Predavanja za srednju Å¡kolu Br.2 by rcq12217

VIEWS: 33 PAGES: 27

									Predavanja za srednju školu   Br.2.
 Povijest i budućnost psihijatrije
                                Mr.sc. Elvira Koić, dr.med
                                                  OB Virovitica
                                      predavanja za srednju školu
U razvoju psihijatrije razlikujemo nekoliko etapa

Postupak s duševnim
   bolesnikom u svom je
   razvoju pratio razvoj
   društva i psihijatrije
   kao medicinske
   znanosti.



        MAGIĈNO
       ORGANSKO
      PSIHOLOŠKO


                            br.2 Predavanja za srednju
     Elvira Koić                 medicinsku školu        2
                          Stari vijek
                              Tada su kao bolnice i utočišta
                                  djelovali Asklepijevi hramovi
                              (Aesculapius 124-60 g.p.n.e. =
                                  Eskulap rimski bog bolesnika i
                                  liječnika).
                              - materijalističko shvaćanje u medicini,
                              - njegov štap ovijen zmijom - simbol medicine,
                              - preporuča psihoterapijski pristup: blagi postupak,
                                    glazbu, putovanja, razgovor i radnu terapiju.



              Galen iz Pergama (129-199 g. n.e.)
              -duševno poremećeni su bolesni, a ne opsjednuti,
              -razlikovao je tri oblika insanie (ludila).


              Aretej Kapadocijski liječi depresivne puštanjem
                  krvi.

                 br.2 Predavanja za srednju
Elvira Koić           medicinsku školu                                               3
              1.    Etapa (stari vijek)
              Tijekom antike, u staroj Grčkoj Apolon je smatran
                  bogom zdravlja i svih umijeća. Na ulazu u
                  Delfe pisalo je "Spoznaj sam sebe", a osnovno
                  načelo zdravog življenja bilo je "ničeg
                  previše".
              Hipokrat (460-377g.p.n.e.) uveo je načelo "zdrav
                  duh u zdravom tijelu" i "media via=zlatna
                  sredina", a opisao je i melankoliju.
              -     duševne bolesti su uzrokovane prirodnim činiteljima,
              -     u mozgu je sjedište duševnih zbivanja i pometnji,
              -     začetnik je prve klasifikacije duševnih bolesti (paranoja,
                    melankolija i manija)
              -     sumanut čovjek zapravo bolestan čovjek,
              -     zdrava okolina je preduvjet zdravlja čovjeka,
              -     preporuča obloge, masažu, puštanje krvi, purgative, opijum.



                   br.2 Predavanja za srednju
Elvira Koić             medicinsku školu                                          4
Humoralna teorija karaktera
Krv - Sangviniĉni: povjerljiv, optimistiĉan

Flegma - Flegmatiĉni: spor, ravnodušan

Crna ţuĉ - Melankoliĉni: tuţan

Ţuta ţuĉ - Koleriĉni: iritabilan


                  Hipokratova klasifikacija duševnih bolesti:
                                    Epilepsy
                                     Mania
                                   Melancholia
                                    Paranoia
                                     Hysteria

                                   br.2 Predavanja za srednju
    Elvira Koić                         medicinsku školu        5
MRAĈNI SREDNJI VIJEK
Društvo ima negativan stav prema takvim
bolesnicima.
Smješta ih u dobro čuvane ustanove,
ograničava im se kretanje, grubo se
odvajaju od uobičajene okoline i obitelji
ako su opasni, a ako nisu prepuštani su
sami sebi.




                                br.2 Predavanja za srednju
    Elvira Koić                      medicinsku školu        6
2. Etapa (srednji vijek)
je obilježena praksom zaštite                          Paracelsus (1494-1541)
                                                       ustaje protiv nehumanog
     društva       od      duševnih                    ponašanja prema duševnim
     bolesnika.                                        bolesnicima.
To je počelo još u srednjem vijeku,
     kada su osnivani i leprozoriji
     u XIV stoljeću, a potom u
     17.st. i skloništa za umno
     neizlječive, kakvo je bilo npr.
     bolnica La Salpetriere u
     Parizu iz 1670.g. Drži ih se u
     okovima, pričvršćene uza zid.



                          br.2 Predavanja za srednju
   Elvira Koić                 medicinsku školu                                   7
Tako su postajali lutalicama, prosjacima, seoskim ludama,
      beskućnicima.
Pacijenti su lišeni ljudskog dostojanstva.
Zdravstveno osoblje je imalo ulogu čuvati ih i ograničavati
      njihovu slobodu.

Nije postojalo medicinsko osoblje u psihijatrijskim
     ustanovama.

Vjerovalo se u demonizam, egzorcizam i druge magijsko-
     religiozne postupke u liječenju



ali i u čudotvorna izlječenja, tako je npr. od XIII st. bilo
       poznato flamansko mjesto Gheel, u kom je djelovala
       Sv. Dimfna koja je postala zaštitnica psihičkih
       bolesnika.



                                         br.2 Predavanja za srednju
      Elvira Koić                             medicinsku školu        8
3. Etapa (novi vijek)                                Phillipe Pinel (1745-1826) tvorac
                                                     humanističke psihijatrijske
 obilježena je nastojanjem da se zaštiti i sam
         bolesnik, kojem se humanije                 revolucije (1793. Bicetreu)
         pristupa. Postepeno se formira i
         liječnički stalež. Uvode se neki
         oblici zaštite duševnih bolesnika.
 Ta faza naziva se prvom psihijatrijskom
         revolucijom, a počinje u doba
         francuske revolucije djelovanjem
         psihijatra Pinela, koji je doslovno
         oslobodio duševne bolesnike iz
         lanaca, 1793.g.

 Mada i dalje postoji zanimanje «čuvara
       ludih», oni ipak brinu i o prehrani,
       zdravlju    i   osnovnoj    higijeni
       pacijenata.
 Medicinsko osoblje tog vremena educira se
       upoznavanjem opisa kliničkih slika
       pojedinih duševnih bolesti.


                                        br.2 Predavanja za srednju
     Elvira Koić                             medicinsku školu                            9
U 19.st. postepeno raste zanimanje za duševno zdravlje i poremećaje, koji se
     različito tumače.
Postepeno se razvija psihijatrija kao djelatnost.
Prve bolnice. Azili za duševne bolesnike.




                              br.2 Predavanja za srednju
  Elvira Koić                      medicinsku školu                            10
POVIJEST PSIHIJATRIJE – novi vijek



                      Moritz Romberg ( 1795-1873)-
                         autor prvog prikaza živčanih            Emil Kraepelin ( 1856-1926)-
                         bolesti                                     prva moderna klasifikacija
 Franz Mesmer                                                        duševnih bolesti (1901.),
 (1734-1815)          Guilliaume Douchenn de Boulogne                osobito je proučio
 naučava o hipnozi,        (1806-1875)- prvi je opisao               shizofreniju i manično-
 okultizmu i               mnoge neurološke bolesti, uveo            depresivnu psihozu
 animalnom                 elektroterapiju živčanih bolesti
 magnetizmu                                                      Bleuler uvodi pojam shizofrenije

 Franz Joseph         Jean Martin Charcot (1825-1893)-
                                                                 Morel (1809-1873) i Cesare
 Gall (1758-1828)          istraživanja o histeriji
                                                                    Lombroso (1836-1909)-
 osniva frenologiju                                                 studije o geniju ludilu i
                      Griesinger (1817-1868) – duševne              zločinu, smatraju da su
                          bolesti su bolesti mozga.                 duševne bolesti degenerativni
 Samuel                                                             procesi
 Hahmemann            Westphal (1833-1890), Meynert
 (175-1843)              (1835-1882) i Wenicke (1848-
 osnivač                 1905), istražuju neuropatološke         •psihoanaliza – Sigmund Freud
 homeopatije             osnove duševnih poremećaja              (1856-1936.), Alfred Adler (
                                                                 1870-1937.), Karl Gustav Jung
                                                                 ( 1875-1961.)
                                    br.2 Predavanja za srednju
   Elvira Koić                           medicinsku školu                                           11
Elektrokonvulzivna terapija
i psihokirurgija




                      br.2 Predavanja za srednju
    Elvira Koić            medicinsku školu        12
              4. Etapa razvija se početkom 20.stoljeća, pod utjecajem
                   Sigmunda Freuda, (1856-1939), koji uz svoje učitelje i
                   sljedbenike nastoji proučiti mehanizam nastajanja
                   duševnih poremećaja, kako neurološki, tako i dinamski,
                   promatranjem razvoja.

              Ova faza se naziva drugom psihijatrijskom revolucijom.

              Tada se javljaju i različite druge metode liječenja, npr.
                   Wagner von Jauregg –liječenje progresivne paralize
                   malarijom, Klaesi – liječenje snom; Sakel- liječenje
                   inzulinskim šokovima, Meduna-liječenje kardiazolskim
                   šokovima; Cerletti i Bini –liječenje elektrošokovima;
              Freire Egas Moniz i Antonio Caetano de Abreu – 1935.
                   pokušava operativno liječenje, frontalna lobotomija, kao
                   začetak psihokirurgije.

              Ernest Kretschmer pokušava sastaviti tipološku klasifikaciju.
                   "Građa tijela i karakter"
              Cliford Beers 1908. osniva u SAD Ligu za mentalno
                   zdravlje. tvorac mentalne higijene (knjiga: Duša koja je
                   našla samu sebe)

                   br.2 Predavanja za srednju
Elvira Koić             medicinsku školu                                      13
      Behterev (1857-1927) i            Korsakow (1833-1900) -
      Pavlov (1849-1936) –              duševne bolesti su
      predstavnici                      zapravo tjelesne bolesti
      refleksološke škole.
                                        kod kojih je obolio
                                        živčani sustav. Proučava
Ivan Petrovič Pavlov ( 1849-            demencije.
       1936), fiziologija
- uvjetni refleksi                      Karl Jaspers - "Opća
-      neurofiziološka istraživanja     psihopatologija“
-      patofiziologija                  Adolf Meyer (1866-1950)
-      rad na proučavanju funkcije      - tvorac psiho-biološkog
       endokrinih žlijezda
                                        koncepta u psihijatriji
-      izolacija pojedinih vitamina




Classical conditioning                br.2 Predavanja za srednju
      Elvira Koić                          medicinsku školu        14
POVIJEST PSIHIJATRIJE – 20.st.-III psihijatrijska revolucija

Tada poĉinje i povijest
                                                                            Prije 19.st.
    psihofarmakologije 1903.g.                                                  Laksativi
    otkrićem barbiturata.
                                                                                Opijati
Tretman dubokim snom
                                                                                Purgativi
                                                                                 (hellebore)
   fenitoin sintetiziran 1940.g
   LSD sintetiziran 1943.g.
  Litij otkriven 1949.g. (soli se                                          Bromidi
 uvode 1971.)                                                              Sredinom 1800.g. kao
                                                                           opći sedativ
      klorpromazin (Largactil) .- prvi                                     (Bromide sleep)
      antipsihotik 1952. - Pierre Deniker,
                                                         Morfin
      Henri Laborit i Jean Delay
                                                         Solanacea i belladonna alkaloidi
      Imipramin - pronalazi Robert Khun                  (hiosciamin, hioscin, scopolamin, atropin)
      1957.                                              Kloral hidrat (1832.)
      klordiazepoksid – prvi benzodiazepin               Apomorfin
      (1957)
                                     br.2 Predavanja za srednju
      Elvira Koić                         medicinsku školu                                        15
 5. Etapa se naziva četvrtom psihijatrijskom                  1952.g. Maxwell Jones uvodi načelo
      revolucijom.                                            Terapijske zajednice, osnivaju se
                                                              dnevne i vikend bolnice, razvija se
                                                              psihijatrija u zajednici.
Karakterizira je pojava socijalne psihijatrije,               1946.g. Joshua Bierer (1091-1984)
      koja uviđa društveni aspekt duševnih                    uvodi u Londonu Dnevnu bolnicu
      bolesti, tj. međusobnu svezu i faktore                   Uspostavljaju klasifikacije duševnih
      sredine koji djeluju kao uzročnici                      bolesti i dijagnostički kriteriji
      bolesti.                                                ...otkrivaju se brojni novi
                                                              psihofarmaci...i psihoterapijske metode
Na prvom je mjestu postupak prema bolesniku,                  liječenja duševnih bolesnika.
      liječenje i njega duševnog bolesnika s
      jednim ciljem da se on što brže vrati u
      normalnu okolinu. Rehabilitacija i
      pozitivna terapijska atmosfera su važni
      oblici zaštite duševnog bolesnika.

Javljaju se subspecijalizacije u psihijatriji.



                                        br.2 Predavanja za srednju
       Elvira Koić                           medicinsku školu                                       16
    Psihijatrija u Hrvatskoj 1.
   Počeci stvaranja psihijatrijskog                        Razdoblje od osnutka Neuro-
    identiteta                                               psihijatrijske klinike
                                                             Medicinskog fakulteta
   1802.g. u Zadru je osnovana komisija                     Sveučilišta u Zagrebu do
    koja je imala zadatak da za zadarsko                     početka diferencijacije u neuro-
    područje izradi pravilnik o radu bolnica                 psihijatriji
    i hospitalizaciji rnentalnih bolesnika.
                                                            1918.g. Sveučilišnim zakonom
   1804.g. u Zagrebu je otvorena nova                       određeno je da se na Medicinskom
    bolnica u čijem se dvorištu nalazio                      fakultetu u Zagrebu mora predavati
    odjel za mentalne bolesnike.                             hrvatskim jezikom, a prihvaćen je i
   1835.g. otvorena riječka bolnica s                       nastavni plan Medicinskog
    psihijatrijskim odjelom                                  fakulteta u Beču u sklopu kojeg je
   1879.g. otvoren Zavod za umobolne -                      propisano da se na V. godini
    Stenjevec                                                slušaju neuropatologija i
   1885.g. otvorena bolnica za duševne                      psihijatrija,
    bolesnike u Šibeniku                                    1921.g. osnovana Neuro-
   Prvi liječnici sa završenom                              psihijatrijska klinika Medicinskog
    specijalizacijom iz psihijatrije: dr. Aurel              fakulteta- prvi predstojnik
    Zlatarević i dr. Karlo Forenbacher.                      prof.dr.Mihailo Lapinskij.


                                       br.2 Predavanja za srednju
    Elvira Koić                             medicinsku školu                                       17
    Psihijatrija u Hrvatskoj 2.
   Razdoblje diferencijacije do                             Razdoblje osamostaljenja
    osamostaljenja psihijatrije kao                           psihijatrije.
    samostalne medicinske discipline
                                                             1971.g. osnivanje Psihijatrijske
   Nakon Drugog svjetskog rata razvija                       klinike Medicinskog fakulteta u
    se proces diferencijacije neuro-
    psihijatrije na psihijatriju i neurologiju.               Zagrebu i uspostavljanje psihijatrije
                                                              kao samostalnog predmeta u
   Otvaranje novih psihijatrijskih bolnica :
    Popovača 1934.g., Ugljan 1954.g.,                         dodiplomskoj nastavi.
    Rab, Jankomir, 1958.g.                                   1975.g., izdvajanje psihijatrije kao
   Osnivanje Medicinskog fakulteta u                         samostalne specijalizacije
    Rijeci 1955.g. s Neuro-psihijatrijskom                   Otvaranje poslijediplomskih studija
    klinikom.                                                 iz područja psihijatrije, te osnivanje
   Istaknuti rad na području biologijske                     specijaliziranih psihijatrijskih
    psihijatrije prof.dr.Radoslav Lopašić,                    časopisa, 1992.
    prof.dr. Nikola Peršić- socijalna
    psihijatrija, prof.dr. Vladimir Hudolin -                1992.g. utemeljeno Hrvatsko
    alkoholizam i druge ovisnosti,                            psihijatrijsko društvo čiji je prvi
    prof.dr.Stjepan Betlheim-                                 predsjednik prof.dr.Vasko
    psihoterapija.                                            Muačević


                                       br.2 Predavanja za srednju
    Elvira Koić                             medicinsku školu                                       18
BUDUĆNOST PSIHIJATRIJE



        Mr.sc. Elvira Koić, dr.med.
tijekom 20. stoljeća
   Sigmud Freud –                                 terapijski milje
    psihoanaliza,                                  deinstitucionalizacija
    metapsihologija
                                                   kognitivna i
                                                    bihevioralna
   biopsihosocijalna paradigma
    transformira psihijatriju u
                                                    psihoterapija
    pokret za mentalno zdravlje                    teorija sistema i
    u zajednici                                     kibernetika
                                                   koncept selfa
   litij, antihistaminici,
    antidepresivi, antipsihotici                   otkrića biologijske
                                                    psihijatrije
                                                   genetski iţinjering
                                                   znanost o mozgu
                               br.2 Predavanja za srednju
    Elvira Koić                     medicinsku školu                         20
psihofarmakologija
                                                           razvoj novih psihofarmaka npr.
     u posljednjim desetljećima u                          specifiĉnih za subtipove
      kliniĉkoj je uporabi više potentnih i                 receptora u odreĊenim
      specifiĉnih medikamenata                              moţdanim regijama
      npr. Anafranil-clomipramin, SSRI
      (za OKP, distimije i depresivne
      poremećaje), clozapin (za negativne                  molekularna biologija npr.
      simptome shizofrenije)                                tehnike za oznaĉavanje
                                                            receptora ubrzava razvoj
     inkorporacija u psihijatriju                          farmakologije
      medikamenata koji se tradicionalno
      primjenjuju u drugim disciplinama
      (npr. valproat, carbamazepin                         transplantacija moţdanih
                                                            elemenata ukljuĉujući
                                                            psihoaktivne genetiĉke
     potreba za odobrenjem uporabe                         fragmente u odraslim stanicama
      nekih farmaka (npr.
      psihostimulansa)
                                                           inovacije kod puta
     polifarmacija, polipragmazija                         medikamenata koji se
                                                            raspodjeljuju u dijelovima
                                                            mozga

                                      br.2 Predavanja za srednju
    Elvira Koić                            medicinsku školu                                  21
dijagnostika                                                         subkategorije dijagnoza –
                                                                      kontinuirana proliferacija
                                                                      dijagnostiĉkih kategorija traţi
    kliniĉari će birati rang intervencije na                         pomoć kompjutera
     nov naĉin

    U podruĉju dijagnostike moţe se                                 nove osi psihijatrijskih
     oĉekivati otkriće bioloških markera                              dijagnoza
     bolesti ili markera predviĊanja
     terapijskog odgovora.                                           i nove grupe sindroma
    biološki markeri kao put za predikciju
     labilnosti za bolest,
    monitoring uspješnosti tretmana i za
                                                                     povratak dijagnostiĉkoj
     izbor specifiĉne intervencije                                    tradiciji po Hipokratu – opis
                                                                      kompleksnih stanja
     Brain imaging tehnike premjestit će se u                         individualnih pacijenata,
     rutinsku kliniĉku praksu kao indikatori                         ali sa psihofarmakološke
     za praćenje terapijskog procesa.                                 perspektive a ne psihoterapijske

    kemijski i elektrofiziološki testovi,                           pozornost anamnestiĉkim
                                                                      detaljima
    (ontološki lapsometar Walkera Percya)

                  Genetski profil mogao bi se takoĊer koristiti za
                      predviĊanje uspješnosti pojedinih terapijskih
                      intervencija.

                                             br.2 Predavanja za srednju
    Elvira Koić                                   medicinsku školu                                       22
tretman                                     kozmetiĉka
                                             psihofarmakologija
   uspješnost tretmana                      (primjena
                                             psihofarmaka za
    mnogih psihijatrijskih                   promjenu normalnog)
    poremećaja, mijenja
    definiciju zdravlja i
    bolesti                                 utjecaj na raspoloţenja
                                             i socijalno
                                             funkcioniranje zdravih
   tretman                                  ljudi
    subsindromalnih stanja
                                            razlikovanje uporabe i
   etiĉka pitanja                           zlouporabe
                                             psihofarmaka

                         br.2 Predavanja za srednju
    Elvira Koić               medicinsku školu                         23
psihoterapija
      psihoterapija se mijenja od duge u kratku i od
      individualno-psihološke u grupnu.

      Preferiraju se kognitivne i bihevioralne tehnike

     interpersonalna istraţivanja Geralda Klermana i
      dialectical-behavioral therapija

     konceptualna i kliniĉka integracija psihoterapijskih i
      psihofarmakoloških istraţivanja

     kvantificirati monitoring
                          br.2 Predavanja za srednju
 Elvira Koić                   medicinsku školu                24
prevencija                                             Napredak u genetici otvorio je velike
                                                       mogućnosti u preveniranju mentalnih
                                                       poremećaja;
        profilaktiĉka medikacija u                    nastavak profiliranja sve savršenijih
         definiranim stanjima (npr.                    psihofarmaka;
         prevencija postpartalne                       napredak kompjutorizacije i
         psihoze)
                                                       molekularne biologije (karakteriziranje
                                                       receptora) – razvoj bioloških
        patologija i prevencija                       intervencija
         psihiĉke traume, stresnih
         stanja                                        - transplantacija dijelova ili čestica
                                                       mozga, uvođenje psihoaktivnih genskih
                                                       fragmenata u odrasle stanice i inovacije
                                                       u putovima medikacije (izravno u
       Nova etička pitanje: je li                     bolesne dijelove mozga).
        prevencija uvijek humana ili
        može dovesti i do                             Najkontroveznija će vjerojatno biti
        dehumanizacije (npr. proces                   profilaktiĉka primjena antidepresiva
        žalovanja)                                    i antipsihotika u depresiji i
                                                      shizofreniji.
                                       br.2 Predavanja za srednju
         Elvira Koić                        medicinsku školu                                  25
trendovi
                                                              Razvoj neuroznanosti
    progres psihofarmakologije, baziĉna i                    može dovesti i do
     kliniĉka istraţivanja                                    značajnih promjena u
                                                              edukaciji psihijatara,
    uzroke mentalnih bolesti istraţuju se u
     disciplinama kao što su genetika,
     infektivne bolesti, endokrinologija,                     novih subspecijalizacija,
     imunologija
                                                              ali i do izdvajanja nekih
    odnos spola i psihofarmakologije
                                                              do sada ekskluzivno
    utjecaj spola, rase, etniĉke pripadnosti                 psihijatrijskih bolesti iz
     u optimizaciji psihijatrijske skrbi                      psihijatrije i podvođenja
                                                              pod druge specijalnosti.
    kompjuterski asistirane konzultacije

    algoritmi postupanja


                                 br.2 Predavanja za srednju
    Elvira Koić                       medicinsku školu                                     26
     TEMELJNA NAĈELA ZDRAVSTVENE REFORME
                                                                      Prof. P.Filaković,
                                                                      Predavanja za studente medicine
1.      Službe za zaštitu mentalnog
        zdravlja moraju biti postavljene
        unutar društvene zajednice;
                                                            Poštovati ljudska prava
                                                            duševno poremećenih osoba;
2. Osnovni pristup mora biti
      psihosocijalna rehabilitacija uz
      psihofarmakološki tretman;                            deinstitucionalizacija u
                                                            psihijatriji;
3. Strategija mentalnog zdravlja
       neizbježno podrazumijeva
       uključivanje pacijenta i njegove
                                                            nacionalna politika zaštite
       obitelji.                                            duševnog zdravlja.

4. Primarna zdravstvena zaštita je
       najvažnija komponenta sustava
       zaštite mentalnog zdravlja.



                                         br.2 Predavanja za srednju
     Elvira Koić                              medicinsku školu                                      27

								
To top