Docstoc

Predavanje_5_dokumentacija - Pomorski fakultet u Splitu - Home

Document Sample
Predavanje_5_dokumentacija - Pomorski fakultet u Splitu - Home Powered By Docstoc
					Brodovi u opasnosti
Sprječavanje onečišćenja
/zagađenja s plovnih objekata


                         Poglavlje 5
U slučaju brodova u opasnosti, može se razmotriti nekoliko
   mogućih rješenja. Na primjer:

   prekrcati brod,
   potopiti brod,
   zapaliti brodski teret,
   djelovati na neki drugi način.
Prekrcaj broda

Prekrcaj broda u većini slučajeva nije složen, ako brod nije u
   opasnosti i uglavnom su to rutinski poslovi. Odluka o prekrcaju
   ovisi o:
     vrsti broda,
     sposobnost prekrcajne opreme i broda koji prima teret
     sposobnost djelatnog osoblja


Odluku o prekrcaju brodskog tereta donosi brod s kojeg se
  prekrcava i brod na koji se prekrcava, te se mora uzeti u obzir
  spomenute parametre, kao i podatke iz izvora:
     vlasnik broda,
     brodski menadžment,
     zapovjednik broda,
     osiguravajuće društvo
Sredstva kojima možemo prekrcati brod:
     sredstva dostupna na brodu,
     korištenjem broda za spašavanje.

Gdje uskladištiti prekrcanu kemikaliju:
     u drugi brod koji je opremljen za prijevoz te vrste tvari,
     u uljni prekrcivač (sposoban za samostalnu plovidbu tj. bez tegljača,
      opremljenog vlastitim pumpama kao i sigurnosnim sustavom),
     u spremišta barže (teglenice),
     u spremišta na kopnu (ako postoji propisan cjevovod za transport tvari na
      kopno).

Ako brod prevozi kemikalije, najvažnije je:
     zaustaviti izljev,
     prepumpati preostale kemikalije u drugi tank ili neki drugi skladišni prostor
      broda u opasnosti,
     prepumpati preostale kemikalije u drugi brod.
Potrebno je poznavanje osnovnih sigurnosnih uvjeta:
      svojstva kemikalija s kojima se dolazi u doticaj u svrhu procjenjivanja rizika
      problema nekompatibilnosti između prekrcavanih tvari i opreme
      sposobnost održavanja stabilnosti i plovnosti broda koji se prekrcava
      kvalitetu zraka unutar i van broda, koju možemo dobiti neprekidnom
       kontrolom kvalitete zraka na palubi i u unutrašnjosti broda – inertiranje
       zbog smanjenja rizika od eksplozije (80% N2, 13% CO2 i manje od 5%
       kisika)

Prije same operacije prekrcaja tereta treba uzeti u obzir različite
   opasnosti:
 u svezi s trenutnim stanjem broda u opasnosti:
      ako je brod prevrnut,
      ako brod tone,
      ako je brod oštećen,
      ako je brod izgubio svu ili dio sposobnosti manevriranja, pogona...
   u svezi s prevoženom kemikalijom:
       opasnost od trovanja (posebno udisanjem),
       opasnost od požara,
       opasnost od eksplozije,
       problem kompatibilnosti između kemikalija, prekrcajne opreme i materijala
        skladišta koja primaju prekrcanu kemikaliju


   u svezi s uvjetima okoliša:
       gdje se brod nalazi,
       uvjete pomorskog prometa,
       klimatske i morske uvjete,
       odgovarajući prostor za djelovanje.

Tegljenja broda u opasnosti do mjesta gdje se prekrcajne operacije mogu izvršiti
   na uobičajen način (luka, mirno more, zaštićeno područje) može biti korisno u
   svrhu uklanjanja zagađivača sa gospodarski i ekološki osjetljivog područja.
Potapanje broda

Odluka o potapanju broda može se donijeti nakon što je uvrđeno
  da je nemoguće otegliti, prekrcati ili usidriti brod u opasnosti, te
  da brod u opasnosti predstavlja prijetnju, kao i činjenica da će
  potapanje broda umanjiti tu prijetnju i neće stvoriti veći problem
  kada brod bude potopljen.

Prijetnje koje bi mogle opravdati potapanje broda su:
 opasnost od zagađenja ili eksplozije u slučaju dodira kemikalije sa
   zrakom, npr. ukapljeni plinovi koji u slučaju potapanja imaju
   neznatan utjecaj na okoliš,
 eventualna opasnost koju brod u opasnosti može predstavljati za
   ostali pomorski promet.
Spaljivanje tereta

Mogućnost spaljivanja tereta valja razmotriti ukoliko:
 je nemoguće prekrcati ili otegliti brod,

 želimo izbjeći trajni oblik onečišćenja (kao što je izljev nafte),

 želimo potopiti brod koji sadrži tvari opasne za morski okoliš,

 želimo smanjiti rizik od eventualnog zagađenja smanjujući
  količinu zagađivača u vodi.

Međutim, ova tehnika uklanjanja onečišćenja primjenjuje se vrlo
  rijetko, u slučajevima gdje se utvrdi da je to jedina mogućnost.
  Ona do sada u pravilu nikad nije bila primijenjena u slučajevima
  pružanja pomoći kod prevoženja kemikalija.
Pospješivanje izlijevanja
Kod rješavanja posljedica izljeva kemikalija u more postoji i
  mogućnost probijanja oplate broda zbog pospješivanja izlijevanja
  zbog:
 možemo izbjeći isprekidan izljev koji stvara brojne male mrlje -
  pospješivanja stvaranja tankog sloja zagađivača na površini mora
  - bolje obiranje zagađivača,
 onemogućavanja potonuća zagađivača na dno ako brodu prijeti
  opasnost od potapanja - ako je brod već potonuo, probijanje
  oplate će omogućiti isplivavanje kemikalije na vodenu površinu,
 pospješivanje isparavanja, otapanja ili raspršivanja zagađivača u
  okolišu.
Sprječavanje zagađenja mora s brodova
MARPOL 73/78:
 Sprječavanje onečišćenja uljima

 Sprječavanje zagađenja štetnim tekućim tvarima

 Sprječavanje zagađenja štetnim tvarima koje se prevoze morem u
  pakiranom obliku
 Sprječavanje zagađenja sanitarnim otpadnim vodama

 Sprječavanje zagađenja smećem

 Sprječavanje zagađenja emisijom štetnih plinova
Sprječavanje onečišćenja uljima

   Tankeri za ulja:
       Tankovi odvojenog balasta – posebni tankovi za balast – ne koristi
        tankove za teret kao balastne tankove
       Konstrukcija dvostrukog trupa – cjelokupna duljina tanka za teret zaštićuje
        se balastnim tankovima
       Tankovi za mješavine (slop tankovi) – sabire ostatke mješavina od ispiranja
        tankova
       Ograničenje veličine i rasporeda tankova tereta
       Sustav za pranje sirovom naftom
       Sustav za posušivanje
       Cjevovodi za balast
Na ostalim brodovima:
     Uređaj za odvajanje ulja od vode (separator) – kaljuža u strojarnici smije se
      prazniti ako je sadržaj ulja manji od 15 ppm
     Sustav za upravljanje i nadziranje ispuštanja uljem onečišćene balastne
      vode i tekućina za ispiranje tankova
     Sustavi cjevovoda za pretakanje i ispuštanje zauljene vode – svaki brod
      mora imati cjevovod za pretakanje zauljene vode iz strojarskih prostora u
      opremu za prihvat (na kopnu) – međunarodna priključnica mora se nalaziti
      na oba boka broda
     Kaljužni tankovi – svaki brod veći od 400 BRT – za odlaganje ostataka ulja
      – prema MARPOLu – na oba boka priključnica za pražnjenje
Sprječavanje zagađenja štetnim tekućim tvarima

   Tankeri za kemikalije
   Oprema za sprječavanje zagađenja:
       Sustav za prozračivanje
       Oprema za pranje tankova tereta
       Sustav za upravljanje i nadziranje ispuštanje ostataka štetnih tekućih tvari
       Sustavi za ispuštanje ostataka štetnih tekućih tvari
       Sustavi tereta
       Podvodni ispusti
   Prijevoz i ispuštanje uljima sličnih tvari
Sprječavanje zagađenja sanitarnim otpadnim vodama
Prema MARPOL-u – oprema za sprječavanje zagađenja:
     Uređaj za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda
     Sabirni tankovi
     Instrumenti za nadzor i upravljanje


Sprječavanje zagađenja štetnim tvarima koje se prevoze
   morem u pakiranom obliku
Prema Popisu opasnih tvari u pomorskom prometu (International
   Maritime Dangerous Goods Code IMDGS) - njihov se prijevoz
   zabranjuje osim ako je to u skladu s odredbama MARPOLa
Sprječavanje zagađenja smećem
Svaki brod mora imati jedan od uređaja:
       Za spaljivanje otpada (incinerator)
       Za sakupljanje smeća – ugrađuju se u brodsku konstrukciju i moraju biti
        od čelika
       Za obradu smeća – za usitnjavanje i zbijanje smeća (na min 12 puta manji
        obujam)


Brodske svjedodžbe prema MARPOL konvenciji
   Međunarodna svjedodžba o sprječavanju onečišćenja uljem – IOPP
    (International Oil Pollution Protection)
   Svjedodžba o sprječavanju onečišćenja fekalijama
   Svjedodžba o sprječavanju onečišćenja smećem
Knjiga o uljima (Oil record book)
Prema konvenciji svaki tanker veći od 150 BRT-a i svaki brod veći
   od 400BRT-a, svaki brod u međunarodnoj plovidbi, te svi
   brodovi veći bez obzira na tonažu ako kao pogonsko gorivo
   koriste ulje. Za hrvatske brodove izdaje je Hrvatski registar
   brodova.
Vodi je osoblje stroja - podatke o ukrcanom i utrošenom gorivu,
   mazivu, stanju kaljuža, strojarnice i o postupcima s otpadnim
   uljima.
U koliko se podaci o potrošnji goriva i ostatku taloga ne slažu s
   podacima unesenim u knjigu, brod plaća kaznu prilikom lučkih
   pregleda.
Tankeri za ulja moraju voditi i Knjigu o uljima drugi dio - vodi je
   osoblje palube - podaci o ukrcanom teretu, razmještaju tog tereta
   po tankovima, o njegovom premještanju i iskrcaju.
Podatke koje valja unositi svrstani su u 9 skupina:
    Balastiranje ili pranje tankova goriva
    Izlijevanje nečistog balasta ili vode za pranje tankova
    Skupljanje i uklanjanje uljnih ostataka
    Neautomatizirano ispuštanje izvan broda ili uklanjanje kaljužne vode koja
     se skuplja u strojarskom prostoru
    Automatizirano ispuštanje izvan broda ili uklanjanje kaljužne vode koja se
     skuplja u strojarskom prostoru
    Stanje sustava za nadzor i upravljane ispuštanjem ulja
    Slučajna ili druga izvanredne ispuštanja
    Krcanje goriva ili tereta ulja za podmazivanje
    Dodatni radni postupci i općenite primjedbe
Knjiga o smeću
Mora je imati svaki brod veći od 400 BRT-a, te brodovi ovlašteni za
  prijevoz više od 15 putnika (duže od 1 sata). Za naše brodare
  izdaje je i ovjerava Hrvatski registar brodova.
Smeće se na brodu mora skupiti i skladištiti, a odlaže su u lučke
  uređaje za prihvat. Prema MARPOL-u mora se upisati svako
  odlaganje smeća s broda. Uz knjigu potrebno je držati
  pohranjene i priznanice o predanom smeću u lukama. Potvrde se
  čuvaju najmanje 2 godine, kako bi u svakom trenutku bile
  dostupne za pregled lučkim vlastima.
Smeće je razvrstano u 5 kategorija:
     Plastika
     Plutajuće daske i ambalaža
     Usitnjeni papir, krpe, staklo, metal, boce, posude i dr.
     Otpaci hrane
     Pepeo
Brodski plan u slučaju opasnosti od onečišćenja uljem SOPER
Mora imati svaki tanker veći od 150 BRT-a i svaki brod veći od 400 BRT-
     a. Plan predstavlja vodič zapovjedniku o postupanju u kritični
     situacijama na logičan i brz način.
Sadržaj brodskog plana ne može se mijenjati bez suglasnosti mjerodavnih
     tijela u državi. Brodski plan je napisan dvojezično, na hrvatskom i
     engleskom jeziku.

Brod mora obavezno uspostaviti vezu s pomorskim službama države u
    čijim teritorijalnim vodama se dogodio incident (s najbližom
    državom ako se radi o međunarodnim vodama).
Zapovjednik mora poslati izvješće o incidentu pomorskim službama
    države, te svim zainteresiranim stranama (brodar, osiguravatelj...).
Brodska posada postupa prema Planu – rasporedi i upute za svakog člana
    posade u raznim situacijama.
Plan sadrži:
 Obavezne zahtjeve: prema MARPOL-u:
       Opis načina na koji zapovjednik mora prijaviti incident
       Popis osoba i službi s kojima se mora uspostaviti veza
       Detaljan opis radnji i postupaka radi smanjenja ili primjerenog nadziranja
        istjecanja ulja
       Uputa o postupanju u uspostavljanju i održavanju veze s obalnim
        službama radi usklađivanja


   Neobavezne zahtjeve – postavljaju ih zainteresirane strane, a
    odnose se na vođenje zapisnika o događaju, spašavanju broda i
    tereta...
Sustav upravljanja sigurnošću i zaštite okoliša na brodu (SUS)
- Pravilnik brodara
sustav uspostavljen na hrvatskim brodovima određene kompanije
   sukladno:
Osnovne definicije

Opasne okolnosti su sve one okolnosti pri kojim, prema mišljenju zapovjednika,
  postoji ili bi mogla postojati opasnost po sigurnost broda i ljudi na njemu ili
  opasnost onečišćenja mora i okoliša.

Opasni događaj je svaki događaj koji bi svojim daljnjim razvojem mogao
  dovesti do pomorske nezgode i/ili teže povrede osoba na brodu.

Pomorska nezgoda je svaki neočekivani događaj koji ima za posljedicu ozlijede
  ili stradavanje osoba, štetu okolišu, brodu ili teretu.

Odgovornost za primjenu je ustanovljena odgovornost zapovjednika,
  upravitelja stroja, časnika palube i posade da djeluju sukladno utvrđenim
  postupcima SUS-a.
Odgovornost za primjenu SUS-a na brodu
Zapovjednik broda odgovoran je za sigurnost ljudi, broda i zaštite okoliša, te
   posebice za provedbu svih mjera propisanih SUS-om
Upravitelj stroja odgovoran je zapovjedniku za tehničku ispravnost uređaja i
   strojeva, za rad posade stroja i primjenu postupaka SUS-a
Časnik plovidbene straže odgovoran je zapovjedniku da tijekom obnašanja
   plovidbene straže i svojom dužnosti shodno radnom mjestu primjenjuje sve
   mjere sigurnosti propisane SUS-om
Član posade palube i opće službe odgovoran je zapovjedniku da tijekom
   obavljanja svoje dužnosti shodno radnom mjestu primjenjuje sve mjere
   sigurnosti propisane SUS-om
Časnik plovidbene straže za stroj odgovoran je upravitelju stroja za tehničku
   ispravnost uređaja i strojeva, za rad posade stroja i primjenu postupaka SUS-a
Član plovidbene straže za stroj odgovoran je časniku stroja i upravitelju stroja za
   primjenu svih mjera sigurnosti navedenih u SUS-u.
Opća ovlaštenja i odgovornosti zapovjednika

1.   Zapovjednik upravlja brodom i prema zakonski ovlaštenjima svim ljudima
     na brodu i svim operacijama broda na moru i u luci. Svoja krajnja ovlaštenja
     upravljanja brodom on ne može prenijeti na druge časnike

2.   Zapovjednik mora pomagati i surađivati sa svim državnim organima koji
     službeno dođu na brod

3.   Zapovjednik mora izraditi Raspored za uzbunu prema Pravilima za tehnički
     nadzor pomorskih brodova HRBa shodno broju članova posade i
     sredstvima na brodu

4.   Zapovjednik mora čestim vježbama osposobiti posadu za odgovarajuće
     akcije. Sve takve vježbe potrebno je unijeti u brodski dnevnik i posebne
     kontrolne (check) liste, koje se redovito dostavljaju u sjedište brodara
Plovidba i dnevno upravljanje brodom

1.   Zapovjednik je odgovoran za sigurnu plovidbu broda uzimajući
     u obzir sigurnost posade, broda, tereta i zaštite okoline
2.   Zapovjednik mora osobno upravljati brodom svaki put kada je
     sigurnost broda u opasnosti
3.   Zapovjednik mora pregledati brod tjedno, a rezultate pregleda
     upisuje u Brodski dnevnik
4.   Zapovjednik mora svaka 4 mjeseca pregledati brod i poslati
     izvješće o stanju i održanju broda
5.   Zapovjednik mora svakodnevno kontrolirati Brodski dnevnik, a
     ostale dnevnike najmanje jednom mjesečno
Uvježbavanje za djelovanja u slučaju opasnosti

Zapovjednik na obrascu “Plan vježbi i obuke časnika i članova
  posade” upisuje svaku vježbu i obuku tijekom tekućeg mjeseca.
  Zapovjednik je dužan planirati i obaviti slijedeće vježbe:
     Napuštanje broda
     Čovjek u moru
     Požar na brodu
     Onečišćenje mora
     Prodor vode

Smotre i vježbe
Zapovjednik je odgovoran da se smotre i vježbe provode prema
  zahtjevima konvencija, a bilješku o provedenoj vježbi zapisuju u
  Brodski dnevnik. Izvješće o provedenim vježbama sastavlja
  inspektor broda.
Predaja zauljenih voda i otpada
Zauljene vode su vode koje u sebi sadrže makar i tragove ulja iznad 15 ppm. Za
   provedbu ovog postupka odgovoran je zapovjednik broda, a za primjenu
   postupka upravitelj stroja.
Za predaju smeća odgovoran je časnik palube. Svaki član posade odgovoran je za
   postupanje s otpadom (pravilno pakiranje, odlaganje na brodu ili obali)

Izvješća i bilješke
Nakon svakog prekrcavanja zauljenih voda i predaje smeća zapovjednik upisuje u
   Brodski dnevnik.
U Knjigu o uljima upravitelj upisuje količinu predanih zauljenih voda, te
   pohranjuje potvrdu o predočenoj zauljenoj vodi koju izdaje ustanova, koja je
   ovlaštena za preuzimanje zauljenih voda.
Predaja smeća evidentira se u Knjizi o smeću zajedno s zaprimljenom potvrdom
   o predanom smeću. Ukoliko se svakodnevno ne prima potvrda potrebno je
   zatražiti zbirnu potvrdu za tekući mjesec i pohraniti je u Knjizi o smeću.
Postupak predaje zauljenih voda
 Tijekom pripreme kao i za vrijeme predaje moraju se poduzeti sve mjere
  propisane “Brodskim planom u slučaju zagađenja mora uljem” kao i
  postupak za slučaj nezgode “Onečišćenje mora”

Postupak predaje otpada
 Sve službe na brodu koje proizvode otpad moraju biti upoznate s načinom
   pakiranja i njegova odlaganja na brodu, te sankcijama u slučaju nepoštivanja
   propisa
 U lukama se otpad predaje ovlaštenim službama s tim da se zadrži kopija
   ovjerene predaje otpada
 U lukama gdje nije omogućena predaja otpada ovlaštenim službama on se
   odlaže u za to postavljene kontejnere na obali. Ukoliko odgovorna služba nije
   postavila kontejner, zapovjednik je tada dužan pozvati rukovoditelja linije radi
   uskladištenja otpada
Postupak na brodu u slučaju opasnosti za ljude, brod i/ili
okoliš
Zapovjednik prvo obavještava posadu, potom uzbunjuje zadužene službe na
   kopnu.
Brodska posada za djelovanje u opasnosti utvrđena je brodskim Rasporedom za
   uzbunu kojeg prema sastavu posade i Tehničkim pravilima HRBa utvrđuje,
   procjenjuje učinkovitost i ovjerava zapovjednik.

Prijavljivanje pomorske nezgode ili opasnog događaja
U slučaju opasnosti onečišćenja okoliša zapovjednik je dužan izvijestiti najprije
   Lučku kapetaniju, te potom nadležni Centar za zaštitu od onečišćenja,
   sukladno zahtjevima konvencije MARPOL 73/78. Pored obvezatnog
   prijavljivanja Lučkoj kapetaniji zapovjednik je za svaku pomorsku nezgodu u
   roku 24 sata dužan sastaviti izvješće s kritičkim osvrtom
Izvješća i bilješke
Zapovjednik mora zapisati bilješke u Brodski dnevnik i popuniti obrasce koji se
   zahtijevaju zakonskim propisima (Prijava pomorske nesreće broda...), te
   sastaviti cjelovito izvješće o događaju (za kompaniju).
Pitanja za ponavljanje
1.    Koje sve mogućnosti djelovanja postoje ukoliko brod predstavlja opasnost za
      okoliš?
2.    Kad se donosi odluka o potapanju broda?
3.    Kad se donosi odluka o spaljivanju broda?
4.    Zašto se nekad nastoji pospješiti izlijevanje s brodova?
5.    Navedite opremu i konstrukcijska rješenja na tankerima za sprječavanje zagađenja
      mora uljima!
6.    Navedite opremu na brodovima namijenjenu sprječavanju zagađenja mora uljima!
7.    Navedite uređaje za zbrinjavanje smeća na brodovima.
8.    Koje tri svjedodžbe mora posjedovati brod prema MARPOLu?
9.    Što se upisuje u Knjigu o uljima – dio 1? Koji brodovi moraju posjedovati Knjigu o
      uljima – dio 2 i što se u njega upisuje?
10.   Što se upisuje u knjigu o smeću?
11.   Što sadrži brodski plan intervencije u slučaju onečišćenja?
12.   Nabrojite ovlaštenja i odgovornosti zapovjednika prema SUSu!
13.   Tko je na brodu odgovoran za predaju zauljenih voda i smeća i u koje se sve
      brodske dokumente predaja upisuje?
14.   Kako teče postupak na brodu u slučaju opasnosti za ljude, brod i/ili okoliš, koga je
      zapovjednik dužan izvijestiti i koje dokumente je obavezan ispuniti nakon događaja?

				
DOCUMENT INFO
Shared By:
Categories:
Tags:
Stats:
views:215
posted:7/2/2010
language:Croatian
pages:35