
      Pogodne su za prikaz distribucije točaka preko velikih područja jer
       gustoća točaka neće biti izmijenjena
   Ekvidistantne projekcije čuvaju udaljenosti
         Deformiraju se veličine i oblici
         Često se koriste u atlasima za prikaz velikih površina jer su kompromis
          izmeĎu velikih kutnih distorzija ekvivalentnih i površinskih distorzija
          konformnih projekcija




 Kod geografskog informacijskog sustava vrlo je bitno da su
  svi prostorni podaci svedeni na istu kartografsku projekciju
  što katkada zahtjeva nekoliko procesa transformacije
       Prikupljanje i unos podataka
                      Podaci sa
                      terena

                                                               Tablice
                                        Waypoint   1   33 T 464395 5026813
                                        Waypoint   2   33 T 464396 5026812
                                        Waypoint   3   33 T 464667 5026086
                                        Waypoint   4   33 T 465035 5026880
                                        Waypoint   5   33 T 464991 5026782
                                        Waypoint   6   33 T 464792 5026744
                                        Waypoint   7   33 T 464604 5026631


                                  GIS              Digitalni podaci
Karte tiskane na papiru




              GPS
                          Unos podataka
 Podatke koji ulaze u GIS sustav možemo podijeliti na:
   a)   Primarne
        •   Geofizički, geokemijski i geotehnički podaci se danas uglavnom prikupljaju
            instrumentima koji bilježe digitalno
        •   To su najčešće točkasti podaci, čija se lokacija očitava putem GPS ureĎaja

   b)   Sekundarne
        •   Nakon interpretacije, ureĎivanja i procesiranja primarnih podataka podaci
            postaju sekundarnog tipa
        •   Veliki dio sekundarnih podataka koje koristimo poput topografskih i geoloških
            karata, tiskane tablice, karotažna mjerenja iz bušotina na papiru, podaci iz
            literature itd. nisu u digitalnom obliku
        •   Digitalizacija podataka može biti dugotrajna i skupa
        •   Neke vrste sekundarnih podataka mogu biti znatno prethodno procesirane i
            ureĎivane. Da bi se podaci mogli uspješno koristiti, vrlo je bitno da ti postupci
            budu raĎeni po nekim standardima.
        •   METADATA nazivamo podatke o podacima, tj. tu su sadržane sve informacije o
            prethodnim manipulacijama izvršenim na našim sekundarnim podacima

   1)   Digitalne
   2)   Nedigitalne
                     PRIMARNI                  SEKUNDARNI

                 Terensko kartiranje                Karte
NEDIGITALNI    Ručno zabilježeni podaci            Tablice
              Analogni bušotinski podaci


                Terenska digitalizacija    Digitalne baze podataka
                  Geofizički podaci
 DIGITALNI       Geokemijski podaci
                 Geotehnički podaci
                 Daljinska detekcija
Spremanje podataka:
 Modeli prostornih
     podataka
  Kako demo unutar računalnog
 sustava representirati objekte iz
        stvarnog svijeta?
                   Prostorni objekti
 Stvarni svijet sastoji se od elemenata koji mogu biti u
  prostoru kontinuirani, poput temperature, ili diskontinuirani,
  poput rasjeda, rudnih tijela itd.
   • Kontinuirana polja
   • Diskretni objekti

 Naš je zadatak da te elemente što bolje reprezentiramo u
  digitalnom obliku

 Diskretne prostorne elemente u stvarnom svijetu možemo
  tretirati kao prirodne prostorne objekte (najčešće
  nepravilnog oblika) unutar modela podataka

 Za elemente koji su prostorno kontinuirani, prostor često
  moramo podjeliti u polje diskretnih umjetno odreĎenih
  prostornih objekata (bilo pravilnog ili nepravilnog oblika)
 Prostorni objekti mogu se podjeliti i na temelju
  broja dimenzija kojim su definirani:
   •   Točka – 0 dimenzija
   •   Linija – 1 dimenzije
   •   Površina – 2 dimenzije
   •   Reljef – 2.5 dimenzije
   •   Volumen – 3 dimenzije
 MODEL je apstraktno pojednostavljenje stvarnog
  svijeta
  • Geološka karta je jedna vrsta modela jer ona predstavlja
    pojednostavljenu sliku jednog dijela stvarnog svijeta,
    onako kako ju je odredio terenski geolog


 MODEL PODATAKA (Data model) u GIS-u
  predstavlja logičnu organizaciju podataka pomoću
  koje se representira geografski element ili površina
  • Dva su osnovna načina:
     • Vektorski model
     • Raster model
     • (TIN)
 Vektor i raster modeli se razlikuju prema tome kako
  predstavljaju prostor, te prema tipu prostornih
  objekata koje koriste

 Raster opisuje prostorne podatke direktno, dok
  vektorski model bilježi rubove objekata i koristi
  oznake preko kojih ih povezuje sa njihovim
  atributima (koji su zabilježeni u posebnim
  tablicama)
                Vektorski modeli
 Prikaz geografskih
  elemenata pomoću
  abstraktnih prostornih
  objekata:
   • Točka
   • Linija
   • Poligon



 Pogodan za
  prikazivanje jasno
  izraženih (diskretnih)
  geografskih
  elemenata
                  Vektorski modeli
 Spremanje vektrorskih podataka:
  • Svaka točka je odreĎena parom koordinata
     • X, Y
  • Linija je odreĎena nizom (string) koordinata
     • X1 Y1, X2 Y2,...Xn Yn
  • Poligon je odreĎen linijom koja čini zatvoreni krug (loop)
     • X1 Y1, X2 Y2,...X1 Y1
               Vektorski modeli
 Vektorski model koristi oznake preko kojih povezuje
  objekte sa njihovim atributima (koji su zabilježeni u
  posebnim tablicama)
                       Vektorski modeli
 VAŽNA KARAKTERISTIKA: Preko atributa je vektorskim objektima
  moguće definirati prostorne meĎuodnose
 Topologija opisuje prostorne odnose izmeĎu susjednih vektorskih
  objekata.
 Topologija pretpostavlja da se svi geografski elementi nalaze na
  dvodimenzionalnoj površini. Postupak kojim se to postiže naziva se
  planar enforcement

 U topološkom modelu stranice poligona i linije su rascjepkane u niz
  lukova (arcs) i spojnih točaka (nodes). Prostorni odnosi (adjacency,
  containment, connectivity) izmeĎu lukova, spojnih točaka i poligona su
  eksplicitno definirani u atributnim tablicama.
   • U običnom vektorskom modelu, zajednička granica izmeĎu dva susjedna
     poligona koji se dotiču je zabilježena dva puta, jednom za svaki poligon – takvo
     riješenje osim što troši prostor, dovodi do duplih granica koje se često ne
     podudaraju
   • U topološkom modelu, poligoni na ljevoj i desnoj strani granice su eksplicitno
     definirani tako da se granice poligona ne ponavljaju
   • Linije koje se sjeku se rasčlanjuju u zasebne linije koje završavaju na spojnim
     točkama
   Jedna od prednosti topološkog modela jest da poligoni prekrivaju čitavi prostor karte. To se
    postiže stvaranjem poligona koji se meĎusobno ne preklapaju (planar enforcement), pri
    ćemu i null-prostor dobiva svoj poligon.

   Točka izabrana na bilo kojoj lokaciji takve površine će uvijek pasti unutar jednog, i samo
    jednog poligona!

   Da bi se održala veza izmeĎu poligona i područja kojih oni predstavljaju potrebna je
    atributna tablica
 Neke prednosti vektorskog modela:
  • Vektorski podaci omogućuju složene prostorne analize (npr.
    izračunavanje nakraće rute)

  • Vektorske objekte je moguće lako povećavati i smanjivati, te
    transformirati u različite projekcije

  • Vektorske objekte je lakše ureĎivati i mjenjati, dok je rastersku
    sliku potrebno čitavu reproducirati da bi se unjela promjena
    (npr. novosagraĎena cesta)

  • Veličina vektorskih datoteka je u pravilu manja od rasterskih

  • Vektorski modeli su pogodni za izradu karata. Točke (simboli),
    linije i poligone koje nalazimo na kartama je teško prikazati
    detaljno pomoću rastera bez da se koriste vrlo sitni pikseli
        Rasterski
         modeli
 Prikaz pomoću pravilne
  mreže čelija
    •   Svaka čelija predstavlja
        odreĎenu površinu na zemlji
    •   Veličina čelije ovisi on
        rezoluciji
 Svakoj čeliji je pridodan
  neki atribut, npr.:
    •   Nadmorska visina
    •   Koncentracija zagaĎivala
    •   Reflektancija


 Dobri za prikazivanje
  postupnih promjena
  atributa (gradijenata),
  kontinuiranih polja
                           Rasterski modeli
 Čelije su konstantne veličine, najčešće kvadratnog oblika (ne uvijek)

 Položaj pojedine čelije je definiran brojevima stupca i retka. Koordinate
  nisu zabilježene za svaku čeliju posebno
 Geografski podaci o rasteru najčešće se sastoje od:
    •   Koordinatnog sustava
    •   Referentne koordinate u prostoru (najčešće gornji ili donji ljevi kut rastera)
    •   Veličine čelije
    •   Broja stupaca i redaka
 Ovim podacima može se naći
  položaj blo koje specifične čelije

 Osnovna struktura rasterskih
  podataka jednostavno izražava
  vrijednosti atributa pojedinih
  čelija u obliku niza brojeva
 REZOLUCIJA rastera je definirana veličinom jedne
  čelije koja predstavlja odreĎenu površinu na
  površini zemlje
  • Veća rezolucija znači manja veličina piksela, tj. veći broj
    piksela po jedinici površine...bolja razlučivost




     • Kako se mjenja ukupna površina područja na rasteru označenog
       bojom? (područje je definirano vektorskim poligonom čije se
       karakteristike ne mjenjaju sa rezolucijum)
 Rezolucija na
  ove dvije slike
  je identična, ali
  se razlikuju po
  mjerilu


 Ovdje je
  mjerilo isto,
  meĎutim
  rezolucija dviju
  slika je različita
 Katalog rastera
   • Rasteri koji predstavljaju susjedna područja se mogu grupirati u katalog
 Fotografije ili skenirani dokumenti mogu biti zabilježeni kao
  atributi pojedinih prostornih objekata unutar tablica
   Neke prednosti rasterskog modela:
     •   Svaki raster, poput sloja (layer) podataka bilježi vrijednosti drugačijeg atributa
     •   Rasterski modeli omogućuju jednostavno preklapanje prostornih podataka
         različitog tipa (različitih atributa)
•   Podaci u rasterskom obliku su pogodni za prikazivanje ali i izračunavanje
    gradijenata, npr. nagiba padina
 Primjeri rasterskih podataka:
  • Satelitske snimke
• Avio snimke, ortofoto
• Digitalni modeli reljefa (DEM)




                   Zagreb
• Skenirane karte (topografske, geološke)
   • Državna geodetska uprava (DGU)
   • Hrvatski geološki institut
                         Zadatak
 Istražite na stranicama DGU (http://www.dgu.hr )
  koje sve vrste prostornih podataka je moguće dobiti
  za područje RH

  • Napišite popis ponuĎenih proizvoda i njihove tehničke
    karakteristike

  • Odgovorite na pitanja...
     • U kojoj rezoluciji možete dobiti digitalne aerofotogrametrijske
       snimke?
     • Na temelju čega su izraĎene digitalne ortofoto karte?
     • U kojim sve formatima možete dobiti list HOK (1:5000), a u kojim
       topografsku kartu u mjerilu 1:25000?
     • Koja je rezolucija ponuĎenih DEM?
                       Zadatak
 OtiĎite na stranice http://eros.usgs.gov/#/Home
 Putem web aplikacije Earth Explorer skinite sa
  interneta sljedeće geopodatke za područje
  Zagreba:
  • Landsat snimak
  • Digitalni model reljefa


 Opišite glavne tehničke karakteristike datoteka koje
  ste skinuli
                 Vježbe
          Upoznavanje sa ArcGIS
 ArcCatalog
  • Služi korisniku za pregledavanje i rukovanje datotekama, bazama
    podataka i ArcGIS dokumentima koji su spremljeni unutar foldera na
    disku ili na mreži
  • Za razliku od podatka poput Word dokumenta ili fotografije, baze
    podataka se često sastoje od setova datoteka. Unutar ArcCataloga,
    one su tretirane kao jedinstvene.
  • Podaci se mogu kopirati, premještati, brisati i pregledati (preview)
  • TakoĎer, omogućuje čitanje i izradu metadata
 ArcMap
  • služi za prikaz, izmjenu, izradu i analizu karata i prostornih podataka
  • Omogućuje pripremu i oblikovanje karata za ispis
 ArcToolbox
  • Dostupan je unutar i ArcCataloga i ArcMapa
  • Sadrži alate za geoprocesiranje podataka
 ArcCatalog aplikacija se
  sastoji od:
   • podprozora za predprikaz
     sadržaja podataka bilo
     geografski i li tablično, te
     prikaz metadata
   • podprozora za pretraživanje
     datoteka (slično windows
     exploreru)
   • nekoliko alatnih traka


 Podaci se mogu provjeriti
  tako da se klikne na
  odgovarajuću datoteku i
  izabere “preview” tab
 MeĎu alatnim trakama
  nalazi se “geography
  toolbar” koj sadrži alate
  za zumiranje, pomicanje,
  identifikaciju atributnih
  podataka pojedinog
  elementa…

 Podatke je moguće
  pregledati i u tabličnom
  obliku
 ArcMap aplikacija sadrži
   • podprozor za prikaz i rad sa prostornim podacima
   • podprozor gdje se nalazi popis uvrštenih slojeva (layers)
   • alatne trake za rad sa podacima
 Dodavanje podataka
  • Za dodavanje novih
    podataka u našu mapu,
    služi gumb “Add Data”




  • Podaci se mogu dodavati
    i da se povuku iz
    ArcCatalog prozora na
    ArcMap prozor
 Redoslijed prikaza
  podataka
  • Kada je prikazano više
    slojeva podataka,
    pojedini slojevi mogu se
    povući na vrh kako bi se
    prikazali iznad podataka
    koji slijede ispod


 Desnim klikom na ime
  bilo kojeg sloja
  podataka otvara se
  meni sa nizom
  mogućih operacija
 Alatna traka unutar ArcMap-a omogućuje osnovne
  operacije za navigaciju, odabir, pregled i
  pretraživanje podataka
  • Zoom in/out – radi uz klik ili tako da se nacrta pravokutnik
    područja kojeg želimo zumirati
  • Definirani zoom – zoomirat će se središte sloja
  • Pan – držanjem lijeve tipke na mišu i pomicanjem pomiče
    se čitavi prikaz podataka
• Full extent – automatski zoomira tako da je prikazano
  čitavo područje koje obuhvaćaju podaci
• Plave strelice služe za pomicanje naprijed-nazad izmeĎu
  prikaza
• Select Feature – može se klikom odabrati pojedini feature
  ili se crtanjem pravokutnika odabire više feature-a
  odjednom (više feature-a odjednom moguće odabrati
  držanjem tipke SHIFT)
• Select Element – služi za odabir, mjenjanje veličine i
  pomicanje grafičkih elemenata
• Identify – klikom na feature pojaviti će se prozorčić sa
  ispisom atributa povezanih sa odabranim feature-om
  (točkom, linijom, poligonom)
• Find – služi za pretraživanje feature-a na temelju atributa
• Measure – alat za mjerenje udaljenosti
• Hyperlink – služi za pokretanje hyperlinka ako je definiran
 Feature može biti povezan
  sa velikim brojem dodatnih
  informacija (atributa) koje
  su sadržane u atributnim
  tablicama
 Desnim gumbom na mišu
  otvaramo meni, na kojoj
  izaberemo opciju “Open
  Attribute Table”
 Svaki red u tablici
  odgovara jednom feature-
  u unutar sloja, dok svaki
  stupac odgovara jednom
  atributu
 Stupac FID sadrži
  jedinstveni identifikacijski
  broj za svaki feature
 Pojedine podatke unutar
  atributne tablice je moguće
  selektirati klikom na ljevi
  rub odabranog reda,
  simultano će se selektirati
  feature na prikazu karte

 Odabir se može poništiti
  desnim klikom na dno
  atributne tablice i izborom
  “clear data”

 Jednostavni statistički
  izračuni mogu se
  izračunati i prikazati za
  odreĎeni atribut desnim
  klikom na odabrani stupac
  i izborom “Statistics”
 ArcToolbox sastoji se od niza alata koj isluže za
  analizu, konverziju izmeĎu različitih formata
  podataka, upravljanje podacima, prostornu analizu
  raster podataka
 Pojedini alati podjeljeni su u skupine ovisno o
  primjeni

				
DOCUMENT INFO
Shared By:
Categories:
Tags:
Stats:
views:292
posted:5/25/2011
language:Croatian
pages:71