Deformiteti Donjih Ekstremiteta - DOC by bnj12617

VIEWS: 1,134 PAGES: 75

More Info
									MEDICINSKI FAKULTET                                     UNIVERSITY OF SPLIT
SVEUĈILIŠTA U SPLITU                                    SCHOOL OF MEDICINE
___________________________________________________________________________




                       NASTAVNI PLAN i PROGRAM

           ŠESTOGODIŠNJI SVEUĈILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ
                          DOKTOR MEDICINE
                   (OD AKADEMSKE GODINE 1997./1998.)




                           Tekst pripremili za tisak:

                          Prof. dr. sc. Damir Sapunar
                          Doc. dr. sc. Zdravko Perko
                             Josip Barić, dipl. iur.




                             Split, prosinac 2004.
___________________________________________________________________________
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



UVOD

Dopusnicom koju je izdalo Ministarstvo znanosti i tehnologije 3. 6. 1997. dopušta se početak
obavljanja djelatnosti, te Medicinski fakultet od 1. 10. 1997. djeluje kao samostalno visoko
učilište u sastavu Sveučilišta u Splitu. Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu je institucija
koja organizira i izvodi nastavu za stjecanje stručne spreme doktor medicine. Studij je
organiziran kao šestogodišnji dodiplomski sveučilišni studij.


Studij Doktor medicine traje šest nastavnih godina, podijeljenih u dva nastavna razdoblja.
Nastavno opterećenje studenata podjednako je podijeljeno na svih šest nastavnih godina. Prvo
razdoblje (prve tri godine studija) obuhvaća predklinički dio nastavnog programa, a
posljednje tri godine obuhvaćaju kliničku skupinu predmeta. Prva godina sadrţi morfološku
skupinu predmeta, druga fiziološku, treća obraĎuje sve opće aspekte bolesti, četvrta sadrţi
internističke predmete, peta kiruršku skupinu predmeta, a šesta obraĎuje bolesti majke i
djeteta te javno zdravstvene i opće medicinske predmete.


Medicinske specifičnosti koje se njeguju na našem fakultetu obuhvaćaju sve aspekte
pomorske medicine (hiperbarična, brodska, pomorska) te športske (tradicija i specifičnosti
športova) i turističke medicine (vaţna gospodarska grana).


Ukupan broj sati predkliničke i kliničke nastave u tijeku svih šest godina studija iznosi 5690
sati (840 + 840 + 870 + 870 + 920 + 1350). Studenti tijekom prva četiri semestra imaju i 120
sati seminara iz kolegija Engleski jezik i 120 sati vjeţbi iz kolegija Tjelesna i zdravstvena
kultura. Tako sveukupan broj sati iznosi 5930. Svaka školska godina prvog nastavnog
razdoblja podijeljena je u dva semestra, koji traju po 15 tjedana.

Nastavni plan studija Doktor medicine odobren je Zaključkom Nacionalnog vijeća za visoku
naobrazbu od 23. 5. 1997. o ispunjavanju standarda vrsnoće za ustroj i izvedbu studija na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Izmjene Nastavnog plana izvršene su odlukom Fakultetskog vijeća Medicinskog fakulteta
Sveučilišta u Splitu od 12. 9. 2002. s primjenom od akademske godine 2002./2003.




UVOD                                                                                          2
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

                 NASTAVNI PLAN STUDIJA DOKTOR MEDICINE
                     (ZA AKAD. GODINE 1998./1999. – 2001./2002.)
I. GODINA (840 sati)
                      Predmeti I. semestra            Pred.   Vjeţ.    Sem.
GRAĐA I RAZVOJ LJUDSKOG TIJELA I                       80      80       80
1. Ustroj temeljnih vrsta tkiva i opća embriologija
2. Lokomotorni sustav
3. Osnove ţivčanog sustava i ţlijezde
   s unutrašnjim lučenjem
4. Krv, krvoţilni i limfni sustav
BIOLOGIJA ĈOVJEKA                                      60      60       60
1. GraĎa i funkcija stanice
2. Osnove biologije razvitka
3. Osnove genetike i molekularna biologija
Strani jezik: ENGLESKI JEZIK                           10               20
TJELESNA i ZDRAVSTVENA KULTURA                                 30

                      Predmeti II. semestra           Pred.   Vjeţ.    Sem.
GRAĐA i RAZVOJ LJUDSKOG TIJELA II                      54      78       78
1. Dišni, probavni i urogenitalni sustav
2. Topografska anatomija
3. Klinička anatomija
LIJEĈNIK i BOLESNIK I                                  85      50       75
1. Povijest medicine                                   15               15
2. Psihologija i psihološki aspekti bolesti            15      20       15
3. • Medicinska sociologija                            15               15
   • Etika i ljudska prava                             20               20
4. Prva pomoć i zdravstvena njega                      20      30       10
Strani jezik: ENGLESKI JEZIK                           10               20
TJELESNA i ZDRAVSTVENA KULTURA                                 30

II. GODINA (840 sati)
                    Predmeti III. semestra            Pred.   Vjeţ.     Sem.
BIOKEMIJA                                              80      50       110
- Medicinska kemija                                    20      17        16
- Biomolekule                                          12       2         2
- Medicinska biokemija                                 48      31        92
TEMELJI NEUROZNANOSTI                                  30      45        75
Strani jezik: ENGLESKI JEZIK                           10                20
TJELESNA i ZDRAVSTVENA KULTURA                                  30

                   Predmeti IV. semestra              Pred.    Vjeţ.    Sem.
BIOFIZIKA i ZNANSTVENA METODOLOGIJA                    42      109       59
1. Biofizika                                           20       30       20
2. Uvod u znanstveni rad                               12       30       18
3. Biostatistika                                        4       20       16
4. Medicinska informatika                               6       29        5
FIZIOLOGIJA                                            24       75      141
Strani jezik: ENGLESKI JEZIK                           10                20
TJELESNA i ZDRAVSTVENA KULTURA                                  30



NASTAVNI PLAN STUDIJA                                                          3
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

III. GODINA ( 870 sati)
                   Predmeti V. semestra           Pred.      Vjeţ.     Sem.
PATOLOGIJA                                         60         90        90
- Opća patologija                                  20         30        30
- Patologija organa i organskih sustava            40         60        60
PATOFIZIOLOGIJA                                    60         30        60
- Poremećaji funkcije organizma
- Poremećaji funkcije organskih sustava
FARMAKOLOGIJA                                      36         52        62
- Opća farmakologija
- Specijalna farmakologija

                     Predmeti VI. semestra         Pred.     Vjeţ.     Sem.
MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA
 i PARAZITOLOGIJA                                   34        72        44
- Bakteriologija i mikologija                       20        44        18
- Parazitologija i virologija                       14        28        26
LIJEĈNIK i BOLESNIK II                              45        90        45
- Propedeutika i rad na odjelu
- Rad na odjelu


IV. GODINA (870 sati)
                   Predmeti VII. semestra          Pred.     Vjeţ.    Sem.
MEDICINSKA DIJAGNOSTIKA                             58         84       38
Radiologija                                         31         47       12
Medicinska laboratorijska dijagnostika              10         10       10
Nuklearna medicina                                  10         12        8
Fizikalne osnove dijagnostičkih metoda               7         15        8
INTERNA MEDICINA I                                  60        120       60
Kardiologija i hitna stanja u internoj medicini     30         50       30
Pulmologija                                         10         40       10
Endokrinologija i bolesti metabolizma               20         30       20

                 Predmeti VIII. semestra          Pred.     Vjeţ.     Sem.
INTERNA MEDICINA II                                 62        98       80
Gastroenterologija
Nefrologija
Hematologija
Klinička imunologija i reumatologija
Onkologija
NEUROLOGIJA i PSIHIJATRIJA                          66        61       83
Neurologija                                         36        41       28
Psihijatrija                                        30        55       20




NASTAVNI PLAN STUDIJA                                                          4
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

V. GODINA (920 sati)
                    Predmeti IX. semestra          Pred.    Vjeţ.     Sem.
ZARAZNE, KOŢNE i SPOLNE BOLESTI                     52       91        57
Infektologija                                        20      46        24
Klinička mikrobiologija                              12                18
Dermatovenerologija                                  20      45        15
KIRURGIJA I                                          60      60        60
Torakalna kirurgija
Kardiovaskularna kirurgija
Abdominalna kirurgija
Traumatologija i plastična kirurgija
KIRURGIJA II                                        52       92        66
Neurokirurgija                                      10       10        10
Dječja kirurgija                                    10       10        10
Urologija                                           10       20        10
Ortopedija                                          10       26        20
Fizikalna medicina i rehabilitacija                 12       16        16

                     Predmeti X. semestra          Pred.    Vjeţ.     Sem.
BOLESTI GLAVE I VRATA                               57       79        44
Otorinolaringologija                                18       39        18
Maksilofacijalna kirurgija i stomatologija           9       15         6
Oftalmologija                                       30       25        20
MEDICINA U IZVANREDNIM UVJETIMA                     59       66        25
Anesteziologija i reanimatologija                   15        8         5
Urgentna i intenzivna medicina                      15       32         5
Politrauma i transfuziologija                       15       20         5
Medicina u ratu                                     14        6        10




NASTAVNI PLAN STUDIJA                                                          5
 MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                 SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

 VI. GODINA (1350 sati)
                      Predmeti XI. semestra                     Pred.   Vjeţ.   Sem.
GINEKOLOGIJA i PORODNIŠTVO                                       71      119     50
- Ginekologija                                                   40       40     40
- Porodništvo i perinatologija                                   40       40     40
PEDIJATRIJA                                                      63      106     71
- Pedijatrija                                                    56       96     62
- Školska medicina                                                7       10      9
OBITELJSKA MEDICINA                                              20      100     60
- Obiteljska medicina                                             6       12     10
- Zaštita zdravlja obitelji                                       5       24     50
- Gerijatrija i skrb umirućeg bolesnika                           6       14     30
- Program mjera zdravstvene zaštite                               3       10     10

                    Predmeti XII. semestra                      Pred.   Vjeţ.   Sem.
JAVNO ZDRAVSTVO                                                  94      75      81
- Epidemiologija                                                 20      22       8
- Sudska medicina                                                17      16      17
- Zdravstvena ekologija i medicina rada                          30      30      30
- Socijalna medicina                                             12       4      14
- Organizacija zdravstvene zaštite i                             15       3      12
  ekonomika u zdravstvu
DIPLOMSKI ISPIT
Veliki izborni predmet (student početkom dvanaestog
semestra studija odabire jedan od ponuĎenih velikih izbornih
predmeta (VIP) i to:
- Turistička medicina                                            30      30      30
- Pomorska i hiperbarična medicina                               50      20      20
- Posttraumatski stresni poremećaj: dijagnostika i terapijski    50      20      20
   postupci
Diplomski rad:                                                            350




NASTAVNI PLAN STUDIJA                                                                  6
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE




                       NASTAVNI PLAN STUDIJA DOKTOR MEDICINE
                             (OD AKAD. GODINE 2002./2003.)

I. GODINA (840 sati)
                      Predmeti I. semestra            Pred.   Vjeţ.    Sem.
GRAĐA i RAZVOJ LJUDSKOG TIJELA I                       80      80       80
1. Ustroj temeljnih vrsta tkiva i opća embriologija
2. Lokomotorni sustav
3. Osnove ţivčanog sustava i ţlijezde
   s unutrašnjim lučenjem
4. Krv, krvoţilni i limfni sustav
BIOLOGIJA ĈOVJEKA                                      60      60       60
1. GraĎa i funkcija stanice
2. Osnove biologije razvitka
3. Osnove genetike i molekularna biologija
Strani jezik: ENGLESKI JEZIK                           10               20
TJELESNA i ZDRAVSTVENA KULTURA                                 30


                      Predmeti II. semestra           Pred.   Vjeţ.    Sem.
GRAĐA i RAZVOJ LJUDSKOG TIJELA II                      54      78       78
1. Dišni, probavni i urogenitalni sustav
2. Topografska anatomija
3. Klinička anatomija
LIJEĈNIK i BOLESNIK I                                  85      50       75
1. Povijest medicine                                   15               15
2. Psihologija i psihološki aspekti bolesti            15      20       15
3. • Medicinska sociologija                            15               15
   • Etika i ljudska prava                             20               20
4. Prva pomoć i zdravstvena njega                      20      30       10
Strani jezik: ENGLESKI JEZIK                           10               20
TJELESNA i ZDRAVSTVENA KULTURA                                 30




NASTAVNI PLAN STUDIJA                                                          7
 MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                 SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



II. GODINA (840 sati)
                   Predmeti III. semestra            Pred.     Vjeţ.      Sem.
BIOKEMIJA                                             80        50        110
- Medicinska kemija                                   20        17         16
- Biomolekule                                         12         2          2
- Medicinska biokemija                                48        31         92
TEMELJI NEUROZNANOSTI                                 30        45         75
Strani jezik: ENGLESKI JEZIK                          10                   20
TJELESNA i ZDRAVSTVENA KULTURA                                   30

                      Predmeti IV. semestra           Pred.     Vjeţ.     Sem.
ZNANSTVENA METODOLOGIJA                                28        94        18
1. Znanstveni pristup, znanstveno izvješće,
   vlastiti znanstveni rad
2. Analize medicinskih podataka
3. Informatičke osnove medicinskog istraţivanja
FIZIOLOGIJA s BIOFIZIKOM I                               37         56     62
- Stanična fiziologija i imunologija                     16         33     26
- Biofizikalni temelji fiziologije                       21         23     36
FIZIOLOGIJA s BIOFIZIKOM II                              7          52     96
Strani jezik: ENGLESKI JEZIK                             10                20
TJELESNA i ZDRAVSTVENA KULTURA                                      30


III. GODINA ( 870 sati)
                   Predmeti V. semestra            Pred.      Vjeţ.      Sem.
PATOLOGIJA                                          60         90         90
- Opća patologija                                   20         30         30
- Patologija organa i organskih sustava             40         60         60
PATOFIZIOLOGIJA                                     60         30         60
- Poremećaji funkcije organizma
- Poremećaji funkcije organskih sustava
FARMAKOLOGIJA                                       36         52         62
- Opća farmakologija
- Specijalna farmakologija

                     Predmeti VI. semestra          Pred.     Vjeţ.      Sem.
MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA
 i PARAZITOLOGIJA                                    34        72         44
- Bakteriologija i mikologija                        20        44         18
- Parazitologija i virologija                        14        28         26
LIJEĈNIK i BOLESNIK II                               45        90         45
- Propedeutika i rad na odjelu
- Rad na odjelu




NASTAVNI PLAN STUDIJA                                                            8
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

IV. GODINA (870 sati)
                   Predmeti VII. semestra          Pred.     Vjeţ.    Sem.
MEDICINSKA DIJAGNOSTIKA                             58        84        38
Radiologija                                         31        47        12
Medicinska laboratorijska dijagnostika              10        10        10
Nuklearna medicina                                  10        12         8
Fizikalne osnove dijagnostičkih metoda               7        15         8
INTERNA MEDICINA I                                  60       120        60
Kardiologija i hitna stanja u internoj medicini     30        50        30
Pulmologija                                         10        40        10
Endokrinologija i bolesti metabolizma               20        30        20

                 Predmeti VIII. semestra          Pred.     Vjeţ.     Sem.
INTERNA MEDICINA II                                 62       98        80
Gastroenterologija
Nefrologija
Hematologija
Klinička imunologija i reumatologija
Onkologija
NEUROLOGIJA i PSIHIJATRIJA                          66       61        83
Neurologija                                         36       41        28
Psihijatrija                                        30       55        20

V. GODINA (920 sati)
                     Predmeti IX. semestra         Pred.    Vjeţ.     Sem.
ZARAZNE, KOŢNE i SPOLNE BOLESTI                     52       91        57
Infektologija                                        20      46        24
Klinička mikrobiologija                              12                18
Dermatovenerologija                                  20      45        15
KIRURGIJA I                                          60      60        60
Torakalna kirurgija
Kardiovaskularna kirurgija
Abdominalna kirurgija
Traumatologija i plastična kirurgija
KIRURGIJA II                                        52       92        66
Neurokirurgija                                      10       10        10
Dječja kirurgija                                    10       10        10
Urologija                                           10       20        10
Ortopedija                                          10       26        20
Fizikalna medicina i rehabilitacija                 12       16        16

                     Predmeti X. semestra          Pred.    Vjeţ.     Sem.
BOLESTI GLAVE I VRATA                               57       79        44
Otorinolaringologija                                18       39        18
Maksilofacijalna kirurgija i stomatologija           9       15         6
Oftalmologija                                       30       25        20
MEDICINA U IZVANREDNIM UVJETIMA                     59       66        25
Anesteziologija i reanimatologija                   15        8         5
Urgentna i intenzivna medicina                      15       32         5
Politrauma i transfuziologija                       15       20         5
Medicina u ratu                                     14        6        10



NASTAVNI PLAN STUDIJA                                                          9
 MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                 SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE




VI. GODINA (1350 sati)
                    Predmeti XI. semestra                       Pred.   Vjeţ.   Sem.
GINEKOLOGIJA i PORODNIŠTVO                                       71      119     50
- Ginekologija                                                   40       40     40
- Porodništvo i perinatologija                                   40       40     40
PEDIJATRIJA                                                      63      106     71
- Pedijatrija                                                    56       96     62
- Školska medicina                                                7       10      9
OBITELJSKA MEDICINA                                              20      100     60
- Obiteljska medicina                                             6       12     10
- Zaštita zdravlja obitelji                                       5       24     50
- Gerijatrija i skrb umirućeg bolesnika                           6       14     30
- Program mjera zdravstvene zaštite                               3       10     10

                    Predmeti XII. semestra                      Pred.   Vjeţ.   Sem.
JAVNO ZDRAVSTVO                                                  94      75      81
- Epidemiologija                                                 20      22       8
- Sudska medicina                                                17      16      17
- Zdravstvena ekologija i medicina rada                          30      30      30
- Socijalna medicina                                             12       4      14
- Organizacija zdravstvene zaštite i                             15       3      12
  ekonomika u zdravstvu
DIPLOMSKI ISPIT
Veliki izborni predmet (student početkom dvanaestog
semestra studija odabire jedan od ponuĎenih velikih izbornih
predmeta (VIP) i to:
- Turistička medicina                                            30      30      30
- Pomorska i hiperbarična medicina                               50      20      20
- Posttraumatski stresni poremećaj: dijagnostika i terapijski    50      20      20
   postupci
Diplomski rad:                                                            350




NASTAVNI PLAN STUDIJA                                                                  10
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE


Programski sadržaji po predmetima za I. godinu studija

GRAĐA i RAZVOJ LJUDSKOG TIJELA I

Satnica: 80 sati predavanja, 80 sati seminara, 80 sati vjeţbi; ukupno 240 sati.

Cilj nastave predmeta GraĎa i razvoj ljudskog tijela jest pruţiti studentu znanje o graĎi
čovjekova tijela i tako ga osposobiti za razumijevanje normalne i patološke morfologije
čovjeka.

Zadaci nastave su osposobiti studenta da graĎu čovjekova tijela shvati kao cjelinu
sastavljenu od pojedinih meĎusobno povezanih sustava, da usvoji vještine mikroskopiranja te
na temelju vlastitog iskustva mikroskopiranjem i proučavanjem anatomskih preparata stekne
sigurnost u prepoznavanju vaţnih organa i sustava čovjekova tijela.

Sadrţaj nastave. Uvod u anatomiju: antropološke osnove graĎe ljudskog tijela; metode
istraţivanja u anatomiji i histologiji; priprema preparata u anatomiji i histologiji.
Opća embriologija: gametogeneza, prvi i drugi tjedan razvoja; menstruacijski i ovarijski
ciklus, oplodnja i neplodnost; folikuli i jajna stanica, priroĎene malformacije, posteljica i
pupkovina; placentalna membrana i prehrana zametka; vanjsko oblikovanje zametka.
Opća histologija – temeljne vrste tkiva: pokrovni i ţljezdani epitel; meĎustanične veze i
specijalizirane tvorbe stanične površine; potporna tkiva, vezivno tkivo i masno tkivo; stanice i
meĎustanična tvar vezivnog tkiva; neformirano gusto vezivno tkivo, tetiva; hrskavično i
koštano tkivo; stanice i meĎustanična tvar hrskavičnog i koštanog tkiva; dekalcinirana kost i
izbrusak kosti, hijalina, elastična i vezivna hrskavica; razvoj skeletnog sustava; dezmalno i
enhondralno okoštavanje.
Razvoj i graĊa lokomotornog sustava – Osteologija: uvod u osteologiju; uspravni stav i
kliničko značenje graĎe kraljeţnice i njezinih zglobova; kraljeţnica, rebra i prsna kost;
biomehanika i kliničko značenje graĎe kostiju i zglobova gornjeg uda; rameni zglob; kosti i
zglobovi ramenog obruča i nadlaktice; lakatni zglob i zglobovi šake; kosti i zglobovi
podlaktice i šake; uspravni stav - biomehanika i kliničko značenje graĎe kostiju i zglobova
donjeg uda; zdjelica i zglob kuka; kosti i zglobovi zdjelice i natkoljenice; koljenski zglob i
stopalo; kosti i zglobovi potkoljenice i stopala; neurokranij - evolucijske značajke i klinička
vaţnost; orijentacijske točke na lubanji, lubanja u cjelini, zglobovi i šavovi lubanje; kosti
neurokranija; viscerokranij - evolucijske značajke i klinička vaţnost; kosti viscerokranija;
klinički slučajevi bolesti i ozljeda lokomotornog sustava.
Razvoj i graĊa lokomotornog sustava – Miologija: razvoj i graĎa mišićnog tkiva;
morfološki temelji kontraktilnosti; skeletni, glatki i srčani mišić; uvod u miologiju; oblik,
dijelovi i hvatišta mišića; mišići glave i vrata; posebnosti graĎe mišića ramenog obruča;
mišići prsnog koša, leĎa i ramena; mišići gornjeg uda; mišići trbuha i zdjelice; mišići donjeg
uda; klinički slučajevi bolesti i ozljeda lokomotornog sustava.
Razvoj i graĊa krvoţilnog sustava: razvoj srca i krvnih ţila; graĎa srca i krvnih ţila; srčani
zalistak, arterija i vena; krvne stanice, hematopoeza i fetalni krvotok; krvni razmaz, posteljica
i pupkov tračak; klinička vaţnost graĎe arterija i vena - srce i plućni optok krvi; posljedice
fetalnog ustroja krvotoka na graĎu kardiovaskularnog sustava u odrasle osobe; tjelesni optok
krvi; aorta, sustav gornje i donje šuplje vene; kliničke metode vizualizacije krvnih ţila; limfni
sustav; limfni organi, regionalni limfni čvorovi i limfne ţile; timus, limfni čvor, slezena,
tonzile.



I. GODINA STUDIJA                                                                             11
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

Razvoj i graĊa ţivĉanog sustava: temeljna graĎa ţivčanog sustava; periferni ţivac i gangliji;
razvoj ţivčanog sustava; podjela neuralne cijevi i histogeneza; kraljeţnična moţdina, veliki i
mali mozak; autonomni i somatski ţivčani sustav; kliničko značenje graĎe kraljeţnične
moţdine; spinalni ţivci; osnove graĎe mozgovnog debla i malog mozga; četvrta moţdana
komora i sekcija mozgovnog debla i malog mozga; kranijalni ţivci; izlazišta kranijalnih
ţivaca na bazi mozga i na bazi lubanje; meĎumozak; talamus i hipotalamus; treća moţdana
komora; krajnji mozak; limbički sustav; lateralne moţdane komore i baza mozga; kliničko
značenje graĎe krvnih ţile mozga i kraljeţnične moţdine; posebnosti cirkulacije u središnjem
ţivčanom sustavu; venski sinusi, krvne ţile mozga, kraljeţnične moţdine i moţdanih
ovojnica.
Osjetila i neuroendokrini sustav: graĎa i razvoj oka i uha; endokrine ţlijezde; hipofiza, štitna
ţlijezda, nadbubreţna ţlijezda i epitelna tjelešca.




I. GODINA STUDIJA                                                                           12
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

GRAĐA i RAZVOJ LJUDSKOG TIJELA II

Satnica: 54 sati predavanja, 78 sati seminara, 78 sati vjeţbi; ukupno 210 sati.

Cilj nastave. Usvajanje znanja o klinički orijentiranoj topografskoj anatomiji glave i vrata,
prsnog koša, trbuha, retroperitoneuma, male zdjelice te gornjeg i donjeg ekstremiteta, o
histologiji dišnog, probavnog, mokraćnog i spolnog sustava i embriologiji glave i vrata,
tjelesnih šupljina, dišnog, probavnog, mokraćnog i spolnog sustava.

Zadatak nastave. Omogućiti studentima što lakše svladavanje teorijskog gradiva primjenom
suvremenih nastavnih pomagala, te praktičnu primjenu stečenih znanja u anatomskoj sekciji i
mikroskopiranju histoloških preparata.

Sadrţaj nastave. Površinska anatomija; predavanje: koţa, seminar: orijentacijske linije
ljudskog tijela i podjela na anatomsko topografske regije, vjeţbe: orijentacijske linije, koţa i
mliječna ţlijezda. Razvoj glave i vrata; predavanje: razvoj i anomalije glave i vrata, seminar:
razvoj i anomalije glave i vratnih organa, vjeţbe usna, vršak jezika, papilla vallata i slinovnice.
Razvoj i građa usne šupljine; predavanje: razvoj lica, nepca i zuba, seminar: graĎa usne
šupljine, nepce i zubi, vjeţbe: nepce, zub i razvoj zuba. Regio parotideomasseterica;
predavanje: Regio parotideomasseterica – klinički primjeri, seminar: Regio
parotideomasseterica, vjeţbe: Regio parotideomasseterica – sekcija. Regio temporalis;
predavanje: Regio temporalis – klinički primjeri, seminar: Regio temporalis, vjeţbe: Regio
temporalis – sekcija. Regio palpebralis; predavanje: Regio palpebralis – klinički primjeri,
seminar: Regio palpebralis, kliničko-anatomska vjeţba: klinička vaţnost graĎe oka i orbite.
Regio faciei anterior; predavanje: Regio faciei anterior – klinički primjeri, seminar: Regio
faciei anterior, vjeţbe: Regio faciei anterior – sekcija. Fossa infratemporalis i pterygopalatina;
predavanje: Fossa infratemporalis i pterygopalatina – klinički primjeri, seminar: Fossa
infratemporalis i pterygopalatina, vjeţbe: Fossa infratemporalis i pterygopalatina – sekcija.
Cavum oris i trigonum submandibulare; predavanje: Cavum oris i trigonum submandibulare –
klinički primjeri, seminar: Cavum oris i trigonum submandibulare, vjeţbe: Trigonum
submandibulare – sekcija. Trigonum caroticum; predavanje: Trigonum caroticum – klinički
primjeri, seminar: Trigonum caroticum, vjeţbe: Trigonum caroticum – sekcija. Fossa
jugularis; predavanje: Fossa jugularis – klinički primjeri, seminar: Fossa jugularis, vjeţbe:
Fossa jugularis – sekcija. Regio colli lateralis; predavanje: Regio colli lateralis – klinički
primjeri, seminar: Regio colli lateralis, vjeţbe: Regio colli lateralis – sekcija. Regio pectoralis i
fossa axillaris; predavanje: Regio pectoralis i fossa axillaris – klinički primjeri, seminar: Regio
pectoralis i fossa axillaris, vjeţbe: Regio pectoralis i fossa axillaris – sekcija. Topografska
anatomija gornjeg uda I; predavanje: topografska anatomija gornjeg uda, seminar: nadlaktica i
lakatna jama, vjeţbe: sekcija nadlaktice i lakatne jame. Topografska anatomija gornjeg uda II;
klinički seminar: klinički slučaj bolesti i ozljeda gornjeg uda, seminar: podlaktica i šaka,
vjeţbe: sekcija podlaktice i šake. Razvoj i građa dišnog sustava; predavanje: razvoj i graĎa
dišnog sustava, seminar: respiracijska membrana, vjeţbe: pluća i dušnik. Topografska
anatomija prsnog koša I; predavanje: dišni sustav i mehanika disanja, seminar: topografska
anatomija prsnog koša I, vjeţbe: sekcija prsnog koša. Topografska anatomija prsnog koša II;
predavanja: Medijastinum i srce, seminar: topografska anatomija prsnog koša II, vjeţbe:
klinička vaţnost graĎe medijastinuma. Tjelesne šupljine; predavanje: tjelesne šupljine, razvitak
i anomalije probavnog sustava, seminar: graĎa probavne cijevi, vjeţbe: razvitak probavnog
sustava, jednjak i ţeludac. Razvoj i građa probavnog sustava; predavanje: razvoj i anomalije
probavnog sustava, seminar: razvoj mezenterija, vjeţbe: tanko i debelo crijevo, crvuljak.
Žlijezde probavne cijevi; predavanje: razvoj i graĎa jetara i gušterače, seminar: graĎa jetara i


I. GODINA STUDIJA                                                                                13
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

gušterače, vjeţbe: jetra i gušterača. Prednji trbušni zid i ingvinalni kanal; predavanje: prednji
trbušni zid i ingvinalni kanal, seminar: projekcije trbušnih organa, vjeţbe: sekcija trbušnog
zida. Peritoneum i mezenterij; predavanje: peritoneum i mezenterij, organi trbušne šupljine,
seminar: prostori u trbušnoj šupljini, vjeţbe: sekcija trbuha. Topografska anatomija trbušne
šupljine I; klinički seminar: laparoskopska kirurgija abdomena, seminar: topografska anatomija
jednjaka, ţeluca i dvanaesnika, vjeţbe: sekcija jednjaka, ţeluca i dvanaesnika. Topografska
anatomija trbušne šupljine II; klinički seminar: klinički slučaj iz bolesti i ozljeda organa
trbušne šupljine II, seminar: topografska anatomija tankog i debelog crijeva, vjeţbe: sekcija
tankog i debelog crijeva. Razvoj i građa mokraćnog sustava; predavanje: razvoj i graĎa
mokraćnog sustava, seminar: graĎa mokraćnog sustava, vjeţbe: bubreg, mokraćni mjehur i
mokraćovod. Razvoj i građa muškog spolnog sustava; predavanje: razvoj i graĎa muškog
spolnog sustava, seminar: graĎa muškog spolnog sustava, vjeţbe: testis, ductus deferens,
prostata, sjemenski mjehurić i penis. Razvoj i građa ženskog spolnog sustava; predavanje:
razvoj i graĎa ţenskog spolnog sustava, seminar: graĎa ţenskog spolnog sustava, vjeţbe:
jajnik, rodnica, jajovod i maternica. Topografska anatomija retroperitoneuma; predavanje:
topografska anatomija retroperitoneuma, seminar: klinička vaţnost smještaja organa u
retroperitoneumu, vjeţbe: sekcija retroperitoneuma. Topografska anatomija male zdjelice
muškarca; predavanje: klinička vaţnost topografije muških spolnih organa, seminar:
topografska anatomija male zdjelice muškarca, vjeţbe: demonstracija preparata muških spolnih
organa. Topografska anatomija male zdjelice žene; kliničko-anatomska vjeţba: klinička
vaţnost topografije ţenskih spolnih organa, seminar: topografska anatomija male zdjelice ţene,
vjeţbe: demonstracija preparata ţenskih spolnih organa. Topografska anatomija donjeg uda I;
predavanje: topografska anatomija donjeg uda, seminar: glutealna regija i natkoljenica, vjeţbe:
sekcija glutealne regije i natkoljenice. Topografska anatomija donjeg uda II; klinički seminar:
klinički slučaj bolesti i ozljeda donjeg uda, seminar: potkoljenica i stopalo - klinički primjeri,
vjeţbe: sekcija potkoljenice i stopala, klinički pregled krvnih ţila donjeg uda.

Znanja i vještine. Studenti moraju svladati vještinu anatomske sekcije i mikroskopiranja
histoloških preparata.




I. GODINA STUDIJA                                                                             14
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

LIJEĈNIK i BOLESNIK I

Katedra Liječnik i bolesnik I je ustanovljena kako bi se student u I. godini studija upoznao s
nekoliko različitih predmeta, koji zapravo meĎusobno nemaju puno zajedničkoga, npr.
sociologija, povijest medicine i prva pomoć. MeĎutim, na taj način su ujednačeni kriteriji
teţine i opsega polaganja ispita znanja, jer ovaj kolegij ima pribliţno isti broj nastavnih sati
(210 sati) kao i drugi kolegiji prve godine studija Doktor medicine (od 180 do 240 sati).

PRVA POMOĆ i ZDRAVSTVENA NJEGA

Satnica: 20 sati predavanja, 10 sati seminara, 30 sati vjeţbi; ukupno 60 sati.

Cilj nastave. Osposobiti studenta medicine I. godine studija u samostalnom pruţanju prve
pomoći. Upoznati ga s organizacijom rada bolnice, klinike, zavoda i odjela. Predstaviti
studentu način rješavanja osnovnih ljudskih potreba.

Zadaci nastave. Upoznati studenta s najosnovnijim zahvatima u pruţanju prve pomoći kao
što su umjetno disanje i masaţa srca u odraslih i djece, pruţanje prve pomoći pri
intoksikacijama, ujedima otrovnih ţivotinja, nesrećama, lomovima, krvarenju, toplinskom
udaru. Aktivno sudjelovanje studenta u provedbi dijelova procesa zdravstvene njege.

Sadrţaj nastave. Prva pomoć u prometnoj nezgodi, lomovi, uganuća, iščašenja, intoksikacije
i pristup bolesniku. Ispiranje ţeluca. Zaustavljanje krvarenja. Stanja šoka. Ujedi zmija, pauka.
Utapljanje. Smrzotine. Toplinski udar. Udar groma i električne struje.

Povijesni razvoj njege bolesnika. Njega bolesnika i zdravstvena njega. Komplementarni
odnos zdravstvene njege i liječenja. Stacionarne zdravstvene ustanove. Bolnica, odjel,
medicinska jedinica. Osnovne ljudske potrebe.

Znanja i vještine. Umjetno disanje u odraslih (na lutki), umjetno disanje u djece (na lutki),
masaţa srca u odraslih (na lutki), masaţa srca u djece (na lutki), imobilizacija prijeloma,
imobilizacija iščašenja, zaustavljanje krvarenja, primjena zavoja pri krvarenjima, primjena
zavoja u imobilizaciji, prijenos ozlijeĎenog, ispiranje ţeluca, mjerenje arterijskog tlaka na
bolesnicima. Procjena stanja svijesti. Davanje injekcija (za slučaj primjene seruma pri ujedu
zmije).

Prijam i otpust bolesnika. Planiranje zdravstvene njege. ProvoĎenje zdravstvene njege kroz
medicinsko tehničke postupke.

POVIJEST MEDICINE

Satnica: 15 sati predavanja, 15 sati seminara; ukupno 30 sati.

Cilj nastave. Upoznati studenta s razvojem medicinske misli i medicinskih vještina tijekom
povijesti, počevši od medicine starih naroda do današnjih dana.

Zadaci nastave. Omogućiti studentu da stekne osnovu za kompleksno sagledavanje i kritičku
evaluaciju stručnog i teorijskog medicinskog znanja u cjelini, uočavajući na konkretnim
primjerima iz medicinske prošlosti relevantnost konceptualnih osnova, metoda istraţivanja,
kritičkog i analitičkog mišljenja u medicinskoj praksi i istraţivačkom radu.


I. GODINA STUDIJA                                                                            15
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE


Sadrţaj nastave. Kronološki pregled razvoja medicinske misli i prakse od paleomedicine i
arhajskih medicinskih kultura preko antike do srednjeg vijeka, kroz novi vijek do suvremenih
medicinskih izazova. Kratak pregled razvoja medicine u Hrvata s osvrtom na lokalnu
medicinsku povjesnicu.

MEDICINSKA SOCIOLOGIJA

Satnica: 15 sati predavanja, 15 sati seminara; ukupno 30 sati.

Cilj nastave. Odnos izmeĎu liječnika i bolesnika nije nikada bio, pa ni u današnje vrijeme
enormnog znanstveno-tehnološkog napretka, isključivo znanstveni, tehničko-manipulativni,
vrijednosno-neutralan odnos; naprotiv, taj je odnos na bitan način odreĎen širim
sociokulturnim čimbenicima. Upravo zato, cilj je nastave upoznati studente s temeljnim ne
samo intersubjektivnim nego i duboko socijalnim karakteristikama odnosa izmeĎu liječnika i
bolesnika. Taj, po mnogo čemu, specifičan odnos smještamo u kontekst dinamičnih
društvenih promjena koje se reflektiraju i na status liječnika i na status bolesnika. Naglasak je
na analizi socijalnog statusa bolesnika. Cilj je upoznati studente sa specifičnošću uloge
bolesnika, odnosno s činjenicom da status bolesnika dovodi do komutacije uloga: umjesto
dotadašnjih uobičajenih uloga bolestan čovjek dobiva, po mnogo čemu, jedinstvenu socijalno
pripisanu ulogu, a time i socijalno doznačen identitet – ulogu bolesnika. Drugim riječima,
pokušavamo upozoriti na činjenicu da bolest nije samo prirodna već i inherentno socijalna
pojava. Bolest, naime, ne dovodi u pitanje samo biološki integritet bolesnika već i ugroţava
bolesnikov socijalni status. Nadalje, cilj je nastave rasvijetliti bitno promijenjenu ulogu
liječnika u suvremenom društvu; u tom smislu analiziraju se nove društvene činjenice koje u
značajnoj mjeri potkopavaju liječnikovu dosadašnju posebnu ulogu ne samo u odnosu na
vladajuće strukture u društvu već i bitno promijenjenu ulogu u odnosu spram bolesnika. Te se
dramatične promjene smještaju u kontekst procesa «deprofesionalizacije» i «pauperizacije»
liječničke profesije.

Zadatak nastave. Svaka tema koja je predmet teorijske rasprave (predavanja) treba biti
potkrijepljena konkretnim primjerom, odnosno empirijskim istraţivanjem teme predavanja (ili
jednog njezina dijela) koje objavljuju iznimno značajni časopisi u ovom području: Social
Science and Medicine i Sociology of Health and Illness. Kako nastojimo pratiti recentna
istraţivanja, za svaku novu akademsku godinu odabiremo nova istraţivanja, što znači da se
teme seminara za svaku generaciju studenata mijenjaju. Seminarsku literaturu, koju čine
znanstveni članci objavljeni u spomenutim časopisima, student izraĎuje samostalno i izlaţe na
satu.

Sadrţaj nastave. Socijalni koncept i kontekst zdravlja i bolesti (Individualna i socijalna
vaţnost zdravlja; Vrijednosna supstancija zdravlja; Mijene u sadrţaju/značenju pojma
zdravlja i bolesti; ili: Je li postoji zdravlje «po sebi»?; Bolest kao socijalni konstrukt;
Simptomi bolesti kao socijalni konstrukt; Procjena praktične vrijednosti socijalne perspektive
u sagledavanju zdravlja i bolesti; Kako se socijalno odreĎenje zdravlja/bolesti moţe
legitimirati spram prirodnih znanosti čiji je predmet čovjek?).

Socijalna uloga bolesnika (Parsonsov funkcionalizam i koncept «uloge/statusa bolesnika»;
Prava i duţnosti/obveze bolesnika; Uloga medicine i liječnika kao socijalnih kontrolora;
Diskurs o značenju i mogućnostima bolovanja u uvjetima razvijenog kapitalizma i
«fleksibilizacije» radne snage).


I. GODINA STUDIJA                                                                             16
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE


«Rentabilnost» biomedicinske/prirodoznanstvene paradigme u suvremenoj medicini
(Filozofska ishodišta prirodoznanstvene paradigme; Bitni konstitutivni principi biomedicinske
paradigme: patologizam, biologizam, redukcionizam, mehanicizam, dualizam duše i tijela te
zdravlja i bolesti; Ograničene mogućnosti prirodoznanstvenog istraţivanja i djelovanja
suvremene medicine u uvjetima u kojima prevladavaju kronično degenerativne bolesti; O
mogućnostima alternativne medicine).

Osobit poloţaj liječnika u društvu; ili: o granicama liječnikova djelovanja (Liječnik je «čovjek
(od) moći»; ili: zašto se liječnik dobro snalazi u ulozi političara?; Liječnik je «objekt» moći;
Proletarizacija liječničke profesije; Deprofesionalizacija liječničke profesije u suvremenom
društvu; Implikacije «proletarizacije» i «deprofesionalizacije» liječničke profesije na odnos
liječnik – bolesnik).

Bitne sastavnice liječnikova sveukupnog terapeutskog djelovanja (Ekstrapolacija Weberova
višeznačnog pojma «racionalizacija» u analizu liječnikova terapeutskog djelovanja;
Liječnikovo prirodoznanstveno djelovanje na tijelo bolesnika; Liječnikovo komunikativno ili
vrijednosno djelovanje koje treba pogoditi i dušu bolesnika; O «roĎenom» liječniku; ili: o
granicama racionalizacije liječnikova djelovanja – objašnjenje dubljih razloga štrajka naših
liječnika).

Funkcionalna vaţnost dobre komunikacije u liječnikovu djelovanju: bolesnikova točka
gledišta (Dobrom komunikacijom liječnik udovoljava bolesnikovu zahtjevu za «ontološkom
sigurnošću» (Giddens); Liječnik dobrom komunikacijom ublaţava asimetriju moći koja
postoji u odnosu liječnik - bolesnik; Dobrom komunikacijom liječnik otklanja strah koji je
neizostavna popudbina svake, pa čak i najtrivijalnije, bolesti).

«Lov na zdravlje»/imperativ zdravlja u suvremenom društvu («Kultura analgetika» -
Kolakowski; Medikalizacija svake pore ljudskog ţivota; Zdravlje (tijela) postaje «vlasništvo
samo onih ljudi koji su ga zasluţili» - osobna odgovornost za zdravlje; Tijelo i fizički napitak;
Tijelo, identitet i smrt).


ETIKA I LJUDSKA PRAVA

Satnica: 20 sati predavanja, 20 sati seminara; ukupno 40 sati.

Cilj nastave. Stjecanje osnovnih znanja o etičkim načelima, razumijevanje bioetičkih
postulata i ljudskih prava (poimanje meĎuodnosa ljudi s drugim ţivim bićima te s prirodom,
čak i neţivom, kao sa subjektima prava, tek potom kao s objektima korištenja) te prosuĎivanje
opravdanosti moralnih argumenata u odnosu na specifične medicinske probleme.

Zadatak nastave. Analizom odnosa i pojava u društvu, posebno u zdravstvenom segmentu,
upozoriti na vrijednosne sudove i moralna stajališta, navlastito u kritičnim ţivotnim
situacijama (npr. raĎanje, umiranje, donošenje najprihvatljivijih odluka, pravedna raspodjela
ograničenih sredstava, sukob interesa pojedinca i društva) te u odnosu liječnik - bolesnik. U
nastavnom se procesu potiče aktivan odnos studenata prema nastavnoj graĎi, što se posebno
postiţe seminarskim, interaktivnim pristupom.




I. GODINA STUDIJA                                                                             17
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

Sadrţaj nastave. Filozofski i teološki aspekti etike, temelji bioetike i medicinske etike,
egzistencijska autonomija, pravednost i ljudska prava, etika početka i kraja ţivota, genetička i
transplantacijska etika, psihopatologija morala, etika medicinskih informacija, pokusi na
ljudima, pravni okviri medicinske etike.

Znanja i vještine su za ovaj kolegij daleko manje vaţni od stajališta. Poznavanje etičkih
načela i osnovnih teorija (teleološke, deontološke...), kao i nekih činjenica (Hipokratova
zakletva, Helsinška deklaracija...) korisno je polazište i provjerava se na pismenom ispitu.
Istodobno se, tehnikom mnogostrukih izbora, ocjenjuje sposobnost etičkog odlučivanja u
zahtjevnim okolnostima.

PSIHOLOGIJA i PSIHOLOGIJSKI ASPEKTI BOLESTI

Satnica: 15 sati predavanja, 20 sati seminara, 15 sati vjeţbi; ukupno 50 sati.

Cilj nastave je upoznati studenta s osnovama psihološkog pristupa bolesniku, te s
fenomenima koji se javljaju u interakciji liječnik – bolesnik, te liječnik i zdravstveni tim.

Zadatak nastave je uputiti studenta na razlikovanje razvojnih zadataka tijekom ţivotnog
ciklusa ljudske jedinke te ga upoznati sa specifičnim reakcijama bolesnika na unutarnje
(intrapsihičke) i vanjske (eustres i distres) konflikte.

Sadrţaj nastave. Osobitosti integrativnog pristupa u psihološkoj medicini (holistički pristup
liječenju). Razvoj čovjeka (psihički, motorički i intelektualni). Psihički razvoj čovjeka
(Psihodinamska teorija ličnosti). Mehanizmi obrane i mentalni mehanizmi. Prijenosni i
protuprijenosni fenomeni u interakciji bolesnik - liječnik. Bolesnik tijekom ţivotnog ciklusa.
Osnove koncepta psihosomatskih bolesti. Reakcije pojedinca u izmijenjenim okolnostima
(prirodne i socijalne katastrofe).

Znanja i vještine kojima studenti moraju ovladati: tehnika voĎenja intervjua s bolesnicima
različitih dobnih skupina, uočavanje dominantnih mehanizama obrane u sučeljavanju s
bolesti, prijenosne potrebe bolesnika i protuprijenosne reakcije u studenata.




I. GODINA STUDIJA                                                                            18
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



BIOLOGIJA ĈOVJEKA

Satnica: 60 sati predavanja, 60 sati seminara, 60 sati vjeţbi; ukupno 180 sati.

Cilj nastave. Svladati bitne spoznaje suvremene biologije o graĎi i funkciji stanice zdravog i
bolesnog čovjeka. Upoznati principe molekularne biologije na razini stanice, ranog razvoja,
genetike i čovjekova okoliša, te njezine primjene u medicini.

Zadatak nastave. Student mora pokazati teorijsko i praktično poznavanje graĎe i funkcije
stanice, biologije razvoja, genetike, te osnovna načela molekularne biologije.

Sadrţaj nastave. GraĊa i funkcija stanice. Stanice: eukarioti i prokarioti, metode
istraţivanja, kemijski sastojci. Biologija stanice na molekularnoj razini. Temelji molekularne
biologije. Molekularna biologija u medicini. Membrana: struktura i transport. Unutarstanični
odjeljci: endoplazmatska mreţica, Golgijev aparat i lizosomi. Bioenergetika i metabolizam:
mitohondriji, kloroplasti i peroksisomi. Citoskelet. Jezgra. Kromosomi. Nukleinske kiseline.
DNA. Replikacija, popravak i rekombinacija genomske DNA. RNA: sinteza i obrada. Od
DNA do proteina. Regulacija gena. Manipuliranje genima i stanicama. Stanična regulacija.
Stanična signalizacija. Stanični ciklus i smrt stanice. Rak.

Osnove biologije razvoja. Gametogeneza. Oplodnja i početak embrionalnog razvoja.
Morfogenetska gibanja stanica u razvoju. Interakcija meĎu embrionalnim stanicama. Uloga
jezgre i gena u razvoju. Biologija razvoja na molekularnoj razini. Bioetika.

Osnove genetike i molekularna biologija. Klasična genetika. Mendelizam i kromosomska
teorija nasljeĎivanja. Načela medicinske genetike. Geni i genomi: virusa, prokariota,
eukariota i čovjeka. Funkcija gena. Monogenski poremećaji. Autosomno dominantno,
recesivno, spolno vezano i mitohondrijsko nasljeĎivanje. Poligenske bolesti. Klinička
citogenetika: kromosomski temelj bolesti čovjeka. Biokemijska genetika: poremećaji
metabolizma. Mapiranje gena i kloniranje. Genetika razvojnih procesa. Molekularna genetika
tumora. Metode genetičke manipulacije. Genetičko testiranje i genska terapija. Genotip,
okoliš i zdravlje čovjeka. Klinička genetika i genetsko savjetovalište. Molekularna biologija i
genetika u medicini.

Znanja i vještine kojima studenti moraju ovladati: mikroskopiranje trajnih i nativnih
preparata, analiza stanica metodom frakcioniranja, centrifugiranja i mikroskopiranja, analiza
membrana: osmoza, plazmoliza, hemoliza, izolacija i biokemijska analiza membrana,
izolacija i analiza reproduktivnog sustava, ţivih spermija, vaginalnih razmaza i blastociste,
izolacija i elektroforeza DNA, izvoĎenje PCR-a, RFLP analiza, Southern blot, PTC-test, te
samostalno pronalaţenje informacija pretraţivanjem interneta.




I. GODINA STUDIJA                                                                           19
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

Programski sadržaji po predmetima za II. godinu studija

FIZIOLOGIJA (ZA AKAD. GODINE 1998./1999. – 2001./2002.)

Satnica: 24 sata predavanja, 141 sat seminara, 75 sati vjeţbi; ukupno 240 sati.

Cilj nastave fiziologije jest da student primjenom prethodno stečenih znanja iz temeljnih
medicinskih znanosti (fizike, kemije, biologije, anatomije i histologije) usvoji znanja o
normalnoj funkciji organizma, i to u obimu koji je nuţan za dalje uspješno praćenje studija i
na način na koji pridonosi osposobljenosti budućeg liječnika za samostalno rješavanje
problema zdravstvene zaštite. Nastava se odvija u obliku predavanja, seminara i vjeţbi, s time
da je naglasak na onim oblicima i metodama nastave koji od studenata zahtijevaju aktivno
sudjelovanje. Osnovni fiziološki procesi objašnjavaju se interakcijama na molekularnoj razini,
a pojedinačne funkcije integriraju se na razini organizma kao cjeline i analiziraju u procesima
adaptacije organizma na promjenjive uvjete vanjske okoline, s naglaskom na regulacijskim
mehanizmima za odrţavanje konstantnosti unutarnje sredine.

Zadatak nastave fiziologije jest da omogući studentu usvajanje znanja potrebnih za temeljito
razumijevanje osnovnih ţivotnih funkcija normalnog organizma čovjeka, te za upoznavanje
postupaka za procjenu tih funkcija.

Sadrţaj nastave obuhvaća ova osnovna područja: osnovna načela temeljne imunologije, opće
fiziološke procese, srce, kontrolu cirkulacije, respiracijski sustav, probavni sustav, bubrege i
tjelesne tekućine, acidobaznu ravnoteţu, metabolizam, termoregulaciju, endokrini sustav,
reprodukciju. U nastavu su integrirani klinički seminari na kojima se na stvarnim kliničkim
slučajevima nastoji objasniti djelovanje osnovnih fizioloških mehanizama, te pregled
znanstvene literature.




II. GODINA STUDIJA                                                                           20
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



FIZIOLOGIJA s BIOFIZIKOM I (od akad. godine 2002./2003.)

STANIĈNA FIZIOLOGIJA i IMUNOLOGIJA
Satnica: 16 sati predavanja, 26 sati seminara, 33 sati vjeţbi; ukupno 75 sati.

Cilj nastave jest upoznavanje studenata s osnovnim elementima stanične fiziologije, a
poglavito s mehanizmima prijenosa signala sa stanične površine kroz stanicu do molekule
DNA, te upoznavanje stanične reakcije na unutarnje i vanjske podraţaje. Upoznaje se način
prijenosa tvari kroz staničnu membranu i funkcioniranje krvi kao organa. Upoznaju se
stanični elementi krvi, plazma i načini zgrušavanja krvi. U nastavi imunologije studenti
upoznaju načine na koje se ljudski organizam brani od infekcija i od vlastitih malignih
stanica. Upoznaju se osnovni principi rada imunološkog sustava i njegovi poremećaji. Teţnja
je pobuditi znanstveni pristup u studenata prema biološkim pojavama koje upoznaju.

Zadatak nastave. Studentu pruţiti znanja koja će mu omogućiti povezivanje temeljnih
biofizioloških, hematoloških i imunoloških spoznaja s različitim medicinskim stanjima što će
ih susretati u kasnijem obrazovanju.

Sadrţaj nastave. Na predavanjima se obraĎuju sljedeće teme: homeostaza, krv, fiziologija
stanice, osnove imunologije, prijenos signala kroz receptore imunološkog sustava, citokini i
nespecifična imunost. U seminarskom obliku nastave teme su: hemostaza, transporti kroz
staničnu membranu, membranski receptori i drugi glasnici, mehanizmi stanične imunosti,
prerada antigena: antigeni tkivne podudarnosti, aktivacija limfocita B: protutijela, mehanizmi
humoralne imunosti, komplement, imunološki odgovor na tumore i transplantate,
preosjetljivosti, imunodeficijencije, imunološka tolerancija i autoimune bolesti, imunološke
istraţivačke tehnike i evolucija imunološkog sustava. Tijekom vjeţbi studenti broje eritrocite i
leukocite, odreĎuju krvne grupe, koncentraciju hemoglobina, hematokrit, udio leukocita, rade
western blot, imunoprecipitaciju, upoznaju protočni citometar i način odreĎivanja HLA
antigena.

Znanja i vještine. Tijekom kolegija studenti nauče izbrojiti krvne stanice, izmjeriti
koncentraciju hemoglobina, hematokrit, nauče napraviti analizu proteina i tumačiti dobivene
rezultate.


BIOFIZIKALNI TEMELJI FIZIOLOGIJE
Satnica: 21 sat predavanja, 36 sati seminara, 23 sata vjeţbi; ukupno 80 sati.

Cilj nastave. Upoznavanje studenata medicine s biofizikalnim osnovama fiziologije, od
razine molekule do cijelog tijela.

Zadatak nastave. Omogućiti studentu da uvidi vezu izmeĎu fizikalnih zakona i funkcije
biološkog sustava, deduktivno razjasniti temeljne fiziološke spoznaje, tj. pokazati u kojoj se
mjeri sloţene pojave mogu pokazati posljedicom osnovnih zakona, poticati analitički,
kvantitativni pristup studenata medicine u izučavanju funkcije ljudskog tijela.

Sadrţaj nastave. Biotransporti, potencijal mirovanja, akcijski potencijal. Biofizika osjetila,
zajedničke osobine osjetilnih sustava, fizika uha i sluha, fizika oka i vida, optička klupa.
Biomehanika 1, biomehanika 2, numerički aspekti: oko, uho. Fiziologija mišićnog tkiva


II. GODINA STUDIJA                                                                           21
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

neuromuskularni prijenos, fiziologija srčanog mišićnog tkiva, fiziologija glatkog mišićnog
tkiva. Srce i cirkulacija, cirkulacija, električna aktivnost srca, potencijali na površini tijela,
hemoreologija, naprezanja krvnih ţila, EKG i mjerenje krvnog tlaka, srčana crpka i regulacija
rada srca, izolirano srce, viskoznost tekućine, viskoznost koloidne otopine, hemodinamika,
arterijski sustav, numerički aspekti kardiovaskularne fiziologije. Integracija.




II. GODINA STUDIJA                                                                             22
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



FIZIOLOGIJA s BIOFIZIKOM II (od akad. godine 2002./2003.)

Satnica: 7 sati predavanja, 96 sati seminara, 52 sata vjeţbi; ukupno 155 sati.

Cilj nastave fiziologije s biofizikom II jest da student primjenom prethodno stečenih znanja
iz temeljnih medicinskih znanosti (fizike, kemije, biologije, anatomije i histologije) usvoji
znanja o normalnoj funkciji organizma, i to u obimu koji je nuţan za dalje uspješno praćenje
studija i na način na koji pridonosi osposobljenosti budućeg liječnika za samostalno
rješavanje problema zdravstvene zaštite.
Nastava se odvija u obliku predavanja, seminara i vjeţbi, s time da je naglasak na onim
oblicima i metodama nastave koji od studenata zahtijevaju aktivno sudjelovanje. Osnovni
fiziološki procesi objašnjavaju se interakcijama na molekularnoj razini, a pojedinačne
funkcije integriraju se na razini organizma kao cjeline i analiziraju u procesima adaptacije
organizma na promjenjive uvjete vanjske okoline, s naglaskom na regulacijskim
mehanizmima za odrţavanje konstantnosti unutarnje sredine.

Zadatak nastave. Omogući studentu usvajanje znanja potrebnih za temeljito razumijevanje
osnovnih ţivotnih funkcija normalnog organizma čovjeka, te za upoznavanje postupaka za
procjenu tih funkcija.

Sadrţaj nastave. Nastavni sadrţaji usvajaju se na predavanjima: pregled respiracijskog
sustava, središnja regulacija disanja, fiziologija ronjenja i letenja; seminarima:
mikrocirkulacija, periferna cirkulacija, ţivčana kontrola cirkulacije, kontrola srčanog
minutnog volumena, posebni optoci krvi, nadzor nad cirkulacijom, organizacija i mehanika
respiracijskog sustava, plućna cirkulacija, izmjena i prijenos plinova, kontrola disanja, pregled
znanstvene literature, kretnje u probavnom sustavu, sekrecijske funkcije probavnog sustava,
probava i apsorpcija, tjelesne tekućine, edemi, elementi bubreţnih funkcija, nadzor nad
osmolarnošću izvanstanične tekućine, regulacija elektrolita, acidobazna ravnoteţa, opća
načela fiziologije endokrinog sustava, ravnoteţa u prehrani, ukupni metabolizam tijela,
hormoni gušteračnih otočića, endokrina regulacija metabolizma kalcija i fosfata, hipotalamus
i hipofiza, štitasta ţlijezda, nadbubreţne ţlijezde, spolne ţlijezde u muškarca, spolne ţlijezde
u ţene, fiziologija sporta, klinički seminari, integracijski seminari; i vjeţbama: računalna
simulacija kardiovaskularnog sustava, srčani odgovor na simulirano ronjenje na dah, napetost
površine, integracija kardiovaskularnog sustava, spirometrija, spiroergometrija, acidobazni
status, pulsna oksimetrija, mjerenje laktata, bubreg, integracija organskih sustava I i II.




II. GODINA STUDIJA                                                                            23
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

ZNANSTVENA METODOLOGIJA (od akad. godine 2002./2003.)

Satnica: 28 sati predavanja, 18 sati seminara, 94 sata vjeţbi; ukupno 140 sati.

Cilj nastave. Upoznavanje s planiranjem i izvoĎenjem znanstvenog rada u medicini, s
njegovim informatičkim osnovama, te metodama analize i prezentacije rezultata istraţivanja.
Na osnovi zadanih nacrta studenti samostalno izvode mjerenja (prikupljaju podatke), traţe i
proučavaju pozadinsku i komplementarnu literaturu, analiziraju podatke i prezentiraju rad.

Zadatak nastave. Upoznati studente medicine s informatičkim, statističkim,
eksperimentalnim i znanstveno-istraţivačkim alatima koji su doveli do spoznaja koje im se
prezentiraju u literaturi i na nastavi, čime učenje postaje lakše, aktivnije i kritičnije.
Omogućiti studentu da medicinske teorije postavlja u kontekst realnog, da dobije uvid u
ingenioznost eksperimenta, ali i u dosege i ograničenja eksperimentalnog modela. Naučiti
studente što je statističko zaključivanje, osnovne testove, kada se koriste i kako se
interpretiraju. Razviti kod studenata kulturu točne, jasne i jezgrovite komunikacije.

Sadrţaj nastave. Znanstveni pristup. Znanstveni način mišljenja, medicina i paramedicina,
znanstveno istraţivanje, prikaz odabranih poglavlja knjige: L. Thomas: NajmlaĎa znanost i
rasprava. Informatičke osnove medicinskog istraţivanja. Uvod u medicinsku informatiku,
primjena informatike u struci i znanosti, operativni sustav Windows, obrada teksta: Word,
prezentacijski program (PowerPoint), seminarski rad I i II, ekspertni sustavi i baze podataka,
elektronička tablica (Excel), osnove interneta, World Wide Web, elektronička pošta, ostali
internetski servisi, samostalni rad.
Analize medicinskih podataka. Mjerenja i podaci, raspodjele, samostalno prikupljanje
vlastitih podataka: anketa, fiziološka mjerenja (vitalni parametri pri raznim poloţajima tijela i
tjelesnog opterećenja), uzorak i populacija, statističko zaključivanje, upoznavanje s
programom “Statistica”, unos podataka, t-test za zavisne i nezavisne uzorke, analiza varijance,
neparametrijske inačice, deskriptivna statistika, hi-kvadrat test za zavisne i nezavisne uzorke,
neparametrijske inačice, usporedbe metričkih i kategorijskih varijabla, grafički prikaz
rezultata (korištenje vlastitih podataka), valjanost dijagnostičkih metoda, dijagnostičke
vrijednosti testova, grafovi i regresija (vlastiti podaci), funkcije i povezanost, linearna
regresija, pregled cijelog gradiva, grafovi i regresija (korištenje vlastitih podataka).
Znanstveno izvješće. Znanstvena informacija, bibliografski izvori, uporaba knjiţnice,
medicinski znanstveni članak, suočavanje s podacima, prikaz rezultata istraţivanja,
prezentacija tuĎeg rada (student «brani» zadani znanstveni rad kao da je vlastiti).
Vlastiti znanstveni rad. Delegiranje tema vlastitog rada, pozadinska literatura vlastitog
istraţivanja, analize vlastitih podataka, prikaz vlastitih rezultata, samostalna prezentacija
vlastitog rada.




II. GODINA STUDIJA                                                                            24
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

BIOFIZIKA i ZNANSTVENA METODOLOGIJA (za akad. godine 1998./1999. –
2001./2002.)

Satnica: 42 sata predavanja, 59 sati seminara, 109 sati vjeţbi; ukupno 210 sati.
Satnica nastavnih cjelina:
Biofizika:              20 sati predavanja, 20 sati seminara, 30 sati vjeţbi; ukupno 70 sati.
Uvod u znanstveni rad: 12 sati predavanja, 18 sati seminara, 30 sati vjeţbi; ukupno 60 sati.
Biostatistika:            4 sata predavanja, 16 sati seminara, 20 sati vjeţbi; ukupno 40 sati.
Medicinska informatika: 6 sati predavanja, 5 sati seminara, 29 sati vjeţbi; ukupno 40 sati.

Cilj nastave. Upoznavanje studenata medicine s biofizikalnim osnovama fiziologije, od
razine molekule do cijelog tijela. U drugom dijelu kolegija cilj nastave je upoznavanje s
planiranjem i izvoĎenjem znanstvenog rada u medicini, s njegovim informatičkim osnovama,
te metodama analize i prezentacije rezultata istraţivanja. Na osnovi zadanih nacrta studenti
samostalno izvode mjerenja (prikupljaju podatke), traţe i proučavaju pozadinsku i
komplementarnu literaturu, analiziraju podatke i prezentiraju rad.

Zadatak nastave. Omogućiti studentu da uvidi vezu izmeĎu fizikalnih zakona i funkcije
biološkog sustava, deduktivno razjasniti temeljne fiziološke spoznaje, tj. pokazati u kojoj se
mjeri sloţene pojave mogu pokazati posljedicom osnovnih zakona, poticati analitički,
kvantitativni pristup studenata medicine u izučavanju funkcije ljudskog tijela. U drugom
dijelu kolegija zadatak nastave je upoznati studente medicine s informatičkim, statističkim,
eksperimentalnim i znanstveno-istraţivačkim alatima koji su doveli do spoznaja koje im se
prezentiraju u literaturi i na nastavi, čime učenje postaje lakše, aktivnije i kritičnije.
Omogućiti studentu da medicinske teorije postavlja u kontekst realnog, da dobije uvid u
ingenioznost eksperimenta, ali i dosege i ograničenja eksperimentalnog modela. Naučiti
studente što je statističko zaključivanje, osnovne testove, kada se koriste i kako se
interpretiraju. Razviti kod studenata kulturu točne, jasne i jezgrovite komunikacije.

Sadrţaj nastave. Biofizika. Biotransporti, potencijal mirovanja, akcijski potencijal. Biofizika
osjetila, zajedničke osobine osjetilnih sustava, fizika uha i sluha, fizika oka i vida,
biomehanika. Fiziologija mišićnog tkiva, neuromuskularni prijenos, fiziologija srčanog
mišićnog tkiva, fiziologija glatkog mišićnog tkiva. Srce i cirkulacija, cirkulacija, električna
aktivnost srca, potencijali na površini tijela, hemoreologija, naprezanja krvnih ţila, EKG i
mjerenje krvnog tlaka, srčana crpka i regulacija rada srca, izolirano srce, viskoznost tekućine,
viskoznost koloidne otopine, hemodinamika, arterijski sustav, numerički aspekti
kardiovaskularne fiziologije. Integracija.

Uvod u znanstveni rad. Znanstveni pristup. Znanstveni način mišljenja, medicina i
paramedicina, znanstveno istraţivanje. Znanstveno izvješće. Znanstvena informacija,
bibliografski izvori, uporaba knjiţnice, medicinski znanstveni članak, suočavanje s podacima,
prikaz rezultata istraţivanja, znanstveno izvješće, prezentacija tuĎeg rada (student «brani»
zadani znanstveni rad kao da je vlastiti). Vlastiti znanstveni rad. Delegiranje tema vlastitog
rada, pozadinska literatura vlastitog istraţivanja, analize vlastitih podataka, prikaz vlastitih
rezultata, samostalna prezentacija vlastitog rada.

Biostatistika. Mjerenja i podaci, raspodjele, samostalno prikupljanje vlastitih podataka:
uzorak i populacija, statističko zaključivanje, upoznavanje s programom “Statistica”, unos
podataka, t-test za zavisne i nezavisne uzorke, analiza varijance, neparametrijske inačice,
deskriptivna statistika, hi-kvadrat test za zavisne i nezavisne uzorke, neparametrijske inačice,


II. GODINA STUDIJA                                                                               25
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

usporedbe metričkih i kategorijskih varijabla, grafički prikaz rezultata, valjanost
dijagnostičkih metoda, grafovi i regresija (vlastiti podaci), funkcije i povezanost, linearna
regresija.

Medicinska informatika. Uvod u medicinsku informatiku, primjena informatike u struci i
znanosti, operativni sustav Windows, obrada teksta: Word, prezentacijski program
(PowerPoint), seminarski rad I i II, ekspertni sustavi i baze podataka, elektronička tablica
(Excel), osnove interneta, World Wide Web, elektronička pošta, ostali internetski servisi,
samostalni rad.




II. GODINA STUDIJA                                                                        26
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



BIOKEMIJA

Satnica: 80 sati predavanja, 110 sati seminara, 50 sati vjeţbi; ukupno 240 sati.
Satnica nastavnih cjelina:
Medicinska kemija: 20 sati predavanja, 16 sati seminara, 17 sati vjeţbi; ukupno 53 sata
Biomolekule:           12 sati predavanja, 2 sata seminara, 2 sata vjeţbi; ukupno 16 sati
Medicinska biokemija: 48 sati predavanja, 92 sata seminara, 31 sat vjeţbi; ukupno 171 sat.

Cilj nastave biokemije, jednako kao i ostalih predkliničkih predmeta u studiju medicine,
jest upoznavanje graĎe i funkcije organizma zdravog čovjeka.

Zadatak nastave. Omogućiti stjecanje znanja o kemijskoj graĎi, biokemijskim i
energetskim promjenama, te regulaciji metaboličkih procesa u organizmu zdravog
čovjeka. Takav nastavni program čini biokemijski temelj fiziologije, a osim toga znanja
stečena kroz taj program nuţna su za razumijevanje velikog broja bolesti kojima su
uzrok patobiokemijski procesi.

Sadrţaj nastave. Medicinska kemija. Predavanja: Atom i pojam atoma. Kemijske veze.
Slobodne čestice: priroda plinova. Tvari u smjesama. Otopine elektrolita. Koloidno
disperzni sustavi. Energija u prijelazu - termokemija. Reakcije u ravnoteţi. Prirodni smjer
promjene: Drugi zakon. Kemijska energija i električna energija - elektrokemija. Seminari i
vjeţbe: Osnove kemijskog računanja - otopine sastav i priprava. OdreĎivanje tragova
metala atomskom apsorpcijskom spektrometrijom. Spektrofotometrijsko odreĎivanje
ţeljeza. Plinski zakoni. Koligativna svojstva otopina. Volumetrija - metode neutralizacije.
Volumetrija - metode oksidoredukcije. Kiseline, baze, pH i puferi. Energetika i kinetika
kemijskih procesa. Biomolekule. Predavanja: Rezonantne strukture. Izomeri. Alkani,
alkeni, alkini. Alkaloidi, fenoli, esteri. Aldehidi. Ketoni. Karboksilni spojevi. Amini.
Sumporni i heterociklički spojevi. Aminokiseline. Ugljikohidrati. Seminari i vjeţbe:
Kvalitativna analiza nekih organskih spojeva (etanol, metanol, propanon, glicin, urea,
glukoza, saharoza, škrob, proteini). Medicinska biokemija. Predavanja i seminari:
Proteini. Hemoglobin. Membrane. Prijenos. Enzimi. Metabolizam glukoze. Glikogen.
Ciklus limunske kiseline. Oksidativna fosforilacija. Pentoza fosfatni put.
Glukoneogeneza. Masti. Razgradnja aminokiselina. Hem. Sinteza aminokiselina. Purin i
pirimidin. Sinteza DNA i RNA. Sinteza proteina i posttranslacijske modifikacije. Regulacija
genske ekspresije. Integracija metabolizma. Seminari i vjeţbe: Elektroforeza serumskih
proteina. Titracija aminokiselina. Gel-filtracija. Ureaza - odreĎivanje inhibitora. Alkalna
fosfataza - utjecaj pH na aktivnost. Alkalna fosfataza - odreĎivanje K M i vmax. Alkalna
fosfataza. OdreĎivanje KM i vmax u prisutnosti inhibitora. Lipidi - odvajanje lipida koţe
tankoslojnom kromatografijom. Imunokemijsko odreĎivanje glikosfingolipida. OdreĎivanje
lipidnih peroksida u serumu. OdreĎivanje konjugiranog i nekonjugiranog bilirubina u
serumu. OdreĎivanje ţeljeza i kapaciteta vezanja ţeljeza u serumu. OdreĎivanje kreatinina
i patoloških sastojaka mokraće.

Klinički primjeri: Istraţujući evoluciju, majka ti moţe zadati glavobolju, no moţeš li je od nje
i naslijediti? Sinteza RNA i splicing, trovanje gljivama (ne moraš biti liberalan da bi imao
“ranjeno srce ili krvne ţile”). Sinteza proteina, anoreksija/izgladnjivanje, prokletstvo top
modela. Katalitičke strategije, slučaj razbijenog poštanskog sandučića. Strategije regulacije,
bolest srpastih stanica. Inhibicija enzima, temelj terapije HIV-a. Calvinov ciklus i pentoza
fosfatni put, metabolizam helikobakter pylori (pokvarene kamenice, pokvarena piletina ili
pokvaren enzim). Metabolizam glikogena, bolesti skladištenja glikogena (bolovi u mišićima i


II. GODINA STUDIJA                                                                           27
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

urin boje čaja). Putovi prijenosa pobudnog signala, povijesni slučaj bipolarne bolesti.
Biosinteza membranskih i lipida steroida, preuranjena menopauza i dlakavost lica.
Ugljikohidrati, prijenos virusa gripe. Pretvorba proteina, zahrĎala jetra. Osjetni sustav boli,
osjetni sustav bez organa.

Znanja i vještine. Razumijevanje temeljnih načela kemije i temeljnih principa biokemije i
molekularne biologije koje je moguće primijeniti u medicini. Znanje glavnih činjenica po
poglavljima (koja su navedena u sadrţaju nastave). Sposobnost kritičkog odnosa prema
medicinskoj literaturi. Dobre "kvantitativne" vještine, primjerice sposobnost točne pripreme
reagensa i ponovljivosti pokusa. Sposobnost raščlanjivanja problema na ključne
karakteristike. Sposobnost planiranja pokusa i razumijevanje ograničenja koja je moguće ili nije
moguće prepoznati eksperimentalnim pristupom. Sposobnost interpretacije rezultata pokusa i
identifikacije onih koji su skladni i koji su neskladni. Sposobnost planiranja nastavka
pokusa. Sposobnost sigurnog i učinkovitog rada u laboratoriju. Znanje o raspoloţivim
mogućnostima i kako ih koristiti, uključujući sposobnost suradnje s drugim laboratorijima.
Sposobnost integrirajućeg načina razmišljanja i promatranja problema s različitih aspekata.




II. GODINA STUDIJA                                                                           28
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



TEMELJI NEUROZNANOSTI

Satnica: 30 sati predavanja, 75 sati seminara, 45 sati vjeţbi; ukupno 150 sati.

Cilj nastave temelja neuroznanosti jest da student primjenom stečenih znanja iz fizike,
kemije, biokemije, biologije, anatomije, histologije i fiziologije usvoji znanje o normalnoj
funkciji ţivčanog sustava u opsegu nuţnom za dalje uspješno praćenje studija.

Zadatak nastave. Neuroznanost je jedna od temeljnih medicinskih znanosti koja proučava
morfologiju i funkcije zdravog ţivčanog sustava s naglaskom na mehanizme kojima se
ostvaruje njegova uloga glavnog kontrolnog i upravljačkog sustava organizma. Kolegij
upoznaje i poučava studenta kako znanstvenim metodama pristupiti problemima iz tog
područja.

Sadrţaj nastave. Nastavni sadrţaji dijele se u dva glavna područja, koja se i polaţu kao
zasebne cjeline: TNZ-A i TNZ-B. Gradivo iz područja TNZ-A obuhvaća sljedeće teme:
anatomske značajke velikog mozga, moţdanog debla i kraljeţnične moţdine, presjeci i
putovi, biofizički temelji ekscitabilnosti, signalne molekule i signalni mehanizmi,
neurotransmitori u zdravlju i bolesti, osnove EEG-a i evociranih potencijala, medicina
spavanja, fiziologija intrakranijalnog tlaka i moţdane cirkulacije. Nastavno gradivo iz
područja TNZ-B obuhvaća sljedeće teme: načela ustrojstva osjetnih sustava te vrste osjeta i
osjetnih receptora, fiziologija oka i fototransdukcija, fizologija sluha i vestibularnog sustava,
motorički sustav, psihologija te stanični mehanizmi učenja i pamćenja, neurobiologija
emocija i spolnosti. Studentima se pruţa mogućnost samostalnog izvoĎenja vjeţbi pomoću
računalnih simulacija u cilju što boljeg razumijevanja elektrofiziologije neurona, samostalnog
izvoĎenja osnovnih kliničkih pretraga poput EEG-a, EMG-a s pomoću sustava Power Lab, te
ispitivanja refleksa i vremena reakcije s pomoću sustava CRD. Studentima se pruţa
jedinstvena mogućnost rada u bazičnom Laboratoriju za neuroznanost te Laboratoriju za
ispitivanje poremećaja spavanja i upoznavanja s osnovama cjelonoćnog polisomnografskog
snimanja.




II. GODINA STUDIJA                                                                            29
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

ENGLESKI JEZIK

Ukupna satnica za I. i II. godinu studija: 40 sati predavanja, 80 sati seminara; ukupno 120 sati.

I. godina studija

Cilj nastave. Obrazovni cilj: uvid u osnove anatomije, fiziologije i patologije čovjeka.
Komunikacijski cilj: uključivanje u meĎunarodnu razmjenu informacija u području
medicinske znanosti. Lingvistički cilj: usvajanje jezično–gramatičkih struktura.

Zadaci nastave. Nastavniku je vrlo vaţno osposobiti studente kako bi bez poteškoća stekli
uvid u stručnu literaturu na stranom jeziku i kako bi ju prevodili za svoje potrebe, te ih
potaknuti za dalje stjecanje znanja potrebnih u njihovoj struci. Korištenjem udţbenika i
stručnog rječnika studenti će biti osposobljeni pratiti stručnu i znanstvenu literaturu na
engleskom jeziku tijekom studija i nakon završenog studija, te biti osposobljeni za
uključivanje u meĎunarodnu razmjenu informacija u području medicinskih znanosti. Kao
priprema za to sluţe referati, medicinski tekstovi koji obuhvaćaju pojedine tematske jedinice,
nakon čega slijedi diskusija, govorna vjeţba u koju su uključeni svi studenti jer je cilj nastave
kolegija osposobiti studente da pomoću stranog jezika prate dostignuća u području
medicinskih znanosti i da aktivno sudjeluju u razmjeni pismenih i usmenih informacija.

Sadrţaj nastave. Tvorba engleskih medicinskih termina pomoću prefiksa, sufiksa i drugih
oblika, analiza pojedinih komponenata tih termina. Sufiks medicinskih termina (imenski i
pridjevski sufiksi engleskih medicinskih termina – latinskog, odnosno grčkog podrijetla).
Prefiks medicinskih termina (klasifikacija prefiksa engleskih medicinskih termina prema
semantičkom sadrţaju). Termini koji se odnose na tijelo u cjelini (analiza termina koji se
odnose na poloţaje, ravnine, šupljine ljudskog tijela, graĎu stanica, vrste tkiva, nazivi
pojedinih organskih sustava). Probavni sustav. Gastrointestinalni sustav (anatomija
gastrointestinalnog sustava: usna šupljina, farinks, jednjak, ţeludac, tanko i debelo crijevo,
jetra, ţučni mjehur, gušterača, kretanje u probavnom sustavu.) Probava i apsorpcija.
Kardiovaskularni sustav. Pregled cirkulacije (krvne ţile/arterije, vene i kapilare, optok krvi,
anatomija srca, srčana crpka, regulacija rada srca). Mokraćni sustav (anatomija glavnih
organa mokraćnog sustava, bubreg, elementi bubreţnih funkcija). Ţenski reproduktivni sustav
(glavni organi ţenskog reproduktivnog sustava, dojka, menstruacijski ciklus, trudnoća).
Muški reproduktivni sustav (anatomija muškog reproduktivnog sustava). Krv i limfni sustav
(sastav krvi, krvne grupe, funkcija limfnog sustava, slezena i timus, mikrocirkulacija i limfni
sustav, tjelesni optok krvi). Dišni sustav (graĎa i funkcija dišnog sustava i mehanička svojstva
disanja, kontrola disanja, prijenos kisika ugljičnog dioksida, oksigenacija tkiva, plućna i
bronhilna cirkulacija). Mokraćno-koštani sustav (graĎa i vrsta kostiju, izbočenja i udubljenja
na kostima, podjela kostiju prema dijelovima tijela, vrste zglobova, vrste mišića, stvaranje
pokreta). Ţivčani sustav (podjela ţivčanog sustava /CNS i PNS/, neuroni, neurologija,
anatomija mozga, kraljeţnična moţdina, moţdana kora i više funkcije ţivčanog sustava).
Endokrini sustav (ţlijezde endokrinog sustava, lokacija, graĎa i funkcija, usporedba
endokrinog sustava sa ţivčanim sustavom, hipotalamus i hipofiza, štitasta ţlijezda,
nadbubreţna ţlijezda, spolne ţlijezde). Integumentarni (pokrovni) sustav (graĎa koţe, dlake,
nokti, znojnice i lojnice, stanične membrane). Osjetni organi: oko i uho (anatomija oka i uha:
vidni i slušni sustav). Medicinske kratice i simboli (analiza medicinskih kratica i simbola koji
se najčešće upotrebljavaju u medicinskoj praksi). Gramatika engleskog jezika (ponavljanje
već usvojenih jezično-gramatičkih struktura radi boljeg razumijevanja i komunikacije na
stranom jeziku).


II. GODINA STUDIJA                                                                            30
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE


II. godina studija

Cilj nastave jest razviti kod studenata sposobnost snalaţenja na području svih četiriju
jezičnih vještina: slušanja, govorenja, čitanja i pisanja koje su: a) potreba u njihovoj budućoj
karijeri s obzirom na rastući broj poslovnih ljudi i turista koji svakodnevno traţe medicinsku
pomoć; b) preduvjet za njihovo stručno usavršavanje; c) temeljne vještine kojima trebaju
ovladati kako bi bili spremni za ulazak Hrvatske u EU (čime se ostvaruje nesmetana
mogućnost razmjene studenata medicine, liječnika i znanstvenika s područja biomedicinskih
znanosti, uz uvjet aktivnog znanja engleskog jezika).

U okviru gore navedenih jezičnih vještina usvajaju se sljedeće gramatičke i leksičke strukture:
Asking basic questions; Taking notes; Reading Skills: Scanning a Case History; Taking a
History (Asking about Systems / Symptoms); Examining a Patient (Giving Instructions,
Understanding Forms); Special Examinations (Instructing, Examining, Reassuring;
Rephrasing, Encouraging, Prompting); Reading Articles; Using Medical Documents; Making
a Diagnosis (Discussing a Diagnosis; Explaining a Diagnosis); Medical Treatment.
Zadaci nastave su, u okviru zadanog nastavnog sadrţaja, pripremiti studente na
meĎunarodnu komunikaciju u području biomedicinskih znanosti u različitim situacijama koje
obuhvaćaju: a) svakodnevnu komunikaciju izmeĎu liječnika i bolesnika, b) prezentiranje
radova na meĎunarodnim konferencijama, c) tehniku voĎenja, tj. sudjelovanja u diskusiji na
stručnim meĎunarodnim skupovima, d) pisanje medicinskih izvješća i stručnih članaka, e)
snalaţenje u stručnoj medicinskoj literaturi.
Sadrţaj nastave. GraĎa i razvoj ljudskog tijela – poremećaji. Tkiva i malformacije. Epitelno
tkivo. Potporno vezivno tkivo: hrskavica i kost, kosti i zglobovi trupa, rame, zdjelica i kuk,
koljeno i stopalo, mišićno tkivo, bolesti mišića i koštanog sustava, mišići glave i vrata, prsni i
trbušni mišići, leĎni i zdjelični mišići. Razvoj krvoţilnog sustava, krvne stanice i
hematoporoza, srce i plućni optok krvi, bolesti kardiovaskularnog sustava, tjelesni optok krvi,
krvne ţile mozga i kraljeţnične moţdine. Limfni sustav. Bolesti limfnog sustava. Ţivčana
tkiva. Bolesti ţivčanog sustava. Temeljna podjela ţivčanog sustava. Kraljeţnična moţdina i
spinalni ţivci. Veliki mozak, mali mozak, meĎumozak. Oko. Bolesti oka i uha. Uho. Razvoj
glave i vrata, razvoj i graĎa usne šupljine, razvoj i graĎa dišnog sustava. Bolesti dišnog
sustava. Tjelesne šupljine. Razvitak i graĎa probavnog sustava, bolesti probavnog sustava,
probavne ţlijezde, bolesti gastrointestinalnog sustava. Anatomija prsnog koša, prednji trbušni
zid, anatomija trbušne šupljine. Razvoj i graĎa mokraćnog sustava. Bolesti mokraćnog
sustava. Razvoj i graĎa muškog spolnog sustava, bolesti muškog reproduktivnog sustava.
Razvoj i graĎa ţenskog spolnog sustava, bolesti ţenskog reproduktivnog sustava.
Neuroendokrini sustav, bolesti endokrinog sustava. Fiziologija stanice. Embrionalno i fetalno
razdoblje.

Ispit je pismeni i usmeni i polaţe se nakon odslušane nastave po nastavnom programu ovog
kolegija za I. i II. godinu studija.




II. GODINA STUDIJA                                                                             31
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



TJELESNA i ZDRAVSTVENA KULTURA

I. GODINA STUDIJA

Satnica: 30 sati vjeţbi.

Cilj nastave je podmirenje biopsihosocijalnih motiva za kretanjem kao izrazom zadovoljenja
odreĎenih potreba studenata, kojima se ujedno povećavaju adaptivne i stvaralačke
sposobnosti u suvremenim uvjetima ţivota i rada.

Zadatak nastave. Usvajanje fonda motoričkih informacija nuţnih za učinkovito rješavanje
potreba očuvanja i unaprjeĎivanja zdravlja, sadrţajnijeg provoĎenja slobodnog vremena i
rješavanja svakodnevnih motoričkih zadaća u hitnim situacijama, te razvijanje specifičnih
radnih sposobnosti.

II. GODINA STUDIJA

Satnica: 30 sati vjeţbi.

Cilj nastave. Razvijanje zdravstvene kulture studenata u svrhu čuvanja i unaprjeĎivanja
zdravlja, te zadovoljavanje njihove potrebe za kretanjem, odnosno vjeţbanjem, a time i
stvaranje navike svakodnevnog tjelesnog vjeţbanja.

Zadatak nastave. Teorijsko i praktično osposobljavanje studenata za permanentnu primjenu
odgovarajućeg tjelesnog vjeţbanja kao dijela kulture ţivljenja.


Sadrţaj nastave za I. i II. godinu studija uključuje sljedeće nastavne cjeline (teme): trčanje i
hodanje (ciklično kretanje različitim tempom u prirodnim uvjetima, štafetno trčanje),
planinarenje, voţnju biciklom, plivanje, preskoke (odbočka, prednoška), društvene igre
(košarka, rukomet, odbojka, nogomet). Skokovi (dalj, vis). Fitness vjeţbe (naglasak na
korektivnoj gimnastici). Vjeţbe za podizanje razine motoričkih i funkcionalnih sposobnosti.

Studenti nisu obvezni svladati ponuĎene motoričke sadrţaje, ali je poţeljno da ih usvoje u što
većoj mjeri. Nastava tjelesne i zdravstvene kulture provodi se u prirodi i u školskoj dvorani.




II. GODINA STUDIJA                                                                           32
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

Programski sadržaji po predmetima za III. godinu studija

FARMAKOLOGIJA

Satnica: 36 sati predavanja, 62 sata seminara, 52 sata vjeţbi; ukupno 150 sati.

Cilj nastave farmakologije jest upoznati studenta s osnovnim pojmovima o osobinama,
djelovanju i neţeljenim učincima lijekova, kako bi ih mogao uspješno primjenjivati u
liječenju bolesnika, te upoznati studenta s osnovama toksikologije. Posebna paţnja je
posvećena razumijevanju mehanizama djelovanja lijekova kao podlozi za njihovu racionalnu
primjenu u farmakoterapiji.

Zadatak nastave farmakologije jest omogućiti studentu usvajanje znanja potrebnih za
temeljito razumijevanje farmakokinetike i farmakodinamike lijekova te njihovih nuspojava,
kako bi pravilno izabrao odgovarajući lijek u liječenju različitih bolesti.

Sadrţaj nastave obuhvaća opću i specijalnu farmakologiju. Nastavno gradivo iz opće
farmakologije obuhvaća sljedeće teme: apsorpciju, distribuciju, metabolizam i eliminaciju
lijekova, farmakokinetiku, mehanizam djelovanja lijekova, farmakodinamiku, neţeljene
učinke lijekova, istraţivanje novih lijekova, kolinergičke i adrenergičke lijekove. Nastavno
gradivo iz specijalne farmakologije obuhvaća: lijekove koji djeluju na periferni i središnji
ţivčani sustav, na kardiovaskularni sustav, na urogenitalne organe, na krvotvorne organe i na
krv, na respiratorni sustav, na probavne organe; antimikrobne lijekove, vitamine, hormone,
antitumorske lijekove, dermatološke i oftalmološke lijekove, antiseptike. Osim predavanja i
seminara, nastava sadrţi i vjeţbe koje uključuju pokuse na eksperimentalnim ţivotinjama i
računalne simulacije. Na vjeţbama iz farmakografije studenti uče ispravno pisati recepte.

Popis nastavnih tema: Predavanja: Uvod, apsorpcija, distribucija lijekova, Metabolizam i
eliminacija lijekova, farmakokinetika, Mehanizam djelovanja lijekova, farmakodinamika,
Farmakologija AŢS, kolinergički lijekovi, Farmakologija AŢS, adrenergički lijekovi,
Antipsihotici, antidepresivi, Antiparkinsonici, Opći anestetici, Sredstva ovisnosti,
Eikosanoidi, analgetici – antipiretici, Antihipertenzivi, Antiaritmici, Lijekovi u liječenju
angine pectoris, Lijekovi u liječenju srčanog zatajenja, Kortikosteroidi, Farmakoterapija
bronhalne astme, Uvod u antimikrobnu terapiju, vaţniji antibiotici, Farmakoekonomika.
Seminari: Proizvodnja lijekova, sudbina lijeka u tijelu, Djelovanje lijekova, Nuspojave,
nepoţeljni učinci lijekova, placebo, istraţivanja lijekova, Kolinergički lijekovi, Adrenergički
lijekovi, Antiepileptici i anksiolitici, Lokalni anestetici, Antipsihotici i antidepresivi, Opioidni
analgetici, Diuretici, Regulacija poremećaja sastava tjelesnih tekućina, Lijekovi u liječenju
hiperlipoproteinemija, Antiaritmici, Antihipertenzivi I (diuretici, simpatolitici),
Antihipertenzivi II (vazodilatatori, modulatori ren.-angioten. sustava), Farmakologija krvi,
Anemije, Farmakologija endotela; NO, pregled po organskim sustavima, Antiulkusni lijekovi,
Farmakologija probavnog sustava, antiemetici i laksativi, Farmakoterapija šećerne bolesti,
Spolni hormoni, farmakološka kontrola fertilnosti, Farmakoterapija bolesti štitaste ţlijezde;
vitamini, Migrena, Lijekovi za liječenje virusnih i TBC infekcija, Antiseptici i dezinficijensi,
Antimikrobni lijekovi – inhib. sinteze stan. stijenke, Lijekovi za liječenje gljivičnih i
parazitarnih infekcija, Oftalmološki lijekovi, Dermatološki lijekovi, Kemoterapija zloćudnih
tumora. Vježbe: Farmakokinetika i farmakodinamika, Izolirani mišić, Psihofarmaci,
Analgetici, Diuretici, Utjecaj lijekova i AŢS na kardiovaskularni sustav, Izolirano srce,
Izolirani vaskularni prstenovi, Posjet bolničkoj ljekarni, Farmakografija.




III. GODINA STUDIJA                                                                              33
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA i PARAZITOLOGIJA

Satnica: 34 sata predavanja, 44 sata seminara, 72 sata vjeţbi; ukupno 150 sati.

Cilj nastave je da student stekne osnovno teorijsko i praktično znanje iz medicinske
mikrobiologije i parazitologije koje će mu omogućiti prepoznavanje i razlikovanje patogenih
od nepatogenih mikroorganizama i parazita, koji se mogu dokazati u ljudi. To će mu znanje
omogućiti razumijevanje nastanka bolesti koje uzrokuju patogeni mikroorganizmi, te
postupke za njihovo dokazivanje, sprječavanje i suzbijanje.

Zadatak nastave je da studenta osposobi da nakon odslušanog kolegija zna osnovne
karakteristike najznačajnijih patogenih mikroorganizama i parazita pomoću kojih oni
uzrokuju bolest; načine prijenosa od izvora do osjetljivog čovjeka i načine sprječavanja
bolesti uzrokovanih mikroorganizmima i parazitima. Student treba naučiti: osnovne principe
sigurnog laboratorijskog rada te metode dezinfekcije i sterilizacije; mehanizme djelovanja
antibiotika i postupke testiranja osjetljivosti bakterija na antimikrobne lijekove, osnovne
karakteristike, načine izolacije i identifikacije bakterija po taksonomskim skupinama,
strukturu i načine umnoţavanja virusa, djelovanje i karakteristike vaţnijih antivirotika,
osobine virusa iz pojedinih virusnih porodica te načine laboratorijske dijagnostike virusnih
bolesti, strukturu i fiziologiju gljiva, patogenezu, osobine i dijagnostiku gljivičnih infekcija,
ţivotni ciklus medicinski vaţnijih parazita, epidemiologiju i laboratorijsku dijagnozu te
liječenje parazitoza.

Sadrţaj nastave. Bakteriologija. Uvod u medicinsku mikrobiologiju. GraĎa, fiziologija i
genetika bakterijske stanice. Patogeneza bakterijskih bolesti. Bakterijski antigeni i vakcine.
Sterilizacija i dezinfekcija. Antibakterijski kemoterapeutici, način djelovanja antimikrobnih
lijekova na bakterije. Rezistencija bakterija na antimikrobne lijekove. Gram pozitivni koki -
rodovi Streptococcus, Staphylococcus, Enterococcus. Rodovi - Neisseria, Moraxella,
Haemophilus, Bordetella, Legionella. Brucella, Pasteurella, Francisella. Značajke bakterija
iz porodice Enterobacteriaceae. Gram negativne, zavijene, štapićaste bakterije - Vibrio,
Helicobacter, Campylobacter. Gram negative nefermentirajuće bakterije - rodovi
Pseudomonas, Acinetobacter. Anaerobne bakterije - rodovi Clostridium, Lactobacillus,
Actinomyces; porodica – Bacteroideaceae. Gram pozitivni bacili: rodovi Bacillus,
Corynebacterium, Listeria. Acidorezistentne bakterije - rod Mycobacterium i Nocardia. Gram
negativne spiralne bakterije - porodica Spirochaetaceae. Bakterije bez stanične stijenke –
porodica Mycoplasmataceae. Obligatne unutarstanične bakterije                  Rickettsiaceae,
Chlamydiaceae.

Mikologija. Uvod u mikologiju. Oblik, grada i razmnoţavanje gljiva. Gljivične bolesti -
patogeneza. Protugljivični lijekovi. Medicinski značajni kvasci - Candida, Cryptococcus.
Dermatofiti - Trichophyton, Microsporum, Epidermophyton. Dimorfne gljive. Pneumocystis.
Mikro i makromorfologija plijesni. Dijagnostika mikoza.

Virologija. Uvod u virologiju. Kemijski sastav i graĎa virusa. Viroidi, prioni. Virusni
antigeni. Umnoţavanje virusa. Kultivacija virusa. Patogeneza virusnih bolesti. Interferencija i
interferon. Protuvirusni lijekovi. Virusna cjepiva. Metode dijagnosticiranja virusnih bolesti.
DNA virusi. Parvoviridae, Papovaviridae, Adenoviridae, Herpesviridae, Poxviridae,
Hepadnaviridae. RNA virusi. Picornaviridae, Caliciviridae, Reoviridae, Orthomyxoviridae,




III. GODINA STUDIJA                                                                           34
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

Paramyxoviridae, Coronaviridae, Rhabdoviridae, Filoviridae, Bunyaviridae, Arenaviridae,
Togaviridae, Retroviridae.

Parazitologija. Uvod u medicinsku parazitologiju. Crijevne protozoe. Krvni i tkivni paraziti.
Helmintologija. Cestode. Trematode. Nematode.




III. GODINA STUDIJA                                                                       35
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



LIJEĈNIK i BOLESNIK II

Satnica: 45 sati predavanja, 45 sati seminara, 90 sati vjeţbi; ukupno 180 sati.

Cilj nastave. Pripremiti studenta za rad s bolesnikom u prvom redu za klinički pregled
bolesnika prema njegovoj dobi i stanju bolesti.

Zadatak nastave. Uvesti studenta u područje kliničke medicine i omogućiti mu da usvoji
potrebno znanje i vještine za uspješan studij kliničkih predmeta.

Sadrţaj nastave. Predavanja. Uvod, anamneza. Opći pregled. Pregled prsnog koša i pluća.
Simptomatologija bolesti dišnih organa. Pregled srca. Simptomatologija bolesti srca. Pregled
trbuha. Simptomatologija bolesti trbuha. Pregled ekstremiteta. Neurološki pregled.
Simptomatologija bolesti uropoetskog sustava. Dijagnostika bolesti uropoetskog sustava.
Simptomatologija hematoloških bolesti. Dijagnostika hematoloških bolesti. Dijagnostika
bolesti srca i krvnih ţila. Osnove elektrokardiografije. Dijagnostika bolesti probavnog
sustava. Dijagnostika bolesti dišnih organa. Dijagnostika endokrinih bolesti. Dijagnostika
reumatskih bolesti. Najznačajnije hematološke i biokemijske pretrage u internoj medicini.

Seminarske teme. Antropometrija, mjerenje pulsa, temperature i tlaka. Fundoskopija,
mjerenje venskog tlaka. Respiracijska insfucijencija, dispneja. Kašalj, iskašljavanje,
hemoptoa. Bol u prsnom košu, stenokardija. Dispneja, cijanoza, edemi. Piroza, disfagija,
proljev, opstipacija, bol. Hematemeza, melena, ascites, ţutica. Simptomi bolesti krvnih ţila.
Simptomi najčešćih neuroloških bolesti, lumbalna punkcija. Oligurija, anurija, dizurija,
proteinurija, renalne kolike. Uremija, elektrolitski dizbalans, met. acidoza, kateter mokraćnog
mjehura. Bljedoća, anemija, policitemija, hemoragična dijeteza. Limfadenopatija,
splenomegalija, anomalije u broju leukocita. Reanimacija, primjena elektrošokova u
kardiologiji. Snimanje EKG-ea, uvod u elektrokardiografiju, punkcija perikarda. Rtg pluća,
spirometrija, pleuralna punkcija, resp. acidoza i alkaloza. Ţelučana sonda, klizma, rektalni
pregled, abdominalna punkcija. Klinička slika najčešćih reumatskih bolesti. Klinička slika
najčešćih endokrinih bolesti. Osnovne hematološke pretrage, hemokultura. Krvna grupa,
transfuzija krvi.

Vjeţbe. Organizacija interne klinike, anamneza. Opći pregled. Pregled glave i vrata. Pregled
prsnog koša. Pregled pluća. Pregled srca. Pregled trbuha. Pregled ekstremiteta. Neurološki
pregled. Anamneza i status, analiza nalaza, praktične vjeţbe.

Znanja i vještine. Pregled glave, pregled vrata, pregled dojki, perkusija pluća, auskultacija
pluća, perkusija srca, auskultacija srca, snimanje elektrokardiograma, punkcija pleuralnog
izljeva, palpacija jetara, palpacija slezene, palpiranje McBurneyeve i Lanzove točke,
digitorektalni pregled, punkcija ascitesa, palpiranje pulsa, mjerenje arterijskog tlaka, davanje
intravenskih injekcija, davanje intramuskularnih injekcija, davanje supkutanih injekcija,
punkcija arterija, postavljanje infuzije, uzimanje uzorka mokraće, kardiorespiratorna
reanimacija (na lutki).




III. GODINA STUDIJA                                                                          36
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



PATOLOGIJA

Satnica: 60 sati predavanja, 90 sati seminara, 90 sati vjeţbi; ukupno 240 sati.

Cilj nastave patologije jest da studentu pruţi znanje o mehanizmima oštećenja, stanica, tkiva
i organa i upozna ga s morfološkim promjenama koje su podloga bolestima.

Zadatak nastave. Osposobljavanje studenta da prepozna morfološke promjene na stanicama,
tkivima i organima usvajanjem teoretskih znanja na predavanjima i seminarima, te stjecanjem
vlastitih iskustava na kliničkim autopsijama, mikroskopiranjem i analizom makroskopskih
preparata. Stečena znanja i vještine trebale bi omogućiti bolje razumijevanje uzroka i
mehanizama nastanka bolesti, te olakšati svladavanje funkcionalnih posljedica morfoloških
promjena.

Sadrţaj nastave. Opća patologija. Stanična patologija: normalna stanica, uzroci oštećenja
stanice, reverzibilno oštećenje stanice, stanične prilagodbe, ireverzibilno oštećenje stanice,
starenje, smrt. Upala: stanice u upalnoj reakciji, kemijski posrednici upale, akutna upala,
kronična upala, morfološki oblici akutne i kronične upale, sustavni znakovi upale. Poremećaji
imunog sustava: osnove imunog sustava, imunosni mehanizmi oštećenja tkiva,
transplantacijska reakcija, autoimune bolesti, imunodeficijentna stanja, amiloidoza.
Poremećaji tjelesnih tekućina i hemodinamike: edem, dehidracija, hiperemija i kongestija,
krvarenje, tromboza, embolija, infarkt, šok. Novotvorine: definicija, nazivlje, podjela
novotvorina, patohistološka obiljeţja novotvorina, epidemiologija, molekularna patologija
novotvorina, karcinogeneza, tumorska imunost, klinička obiljeţja novotvorina, laboratorijsko
dijagnosticiranje novotvorina. Genetske bolesti: osnove teratologije, pogrješke morfogeneze,
kromosomske anomalije, genski poremećaji, poremećaji s multifaktorijalnim nasljeĎivanjem,
bolesti novoroĎenačke i dječje dobi. Bolesti kao posljedica djelovanja okoliša: utjecaj okoliša
i prehrane na zdravlje, bolesti ovisnosti, štetni učinak lijekova, onečišćenost zraka, prirodni
otrovi, hrana, prehrana i bolesti nepravilne prehrane, vitamini, minerali, prevencija
karcinoma, oštećenja fizikalnim agensima. Metode u patologiji: citopatologija, histokemija,
imunohistokemija, dijagnostička molekularna biologija.

Patologija organskih sustava. Bolesti krvnih ţila. Bolesti arterija: arterioskleroza, vaskulitis,
Raynaudova bolest, aneurizme. Bolesti vena: varikozne vene, flebotromboza i tromboflebitis,
začepljenje gornje šuplje vene, začepljenje donje šuplje vene. Bolesti limfnih ţila. Tumori
krvnih ţila. Srce: kongestivno zatajivanje srca, ishemijska bolest srca, hipertenzivna bolest
srca, plućna bolest srca, kongenitalne bolesti srca, bolesti endokarda i zalistaka, bolesti
miokarda, bolesti perikarda, rematoidna bolest srca, metastatski i primarni tumori srca. Dišni
sustav: atelektaza, dječje plućne bolesti, opstrukcijske i restrikcijske plućne bolesti,
vaskularne plućne bolesti. Plućne infekcije, plućni tumori, dobroćudne promjene poplućnice,
promjene u gornjem dijelu dišnog sustava. Krv i krvotvorni organi: bolesti stanica crvene
loze, poremećaji koji uzrokuju krvarenje, poremećaji stanica bijele loze, poremećaji koji
zahvaćaju slezenu. Gastrointestinalni sustav: usna šupljina: ulcerativne i upalne lezije,
leukoplakija, rak usne šupljine, bolesti ţlijezda slinovnica, jednjak: motorički poremećaji,
refluksni ezofagitis, rak jednjaka, ţeludac. tanko i debelo crijevo, apendiks. Jetra i ţučni
putovi: ţutica i hereditarni poremećaji u metabolizmu bilirubina, zatajenje jetara, bolesti jetara
u dječjoj dobi, oštećenja cirkulacije, virusni hepatitis, autoimuni kronični hepatitis, bolesti
jetara uzrokovane lijekovima i toksinima, ciroza jetara, tumori. Ţučni putovi: kolangitis i
apsces jetara, kolelitijaza, upala ţučnog mjehura, karcinom ţučnog mjehura, karcinom


III. GODINA STUDIJA                                                                            37
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

ekstrahepatičnih ţučnih putova i ampule Vateri. Gušterača i dijabetes: endokrini pankreas,
šećerna bolest, tumori stanica otočića, egzokrini pankreas, akutni pankreatitis, kronični
pankreatitis, karcinom gušterače. Bubreg i njegov odvodni sustav: klinički znakovi bubreţnih
bolesti, bolesti glomerula, bolesti koje pogaĎaju tubule i intersticij, bolesti koje pogaĎaju
krvne ţile, cistične bolesti bubrega, smetnje u otjecanju mokraće, tumori. Muški spolni sustav
i urologija: bolesti penisa, bolesti skrotuma, testisa i epididimisa, bolesti prostate, spolne
bolesti. Ţenski spolni sustav: bolesti vulve, vagine i vrata maternice, posteljica, bolesti
trudnoće, perinatalna patologija, bolesti trupa maternice, bolesti jajnika i jajovoda,
izvanmaternična trudnoća, gestacijska trofoblastična bolest. Dojka: fibrocistične promjene,
upale dojke, tumori dojke, muška dojka. Endokrinologija: bolesti hipofize, štitnjače,
paratiroidne ţlijezde, kore i srţi nadbubreţne ţlijezde, timusa, multipla endokrina neoplazija.
Ţivčani sustav: osnovne reakcije neurona i glijalnih stanica, patofiziološke komplikacije,
upale, vaskularne bolesti, trauma, tumori, degenerativne bolesti, demijelinizirajuće bolesti,
nutritivne, metaboličke i bolesti okoliša, priroĎene greške metabolizma, periferni ţivčani
sustav. Kosti, zglobovi i mišići: nasljedni i priroĎeni poremećaji kostiju, bolesti metabolizma,
infekcije, Pagetova bolest, fibrozna displazija, hipertrofična osteoartropatija, tumori.
Zglobovi: osteoartritis, gnojni artritis. Lymeova bolest, burzitis. Skeletno mišićje: atrofija
mišića, miozitis, distrofija mišića, miastenija gravis, trihinoza, tumori mekih tkiva.

Nastava iz patologije odvija se u obliku predavanja, seminara, mikroskopskih, računalnih i
obdukcijskih vjeţbi, a dio se vjeţbi odvija i u laboratorijima Zavoda za patologiju, citologiju i
sudsku medicinu KB Split.




III. GODINA STUDIJA                                                                           38
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



PATOFIZIOLOGIJA

Satnica: 60 sati predavanja, 60 sati seminara, 30 sati vjeţbi; ukupno 150 sati.

Cilj nastave. Upoznati i naučiti studente integriranju različitih predkliničkih znanja i njihova
učinka na odrţavanje homeostaze zdravlja i bolesti. Naučiti ih osnovne principe
funkcioniranja organizma u bolesti, pomoć sekundarnih i tercijarnih organskih sustava u
funkcioniranju osnovnog poremećaja. Kroz dio nastave o općoj patofiziologiji naučiti ih
dedukciji i kritičkoj analizi simptoma, nalaza na molekularnoj, staničnoj, tkivnoj i na kraju
organskoj razini. Kroz dio nastave o specijalnoj patofiziologiji, a osobito kroz model
problemski orijentirane nastave na seminarima, naučiti studente da sami rješavaju
patofiziološke probleme. Na vjeţbama naučiti osnove rada u eksperimentu, anesteziju,
operaciju, a potom ţivotinjske modele raznih bolesti. Na kliničkim vjeţbama pokazati na
konkretnim primjerima opće principe patofiziologije kao pripremu za kliničku nastavu.

Zadatak nastave. Kroz predavanja, seminare i vjeţbe postići navedene ciljeve nastave.

Sadrţaj nastave. Predavanja. Uvod u patološku fiziologiju. Opći uzroci i razvoj
patofizioloških procesa. Patologija DNA. Kromosomske aberacije. Poremećaji genske
ekspresije. Poremećaji funkcije subcelularnih struktura. Poremećaji biosinteze bjelančevina.
Nasljedni metabolički poremećaji. Poremećaji energijskog metabolizma. Poremećaji
metabolizma specifičnih tvari. Poremećaji metabolizma lipida. Značenje imunoloških procesa
u patogenezi. Patofiziologija imunosne nedostatnosti i preosjetljivosti. Patofiziologija
krvotočnog urušaja. Patofiziološki temelji endokrinopatija. Patofiziologija poremećaja
svijesti. Poremećaji neurovegetativne regulacije. Patofiziologija stresa. Endogene biološki
aktivne tvari u patološkim procesima. Patofiziologija upale. Patofiziološka podloga boli.
Patofiziologija kemijskih noksi. Patofiziologija infekcija. Patofiziologija malignog rasta.
Patofiziologija traume. Patogenetska uloga slobodnih radikala kisika i NO. Patofiziologija
radijacijskih oštećenja. Poremećaji acidobazne ravnoteţe. Integracijski procesi organa i
organskih sustava.
Seminari. Fenilketonurija. Hemofllija. Patogeneza cistične fibroze. Patogeneza Gaucherove
bolesti. Patofiziologija kardiovaskularnog sustava. Patogeneza priroĎenog ventrikularnog
septalnog defekta. Hipertrofija srca pod opterećenjem. Prirodna patogeneza dekompenzacije
srca. Molekulsko-energijske patogenetske osnove ishemičke bolesti srca. Dijastolička
disfunkcija srca. Dekompenzacija lijeve klijetke. Renovaskularna hipertenzija. Patogenetske
posljedice arterijske hipertenzije. Kardiogeni urušaj. Hipovolemijski urušaj. Patogeneza
anafilaksijskog urušaja. Patogeneza kompenziranog stadija septičkog urušaja. Patofiziologija
respiraciiskog sustava. Patogeneza akutne hiperkapnijske acidoze. Patogeneza akutne
respiracijske alkaloze. Dijabetička ketoacidoza. Metabolička acidoza u kroničnom bubreţnom
zatajenju. Patofiziologija kroničnih komplikacija šećerne bolesti. Hiperosmolarni sindrom u
šećernoj bolesti. Patofiziologija krvi i krvotvornih organa. Megaloblastična anemija.
Sedimentacija eritrocita. Ishemičko oštećenje stanice. Katabolička reakcija. Patofiziologija
probave. Glutenska         enteropatija. Patofiziologija peptičke bolesti. Obiteljska
hiperkolesterolemija. Ciroza jetara. Amanita otrovanje. Patofiziologija gladovanja.
Patofiziologija starenja. Upala ţučnjaka. Egzarcerbirajući pankreatitis. Patofiziologija
bubreţnog sastava. Opstruktivna uropatija. Nefrotski sindrom. Patofiziologija toplinskog
udara. Opeklinska bolest. Serumska bolest. Hemolizna anemija. Presadba bubrega. GVHD.
AIDS. Goodpastureov sindrom. Cushingov sindrom. Insuficijencija kore nadbubreţne




III. GODINA STUDIJA                                                                          39
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

ţlijezde. Diabetes mellitus. Feokromocitom. Adenom štitnjače. Hiperparatireoidizam kao
posljedica disfunkcije RB antionkogena.
Vjeţbe. Ortostatsko opterećenje. Fizičko opterećenje uz EKG. Uvod u vjeţbe sa ţivotinjama -
anestezija i operacijske tehnike. Štakori: podvezivanje ductus holedokusa i ovarijektomija,
hiperkalijemija - učinak na srce, hipotermija, posljedice podvezivanja holeciste i ovarija.
Kliničke vjeţbe: kardijalna insuficijencija, bubreţna insuficijencija, bolesnici s cirozom
jetara, bolesnici s anemijama (različite etiologije), hipoksije i cijanoze, bolesnici s edemima,
bolesnici s respiracijskom insuficijencijom.




III. GODINA STUDIJA                                                                          40
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



Programski sadržaji po predmetima za IV. godinu studija

MEDICINSKA DIJAGNOSTIKA

U nastavnom procesu kolegija MEDICINSKA DIJAGNOSTIKA potiče se i razvija aktivni
odnos studenata prema nastavnoj graĎi svakog pojedinog podpredmeta kratkom provjerom
znanja na kraju svake tematske cjeline predavanja, na seminarskoj nastavi u kojoj se posebno
obraĎuju studentima unaprijed zadane teme iz medicinske dijagnostike za individualnu
pripremu i razradu, te na vjeţbama na kojima su studenti (posebno u podpredmetu
radiologije) stavljeni u potpuno aktivni odnos boraveći cijelo radno vrijeme u dijagnostikama
i sudjelujući aktivno u svim fazama obavljanja pojedinih postupaka dijagnostičke i
intervencijske radiologije.

RADIOLOGIJA

Satnica: 31 sat predavanja, 12 sati seminara, 47 sati vjeţbi; ukupno 90 sati.

Cilj nastave je upoznavanje studenata s temeljnim načelima primjene ionizirajućeg zračenja u
radiološkoj dijagnostici i intervencijskoj radiologiji. Studenti će se upoznati s graĎom
radiološke dijagnostičke aparature, konvencionalne i digitalne, osnovnim principima rada,
fotografskom obradom rendgenskih filmova i sustavima za stvaranje slike, s osnovama
biološkog utjecaja ionizirajućeg zračenja te s osnovama prevencije i zaštite od zračenja
bolesnika i profesionalnog osoblja. U drugom dijelu nastave ovog kolegija studenti će se
podrobnije upoznati sa svim poglavljima kliničke radiologije, s metodama radiološke
dijagnostike, radiološkom anatomijom i simptomatologijom patoloških stanja organa i
organskih sustava, indikacijama za radiološke pretrage i algoritmima pretraga različitih
patoloških entiteta.

Zadatak nastave ovog podpredmeta je upoznati studente - buduće liječnike s osnovnim
znanjima iz opće radiologije, s principima rada radioloških dijagnostičkih ureĎaja,
čimbenicima koji utječu na kvalitetu radiološke slike te s metodama dijagnostičke i
intervencijske radiologije u kliničkoj praksi. U drugom, opseţnijem dijelu nastave ovog
podpredmeta - kliničkoj radiologiji, studenti će se upoznati s radiološkom anatomijom organa
i organskih sustava, tipičnom radiološkom simptomatologijom različitih patoloških stanja,
indikacijama za pojedine pretrage te preporučenim algoritmima radioloških pretraga, vodeći
računa o dijagnostičkoj pouzdanosti metoda (osjetljivosti i specifičnosti), o dozama zračenja
bolesnika i cijeni pretraga. Program nastave iz radiologije je usklaĎen s preporukama
Europskog udruţenja radiologa i podloţan je promjenama u odreĎenim vremenskim
razdobljima, kako to bude zahtijevala suvremena radiologijska struka. Cjelovit program
izobrazbe u dodiplomskoj nastavi se realizira u obliku predavanja, seminara i vjeţbi.

Sadrţaj nastave. Predavanja. Vrste zračenja, nastajanje rendgenskih zraka i njihova svojstva.
Biološki učinci djelovanja ionizirajućih zračenja. Jedinice za mjerenje zračenja i doze
zračenja. Prevencija i zaštita od zračenja. Dijagnostički rendgenski ureĎaji. Rendgenski
ureĎaji za posebne namjene. Sustavi za stvaranje slike i filmiranje. Čimbenici koji utječu na
stvaranje rendgenske slike i njezinu kvalitetu. Digitalne radiološke metode i najnovije
tehnologije slikovne dijagnostike. Kontrastna sredstva u radiologiji. Torakalni organi (pluća,
medijastinum, ošiti). Srce i velike krvne ţile. Gastrointestinalni i hepatobilijarni sustav.
Urogenitalni sustav i nadbubreţne ţlijezde. Vaskularni sustav, angiografska dijagnostika i


IV. GODINA STUDIJA                                                                         41
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

dopplerska dijagnostika krvnih ţila. Intervencijska radiologija - vaskularna i nevaskularna.
Središnji ţivčani sustav. Osteoartikularni sustav i trauma osteoartikularnog sustava.
Radiološka dijagnostika bolesti dojke. Oko, uho, nazofarinks, larinks, paranazalne šupljine.
Seminari: Seminarska nastava je problemski organizirana kroz rješavanje tipične kazuistike
najzastupljenijih patoloških stanja u populaciji (vodeće - “top” dijagnoze u nacionalnoj
patologiji). Pri tom su zastupljeni svi organi i organski sustavi te je ovaj oblik nastave
razraĎen u više organskih i/ili funkcionalnih cjelina: Radiologija toraksa (pluća,
medijastinum, ošiti). Kardiovaskularni sustav. Radiologija dojke. Pedijatrijska radiologija.
Gastrointestinalni sustav. Urogenitalni sustav. Središnji ţivčani sustav. Radiologija glave i
vrata. Dentalna radiologija. Osteoartikularni sustav. Osnove intervencijske radiologije.
Urgentna radiologija. U okviru seminarske nastave studenti spremaju odreĎene teme
unaprijed i aktivno sudjeluju u realizaciji seminarske nastave. Nastavnici ih “vode” kroz
najzastupljeniju kazuistiku i radiološke metode dijagnostike, objašnjavaju nejasne dijelove
udţbenika te pripremaju studente za ispit.
Vjeţbe u izvedbenom dijelu prate organski pristup edukaciji iz radiologije pruţajući
studentima temeljna znanja iz suvremene kliničke prakse koja se odnosi na kliničku
radiologiju. Vjeţbovne cjeline. Radiologija toraksa (pluća, medijastinum, kardiovaskularni
sustav). Središnji ţivčani sustav, radiologija glave i vrata i dentalna radiologija. Kontrastne
metode: gastrointestinalni i urogenitalni sustav. Osteoartikularni sustav. Dojka. Pedijatrijska
radiologija. Intervencijska radiologija i urgentna radiologija. Uz kontinuirani rutinski rad
“uţivo” i upoznavanje sa svim metodama suvremene radiološke dijagnostike, studenti se uče
prepoznavanju radiološke anatomije i patološke simptomatologije na raznovrsnom arhivskom
materijalu.

NUKLEARNA MEDICINA

Satnica: 10 sati predavanja, 8 sati seminara, 12 sati vjeţbi; ukupno 30 sati.

Cilj nastave je upoznati studente s instrumentacijom nuklearne medicine i radiofarmacima, s
osnovama primjene radionuklida u endokrinologiji, kardiologiji, gastroenterologiji, nefrologiji
i urologiji, hematologiji, onkologiji i terapiji, te s principima specifične zaštite u nuklearnoj
medicini.
Zadatak nastave ovog podpredmeta je upoznati studente s načinima primjene metoda
nuklearne medicine i njihovim kliničkim značajem, kako bi studenti u kliničkoj praksi mogli
najbolje koristiti te metode. Praktični aspekti, gdje bi studenti trebali biti upoznati i s
temeljima interpretacije nalaza, naglašeni su u tireologiji, kardiologiji i onkologiji.

Sadrţaj nastave. Predavanja. Pretrage štitnjače. Radionuklidi u kardiologiji. Radionuklidi u
neurologiji. Radionuklidi u gastroenterologiji. Radionuklidi u onkologiji.
Seminari. Tehnicijski generator i radiofarmaci. Talijska scintigrafija miokarda. Radionuklidi u
nefrologiji. Principi nuklearne medicine. U seminarskoj nastavi studenti imaju obvezu
pripremanja za nastavu koja se odvija kroz raspravu o najznačajnijim problemima pojedinih
područja (klinički i dijagnostički aspekti metoda nuklearne medicine).
Vjeţbe. Radioimuno esej. Pregled štitnjače. Terapija radionuklidima. Gama kamera.
Scintilacijski detektor. Računala u nuklearnoj medicini. Vjeţbe se odvijaju kroz
demonstracije postupaka u nuklearnoj medicini i postavljanje problema koje studenti trebaju
raspraviti i riješiti.




IV. GODINA STUDIJA                                                                            42
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



MEDICINSKA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA

Satnica: 10 sati predavanja, 10 sati seminara, 10 sati vjeţbi; ukupno 30 sati.

Cilj nastave ovoga kolegija je upoznati studente medicine s mogućnostima i vaţnošću
laboratorijske medicine u prevenciji, dijagnostici i praćenju liječenja bolesti. Nadalje, cilj je
studente medicine upoznati i s racionalnim i logičnim odabirom pretraga pri uspostavljanju
dijagnoze, ali istodobno motivirati ih da se uključe u cjelovit proces kliničke i laboratorijske
obrade prikupljenih podataka. Poznavanje racionalnog odabira pretraga i usvajanje
jednostavnih analitičkih tehnika omogućit će liječniku njihovu primjenu u dijagnostici i
praćenju liječenja. Tijekom nastave studenti će se upoznati i s osnovnim principima
molekularno dijagnostičkih metoda, nezaobilaznima u modernim dijagnostičkim postupcima.
U izvoĎenju nastave sudjelovat će vodeći stručnjaci iz područja medicinske laboratorijske
dijagnostike i kliničari raznih specijalnosti.

Zadatak nastave. Studentu u dodiplomskoj nastavi pruţiti osnovna znanja o medicinsko
biokemijskoj dijagnostici, upoznati ih s biološkim varijacijama biokemijskih i hematoloških
sastojaka krvi te čimbenicima koji utječu na laboratorijski nalaz. Zatim, uputiti ih na
racionalnu primjenu medicinsko biokemijskih pokazatelja u najčešćim bolestima srca,
bubrega, jetara, ţeluca, gušterače i crijeva, endokrinim, koštanim, nasljednim i autoimunim
bolestima, u praćenju trudnoće, hematoloških bolesti i bolesti hemostaze. Zadaća je upoznati
studente s osnovama laboratorijske dijagnostike za potrebe neuroloških bolesti, zatim
tumorskih biljega, toksikologija i ovisnosti, te farmakogenetike i primjene analize DNA u
sudskoj medicini.

Sadrţaj nastave. Predavanja. Uvod u medicinsku laboratorijsku dijagnostiku. Osiguranje
kvalitete. Racionalni pristup medicinskoj laboratorijskoj dijagnostici organskih sustava.
Medicinsko biokemijska dijagnostika u hitnoj medicini. Farmakogenetika. Medicinsko
biokemijska dijagnostika hematoloških bolesti. Primjena i procjena laboratorijskih pretraga u
autoimunim bolestima, reumatologiji i transplantaciji. Molekularni mehanizam nastanka
bolesti. Citogenetske metode. Molekularne metode u onkologiji.
Seminari. Racionalni pristup medicinskoj laboratorijskoj dijagnostici organskih sustava.
Algoritam pretraga metaboličkih koštanih bolesti. Medicinska biokemijska dijagnostika
hematoloških bolesti. Medicinska biokemijska dijagnostika koagulacije i hemostaze.
Algoritam pretraga u akutno bolesnog djeteta. Laboratorijsko praćenje trudnoće.
Laboratorijska imunodijagnostika. Biotehnološka revolucija i DNA tehnologije u kliničkom
laboratoriju. Vaţnost molekularne dijagnostike u sudsko-medicinskoj praksi.
Vjeţbe. Priprema bolesnika i odabir materijala za laboratorijsko pretraţivanje. Predanalitički,
analitički i poslijeanalitički čimbenici. Laboratorijsko praćenje akutnog koronarnog sindroma.
Laboratorijske pretrage u bolestima hepatobilijarnog sustava. Laboratorijske pretrage u
dijabetologiji i endokrinokogiji. Laboratorijsko praćenje antikoagulantne terapije.
Laboratorijska dijagnostika anemija i leukemija. Imunohematologija i osnove transfuzijskog
testiranja. Laboratorijske pretrage sredstava ovisnosti. Laboratorijske pretrage u hitnoj
medicini. Laboratorijska dijagnostika monoklonskih gamapatija. Laboratorijska dijagnostika
sepse i upale. Organske i anorganske metode izdvajanja DNA. Kvantifikacija nukleinskih
kiselina. Lančana reakcija polimerazom. Kapilarna elektroforeza. Interpretacija rezultata.




IV. GODINA STUDIJA                                                                            43
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



FIZIKALNE OSNOVE DIJAGNOSTIĈKIH METODA

Satnica: 7 sati predavanja, 8 sati seminara, 15 sati vjeţbi; ukupno 30 sati.

Cilj nastave ovog podpredmeta je dvostruk. Prvi cilj je tradicionalan: saţeta rekapitulacija
fizikalnih principa na kojima počivaju: dijagnostika ionizirajućim zračenjem, ultrazvučna
dijagnostika, dijagnostika pomoću magnetske rezonancije, dijagnostika in-vitro i mjerenja
tlakova, volumena i protoka tjelesnih tekućina i plinova.
Drugi cilj kolegija je promicanje kritičke uporabe i isticanje komplementarnih aspekata raznih
dijagnostičkih metoda putem povezivanja fizikalnih principa metode i biofizičkih procesa koji
zajedno odreĎuju dijagnostički spektar i parametre metode (uočljivost lezije, rezolucija slike,
odnos signal/šum, kvantitativnost, funkcionalnost, dinamičnost, osjetljivost, specifičnost i sl.).

Zadatak nastave. Upoznati studente sa spoznajama izabranih dijelova radiološke fizike te
usvajanje znanja koja trebaju biti dio «opće kulture» liječnika, bez ulaţenja u fizikalne i
tehnološke detalje sloţenih dijagnostičkih metodologija. Praktične vjeţbe imaju zadaću
uputiti studenta u osnove rukovanja mjernim ureĎajima s kojima će se student susretati u
svojoj kasnijoj medicinskoj praksi.

Sadrţaj nastave. Predavanja. Osnove nuklearne fizike. Prolaz zračenja kroz materiju, polje
zračenja, biološki učinci. Fizika magnetske rezonancije.
Seminari. Fizikalne osnove nuklearne medicine i kinetika radioindikatora. Radiološka fizika.
Fizika ultrazvuka. Slikovna dijagnostika: integracija.
Vjeţbe. Radioaktivnost i apsorpcija gama zračenja. Apsorbirana radijacijska doza. Računala u
slikovnoj dijagnostici. Radiografski slikovni kontrasti. Rezolucija ultrazvuka.




IV. GODINA STUDIJA                                                                             44
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



INTERNA MEDICINA I

(Kardiologija, pulmologija, endokrinologija i hitna stanja u internoj medicini)

Satnica: 60 sati predavanja, 120 sati vjeţbi, 60 sati seminara; ukupno 240 sati.

Cilj nastave je osposobiti studenta medicine racionalnom kliničkom prosuĎivanju i liječenju
bolesti srca i krvnih ţila, plućnih, endokrinoloških bolesti te hitnih stanja u internoj medicini.
Kliničko prosuĎivanje temeljit će se na racionalnoj dijagnostici posebice onoj fizikalnoj
(anamneza i klinički pregled), a tek potom na ciljanim laboratorijskim pretragama.
Suvremeno, racionalno liječenje, sljedeća temeljna zadaća ovog kolegija, zasnivat će se na
posljednjim terapijskim spoznajama «medicine temeljene na dokazima».

Zadatak nastave ovog kolegija je educirati studenta znanju i vještinama u okviru racionalne
dijagnostike i suvremenog liječenja temeljenog na razumijevanju etiopatogeneze bolesti i
postulatima kliničke farmakologije. U okviru ovog kolegija studenti moraju steći znanja i
vještine nuţne za svladavanje ostalih kliničkih kolegija (u daljem tijeku studija), te za
uspješno obavljanje sluţbe budućeg liječnika primarne zdravstvene zaštite.

Sadržaj nastave. Racionalna dijagnostika i suvremeno liječenje u internoj medicini. Kliničke
implikacije ateroskleroze. Patofiziologija, klinička slika i suvremeno liječenje arterijske
hipertenzije, koronarne bolesti i zatajenja srca. Kardiomiopatije. Prirođene i stečene mane
srca. Iznenadna srčana smrt. Kardiopulmonalna reanimacija. Antiaritmici. Antimikrobno
liječenje. Bronhitis, astma, emfizem pluća. Upale pluća. Intersticijske bolesti pluća. Struma i
tumori štitnjače. Hipo- i hipertireoza. EKG (koronarna bolest, aritmije, smetnje AV
provođenja). Elektrostimulacija srca. Ehokardiografija (l-2-D te doppler). Bolesti vena i
arterija. Plućna embolija. Antikoagulacijsko i trombolitsko liječenje. Akutni koronarni
sindrom. Pulmološke pretrage. Bolesti pleure i medijastinuma. Tumori bronha i pluća.
Tuberkuloza pluća. Hitna stanja u pulmologiji. Šokna stanja. Bolesti hipofize. Bolesti
nadbubrežne žlijezde. Pristup otrovanom bolesniku (organofosforni spojevi, droge).
Patofiziologija, klinička slika i suvremeno liječenje šećerne bolesti. Komplikacije šećerne
bolesti. Acidobazni i elektrolitski otkloni. Blokada renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava.


Znanja i vještine kojima studenti moraju ovladati su: uzimanje povijesti bolesti, perkusija i
auskultacija srca, perkusija i auskultacija pluća, palpacija i auskultacija perifernih arterija,
Allenov, Ratchowljev i Homanov test, test orukvice tlakomjerom u dijagnostici duboke
venske tromboze, mjerenje arterijskog tlaka, venookluzijska pletizmografija, snimanje
standardnog i 24-satnog elektrokardiograma po Holteru, vaĎenje krvi, davanje supkutanih,
intramuskularnih i intravenskih injekcija, postavljanje infuzija, arterijska i pleuralna punkcija,
kardiopulmonalna reanimacija na lutki, temeljne spoznaje iz ehokardiografije, ergometrije te
privremene i trajne elektrostimulacije srca.




IV. GODINA STUDIJA                                                                             45
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



INTERNA MEDICINA II

(Gastroenterologija, nefrologija, hematologija, klinička imunologija i reumatologija,
onkologija)

Satnica: 62 sata predavanja, 80 sati seminara, 98 sati vjeţbi; ukupno 240 sati.

Cilj nastave je osposobiti studente medicine racionalnom kliničkom prosuĎivanju i liječenju
u gastroenterologiji, nefrologiji, hematologiji, kliničkoj imunologiji s reumatologijom i
onkologijom. Kliničko prosuĎivanje temeljit će se na racionalnoj dijagnostici posebice
fizikalnim pretragama (anamneza i klinički pregled), te potom na ciljanim laboratorijskim
pretragama. Pristup liječenju zasnivat će se na suvremenom, racionalnom liječenju u skladu s
posljednjim terapijskim i dijagnostičkim spoznajama «medicine utemeljene na dokazima».
Prenijeti znanja i vještine iz onkologije na studente medicine. S obzirom na vaţnu ulogu
liječnika opće prakse u onkološkom timu te u provoĎenju primarne, sekundarne i tercijarne
onkološke prevencije, studentu se moraju prikazati osnovni postulati onkologije. Bazična
onkologija; tumorska pretvorba, onkogeni i njihov značaj, biološka osnova tumora, proces
metastaziranja, predstavlja osnovu za razumijevanje onkologije i onkoloških principa
liječenja. Osnove etiologije i epidemiologije tumora, te onkološki jezik - TNM klasifikacija,
moraju biti jasni svakom liječniku. Studentu će, naravno, biti pribliţeni i osnovni modaliteti
liječenja: kirurška onkologija, kemoterapija, radioterapija, imunoterapija, hormonska terapija,
genska terapija, fotodinamska terapija, hipertermija, antiangiogenetska terapija i
antimetastatska terapija. Studentima će se objasniti i multimodalni princip u liječenju tumora.
Osim navedenog, studenti će biti poučeni i o osnovnim vrstama tumora s integralnog -
multimodalnog stajališta. Naglasak će biti na ulozi liječnika opće prakse u sprječavanju,
dijagnosticiranju i liječenju raka, te praćenju bolesnika nakon završetka liječenja.

Zadatak nastave ovog kolegija je educirati studenta znanju i vještinama u okviru
dijagnostike i suvremenog liječenja temeljenog na razumijevanju etiopatogeneze bolesti i
postulatima racionalne farmakologije. U okviru ovog kolegija studenti moraju steći znanja i
vještine nuţne za svladavanje ostalih kliničkih kolegija (u daljem tijeku studija), te za
uspješno obavljanje sluţbe budućeg liječnika primarne zdravstvene zaštite. Proizvesti
liječnika opće prakse koji će biti sposoban i spreman sudjelovati u svakodnevnom
sprječavanju, ranom dijagnosticiranju i liječenju onkoloških bolesnika. Nakon nastave toga
kolegija liječnik mora biti u stanju uspješno raditi u širem onkološkom timu slijedeći
smjernice dobre kliničke prakse u onkologiji.

Sadrţaj nastave. Suvremeno znanje i vještine iz prevencije, dijagnostike, liječenja i
rehabilitacije gastroenteroloških, nefroloških, hematoloških, imunoloških, reumatoloških i
onkoloških bolesti u internoj medicini. Najnovije spoznaje dobre kliničke prakse iz područja
primarne, sekundarne i tercijarne onkološke prevencije. Nastava će kroz različite oblike, od
predavanja do vjeţbi, pribliţiti suvremenu onkološku praksu, te mogućnosti u liječenju i
praćenju različitih vrsta tumora.

Znanja i vještine kojima studenti moraju ovladati su: uzimanje povijesti bolesti, uzimanje
anamneze, temeljne osnove kliničkog pregleda, inspekcije, palpacije perifernih limfnih
organa, trbušnih organa, perkusija i auskultacija trbuha, vaĎenje krvi za laboratorijske analize,
davanje intramuskularnih, subkutanih i intravenoznih injekcija, intravenoznih infuzija,
postavljanje mokraćnog katetera, punkcija ascitesa, temeljne spoznaje iz ultrazvučne


IV. GODINA STUDIJA                                                                            46
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

dijagnostike trbušnih organa, endoskopije probavnog sustava, ERCP-a, sternalne punkcije,
analiza periferne krvi, analiza urina, interpretacija testova bubreţne funkcije, hemodijaliza,
osnove onkološke terapije, radioterapije, procjena kliničkog stanja bolesnika po Karnoffskom,
pristup imunološkom bolesniku i interpretacija imunoloških testova. Nakon odslušanog
kolegija i poloţenog ispita iz onkologije studenti moraju znati: etiologiju tumora i
epidemiologiju tumora, biologiju tumora, osnove dijagnostike tumora, citostatsku terapiju,
radioterapiju, imunoterapiju, ostale oblike onkoloških terapija (hormonsku terapiju, gensku
terapiju, fotodinamsku terapiju, hipertermiju, antiangiogenetsku terapiju, antimetastatsku
terapiju), multimodalni pristup u liječenju tumora, TNM klasifikaciju tumora, psihosocijalne
aspekte bolesnika s rakom i skrb za umirućeg bolesnika sa zloćudnom bolesti, laboratorijsku
dijagnostiku u onkologiji i tumorske markere i njihovu primjenu, neţeljene posljedice
onkološkog liječenja i njihovu terapiju, prevenciju onkoloških bolesti, tumore glave i vrata,
rak dojke, rak pluća, ginekološke tumore, urogenitalne tumore, maligni melanom i tumore
koţe, tumore gastrointestinalnog sustava, onkološku anamnezu i status, dijagnostiku
onkoloških bolesnika, ulogu liječnika opće prakse u onkološkom liječenju, zbrinjavanje
posljedica radioterapije (liječenje ranih, ranih zakašnjelih i kasnih neţeljenih posljedica
radioterapije), zbrinjavanje posljedica kemoterapije (liječenje leukopenije, trombocitopenije,
anemije, infekcija, proljeva, mukozitisa itd.), pripremu bolesnika za kemoterapiju i ordinaciju
kemoterapije, praćenje kemoterapijskog bolesnika, pripremu bolesnika za radioterapiju,
praćenje radioterapijskog bolesnika, posljedice ordiniranja imunoterapije i ulogu liječnika
opće prakse u njihovu zbrinjavanju, ordinaciju hormonske terapije i kontrolu bolesnika pod
hormonskom terapijom, palpaciju dojki i dijagnostiku raka dojke, citološku punkciju - put za
postavljanje konačne dijagnoze, multimodalni princip liječenja onkoloških bolesnika - timski
rad, uloga i rad registra za rak, skrb za terminalnog onkološkog bolesnika, liječenje onkološki
hitnih stanja: krvarenja, prijetećih fraktura, sindroma gornje šuplje vene, simptomatsku
onkološku terapiju i liječenje boli u onkoloških bolesnika, razgovor s obitelji onkološkog
bolesnika.




IV. GODINA STUDIJA                                                                          47
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



NEUROLOGIJA i PSIHIJATRIJA

NEUROLOGIJA

Satnica: 36 sati predavanja, 28 sati seminara, 41 sat vjeţbi; ukupno 105 sati.

Cilj nastave. Oko 10% bolesnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti obraća se svojem liječniku
zbog neuroloških smetnji. Stoga je jasno da liječnik opće medicine mora ovladati osnovnim
principima kliničke neurologije. Temeljni je cilj nastave obučiti studenta osnovnim
vještinama kliničke neurologije, osposobiti ga za uzimanje specifične neurološke anamneze i
za izvoĎenje osnovnih elemenata neurološkog statusa (prema elementima navedenima u
«Knjiţici kliničkih vještina»), osposobiti ga za pregled bolesnika s poremećajem svijesti, te
poučiti studenta da jasno i saţeto prezentira elemente anamneze i neurološkog statusa
pojedinog bolesnika.

Zadatak nastave. Poučiti studenta osnovnim analitičkim vještinama u kliničkoj neurologiji:
sposobnosti da prepozna simptome koji upućuju na neurološki poremećaj u aspektu svijesti,
kognicije, govora, vida, ravnoteţe, motoričkih, osjetnih i vegetativnih funkcija, sposobnosti
da razlikuje normalne od patoloških nalaza u okviru neuroloških pretraga, da na temelju
simptoma i znakova pribliţno odredi mjesto (ili mjesta) oštećenja u ţivčanom sustavu, te
vještinama formuliranja diferencijalne dijagnoze bolesti – utemeljene na simptomima,
znakovima, lokalizaciji oštećenja, dinamici bolesti i demografskim značajkama bolesnika,
prepoznavanju stanja u kojima je potrebno zatraţiti konzultaciju neurologa, te konačno
korištenju i interpretaciji osnovnih dijagnostičkih testova kliničke neurologije.
Studenta je potrebno upoznati sa specifičnim instrumentalnim dijagnostičkim metodama
kliničke neurologije, te osnovama interpretacije rezultata tih metoda (EEG, EMNG, EP, UZ),
s principima liječenja češćih neuroloških bolesti – s posebnim naglaskom na terapijske
postupke u stanjima koja zahtijevaju promptnu reakciju liječnika. Istodobno, studenta treba
poučiti kako se koristiti medicinskom literaturom u svezi sa specifičnim pitanjima obrade i
liječenja neuroloških bolesnika.

Sadrţaj nastave. Student će se upoznati s osnovnim elementima opće kliničke neurologije, tj.
s osnovnim neurološkim simptomima i sindromima: motorička slabost (ţarišna,
generalizirana), nestabilnost, nevoljne kretnje, poremećaji hoda, inkontinencija urina i stolice,
vrtoglavica, smetnje vida, dvoslike, dizartrija, disfagija, akutne promjene mentalnog statusa,
demencija, afazija, glavobolja, bol (lica, vrata, kriţa, neuropatska bol), parestezije i
dizestezije, prolazni i/ili epizodični ţarišni simptomi, prolazne i/ili epizodične promjene stanja
svijesti, poremećaji odrţavanja budnosti i spavanja.
Nakon toga student se upoznaje s osnovama specijalne kliničke neurologije, tj. s općim
principima prepoznavanja, obrade i liječenja sljedećih neuroloških poremećaja: moţdani udar,
epilepsije, Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, hiperkineze i druge ekstrapiramidne
bolesti, multipla skleroza, primarne i sekundarne glavobolje, miopatije, kompresivne
neuropatije, polineuropatije, moţdana smrt, upalne bolesti ţivčanog sustava, tumori ţivčanog
sustava, hitna stanja u neurologiji, povišen intrakranijski tlak, toksične i metaboličke
encefalopatije, subarahnoidalno krvarenje, meningitis/encefalitis, epilepsijski status, moţdani
udar (ishemijski ili hemoragijski), kompresija leĎne moţdine ili kaude ekvine,
kraniocerebralne ozljede, akutna respiracijska kriza (miastenijska kriza, akutni
poliradikuloneuritis), temporalni arteritis.




IV. GODINA STUDIJA                                                                             48
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

Konačno, student se mora upoznati s algoritmovima dijagnostičke obrade, te sa specifičnim
dijagnostičkim metodama kliničke neurologije: elektroencefalografijom, elektromiografijom,
elektroneurografijom, evociranim moţdanim odgovorima i ultrazvučnim metodama pretraga
u neurologiji.

Znanja i vještine. Ispitivanje vidnog polja, ispitivanje reakcija zjenica, ispitivanje
bulbomotorike, ispitivanje kornealnog i konjuktivalnog refleksa, ispitivanje n. trigeminusa,
ispitivanje ličnog ţivca, ispitivanje refleksa ţdrijela, ispitivanje refleksa mekog nepca,
ispitivanje funkcije podjezičnog ţivca, ispitivanje funkcije m. trapeziusa i m.
sternokleidomastoideusa, ispitivanje snage mišića, ispitivanje tonusa mišića, ispitivanje
opsega kretnji, procjena motorike mišića, pokusi zamaranja (Mingazzini, Barre), ispitivanje
periferne i centralne kljenuti, ispitivanje miotatskih refleksa, ispitivanje koţnih i sluzničkih
refleksa, ispitivanje autonomnih refleksa, ispitivanje posturalnih refleksa, ispitivanje
patoloških i arhaičnih refleksa, pokus prst-nos i peta-koljeno, ispitivanje hoda (na petama, na
prstima i step-test) pokusi po Rombergu i Unterbergeru, ispitivanje dijadohokineze,
ispitivanje osjeta dodira i vibracije, ispitivanje osjeta boli i temperature, ispitivanje
pozicijskog osjeta, ispitivanje osjetne diskriminacije, Lasegueov znak, znak Brudzinskog,
Lhermitteov znak, ispitivanje meningealnih znakova, procjena dubine i vrste poremećaja
svijesti, ispitivanje govornih poremećaja, ispitivanje praksije, ispitivanje spoznajnih funkcija.




PSIHIJATRIJA

Satnica: 30 sati predavanja, 20 sati seminara, 55 sati vjeţbi; ukupno 105 sati.

Cilj nastave predmeta psihijatrija jest studentu pruţiti primjerno znanje i proširiti spoznaju o
psihijatriji kao medicinskoj i znanstvenoj disciplini, te potaknuti potreban senzibilitet prema
psihičkom bolesniku i emocionalnom u čovjeku uopće.

Zadatak nastave, posebice vjeţbi, kroz izravni kontakt i rad s duševnim bolesnikom,
pretpostavlja stjecanje znanja i vještina koje bi trebale omogućiti razumijevanje i
prepoznavanje psihičkih bolesti i poremećaja te osnove njihova terapijskog pristupa.

Sadrţaj nastave. Uvod u psihijatriju, etiologija duševnih poremećaja, psihopatologija,
pregled duševnog bolesnika, duševni poremećaji uvjetovani alkoholom i psihoaktivnim
drogama, organski i simptomatski duševni poremećaji, shizofrenija i shizofreniji slični
poremećaji, paranoidna stanja, suicidi, afektivni poremećaji (poremećaji raspoloţenja),
neurotski poremećaji, anksiozna stanja, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), poremećaji
spavanja, poremećaji uzimanja hrane, dječja i adolescentna psihijatrija, psihički problemi
starije ţivotne dobi, somatoformni poremećaji, poremećaji nagona, osnove forenzičke
(sudske) psihijatrije, hitna stanja u psihijatriji, psihijatrijska terapija.

U sklopu nastave je i cjelodnevni posjet Psihijatrijskoj bolnici Ugljan.




IV. GODINA STUDIJA                                                                            49
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



Programski sadržaji po predmetima za V. godinu studija

BOLESTI GLAVE i VRATA

OTORINOLARINGOLOGIJA

Satnica: 18 sati predavanja, 39 sati seminara, 18 sati vjeţbi; ukupno 75 sati.

Cilj nastave otorinolaringologije je da student upozna sva područja što ih obuhvaća
otorinolaringologija, njezin postanak, te funkciju i liječenje uha, nosa, ţdrijela i grla. Konačni
cilj je da student kao budući liječnik opće prakse bude osposobljen da prepozna i liječi
otorinolaringološke bolesti.

Zadatak nastave je da se student kroz predavanja, vjeţbe i seminare aktivno uključi, te
usvoji praktično i teorijsko znanje iz otorinolaringologije. Uz teorijska predavanja student
svakodnevno svladava kliničke vještine nuţne za kvalitetno obavljanje ORL pregleda, a kroz
seminare i samostalno pripremanje i izlaganje odreĎenih cjelina.

Sadrţaj nastave obuhvaća kroz predavanja i seminare cjelovito područje
otorinolaringologije, ali i šire. To su područje rada i povijest otorinolaringologije, bolesti i
tumori vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha, bolesti ţdrijela i grkljana te tumori tog područja,
bolesti nosa i paranazalnih šupljina, endoskopske pretrage nosa, sinusa, grkljana, bronha i
jednjaka, bolesti i kirurgija štitnjače, bronhoskopija i ezofagoskopija, ispitivanje sluha, slušnih
potencijala, pretrage i dijagnostika poremećaja sluha i ravnoteţe, fonijatrija, glasovna
rehabilitacija.

Znanja i vještine kojima studenti moraju ovladati su: principi osvjetljavanja kaviteta, čeono
ogledalo i njegova uporaba, uporaba povećala, Siegelov lijevak i njegova uporaba, uporaba
elektrootoskopa, anamneza za bolesti uha, inspekcija aurikule, poloţaj uha i mastoida,
inspekcija i palapacija retroaurikularne regije, otoskopija zvukovoda i bubnjića, identifikacija
karakteristika zdravog bubnjića, ispiranje uha, politzeriranje, Valsalvin manevar, Toynbeev
manevar, čišćenje zvukovoda vatenim štapićem, odstranjivanje stranog tijela uha, paracenteza
i postavljanje aerizacijske cjevčice, testovi ispitivanja sluha, uporaba glazbene viljuške
(testovi po Weberu, Rinneu i Schwabachu), ispitivanje sluha šapatom, liminarna i govorna
audiometrija, izvoĎenje i interpretacija timpanometrije, pretraga osjetila ravnoteţe,
elektronistagmografija, anamneza bolesti nosa, inspekcija i pregled vanjskog dijela nosa,
uzroci nosne opstrukcije, prednja rinoskopija, testovi za procjenu osjetila mirisa, prednja i
straţnja tamponada, zaustavljanje krvarenja iz nosa, vaĎenje stranog tijela iz nosa, anestezija
sluznice nosa, RTG snimka paranazalnih šupljina i njihova interpretacija, indirektna
epifaringoskopija, palpacija epifarinksa, orofaringoskopija, pregled sluznice usta, jezika i
njegove pokretnosti, pregled motiliteta nepca, prednjih tonzilarnih lukova, ekspresija tonzila,
palpacija pljuvačnih ţlijezda, indirektna laringoskopija, anestezija larinksa prije pregleda,
procjena kvalitete glasa i govora, direktna laringoskopija, direktoskopija,
laringomikroskopija, bronhoskopija kao dijagnostički, odnosno terapijski zahvat,
ezofagoskopija kao dijagnostički, odnosno terapijski zahvat, stenoze i strikture, buţiranje,
paracenteza, incizija peritonzilarnog abscesa, incizija abscesa septuma, punkcija othematoma,
tamponada nosa, vaĎenje stranog tijela iz nosa i uha, ispiranje cerumena, politzer, punkcija
sinusa, displacement, inspekcija i palpacija vrata, palpiranje limfnih čvorova vrata i štitnjače,
traheotomija, konikotomija, intubacija.


V. GODINA STUDIJA                                                                               50
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

MAKSILOFACIJALNA KIRURGIJA I STOMATOLOGIJA

Satnica: 9 sati predavanja, 6 sati seminara, 15 sati vjeţbi; ukupno 30 sati.

Cilj nastave. Svladavanje temeljnih spoznaja o bolestima i stanjima u maksilofacijalnoj
regiji, te upoznavanje s mogućnostima njihova liječenja. Krajnji cilj je upoznati studenta sa
širinom patoloških stanja usta, lica i vrata, te kirurškim zbrinjavanjem takvih stanja.

Zadatak nastave je prikazati bolesna stanja, ozljede, deformacije i postoperacijske defekte
lica, usne šupljine i vrata, te uputiti na mogućnosti kirurško-rekonstruktivnog zbrinjavanja
ozljeda ili defekata različitim rekonstruktivnim tehnikama od lokalnih do slobodnih
mikrovaskularnih reţnjeva s ciljem vraćanja funkcije i estetskog izgleda bolesnika.

Sadrţaj nastave. Na predavanjima i seminarima se obraĎuju teme o deformacijama,
ozljedama, upalnim i hitnim stanjima maskilofacijalne regije, te kirurškom pristupu malignim
tumorima. Budući da je riječ o kirurškoj grani koja se bavi rekonstrukcijom, obraĎuju se i
plastično-rekonstruktivne tehnike.

Znanja i vještine kojima studenti moraju ovladati: pregled bolesnika s ozljedom
maksilofacijalne regije, pregled bolesnika s tumorom maksilofacijalne regije, pregled usne
šupljine, zagriz, utvrĎivanje deformiteta lica; moraju znati utvrditi hitna stanja i primijeniti
prvu pomoć, poznavati mogućnosti plastično-rekonstruktivnih tehnika kako bi kao budući
liječnici mogli kvalitetno savjetovati svoje bolesnike u rješavanju problematike deformacija.

OFTALMOLOGIJA

Satnica: 30 sati predavanja, 20 sati seminara, 25 sati vjeţbi; ukupno 75 sati.

Cilj nastave je pripremiti studenta za rad s oftalmološkim bolesnikom, tj. za dijagnostiku i
terapiju očnih bolesti.

Zadatak nastave je usvajanje teorijskog i praktičnog znanja iz kliničke oftalmologije.

Sadrţaj nastave. Definicija oftalmologije, podjela oftalmologije na subspecijalnosti,
dijagnostički i terapijski postupci u oftalmologiji, kratka povijest oftalmologije, anatomija,
embriologija, opća i specijalna patologija, bolesti orbite, vjeĎa, suznog ureĎaja, spojnice,
roţnice i bjeloočnice, srednje očne ovojnice, mreţnice, leće i staklovine, glaukom,
neurooftalmologija, refrakcija oka, strabizam, ortoptika i pleoptika, ozljede oka.

Znanja i vještine. Studenti ih stječu tijekom odrţavanja vjeţbi na stacionarnom odjelu i
ambulantama Očne klinike. To su: uzimanje anamneze, inspekcija i palpacija oka, fokalna
rasvjeta, biomikroskopija s procjepnom svjetiljkom, ektropioniranje vjeĎe, uzimanje brisa
spojnice, pregled suznog ureĎaja, kornealni refleks, fluoresceinska proba roţnice, pregled
zjenice, prosvjetljavanje optičkih medija, oftalmoskopija, oftalmometrija po Javalu,
ispitivanje vidne oštrine, ispitivanje vidnog polja metodom konfrontacije, ispitivanje osjeta za
boje, mjerenje očnog tlaka, egzoftalmometrija, ispitivanje očnog motiliteta, Hirschbergov test,
Cover-uncover test, aplikacija očnih lijekova, stavljanje zavoja na oko; rad s argonskim i
YAG laserom, iv. fluoresceinska angiografija, perimetrija, ultrasonografija oka,
elektrodijagnostika (VEP, ERG), aplikacija kontaktnih leća, Hess-Lancasterov test, rad na
sinoptoforu.


V. GODINA STUDIJA                                                                            51
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

KIRURGIJA I

Satnica: 60 sati predavanja, 60 sati seminara, 60 sati vjeţbi; ukupno 180 sati.

Cilj nastave je pripremiti studenta za rad s bolesnikom koji zahtijeva urgentni i elektivni
kirurški zahvat. Uz iscrpno teoretsko znanje student se priprema i za izvoĎenje malih
ambulantnih operacijskih zahvata, za prihvat, pruţanje prve pomoći i procjenu opečenih i
politraumatiziranih bolesnika, za primarnu obradu manje rane. Posebna pozornost posvećuje
se bolesnicima s malignim bolestima, i to dijagnostičkim postupcima i prijeoperacijskom
utvrĎivanju stadija malignih bolesti.

Zadatak nastave. Usvajanje teorijskog i praktičnog znanja na predavanjima i seminarima iz
sljedećih područja kirurgije:
a) Opće kirurgije s upoznavanjem temeljnih odrednica kirurške patofiziologije, provoĎenje
  asepse, antisepse, sterilizacije i dezinfekcije. Kirurška tehnika i temeljni kirurški
  instrumentarij za ambulantnu praktičnu kirurgiju. Cijeljenje rane, značajne kirurške
  infekcije i njihovo liječenje. Specifičnosti ozljeĎivanja u obalnom području i organizacija
  kirurške sluţbe. Osobitosti endokrine kirurgije i kirurške onkologije;
b) Abdominalne kirurgije s aspekta urgentne i elektivne kirurgije: kile trbušne stijenke i
  modaliteti suvremenog liječenja, značaj minimalne invazivne kirurgije (temeljni principi u
  radu MIK), akutni abdomen i diferencijalno dijagnostički aspekti, trauma abdominlanih
  organa, kirurške bolesti jetara, slezene i pankreasa, dijagnostičke metode za urgentne i
  elektivne operacijske zahvate, dijagnostički i terapijski postupci probavnog kanala s
  pozornošću na embirološko-anatomske osobitosti, suvremeno prijeoperacijsko,
  intraoperacijsko i poslijeoperacijsko utvrĎivanje stadija malignih bolesti probavnih organa i
  kirurški postupci u upalnim bolestima probavnog kanala.
c) Torako-kardijalne kirurgije s aspekta urgentnih i elektivnih postupaka: trauma prsišta sa
  pneumotoraksom, ventilni pneumotoraks, nestabilni toraks, trauma srca. Kirurgija jednjaka i
  medijastinuma. Kardijalna kirurgija priroĎenih i stečenih bolesti s posebnostima
  ekstrakorporalne cirkulacije i rane poslijeoperacijske skrbi. Bolesti dojke i rekonstruktivni
  operacijski zahvati. Suvremeni aspekti dijagnostike i liječenja tumora pluća i porebrice;
d) Traumatologije s politraumom: dijagnostički postupci, privremena i trajna imobilizacija.
  Temeljni principi konzervativnog i operacijskog liječenja kostoloma i zglobno-ligamentarnog
  sustava. Minimalno invazivna kirurgija u traumatologiji s artroskopijom. Temeljni principi
  rekonstruktivne i plastične kirurgije. Opekline i ozebline te kirurgije šake;
e) Vaskularne kirurgije: klinički pregled bolesnika s bolestima arterija i vena. Temeljni
  dijagnostički postupci i kirurško liječenje bolesti vena i arterija gornjih i donjih udova te
  vratnih ţila.

Sadrţaj nastave. Temeljni principi rada u kirurgiji (asepsa, antisepsa i sterilizacija). Podjela
kirurgije po subspecijalnostima: abdominalna, vaskularna, kardijalna, traumatologija,
plastična i rekonstruktivna kirurgija, kirurška onkologija, minimalno invazivna kirurgija.
Temeljni principi kirurške patofiziologije u urgentnih kirurških bolesnika, pristup
politraumatiziranom i opečenom bolesniku. Temeljni klinički znaci, dijagnostički postupci u
bolesnika koji zahtijevaju urgentni kirurški zahvat. Postupak s teškim bolesnicima tijekom
prijevoza od mjesta nezgode do bolnice (privremena imobilizacija, parenteralna prehrana,
nadzor vitalnih funkcija tijekom transporta i sl.). Zbrinjavanje ozlijeĎenih u priobalju (ozljede
u moru, ubodi podvodnim pomagalima (osti, udica, strana tijela i sl.), utapanje.
Prijeoperacijska evaluacija bolesnika s malignom bolesti.




V. GODINA STUDIJA                                                                             52
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE


Znanja i vještine. Studenti ih stječu tijekom odrţavanja vjeţbi na stacionarnom odjelu i
poliklinici te na hitnom kirurškom prijmu. U posebno pripremljenom programu ovladanih
vještina ocjenjuje se stečeno znanje. Tijekom nastave obavljaju se vjeţbe na svim
subspecijalističkim jedinicama, sudjeluje se u vizitama i analizi prikaza kliničkih slučajeva.
Na poliklinici studenti sudjeluju u sljedećim kliničkim pregledima i dijagnostičkim
postupcima: digitorektalni pregled i anoskopija, previjanje i procjena rane, postupak s
kroničnom ranom. Tri dana tijekom turnusa studenti obave deţurstvo na hitnom kirurškom
prijmu (od 15 do 22 sata), te sudjeluju u obradi urgentnih kirurških bolesnika s posebnom
pozornošću na traumu lokomotornog sustava i politraumu. Uzimanje anamneze ili
heteroanamneze, klinički status, inspekcija i palpacija, digitorektalni pregled. Na hitnom
kirurškom prijmu primarna obrada manje rane, incizija manjeg apscesa, uzimanje brisa iz
sekundarno inficirane rane. Odstranjivanje šavova, davanje i.m. i i.v injekcija, previjanje rane,
postavljanje sustava za infuziju. Odlazak u operacijsku dvoranu, asistiranje pri urgentnim i
elektivnim kirurškim zahvatima. Postavljanje elastičnog povoja, asistiranje pri postavljanju
gipsanih udlaga. Na traineru se obavljaju vjeţbe šivanja i odstranjivanje šavova.




V. GODINA STUDIJA                                                                             53
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



KIRURGIJA II

ORTOPEDIJA

Satnica: 10 sati predavanja, 20 sati seminara, 26 sati vjeţbi; ukupno 56 sati.

Cilj i zadatak nastave je upoznati studente s bolestima i ozljedama lokomotornog sustava, te
ih pripremiti za ţivot kako bi kao liječnici opće prakse znali prepoznati bolest, spriječiti
njezino nastajanje, liječiti slučajeve kojima su dorasli, te na vrijeme uputiti specijalistu one
bolesnike koje sami ne mogu liječiti niti za to imaju uvjeta. Studenti se upoznaju s dometima
struke u nas i u svijetu, upoznaju se s uspjesima koji ljudima mijenjaju ţivot nabolje, ali i s
neuspjesima, dakako i s pogrješkama, koje mogu biti katastrofalne. U njima ţelimo probuditi
ţelju da se za ortopediju zainteresiraju više i jače kako bi jednoga dana postali specijalisti
ortopedije i učitelji budućih naraštaja studenata i liječnika.

Sadrţaj nastave. Na predavanjima se obraĎuju područja: priroĎeni (razvojni) poremećaj
kuka, biomehanika u ortopediji, priroĎeni deformiteti stopala, osovinski deformiteti donjih
ekstremiteta, moţdana kljenut kao ortopedski problem, degenerativne bolesti kuka,
aloartroplastika kuka, degenerativne bolesti koljena, aloartroplastika koljena. Na seminarima
se obraĎuju područja: nekrvavi ortopedski zahvati, protetika i ortotika, unutarnja i vanjska
fiksacija u ortopediji, poroĎajna kljenut ramena i gornjeg ekstremiteta, priroĎeni mišićni
tortikolis, juvenilne osteohondroze, kanalikularni sindromi, skolioze, tumori lokomotornog
sustava, ligamentarne ozljede koljena, ozljede meniskusa, artroskopija, bolesti ramenog
obruča, bolesti stopala u odraslih, upalne bolesti lokomotornog sustava. Na vjeţbama studenti
uče: uzimati anamnezu ortopedskom bolesniku, uzimati ortopedski status, obaviti pregled svih
zglobova (uključivo i ultrazvučni pregled dječjeg kuka), čitati rtg slike ortopedskih bolesnika
i druge dijagnostičke nalaze (scintigrafski nalazi, CT, MR).

Znanja i vještine. Studenti ih stječu tijekom odrţavanja vjeţbi. To su: prepoznavanje mišićne
atrofije, mjerenje opsega kretnji glave i vrata, pregled i mjerenje opsega kretnji ramena uz
testiranje mišića, pregled i mjerenje opsega kretnji lakta uz testiranje mišića, pregled i
mjerenje opsega kretnji šake i prstiju uz testiranje mišića, pregled kraljeţnice uz mjerenje
kretnji, mjerenje duljine nogu, pregled kuka (mjerenje opsega kretnji, Duchenneov znak,
Trendelenburgov znak, Palmenov znak, Ortolanijev znak), UZ pregled dječjeg kuka, pregled
koljena (mjerenje opsega kretnji, testiranje ligamenata i meniskusa, utvrĎivanje hidropsa
koljena i balotmana patele), pregled stopala uz mjerenje kretnji. Studenti mogu nazočiti bilo
kojem operacijskom zahvatu u bilo koje vrijeme.

UROLOGIJA

Satnica: 10 sati predavanja, 10 sati seminara, 20 sati vjeţbi; ukupno 40 sati.

Cilj nastave. Upoznati studente s bolestima urogenitalnog sustava, naglasiti učestalost
pojedinih uroloških bolesti s kojima se susreće liječnik obiteljske medicine u svojem radu,
naučiti studente kako će postaviti dijagnozu, upozoriti ih na vaţnost diferencijalne dijagnoze
u postupku postavljanja dijagnoze urogenitalnih bolesti, upoznati ih s osnovnim načinom
liječenja pojedinih bolesti urogenitalnog sustava.




V. GODINA STUDIJA                                                                            54
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

Zadatak nastave. Omogućiti stjecanje znanja postavljanja dijagnoze bolesti urogenitalnog
sustava i ispravnog načina njihova liječenja.

Sadrţaj nastave. U predavanjima se obraĎuju grupe bolesti s naglaskom na novije spoznaje.
To su: greške u razvoju urogenitalnog sustava, opstruktivne uropatije, upale urogenitalnog
sustava, kamenci urotrakta, novotvorine urotrakta, ozljede urogenitalnog sustava, bolesti
krvnih ţila urotrakta, zatajivanje rada bubrega, dijaliza i presaĎivanje bubrega, impotencija,
neplodnost. Na seminarima se obraĎuju pojedine bolesti iz spomenutih grupa. ObraĎuju ih
studenti i prenose znanje svojim kolegama: hidronefroza, megaureter, nodularna hiperplazija
prostate, fimoza i parafimoza, upale mokraćnog mjehura, upale testisa i epididimisa,
novotvorine bubrega, novotvorine mokraćnog mjehura, rak prostate, novotvorine testisa,
ozljede bubrega, neplodnost. Vjeţbe. Studenti obavljaju preglede uroloških bolesnika. Na
temelju anamneze, statusa, laboratorijskih, radioloških i drugih nalaza, te uzevši u obzir
diferencijalnu dijagnozu, student postavlja dijagnozu i odreĎuje način liječenja.

Znanja i vještine. Student mora ovladati sljedećim znanjima i vještinama: fizikalnim
načinom pregleda urološkog bolesnika, što podrazumijeva inspekciju, palpaciju bubrega,
mokraćnog mjehura, mošnji i njihova sadrţaja, spolovila, te digitorektalni pregled. Student
mora izvršiti kateterizaciju mokraćnog mjehura, upoznati se s načinom suprapubične punkcije
mokraćnog mjehura i repozicijom parafimoze, te s ostalim hitnim zahvatima u urologiji.

FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA

Satnica: 12 sati predavanja, 16 sati seminara, 16 sati vjeţbi; ukupno 44 sata.

Cilj nastave je prvenstveno rehabilitacijske medicine, a to je osposobiti studente da
upravljaju posljedicama bolesti i ozljeda s kojima će se susretati u svojoj praksi. To konkretno
znači: na polju znanja razlikovati oštećenje, nesposobnost i ometenost, raspraviti utjecaj
kronične bolesti i nesposobnosti na osobu, obitelj i zajednicu, opisati načelo neprekidnosti
skrbi što postavlja prikladne okvire za skrb u različitim razdobljima oporavka i rehabilitacije;
na polju vještina zaprimiti od bolesnika podatke o funkcijskim ograničenjima, o zadrţanim
sposobnostima i o psihosocijalnom stanju, odrediti stupanj nesposobnosti i predloţiti plan
rehabilitacije - naučiti se komunikaciji s bolesnikom, članovima obitelji i drugim
zdravstvenim radnicima - članovima rehabilitacijskog tima; na polju promišljanja biti svjestan
socijalnog, kulturnog i ekonomskog utjecaja poremećaja od kojeg bolesnik pati, predloţiti
dugoročno rješenje za kronične tegobe i probleme, suosjećati s bolesnikom koji pati od
kronične bolesti i nesposobnosti, poštovati druge članove rehabilitacijskog tima i biti spreman
na svekoliku suradnju s njima.

Zadatak nastave je da studenti steknu sposobnost za procjenu i medicinsko upravljanje
osoba s kroničnim bolestima i nesposobnostima u zajednici. Nastava treba pruţiti svijest o
potrebi funkcionalnog pristupa medicinskoj skrbi i dovesti do shvaćanja o značaju njezine
neprekidnosti. U teorijskoj nastavi, naime, bavimo se problemima rehabilitacijske medicine, a
u praktičnom dijelu, koji se provodi u Specijalnoj bolnici «Kalos» na otoku Korčuli i u
Splitskim toplicama, studente učimo kako različitim oblicima fizikalne terapije moţemo
utjecati na kakvoću rehabilitacije.

Sadrţaj nastave. Uvodno predavanje o povijesti, ulozi i značenju rehabilitacije. Oštećenje,
nesposobnost, ometenost i njihova procjena. Propedeutika mišićnokoštanog sustava. Bolesti
mišićnokoštanog sustava. Značaj i vrste prirodnih faktora liječenja. Hidroterapija,


V. GODINA STUDIJA                                                                            55
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

fototerapija, termoterapija. OdreĎivanje cilja i plana rehabilitacije. Načela i vrsta
rehabilitacijskog liječenja (kinezioterapija, pouka za neovisno ţivljenje, psihosocijalni
čimbenici). Načela i oblici rehabilitacije kardiopulmonalnih bolesnika, bolesti i ozljeda
ţivčanog sustava. Seminari: Ortoze i ortotika, zaštita zglobova bolesnika s upalnim i
degenerativnim reumatskim bolestima. Amputacije i protetika, načela rehabilitacije
amputiranih osoba. Ozljede mekih tkiva. Načela rehabilitacije (sportskih) ozljeda.
Rehabilitacija u dječjoj dobi. Načela rehabilitacije djece sa smetnjama u razvoju. Vjeţbe:
Mjerenja u fizikalnoj medicini i evaluacija uspješnosti rehabilitacije. Rehabilitacija akutnih i
bolnih stanja lokomotornog sustava. Terapija svjetlom – laser. Termoterapija. Ultrazvuk,
sonoforeza. Rehabilitacija bolesnika radnom (okupacijskom) terapijom. Kinezioterapija i
rehabilitacija posttraumatskih stanja u djece. Kinezioterapija i rehabilitacija bolesti dječje
dobi. Rehabilitacija bolesnika s neurološkim ispadima. Elektroterapija i elektrodijagnostika,
elektrostimulacija. Rehabilitacija neurokirurških bolesnika. Rehabilitacija bolesnika s
endoprotezama. Timski rad u rehabilitacijskom procesu.

NEUROKIRURGIJA

Satnica: 10 sati predavanja, 10 sati seminara, 10 sati vjeţbi; ukupno 30 sati.

Cilj nastave kolegija neurokirurgija jest omogućiti studentu steći znanja o kliničkom
pregledu neurokirurškog bolesnika, o dijagnostičkim i terapijskim postupcima kod bolesnika s
ozljedama i/ili bolestima središnjeg i/ili perifernog ţivčanog sustava, o stupnju hitnosti
neurokirurških operacija, o vrstama neurokirurških operacija i njihovoj uspješnosti te o
komplikacijama u neurokirurgiji.

Zadatak nastave je da studenta osposobi prepoznavati neurokirurške bolesti kako bi
samostalno mogao poduzeti sve potrebne mjere pripreme i dopreme bolesnika neurokirurgu i
na taj način prikladno i pravodobno usmjeriti daljnje liječenje bolesnika/unesrećenika.

Sadrţaj nastave. Uvod u neurokirurgiju. Povijest neurokirurgije (razvoj narkoze, nauk o
cerebralnoj lokalizaciji, mikroneurokirurgija, MIK). Dijagnostički postupci u neurokirurgiji
(anamneza, klinički neurološki pregled, EMG, EEG, CT, MRI, LM). Principi neurokirurškog
liječenja (trepanacija, kraniotomija, liječenje boli). Spaciokompresivni intrakranijski procesi –
patofiziologija unutarlubanjskog prostora (ICP, vrste uklještenja i znaci). Neurološki status
(kranijski ţivci, motorika, senzibilitet, refleksi, koordinacija). Intrakranijski tumori –
neuroonkologija, Hydrocephalus u djece i odraslih – cirkulacija CS likvora. Diferencijalna
dijagnoza neurokirurških bolesti. Dječja neurokirurgija. Cerebrovaskularna kirurgija.
Kraniocerebralne ozljede – neurotraumatologija. Intrakranijski hematomi. Potres –
nagnječenje – potisnuće mozga. Glasgow coma scale score (GCS score). Bolesti i ozljede
kraljeţnice i leĎne moţdine. Diskoradikularni konflikt C 5, 6, 7, 8/ L2, 3, 4, 5, S1. Prognoza i
rehabilitacija neurokirurških bolesnika.

Znanja i vještine. Studenti moraju ovladati: uzimanjem anamneze i kliničkim pregledom
neurokirurškog bolesnika (osobito komatoznog), procjenom hitnosti potrebnih mjera
(ABCD), podjelom kraniocerebralnih ozljeda prema teţini (GCS), prepoznavanjem bolesti i
ozljeda SŢS na radiogramima i CT snimkama, mjerama protiv povećanog intrakranijskog
tlaka, postupcima pri SAH nakon rupture intrakranijske aneurizme, postupcima i vrstama
liječenja kod epilepsije i dr.




V. GODINA STUDIJA                                                                             56
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE




DJEĈJA KIRURGIJA

Satnica: 10 sati predavanja, 10 sati seminara, 10 sati vjeţbi; ukupno 30 sati.

Cilj nastave. Upoznati studente s najčešćim kirurškim bolestima dječje dobi.

Zadatak nastave. Usvajanje potrebnih temeljnih teorijskih i praktičnih znanja iz dječje
kirurgije, posebice kroz vjeţbe u hitnoj sluţbi i na odjelu.

Sadrţaj nastave. Neonatalna kirurgija, kirurške bolesti glave, vrata, prsnog koša i trbuha
dječje dobi, bolesti mokraćnog sustava dječje dobi, solidni tumori dječje dobi i trauma s
rekonstruktivnom kirurgijom dječje dobi.

Znanja i vještine. Pregled prepona, pregled spolnih organa, dijafanoskopija skrotuma, obrada
rane, previjanje rane, šivanje rane, skidanje šavova, priprema operacijskog polja kod malih
zahvata, infiltracijska lokalna anestezija, incizija i drenaţa apscesa, zaustavljanje krvarenja,
zatvorena repozicija frakture, kateterizacija mokraćnog mjehura.




V. GODINA STUDIJA                                                                            57
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



ZARAZNE, KOŢNE I SPOLNE BOLESTI

INFEKTOLOGIJA

Satnica: 20 sati predavanja, 24 sata seminara, 46 sati vjeţbi; ukupno 90 sati.

Cilj nastave. Obrazovni je cilj predmeta infektologije (opće i specijalne) da upozna studenta s
vaţnosti, proširenosti, te s epidemiološkim, dijagnostičkim i kliničkim značajkama
najvaţnijih infektivnih bolesti u našoj populaciji, te s bolestima koje se iz drugih područja
zahvaljujući brzim prijevoznim sredstvima mogu unijeti u našu zemlju. Teţište se postavlja
na edukaciju i stjecanje znanja i vještina koji su potrebni liječniku pri prepoznavanju kliničkih
simptoma, diferencijalno dijagnostičkom zaključivanju, kliničkoj prosudbi laboratorijskih
nalaza i racionalnom liječenju oboljelih od infektivnih bolesti, te u poduzimanju preventivnih
mjera za sprječavanje infektivnih bolesti.

Zadatak nastave infektologije je da studenti tijekom predavanja, seminara i vjeţbi nauče
klinički i na temelju brzo dostupnih laboratorijskih i sofisticiranih mikrobioloških pretraga
prepoznati najvaţnije zarazne bolesti s kojima se liječnik primarne zdravstvene zaštite susreće
u svakodnevnom radu, te da steknu temeljna znanja za njihovo liječenje i prevenciju.

Sadrţaj nastave. Uvod u infektologiju. Opća infektologija; kratka povijest infektologije,
značaj infekcijskih bolesti u kreiranju povijesti naroda, uvjeti nastanka zaraznih bolesti,
rezistencija prema zaraznim bolestima, etiologija, epidemiologija, patogeneza, klinička slika,
evolucija i tijek zaraznih bolesti, dijagnostika zaraznih bolesti, načela terapije zaraznih
bolesti, načela profilakse zaraznih bolesti. Akutne crijevne infekcije (trbušni tifus, netifusne
salmoneloze, šigeloze, kampilobakterijaza, yersinioza, putnički proljev, botulizam,
stafilokokno trovanje hranom, druga bakterijska trovanja hranom, virusni proljevi, amebijaza
i lamblijaza, postantibiotski proljevi, kolera). Infekcije u imunodeficijentnih osoba. AIDS
(osnovni tipovi imunodeficijencija i bolesti koje se kod njih javljaju, HIV infekcija i HIV
bolest). Infekcije uzrokovane herpesvirusima (infekcije humanim herpes virusima tipovi l, 2,
varicella-zoster virusom, EBV, CMV, HHV tip 6 i 7 i HHV tip 8). Virusni hepatitisi
(hepatitisi A do E, hepatitis non A-E, sekundarno hepatotropni virusni hepatitisi, toksični
hepatitisi). Infekcije središnjeg ţivčanog sustava (najvaţniji bakterijski i virusni meningitisi i
meningoencefalitisi: meningokokni, pneumokokni, H. Infuenzae, gram negativni,
stafilokokni, virusni meningoencefalitisi: enterovirusni, arbovirusni, postinfekcijski i
postvakcinalni, parainfekcijski). Akutne respiratorne infekcije (obična prehlada, ARI,
influenza, intersticijske i bakterijske upale pluća, bronhitisi, bronhiolitisi). Angine
(streptokokna, difterična, tularemična, fuzospirilozna, stafilokokna, uz infekcijsku
mononukleozu, uz agranulocitozu, luetična). Hemoragijske groznice i leptospiroze
(hemoragijska vrućica s bubreţnim sindromom, Marburška bolest, Ebola, groznica Lassa,
benigni i maligni oblici leptospiroza). Bolesti uzrokovane helmintima (trihineloza,
enterobijaza, askaridoza, trihiurijaza, strongiloidoza, ankilostomijaza). Infekcije urogenitalnog
sustava i spolno prenosive bolesti (gram negativne infekcije, PID, Klamidioza, infekcije
ureaplazmama, druge SPB). Osipne infekcijske bolesti (scarlatina, morbili, rubeola,
exanthema subitum, erithema infectiosum, enterovirusne osipne bolesti, druge virusne i
bakterijske bolesti koje mogu imati osip). Bolesti uzrokovane bakterijskim toksinima
(botulizam, tetanus, difterija, druge). Rikecijske bolesti (klasični pjegavac, Q groznica,
mediteranska pjegava groznica, murini pjegavac, druge rikecijske bolesti, erlihioze). Tropske
bolesti (malarija, kala azar, tripanospmijaza, toksoplazmoza, filarijaza, fasciolijaza,


V. GODINA STUDIJA                                                                              58
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

paragonimijaza). Urgentna stanja u infektologiji (pertusis, gram negativni šok, gram
negativna meningokokna sepsa, ekstremna dehidracija, anemija zbog krvarenja i teške
infekcijske bolesti zbog supresije koštane srţi, koma u meningoencefalitisu, konvulzije u
meningoencefalitisima). Racionalna antimikrobna terapija (osnovna načela antimikrobne
terapije: virusnih, bakterijskih, parazitarnih i gljivičnih bolesti). Hospitalne infekcije (osnovna
načela dijagnostike, sprječavanja, liječenja i prevencije hospitalnih infekcija). Streptokokne i
stafilokokne bolesti (najčešće stafilokokne i streptokokne infekcije, dijagnostika, liječenje i
sprječavanje, te prevencija komplikacija). Bakterijemije i sepse (gram negativne i gram
pozitivne bakterijemije i sepse, SIRS, teška sepsa, septički šok). Enterovirusne infekcije
(poliomijelitis, non polioenterovirusne infekcije).

Znanja i vještine. Priprema polja za lumbalnu punkciju, lumbalna punkcija, citološka analiza
likvora, bakterioskopija sedimenta likvora, uzimanje krvi za hemokulturu, uzorkovanje stolice
za koprokulturu, uzorkovanje urina za urinokulturu, obrisak ţdrijela, obrisak nosa, obrisak
inficirane rane (dekubitusa), uzimanje aspirata bronha za bakteriološku analizu, uzimanje
kapilarne krvi za acidobazni status, uzimanje arterijske krvi za acidobazni status, palpacija
velike fontanele u djeteta s meningitisom, palpacija velike fontanele u djeteta s dehidracijom,
ispitivanje svih meningealnih znakova.


KLINIĈKA MIKROBIOLOGIJA

Satnica: 12 sati predavanja, 18 sati seminara; ukupno 30 sati.

Cilj nastave. Cilj predmeta je da studenti primijene znanje koje su stekli o mikroorganizmima
i parazitima i shvate povezanost infektivne bolesti i stanja bolesnika sa specifičnim biološkim
uzorkom i uzročnikom, koji je dokazan u tom uzorku.

Zadatak nastave je da studenti nauče postaviti indikaciju za mikrobiološku pretragu, te
odlučiti o vremenu, vrsti i načinu uzimanja bioloških uzoraka iz različitih organskih sustava
bolesnika. Studenti takoĎer moraju naučiti očitati i interpretirati antibiogram.

Sadrţaj nastave. Uvod u kliničku mikrobiologiju; metode mikrobiološke laboratorijske
dijagnostike; dijagnostika bakterijemija. Mikroorganizmi i antimikrobni kemoterapeutici.
Dijagnostika uzročnika bolničkih infekcija; Dezinfekcija – sterilizacija. Dijagnostika
uzročnika oportunističkih infekcija i infekcija u imunokompromitiranih; dijagnostika
anaerobnih mikroorganizama. Dijagnostika uzročnika infekcija probavnog sustava.
Dijagnostika uzročnika infekcija središnjeg ţivčanog sustava. Dijagnostika mikoza.
Dijagnostika uzročnika infekcija mokraćnog i spolnog sustava. Dijagnostika uzročnika
konatalnih, perinatalnih i infekcija dječje dobi. Dijagnostika parazitoza krvi i tkiva.
Dijagnostika protozooza i helmintoza. Dijagnostika uzročnika infekcija dišnog sustava.

Znanja i vještine. Bojenje razmaska metilenskim modrilom, mikroskopiranje nativnog i
obojenog uzorka, nasijavanje bakteriološkog uzorka na krutu podlogu, očitavanje i
interpretacija antibiograma.




V. GODINA STUDIJA                                                                               59
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

DERMATOVENEROLOGIJA

Satnica: 20 sati predavanja, 15 sati seminara, 45 sati vjeţbi; ukupno 80 sati.

Cilj nastave. Upoznati studente s bolestima koje obuhvaća dermatovenerologija, te sa
specifičnostima u obradi i liječenju koţnih i spolnih bolesti. Konačni cilj je da se student
osposobi da u samostalnom radu prepozna, indicira obradu i liječi bolesti koje obuhvaća
predmet dermatovenerologija.

Zadatak nastave je da se student aktivno uključi u predavanja, vjeţbe i seminare kako bi
usvojio teorijsko i praktično znanje iz dermatovenerologije. Usporedno sa svakodnevnim
svladavanjem kliničkih vještina, koje su nuţne za kvalitetno obavljanje dermatovenerološkog
pregleda, kroz seminarske radove samostalno se priprema, izlaţe i tako svladava pojedine
cjeline.

Sadrţaj nastave. U predavanjima, seminarima i vjeţbama obuhvaćeno je cjelovito područje
dermatovenerologije. To je: dermatovenerološka propedeutika, specijalna dermatologija s
poremećajima embrionalnog razvitka koţe, infektivnim bolestima koţe, medikamentoznim
erupcijama, urtikarijske skupine bolesti, kontaktni dermatitisi, skupina eritematoznih
dermatoza, poremećaji keratinizacije, skupina buloznih dermatoza, autoimune bolesti, bolesti
lojnica, ekrinih i apokrinih ţlijezda, bolesti kose i vlasišta, bolesti usnica i usne šupljine,
dermatološka onkologija, te spolno prenosive bolesti. Posebna pozornost posvećena je
provedbi specifične lokalne dermatološke terapije.

Znanja i vještine. Student mora ovladati sljedećim znanjima i vještinama: uzimanjem
specifične anamneze za dermatovenerološkoga bolesnika, prepoznavanjem i razlučivanjem
koţnih eflorescencija po obliku, veličini i distribuciji, opisivanjem statusa koţnih promjena,
regionalne limfatike i stanja koţnih adneksa, inspekcijom koţe i koţnih adneksa, obavljanjem
pregleda koţe povećalom, obavljanjem pregleda koţe Woodovom lampom i prepoznavanjem
indikacija za uporabu lampe, obavljanjem pregleda noktiju, prepoznavanjem i provociranjem
dermografizma koţe, uzimanjem obriska uretre, postupkom uzimanja probatorne ekscizije
koţe te upoznavanjem s laboratorijskim dijelom, epikutanim i intradermalnim testiranjem u
cilju dijagnostike kontaktnog dermatitisa i atopijskog dermatitisa, osnovnim postavkama
identifikacije parazita inspekcijom koţnih promjena te pregledom pod mikroskopom,
temeljnim postavkama proktoskopije, incizijom i drenaţom pojedinih koţnih upalnih
promjena (apscesa), obavljanjem ekscizije manjih dobroćudnih i zloćudnih koţnih tumora,
krioterapijom koţnih bradavica i dobroćudnih tumora i pojedinih prekanceroza, temeljnim
postavkama u liječenju koţnih rana i provoĎenjem lokalne terapije te temeljnim protokolom u
liječenju komedona i akni.




V. GODINA STUDIJA                                                                           60
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



MEDICINA u IZVANREDNIM UVJETIMA

Satnica: 59 sati predavanja, 25 sati seminara, 66 sati vjeţbi; ukupno 150 sati.
Satnica nastavnih cjelina:
- Anesteziologija i reanimatologija: 15 sati predavanja, 5 sati seminara, 8 sati vjeţbi,
- Urgentna i intenzivna medicina: 15 sati predavanja, 5 sati seminara, 32 sata vjeţbi,
- Politrauma i transfuziologija:       15 sati predavanja, 5 sati seminara, 20 sati vjeţbi,
- Medicina u ratu:                     14 sati predavanja, 10 sati seminara, 6 sati vjeţbi.

Cilj nastave. Teorijska i praktična izobrazba te priprema studenata za prihvat bolesnika iz
hitne kirurgije, reanimacije i anestezije s osnovnim čimbenicima liječenja iz ratne kirurgije i
transfuziologije.

Zadatak nastave. Usvajanje teorijskog i praktičnog znanja i vještina u liječenju hitnog,
ţivotno ugroţenog kirurškog bolesnika. Svladati hitne kirurške i reanimacijske postupke koji
na terenu i u stacionarnim bolničkim ustanovama spašavaju ţivot ozlijeĎenih bolesnika.
Posebna pozornost je posvećena usvajanju kirurško-anestezioloških principa i doktrina
dijagnostike te liječenju u ratnim uvjetima. Studenti su obvezni provesti deţurstvo na Hitnom
kirurškom prijmu kako bi upoznali i ovladali vještinama reanimacije i kirurške skrbi kod
ozljeĎenika. Posebna pozornost posvetit će se provedbi administracije s uzimanjem
anamneza, kliničkog statusa i dekursusa ugroţenih bolesnika

Sadrţaj nastave. Prikaz organizacije medicinske sluţbe i stručnih spoznaja u prihvatu i skrbi
politraumatiziranog bolesnika. Obraditi ustrojstvo kirurško-anesteziološko-transfuzijske
sluţbe kod nesreća većih i velikih razmjera te urgentnih stanja koji neposredno ugroţavaju
ţivot ozljeĎenika. Upoznati specifične nastavne cjeline u dijagnostici i liječenju ozljeda: meka
tkiva, krvne ţile i ţivci; ozljeda glave, mozga i kraljeţnice, ozljede prsnog koša i trbuha,
ozljede lokomotornog i urogenitalnog sustava, te toplinske, kemijske i radijacijske ozljede.
Upoznati postupke reanimacije, nadoknade tekućina, antišok liječenje i intenzivnu skrb, te
prijeoperacijsku pripremu i obradu bolesnika. Posebna pozornost će biti posvećena prihvatu,
liječenju i rehabilitaciji ranjenika u ratnim uvjetima. Upoznavanje čimbenika ratne kirurgije,
ustrojstva ratnih bolnica, kirurško reanimacijskih timova, te ratnih ozljeda organa i sustava.

Znanja i vještine. Studenti ih stječu tijekom predavanja, seminara i praktičnog dijela na
vjeţbama u pojedinim subspecijalističkim odjelima: Hitni kirurški prijam, odjeli za
traumatologiju, abdominalnu kirurgiju, prsnu kirurgiju, vaskularnu kirurgiju, plastično
rekonstruktivnu kirurgiju, anesteziju i transfuziologiju, u jedinicama intenzivne njege na
Klinici za kirurgiju i Odjelu za anesteziologiju i reanimaciju. Studenti će aktivno sudjelovati u
vizitama i analizi prikaza kliničkih slučajeva. Boravit će na Poliklinici i Hitnom kirurškom
prijmu i aktivno asistirati pri operacijskim zahvatima. Praktično će savladati ove propisane
postupke: prvu pomoć, trijaţu, pripremu i organizaciju transporta politraumatiziranog
bolesnika. Parenteralna nadoknada. Transfuzija krvi. Korekcija acidobazne ravnoteţe i
elektrolitskog disbalansa. Urgentna stanja koja neposredno ugroţavaju ţivot ozljeĎenika i
provedeni reanimacijski postupci. Klateći prsni koš. Tenzijski pneumotoraks. Tamponada
srca. Asfiksija. Srčani arest. Akutna krvarenja. Koma. Zračna embolija. Kirurške vještine i
postupci u liječenju politraumatiziranog bolesnika. Kirurška propedeutika i fizikalne metode
pretraga. Trauma skor. Uspostava dišnog i venskog puta. Principi hemostaze, imobilizacije i
zavoja. Lavaţa trbuha. Obrada rane. Punkcije, kateterizacije, drenaţe, intravenska aplikacija,
intubacije, postupci reanimacije, obrada krvi, nadoknada tekućine i analgetska terapija.


V. GODINA STUDIJA                                                                             61
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

Kirurško liječenje opeklina. Poslijeoperacijski tok i komplikacije. Crusch, Blast i
Compartment sindromi. Ozljede leĎne moţdine. Fizikalni tretman i rehabilitacija ozljeĎenika.
Infekcije kod ozlijeĎenih bolesnika. Plinska gangrena. Liječenje antibioticima. Hitne
indikacije za eksploracijsku laparotomiju. Operacijski principi ozljeda debelog crijeva i
urotrakta.




V. GODINA STUDIJA                                                                        62
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



Programski sadržaji po predmetima za VI. godinu studija

OBITELJSKA MEDICINA

Satnica: 20 sati predavanja, 60 sati seminara, 100 sati vjeţbi; ukupno 180 sati.
Satnica nastavnih cjelina:
- obiteljska medicina:                       6 sati predavanja, 10 sati seminara, 12 sati vjeţbi,
- zaštita zdravlja obitelji:                 5 sati predavanja, 50 sati seminara, 24 sata vjeţbi,
- gerijatrija i skrb umirućeg bolesnika:     6 sati predavanja, 30 sati seminara, 14 sati vjeţbi,
- program mjera zdravstvene zaštite:         3 sata predavanja, 10 sati seminara, 10 sati vjeţbi.

Cilj nastave. Usvajanje novih i primjena stečenih znanja, ovladavanje vještinama
(komuniciranje, postavljanje dijagnoza, donošenje odluka, primjena epidemioloških metoda,
suradnja s medicinskim/nemedicinskim stručnjacima, rukovoĎenje i menadţment), stjecanje i
zauzimanje stajališta (empatija, bolesnik kao jedinstvena ličnost, samozaštita, liječnički
kodeks, preuzimanje odgovornosti, prava pacijenata), što izrasta iz definicije opće/obiteljske
medicine, koja je orijentirana prema obitelji, ali i široj društvenoj zajednici.

Zadatak nastave. Osposobiti studenta medicine završne godine studija da usvojena znanja,
vještine i stajališta primijeni u praksi, odnosno pripremiti ga za liječnika prvog kontakta.
Takav liječnik treba biti nositelj i koordinator sveobuhvatne zdravstvene zaštite za povjerenu
mu populaciju, pri čemu se obitelj tretira kao osnovna jedinica zdravstvenog rizika. Tako
formiranog liječnika od drugih profila razlikuje prihvaćanje bolesnog čovjeka ili onoga koji
misli da je bolestan u cjelokupnom njegovu okruţju (tretiranje bolesnika, a ne bolesti). Valja
ga osposobiti za primjerenu obradu velikog broja pacijenata sa širokim spektrom tegoba u
vrlo različitim okolnostima (npr. ordinacija, kućni posjeti, telefonsko savjetovanje,
intervencije na otvorenom). U nastavnom se procesu potiče aktivan odnos studenata prema
nastavnoj graĎi, što se posebno postiţe interaktivnim pristupom.

Sadrţaj nastave. Nastavne cjeline: obiteljska medicina, zaštita zdravlja obitelji, gerijatrija i
skrb umirućeg bolesnika i program mjera zdravstvene zaštite. Opća/obiteljska medicina kao
posebna disciplina, organizacija rada i razlike u sustavima, ţivotni dogaĎaji i statistički podaci
vaţni za rad obiteljskog liječnika, oprema ambulante i liječničke torbe, specifična zdravstvena
zaštita ugroţenih podskupina (djeca i mladi, ţene i trudnice, starije osobe), proces donošenja
odluka, ovlasti i odgovornosti obiteljskog liječnika, komuniciranje s pacijentom, obitelji i sa
suradnicima, racionalno liječenje i farmakoekonomika, najčešće hitne intervencije u radu
obiteljskog liječnika, rehabilitacija, kvaliteta i kvantiteta ţivota, skrb za terminalnog
bolesnika, češći nozološki entiteti u ambulantnim uvjetima (npr. dijabetes, arterijska
hipertenzija, bolesti uropoetskog sustava, ovisnosti, reumatske bolesti, poremećaji mentalnog
zdravlja, seksualne disfunkcije).

Znanja i vještine. Studenti ih stječu tijekom odrţavanja vjeţbi. To su: mehanizmi bolesti i
pridonoseći čimbenici, preventivni rad, utjecaj meĎuljudskih odnosa (u obitelji, na radnom
mjestu) na bolest, farmakoekonomsko zaključivanje, vladanje osnovnim metodama
istraţivanja. Postavljanje zavoja na ruci, postavljanje zavoja na nozi, davanje intravenskih
injekcija, davanje intramuskularnih injekcija, davanje intrakutanih injekcija, davanje
supkutanih injekcija, uzimanje uzorka krvi iz prsta, ispiranje uha, primjena lokalnih
anestetika, obrada rane, šivanje rane, postupak s opeklinama, raskuţivanje, odstranjivanje
stranih tijela iz koţe, odstranjivanje stranog tijela iz oka, blokada ţivca. Parenteralna terapija.


VI. GODINA STUDIJA                                                                              63
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



JAVNO ZDRAVSTVO

EPIDEMIOLOGIJA

Satnica: 20 sati predavanja, 8 sati seminara, 22 sata vjeţbi; ukupno 50 sati.

Cilj nastave je upoznati studente s elementima i zakonitostima epidemijskog procesa u
području zaraznih bolesti. U području nezaraznih, kroničnih i degenerativnih bolesti cilj je
upoznati studente s epidemiološkim karakteristikama pojedinog procesa.

Zadatak nastave je naučiti studente primjeni epidemioloških metoda u području zaraznih i
nezaraznih bolesti. Potom naučiti ih opću epidemiologiju, te specijalnu epidemiologiju
zaraznih bolesti. Tijekom nastave studenti se upoznaju s općim i sa specifičnim mjerama
prevencije i suzbijanja zaraznih bolesti, te s mjerama za prevenciju kroničnih nezaraznih
bolesti. Studenti se upoznaju i sa zakonskim odredbama u području praćenja i suzbijanja
zaraznih bolesti, te s nacionalnim registrima nezaraznih bolesti. Na predavanjima i
seminarima studenti uče o značaju bolničkih infekcija, te o metodologiji njihova praćenja,
prevencije i suzbijanja.

Sadrţaj nastave. Nastava se provodi kroz sve nastavne oblike s naglaskom na aktivnom
izvoĎenju seminara od svakog studenta, te u izvoĎenju vjeţbi na svakom od radilišta.

Teme predavanja. Definicija, predmet i zadaci epidemiologije, kontrolne skupine, terensko
ispitivanje, prirodni eksperiment, zaraza i zarazna bolest, prevencija i suzbijanje zaraznih
bolesti, epidemijski proces, profilaksa zaraznih bolesti, suzbijanje zaraznih bolesti - zakonske
odredbe, rezervoar zaraznih bolesti, putovi širenja zaraze, ulazna mjesta, uzročnici,
osjetljivost i otpornost domaćina, bolničke infekcije, epidemiološke osobitosti respirator
zaraznih bolesti, epidemiološke osobitosti zoonoza, epidemiološke osobitosti crijevnih
zaraznih bolesti, epidemiološke osobitosti kontaktnih i transmisivnih zaraznih bolesti,
epidemiološke osobitosti infekcija u prirodnim ţarištima, epidemiološke osobitosti kroničnih
nezaraznih bolesti.

Seminarske teme. Meningokokna bolest, streptokokna bolest, legioneloze, SARS, TBC,
dječje zarazne bolesti, gripa. Spolne zarazne bolesti, AIDS, transmisivne zarazne bolesti.
Bolničke infekcije. Nezarazne bolesti. Salmoneloze, trbušni tifus, ATI, dizenterija, kolera,
enteroviroze, virusni hepatitisi. Q-groznica, trihineloza, leptospiroze, tetanus, psitakoza,
lišmenijaza, bjesnoća, KME, Lyme borelioza, HGBS, antraks.

Vjeţbe. Epidemiološka anketa, DDD, kronične nezarazne bolesti, bolničke infekcije i
primjena epidemioloških metoda.


ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA I MEDICINA RADA

Satnica: 30 sati predavanja, 30 sati seminara, 30 sati vjeţbi; ukupno 90 sati.

Cilj nastave. Upoznati studente s temeljima zdravstvene ekologije i medicine rada kako bi u
budućoj praksi mogli prepoznati elemente tog stručnog sadrţaja i preventivno-medicinski




VI. GODINA STUDIJA                                                                           64
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

reagirati u zaštiti zdravlja ljudi, radnika u raznim granama djelatnosti, navlastito onih s
posebnim uvjetima rada.

Zadatak nastave. Usvajanje znanja i vještina iz zdravstvene ekologije i medicine rada vaţnih
za interdisciplinarno promišljanje i postupanje liječnika.

Sadrţaj nastave. U dijelu zdravstvene ekologije sadrţaj nastave je: upoznavanje globalnih
ekoloških problema vaţnih za očuvanje zdravlja ljudi, poznavanje hrane i prehrane s
posebnim osvrtom na navike u prehrani našeg pučanstva te pojedine vrste hrane i prehrane
koje su potencijalni rizični čimbenik za nastanak bolesti, poznavanje vaţnosti ispravne
vodoopskrbe i kvalitetne vode za pučanstvo, zaštite voda u prirodi, poznavanje metoda i
postupaka dezinfekcije vode, tzv. mala sanitarna i kemijska analiza vode, kakvoća vode u
Dalmaciji i različitim regijama Hrvatske, toksikologija namirnica, primijenjena
mikrobiologija namirnica, postupci prerade i konzerviranja namirnica te prehrana u
izvanrednim uvjetima.

U dijelu medicine rada sadrţaj nastave je: poznavanje izvora profesionalnih štetnosti i mjera
zaštite na radu, temelji fiziologije rada, ocjena radne sposobnosti, psihologija rada,
profesionalna orijentacija i selekcija, mikroklima radnog okoliša, zdravstvena zaštita
pojedinih radnih skupina, aerokontaminacija radnog okoliša, profesionalne bolesti dišnog
sustava, profesionalne bolesti koţe, ergonomija u medicini rada, radijacijska bolest,
profesionalne bolesti lokomotornog sustava, profesionalne bolesti koţe, mjerenja u radnom
okolišu, buka i profesionalna oštećenja sluha, vibracije, vibracijska bolest, ultra- i infrazvuk,
patologija metala, profesionalni karcinomi, zračenja u radnom okolišu te patologija plinova i
otapala.

Znanja i vještine kojima studenti moraju ovladati: problemi nezdrave prehrane, dijetetske
mjere, pravilna vodoopskrba i kloriranje vode, prepoznavanje profesionalnih štetnosti,
procjena radne sposobnosti i obrada bolesnika za slanje na ocjenu radne sposobnosti, načela
zaštite na radu i zaštitna sredstva, prepoznavanje najčešćih i najznačajnijih profesionalnih
bolesti.

SOCIJALNA MEDICINA

Satnica: 12 sati predavanja, 14 sati seminara, 4 sata vjeţbi; ukupno 30 sati.

Cilj nastave socijalne medicine jest stjecanje znanja i razumijevanje socijalnih aspekata
zdravlja i bolesti te zdravstvene zaštite pojedinca, obitelji i populacije.

Zadatak nastave je da studenti tijekom predavanja i aktivnog sudjelovanja na seminarima
uoče i shvate meĎuovisnost zdravlja i bolesti u danim socijalnim, ekološkim i nasljednim
čimbenicima, te da se upoznaju s načinom prepoznavanja i rješavanja vodećih zdravstvenih
problema.

Sadrţaj nastave. Nastava se provodi kroz sve nastavne oblike s naglaskom na aktivnom
izvoĎenju seminara od svakog studenta, te u izvoĎenju vjeţbi na svakom od radilišta.

Teme predavanja: Uvod u socijalnu medicinu. Zdravstveni odgoj i zdravstveno
prosvjećivanje. Duševni aspekti zdravlja i bolesti. Socijalni i etički aspekti liječničkog zvanja.
Zlostavljanje i uloga liječnika. Zdravlje za sve. Metodologija proučavanja socijalno


VI. GODINA STUDIJA                                                                             65
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

medicinskih problema. UnaprjeĎenje zdravlja starih. Zdravlje i obitelj. Ovisnost o opojnim
drogama.

Seminarske teme: Ţivotni stil i zdravlje. Zdravi grad. Metode zdravstvenog odgoja. Izvori
podataka, mogućnosti i problemi. Zdravstvena zaštita materinstva i djeteta. Socijalno
medicinski aspekt ovisnosti. Skrb o osobama s posebnim potrebama. Zdravstvene i socijalne
potrebe mladeţi. Socijalno medicinske potrebe osoba treće ţivotne dobi.

Vjeţbe: Zdravlje u obitelji. Ovisnost o opojnim drogama.


ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I EKONOMIKA U ZDRAVSTVU

Satnica: 15 sati predavanja, 12 sati seminara, 3 sata vjeţbi; ukupno 30 sati.

Cilj nastave. Stjecanje temeljnih znanja iz organizacije zdravstvene zaštite, rukovoĎenja,
upravljanja i gospodarenja u zdravstvenoj zaštiti te načina financiranja, kontrole i ekonomične
potrošnje novca namijenjenog zaštiti zdravlja pučanstva.

Zadatak nastave je da studenti shvate da je količina novca namijenjenog za zdravstvenu
zaštitu ograničena te da ju treba racionalno uporabiti. Studenti takoĎer trebaju shvatiti da
organizacija i upravljanje nije primjena pojednostavljenih shema, već vrlo sloţen sustav u
kojemu na odluke utječe velik broj čimbenika, meĎu kojima su stajališta i interesi sudionika
bitni. Studente treba upoznati s bitnim slijedom razmišljanja u krugu menadţmenta i
upravljanja: ocjena stanja, pregled mjera, planiranje i gospodarenje, organizacija i provoĎenje,
razvoj i poduzetništvo, vrjednovanje i politika.

Sadrţaj nastave. Nastava se provodi kroz sve nastavne oblike s naglaskom na aktivnom
izvoĎenju seminara od svakog studenta, te u izvoĎenju vjeţbi na svakom od radilišta.

Teme predavanja: Planiranje u zdravstvu. Organizacija zdravstvene zaštite, razine i
ustanove. ProvoĎenje zdravstvene zaštite. Ocjena zdravstvenog stanja stanovništva.
Organizacija hitne medicinske pomoći. Organizacija javnog zdravstva. Ekonomski aspekti
funkcioniranja javnog zdravstva. Racionalizacija u zdravstvenoj zaštiti. Organizacija bolničke
zdravstvene zaštite. Organizacija primarne zdravstvene zaštite. Financiranje zdravstvene
zaštite i zdravstvena politika.

Seminarske teme. Zdravstveno zakonodavstvo. Odlučivanje u medicini. X revizija
MeĎunarodne klasifikacije bolesti. Ekonomski aspekti primarne zdravstvene zaštite.
Indikatori za ocjenu zdravstvenog stanja. Izvještaj o zdravlju u Europi. O reformi zdravstva.
Medicinska dokumentacija.

Vjeţbe. Izvori podataka, mogućnosti i poteškoće. Metode zdravstvenog odgoja.
Komunikacije u zdravstvu. Kvaliteta, osiguranje, ocjena, kontrola. Organizacija rada Zavoda
za javno zdravstvo. Organizacija rada i financiranje u ordinaciji primarne zdravstvene zaštite.
Medicinska dokumentacija.




VI. GODINA STUDIJA                                                                           66
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



SUDSKA MEDICINA

Satnica: 17 sati predavanja, 17 sati seminara, 16 sati vjeţbi; ukupno 50 sati.

Cilj nastave. Opći cilj predmeta je usvajanje osnovnih znanja iz sudske medicine kao
znanosti koja sluţi za razjašnjavanje pravnih problema iz područja zdravlja i bolesti, ţivota i
smrti ljudi.

Zadatak nastave. Osposobiti studenta – budućeg liječnika da odgovori na pitanja koja
postavlja praksa sudova i pravosudnih tijela, kao što je odreĎivanje mehanizma nastanka,
vrste i teţine ozljeda, dokazivanje uzročne povezanosti ozljeda i bolesti te ozljeda i smrti,
odreĎivanje uzroka, načina i vrste smrti, utvrĎivanje vremena nastanka ozljede i smrti,
identifikacija umrlog, kao i upoznavanje s osnovnim principima medicinske kriminalistike,
pripremanjem stručnog vještačenja ako se slučaj procesuira, s obvezom pravilne
interpretacije, diskusije i objašnjenja svih medicinskih nalaza za potrebe kaznenih i civilnih
sudskih procesa, te upoznavanje medicinske i šire društvene zajednice s kritičkim
informacijama.

Sadrţaj nastave. Nastava je organizirana u tri dijela: predavanja o osnovnim, klasičnim i
novim sudskomedicinskim temama, seminarska obrada česte i rijetke sudskomedicinske
problematike korištenjem domaće i strane literature, te vjeţbe s naglaskom na obradi
sudskomedicinskih slučajeva kroz praktičan rad, u obdukcijskoj sali i na terenu. Teme
predavanja: uvod u sudsku medicinu i povijesni razvoj, oštećenje zdravlja i smrt, mehaničke
ozljede, asfiktične ozljede, fizikalne ozljede, ostale vrste ozljeda, toksikologija, tanatologija,
mrtvozorstvo, vještačenje u kaznenom i parničnom postupku, kaznena djela, osnove
medicinske kriminalistike, identifikacija, prometni traumatizam, liječnička etika i
deontologija. Seminarske teme: sudskomedicinsko istraţivanje uzroka smrti kod iznenadne,
naprasne i neočekivane smrti odraslih, djece i dojenčadi, samozadavajuće ozljede, fizička
aktivnost nakon ozljeĎivanja, forenzična diafanoskopija, termičke ozljede lubanje, ingestija
stranih tijela, odreĎivanje diatomeja kod utapanja, kvalifikacija tjelesnih ozljeda, liječnik
vještak i liječnička dokumentacija, rješenje trileme – ubojstvo, samoubojstvo, nesretni slučaj,
fizikalni dokazi kaznenog djela, droga i alkohol, utvrĎivanje vremena smrti, entomologija,
suvremene metode i tehnike identifikacija, uloga zaštitnih sredstava u prometu, etički i
bioetički problemi. Teme vjeţbi: sudskomedicinske obdukcije, rasprave na sudu, terenski rad:
mrtvozorstvo, očevidi; opisi ozljeda i mrtvih tijela, rješenje sudskomedicinskih problema:
vrste ozljeda, sy zlostavljanog djeteta, samoozljeĎivanje, uloga liječnika: u ratu, u zatvorima,
u prijavljivanju ozljeda, intoksikacije, sudskoantropološke analize kostiju, utvrĎivanje uzroka,
načina i mehanizma smrti, vrste, teţine i mehanizma nastanka tjelesnih ozljeda, analiza
liječničke dokumentacije, ispunjavanje zakonskih obrazaca prijave i potvrde smrti, analiza
prometnih nesreća.

Znanja i vještine kojima studenti moraju ovladati. Vještine: pregled i interpretacija tjelesne
ozljede, pregled i obdukcija mrtvog tijela (svjeţi leš, truli leš, koštani ostaci), uzimanje
uzoraka za analize: histološke, toksikološke, biokemijske, genetičke. Praktična znanja:
razlikovanje prirodnog od nasilnog oštećenja zdravlja, razlikovanje prirodne od nasilne smrti,
odreĎivanje načina (vrste), uzroka i mehanizma nastanka nasilne smrti, prepoznavanje
mehaničkih, asfiktičnih, fizikalnih i kemijskih ozljeda, razlikovanje vitalnih reakcija od
postmortalnih promjena, prepoznavanje znakova smrti i odreĎivanje vremena smrti,
mrtvozorstvo, prijavljivanje prirodnih i nasilnih smrti, prijavljivanje ozljeda, ocjenjivanje


VI. GODINA STUDIJA                                                                             67
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

teţine tjelesnih ozljeda, suradnja s istraţnim organima, sudjelovanje u očevidu, davanje iskaza
pred pravosudnim organima, dijagnostika samoubojstva, ubojstva i čedomorstva, osnovni
principi identifikacije mrtvih osoba, dijelova tijela i koštanih ostataka, osnovna pravila
ekshumacija, utvrĎivanje vrste prometne nesreće i načina ozljeĎivanja stradalih sudionika,
pravilno voĎenje medicinske dokumentacije, izdavanje liječničke svjedodţbe.




VI. GODINA STUDIJA                                                                          68
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



GINEKOLOGIJA i PORODNIŠTVO

Satnica: 71 sati predavanja, 50 sati seminara, 119 sati vjeţbi; ukupno 240 sati.

Cilj nastave ginekologije i porodništva jest upoznati studente s bolestima ţenskog spolnog
sustava, sa simptomima bolesti i liječenjem pojedinih bolesti. Nadalje, s tijekom normalnih i
patoloških trudnoća, njihovom dijagnostikom i liječenjem, te s tijekom i voĎenjem poroda.

Zadatak nastave je osposobiti studente za samostalno dijagnosticiranje i liječenje bolesti
ţenskog spolnog sustava. Ujedno je zadatak nastave da studenti usvoje znanje potrebno za
voĎenje trudnoće i poroda.

Sadrţaj nastave. Nastava se odvija u obliku predavanja, seminara i vjeţbi, s naglaskom na
vjeţbe i one oblike nastave u kojima studenti aktivno sudjeluju. Vjeţbovne skupine su
organizirane s malim brojem studenata uz maksimalno angaţiranje voditelja. Sadrţaj nastave:
Uvodni razgovor. Topografska anatomija ţenskih genitalnih organa. Positio, Versio, Flexio
uteri. Poloţaj, namještaj i stav čeda. Rast uterusa u trudnoći. Vanjski pregled u
uznapredovanoj trudnoći. Promjene organizma ţene i genitalnih organa u trudnoći.
Metabolizam u trudnoći. Prehrana u trudnoći. Uska zdjelica i disproporcija. Patologija
trudova. Porodnička analgezija i anestezija. Anomalija stava i poloţaja djeteta. Ruptura
uterusa. Rast, razvoj i funkcija placente. Menstruacijski ciklus. Fiziološke promjene
endometrija, cerviksa i vagine. Oplodnja, transport, nidacija, placent. jajašca. Stav zatkom.
Mehanizam poroda: trudovi, porodni objekt i porodni kanal. VoĎenje poroda: I, II, III.
porodno doba. Unutarnji pregled rodilje. Zbrinjavanje novoroĎenčeta. Patologija III.
porodnog doba. Prijevremeni porod: značenje, dijagnoza, prognoza. Fiziologija i patologija
babinja. Fiziologija i patologija laktacije. Diferencijacija spola. Antenatalna zaštita. Rh
imunizacija. Holostaza trudnoće. Uroinfekcija. Trofoblastična bolest. Akutne i kronične upale
maternice i adneksa. Septička stanja u ginekologiji i opstetriciji. Bračna neplodnost.
Endometrioza i dismenoreja. Colpitis i spolno prenosive bolesti. Višeplodna trudnoća.
Hiperemeza trudnoće i EPH gestoze. Imunologija trudnoće. Rast i razvoj ploda. Fetalna
hipotrofija. Prenošenost. Sindrom intraamnijske infekcije i druge fetalne infekcije. Ultrazvuk
u ginekologiji i opstetriciji. Prijeteći i habitualni pobačaj. Porodničke operacije i uvjeti za
dovršenje. Ektopična trudnoća. Perinatalna asfiksija. Ugroţenost ploda u trudnoći i porodu.
Intenzivni nadzor čeda. Planiranje obitelji. Kontracepcija. Fiziologija i patologija plodne
vode. Fetalna maturacija. Šećerna bolest i trudnoća. Lijekovi u trudnoći. Miom maternice i
drugi benigni tumori genitalnih organa. Descensus i prolaps maternice. Inkontinencija
mokraće. Anomalije menstruacijskog ciklusa. Klimakterij i menopauza. Displazija. Ca in situ
i predklinički oblici raka vrata maternice. Prevencija, rana dijagnoza i terapija. Rak vagine i
vulve. Citodijagnostika u ginekologiji. Normalna morfologija. Citološka atipija cerviksa.
Citologija plodne vode. Hiperplazija i rak endometrija. Rak jajnika.

Znanja i vještine. U tijeku nastave ginekologije i porodništva studenti moraju ovladati
sljedećim znanjima i vještinama: inspekcijom vanjskih spolnih organa, postavljanjem
spekuluma, uzimanjem cervikalnog i vaginalnog razmaza, pregledom cerviksa, uterusa i
adneksa, dijagnosticiranjem ginekoloških bolesti. Pregled trudnice, odreĎivanje termina
poroda, mjerenje vanjskih i unutarnjih promjera zdjelice, Leopold-Pavlikovi hvatovi,
auskultacija fetalnog srca, dijagnosticiranje patoloških trudnoća i voĎenje takvih trudnoća,
epiziotomija i šivanje epiziotomije.



VI. GODINA STUDIJA                                                                          69
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



PEDIJATRIJA

Sastoji se od predmeta Pedijatrija i Školska medicina.

PEDIJATRIJA

Satnica: 56 sati predavanja, 62 sata seminara, 96 sati vjeţbi; ukupno 214 sati.

Cilj nastave. Upoznati studente s normalnim razvojem djeteta. Upoznati ih sa
specifičnostima razdoblja djetinjstva: od novoroĎenačkog i dojenačkog razdoblja, razdoblja
predškolskog i školskog djeteta do pubertetskog razdoblja i adolescencije. Upoznati ih s
najčešćim, ali i najopasnijim bolestima u djetinjstvu. TakoĎer ih treba upoznati s anamnezom,
fizikalnim pregledom, dijagnostikom i liječenjem bolesti koje se javljaju u dječjoj dobi.
Naučiti ih kliničkim vještinama, uz teoretsko znanje, što će im pomoći u prihvaćanju,
pregledu, dijagnostici i liječenju bolesnog djeteta. Naučiti ih vaţnosti preventivnog,
kurativnog i rehabilitacijskog (habilitacijskog) postupka u pedijatriji. Objasniti im da
usvajanjem takvih postupaka mogu liječiti pojedino dijete, cijelu populaciju te djeci s
oštećenim funkcijama vraćati te funkcije, a onima s nerazvijenim funkcijama pomoći da ih
usvoje. Pokazati im koliko je vaţan holistički pristup pedijatriji i medicini uopće.

Zadatak nastave. Osposobiti studente za samostalno dijagnosticiranje i liječenje bolesti
dječje dobi.

Sadrţaj nastave. Uvodno predavanje. Zaštita majke i djeteta i vitalnostatistički podaci vaţni
za Hrvatsku. NovoroĎenče. Nesreće u djece. Prehrana i poremećaji prehrane. Nasljedne
bolesti metabolizma, otkrivanje i mogućnosti liječenja. Poremećaji prometa vode. elektrolita i
poremećaji acidobazne ravnoteţe. Nasljedno i stečeno u razvoju zdrava i bolesna čovjeka.
Laboratorijske i dijagnostičke metode u genetici. Propedeutika dišnog sustava u djece.
Propedeutika kardiovaskularnog sustava u djece. Propedeutika endokrinog sustava u djece.
Propedeutika mokraćnog sustava u djece. Akutno i kronično zatajenje bubrega, priroĎene
nefropatije. Propedeutika probavnog sustava u djece. Anomalije i infekcije mokraćnog
sustava u djece. Bolesti glomerula - nefritis. Bolesti novoroĎenčeta. Infekcije dišnog sustava u
djece. Bolesti glomerula - nefrotski sindrom. Konvulzivni sindrom i epilepsije. Bolesti
hipofize, tiroideje i paratiroideje. Monogenetski i poligenetski nasljedne bolesti,
kromosomske anomalije i prenatalno oštećenje ploda, razvojne anomalije mozga i lubanje.
Neurokutani sindromi. Tumori mozga i kraniocerebralne ozljede. Neuromuskularne bolesti i
Heredodegenerativne bolesti SŢS. Bolesti metabolizma Ca i P. Rahitis. Bolesti koštanog
sustava u djece. Psihomotorički razvoj djeteta. Anamneza i neurološki status djeteta. Razvitak
i osobitosti hematološkog sustava u djece. Rast i razvoj. Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza
poremećaja rasta. Znakovi i simptomi bolesti novoroĎenčadi i dojenčadi. Perinatalna
oštećenja mozga - dječja moţdana kljenut. Vitamini i oligoelementi u prehrani djece.
Osobitosti imunološkog sustava djece. Imunodeficijencije. Prirodna i umjetna prehrana
dojenčadi. Laboratorijska dijagnostika bolesti srca. NovoroĎenačke ţutice. Antenatalna i
postnatalna dijagnoza nasljednih bolesti. Genetsko savjetovalište. Antibiotska terapija u
dječjoj dobi. Vrućica - značaj i postupci. Sindrom iznenadne dojenačke smrti. Bol. Prevencija
preventibilnih bolesti. Koma. Sindrom kardiovaskularnog zatajenja. Principi reanimacije i
intenzivnog liječenja i nadzora teško bolesnog djeteta: PriroĎene i stečene srčane greške.
ADHD (attention deficite hyperactive disorders). Subakutnisklerozirajući panencefalitis.
Multipla skleroza. Reumatske bolesti u djece. Perikarditis, miokarditis, endokarditis. Diabetes


VI. GODINA STUDIJA                                                                           70
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

melitus, Diabetes insipidus. Bolesti jetara, ţuči i gušterače. Malapsorpcijski sindom. Bolesti
crvene krvne loze. Ulkusna bolest. Opstipacija. Kronične crijevne bolesti (Chronova bolest,
ulcerozni kolitis, akutni i kronični proljev). Bolesti zgrušavanja krvi. Poremećaj spolnog
razvoja. KAH i druge bolesti nadbubreţne ţlijezde u djece. Tubulointersticijski nefritis.
Urolitijaza u djece. Bolesti bijele krvne loze. Solidni tumori dječje dobi. TBC u djece. BCG,
PPD. Astma. Opstruktivni bronhitis. Peludski rinitis.

Znanja i vještine. Postupak s novoroĎenčetom i dojenčetom (prihvaćanje, vaganje, okretanje,
inspekcija, palpacija auskultacija, palpacija fontanela, pregled usne šupljine i ţdrijela,
ispitivanje primitivnih refleksa), postupak s malim djetetom (svlačenje, oblačenje, umirivanje,
pregled na stolu, pregled u krilu majke ili medicinske sestre, inspekcija, palpacija,
auskultacija, pregled usne šupljine i ţdrijela, neurološki pregled, tehnika dojenja, hranjenje na
bočicu, priprema dohrane za dojenčad, mjerenje tjelesne visine, procjena rasta i razvoja,
procjena razvoja jezika i govora, mjerenje aksilarne temperature, mjerenje rektalne
temperature, tehnike rashlaĎivanja febrilnog djeteta, mjerenje arterijskog tlaka, uzimanje brisa
ţdrijela, uzimanje brisa nosa, uzimanje brisa anusa, uzimanje brisa koţnog defekta, davanje
intravenskih injekcija, davanje intramuskularnih injekcija, davanje supkutanih injekcija,
davanje intrakutanih injekcija, postavljanje infuzije, pregled kukova, kateterizacija mokraćnog
mjehura, postavljanje nazogastrične sonde, lumbalna punkcija, kardiopulmonalna reanimacija
(na lutki).


ŠKOLSKA MEDICINA

Satnica: 7 sati predavanja, 10 sati seminara, 9 sati vjeţbi; ukupno 26 sati.

Cilj nastave. Upoznati studente sa specifičnostima djece školske dobi. Upoznati ih s
mogućim problemima prilagodbe djece na rad i ţivot u školskoj sredini. Upozoriti ih na
psihološke aspekte boravka u većim skupinama, epidemiološke aspekte tog boravka te na
moguća rizična ponašanja djece u toj dobi. TakoĎer je vaţno upozoriti na potrebu zaštite djece
invalida. Studente treba upozoriti i na veliku vrijednost preventivnog djelovanja liječnika u
suzbijanju tjelesnih i psiholoških bolesti te devijantnog ponašanja (zdravstveni odgoj).

Zadatak nastave. Osposobiti studente da samostalno dijagnosticiraju probleme djece školske
dobi te da ih sami ili u suradnji s drugim specijalistima rješavaju.

Sadrţaj nastave. Temeljne postavke školske medicine. Modeli zdravstvene zaštite. Ocjena
zdravlja mladih. Obiljeţja adolescencije. UnaprjeĎenje zdravlja učenika. Nepušenjem do
zdravlja. Rast i razvoj. Utjecaj škole na zdravlje učenika. Zaštita kronično bolesne djece.
Vaţnost hipertenzije u dječjoj dobi. Sistematski pregledi. Cijepljenje. Zaštita djece s
invaliditetom. Neuspjeh u školi.




VI. GODINA STUDIJA                                                                            71
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



DIPLOMSKI ISPIT

Cilj nastave. Diplomski ispit je završni ispit za stjecanje stručne spreme doktor medicine.

Zadatak nastave. Završno sintetiziranje znanja stečenoga tijekom cjelokupnog
šestogodišnjeg sveučilišnog dodiplomskog studija Doktor medicine koji se izvodi na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Sadrţaj nastave. Diplomski ispit sastoji se od velikog izbornog predmeta i diplomskog
rada.

Student početkom dvanaestog semestra studija odabire jedan od ponuĎenih velikih izbornih
predmeta (VIP) i to:

A) POSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEĆAJ: DIJAGNOSTIKA I TERAPIJSKI
POSTUPCI

Satnica: 30 sati predavanja, 30 sati seminara, 30 sati vjeţbi; ukupno 90 sati.

Cilj nastave. Pribliţiti studentima psihološke posljedice stresa u akutnom i kroničnom,
manifestnom i latentnom obliku na sustavan način. U tom smislu obraĎuje se tijek nastanka
dijagnoze PTSP-a, epidemiologija, dijagnostičke dvojbe i procjene PTSP-a,
neuroendokrinologija i moţdani mehanizmi, te psihološki, socijalni i farmakoterapijski
pristup u liječenju PTSP-a. Poseban naglasak stavljen je na prikaz psihičke traume na ţivotnu
dob pojedine ţivotne okolnosti. Predmet se organizira kao multidisciplinarni kolegij i
uključuje profile stručnjaka s osobitim istraţivačkim interesom za fenomene stresa i stresnog
odgovora.

Zadatak nastave. Ponuditi sustavna znanja o PTSP-u, dijagnostici i terapijskim
mogućnostima. Jedan od naglasaka stavlja se na prevenciju ne samo nastanka PTSP-a nego i
komorbiditeta. Budući da su studenti već upoznati sa svim predkliničkim i kliničkim
predmetima tijekom studija medicine i pripremaju se za samostalan rad u dijagnostičkom,
terapijskom i preventivnom radu, nastava nudi izravna iskustva studentu osim mogućnosti
stjecanja znanja o PTSP-u.

Sadrţaj nastave. Stres i način reagiranja u stresnim situacijama. Razlike izmeĎu akutnog i
kroničnog PTSP-a. Traumatski dogaĎaj i osobno iskustvo (osobno iskustvo studenta u grupi).
Trauma kao posljedica nepovoljnih okolinskih čimbenika (azbestoze). Autoimunološki
odgovor na traumu. Ovisnost kao reakcija na traumatsko iskustvo. Poremećaji obiteljske i
socijalne dinamike prouzrokovani stresom. Farmakoterapija u liječenju PTSP-a.
Epidemiologija u uvjetima prirodnih i socijalnih katastrofa. Sudsko-medicinska praksa u
uvjetima prirodnih i socijalnih katastrofa i prirodne smrti. Nuroradiologija u dijagnostici
PTSP-a. Endokrinologija u dijagnostici PTSP-a. Uloga CNS-a u nastanku emocija. Ţalovanje
i gubitak funkcije, organa, dijela tijela i smrti osobe.




VI. GODINA STUDIJA                                                                            72
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE



B) TURISTIĈKA MEDICINA

Satnica: 30 sati predavanja, 30 sati seminara, 30 sati vjeţbi; ukupno 90 sati.

Cilj nastave. Pripremiti studenta za rad u turističkoj ambulanti uvaţavajući najčešće bolesti,
odnosno dijagnoze s kojima se liječnik susreće.

Zadatak nastave. Saţimajući cjelokupnu medicinu u jedan integrativni predmet uz prikaz
bolesnika, potaknuti studenta na brzo razmišljanje i donošenje adekvatnih odluka glede prave
dijagnoze i liječenja.

Sadrţaj nastave. Turistička medicina i turizam: turistička medicina, razvoj i gospodarsko
značenje, klima i okoliš, savjeti pri putovanju. Urgentna medicina: osobitosti urgentne
medicine u turizmu, mrtvozorstvo. Pomorska i hiperbarična medicina: bolesti uzrokovane
fizičkim čimbenicima. Infektologija: zarazne bolesti i turizam, febrilno stanje, antibiotici,
najčešće zarazne bolesti. Unutarnje bolesti: turističke osobitosti kardioloških, pulmoloških,
gastroenteroloških, nefroloških i imunoloških, hematoloških i onkoloških bolesnika. Koţne i
spolne bolesti: najčešće dermatoze u turista, venerične bolesti. Psihijatrija: problemi vezani uz
alkohol i drogu, histerični napadaji. Bolesti uha, nosa i grla i bolesti zuba i čeljusti: bolesti
uha, nosa, usta, najčešće ozljede, stomatološka problematika. Pedijatrija: turistička medicina
dječje dobi, najčešća problematika (angina, proljev, konvulzije), otrovanje u dječjoj dobi,
specifičnosti reanimacije u dječjoj dobi. Ginekologija i porodništvo: zdravstvene osobitosti u
turistkinja, hitna stanja. Bolesti ţivčanog sustava: poremećaji svijesti, glavobolje, epilepsija,
neurotrauma, vertigo. Očne bolesti: ozljede oka, bolesti vanjskog oka, bolesti unutarnjeg oka,
crveno oko, ozljede. Kirurgija: kirurška oprema turističke ambulante, mali kirurški zahvati,
najčešće kirurške ozljede u turizmu, kraniocerebralne ozljede, urološka urgentna stanja.
Liječnička torba, lijekovi i propisi: sadrţaj liječničke torbe, odabrana poglavlja iz kliničke
farmakologije, propisi o zdravstvenoj zaštiti turista, toplice i terme u Republici Hrvatskoj.
Završne napomene.

C) POMORSKA I HIPERBARIĈNA MEDICINA

Satnica: 50 sati predavanja, 20 sati seminara, 20 sati vjeţbi; ukupno 90 sati.

Cilj nastave. Hrvatska je zemlja pomorske orijentacije pa je i zdravstvena zaštita ljudi koji
rade na radnim mjestima vezanim uz more i podmorje vaţan dio zadataka liječnika opće
medicine i mnogih medicinskih specijalnosti. Ovaj kolegij pokriva najmanje četiri vrlo
specifična stručna i znanstvena područja (medicinu pomorstva, medicinu ronjenja,
hiperbaričnu medicinu - oksigenaciju i medicinsku oceanografiju), ali i elemente drugih
(epidemiologije, toksikologije, infektivnih bolesti, urgentne medicine). Jedinstvene
mogućnosti i klinički potencijal hiperbarične oksigenacije su izazov suvremene medicinske
znanosti i potreba suvremeno educiranog liječnika posebno kod stanja u kojima primjena te
metode spašava ţivot. Stoga je cilj ovog kolegija upoznati studente s temeljima medicine
pomorstva, medicine ronjenja i hiperbarične medicine.

Zadatak nastave. Usvajanje znanja i vještina iz medicine pomorstva, medicine ronjenja i
hiperbarične medicine koja će omogućiti zaštitu zdravlja ljudi na brodovima i ronilaca,
posebno u hitnim slučajevima te indikacija za hiperbaričnu oksigenaciju, posebno urgentnih.
Budući da je ovo znanstveno područje dio specijalizacije iz medicine rada i sporta po novom


VI. GODINA STUDIJA                                                                            73
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

programu, značajno je da studenti medicine poznaju barem najvaţnije i najčešće ozljede i
bolesti vezane uz specifična zanimanja kao što su pomorac ili ronilac te najčešće i najvaţnije
indikacije za hiperbaričnu oksigenaciju, posebno one urgentne.

Sadrţaj nastave. U dijelu medicine ronjenja sadrţaj nastave su fizički i kemijski zakoni
vaţni za ronjenje, repetitorij kardiorespiracijske fiziologije vaţan za ronjenje, ronilački
sustavi i oprema, ronjenje na dah, infektivni rizici u ronjenju, utapanje i liječenje spašenih
utopljenika, ORL problemi u ronjenju, vid i sluh u vodi, barotraume u ronjenju,
dekompresijska bolest, ronilački plinovi, hitne mjere na mjestu ronilačke nesreće, toksični
učinci plinova pri povišenom tlaku (N2, CO2, CO i O2), sudsko-medicinsko vještačenje
ronilačkih nesreća, problemi ţena i krajnjih dobnih skupina u ronjenju te selekcijski kriteriji
za ronioce. U dijelu medicine pomorstva sadrţaj nastave su radni i ţivotni uvjeti na brodu,
medicinski problemi na brodovima, psihološki problemi u pomorstvu, problem spolnih bolesti
meĎu pomorcima, bolesti ovisnosti u pomorstvu, opasni i otrovni brodski teret, medicinska
selekcija i kontrola zdravlja pomoraca, problem ţena i djece na brodovima, pomoć putem
radija i smrt na moru, prehrana u pomorstvu, ozljede i bolesti ribara, mjere DDD na
brodovima, meĎunarodni zdravstveni propisi vaţni za pomorstvo, hitna stanja u uvjetima
plovidbe i spašavanje ţivota na moru, brodolom i preţivljavanje na moru, brodska ljekarna,
higijena luka i pomorskih baza te elementi medicine putovanja. U dijelu hiperbarične
medicine (HBO) sadrţaj nastave su fiziološki i biokemijski temelji HBO, hiperbarične
komore i sustavi za podršku, hrvatska i druge nacionalne liste indikacija za HBO, HBO u
liječenju plinske gangrene, otrovanja s CO, bolesti u oftalmologiji i otorinolaringologiji, HBO
i ratne ozljede, HBO i dijabetičko stopalo te eksperimentalne i nejasne indikacije za HBO. U
dijelu medicinske oceanografije sadrţaj nastave su opći pojmovi i načela medicinske
oceanografije, problem onečišćenja mora krutim tvarima i termalno onečišćenje mora, opasna
i otrovna morska flora i fauna.

Znanja i vještine. Osim usvajanja teorijskih znanja iz ovog nastavnog područja, studenti
moraju posebno i dobro usvojiti praktična znanja potrebna za prepoznavanje specifičnih
disbarizama i urgentnih indikacija za primjenu HBO.




DIPLOMSKI RAD

Satnica: 350 sati vjeţbi.

Cilj nastave. Student usmeno obrazlaţe i upotpunjuje stajališta iznesena u diplomskom radu
kao i metode koje je primjenjivao, s ciljem da se utvrdi u kojoj mjeri student vlada stručnim
znanjem koje je od osnovnog značenja za struku a za koju se pripremao tijekom studija. Osim
toga vaţno je utvrditi i opseg samostalnosti studenta.

Zadatak nastave. Diplomski se rad izraĎuje iz znanstvenih disciplina u koje spadaju
predmeti predviĎeni nastavnim planom i programom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u
Splitu. Diplomski rad moţe biti manji stručni rad, odnosno znanstveni rad, a izraĎuje ga
student samostalno pod nadzorom mentora. Mentor diplomskog rada mora biti nastavnik
izabran u znanstveno-nastavnom zvanju najmanje docenta.




VI. GODINA STUDIJA                                                                          74
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU - NASTAVNI PLAN I PROGRAM ŠESTOGODIŠNJI
                SVEUČILIŠNI DODIPLOMSKI STUDIJ DOKTOR MEDICINE

Sadrţaj nastave. Diplomski rad obuhvaća izradu i javnu obranu diplomskog rada. Temu za
diplomski rad odreĎuje katedra za diplomski ispit a prijedloge za teme diplomskih radova
dostavljaju katedre Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Sadrţaj diplomskog rada po
teţini i opsegu mora biti takav da ga student moţe izraditi najduţe za tri mjeseca.

Znanja i vještine. Student treba pri izradi diplomskog rada pokazati da je uz nadzor mentora
usvojio sljedeća znanja: studijski smisao prilaţenju i rješavanju problema, sposobnost
stručnog rasuĎivanja te primjene stečenih znanja i praktičnih iskustava pri rješavanju
problema, sposobnost objedinjavanja navedenih područja stvarajući pri tome sliku cjelovitog
postupka, a za to koristeći domaću i stranu literaturu. Osim toga student treba pokazati da zna
pravilno odabrati sredstva za rad i dokumentaciju. Prilikom obrane diplomskog rada student
pokazuje osposobljenost u multimedijskoj prezentaciji izraĎenog stručnog, odnosno
znanstvenog rada.




VI. GODINA STUDIJA                                                                          75

								
To top