SADRŢAJ I UVOD II STANJE SPORTA NA OPĆINI OPĆE INFORMACIJE STANJE U ŠKOLSKOM SPORTU SPORT OSOBA SA INVALIDITE by xgb18896

VIEWS: 164 PAGES: 26

More Info
									                                  SADRŢAJ


I-     UVOD



II-    STANJE SPORTA NA OPĆINI
       -   OPĆE INFORMACIJE
       -   STANJE U ŠKOLSKOM SPORTU
       -   SPORT OSOBA SA INVALIDITETOM
       -   REKREACIJA «SPORT ZA SVE»
       -   TAKMIĈARSKI SPORT
       -   OPĆE STANJE SPORTA




III-   SMJERNICE STRATEGIJE RAZVOJA SPORTA DO 2015.GODINE
       -   OSNOVNA OPREDJELJENJA U SPORTU




IV-    STRATEGIJA RAZVOJA
       -   ŠKOLSKI SPORT
       -   PROGRAMI ZA PREDŠKOLSKI UZRAST
       -   PROGRAMI ZA ŠKOLSKI UZRAST OŠ I SŠ
       -   UNIVERZITETSKI SPORT
       -   KVALITETNI SPORT
       -   VRHUNSKI SPORT
       -   SPORTSKA REKREACIJA «SPORT ZA SVE»
       -   SPORT OSOBA SA INVALIDITETOM
       -   SPORTSKI OBJEKTI
       -   STRUĈNI KADROVI
       -   ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
       -   NAUĈNO-ISTRAŢIVAĈKI RAD
       -   SPORTSKE PRIREDBE I MANIFESTACIJE
       -   PROFESIONALNI SPORT
       -   FINANSIRANJE SPORTA
       -   SPORT I INFORMISANJE
       -   INSTITUCIJE SPORTA



V-     PRIORITETNI ZADACI SAVEZA KOJI ĆE SE REALIZIRATI U PRVOJ GODINI PO
       USVAJANJU STRATEGIJE




                                                                            1
  STRATEGIJA I PRAVCI RAZVOJA SPORTA NA OPĆINI BIHAĆ
                    DO 2015.GODINE




UVOD

        Savremeni naĉin ţivota i rada, uz svu automatizaciju i razvijenu tehnologiju koja nas okruţuje,
ne zahtijeva znatna mišićna naprezanja. Fiziĉki rad je neznatan, jer se traţi samo preciznost izvoĊenja
pokreta, kontrola strojeva, umno i psihiĉko naprezanje i statiĉno opterećenje. U toku rada, gdje su
osnovni poloţaji sjedeći i stojeći, hodanje je svedeno na minimum. Još više se ti osnovni oblici kretanja
hodanje ili trĉanje, upotrebom automobila i drugih prijevoznih sredstava svelo na najmanju mjeru.
Nadalje, gledanje TV , korištenje kompjutera, posjete sportskim priredbama kao pasivni posmatraĉi, još
više umanjuju ĉovjekove psihiĉke sposobnosti , kao i funkcionalne.
        Kod djece i mladih, takva neaktivnost usporava rast i razvoj, kod odraslih je opasna po zdravlje,
a kod starijih osoba, ona moţe biti i kobna.
        Da bi se izbjegle posljedice takvog naĉina ţivota neophodno je u reţimu svoga ţivljenja pronaći
vremena za bavljenje tjelesnim aktivnostima. To je jedini naĉin da se oĉuva i unaprijedi fiziĉka
sposobnost, a time i stanje zdravlja svakog od nas.
        Igra i sport su sastavni dio ţivota ljudi razliĉitih uzrasta i društvenog poloţaja, a pogotovu djece i
mladih.




                                                                                                            2
         Sport predstavlja opće ljudsko dobro. Ljubav prema sportu i uţitak u širenju granica ljudskih
mogućnosti, spontanost i sve što se moţe kroz sport i natjecanje postići , posebno je vaţno za djecu i
mlade, jer za njih je sport i igra izraz ţivota.
         Zdrava, okretna spretna i vješta mladost podnosi lakše sve teškoće ţivota. Zadatak tjelesnog
vjeţbanja temelji se na mogućnosti poticanja rasta i razvoja , kao i na jaĉanju općih funkcionalih
sposobnosti .
         «Sport je aktivnost iznad prosjeĉne umne i tjelesne angaţavanosti ĉije efekte
ostvarujemo razliĉitim oblicima tjelesnih vjeţbi i aktivnostima prema dogovorenim pravilima
neke igre i izvedbe «-samo je jedna od definicija sporta.
         Sport osim oĉuvanja zdravlja, te stvaranja radnih sposobnosti, ima znaĉajnu društvenu ulogu.
Ta uloga je usmjerena na odgojno-obrazovne vrijednosti i provjere tih vrijednosti kroz uspjeh sudionika
sa stalnom teţnjom za napretkom. Sport djeluje na zdravstvenu i funkcionalnu sposobnost , kao i na
intelektualni, radni i estetski razvoj svake liĉnosti. Bilo koji sport i bilo koja tjelesna aktivnost aktivira
cjelokupnu liĉnost i djeluje pozitivno na uĉesnika, pa je vaţno kretati se ali i prilagoditi svoje sposobnosti
prema sebi i svojim psihofiziĉkim mogućnostima .
         Zato je neophodno da se Sportski savez odredi prema javnom interesu u sportu koji bi se
mogao odnositi na :
     - razvijanje svijesti o sportu i njegovim vrijednostima kod mladih i graĊana ,
     - podsticanje i afirmacija sporta kao dijela opće kulture i duhovnih vrijednosti našeg društva ,
     - oĉuvanje zdravlja ,
     - podrţavanje akcije «sport za sve» i ukljuĉivanje što većeg broja graĊana, bez obzira na uzrast ,
         starost, fiziĉke sposobnosti i sl.kroz rekreativne aktivnosti, stvaranje uslova za postizanje
         vrhunskog sportskog stvaralaštva i njegovu prezentaciju.

Strategija ima zadatak:
    - da ukaţe da se sport kao i druge ljudske aktivnosti razvijaju prirodnim putem,
    - da svakom graĊaninu omogući da mu sport bude dostupan, a da se sam prema svom interesu
         opredijeli za aktivnosti koje ţeli i koje mu odgovaraju,
    - da svaki aktivni sudionik u sportu ne mora da postane i aktivni takmiĉar i da postiţe vrhunske
         rezultate,
    - da većini uĉesnika sport pruţi radost i zadovoljstvo,
    - da uĉesnike uĉi i vaspitava fer pleju, oĉuvanju ljudskog okoliša i unapreĊenju odnosa meĊu
         ljudima,
    - da bude putokaz za angaţovanje što većeg broja graĊana da kroz svoje programe baveći se
         sportom, stiĉu bolju pripremljenost, disciplinu i navikavaju se na kolektivni rad,
    - da organizovanjem u sportska društva ispunjavaju svoje aktivnosti, zadovoljstvo i razonodu, a
         da talentovani u ţelji da ostvare vrhunska dostignuća, budu spremni na velike napore.




                                                                                                            3
STANJE SPORTA NA OPĆINI

Sportski savez je asocijacija klubova općine Bihać koji su na principu dobrovoljnosti uĉlanjeni u Sportski
savez. Savez vrši kontinuirani uvid u stanje i probleme sa kojima se ĉlanice susreću, a Savez sa svojim
programima i Strategijom je odreĊen kao nosilac razvojne politike i praćenja dostignuća u sportu.
Na osnovu Zakona o sportu USK-a (ĉl.40) odreĊeni su zadaci Saveza koji se odnose na :
    - organizaciju sportskih priredbi (ĉl.3 Zakona)
    - ureĊenje sistema sportskih takmiĉenja (ĉl.3 Zakona)
    - osiguranje sredstava za zadovoljavanje potreba i interesa društva u sportu ( ĉl.3 Zakona)
    - sistematsko ostvarivanje aktivnosti djece, omladine i drugih graĊana u razliĉitim oblicima
        sportskog vjeţbanja (ĉl.31, alineja 3. Zakona)
    - usavršavanje sportskog podmlatka, organizaciju MOI i druge oblike djeĉijeg, omladinskog,
        studentskog i invalidskog sporta (ĉl.31.alineja 4. Zakona)

Dosadašnji rad saveza moţe se okarakterisati kao uspješan, kako po ostvarenim rezultatima sprotaša
tako i po organizacionoj formi i realizaciji programa .
Savez je realizovao ciljeve strategije do 2008.godine trudeći se da programske sadrţaje ostvari kao što
su i planirani a na osnovu donijetih objektivnih i struĉnih procjena o vrijednostima tih programa.

1.1.OPĆE INFORMACIJE

                  Sportske organizacije – klubovi ĉlanice Sportskog saveza Bihać

R/B          NAZIV KLUBA- ĈLANICE SS
   1   SAVEZ ZA SPORT I REK.INVALIDA
   2   KOŠARKAŠKI KLUB BIHAĆ
   3   ODBOJKAŠKI KLUB BIHAĆ- MUŠKI
   4   ODBOJKAŠKI KLUB BIHAĆ- ŢENSKI
   5   RUKOMETNI KLUB-ŢENSKI
   6   RUKOMETNI KLUB-MUŠKI
   7   NOGOMETNI KLUB SLOGA
   8   KARATE KLUB BIHAĆ
   9   JUDO KLUB UNA
  10   KAJAK KANU KLUB UNA
  11   KUGLAŠKI KLUB BIHAĆ
  12   KICK BOXING KLUB BIHAĆ
  13   PARA KLUB BIHAĆ
  14   BOKSERSKI KLUB BIHAĆ
  15   TAEKWON-DO KLUB BIHAĆ
  16   ŢENSKI KUGLAŠKI KLUB UNA
  17   JUDO KLUB BREKOVICA
  18   AERO KLUB BIHAĆ
  19   ATLETSKI KLUB BIHAĆ
  20   BODY BUILDING KLUB VIKTORIJA
  21   PLESNI KLUB VIRUS
  22   PLANINARSKO DRUŠTVO PLJEŠEVICA
  23   RONILAĈKI KLUB UNA
  24   UDRUŢ.SPORTSKIH RIBOLOVACA
  25   KLUB EKSTREMNIH SP.LIMIT



                                                                                                        4
26   KARATE KLUB FERI
27   KARATE KLUB DELTA
28   NK POKOJ
29   NK RIPAĈ
30   NK BORAC
31   NK KAMENICA
32   NK BREKOVICA
33   TENIS KLUB BIHAĆ
34   STONOTENISKI KLUB BIHAĆ
35   KONJIĈKI KLUB BIHAĆ
36   KONJIĈKI KLUB JEDINSTVO
37   PLANINARSKO DRUŠTVO RUNOLIST
38   KAJAK KLUB KOSTELSKI BUK
39   OMLADINSKA NOG.ŠKOLA JEDINSTVO
40   UDRUŢENJE PILOTA
41   TAVLA KLUB AJNA
42   KLUB BORILAĈKIH SPORTOVA «ZINO»
43   AEROBIK KLUB VIKTORIJA
44   AIKIDO KLUB MUSUBI
45   KLUB BORILAĈKIH VJEŠTINA «SAMURAJ»
46   KARATE KLUB «MLADOST«
47   KARATE KLUB «UNSKI TIGAR»
48   OMLADINSKA ŠKOLA «KOLIBRI»
49   NOGOMETNI KLUB «JEDINSTVO»
50   NOGOMETNI KLUB «UNA» K.VAKUF
51   NOGOMETNI KLUB «PREKOUNJE 502»
52   ŠAHOVSKI KLUB BIHAĆ
53   BICIKLISTIĈKI KLUB «BIHAĆ»
54   PLESNI KLUB «BOLERO»
55   KLUB SPORTSKIH «STRIJELACA»
56   DRUŠTVO PEDAGOGA OSNOVNIH ŠKOLA
57   DRUŠTVO PEDAGOGA SREDNJIH ŠKOLA
58   KOŠARKAŠKI KLUB «XXL»
59   KARATE KLUB «SENSEI»
60   PLESNI KLUB «SALSA»
61   BODY BUILDING «TNT»




                                          5
      Na teritoriji grada Bihaća udruženi u Sportski savez djeluje i radi 61. sportska
udruženja – kluba, u 26. sportova i to:

   - atletika                    1 klub
   - biciklizam                  1
   - body building               2
   - boks                        1
   - judo                        2
   - karate                      6
   - košarka                     2
   - kajak                       2
   - konjički sport              2
   - kuglaški sport              2
   - nogomet                     9
   - odbojka                     2
   - planinarstvo                2
   - rukomet                     2
   - sp.ribolov                  1
   - stoni tenis                 1
   - tenis                       1
   - šah                         1
   - aero sport                  2
   - padobranstvo                1
   - ronioci                     1
   - kick box                    3
   - sportski ples               3
   - taekwon-do                  1
   - aikido                      1
   - sportski strijelci          1
   - omladinske škole nogometa   2
   - klub ekstremnih sportova    1
   - društvo pedagoga            2
   - savez invalida              1
   - šešbeš                      1
   - aerobik                     1




                                                                                    6
                                 SPORTSKI OBJEKTI
______________________________________________________________________
1. SPORTSKA DVORANA “LUKE”             - dimenzija 42x23x9,parketni pod,
                                       sa 888 sjedišta, svim pomoćnim
                                       prostorijama,sanitarnim ĉvorištem
                                       i postavljenim novim parketom
                                       - kuglana, 4 staze, istrošena
                                        automatika i oštećene staze
                                         -mala dvorana sa dijelom sportske opreme i
                                       mogućnošću korištenja
                                          za borilaĉke sportove.
2. SRC “RIFAT ZOLIĆ-GERO”              -dvorana dimenzija 12 x12 x 8,
                                        plastiĉni pod sa pomoćnim
                                        prostorijama i mogućnošću
                                        korištenja za potrebe stolnog
                                        tenisa i borilaĉkih sportova.
3. ŠKOLSKE DVORANE
     - dvorana OŠ “Harmani I”          - u većini izvršena sanacija
     - dvorana OŠ “Harmani II”         krovišta, postakljeni prozori i u
     - dvorana OŠ “Prekounje”          nekim zamijenjene pod.podloge
     - dvorana OŠ “G.Prekounje”        -dvorane imaju pomoćne prostorije
     - dvorana OŠ “Kamenica”           i sanitarne ĉvorove ali nemaju
     - dvorana Medicinske škole         opremu za realizaciju
     - dvorana “Gimnazija”             programskih sadrţaja u onom
     - dvorana TŠC                     obimu koji zadovoljava.
4. GRADSKI STADION
     a. travnata površina              -osposobljena za korištenje ali uz
          glavnog terena               potrebnu popravku drenaţe i
                                        odvoda vode, ozeljenjavanje travom
                                        i nivelisanjem.
    b. atletska staza                  -duţine 400m. sa 4 trkaće staze, od
                                          šljake, u vrlo lošem stanju i veoma
                                          riziĉna za korištenje, zbog
                                          neravnina, pa prijete povredama.
                                          Neophodno je postaviti tartan ili
                                          drugu smjesu.
    c. bacališta,skakališta            -u fazi izgradnje su planirana .
                                        Na terenu ima prostora za njihovo
                                        lociranje,pa je neophodno i njih
                                        predvidjeti ukoliko se radi na stazi.
   d. ostale travnate površine         -postoje u MZ Prekounje, Pokoj, Kulen Vakuf,
                                        Kamenica i dr. i koriste se za
                                       odigravanje nogometnih utakmica

5. SRC «Rifat Zolić-Gero»                 - dva malonogometna igrališta sa
                                            umjetnom travom , sa 500 sjedišta




                                                                                      7
6. OSTALI OBJEKTI
   - Plivaĉki bazen                        -postoji samo metalna konstrukcija
                                            sa koje su skinute metalne krovne
                                            i boĉne površine, oštećena
                                            aluminijska školjka uništena
                                            automatika, sanitarne instalacije
                                            kao i filtersko postrojenje
                                            -neupotrebljiv za korištenje.
 - šah                                     -ne postoji prostor za rad kluba
 - tenis /SRC «R.Zolić –Gero»/             - ĉetiri novoizgraĊena terena sa umjetnom
                                             travom ,sa svlaĉionicama i tribinama 100 mjesta
                                           -betonsko igralište (Dom armije)
 - hipodrom                                -osposobljen za korištenje, postoje
                                            upravna zgrada i štale i sve
                                            neophodno za nesmetani rad.
 - trim staze                              - nema
 - skijalište                              -locirano na Plješevici ali ne
                                            upotrebljivo jer teren nije
                                              deminiran.
 - boćalište                               -nema
 - aerodrom                                -postoji sportski aerodrom na
                                            Golubićkom polju sa svim
                                            sadrţajima i aktivno se koristi.
 - planinarski dom                         - nedovršen je ali se koristi
                                             i odrţava zahvaljujući ĉlanovima
                                             društva.
 - kajak staza                    -postoji prirodna staza za kajak
                                            na divljim vodama koja nije
                                            homologizirana .
 - strelišta                               -nema, izuzimajući vojni objekat
                                            u kasarni “Adil Bešić”.

7. BETONSKE POVRŠINE (za male sportove)
   - Dom kulture                          -izuzimajući prva dva objekta koji imaju i gledališni
   - Bigram                               prostor , ostali objekti to nemaju
   - MZ Ozimice                           -sve površine treba presvući
   - kod dvorane “Luke”                   novim slojem asfalta zbog oštećenosti
   - OŠ “Harmani I”              .         -na većini objekata ne postoji oprema za namjene
   - OŠ “Prekounje”                        za što su predviĊene (koševi,golovi,mreţe i sl)
   - OŠ “G:Prekounje”
   - OŠ “Kulen Vakuf”
   - OŠ “Brekovica”
   - OŠ “Gata”
   - MZ Ozimice II
  - OŠ Orašac
  - OŠ Vrsta
  - OŠ Pokoj




                                                                                                  8
STANJE U ŠKOLSKOM SPORTU


         Fiziĉko vaspitanje, kao integralni dio obrazovnog sistema, ali i kao podruĉje fiziĉke kulture,
ostvaruje svoje ciljeve i zadatke kroz sistem nastavno-pedagoškog procesa u OŠ i SŠ. Kroz redovnu
nastavu fiziĉkog vaspitanja u školama, u sistemu fiziĉkog vaspitanja ukljuĉena je skoro cijela populacija
djece i mladih u našoj općini .
         MeĊutim, zakonska norma od dva sata sedmiĉno su više nego nedovoljni da bi se efekti fiziĉkog
vjeţbanja ispoljili na mladu generaciju. Stoga je i sistem vannanstavnih aktivnosti u ovoj oblasti više
nego potreba. Ali upravo na ovom segmentu rada nastaju i najveći problemi. Veoma malo, gotovo
zanemarljivo, u oblasti fiziĉkog vaspitanja organizuje se rad u akcijama školskog sporta i organizovanog
rada sa djecom pri školama i van redovne nastave. U nekim školama odvija se kakav-takav rad kroz
vannanstavne aktivnosti i to prvenstveno u OŠ, meĊutim srednjoškolska omladina ovim vidom aktivnosti
je zapostavljena.
         Uzroci takvog stanja su mnogobrojni. Od lošeg materijalnog stanja prosvjetnih radnika i njihove
motivisanosti za ozbiljini rad u ovoj oblasti, pa do neriješenih pitanja sistema i organizacije rada.
Prestankom, ranije veoma popularnih Malih olimpijskih igara uĉenika OŠ i SŠ BiH, a koje su imale svoje
puno opravdanje u svakom smislu (ekonomskom, sportskom, vaspitnom i obrazovnom ) smanjena je
mogućnost redovnog i sistemskog organizovanja školskih vannastavnih aktivnosti.
         Sportski savez USK-a je jedan od rijetkih organizacija koje u zadnjim godinama pokušava da
oţivi tu vrstu takmiĉenja kroz lige u pojedinim sportovima.
         MeĊutim, i dalje ostaje problem sistema realizacije programa tokom školske godine na
općinskom nivou, a to će sve biti dotle dok te aktivnosti i taj pokret ne budu sastavni dio programa
Ministarstva, općine i škola i ostalih struktura u obrazovanju. Pored realizacije nastavnog plana i
programa fiziĉkog vaspitanja, u školama kroz redovnu nastavu, vannastavne aktivnosti moraju da budu
programska orijentacija škola kroz realizaciju takmiĉenja na nivou odjeljenja , razreda, škole i općine .
Tek tada moţemo tvrditi da nam je cjelokupna populacija uĉenika OŠ i SŠ obuhvaćena sportskim
aktivnostima.


SPORT OSOBA SA INVALIDITETOM


         Sport osoba sa invaliditetom neophodan je za resocijalizaciju i rehabilitaciju tih osoba. MeĊutim,
s obzirom na neke specifiĉnosti i raznolikosti , nepohodno je obratiti paţnju na naĉin kako će se taj dio
aktivnosti tretirati. Razlog tome je razliĉitost u potrebama, mogućnostima i sposobnostima tih osoba.
Zbog toga je normalno da te osobe i njihova sportska udruţenja kroz organizaciju svog saveza za sport,
realizuju programe koji su prilagoĊeni njihovim potrebama i mogućnostima.
         Realizujući svoje programe aktivnosti savez za sport invalida iz opravdanih razloga , kao što su:
nedostatak društvenih prostorija, neadekvatni objekti, nedovoljna struĉna osposobljenost kao i
nedovoljna finansijska sredstva nije u mogućnosti da ispuni svoju moralnu obavezu da svim licima ili bar
većini, obezbijedi mogućnost za aktivnim ukljuĉivanjem u sport.




                                                                                                         9
REKREACIJA – «SPORT ZA SVE»


         Sportska rekreacija kao satavni dio fiziĉke kulture predstavlja specifiĉno podruĉje . Ona bi
trebala da okuplja najširi sloj graĊana, bez obzira na spol,starost ili nivo psihiĉkih sposobnosti . Cilj
rekreacije je da pored podizanja nivoa psihofiziĉkog statusa otklanja negativne posljedice savremenog
rada i ţivota, a to su potreba za kretanjem, otklananjem negativnih efekata u radu, emocionalno
opuštanje, oĉuvanje zdravlja i duhovne vitalnosti svakog uĉesnika.
         Kada je Bihać u pitanju, ne moţemo da damo prolaznu ocjenu. Bez obzira što posjedujemo
prirodne uslove koji zadovoljavaju u velikom dijelu potrebu za realizacijom programa, kao što su
Plješevica, Una, brojna izletišta , otvorene površine, školske dvorane i sl.
         Cjelokupna rekreativna aktivnost svodi se na rad nekoliko sportskih organizacija – planinara,
zatim privatni fitness centri , teretane kao i grupe rekreativaca koji hodaju, trĉe bave se sportskim
igrama i sl.
         Koliki je broj aktivista koji upraţnjavaju sadrţaj rekreacije nije nam poznata. Uz to zamrle su
nekada poznate aktivnosti kao što su RSI, sportski susreti radnika Ţeljezara, tekstilaca, Pošta i sl.
Pogotovo najviše zabrinjava podatak da mali broj grupa koji se organizovano bave rekreacijom su ne
struĉno voĊene. Uĉesnici u takvim aktivnostima rade «na sopstvenu odgovornost», a ĉesto i bez
lijeĉniĉkih pregleda i nadzora. Efekti progama rekreacije koja je struĉno voĊena i organizovana je
višestruko korisna za sve njene korisnike.



TAKMIĈARSKI SPORT

         Sport kao dio fiziĉke kulture verifikuje se i valorizira kroz vrhunske rezultate i sportska
dostignuća.
S obzirom , da se kvalitet u sportu selektira na osnovu masovnosti svake sportske grane, to i ovaj dio , a
time i društvena nadgradnja mora da zauzme znaĉajno mjesto u ţivotu grada.
         Pedagoški procesi koji se tokom trenaţnog procesa i na takmiĉenjima odvijaju , neposredno i
znaĉajno utiĉu na formiranje liĉnosti, a posebno na formiranje fiziĉkog i mentalnog zdravlja . Zato se
sportu u cijelom svijetu pridaje izuzetna paţnja i znaĉaj što bi trebalo da bude i cilj svih nas.
         Osnovu sporta ĉine sportisti i njihove sportske organizacije. Bihać se prema broju klubova i
zastupljenosti sportova moţe smatrati jednom od razvijenijih sredina. MeĊutim, kvalitet nije ravnomjerno
zastupljen , jer dok u nekim sportovima zauzimamo sam vrh u drugim sportovima nivo rada i aktivnosti
su na samom minimumu. Do skoro je odnos bio drugaĉiji.
         Problemi sporta na općini Bihać mogu se objasniti time da sport prati opće stanje u društvu , ali
da sa druge strane pojedinci postiţu vrhunske rezultate, što potvrĊuje potrebu za daljim ulaganjem u
sport. Vjerujemo da će zakon o sportu na nivou drţave donijeti i razrješenja o mnogim nedoumicama pa
samim tim donijeti bolja vremena.




                                                                                                       10
OPĆA OCJENA STANJA

         Podaci iznijeti u kraćoj analizi stanja u sportu na općini Bihać predstavljaju dio stanja u ovoj
društvenoj djelatnosti. Za detaljno sagledavanje stanja iz svih uglova neophodna je mnogo šira i
detaljnija studija koja prevazilazi okvire ove kratke informacije.
         MeĊutim, moţemo konstatovati da je sport na općini Bihać, bez obzira na sve teškoće i slabosti
koje su prisutne, na visokom nivou. To dokazuju i maloprije navedeni rezulatati u pojedinim sportovima i
priznanja koji se postiţu na najvećim priredbama.
         Postavlja se pitanje, da li je vrijednost našeg sporta u tome da bez velikih ulaganja u cjelini naši
sportaši postiţu zavidne rezultate, ili je to potvrda da su naši sportaši izuzetni talenti, ili da entuzijazam
sportaša i sportskih radnika u klubovima prevazilazi sve teškoće.
MeĊutim, postoje oblasti od kojih puno zavisi kvalitet rada u sportu, rezultati, pa i ĉitava organizovanost
sporta.
         Struĉni nivo obrazovanja i osposobljenosti naših trenera nije na nivou koji zadovoljava potrebe
sporta. Ne posjedujemo u dovoljnom broju visokoškolovane struĉnjake, specijaliste za pojedine
sportove, ne posjedujemo specijaliste za pojedine oblasti u radu sa sportašima, kao što su kondicioni
treneri, struĉnjaci za psihološku pripremu , za organizaciju i voĊenje rekreacije i sl.
Zdravstvena zaštita sportaša svodi se na preglede kod lijeĉnika opće prakse, vrlo ĉesto bez
laboratorijskih nalaza , a pogotovu bez testiranja i sl.
Kada je finansiranje sporta u pitanju postoje otvorena pitanja kao npr:da veliki dio sredstava koje savez
dobija za realizaciju svojih programa odlazi za troškove zakupa sportskih dvorana ,za treninge , ĉime se
umanjuju sredstva za rad sa mladima , za rad Škole sporta , uz vannastavne aktivnosti OŠ i SŠ i druge
programe, a što je zakonska obaveza saveza.




                                                                                                           11
SMJERNICE STRATEGIJE RAZVOJA SPORTA DO 2015.GODINE
          Dosadašnja dostignuća u sportu u svim njegovim segmentima, od masovnih oblika aktivnosti,
do vrhunskog stvaralaštva, zahtijevaju da se još organizovanije i planski poduzimaju mjere i aktivnosti
kako bi se zadrţao postojeći standard i usmjerio njegov dalji razvoj. Da bi se ostvarilo neophodno je
izraditi višegodišnje planove i aktivnosti kao sastavni dio ove Strategije, sa taĉno utvrĊenim ciljevima i
zadacima koji bi se odnosili na viziju da Bihać postane sportski razvijena sredina , da se poveća broj
aktivnih sudionika u svim oblicima rada, obezbijedi neophodno i sigurno finasiranje , podigne nivo
struĉnog kadra, stvore uslovi mladim i talentovanim sportašima da ostvare svoje optimalne rezultate ,
obezbijedi zdravstveni nadzor, intenzivira izgradnja neophodnih sportskih objekata i dr. Sve ovo je
moguće i ostvariti kroz akcije kao što su izgradnja bazena, atletske staze, neophodni objekti pri
školama, veća sprotska dvorana itd.



OSNOVNA OPREDJELJENJA U SPORTU

         U skladu sa vaţećim zakonskim propisima koji regulišu ovaj vid društvenog djelovanja, a
imajući u vidu i interese svojih ĉlanica , graĊana i grada Bihaća , Sportski savez Bihaća ima svoju
viziju u oblasti fiziĉke kulture i sporta na općini a koja se ogleda u usporedbi i oĉekivanjima, sadašnjeg
stanja i stanja na kraju planiranog perioda u 2015. godini, na osnovu ove Strategije, a ogleda se u
slijedećem:
- da se zadovolje potrebe i interesi društva u sportu ,
- da se stvore uslovi (materijalni i kadrovski ) za veće ukljuĉivanje djece i omladine u pokret sporta u
cilju omasovljenja,
- da unapreĊuje struĉno-pedagoški rad u sportskim organizacijama
- da stvara povoljne uslove za afirmaciju mladih i talentovanih sportaša kroz permanentno usavršavanje
i obrazovanje,
- da organizovano i sistematski radi na vaspitnom radu mladih i njihovo ukljuĉivanje u sportske
aktivnosti .

        Na osnovu utvrĊene vizije sporta za njegov razvoj na općini Bihać, Sportski savez je razradio i
svoje programe koji se baziraju na slijedećim zadacima:
    - da u centru svih zbivanja bude uĉesnik u bavljenju sportom,
    - da se svakom pojedincu pruţi šansa da se bavi sportom pod istim uslovima bez obzira na
        sposobnosti i mogućnosti,
    - da u saradnji sa vaspitno-obrazovnim insistucijama stvori uslove za vannastavne aktivnosti
        uĉenika OŠ i SŠ , kao i polaznicima predškolskih ustanova,
    - da omogući perspektivnim i talentovanim sportašima optimalne uslove za rad, usavršavanje i
        nastupe,
    - da angaţuje što veći broj struĉnjaka u realizaciji svojih programa ,
    - da planira izgradnju većeg broja sportskih objekata za potrebe sporta i rekreaciju,
    - da preko sredstava i informisanja animira graĊanstvo i na taj naĉin promijeni odnos u kojima
        imamo veliki broj graĊana posmatraĉa sportskih priredbi , u korist aktivnih sportaša ,
    - da zauzme stav da je Savez partner općine Bihać u dogovorima, planiranju i realizaciji
        zajedniĉkih programa .


                                                                                                       12
STRATEGIJA RAZVOJA
        Program politike strateških smjernica razvoja fiziĉke kulture i sporta obezbjeĊuje ostvarivanje
opšte društvenog interesa u ovoj oblasti kroz slijedeće programe:


ŠKOLSKI SPORT

          Mnogobrojna istraţivanja i iskustva postavili su sport na jedno od centralnih mjesta društvenog
ţivota.
         UtvrĊena je direktna veza izmeĊu sporta i prevencije u oblasti fiziĉkog i mentalnog zdravlja
djece i mladih za koje je sport najpopolarnija aktivnost i kroz koju u toku školske godine proĊe nekoliko
hiljada uĉenika. Ovo su razlozi zbog kojih općina Bihać mora da u Strategiji sporta podrţi , prepozna i
obezbijedi optimalne uslove za realizaciju programa .
         Primjena fiziĉkih aktivnosti u praksi pod nadzorom struĉnih osoba , veoma je jednostavna,
zdravstveno bezbijedna i ne zahtijeva velike materijalne izdatke .
         Poznato je da su škole i sport u školama baza cjelokupnog sporta iz slijedećih razloga:
     - kada je u pitanju masovnost , škole okupljaju najveći broj mladih u procesu nastave tjelesnog
         odgoja ,
     - u školama je najlakše stvoriti organizacione oblike i mogućnosti okupljanja svih uĉenika ,
     - postojanje sportskih objekata pri školama uz minimalna dodatna ulaganja , stvaraju dobre
         uslove za realizaciju programskih sadrţaja,
     - postojeći struĉni kadrovi u školama uz dodatnu edukaciju, pa i uţu specijalizaciju posjeduju
         dobar kvalitet da zadovolje potreban rad sa mladima ,
     - interes djece za bavljenjem sportom oduvijek je postojao meĊu mladima , jer on pruţa velike
         mogućnosti za liĉnu afirmaciju, a ujedno pruţa šansu za ukljuĉivanje u rad po klubovima po
         sopstvenom izboru što omogućava i postizanje i vrhunskih rezultata .

         Sportski savez je obavezan da pruţi svu podršku razvoju školskog sporta kroz vannastavne
aktivnosti uĉenika OŠ i SŠ, kako u tehniĉkoj organizaciji, tako i kroz stimulaciju pedagoga tjelesnog
odgoja .
         Nosioci aktivnosti trebaju da budu škole koje raspolaţu adekvatnimm objektima za realizaciju
aktivnosti, kao i školama koje imaju šanse da u pojedinim disciplinama ostvare vrhunske rezultate. U
saradnji sa školama Sportski savez treba da djeluje na sveobuhvatnom ukljuĉivanju svih uĉenika u te
aktivnosti, kako kroz vannnastavna takmiĉenja , tako i kroz rekreativne aktivnosti- planinarenje,
marševske ture, orijentaciono kretanje i sl.

          Programski ciljevi:
    -     omogućiti što većem broju uĉenika naroĉito onima koji nisu angaţovani po klubovima , da budu
          aktivni uĉesnici ,
    -     školska takmiĉenja organizovati tokom školske godine, pogotovu tokom zimskog raspusta,
    -     obezbijediti regularnost takmiĉenja , nagrade i priznanja za najuspješnije,
    -     izvršiti popularizaciju svih aktivnosti meĊu uĉenicima, a takmiĉenja da budu sastavni dio
          programa u školama , uz obavezno uĉešće u organizaciji ostalih nastavnika u školama.


                                                                                                      13
    Srednjoroĉni program podrške :
    - realizovanje predviĊenih programa ,
    - organizacija takmiĉenja od nivoa odjeljenja , razreda , škole do općine,
    - raditi na popuni kabineta opremom i rekvizitima neophodnim za rad ,
    - izrada sportskih univerzalnih površina pri školama za realizaciju programa ,
    - medijsko praćenje aktivnosti u školskom sportu ,
    - obavezna analiza realizovanih programa.


    Dugoroĉni program podrške :
    - nastavak realizacije programa
    - izgradnja sportskih dvorana u školama koje ih ne posjeduju i proširenje istih u normalnim
       dimenzijama , koje u ovom trenutku ne zadovoljavaju,
    - raditi na oţivljavanju MOI uĉenika OŠ i SŠ na nivou drţave i sliĉnim manifestacijama .


PROGRAMI ZA PREDŠKOLSKI UZRAST

        Fiziĉko vjeţbanje u predškolskom uzrastu djeluje prije svega na razvoj motoriĉkih funkcija i
sposobnosti.
        Struĉni rad neophodno je da realizuju struĉni saradnici – pedagozi tjelesnog odgoja . U
praktiĉnom radu sa djecom primjenjivati razne sportsko-rekreativne aktivnosti , odnosno vjeţbe koje
trebaju da stvore baziĉne sposobnosti neophodne u svakodnevnom ţivotu.
        Djeci treba omogućiti svakoga dana vjeţbanje , ali i programe prilagoditi njima .

    Programski ciljevi:
    - masovne aktivnosti – šetnje, poligoni
    - obuka neplivaĉa, i eto razloga da se povede raĉuna o izgradnji bazena ,
    - izgradnja otvorenih terena i manjih sportskih dvorana za realizaciju programa za svaku
       instituciju,
    - organizovan sistem takmiĉenja kao što su mini nogomet, mini basket, poligoni , štafetne trke i
       sl. koje se mogu organizovati u prostorima institucija, u parkovima i drugim slobodnim
       površinama.


PROGRAMI ZA ŠKOLSKI UZRAST OŠ I SŠ

        Školski sport je djelatnost uĉenika osnovnih i srednjih škola koja su dobrovoljno ukljuĉena u
vannastavne sportske aktivnosti i ne remete programe redovne nastave. Zbog znaĉajne fiziĉke
aktivnosti za skladan razvoj djece i mladih vaţno je , da su djeca svakodnevno aktivna u sportu. Razlog
zbog ĉega su nam djeca i mladi školskog uzrasta u veoma malom broju aktivni u sportu i vannastavnim
aktivnostima pored ostalog su :
     - nedostatak termina u školskim dvoranama za vannastavne aktivnosti, ĉak i za uĉenike iste
        škole , jer se dvorane izdaju sportskim organizacijama za treninge ili grupama graĊana za
        rekreaciju ,
     - nedostatak sportskih rekvizita i opreme , jer su ankete pokazale da u nekim školama ne postoje
        ni najosnovniji rekviziti kao što su lopte, sprave i sl.
     - nedostatak dvorana, ili su one nepravilnih dimenzija, a nasuprot tome postoje i škole koje
        nemaju otvorenih površina kako za redovnu nastavu tako i za vannastavne aktivnosti.




                                                                                                    14
    Program podrške:
    - organizacija vannastavnih aktivnosti u toku školske godine i zimskog raspusta ,
    - obezbijediti uĉenicima osnovne škole korištenje sopstvenih dvorana do 21,00 sati , a nakon
       toga izdavati sportskim organizacijama i rekreativcima,
    - obezbijediti opremu i rekvizite ,
    - organizovati kontinuitet takmiĉenja preko cijele godine i zimskog školskog raspusta, kroz liga
       takmiĉenja u sportskim igrama od nivoa odjeljenja pa do općinskih prvenstava,
    - izgradnja otvorenih sportskih poligona i sportskih dvorana u svim školama,
    - afirmacija školskog sporta na televiziji i u štampi,
    - ono što je najvaţnije za školski i kompletni sport- raditi na dobijanju podrške za formiranje
       kineziološkog kabineta radi velikog broja deformiteta kod djece , kao i za potrebe sporta.

UNIVERZITETSKI SPORT

         Sport studenata ili univerzitetski sport ima svoje mjesto i vaţnost u strategiji razvoja sporta.
Sport se pojavljuje u vannastavnim aktivnostima kao oblik rekreacije sa ciljem poboljšanja zdravog
naĉina ţivota i korištenja slobodnog vremena .
         Cilj ovih aktivnosti je u okupljanju što većeg broja studenata u razne oblike aktivnosti , a koje
prije svega zavise od prostornih i materijalnih mogućnosti.
         Velike su mogućnosti organizacijskih oblika aktivnosti , kroz razna ligaška takmiĉenja u okviru
univerziteta , grada Bihaća , pa i susreta sa drugim univerzitetima u BiH i inostranstvu.
         Da bi se ovakvi programi realizovali vaţno je pronaći stalne izvore finansiranja i oformiti
organizacioni strukovni savez studenata.

KVALITENI SPORT

         Na osnovu kategorizacije sportova Sportski savez se mora odrediti – koji su sportovi koji
pripadaju grupaciji kvalitetnog sporta i ujedno koji su klubovi nosioci kvalitete u tim sportovima.
         Razlog tome je indikativno stanje , da sportski savez ima 62 kluba svoje ĉlanice, a da od toga
broja ima 11 nogometnih klubova, 14 klubova raznih borilaĉkih sportova, 3 plesna kluba idt. Uz
tendenciju formiranja novih klubova .
         S tim u vezi, posebnu paţnju treba posvetiti slijedećim:
- mjestu i ulozi pojedinih sportova u sistemu vrijednosti na nivou drţave,
- egzistiranje samo prve ekipe u sistemu takmiĉenja , bez rada sa mladima ,
- na neadekvatnom kvalitetu u radu ,
- na postepenom gašenju pojedinih sportova koji su do skora bili vodeći , uz stalno pojavljivanje i
  formiranje novih klubova koji polaţu pravo na finansiranje od strane Saveza.

    Prijedlog strateških smjernica:
    - odrediti se pri finansiranju sportova na strogo pridrţavanje normativnih akata i zakona o sportu,
    - prvenstveno finansirati olimpijske i tradiconalne sportove koji su svojim dosadašnjim radom ,
         vaspitnom i zdravstvenom ulogom, kao i rezultatima ostavili duboki trag u sportu ovog grada,
    - odvojiti finansiranje vrhunskih sportskih dostignuća i perspektivnih sportaša od kvalitetnog
         sporta ,
    - finansijskom politikom destimulisati formiranje sve većeg broja klubova , već insistirati na
         njihovom integrisanju,
    - posebno stimulisati sportske organiazcije koje rade sa mladima i ţenskom populacijom ,
    - pruţati pomoć u zajedniĉkim akcijama obrazovnim insitucijama u organizaciji i razvoju sporta .




                                                                                                       15
    Dugoroĉne smjernice:
    - finansiranje iskljuĉivo programa rada sa perspektivnim kategorijama i kandidate za vrhunska
       sportska ostvarenja,
    - motivisati i dati punu opodršku sportskim organiazcijama u kojima je organizovan kvalitetni
       struĉni rad ( prema Zakonu o sportu-profesori tjelesnog odgoja, treneri sa završenom Višom
       trenerskom školom, treneri specijalisti ),
    - raditi na osposobljavanju sportskih organizacija kvalitetnog sporta na samofinansiranju , a na
       osnovu prijedloga Zakona o sportu F BiH (na osnovu sponzorstva , donatorstva , formiranjem
       POOL-ova i sl.)


VRHUNSKI SPORT

         Kljuĉni pojmovi u sportu su najĉešće –takmiĉenja , uspjesi ili neupsjesi , pobjeda ili poraz ,
postignuti rezultat, rekord i dr.
         Napori kojima su izloţeni sportaši, im omogućavaju da prevaziĊu sebe, postignu rekorde, da
budu bolji i uspješniji od drugih i sl. su motivi koji ih vode ka vrhu i daju sportu onu karakterisitku koja se
zove «vrhunsko stvaralaštvo» ili «vrhunski sport» .
         Da bi se došlo na vrh neophodna su maksimalna naprezanja, izuzetna opšta fiziĉka i specijalna
fiziĉka priprema, usavršavanje svih tehniĉkih elemenata, psihološka priprema i drugi elementi.
         Uz to treba navesti i ostale faktore koji utiĉu na postizanje vrhunskih rezultata kao što su:
zdravstveno stanje i zaštita sportaša , uslovi ţivota stanovanja ishrane, školovanje i dr.
         Takvu motivaciju i uslove nemaju svi sportaši , a što je normalno ni jednake ambicije ,
mogućnosti i kvalitete. To meĊutim ne moţe biti razlog da se nekome zabrani da ostvari takve ambicije .
Da bi se stvorile pretpostavke za postizanje vrhunskih rezultata i vrhunskih ostvarenja neophodan je
višegodišnji planski i programski rad , planiranje i upravljanje procesom treninga , odreĊivanje
programskih ciljeva , prognoza mogućih ostvarenja , struĉno voĊenje procesa stvaranja vrhunske forme
i dostizacnje maksimuma u odreĊenom trenutku .
         Kada je u pitanju stanje u vrhunskom sportu, a kod nas postoji , karakteristika je imrpovizacija u
većini sluĉajeva .
         Ako se ova strategija usvoji kao poĉetna baza i smjernica daljeg razvoja sporta na općini Bihać,
tada je neophodno usaglasiti stavove i mišljenja saveza i Vijeća općine , kao i relevantnih sportskih
radnika i struĉnih lica , da je jedini naĉin i pravi put :
     - da se opredijelimo za višegodišnje planiranje u daljem radu ,
     - da se obezbijede svi faktori koji će omogućiti vrhunske rezultate u sportu,
     - da se utvrde elementi prioriteta kod odabira sportova kojima će se pokloniti veća paţnja,
         izdvojiti više sredstava, obezbijediti optimalne uslove, angaţovati najkvalitetnije struĉnjake i
         prognozirati moguća ostvarenja.

          Sportski savez se mora opredijeliti za prioritete u sportu koristeći se već davno usvojenim
kriterijima u mnogim sredinama , koji se odnose na :
     - postignute rezultate u poreĊenju sa evropskim, svjetskim i olimpijskim standardima i
          mogućnostima,
     - kakva je masovnost i rasprostranjenost odreĊenog sporta od općine , kantona, drţave i dalje ,
     - koje su tradicijske i geografske karakteristike tih sportova,
     - finansijski i materijalni momenti, sportki objekti , sredstva za realizaciju programa i dr.,
     - struĉni i kvalitetni kadrovi.




                                                                                                            16
         Vrhunsko stvaralaštvo i vrhunski sport postaju vrhunskim tek kada se ostvare rezultati na
internacionalnom planu i to na zvaniĉnim takmiĉenjima , i treba ga vrednovati ne samo kroz postignute
rezultate, već i kroz koliĉinu uloţenog rada i truda kako bi se ti krajnji efekti postigli. Postignuti rezultati
naroĉito reprezentacije su magnet za mlade i povećavaju interes za tu sportsku granu, afirmišu sredinu
iz koje se sportaši regrutuju a samim tim grad i drţavu.
         Ono što je obaveza Saveza, to je da u saradnji sa klubovima iz ĉijih redova dolaze talentovani i
perspektivni sportaši, koji su rangirani kao potencijalni kandidati za reprzentaciju BiH, saĉini
višegodišnje planove priprema. Cilj tog planiranja je stvaranje preduslova za sportsko usavršavanje i
podizanje nivoa forme i obuke. Takav odnos prema individualnim kandidatima je opravdan kao briga za
vrhunski sport i vrhunsko stvaralaštvo.

    Strateške smjernice:
    - definisati šta je to vrhunski sport
    - raditi na povećanju sredstava za vrhunski sport ,
    - izraditi normativna akta i definisati ko su olimijske nade, potencijalni kandidati za svjetska i
        evropska takmiĉenja ,
    - obezbijediti sredstva za pripreme za eventualne uĉesnike na OI , SP i EP,
    - stimulisati sportske organizacije kolektivnih sportova koje se svojim angaţmanom,
        organizacionom ozbiljnošću i kvalitetnim radom istiĉu u radu sa mladim kategorijama ,
    - u realnim granicama podrţati i one sportske organiazcije koje same sopstvenom aktivnošću
        obezbijede sredstva za postizanje vrhunskih sportskih rezultata.


    Dugoroĉne smjernice:
    - obezbijediti sredstva za sufinansiranje priprema sportaša koji zastupaju drţavu na Oi, SP i EP,
    - obezbijediti sredstva angaţmanom Saveza za jednu mušku i jednu ţensku ekipu za uĉešće na
       jednom najvišem po rangu interacionalnom takmiĉenju (svjetski ili evropski kup) , ali samo ako
       su organizaciono i kadrovski sposobne da ponesu teret dijela troškova tih takmiĉenja,
    - odrediti se prema nosiocima stipendija sportskog saveza kroz normativa , šta je to perspektivni
       sportaš.


SPORTSKA REKREACIJA – «SPORT ZA SVE»

         Rekreacija je segment fiziĉke kulture svakog naroda, veoma vaţna u ţivotu mladih i odraslih
stanovnika. Rekreativno vjeţbanje stvara pozitivne navike rada i obaveza kod djece, razvija koordinaciju
pokreta, jaĉa organizam, preventivno utjeĉe na otpornost od bolesti, utiĉe na brţe ozdravljenje ili
dovoĊenje u funkciju organizma nakon povreda, psihiĉki rasterećuje organizam , stvara zadovoljstvo itd.
         U narednom periodu treba saĉiniti pregled individualnog i grupnog vjeţbanja, pa nakon toga
donijeti ocjenu i o potrebi formiranja institucije sportske rekreacije koja će se baviti organizovanim
radom na tom planu.
         Ljubitelji rekreacije se sami organizuju, odlaze na kraće pješaĉke ture i izlete, bave se sportskim
igrama, voze bicikl i sl.ali bez struĉnog nadzora.
         Svaki odlazak u prirodu, a pogotovu u nepoznate dijelove okolnih planina bez struĉnog vodiĉa i
poznavanja opasnosti na koje mogu da naiĊu, je «avantura» i veliki rizik.
         Tome treba dodati i neplansko hodanje, trĉanje, voţnja bicikla i druge aktivnosti, bez
konsultacija sa ljekarima i saznanjem kakve su mogućnosti organizma da podnese odreĊene napore .
         Osnivanjem organizacije koja bi struĉno i savjetodavno djelovala na sve korisnike rekreativnih
aktivnosti je od neizmjerne koristi , a mogla bi da bude pokretaĉ i organizator masovnih rekreativnih
manifestacija i priredbi.


                                                                                                             17
          Sportski savez i Savez rekreativaca (ili kako bi se zvala ta organizacija) mogla bi da bude
inicijator i organizator ureĊenja trim staza u dijelovima grada za rekreativno vjeţbanje , kao i drugih
terena i površina .
          Pod sportskom rekreacijom podrazumijevamo cjelokupnu ĉovjekovu aktivnost kojom se on bavi,
          van profesionalnog rada a po sopstvenoj ţelji i u cilju zadovoljavanja svojih potreba za igrom ,
razonodom i odmorom. Zbog toga je neophodno da se uvaţe ţelje i interesi graĊana, ali istovremeno da
se te aktivnosti usmjere u skladu sa postojećim materijalnim ekonomskim mogućnostima cjelokupnog
društva. Ovo je moguće realizovati, ukoliko je opredjeljenje Sportskog saveza i ove Strategije podrška
masovnom sportu u koji uz školski sport spada i sportska rekracija.
          Da bi se ostvarili ciljevi i zadaci rekreacije, a to znaĉi humanizacija ţivota i smanjenje nepovoljn
ih utjecaja na ţivot, sport postaje što više uz brigu za zdravljem i produţenjem zdravog ţivota i stil
ţivota.
          Fiziĉko vjeţbanje ima neprocjenjivu ulogu na stanje zdravlja u vremenu u kojem ţivimo, a
plansko i programsko opredjeljenje Sportskog saveza mora da obuhvati aktivnosti sportske rekreacije,
jer njeni sadrţaji ne zahtijevaju velika izdvajanja, skupe objekte i opremu, a najĉešće se zasnivaju na
samo finansiranju.


SPORT OSOBA SA INVALIDITETOM

         Na općini Bihać, sport osoba sa invaliditetom ostvaruje se kroz rad i takmiĉenja košarkaša u
kolicima , sjedećoj odbojci, sportskom ribolovu i drugo.
         MeĊutim, ne moţemo biti zadovoljni masovnošću uĉesnika u drugim vidovima aktivnosti ,
angaţmanom invalida na rekreativnim programima, te na akcijama koje će omogućiti i ostalim osobama
sa invaliditetom , bez obzira na njihove mogućnosti da pokaţu interes i pronaĊu sebe u nekom drugom
od sadrţaja takvih programa. Pored poznatih ĉinjenica da sport pomaţe u pozitivnom , u resocijalizaciji
tih osoba, ukljuĉivanje u normalni ţivot i sliĉno svi nemaju afinitete, mogućnosti i interes za aktivnim
bavljenjem sportom, ali za rekreativnim aktivnostima vjerovatno imaju.

Strateške smjernice:

S obzirorm na postojanje Saveza za sport invalida naophodno bi bilo da se obave odreĊene predradnje
kao što su :
- anketom utvrditi interese te populacije stanovništva za ukljuĉivanje u sportske aktivnosti,
- obezbijediti minimalne uslove u prostorijama , gdje bi se te aktivnosti mogle organizovati,
- angaţovati amaterski struĉni kada za izradu plana i programa rada i njihovu realizaciju,
- pošto su to rekreativne aktivnosti, povezati se sa sportskim organizacijama koje bi pruţale usluge u
realizaciji programa,
- obezbijediti odreĊena sredstva putem budţeta općine i Sportskog saveza za finansiranje programa i
za kontinuitet u njihovoj realizaciji.

Dugoroĉne smjernice:
   - izgradnja društvenih prostorija prilagoĊenih potrebama invalida , sa mogućnošću realizacije
       programa kao što su: šah sala, sala za pikado, sala za stonitenis idr.
   - izgradnja vanjskih terena za sport kao što su: plivaĉki bazen za rehabilitaciju invalida , trim
       staza , staza za boćanje i viseća kuglana i drugi objekti za rekreaciju koje bi mogli koristiti i
       graĊani i osobe sa invaliditetom.

          Moramo shvatiti da su sve ove aktivnosti veoma vaţne i humane a kroz propagandu u njih treba
ukljuĉiti što veći broj ĉlanova udruţenja invalida.


                                                                                                           18
         Takmiĉarskom dijelu Savezu invalida, treba omogućiti uĉešće na manifestacijama i
prvenstvima, a oni trebaju da budu nosioci okupljanja i angaţmana u sportu i ostalih osoba sa
invaliditetom , kao motiv aktivnog vjeţbanja. Tu se prije svega misli i na prihvat mlade populacije ,
osoba sa invaliditetom i oštećenjima, kako bi što ranije osjetili brigu društva , njegovu humanost i znaĉaj
bavljenja sportom.


SPORTSKI OBJEKTI


         Da bi se realizovali programi u sportu, jedna od osnovnih pretpostavki je postojanje objekata i
njihovo optimalno korištenje i odrţavanje. Oni predstavljaju znaĉajnu društvenu vrijednost i kao takvi su
od posebnog interesa. Ukoliko to nije odreĊeno treba odrediti titular vlasništva, obezbijediti sredstva za
njihovu amortizaciju i odrţavanje, iznaći racionalnu organizaciju u smislu što kvalitetnijeg korištenja svih
kapaciteta za potrebe sporta, te omogućiti namicanje sredstava za njihovo odrţavanje putem
marketinga, sopstvenom djelatnošću i budţeta općine.
         Bez obzira, da li su to postojeći ili objekti u programu gradnje oni moraju da zadovolje normative
i standarde kada su u pitanju veliĉina i oprema, te stvore uslovi za optimalno pruţanje usluga
korisnicima i na taj naĉin budu stvoreni uslovi za kvalitetnim radom i korištenjem .
         Sportski savez mora da saĉini procjenu stanja na postojećim objektima, te da ocjenu potrebnih
radova na njima izmjenama i dogradnji , kako bi se stvorili optimalni uslovi za korištenje. Ujedno Savez
mora da donese ocjenu potreba za izgradnju novih objekata uz prijedlog da to budu više namjenski
objekti uz zadovoljavanje normativa veliĉine , kvaliteta i neophodne opreme , te da su prvenstveno
pokriveni.
         Objekte treba graditi na prostorima koji su dostupni korisnicima , na osnovu ocjena koje se
baziraju na trendovima i studijama, kao i istraţiti mogućnost za dogradnju i izmjene na postojećim , kako
bi se oni poboljšali i doprinijeli boljem korištenju.

        Bihaću nedostaju:
    -   atletska staza sa pratećim sadrţajima na postojećem nogometnom igralištu ili kao poseban
        objekat,
    -   asfaltne višenamjenske površine ili igrališta pri svakoj školi u općini gdje to nadostaje,
    -   nekoliko trim staza za rekreativce,
    -   plivaĉki bazen sa bazenima za obuku neplivaĉa , jer su ankete ranijih godina pokazale da u
        Bihaću postoji veliki broj neplivaĉa meĊu uĉenicima OŠ i SŠ.

         U perspektivi treba razmišljati i o izgradnji objekata koji će sa razvojem turizma postati
neophodni za sport i turizam kao što su:
- smuĉarski centar «duga Luka» ,
- aerodrom Golubić sa svim neophodnim sadrţajima,
- kajak kanu stazu na Uni, koja će biti sposobna za odrţavanje velikih sportskih takmiĉenja,
- s obzirom na razvoj sporta i nedostatak dvoranskog prostora za rad sportskih organizacija ,
neophodno je pokrenuti inicijativu za izgradnju višenamjenske sportske hale za najmanje 3000
gledalaca , sa sadrţajima koji će zadovoljiti potrebe loptaĉkih sportova , borilaĉkih sportova, kuglaškog
sporta itd.
- treba razmišljati i o pokrivanju igrališta za mali nogomet i rukomet u Domu kulture (bivši Dom Armije)
za višestruko korištenje u periodu proljeće, ljeto, jesen,
- izgradnju nove staze i pratećih objektata na hipodromu i sl.




                                                                                                         19
        U nemogućnosti da se obezbijede svi neophodni objekti , pojedine aktivnosti se mogu
realizovati i u prirodnim uslovima a to se prije svega misli na rekreativne programe u okviru «sporta za
sve» ĉime se moţe upotpuniti i turistiĉka ponuda.


STRUĈNI KADROVI

         Na osnovu Zakona o sprotu USK-a za poslove u sportu smatraju se lica koja će moći da
obavljaju odreĊene poslove na osnovu steĉenih kvalifikacija na fakultetima za sport, te školovanjem
nakon završetka aktivne sportske karijere.
         MeĊutim, školovana lica na faklultetima su osposobljena da rade sa djecom u školama i
posjeduju znanja za takav rad, ali nisu školovana kroz specijalizaciju za odreĊenu granu sporta. Sportu
su neophodni struĉnjaci-specijalisti , da planiraju i programiraju rad u klubovima ili pojedinim sportistima
koje vode , da organizuju treninge kroz sve njegove faze u radu , da pripremaju sportaše za izvanredne
napore koji su neophodni za vrhunska ostvarenja , da su educirani za svoju granu sporta i sliĉno.
         Takav profil kadrova ne daju škole ni fakulteti za sport već specijalizovane institucije –trenerske
škole.
         Savez mora pokazati interes za nedostatkom kadrova koji su potrebni u sportskoj obuci ,
pripremi i treningu sportaša za takmiĉenja , ali i za kadrove za rukovoĊenje i organizaciju sporta.
MeĊutim, treba da nam bude jasno da Savez treba da podrţi školovanje za trenere , za rad u
klubovima, ali i ne da preuzme kompletnu brigu i finansira studij na trenerskim školama. To mora da
bude briga prije svega same osobe koja ţeli da ostvari taj cilj, te da uz pomoć kluba i dijelom saveza
završi trenersku školu.
         Seminari za trenere su samo nadgradnja na postojeća steĉena znanja na redovnom ili
vanrednom školovanju, mogućnost sticanja novih saznanja i savremenih metoda u radu, razmjena
iskustava i saznanja za korištenje struĉne literature , interneta i sliĉno , a ne i garancija dobijanja
struĉnosti za rad sa sportašima.Normalno je, da bogato igraĉko iskustvo daje prednost u praktiĉnom
radu.
         S obzirom na postojanje PA u Bihaću , Savez u saradnji sa klubovima mora da bude inicijator
stalnih sastanaka, seminara i «okruglih stolova» sa predavaĉima na PA , kako bi struĉna lica koja rade
u klubovima dobili što više infomracija, upute, savjete i sve ono što će ih educirati i olakšati rad u
klubovima.



ZDRAVSTVENA ZAŠTITA


        Pod zdravstvenom zaštitom sportaša podrazumijeva se: kontrola stanja zdravlja djece i mladih,
kao i drugih graĊana prije poĉetka i u toku trajanja aktivnosti u sportu i sportskoj rekreaciji, pruţanje
hitne medicinske pomoći takmiĉarima i drugim uĉesnicima i prisutnim licima na sportskim takmiĉenjima i
priredbama , kao i kontrola uzimanja i davanja zabranjenim stimulativnih i doping sredstava sportašima.
        Sport je dokazano sredstvo pozitivnog uticaja na duhovni i tjelesni razvoj djece i mladih, ali i
dokazano sredstvo zdravstvene prevencije na oĉuvanju i unapreĊenju zdravstvenog statusa sprotaša.
        Nedovoljno i neadekvatno tjelesno vjeţbanje, kao i nestruĉno voĊenje procesa rada u
klubovima , pokazuje visok stepen tjelesnih deformiteta meĊu mladima.
        Kontrola stanja zdravlja mladih i graĊana u toku bavljenja sportskim aktivnostima je neophodna.
        Pruţanje medicinske pomoći povreĊenim sportistima i aktivnim uĉesnicima u bavljenju sportom
kao i pomoć trenerima u planiranju procesa treniranja i testiranja su neophodni i neprocjenjivi.




                                                                                                         20
        Neorganizovanost zdravstvene zaštite sportaša zahtijeva poduzimanje konkretnih mjera na tom
planu, a osnovni cilj mora da bude zaštita svih uĉesnika i garancija, da se aktivno i rekreativno bavljenje
sportom moţe sprovoditi bez posljedica za zdravlje. Zdravstvena zaštita mora da bude dostupna svim
uĉesnicima , kako kroz kontrolu zdravstvenog stanja na poĉetku, isto tako i u toku bavljenja sportom.
        Društvo mora da bude zaiteresovano za stanje zdravlja stanovništva, pa samim tim i sportaša ,
te obezbijedi sve uslove za formiranje centra koji će se baviti unapreĊenjem zdravstvene zaštite,
prevencije i dijagnostike, lijeĉenjem i rehabilitacijom povreĊenih uĉesnika u sportu.
        To moţe da postane i profitabilna grana u oblasti sporta te sama sebi moţe da osigura vlastita
sredstva za nabavku opreme , zapošljavanje struĉnjaka i obezbjeĊivanje neophodnih uslova za rad.


NAUĈNO-ISTRAŢIVAĈKI RAD

        Nezamisliva je djelatnost u sportu i njegov razvoj, bez nauke, pa je neophodno ulagati u
nauĉno-istraţivaĉki rad , ali i sa obavezom primjene tih dostignuća u praksi .
        Za sport su veoma korisna istraţivanja na polju medicine , biologije, sociologije i psihologije.
Kod nas se osjeća nedostatak takvih ili sliĉnih institucija , a razlog su –kadar i nedostatak sredstava.
        Sportski savez treba pokrenuti inicijativu za osnivanjem takve institucije uz podršku ostalih
općina, a u cilju podizanja kvaliteta struĉnog rada, a samim tim i postiznaja vrhunskih rezultata, a u
njenom finansiranju mora da sudjeluje Vlada Kantona.


SPORTSKE PRIREDBE I MANIFESTACIJE

           Organizovati sportske priredbe i manifestacije znaĉi da se ţeli pokazati kvalitet u sportu,
ostvarenje odreĊenih takmiĉarskih rezultata, izvršiti razmjene iskustava i donijeti ocjenu dostignutog
nivoa i sposobnosti u organizaciji većih priredbi i manifestacija.
Sportske priredbe su mjesto okupljanja struĉnjaka, pa se pruţa mogućnost da se razmjene mišljenja i
iskustva, doznaju novi i savremeniji pogledi u razvoju sporta, a ujedno te priredbe imaju propagandu
ulogu za sredinu u kojoj se organizuju .
           MeĊutim, neki od navedenih elemenata od znaĉaja i ciljeva organizovanja sportskih priredbi i
manifestacija , ostaju nedovoljno jasni u nekim pitanjima, jer gledalac je samo gledalac, a ne analitiĉar,
kritiĉar i struĉno lice.
           Sport je u svijetu postao veliki biznis. Mnoga iskustva iz drugih zemalja i gradova pokazuju da
sport moţe da ima jednu od vodećih uloga u stvaranju pozitivnog imidţa, kako grada organizatora
sportskih priredbi tako i šire.
           Povezanost sporta sa turizmom i privredom omogućava dobijanje organizacije velikih sportskih
priredbi , a samim tim i korist kroz marketing. Ujedno,stvaraju se pretpostavke za pribavljanje sredstava
za odrţavanje ili izgradnju objekata koji ostaju za stalno korištenje. MeĊutim, sve ovo ukazuje da takve
priredbe moraju da budu profitabilne, one trebaju da budu motiv mladima za bavljenje tim sportom u što
većem broju, kao i promocija za sport i organizatora.
           Organizacija priredbi ne moţe biti «sama sebi svrha» , već to treba gledati šire i dalje –«šta
ostaje nama nakon toga» .




                                                                                                        21
PROFESIONALNI SPORT

         Profesionalni sport - ili danas ĉesto nazivan komercijalni ili zabavljaĉki sport, je stvarnost kojoj
treba osigurati sve zakonske pretpostavke da bi mogao djelovati na naĉin kako je to u razvijenim
industrijskim zemljama, kao i interesu publike i trţišta. Zbog toga se kaţe da je vrhunski sportaš –
stvaralac sa vrhunskim statusom koji svoijm umijećem i stvaralaštvom zabavlja neposrednim putem
gledaoce, a i posrednim putem, putem televizije.
         Profesionalizam je dakle ĉinjenica koja se ne smije zanemariti u prostoru trţišta koje ima svoju
logiku, investitore, proizvoĊaĉe i potrošaĉe , uslovno reĉeno – njihovih proizvoda.
         Profesionalni sport ne bi trebalo idealizirati , već prihvatiti svjetske trendove i prilagoĊavajući ih
našim mogućnostima i potrebama, odreĊujući « pravila igre» s kojima će se znati što je javni interes, a
što profesionalni sport, od koga društvo treba da ima koristi.

FINANSIRANJE SPORTA

        Dosadašnja dostignuća u sportu na prostoru općine BIhać u svim segmentima od povremenih
masovnih progama i vrhunskog stvaralaštva u pojedinim sportovima, pa do osjetnog proširenja
materijalne osnove sporta ukazuje na potrebu da se planski i programski poduzimaju mjere u ovoj
društvenoj djelatnosti kako bi se postignuti nivo još više podigao.
        Neophodno je zadrţati dosadašnji naĉin finansiranja sporta koji se u praksi pokazao dobrim kao
što su:
    - sredstva Kantona za zadovoljavanje potreba i interesa društva i javni interes Kantona koji se
        odnosi na uĉešće i pripremu sportskih talenata i vrhunskih sportaša za svjetska i evropska
        prvenstva, mediteranske i olimpijske igre kao i obnovu i izgradnju sportskih objekata od interesa
        za Kanton (prema Zakonu o sportu USK-a, ĉlan 31.,32. i 37.),
    - sredstva iz Budţeta općine Bihać za realizaciju programa razvojnih poslova praćenja tjelesnih
        sposobnosti djece, omladine , graĊana sistematsko ostvarivanje aktivnosti djece i omladine u
        raznim oblicima sporta, usavršavanje sportskog podmlatka, male olimpijske igre i drugi oblici
        djeĉijeg i omladinskog sporta, kao i studentski i invalidski sprot (Zakon o sportu USK-a ĉlan 31.,
        32.i 38.),
    - ali iznaći i sve ostale zakonom dozvoljene aktivnosti na povećanju ukupnih sredstava za
        potrebe sporta ,
        Raspodjelu sredstava vrši Sportski savez općine, a na osnovu kriterija za raspodjelu sredstava.


SPORT I INFORMISANJE


        Sredstva informisanja moraju da postanu glas kompletnog sporta na općini, a Sportski savez
sposoban i snaţan da istakne korist od bavljenja sportom i obezbijedi široku podršku sportu .
        Mora se stvoriti abmijent , da Savez bude centralni arhiv za prikupljanje podataka i informacija o
svim aktuelnim zbivanjima u sportu. Podaci treba da se šalju iz klubova, a da su dostupni svakome od
sredstava informisanja do struĉnih radnika i graĊana. Sredstva informisanja moraju biti u «sluţbi
sporta», kada je u pitanju propaganda zdravog ţivljenja, da su nosioci aktivnosti svega pozitivnog što
sport donosi, na stvaranju javnog mišljenja o svemu što se u sportu i oko sporta dešava i sliĉno.




                                                                                                            22
        Program aktivnosti Sportskog saveza u informisanju pored navedenog treba da sadrţi stalne
kontakte sa medijima i aktivnosti na pokretanju inicijative za dobijanje specijalnog prostora u listu
«Krajina» , da bar jednom mjeseĉno sa cjelokupnim rezultatima i svim onim što se dogaĊa u sportu na
općini Bihać informiše javnost .
        Sportski savez mora da djeluje na sredstva informisanja kako bi se programska politika
usmjerila na :
    - poboljšanje medijske pokrivenosti u sredstvima informisanja sa prijedlozima i zahtjevima da se
        o sportu piše ne samo kroz izvještaje o odrţanim priredbama nego i šire,
    - raditi na pokretanju emisije na radiju sa stalnim i povremenim rubrikama edukativnim
        sadrţajima intervjuima i sliĉno kao i na organizaciji «okruglih stolova« , javnih nastupa i sliĉno, a
        sve u cilju propagande sporta i za sport.


INSTITUCIJE SPORTA

Sportski savez Bihać

        Savez predstavlja sport i sportske organizacije pred općinskim organima i mora da stvara
partnerski odnos izmeĊu ovih institucija i priprema i predlaţe programe razvoja sporta na općini Bihać.
        Savez je obavezan da štiti integritet svojih ĉlanica, i na taj naĉin svoj, te pruţa usluge ĉlanicama
kada je u pitanju finansijsko i materijalno poslovanje i struĉnu pomoć.
        Pored ostalih obaveza i aktivnosti predviĊenih normativnim aktima Sportski savez razvija
aktivnosti i u slijedećem:
     - obezbjeĊuje uĉesnicima koji se sistematski bave sportom na masovnoj bazi objekte za
        realizaciju programa ,
     - realizuje programe vannastavnih aktivnosti za uĉenike OŠ i SŠ
     - ostvaruje programe sportskih takmiĉenja u vannastavnim aktivnostima za uĉenike OŠ i SŠ
     - vrši izbor i stvara uslove za rad sportskih talenata i omogućava istima uĉešće na takmiĉenjima
        u okviru provjera dostignutog kvaliteta,
     - obezbjeĊuje korištenje fonda sati u objektima –dvoranama, a u odnosu na kategorizaciju
        sportskih organizacija.
     - vrši propagandu sporta, podrţava sport invalidnih lica i predstavlja i koordinira rad sportskih
        organizacija na općini itd.


Sportske organizacije- klubovi

         Klub je udruţenje graĊana koji su se ujedinili da bi stvorili uvjete za uĉešće svojih sportaša u
odgovarajućem sistemu takmiĉenja i u odreĊenoj grani sporta . Klubovi imaju svoje programske ciljeve i
sadrţaje djelatnosti, materijalna sredstva, imovinu i drugo.
         Na teritoriji općine oni se udruţuju u strukovne saveze , ako ima više klubova i u Sportski savez
Bihać, a da bi zadovoljli i ostvarili svoja prava na osnovu normativnih akata Saveza i na principu
dobrovoljnosti.
         S obzirom, da je prirodna sredina za zadovoljavanje potreba interesa djece i mladih u školama,
normalno je da klubovi imaju veliki interes da sa svojim kadrovima, rekvizitima i objektima , ako ih imaju
u posjedu, pomognu razvoju sporta u školama, a samim tim stvore bazu iz koje će se moći da regrutuju
talenti.




                                                                                                          23
PRIORITETNI ZADACI SAVEZA

Strategijom se odreĊuju razvojni zadaci u sportu i na osnovu njih neophodno je :
    1. Izvršiti programiranje usvojenih pravaca i ciljeva rada koji se odnose na :
    - postepeno ukljuĉivanje predškolske djece zajedno sa roditeljima u aktivnostima kroz slobodnu
         igru i usmjereno vjeţbanje,
    - omogućiti djeci mlaĊeg uzrasta u osnovnim školama bavljenje sportskim aktivnostima kroz
         svakodnevne ĉasove tjelesnog odgoja ,
    - stariji uzrast uĉenika osnovnih škola kroz cjelogodišnje programe vannastavnih aktivnosti
         postepeno osposobiti da sport prihvataju kao naĉin ţivota , u svrhu podizanja zdravlja, razvoja
         fiziĉkih sposobnosti,
    - podrţati razvoj talentovanih i perspektivnih mladih sportaša u postizanju vrhunskih rezultata ,
         uĉešćem na saveznim i meĊunarodnim takmiĉenjima ,
    - obezbijediti korištenje objekata za realizaciju programa svih uzrasta graĊana Bihaća kroz
         aktivnost «sport za sve» ,
    - omogućiti aktivnim uĉesnicima u sportu , koji sistematski ispunjavaju programe i sadrţaje svoga
         rada, pravo na korištenje objekata , struĉnu pomoć u radu i provjeru sposobnosti kroz nastupe i
         takmiĉenja.
    2. Izvršiti detaljnu i struĉnu analizu stanja objekata za sport, kao i potreba za struĉnim
         radnicima
         Kada su objekti u pitanju sve se svodi na potrebu planiranja , izgradnju , evidenciju , upravljanje,
         odrţavanje i njihovo korištenje . meĊutim, do sada nije bilo u praksi da prioritete u izgradnji
         objekata predlaţu sportske insitucije .
         Savez i klubovi moraju da podstiĉu rasprave o potrebi izgradnje objekata, a da konaĉno
         usaglašavanje prijedloga donese struka , sportske institucije i Općina . Razvoj i masovnost
         sporta na općini zahtijevaju analizu potreba za objektima , kako za takmiĉarski sport, tako i za
         rekareaciju i vannastavne aktivnosti uĉenika osnovnih i srednjih škola.
         Analiza mora da sadrţi i kategorizaciju sportskih objekata i to prema :

        a. Javnom interesu

    -   od interesa za Kanton
    -   od interesa za grad
    -   od interesa za općinu

        b. Prema nivou takmiĉenja

    -   za meĊunarodna takmiĉenja
    -   za nacionalna takmiĉenja
    -   za lokalna takmiĉenja

        c. Prema vrsti prostora
    -   otvoreni
    -   zatvoreni
    -   poluotvoreni tj.poluzatvoreni




                                                                                                          24
    Sportski objekti moraju da odgovaraju svojoj namjeni kako domaćim tako i meĊunarodnim
    standardima. Objekti moraju da imaju i prateće sadrţaje , kako bi se stvorili uslovi za optimalno
    korištenje.
    Šta je u ovome prioritet i šta će se za potrebe graditi , treba dogovoriti na nivou općine i sporta.
    Kada su struĉni kadrovi u pitanju, postoji dovoljno kadrova za potrebe rada u školama, meĊutim ne
    dostaju kadrovi u sprotskoj obuci, pripremi i voĊenju treninga sportaša, kao i kadrovi za rukovoĊenje
    i organizovanju sporta. Sportski savez će da potiĉe stvaranju uslova za školovanje i usavršavanje
    potrebnih kadrova . MeĊutim, na osnovu standarda i kriterija neophodno je utvrditi potrebu sporta za
    specijalizovanim struĉnjacima u pojedinim sportskim granama.

    3. Kategorizacija sportova

        Uvaţavajući vrijednost bar s pozicije koji se njime bave, ali i uvaţavajući i razloge zbog kojih su
odreĊeni sportovi razliĉito razvijeni (materijalni uslovi , tradicija , afiniteti graĊana, interes trţišta ... )
Sportski savez kroz kategorizaciju sportova mora da se odredi selektivno u pristupu finansiranja svakog
pojedinog sporta.
        Kategorizacijom se ne ţeli podijeliti sportove na više vrijedne i manje vrijedne , već da
objektivnim praćenjem razvoja sporta, postignutih rezultata i drugih elemenata, pravednije se opredijeli
u finansiranju.
        Time se ţeli odrediti pravac daljeg razvoja sporta, dajući podršku u stvaranju uslova za rad i
takmiĉenja sportistima koji postiţu optimalne rezultate , a zadovoljavaju većinu kriterija. Kategorizacijom
se ne ometa rad i razvoj sportova i klubova koji njom nisu obuhvaćeni , a samim tim i podrškom saveza.



                                                                                  Predsjednik
                                                                              Sportskog saveza Bihać
                                                                                 Zlatan Tajić




                                                                                                             25
SPORTSKI SAVEZ BIHAĆ




    STRATEGIJA I PRAVCI RAZVOJA SPORTA
 NA OPĆINI BIHAĆ ZA PERIOD 2008 - 2015.GODINA




                       Bihać, januar 2008.godine




                                                   26

								
To top