Docstoc

Studija izvodljivosti - FFRi Web - Naslovnica

Document Sample
Studija izvodljivosti - FFRi Web - Naslovnica Powered By Docstoc
					Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                               Studija izvodljivosti



3. STUDIJA IZVODLJIVOSTI


3.1. Obrazloţenje inicijative za osnivanjem Akademije primijenjenih umjetnosti
     Sveučilišta u Rijeci

         Godina 1963. oznaĉava poĉetak djelovanja Odsjeka za likovni odgoj i likovne umjetnosti
tadašnje Pedagoške akademije u Rijeci. Dvogodišnji studij na toj pedagoškoj instituciji bio je
nuţan kako bi se mogli obrazovati nastavnici likovnog odgoja toliko potrebni novim programima
u osnovnim školama. Takav naĉin studiranja djeluje sve do 1976. godine, kada se pokreće
inicijativa za osnivanjem ĉetverogodišnjeg studija, zasnovana na realnim potrebama dodatnog
obrazovanja u podruĉju likovne kulture. Uoĉava se i potreba za školovanim kadrom koje će isto
tako biti obrazovano i u podruĉju povijesti umjetnosti.

        1978. zapoĉinje nastava na novom, ĉetverogodišnjem studiju na Pedagoškom fakultetu
Sveuĉilišta u Rijeci. Odsjek je u svojem djelovanju doţivio više transformacija. Godine 1998.
preimenovanjem fakulteta u Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Rijeci Odsjek doţivljava nove
transformacije. Odsjek za likovne umjetnosti 2003. godine donosi odluku o formiranju
zasebnoga Odsjeka za povijest umjetnosti i o odvajanju studija likovne kulture u zasebnu
ustanovu tipa akademije.

         Prva inicijativa oko osnivanja Akademije likovnih umjetnosti u Rijeci zapoĉeta je 1994.
godine te su tada uĉinjene sve pripremne radnje kako bi se to moglo i provesti. Planovima i
programima analiziran je realan okvir mogućega djelovanja buduće ustanove te je nova
inicijativa za pokretanjem samostalne ustanove zapoĉela 2002. godine.

        Godine 1978. zapoĉinje realan i opravdani razvoj Odsjeka za likovne umjetnost.
Sustavnim educiranjem i zapošljavanjem vlastitih znanstvenika i umjetnika s ovoga podruĉja
stjeĉu se zrele osnove za ozbiljan rad na podruĉju visokoškolske djelatnosti u podruĉju likovnih
umjetnosti. Danas na Odsjeku za likovne umjetnosti djeluje 38 nastavnika; sedam redovitih
profesora, ĉetiri izvanredna profesora, devet docenata, jedan viši asistent, jedanaest asistenata te
dva znanstvena novaka.

        Odsjek za likovne umjetnosti i Odsjek za primijenjene umjetnosti danas obrazuju kadrove
nuţne za rad u osnovnim i srednjim školama te djeluje na osposobljavanju svojih diplomanata da
pristupe poslijediplomskim studijima na likovnim akademijama u Sloveniji, Italiji, Velikoj
Britaniji, Americi i drugdje. Diplomirani studenti Odsjeka za likovne umjetnosti uspješno
upisuju i završavaju magistarske i doktorske studije iz povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i svijetu.
Jedan dio diplomiranih studenata Odsjeka za likovne umjetnosti danas ĉini znanstveno-nastavni i
umjetniĉko-nastavni kadar Odsjeka za likovne umjetnosti te Odsjek tako sustavno gradi svoj
visokoobrazovni kadar.

       Znanstvenici i umjetnici Odsjeka za likovne umjetnosti dobitnici su brojnih nagrada i
priznanja za svoj rad - regionalnoga, drţavnoga i meĊunarodnoga znaĉaja.

        Razvoj Odsjeka nailazio je na odreĊene prostorne poteškoće tijekom svoga postojanja.
Od 1994. taj se problem sustavno rješava. Odsjek sada djeluje na tri lokacije; na lokaciji
Omladinska 14 odrţava se nastava na pedagoškim i informatiĉkim predmetima i prostorno je i
opremom za to pripremljena; lokacija na Trgu Ivana Klobuĉarića prostorno je i opremom
pripremljena za predmete povijesti umjetnosti te se na toj lokaciji nalazi i biblioteka, a na
lokaciji Delta 5 nalazi se prostor namijenjen praktiĉnim likovnim predmetima koji je potpuno

                                                                                                     388
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                             Studija izvodljivosti



ureĊen i za su svrhu opremljen. Sve tri lokacije meĊusobno su udaljene 500 metara i nalaze se u
uţem centru grada.

       Budućoj Akademiji primijenjenih umjetnosti namijenjen je prostor od cca 4000 m2 u
budućem Sveuĉilišnom Campusu na Trsatu, u već postojećoj zgradi kojoj predstoji unutrašnje
ureĊenje.

        Buduća će Akademija primijenjenih umjetnosti zaposliti sav postojeći znanstveno-
nastavni i umjetniĉko-nastavni kadar Odsjeka za likovne umjetnosti te će zapošljavanje novih
djelatnika u stalnom radnom odnosu biti minimalno. Kako se nastava buduće ustanove temelji na
izbornim predmetima, tako će i potreba za novim nastavnicima biti povremena. Iz toga razloga
planiramo angaţirati veći broj vanjskih suradnika što neće bitnije financijski opteretiti novu
ustanovu, a donijet će znaĉajna poboljšanja u obrazovanju. Nuţno će biti zaposliti tehniĉko
osoblje kao ispomoć u ateljeima/radionicama.



3.2. Studijska infrastruktura Odsjeka za likovne umjetnosti
     Filozofskog fakulteta u Rijeci

       Odsjek za likovne umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci razvija studij likovnih
umjetnosti već 40 godina. Od 1978. studij se sastoji od tri usmjerenja: grafiĉkoga, slikarskoga i
kiparskoga te od 2003. i Odsjeka za povijest umjetnosti koji je nastao iz Odsjeka za likovne
umjetnosti. Takvim djelovanjem stvorila se kvalitetna jezgra znanstveno-nastavnoga i
umjetniĉko-nastavnoga kadra s podruĉja Rijeke koji je sposoban i voljan djelovati na novoj
ustanovi.

        UvoĊenjem katedri kao ustrojbenih jedinica na Odsjeku za likovne umjetnosti znaĉajno
se unaprijedio rad odsjeka. Na poĉetku su osnovane ĉetiri katedre: Katedra za grafiku i crtanje,
Katedra za slikarstvo i kiparstvo, Katedra za teorijske predmete i Katedra za povijest umjetnosti.
Odvajanjem Katedre za povijest umjetnosti u zaseban studij preustrojem se osnovala Katedra za
crtanje i teorijske predmete.
        Dosadašnji studij trajao je ĉetiri godine (osam semestara), a završavao je obranom
diplomskoga rada pred troĉlanim povjerenstvom za diplomske ispite. Diplomski se ispit sastojao
od usmene obrane pisanoga diplomskog rada i izloţbe radova zatvorenoga tipa nastalih na
likovnom usmjerenju (grafike, kiparstva ili slikarstva). Diplomom je student stjecao pravo na
zvanje: profesor likovne kulture.

       Odsjek je svoje djelovanje opravdavao i intenzivnim djelovanjem u izvannastavnim
aktivnostima i uspješnim sudjelovanjem na brojnim ţiriranim i pozivnim izloţbama u Hrvatskoj
i inozemstvu. Odsjek za likovne umjetnosti organizirao je radionice gostujućim profesorima iz
Hrvatske i inozemstva pa su tako na Katedri za grafiku gostovale prof. Lori Christmastree,
Fulbrightova stipendistica iz SAD-a s radionicom rukom raĊenog papira, prof. Eileen Foti s
Rutger's University iz SAD s radionicom za monotipije, doc. Nevenka Arbanas s Akademije
likovnih umjetnosti u Zagrebu s radionicom Hayter tehnike. Izvannastavna edukacija proširena
je na Kalkografski atelje na Sušaku te na Ljetne litografske seminare prireĊene za studente u
Litografskom ateljeu u Brseĉu.

       Kiparske radionice organiziraju se u Vrsaru gdje djeluje MeĊunarodna studentska
kiparska škola «Montrakaer». Studenti aktivno djeluju unutar Goranske kiparske radionice u
Lokvama. U Labinu sudjeluju na vjeţbama izvan institucije pri Mediteranskom kiparskom

                                                                                                   389
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                              Studija izvodljivosti



simpoziju u Dubrovi. Terenska nastava u sastavu nastave slikarstva, kiparstva i crtanje odrţana
je u Markonima u Istri. Studenti IV. godine kolegija Crtanje prisustvovali su terenskoj nastavi
pod nazivom «Plavi zid» u Iĉićima.

        Sve su ove izvannastavne aktivnosti predvodili profesori Odsjeka za likovne umjetnosti te
kvalitativno i kvantitativno obogaćuju redovitu nastavu. Ove su aktivnosti zabiljeţene video
zapisima te se postavljaju i izloţbe realiziranih radova zatvorenoga tipa na samoj instituciji.



3.3. Prostor i oprema

        Odsjek za likovne umjetnosti pri Filozofskom fakultetu u Rijeci trenutno raspolaţe
zadovoljavajućom ukupnom površinom od 1700 m2 za izvoĊenje nastave. Kako se nastava
odvija na tri lokacije meĊusobno udaljena oko 500 m, nastava se moţe na opće zadovoljstvo
nesmetano odvijati u prvoj fazi na budućoj novoosnovanoj Akademiji primijenjenih umjetnosti.
Valja napomenuti da je razvojem Sveuĉilišta u Rijeci predviĊeno prostorno širenje Sveuĉilišta u
Rijeci na Sveuĉilišni Campus u prostoru bivše Vojarne Trsat. Na tome bi se prostoru trebala naći
većina fakulteta u sastavu našeg Sveuĉilišta, a planom i razvojem Sveuĉilišta predviĊen je
prostor od cca 4000 m2 za buduću Akademiju primijenjenih umjetnosti. Radi se o postojećoj
zgradi komande vojarne u izvrsnom stanju, u najjuţnijem dijelu toga kompleksa koju je potrebno
samo interijerski prilagoditi potrebama buduće ustanove. Tijekom studenoga 2003. raspisan je i
proveden urbanistiĉko-arhitektonski natjeĉaj toga prostora, a tijekom sijeĉnja 2004. upriliĉena je
u prostoru Malog salona u Rijeci izloţba navedenih rješenja. PrvonagraĊeni rad Daria Gabrića,
d.i.a, predviĊa smještanje APU u taj dio Campusa s obzirom na to da je u natjeĉajnom zadatku
bilo predviĊeno smještanje naše buduće institucije upravo na toj lokaciji.

        Sada se nastava postojećega Odsjeka za likovne umjetnosti uspješno odvija na tri
lokacije te bi nastava prve dvije godine nove institucije nesmetano mogla biti provedena na
postojećim lokacijama. Poĉetkom nastave na trećoj godini budućega studija bit će potrebno
pronaći dodatna rješenja koja je Sveuĉilište već predvidjelo svojim ranije spomenutim planom
razvoja koji podrţavaju i Grad Rijeka i Primorsko-goranska ţupanija.

       Na lokaciji Omladinska 14 sada se odvija nastava zajedniĉkih osnova na ukupnoj
površini od 400 m2 te su na toj lokaciji i kabineti profesora tih kolegija; na lokaciji Trg Ivana
Klobuĉarića odvija se nastava kolegija povijesti umjetnosti i teoretskih predmeta te stranih jezika
ukupne površine 300 m2 s kabinetima profesora tih kolegija. Na lokaciji Delta 5 nalaze se
predavaonice-ateljei praktiĉnih kolegija i ateljei-kabineti profesora navedenih kolegija ukupne
površine 1000 m2.

       Odjek za likovne umjetnosti trenutaĉno koristi 1700 m2 korisne površine. Po svakom od
ukupno125 trenutno upisanih studenata na odsjeku pripada 14,00 m2 površine ukupnoga
prostora. Ovaj prosjek zadovoljava europske standarde koji za ovakav tip studija
laboratorijsko/individualne nastave predviĊa 12-16 m2 po studentu.




                                                                                                    390
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                                  Studija izvodljivosti



3.3.1. Oprema Katedre za grafiku

       Katedra za grafiku koristi dva uĉioniĉko/atelierska prostora za studente i jedan odvojeni
prostor za jetkaonicu ukupne površine 200 m2. Prostori su opremljeni suvremenim metalnim
stolovima i stolicama na vijak.

U grafiĉkom atelieru/uĉionici nalaze se:
- jedna preša za visoki tisak radne tiskovne površine ploĉe 80 x 60 cm;
- jedna preša za duboki tisak tiskovne površine ploĉe 110 x 70 cm;
- jedna preša za duboki tisak radne tiskovne površine ploĉe 110 x 80 cm.

       Jetkaonica površine 20 m2 opremljena je digestorom površine 110 x 80 cm, izraĊenim u
plexiglassu, s ventilatorom i samostojećim kadama (110 x 85 cm) za ispiranje ploĉa i vlastitim
dovodom i odvodom vode.

       Prostor za tiskanje opremljen je samostojećim kadama (110 x 85 cm) za namakanje
papira i velikim drvenim stolovima za pripremu, sušenje i pripremanje ploĉa. U svim se
prostorima nalaze ormari za alat i pribor, police za sušenje ploĉa te sigurnosni metalni ormar za
toksiĉne kemijske proizvode. U prostorima se nalaze i metalni ladiĉari za studentske upotrebe,
dok se u kabinetima profesora nalaze metalni ladiĉari s pohranjenom arhivom grafika svih
diplomiranih studenata.

        Katedra za grafiku trenutno je u pripremama za osposobljavanje ateljea za sitotisak i
ateljea za litografiju.



3.3.2. Oprema Katedre za kiparstvo

        Prostor površine 200 m2 na raspolaganju je studentima kolegija Kiparstvo. Prostor je u
potpunosti opremljen suvremenim stolovima, stalcima, drvenim i metalnim tronošcima, drvenim
stolićima s pokretnom ploĉom, gerištima za glavu i malu figuru te gerištima za veliku figuru
nuţnima za nastavu kiparstva. U prostoru se nalaze police i ormari nuţni za odlaganje alata i
pribora te izraĊenih skulptura.

          Prostor je opremljen:
     -    keramiĉkom peći marke «Pagnota», Italija, snage 6 kW, unutarnjeg kapacieta
          100 l., vanjskih dimenzija 130 x 110 x 110 cm.;
     -    aparatom za zavarivanje tipa Varex, snage 160-180 A, s maskom za zavarivanje;
     -    ubodnom pilom «Black & decker KS 656 E, 450 W;
     -    alatom za obradu drva, dlijetima razliĉitih profila, ruĉnim pilama za drvo,
          drvenim batovima te ostalim priborom za obradu drva;
     -    stolarskim stolom;
     -    alatom za obradu kamena;
     -    priborom za obradu gline.
          Prostor je prirodno osvijetljen s tri strane te predstavlja ugodan ambijent za rad studenata.




                                                                                                        391
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                            Studija izvodljivosti



3.3.3. Oprema Katedre za slikarstvo i crtanje

       Prostori namijenjeni slikarstvu sastoje se od dvije odvojene prostorije ukupne površine
220 m2. Potpuno su opremljeni nuţnim sklopivim i fiksnim štafelajima, klupicama «konjićima»,
daskama za crtanje i slikanje te ormarima i policama za pohranu boja i materijala nuţnih u
nastavi.
       Prostor za crtanje sastoji se od jedne velike prostorije ukupne površine 200 m2 sa svim
nuţnim namještajem i štafelajima te stolovima, stolicama i klupama «konjićima». Prostori su
prirodno dobro osvijetljeni i ugodni za rad studenata.


3.3.4. Prostori i oprema kolegija povijesti umjetnosti i teorijskih predmeta

       Nastava kolegija povijesti umjetnosti i teorijskih predmeta odvija se u uĉionicama s
mogućnošću zamraĉivanja, a opremljene su:
    - episkopom Vega;
    - stativima i staklom za grafoskop;
    - diaprojektorom Monomat Braun,
    - grafoskopom Videoscop;
    - televizijskim prijamnikom Philips,
    - Vega ormarom;
    - prijenosnim raĉunalom
te svim potrebnim namještajem i priborom za nastavu.


3.3.5. Prostori kolegija zajedničkih osnova (pedagoška grupa predmeta) i informatike

        Uĉionice su opremljene svim suvremenim pomagalima za odvijanje nastave te se na istoj
lokaciji nalaze i informatiĉke radionice opremljene najsuvremenijom raĉunalnom opremom za
individualni rad kapaciteta do 20 studenata. Navedeni se informatiĉki kabineti nalaze na lokaciji
Omladinska i Trg Ivana Klobuĉarića te se koriste za nastavu svih odsjeka, a otvoreni su i za
slobodni rad studenata. Studenti Odsjeka za likovne umjetnosti koriste ga za nastavu kolegija
Grafički dizajn.

U jednoj je informatiĉkoj uĉionici sljedeća oprema:
- 13 raĉunala CEL 533/256/$0MM/ATX + SVGA 17» monitorom + Multimedij;
- 1 nastavno raĉunalo P4 2.4/256/60/MM/ATX2+SVGA 17» monitor + DVD/CD-
  RW+MM;
- LCD-projektor InFocus LP 550-fiksiran na stropni nosaĉ;
- laserski printer za studente.

U drugoj je informatiĉkoj uĉionici sljedeća oprema:
- 20 raĉunala P4 2.4/256/40/MM/ATX2+LCD 17» monitor +Multimedia;
- 1 nastavno raĉunalo CEL 600/256/40/MM/ATX+SVGA 17» monitor+DVD/CD-
  RW+MM;
- mreţni laserski printer za studente.




                                                                                                  392
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                              Studija izvodljivosti



3.3.6. Opremljenost kabineta za profesore i nastavno osoblje

       Odsjek koristi ukupno 10 kabineta za znanstveno-nastavno i umjetniĉko-nastavno
osoblje. Kabineti su opremljeni radnim stolovima i velikim crtaĉim stolovima s policama i
ormarima te se u svakom kabinetu nalazi raĉunalo P200 MMX, 64 RAM, 3,2 GB HDD, CD
16X, MULTIMED., i monitor SVGA 15» TARGA i printer. Studentima i profesorima su na
raspolaganju i dvije digitalne kamere, Olympus 3030 i i LC 40 E-S Panasonic sa svim
potrebnim priborom i printerom HP Photosmart 1000.

          Na lokaciji Delta nalazi se i tajništvo Odsjeka za likovne umjetnosti.


3.3.7. Knjiţni fond

        Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Rijeci raspolaţe s dvije knjiţnice podijeljene po vrsti
knjiţnoga fonda te se knjiţnica s fondom knjiga iz podruĉja likovnih umjetnosti nalazi na
lokaciji Trg Ivana Klobuĉarića. Knjiţnica raspolaţe s 2250 primjeraka knjiga iz podruĉja
likovnih i primijenjenih umjetnosti, ĉemu pripadaju opće pregledne knjige, struĉne knjige te
monografije pojedinih umjetnika te kompletna godišta ĉasopisa Graphis, Art in America, Flash
Art, Leonardo i drugih na koje je fakultet pretplaćen više od dvadeset godina.

       Knjiţnica je opremljena stolovima za studijski rad studenata i profesora te je u tom dijelu
na raspolaganju sva referentna literaturom s bogatim katalogom knjiţnice prema strukama i
signaturama.

       Pri Sveuĉilištu u Rijeci djeluje i Sveuĉilišna knjiţnica s više od 100.000 knjiţnih jedinica
te je za potrebe buduće Akademije primijenjenih umjetnosti izrazila spremnost i ţelju za
nadopunjavanjem svoga knjiţnog fonda literaturom za potrebe studenata i profesora buduće
ustanove.




                                                                                                    393
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                           Studija izvodljivosti



3.4. Izvođači studija

        Shodno pripremama za osnivanjem Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci sadašnji
je Odsjek za likovne umjetnosti pristupio dogovorima s potencijalnim nastavnicima i
suradnicima na drugim fakultetima u Rijeci i drugim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu. S
tim su nastavnicima potpisana i pisma namjere kojima se potvrĊuje njihov dolazak na APU u
sluĉaju osnivanja nove ustanove. Naime, kako je studij na APU koncipiran prema principu
obvezne i izborne nastave, koja progresivno raste prema kraju studija u korist izborne, na novoj
će ustanovi biti potrebno povremeno zapošljavati vanjske suradnike bez veće potrebe za stalnim
radnim mjestima. Prema novom modelu obrazovanja na visokoškolskim ustanovama moguće će
biti organizirati kumulativnu nastavu u jednom koncentriranom periodu. To odgovara koncepciji
većine izbornih predmeta, a ujedno omogućuje struĉnjacima pojedinih podruĉja da kontinuirano
drţe nastavu na APU tijekom jednoga mjeseca. Takav naĉin koncentrirane nastave pogoduje
gostujućim profesorima pojedinih podruĉja. Uvaţavajući ovu ĉinjenicu moţe se navesti da
popunjenost APU nastavnim kadrom za izvoĊenje nastave na preddiplomskom i diplomskom
studiju odgovara sljedećim omjerima i postocima:
     - Nastava na 1.godini studija APU bila bi u potpunosti (100 %) pokrivena nastavnim
        kadrom stalno zaposlenih na sadašnjem Odsjeku za likovne umjetnosti.
     - Nastava na 2. godini studija APU bila bi u potpunosti (100 %) pokrivena nastavnim
        kadrom stalno zaposlenih na Odsjeku za likovne umjetnosti.
     - Nastava na 3. godini studija APU bila bi pokrivena u 100% iznosu za obvezne predmete
        te 80 % iznosom za izborne predmete.
     - Nastava na 4. godini studija APU bila bi pokrivena u 100 % iznosu za obvezne predmete
        te 70 % iznosom za izborne predmete.
     - Nastava na diplomskom studiju (5. godina) bila bi 90 % iznosom pokrivena za obvezne
        predmete, a 60 % iznosom nastave pokrivena za izborne predmete.

        Kadrovska popunjenost je od primarnoga znaĉaja. U razgovoru sa zainteresiranim
nastavnicima drugih fakulteta Sveuĉilišta u Rijeci te kroz dogovore sa struĉnjacima iz podruĉja
likovnih umjetnosti, posebno Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu, prikupljena su pisma
namjere o zasnivanju stalnoga ili suradniĉkoga radnog odnosa u sluĉaju osnivanja Akademije
primijenjenih umjetnosti. Do sada smo postigli pisanu suglasnost s nastavnicima Filozofskoga
fakulteta u Rijeci, Odsjeka za informatiku, Odsjeka za pedagogiju, Odsjeka za politehniku; s
Tehniĉkim fakultetom u Rijeci, Zavodom za konstruiranje; Medicinskim fakultetom u Rijeci,
Zavodom za anatomiju, s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu te s Akademijom novih
umjetnosti u Veneciji, Odsjekom za produkt dizajn i Odsjekom za scenografiju.




                                                                                                 394
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                     Studija izvodljivosti



3.4.1. Znanstveno-nastavni, umjetničko-nastavi i nastavni kadar Odsjeka za likovne
       umjetnosti u stalnom radnom odnosu

     1. mr. art. Josip Butković, red. prof.
     2. akad. slikar i kipar Josip Diminić, red. prof.
     3. akad. graf. spec. Maja Franković, red. prof.
     4. dr. sc. Vladimir P. Goss, red. prof.
     5. dr. sc. Anita Klapan, red. prof.
     6. akad. slikar. spec. Ksenija Mogin, red. prof.
     7. akad. slikar Marijan Pongrac, izv. prof.
     8. akad. kipar Ţarko Violić, izv. prof.
     9. akad. slikar Emilija Duparova, docent
     10. mr. art. Ţelimir Hladnik, docent
     11. dr. sc. Nina Kudiš – Burić, docent
     12. dr. sc. Julija Lozzi – Barković, docent
     13. dr. sc. Alessandra Pokrajac-Bulian, docent
     14. dr. sc. Stjepan Staniĉić, docent
     15. Jasna Šikanja, docent
     16. akad. kipar Goran Štimac, docent
     17. dr. sc. Marina Vicelja – Matijašić, docent
     18. mr. sc. Daša Drndić, asistent
     19. mr. sc. Lovorka Gruić – Grmuša, asistent
     20. mr.art. Letricija Linardić, asistent
     21. akad. slikar i grafiĉar Siniša Majkus, asistent
     22. Rosanda Pahljina – Reinić, asistent
     23. Lavinia Belušić, znanstveni novak-asistent
     24. Mia Kalogjera, znanstveni novak-asistent
     25. dr. sc. Nenad Fanuko, viši predavaĉ
     26. Sanja Berlot, predavaĉ
     27. Veno Đonlić, predavaĉ




                                                                                           395
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                              Studija izvodljivosti



     mr. art. Josip Butković, red. prof.

         Josip Butković, roĊen u Rijeci 1950.
         1980. završio dodiplomski studij na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, mentor: Halil
          Tikveša.
         1983. magistrirao na Fakultetu za likovne umjetnosti u Beogradu iz podruĉja grafike,
          mentor: Branko Miljuš.
         Nositelj kolegija Grafika i primijenjena grafika s pismom od 1982. godine. Od
          2002./2003. nositelj kolegija Grafika i Grafički dizajn.
         Izbor u nastavno zvanje asistent-pripravnik za kolegij Grafika i primijenjena grafika
          1981. godine; izbor u znanstveno-nastavno zvanje docent za kolegij Grafika i
          primijenjena grafika 1985. godine; izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanredni
          profesor za kolegij Grafika i primijenjena grafika 1990. godine; izbor u znanstveno-
          nastavno zvanje redoviti profesor za kolegije Pismo, Grafika i primijenjena grafika 1997.
          godine; izbor u znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor kao trajno zvanje za kolegij
          Grafika 2003. godine.
         Prodekan za nastavna pitanja na Pedagoškom fakultetu u Rijeci 1989. godine. Proĉelnik
          Odsjeka za likovne umjetnosti od 1997. do 2000. godine. Predstojnik Katedre za grafiku i
          crtanje od 1995. do 1997. godine. Predstojnik Katedre za grafiku na Odsjeku za likovne
          umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci od 2003. godine.
         Nagrade: 1980., Godišnja nagrada za crteţ Akademije umetnosti u Novom Sadu; 1988.,
          Nagrada na 15. zagrebaĉkoj izloţbi jugoslavenske grafike, Zagreb; 1997., Nagrada na 1.
          hrvatskom triennalu grafike, Zagreb.; 2003., Posebno priznanje ţirija na 3. hrvatskom
          triennalu grafike, Zagreb.
         45 samostalnih izloţbi (izbor): 1984., Sarajevo, Galerija grafike Energoinvest; 1987.,
          Rijeka, Gradina Trsat; 1988., Krakow, Galerija Maly Rynek; 1990., Zagreb, Salon
          galerije Karas; Pariz, Galerija jugoslavenskog kulturnog centra; Rijeka, Mali salon
          (otvoreni atelje grafike).
         78 meĊunarodnih izloţbi, anala, bienala i trienala grafike i crteţa (izbor): 1981.,
          Ljubljana, 14. meĊunarodni biennale grafike, Moderna galerija; 1985., Japan, Kanagawa,
          11. meĊunarodna izloţba grafike, Kanagawa Prefectural Gallery; 1986., Poljska, Krakow,
          11. meĊunarodni biennale grafike, Izloţbeni paviljon; 1987., Španjolska, 4. meĊunarodna
          izloţba grafike «Maximo Ramos» Ferol, Museo Municipal Bello Pinerio; 1989.,
          Ljubljana, 18. meĊunarodni biennale grafike, Moderna galerija; 1993., Ljubljana, 20.
          meĊunarodni biennale grafike, Moderna galerija; 1995., Italija, Udine, Izloţba grafike
          Alpe-Adria; 1996., Italia, Premio Internazionale Biella per 1 incisione, Palazzo della
          Regione; 1997., Ljubljana, 22. meĊunarodni biennale grafike, Moderna galerija;
          Francuska, Chamalieres, 4. meĊunarodni triennale grafike malog formata; 1999.,
          MaĊarska, Gyor, 5. meĊunarodni biennale grafike; 2001., Rijeka, 3. meĊunarodna izloţba
          ex-libris.
         Usavršavao se ili suraĊivao na projektima na više fakulteta i akademija u zemlji i
          inozemstvu. Ĉlan struĉnih ţirija meĊunarodnih i domaćih izloţbi i biennala grafike i
          crteţa. Osnivaĉ meĊunarodne izloţbe ex-librisa u Rijeci te mnogih edukacijskih projekata
          i radionica za djecu i studente. Sudionik u radu mnogih likovnih kolonija i simpozija
          umjetnosti u zemlji i inozemstvu. Gost profesor na Royal University of Fine Arts u
          Stocholmu u Švedskoj.
         Realizirao 4 grafiĉke mape: 1994., «Jubav od furešta» (ĐurĊa Grujiĉić); «Kvarnerske
          igre» (Zoran Kompanjet); 1996., «Rijeka moj grad» (Maja S. Franković, Jasna Šikanja);
          1997., «Juraj Klović» (Tamara Paškvan, Krešo Kovaĉiĉek).



                                                                                                    396
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                             Studija izvodljivosti



     red. prof. Josip Diminić, akad. slikar

         Josip Diminić, roĊen 1937.godine u Sv. Lovreĉu, Diminići, Istra.
         Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora
          Marina Tartaglie 1963. godine.
         Nositelj je kolegija Kiparstvo.
         1979. izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta; od 1984. izabran u znanstveno-
          nastavno zvanje redovitog profesora na Odsjeku za likovne umjetnosti Filozofskog
          fakulteta u Rijeci.
         Ĉlan je Matiĉne komisije Sveuĉilišta u Zagrebu.
         Nagrade: 1953., Prva nagrada za crteţ ĉasopisa Polet; 1972., Nagrada za skulpturu Ars
          Histriae III. Piran; Nagrada Mijo Mirković za rezultate u kulturnom stvaralaštvu Istre;
          1974., Prva nagrada "Ex aequo" za skulpturu Ars Histriae IV., Rovinj; 1976., Godišnja
          nagrada za likovnu umjetnost Josip Raĉić, NIŠP "Vjesnik " Zagreb; Zlatna plaketa
          Labinska republika, Labin; prva nagrada za Ars Histriae V., Labin; 1978., Izvedbena
          nagrada za skulpturu na 13. zagrebaĉkom salonu, Zagreb, Sekcija "Prijedlog"; 1980.,
          Otkupna nagrada NIŠPO "Novi list", Rijeka na 7. meĊunarodnoj izloţbi originalnog
          crteţa; 1981., Nagrada SULUJ-a za skulpturu na 6. izloţbi Saveza udruţenja likovnih
          umjetnika Jugoslavije, Skopje; 1982., Nagrada za skulpturu IV. jesenjeg salona,
          Dubrovnik; 1991., Nagrada 4. triennala hrvatskog kiparstva, Zagreb; 1994., Nagrada 5.
          triennala hrvatskog kiparstva, Zagreb; 1996., Nagrada Grada Labina; Odlikovanje
          predsjednika Republike Hrvatske Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića;
          1997., Dobitnik plakete "Harmonija" - 1.Festival akvarela Hrvatske-FAH, Split; 1998.,
          diploma 1. Art Addiction Annual in Venice, Masks in Venice, Venecija; 2000., Plaketa
          Marulić Ĉakavskog sabora, Ţminj; 2002., Premija - Plaketa HAZU-a na 3. hrvatskom
          triennalu crteţa, Zagreb.
         94 samostalne izloţbe u Hrvatskoj i inozemstvu (izbor): 1971., Beĉ, Galerie TAO; 1973.,
          Split, Galerija umjetnina; Zagreb, Galerija Forum; 1984., Zagreb, Galerija Forum; 1987.,
          Rovinj, Zaviĉajni muzej; 1998., Bern, Villa Mettlen; 2004., Split, HAZU, Palaĉa Milesi.
          270 skupnih izloţbi u Hrvatskoj i inozemstvu.
          Autor je 11 bibliofilskih grafiĉkih mapa. Ostvario je 27 skulptura u javnim prostorima.
           Opremio je sedam knjiga.
          1988. godine studijski boravi u Nizozemskoj i Kini.
          1991.,1992.,1993.,1995., 1996., 1997. i 1998. rukovodi ljetnom studentskom kiparskom
           školom u Vrsaru. Kao nastavnik Filozofskog fakulteta u Rijeci omogućio je da studenti,
           kao suradnici Mediteranskoga kiparskog simpozija u Dubrovi, uĉe klesati kamen, a u
           Nacionalnom parku ''Risnjak'' u raditi drvu.
          Uvršten je u Opću enciklopediju, Likovnu enciklopediju i u Hrvatski biografski
           leksikon (1993.) te u izdanje «Tko je tko u Hrvatskoj» (1993.).
          1982. u izdanju Izdavaĉkog centra Rijeka izlazi monografija o Diminićevoj umjetnosti
           iz pera Vlade Buţanĉića, a 2000. u izdanju Hrvatskog društva likovnih umjetnika
           Zagreb, iz pera Vlade Buţanĉića i Mladenke Šolman.
          Realizirao spomenike u sljedećim mjestima: Rijeka, Pazin, Poreĉ, Diminići-Labin,
           Jablanac, Slovenj Gradec, Delnice, Karlovac, Novigrad, Rovinj, Kanfanar, Ilok,
           Zagreb, Vrsar, Velika Gorica, Novi Vinodolski, Roĉ, Grobnik.
          Realizirao brojne likovne intervencije.
          Sudjelovao na 24 likovna simpozija i kolonije: 1971., Labin, Dubrova, 2. Mediteranski
           kiparski simpozij; 1972., Rovinj, FKK Valalta; 1976., Motovun, Motovunski susreti;
           1978., Karlovac, Zimska likovna kolonija (ZILIK); 1979., Karlovac, Zimska likovna
           kolonija (ZILIK), Sisak, Likovna kolonija Ţeljezare Sisak; 1980., Krapina, V.

                                                                                                   397
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                                  Studija izvodljivosti



            meĊunarodni simpozij kipara ''Forma prima''; 1981., Poĉitelj, Umjetniĉka kolonija
            ULUH Bosna i Hercegovina; 1982., AranĊelovac, Simpozijum skulpture ''Beli Venĉac'';
            Ilok, Likovna kolonija Ilok, ''Kiparstvo - terakota''; AranĊelovac, Svet keramike; 1988.,
            Karlovac, Zimska likovna kolonija (ZILIK); Ilok, Likovna kolonija Ilok, ''Kiparstvo -
            terakota'', XIII. saziv; 1989., Ilok, Likovna kolonija Ilok, ''Skulptura u terakoti'' Lokve,
            Goranska kiparska radionica; 1990., Klenovica, Likovna radionica crteţa «K-K 10»;
            1992., Moravany nad Vahom (Slovaĉka), MeĊunarodni simpozij skulpture u drvu;
            1994., Novi Vinodolski, Putevima Crnĉića; Roĉ, MeĊunarodni susreti '' Prijatelji Roĉa -
            Ljudi dobre volje'', likovno-glazbeno-knjiţevni susreti, 1995., Rabac, XVII. saziv
            Likovne kolonije Ilok, In signo terrae; 1996., Labin, XVIII. saziv Likovne kolonije Ilok,
            In signo terrae; 1997., Staranzano (Italija), Transmedia-Arti Visive- Arteopen 97.; 2003.,
            1. kiparska radionica Vinkovci; LOBOL, Bol na Braĉu.
           Jedan je od utemeljitelja i dugogodišnji voditelj Mediteranskoga kiparskog simpozija u
            Dubrovi, Labin.




                                                                                                        398
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                                Studija izvodljivosti



     red. prof. Maja Franković, akad. graf. spec.

         Maja Franković, roĊena u Rijeci 1951. godine.
         Zvanje profesora likovne kulture stekla na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, diplomiravši
          grafiku 1984. godine.
         Poslijediplomski specijalistiĉki studij grafike završila na Akademiji likovnih umjetnosti u
          Ljubljani iz podruĉja litografije u klasi prof. Branka Suhog, 1989. godine.
         Nositelj je kolegija Grafika i Grafika i primijenjena grafika od 1991. godine te kolegija
          Grafički dizajn s pismom od 1992. godine. Od 1994. nositelj je kolegija Pismo, a od
          2002. kolegija Grafički dizajn.
         1988. izabrana je u suradniĉko zvanje asistenta; 1991. izabrana u znanstveno-nastavno
          zvanje docenta; 1997. znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, a 2002. u
          znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora.
         Od 1994. do 1997. proĉelnik je Odsjeka za likovne umjetnosti, a od 1997. do 2003.
          predstojnik je Katedre za grafiku i crtanje. Ĉlan je umjetniĉkih odbora galerije Jadroagent
          i Kortil u Rijeci te galerije Eugen Kvaternik u Brseĉu. 1998./99. ĉlan je Povjerenstva za
          likovne umjetnosti Ministarstva kulture RH te Povjerenstva za dodjelu nagrade Vladimir
          Nazor. U dva navrata djeluje kao nacionalni selektor za grafiku: Biennala u Aleksandriji
          u Egiptu i meĊunarodne izloţbe Laboratori di incisione in Europa.
         Nagrade: 1986., HDLU Rijeka ; 1992., 17. zagrebaĉka izloţba gtafike HAZU, Zagreb
          (posebno priznanje); 1995., Verona/Quaderni, Premio nazionale di calcografia (1.
          nagrada); 1997.,Odlikovanje reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za doprinos u
          kulturi; International Competition of Basketball in the Plastic Arts, Barcelona (2.
          nagrada); 1999., Nacionalna i sveuĉilišna knjiţnica, Zagreb, nagrada za oblikovanje i
          nagrada za grafiĉko i tiskarsko umijeće knjiga objekata; 2000., Posebno priznanje ţirija
          na 2. triennalu hrvatske grafike HAZU, Zagreb; Godišnja nagrada Grada Rijeke za
          likovne umjetnosti; Godišnja nagrada HDLU Rijeka za slikarstvo.
         42 samostalne izloţbe (izbor): 1988. i 1997., Ljubljana, Galerija Ars; 1993., Rijeka, Mali
          salon; 1997., Pariz, Cite des Arts; 2001., Rovinj, Zaviĉajni muzej; 2003., Zagreb,
          Nacionalna i sveuĉilišna knjiţnica.
         210 kolektivnih izloţbi (izbor):1971., London, Camden Arts Centre; 1986-92-94-96-99-
          2003., Zagreb, Biennale i triennale grafike i crteţa Kabineta grafike HAZU; 1993-95-97-
          2001-2003., Ljubljana, Grafiĉki biennale; 1997-2003., Gyor, Masters of Graphic Arts;
          1999-2003., Kairo Print Trienial.
         Struĉno usavršavanje: 1970./71., London, Camden Arts Centre; 1981., New York; 1991-
          93-95-97-2000-2002., Pariz. Organizira grafiĉke radionice s profesorima Rutger's
          University USA i ALU Zagreb; voditelj je Ljetnog seminara litografije u Brseĉu i
          seminara za litografiju na poslijediplomskom studiju grafiĉke škole Il Bisonte u Firenci.
         Realizirala 18 grafiĉkih mapa i 50 knjiga-objekata.
         1998. tiskana joj je monografija Lie de Pra Cavaller; «Maja S. Franković, grafiĉki opus,
          1982.-1998.»




                                                                                                      399
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                                Studija izvodljivosti



          dr. sc. Vladimir Peter Goss (Vladimir Gvozdanović), red. prof.

         Vladimir Peter Goss, roĊen 1942. u Zagrebu.
         Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Engleski jezik i knjiţevnost, 1965.
          Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Povijest umjetnosti, 1966.
         Magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Povijest umjetnosti, 1968. kod mentora
          prof. dr. Milana Preloga s temom “Vinodolski teritorij i njegova prostorna organizacija”.
         Doktorirao na Cornell University (Ithaca, New York), Povijest umjetnosti, Ph.D, 1972.
          kod mentora prof. dr. Roberta E. Calkinsa s temom “Pre-Romanesque and Early
          Roamnesque Architecture in Croatia”. Doktorat nostrificiran na Filozofskom fakultetu u
          Zagrebu/dr. sc.
         Od 2003. nositelj je kolegija Osnove likovnih umjetnosti i Metodologija znanstvenog
          rada u povijesti umjetnosti.
         Izbori u zvanja: Od 1972. University of Michigan, docent na Art History; 1975./80.
          izvanredni professor; od 1980. redoviti professor; od 1975. znanstveni suradnik, a od
          1981. znanstveni savjetnik Center for Russian and East European Studies (CREES).;
          1979./80., University of Tel-Aviv, gostujući professor; 1984. i 1987. University of North
          Carolina-Chapel Hill, gostujući professor; 1999./2000., Institut društvenih znanosti Ivo
          Pilar, Zagreb, gostujući znanstvenik; 1999./2001., Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatski
          studiji, gost-predavaĉ; od 2003., Filozofski fakultet u Rijeci, redoviti profesor povijesti
          umjetnosti.
         Nagrade i stipendije:
          Rektorova nagrada, Sveuĉilište u Zagrebu, 1965.
          Phi Kappa Phi Honor Society, od 1971.
          Delta Tau Kappa International Social Science Honor Society, od 1981.
          A.D. White Fellowship, Cornell University, 1969.-70.
          Teaching Fellowship, Cornell University, 1970.-71.
          Senior Graduate Fellowship, Cornell University, 1971.-72.
          Goldring Travel Grant, Cornell University, ljeto 1971.
          Kress Foundation Grant, Cornell University, 1971.-72.
          Research Grants, University of Michigan-Dearborn, 1972.-73, 1975.-76.-77., 1979.
          Research Grants, Rackham School of Graduate Studies, U. of Michigan-Ann Arbor,
          1974.-75., 1978.
          Grant-in-Aid, American Council of Learned Societies, 1978.
          Division of Research and Development Grant, U. of Michigan-Ann Arbor, 1979.
          Travel Grant, Rackham School of Graduate Studies, U. of Michigan-Ann Arbor, 1979.
          National Endowment for the Humanities Grant (NEH) za MeĊunarodni simpozij o
          kulturnoj razmjeni izmeĊu Istoka i Zapada u doba Kriţarskih ratova (Western Michigan
          University i University of Michigan, 7-10 svibnja, 1981.).
          IREX Grant za isti projekt, 1981.
          Kalamazoo Jewish Federation Grant za isti projekt, 1981.
          ACLS Travel Grant, 1981. (vraćen).
          Research Grants, Manoogian Foundation za istraţivanja u Jeruzalemu, 1981, 1982.
          Travel Grant, Rackham School of Graduate Studies, U, of Michigan-Ann Arbor, 1982.
          Travel Grant, Center for Russian and East European Studies, U. of Michigan-Ann Arbor,
          1982.
          Kevorkian Foundation Grant za Festival armenske umjetnosti i kulture, CREES, U. of
          Michigan-Ann Arbor, 1982.-83.
          Gulbenkian Foundation Grant za isti projekt, 1982.-83.
          Prudential-Bache Grant to Chapel Hill Preservation Society, 1986.


                                                                                                      400
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                             Studija izvodljivosti



          North Carolina Humanities Council Grant za projekt: “Nedavni dogoĊaji u Srednjoj i
          Istoĉnoj Europi: Humanisti, humanistika i procesi promjena”, 1990.
          NCHC Grant za projekt: “Prostor ţivota: San i stvarnost”, 1990.
         Znanstvene i stručne publikacije:
          Starohrvatska arhitektura (Early Croatian Architecture), Zagreb: DAH, 1969.
          Early Croatian Architecture, London: Duckworth, 1987.
          Predromaniĉka arhitektura u Hrvatskoj – Pre-Romanesque Architecture in Croatia,
          Zagreb: Architectonica Croatica, 1996.
         Znanstveni radovi:
          “Stari gradovi i gradine u zagrebaĉkoj regiji” (The Old Castles of the Zagreb Region),
          Arhitektura 109-110 (1971.), 5-11 (suautor: dr. Sena Sekulić-Gvozdanović).
          “O starim gradovima u Hrvatskoj” (Old Castles in Croatia), Arhitektura 98-99 (1967.),
          85-90 (suautor: dr. Sena Sekulić-Gvozdanović).
          “Stari grad Vitunj u Modruškoj ţupaniji” (The Castle of Vitunj in the County of Modruš),
          Peristil 10-11 (1967-68.), 46-54 (suautor: dr. Sena Sekulić-Gcozdanović).
          “Prilog radionici Nikola Firentinac-Andrija Aleši” (An Attribution to the Workshop of
          Nicholas of Florence and Andrija Aleši), Peristil 10-11 (1967-68.), 59-64.
          ”O nekim oblikovnim principima starohrvatske umjetnosti” (Some Aesthetic Principles
          of Early Croatian Architecture), Arhitektura 99-100 (1969.), 51-56.
          “Crkva Majke Boţje u Moroviću” (The Church of Our Lady in Morović), Peristil 12-13
          (1969-70.), 15-22.
          “Vrijednost romaniĉke arhitekture u kontinentalnoj Hrvatskoj i kapela Sv. Marije u
          Bapskoj” (Romanesque Architecture in Continental Croatia and the Chapel of St. Mary at
          Bapska), Arhitektura 106 (1970.), 64-68.
          “Sv. Dimitrije u Brodskom Drenovcu” (St. Dimitri in Brodski Drenovac), Vjesnik
          Arheološkog Muzeja u Zagrebu, serija 3, 5 (1971.), 211-222.
          “Prilog problemu školovanja Majstora Radovana” (A Contribution to the Beginnings of
          Master Radovan), Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 19 (1972.), 41-46.
          “The Dalmatian Works by Pietro da Milano and the Beginnings of Francesco Laurana”,
          Arte Lombarda 42-43 (1973.), 113-223.
          “The Schiavone in Vasari‟s Vita of Brunelleschi”, Commentari 27 (1976.), 18-32.
          “Prilog problemu školovanja Majstora Radovana” (A Contribution to the Beginnings of
          Master Radovan), Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 19 (1972.), 41-46.
          “The Romanesque Type of Fortifications in the Central Part of Croatia”, Bulletin –
          Institut Iinternational des Chateaux Historiques 28 (1970/76.), 51-72.
          “Two Early Croatian Royal Mausolea”, Peristil 18-19 (1975-76.), 5-10.
          “The Lunette of the Nativity at Trogir”, Studies in Medieval Culture 8-9 (1976.), 85-98.
          “The Beginnings of the Romanesque Architecture in Croatia”, Journal of Croatian
          Studies 18-19 (1977-78.), 3-73.
          “Split Cathedral‟s Wooden Doors”, Commentari 1978/1982., 47-62.
          “The South-Eastern Border of Carolingian Architecture”, Cahiers archeologiques 27
          (1978.), 85-100.
          “The Twelfth Century Architecture of Aquitaine and the Cosmopolitan Character of the
          Occitan Culture”, Peristil 22 (1979.), 37-46.
          “Moravia‟s History Reconsidered, the Tomb of St. Methodius and the Church of Our
          Lady at Morović”, East European Quarterly 16 (1980.), 487-498 (Nagrada Delta Tau
          Kappa).
          “Parma-Venice-Trogir: Peregrinations of a Thirteenth Century Adriatic Sculptor”, Arte
          Veneta 34 (1980.), 26.-40.
          “East and West in Medieval Architecture”, Catalogue Chapter, Catalogue, The Meeting
          of the Two Worlds, The Museum of Art, University of Michigan, 1981.

                                                                                                   401
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                             Studija izvodljivosti



          “I due rilievi di Pietro da Milano e di Francesco Laurana nell‟arco di Castelnuovo in
          Napoli”, Napoli Nobilissima 20 (1981.), 102-113.
          “Carolingian and Ottonian Influences on the Monumental Sculpture and Painting of the
          Eastern Adriatic”, Journal of Croatian Studies 22 (1981.), 3-48.
          “Is there a Pre-Romanesque Style in Architecture”, Persitil 25 (1982.), 33-51.
          “Romanesque Sculpture in Eastern Adriatic: Between the West and Byzantimu”,
          Conference Proceedings, Romanico Mediopadano, 1977., 176-192, Parma, 1983.
          “Miles Ensifer”, Peristil 30 (1987.), 15-27.
          “Vinodolski teritorij i njegova prostorna organizacija” (Territorial Organization of
          Vindodol), Zbornik Milana Preloga, Zagreb, 1988-89., 90-95.
          “Art and Politics in High Middle Ages – Heresy, Investiture Struggle, Crusades”, u L‟art
          et artistes au Moyen-Age, Conference Proceedings, Rennes, 1983., vol. 3., 525-545,
          Paris, 1990.
          “The Dance of Death: Renaissance as Apocalypse,” Journal of Croatian Studies 31
          (1990.), 67-75.
          “Master Radovan and the Drama of Medieval Church”, Conference Proceedings, Per
          Raduanum 1240-1990, Trogir, 1994, 131-136.
          “Croatian Art and the West: A Venerable Witness Recalled,” in European Integration for
          the 21st Century, Symposium Proceedings, Vlado Šakić i Ljiljana Kaliterna Lipovĉan, ur.,
          Zagreb, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2001, 151-156.
          “Lobor – Klokoĉ – Morović – Prilog razmatranju karolinške prisutnosti u predromanici
          kontinentalne Hrvatske, Marasovićev zbornik, Split, 2003, 194-198.
          “Kulturni prostori Hrvatske i Bosne u zrelom srednjem vijeku: monumentalna umjetnost i
          dualistiĉka hereza”, Pogled u Bosnu, Zbornik Simpozija, Zagreb, 2003, 123-128
         Autor je brojnih struĉnih radova.
         Sudjelovao na zajedniĉkim projektima:
          Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
          Institut za arheologiju, Zagreb
          MaĊarska akadenija znanosti i umjetnosti (prof. dr. Erno Marosi)
          MaĊarski drţavni zavod za zaštitu spomenika (dr. Pal Lovei)
          Central European University, Budimpešta (prof. dr. Bela Szakacs)
          Odsjek za povijest umjetnosti, Sveuĉilište u Zagrebu, postdiplomski studij
          Architekturburo Fabini, Sibiu/Hermanstadt, Rumunjska (dr. Hermann Fabini)




                                                                                                   402
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                              Studija izvodljivosti



     red. prof. Ksenija Mogin, akad. slikar spec.

         Ksenija Mogin, roĊena 1955. godine u Rijeci.
         Završila je Akademiju likovnih umjetnosti u Ljubljani, te poslijediplomski studij
          slikarstva na Akademiji za likovne umjetnosti u Ljubljani u klasi profesora Janeza
          Bernika.
         Nositelj kolegija Slikarstvo na Odsjeku za likovne umjetnosti Filozofskoga fakulteta u
          Rijeci.
         1983. izabrana u suradniĉko zvanje asistenta na kolegiju Slikarstvo. 1988. izabrana je u
          znanstveno-nastavno zvanje docenta na kolegiju Slikarstvo. 1994. izabrana je u
          znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, a 2000. izabrana je u znanstveno-
          nastavno zvanje redovitog profesora.
         Od 1998. godine je predstojnica Katedre za slikarstvo i kiparstvo. Od 1998. godine je
          ĉlan Povjerenstva za otkup umjetnina Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka.
         22 samostalne izloţbe (izbor): 1987., Zagreb, Prostor proširenih medija HDLU; 1988.,
          Pula, Poreĉ, Labin Pazin, Rovinj, izloţba u galerijama Istre povodom 1. nagrade, Povelja
          Ars Histrie XI. 1988.;1995., Rijeka, Galerija Juraj Klović; Zagreb, Galerija proširenih
          medija, HDLU Zagreb; 1999., Rijeka, galerija Sveuĉilišta u Rijeci; 2001., Opatija,
          Galerija Juraj Šporer; 2003./2004., Opatija, Galerija Juraj Šporer.
         Kolektivne izloţbe (izbor): 1981., Rijeka, Moderna galerija, 11. biennale mladih
          jugoslavenskih umjetnika; Zagreb, Umjetniĉki paviljon, 13. salon mladih; 1981/1982.,
          Budimpešta, Lodz, Poznanj, MlaĊa jugoslavenska umjetnost; 1985., Zagreb, Umjetniĉki
          paviljon, 17. salon mladih; Rijeka, Moderna galerija, 13. biennale mladih jugoslavenskih
          umjetnika; 1987., Rijeka, Moderna galerija, 14. biennale mladih jugoslavenskih
          umjetnika,; Zagreb, Galerija Karas, XV. postav recentne hrvatske umjetnosti; 1988.,
          Koprivnica, Galerija Koprivnica, izloţba «Kontrolirana gesta»-primjeri Novog
          Enformela i apstraktnog ekspresionizma; 1989., Rijeka, Moderna galerija, Interpretacije;
          1990., Zagreb, 25. zagrebaĉki salon; 1993., Zagreb, Moderna galerija, Nova hrvatska
          umjetnost; 1995., Poreĉ, Zagreb, XXXV. annale «Prema minimalnom»; 1996., Neuss, SR
          Njemaĉka, Neuss Kultur, Stadtbibliothek, Funf Kunstler Aus Rijeka; Zagreb, 1. hrvatski
          triennale crteţa, Dom HDLU-a, Kabinet grafike HAZU; 2000., Rijeka, Galerija Kortil,
          Ready –made in Croatia, «S umjetnicima na kavi» HDLU Rijeka.; Kranj, Slovenija,
          «World festival art on paper», Gradska vijećnica; 2001., Rijeka, Muzej moderne i
          suvremene umjetnosti, 15. meĊunarodni triennale crteţa; Zagreb, 36. zagrebaĉki salon,
          HDLU Rijeka; 2002., Zagreb, Umjetniĉki paviljon, Monokromi; Istanbul, Turska,
          «a+A»/Water, Colour, Stone, Paper/, UPSD Art Centre, A. i A.P:; Rijeka, Moderna
          galerija/Muzej moderne i suvremene umjetnosti, «Inovacije-akvizicije», Suvremeni
          hrvatski umjetnici/djela iz fundusa; 2003., Rijeka, Galerija Grad, «Kiĉ izmeĊu ukusa i
          post-post moderne» ili od tradicionalnog kiĉa do avangardizma; Sesto al Reghena, Italija,
          Salone della Foresteria Abbaziale di santa Maria di Sesto.




                                                                                                    403
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                               Studija izvodljivosti



     izv. prof. Marijan Pongrac, akad. slikar

         Marijan Pongrac, roĊen 1955. kraj Bjelovara.
         1981. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Nikole
          Reissera. Od 1983.do 1989. godine ĉlan je ZUH-a.
         Od 1989. radi na Filozofskom fakultetu u Rijeci, Odsjek za likovne umjetnosti, nositelj je
          kolegija Temelji oblikovanja i Slikarstvo.
         1989. izabran je u suradniĉko zvanje asistenta; 1995. izabran je u nastavno-znanstveno
          zvanje docenta, 2000. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora.
         19 samostalnih izloţbi (izbor): 1988., Groţnjan, Gradska galerija, slike; 1992., Zagreb,
          Moderna galerija, Studio Josip Raĉić, slike; 1993., Pula, Galerija Diana, slike; 1996.,
          Rijeka, Galerija Juraj Klović, slike; 1998., Rijeka, palaĉa Drţavnog arhiva u Rijeci,
          kolaţi (izdvojena samostalna izloţba).
         68 skupnih izloţbi (izbor): 1987.; Dubrovnik, Umjetniĉka galerija; 1988., Ljubljana,
          Moderna galerija; 1989., Rijeka, 15. biennale mladih; 1991., Zagreb, Kabinet grafike
          HAZU, 13. zagrebaĉka izloţba crteţa; 1993., Zagreb, Moderna galerija, Nova hrvatska
          umjetnost; 1994., Dubrovnik, Galerija Sebastijan; 1995., Osijek, Izloţbena dvorana
          Waldinger; Rijeka, Mali salon, Suvremeni rijeĉki umjetnici; Poreĉ, Istarska sabornica,
          XXXV. anale.
         Sudjeluje u radu studentskih Likovnih radionica Hrvatske vojske kao mentor slikarstva u
          Samoboru, Dubrovniku, Trakošćanu, Zadru i Kninu.




                                                                                                     404
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                                Studija izvodljivosti



     izv. prof. Ţarko Violić, akad. kipar

         Ţarko Violić, roĊen 1949. u Kuni na poluotoku Pelješcu.
         1976. diplomirao studij kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi
          prof. Valerija Michielia.
         Nakon završetka ALU bio je suradnik Majstorske radionice prof. Ivana Sabolića.
          Djelovao je kao samostalni umjetnik i bio ĉlan Zajednice umjetnika Hrvatske. 1997./98.
          bio predstojnik Katedre za slikarstvo i kiparstvo.
         Od 1980. zaposlen na Pedagoškom fakultetu u Rijeci u zvanju asistenta pripravnika.
          1984. ponovno izabran u zvanje asistenta, a od 1987. u znanstveni-nastavno zvanje
          docenta.
         Nagrade:1979., Zadar, Otkupna nagrada na urbanistiĉko-kiparskom natjeĉaju; 1983.,
          Bugarska, Varna, Druga nagrada bugarskog ţirija na MeĊunarodnom natjeĉaju za novi
          trg i skulpturu autora do 40 godina; Prva nagrada meĊunarodnog ţirija uĉesnika.
         Samostalne izloţbe (izbor): 1978., Labin, Atelje Mili, Labinski izazovi; 1991., Labin,
          Galerija Šaina; 1995., Rijeka, Galerija Gal; 1996., Dubrovnik, Galerija Otok; 2001., Goli
          otok, Multimedijalni centar.
         Kolektivne izloţbe (izbor): 1975., Rijeka, Moderna galerija, Bienale mladih; 1977.,
          Egipat, Kairo, Bienale s Modernom galerijom Rijeka; 1983., Rijeka, Moderna galerija,
          Bienale mladih; 1997., Rijeka, Galerija Kortil, Goranska kiparska radionica; Split,
          Podrumi Dioklecijanove palaĉe.
         Javni radovi u interijeru:1979., Hreljin, Zdravstvena stanica, Zgrafito; 1980., Pazin,
          Rijeĉka banka, reljef-bojano drvo, hrastovina; 1981., Rijeka, Rijeĉka banka-obala, reljef-
          bojano drvo, samba; Senj, Rijeĉka banka, Reljef-bojano drvo, lipa; 1982., Zadar,
          Jadroagent, reljef-bojano drvo, hrast; 1983., Krk, Zlatni otok, Lokal Straţa, reljef-bojano
          drvo, hrast; 1984., Rijeka, Otokar Keršovani, skulptura-djelomiĉno bojano drvo,
          mahagonij; 1985., Pag, Restoran Dubrava, reljef-hrast, prokrom, kamen; Krk, Rijeĉka
          banka, skulptura-drvo, orah, brest; reljef-bojano drvo, hrast; 1986., Vrbovsko, Rijeĉka
          banka, bojano drvo, murva, trešnja; 1987., Ploĉe, Jadroagent, reljef-bojano drvo, samba,
          prokrom; 1989., Crikvenica, Hotel Omorika, skulptura – kamen.
         Kiparski simpoziji: 1975., Puĉišća, Studentski simpozij, kamen; 1979., Rab, Rapski
          likovni susreti, kamen; 1982., Lokve, Goranska kiparska radionica, drvo; 1995., Draguć,
          Likovna kolonija, drvo; Austrija, Schwarzenberg, 3. meĊunarodni kiparski simpozij,
          drvo; Austrija, Andau, MeĊunarodni kiparski simpozij Die brucke von Andau, drvo;
          1996., Lokve, Goranska kiparska radionica, drvo.




                                                                                                      405
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                               Studija izvodljivosti



     docent, Emilija Duparova, akad. slikar

         Emilija Duparova roĊena 1967. u Splitu.
         1991. diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof.
          Zlatka Kauzlarića - Ataĉa.
         1996. izabrana je u suradniĉko zvanje asistenta na kolegiju Slikarstva, 2002. izabrana u
          znanstveno-nastavno zvanje docenta na kolegiju Slikarstva pri Odsjeku za likovne
          umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u Rijeci.
         15 samostalnih izloţbi (izbor): 1999., Rijeka, Galerija Kortil, izloţba slika i prostora
          "Bilo u prostoru plave..."; 2001., Rijeka, Galerija Filodrammatica, crteţi i zapisi "Prije
          uspomene"; Skopje, Galerija KIC, crteţi i zapisi "Prije uspomene»; Opatija, Umjetniĉki
          paviljon Juraj Šporer, prostorni ambijent "Ombrage"; 2003., Rijeka, Galerija Juraj
          Klović, slike "Oscilogrami."
         Sudjelovala je na mnogim skupnim izloţbama u zemlji i inozemstvu (izbor): 1999., Split,
          Dioklecijanovi podrumi, Biennale malog formata; Zagreb, Kabinet grafike HAZU, 2.
          hrvatski triennale crteţa; 2000., Raciborz, Poljska galerija Zyhdi, 3. meĊunarodni
          biennale; Buenos Aires, Argentina, Centro Cultural Recoleta, Art sacro Croatia;
          Szentendre, Bogdany, MaĊarska, Budapest Art Expo; 2001., Zagreb, HDLU Zagreb, 36.
          zagrebaĉki salon, "Unutrašnji prostori"; 2002., Zagreb, Kabinet grafike HAZU, 3.
          hrvatski triennale crteţa; Zagreb, Muzej Mimara, "Pasionska baština"; Zagreb, Galerija
          Zvonimir, "Imago Pietatis"; Istanbul, Turska, UPSD Art Centre, "Water, colour, stone,
          paper"; 2003., Aleksandrija, Egipat, 22. Aleksandria Bieenalle for Mediterian country.
         Javni projekti: 1990., Zagreb, Muzejski prostor, "Gundulićev san"; 1992., Zagreb, Muzej
          grada Zagreba, "Zlatna bula"; 2002., Rijeka, Guvernerova palaĉa, karnevalski bal
          "Ĉarolija u plavom", autor i izvoĊaĉ ambijentalnog ureĊenja prostora.
         Kazališne scenografije: 1992., Split, Peristil, HNK Split, opera Mojsije, asistent
          scenografa Zlatka Kauzlarića – Ataĉa; Osijek, HNK Osijek, predstava Tena, suradnik
          scenografa Darka Bakliţe; 1993., Split, Peristil, HNK Split, opera Staro groblje na
          Sustipanu i opera Mephistophele, asistent redatelja Petra Selema; 1996., Rijeka, HNK
          Ivan pl. Zajc, opera Rigoletto, suradnik scenografa Zlatka Kauzlarića -Ataĉa (kiparski
          radovi i maske).
         Sudjelovala u likovnim kolonijama: 1989., Klek, "Studij slikanja u pejzaţu"; 1990.,
          Ivanjica, ex Jugoslavija, predstavnik studenata ALU Zagreb; 1989., Gevgelija, R.
          Makedonija, "Dojrana"; 2001., Kiĉevo, R. Makedonija; 2002., Lubenice, otok Cres;
          2003., Rab, otok Rab.
         Bavi se prostornim likovnim djelovanjima, od autorskih likovnih happeninga, ambijenata
          i instalacija, do javnih prostornih projekata, manifestacija i kazališnih scenografija.
         Ĉlan je likovnih udruţenja HDLU-a Splita, Zagreba i Rijeke te likovnog udruţenja
          LIKUM u Zagrebu.




                                                                                                     406
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                                 Studija izvodljivosti



     mr. art. Ţelimir Hladnik, docent
         Ţelimir Hladnik, roĊen 1957. u Zagrebu.
         Diplomirao 1985. na Pedagoškom fakultetu u Rijeci na Odjelu za Likovni odgoj i likovne
          umjetnosti (mentori: prof. Radmila Matejĉić i prof. Josip Diminić).
         Magistrirao 2001. na Akademiji za likovnu umjetnost u Ljubljani iz podruĉja Kiparstva
          (mentor: prof. Dušan Tršar).
         1995. izabran za mlaĊeg asistenta za kolegij Kiparstvo, a 1999. za asistenta.; 2001.
          postaje viši asistent.; 2003. izabran za docenta.
         1998. godine postaje ĉlanom umjetniĉkog savjeta MeĊunarodni susreti stvaralaca Vrata
          Jadrana u Kostreni. Ĉlan je HDLU Zagreb.
         Dobitnik više nagrada: 1984., 2. nagrada za crteţ, Festival mladih, Pazin, 1989., Nagrada
          Zaviĉajnog muzeja, Rovinj.
         19 samostalnih izloţbi (izbor): 1989., Maribor, Razstavni salon Rotovţ; 1995., Rijeka,
          Mali salon; 1996., Kastav, Galerija Vincent; 1997., Labin, Narodni muzej; 2001.,
          Ljubljana, Akademija za likovnu umjetnost.
         58 kolektivnih izloţbi (izbor): 1987., Rijeka, Moderna galerija, Biennale mladih; 1988.,
          Rijeka, Moderna galerija, MeĊunarodni biennale originalnog crteţa; 1989., Tampere,
          izloţba jugoslavenske sekcije originalnog crteţa; 1994., Rijeka, Muzej grada Rijeke,
          Rijeĉki proljetni salon; 1994., Split, 4. salon sakralne umjetnosti; 1995., Zagreb, Galerija
          Arterija, suvremeni rijeĉki umjetnici; 1996., Zagreb, Dom likovnih umjetnika, 1.
          hrvatski triennale crteţa; 1997., Zagreb, Dom likovnih umjetnika, 50 godina HDLU
          Rijeka; 1997., Rijeka, Galerija Kortil, retrospektivna izloţba Goranske kiparske radionice
          Lokve; 1998., Trst, Hrvatski kulturni centar Matrix Croatica, Ars futura.
         Uĉestvovao na više likovnih kolonija: 1995., Vrsar, MeĊunarodna studentska kiparska
          škola Montraker; 1995., Fuţine, Goranska kiparska radionica Lokve; 1996., Labin, 18.
          saziv likovne kolonije In signo terrae Ilok. Od 1995. je stalni suradnik MeĊunarodne
          studentske kiparske škole Montraker u Vrsaru, a od 2000. je mentor odabranim
          studentima završne godine studija likovne kulture (izborni kolegij Kiparstvo).




                                                                                                       407
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                                Studija izvodljivosti



     dr. sc. Julija Lozzi-Barković, docent

         Julija Lozzi-Barković, roĊena 1960. u Rijeci.
         Pedagoški fakultet Rijeka, Odsjek za likovne umjetnosti, diplomirala 5. VII. 1983.,
          mentori dr. sc. Radmila Matejĉić, ak. graf. Josip Butković, red. prof.
         Postdiplomski studij na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu
          upisala 1984. godine te apsolvirala 1986. godine. Radnjom Secesija u arhitekturi Rijeke
          magistrirala 13. oţujka 1991. godine pred struĉnim povjerenstvom u sastavu: mentor dr.
          sc. Miodrag Jovanović, red. prof, dr. sc. Milica Šukut, red. prof. i dr. sc. Jerko Denegri,
          red. prof.
         Znanstveno-nastavno vijeće Humanistiĉkih i društvenih znanosti Filozofskog fakulteta u
          Zagrebu 1994. godine odobrava postupak za stjecanje doktorata znanosti te prihvaća
          prijedlog doktorske teze Arhitektura riječke regije u prvoj polovici XX. stoljeća.
          Doktorsku disertaciju obranila 12. X. 2000. godine na Odsjeku za povijest umjetnosti
          Filozofskog fakulteta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: mentor prof. dr. sc Ivo
          Maroević, doc. dr. sc. Zlatko Jurić i dr. sc. Darja Radović-Maheĉić te stekla akademski
          stupanj doktora humanistiĉkih znanosti, znanstveno polje povijest umjetnosti.
         Nositelj kolegija Umjetnost XIX. stoljeća i Umjetnost XX. stoljeća, kolegije preuzela
          1989. godine.
         Od 28. veljaĉe 1989. godine u dopunskom radnom odnosu kao asistent za povijest
          umjetnosti na Odsjeku za likovnu kulturu Pedagoškog fakulteta u Rijeci.
         U nastavno zvanje predavaĉa za kolegije Umjetnost XIX. i Umjetnost XX. stoljeća na
          istom Odsjeku izabrana 24. svibnja 1989. godine. U znanstveno-istraţivaĉko zvanje
          znanstvenog asistenta izabrana 31. oţujka 1993. godine. U nastavno zvanje višeg
          predavaĉa za kolegije Umjetnost XIX. i Umjetnost XX. stoljeća izabrana 8. travnja 1997.
          godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta za kolegije Umjetnost XIX. i Umjetnost
          XX. stoljeća izabrana 8. IV. 2003.
         Dvije povelje Sv. Vida za doprinos u organizaciji i sudjelovanju u znanstvenom dijelu
          programa proslave Sv. Vida 1996. i 1997. godine. Bronĉana medalja Societa di studi
          Fiumani Roma za doprinos u organizaciji i sudjelovanju na meĊunarodnom znanstvenom
          skupu Rijeka u stoljeću velikih promjena 2000. godine
         Suradnja s Filozofskim fakultetom u Zagrebu te sa Sveuĉilištem u Trstu. Sudjeluje na
          domaćim i meĊunarodnim simpozijima i kongresima iz podruĉja povijesti umjetnosti.




                                                                                                      408
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                              Studija izvodljivosti



     docent, Jasna Šikanja

         Jasna Šikanja, roĊena u Rijeci 1964. godine.
         Diplomirala na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, studij Likovnog odgoja i likovne
          umjetnosti, kod mentora Josipa Butkovića, 1989. godine
         1994. izabrana u suradniĉko zvanje mlaĊeg asistenta, 1999. izabrana u znanstveno-
          nastavno zvanje docenta.
         Nagrade i priznanja: 1990., Zagreb, 16. zagrebaĉka izloţba jugoslavenske grafike,
          otkupna nagrada, 1994., Zagreb, 18. zagrebaĉka izloţba grafike, posebno priznanje ţirija;
          1997., Zagreb, 1. hrvatski triennale grafike, posebno priznanje ţirija;
          1998., Alexandria, XIX. Biennale d'Alexandrie pour les pays de la Mediterranee
          -nagrada ţirija; 2003., Zagreb, 3. hrvatski triennale grafike, nagrada Nacionalne i
          sveuĉilišne knjiţnice.
         26 samostalnih izloţbi (izbor): 1991., Umag, Galleria Dante; 1994., Rijeka, Mali salon;
          1995., Dubrovnik, Galerija Otok; 1997., Zagreb, Studio Josip Raĉić; 1999., Budimpešta,
          Vizivarosi galeria.
         100 kolektivnih izloţbi (izbor): 1991., Ljubljana, Moderna galerija, 19. meĊunarodni
          grafiĉni biennale; 1994., Krakow, BWA Gallery, International Print Triennial '94 Lisboa,
          Cordoaria Nacional, 7. Biennale des jeunes createurs d'Europe et de la Mediterranee;
          1995., Nurnberg, AFAG – Ausstelungsgeselschaft mgH Fair centre, Exhibition within the
          programe of Consument ART '95; 1997., Kairo, National centre of Fine arts, 2nd
          Egyptian international Print Triennale; Chamalieres, Quatrieme Triennale Mondiale
          d'Estampes Petit Format; 1998., Alexandria, XIX. Biennale d'Alexandrie pour les pays de
          la Mediterranee; 1999., Biella, Premio Internazionale Biella per l'Incisone Trieste,
          Segretariato Esecutivo IN.C.E., Matrix, Prima rassegna centroeuropea di arte
          moltiplicata; 2002.,Zagreb, Umjetniĉki paviljon, Monokromi.
         Sudjelovala u 30 performancea te kao koautor izdala dvije grafiĉke mape.




                                                                                                    409
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                                Studija izvodljivosti



     docent, Goran Štimac, akad. kipar

         Goran Štimac, roĊen 1959. u Rijeci.
         1986. diplomirao likovne umjetnosti na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, odjel kiparstva.
         1988. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi akademkinje
          Marije Ujević. 1992./93. specijalizacija na Visokoj školi za dizajn u Beĉu.
         Od 1987. do 1996. ĉlan ZUH-a, a od 1987. ĉlan HDLU-a Zagreb i Rijeka.
         Od 1998. radi kao docent na kolegiju Crtanje na Odsjeku za likovne umjetnosti
          Filozofskog fakulteta u Rijeci.
         Od 2000. proĉelnik Odsjeka za likovne umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci. Od
          2003. predstojnik je Katedre za crtanje i teorijske predmete.
         Nagrade: 1983., Opatija, Nagrada za slikarstvo Ex tempore; Pazin, Stvaralaštvo mladih,
          3. nagrada za grafiku; 1984., Pazin, Stvaralaštvo mladih, 1. nagrada za grafiku; Opatija,
          Nagrada za slikarstvo Extempore; Lokovdol, "Goranovo proljeće”, l. nagrada za crteţ;
          Volosko, Mandraĉ, l.nagrada za crteţ; 1988., Volosko, Mandraĉ, 2. nagrada za slikarstvo;
          1991., Zagreb, 4.triennale hrvatskog kiparstva, Otkupna nagrada Moderne galerije
          Zagreb; 1993., Rijeka, "Artisti dell'Europa Mediterranea", Prva nagrada za skulpturu;
          2001.,Volosko, Mandraĉ Grand prix.
         40 samostalnih izloţbi - skulpture, slike, crteţi, instalacije (izbor): 1985., Zagreb,
          Galerija Studentskog centra, skulpture, ambijent; 1987., Rijeka, Moderna galerija, Mali
          salon skulpture, slike; 1992., Zagreb, Galerija Karas, skulpture, kolaţi, crteţi Wart;
          1995., Zagreb, Galerija Forum, skulpture; 1998., Rijeka, Galerija Kortil, skulpture;
          Zagreb, Galerija Josip Raĉić, skulpture; 2001., Opatija, Umjetniĉki paviljon Juraj Šporer,
          crteţi.
         120 skupnih izloţbi u zemlji i inozemstvu (izbor): 2003., Zagreb, HAZU Kabinet grafike,
          3. hrvatski triennale grafike; 2002., Rijeka, Moderna galerija, Inovacije-akvizicije,
          skulptura; Rijeka, Moderna galerija, 15. meĊunarodna izloţba crteţa, crteţi; 2001.,
          Vukovar, Gradski muzej, Vukovarski salon, skulpture; 2000., Zagreb, HAZU Kabinet
          grafike, 2. hrvatski triennale grafike; Zagreb, HAZU, Gliptoteka, 7. triennale Hrvatskog
          kiparstva ; Kranj, Slovenija, “World festival art on paper”, crteţi; 1999., Slavonski Brod,
          Likovni salon Vladimir Branko Ruţić i suvremenici, skulptura; Zagreb,Gliptoteka
          HAZU, Bleiburške ţrtve i ţrtve kriţnog puta, slika; Poreĉ. Istarska sabornica XXXVIII.
          Annale, «Barok devedesetih», skulptura.
         Likovne kolonije (izbor): 1992., Austrija, Schwarzenberg, 2. meĊunarodni kiparski
          simpozij Grenzganger, skulptura; 1993., Njemaĉka, Haidmuhle/Bayerischer Wald, 3.
          internacionalni kiparski simpozij Grenzganger, skulptura;1995., Austrija, Schwarzenberg,
          5. meĊunarodni kiparski simpozij Grenzganger, skulptura; Lokve, Goranska kiparska
          radionica, skulptura; 1997., Rusija, N. Novogorod, MeĊunarodni kiparski simpozij
          Garden 1997., skulpture; 2002., Poreĉ, 20. slikarska kolonija Rivijera, slike.
         Javni radovi: 1987., Zagreb, Park skulptura Mladost, skulptura, inox; Lovran, Spomenik,
          skulptura, bronca, beton; 1989., Opatija, terasa hotela Imperijal, "Cvijet"; 1992., Buzet,
          Tvornica Cimos, skulptura, bojano ţeljezo; Buzet Park Velikana, Obiljeţje ţrtava
          fašizma, skulptura, kamen; 2001., Opatija, Stambeno naselje Iĉići, prostorni crteţ,
          profilno ţeljezo; 2003., Matulji, Mjesni park, skulptura, metal.




                                                                                                      410
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                                 Studija izvodljivosti



     mr. art. Letricija Linardić, asistent
         Letricija Linardić, roĊena 1971. godine u Rijeci.
         1997. diplomirala na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, na Odsjeku za likovne umjetnosti,
          grafiku kod mr. art. Josipa Butkovića.
         2003. magistrirala na Akademiji za likovno umetnost u Ljubljani, Podiplomski študij
          grafike kod prof. Lojze Logara.
         1999. radi kao mlaĊi asistent na Filozofskom fakultetu u Rijeci na kolegijima Metodika
          povijesti umjetnosti, Metodika likovne kulture, Grafika.
         Od 2000. izabrana je u suradniĉko zvanje mlaĊi asistent te je vanjski suradnik na Visokoj
          uĉiteljskoj školi u Rijeci na kolegijima Pismo i grafika i Vizualne komunikacije i dizajn.
         2002. završila Školu medijske kulture, specijaliziranu videoradionicu za kameru i
          snimanje u organizaciji Hrvatskoga filmskog saveza
         Nagrade: Zagreb, 1.hrvatsko triennale grafike, Posebno priznanje ţirija; Zagreb, Nagrada
          2. hrvatskog triennala grafike; Crna Gora, Podgorica, 2. nagrada Galerije Ikona, Sv.
          Stefan.
         Samostalne izloţbe (izbor): 1996., Rijeka, izlozi Grada Rijeke u organizaciji Moderne
          Galerije u Rijeci; 2000., Zagreb, studio Kabineta grafike HAZU; 2000., Bosna i
          Hercegovina, Tuzla, Tuzlanska galerija portreta; 2001., Rijeka, atelje mr. art. Josipa
          Butkovića.
         78 kolektivnih izloţbi (izbor): 1997., Slovenija, Ljubljana, 22. International biennal of
          graphic art, Modern Galery; Zagreb, 1. hrvatski triennale grafike, Kabinet grafike HAZU;
          1998., Czech Republic, Praha, 2nd International triennial of graphic art Prague, Inter-
          kontakt-graphic ´98, Labirinth; Prague Old Town Hall, Summer Refectory othe Strahov
          Monastery; Spain, Balears (Eivissa), XV. Ibicagrafic `98, Museu d`art conteporani
          d`Eivissa; Australia, Sydney, Hrvatska kuća, suvremena hrvatska grafika; 1999.,
          Bulgaria, Varna, 10. International print Biennial Varna `99, Art Gallery Varna; Egypt,
          Giza, 3rd Egyptian Internatinal Print Triennale 1999, National Centre of Fine Arts; Italija,
          Biella, Premio internazionaleBiella 1999 per l`incizione, Chiostro di S. Sebastiano;
          2000., Egipat, Aleksandria, Muzej likovnih umjetnosti, XX. Aleksandrijsko biennale
          mediteranskih zemalja; 2003., Egypt, Cairo, 4th Triennal of graphic art, Palace of Arts;
          2004., Sweden, Falun, Falutriennalen 2004, Prints from the Balkans, Dalarnas museum.




                                                                                                       411
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                                Studija izvodljivosti



     asistent, Siniša Majkus, akad. slikar i grafičar

         Siniša Majkus, roĊen u Rijeci 1962. godine.
         1989. godine je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, grafiĉki odjel u
          klasi prof. Miroslava Šuteja.
         Od 2001. mlaĊi asistent na kolegiju Crtanje i Crtanje akta; od 2003. asistent na kolegiju
          Crtanje i Crtanje akta.
         Nagrade: 1988., Rektorova nagrada Sveuĉilišta u Zagrebu; 1995., Druga nagrada
          biennala mladih Mediterana–Rijeka; 1997., Nagrada na VI. triennalu hrvatskog kiparstva;
          1999., Prva nagrada grada Rovinja na Grisiji.
         15 samostalnih izloţbi (izbor): 1993., Zagreb, Galerija Forum; 1996., Ljubljana, Galerija
          ŠKUC; 1997., Zagreb, Salon galerije Karas; 1997., Rijeka, Mali salon; 2000., Zagreb,
          Klovićevi dvori.
         Sudjelovao na 50 kolektivnih izloţbi (izbor): 1986./1988./1989./1990., Zagreb, 17., 20.,
          21., 22. saloni mladih, Umjetniĉki paviljon; 1991./1994./1997./2000./2003., 4., 5., 6., 7.,
          8., triennale hrvatskog kiparstva, Gliptoteka HAZU Zagreb; 1992., Ljubljana, Maribor,
          Rijeka, «Pogled u kaos»; 1992., Valencia, Biennal de jovenes creadores de la Europa
          Mediterranea; 1993.,Zagreb, Moderna galerija Zagreb, «Nova hrvatska umjetnosti»;
          1995., Trst, Museo Ferrovario, «Achtung auf den zug»; 1996., Beijing, Rijeka, Ljubljana,
          Kairo, Lisabon, «Suvremeni hrvatski crteţ»; 1998., Treviso, Lem ura di Treviso, «Un
          itinerario animato»; 2002., Prag, Galerija Manes, Kolekcija «Filiptrade»; 2003., Opatija,
          Galerija Juraj Šporer, Liburnijski kipari.
         Umjetniĉki simpoziji i kolonije: 1994., 1995., Zilik, Karlovac; 1997., Nizhny Novgorod,
          Rusija; 1998., Roĉ, prijatelji Roĉa; 2003., Bol na Braĉu.
         Javni radovi: 1998., 9. mjeseci, Roĉ; Linne, Opatija; 2001., Red Rock, Filiptrade, Zagreb;
          Koprcajuća, Kaptol centar, Zagreb; 2003., Nordkapp, Matulji; Viroza, Filiptrade, Zagreb.




                                                                                                      412
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                              Studija izvodljivosti



3.4.2. Vanjski suradnici Odsjeka za likovne umjetnosti

     1. Vera Kos – Paliska, red. prof.
     2. dr. sc. Robert Matijašić, izv. prof.
     3. dr. sc. Marijan Vejvoda, izv. prof.
     4. akad. slikar i grafiĉar Marina Banić – Zrinšćak, viši asistent
     5. Aljoša Brajdić, asistent
     6. mr. art. Tanja Dabo, asistent
     7. Mirjana Kos – Nalis, asistent
     8. mr. sc. Igor Kovaĉ, lektor
     9. akad. slikar Zdravko Milić, asistent
     10. mr. sc. Neven Petrović, asistent
     11. Barbara Španjol – Pandelo, asistent



     red. prof. Vera Kos-Paliska, akad. slikar

         Vera Kos-Paliska, roĊena u Zagrebu, 1942.
         Diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1965. u klasi prof. Ive Šebalja.
         Nositelj kolegija: od 1975. Metodika likovne kulture, 1980., Uvod u povijest umjetnosti,
          1998. Metodika povijesti umjetnosti.
         Od 1980. viši predavaĉ; 1986. docent; 1992. izvanredni profesor; 1998. redoviti profesor.
         Ĉlan HDLU-a od 1966.; ĉlan Labinskih ateliera od 1968.; ĉlan INSEA-e od 1969.; dekan
          (1993. – 1995.); prodekan za nastavu (1995. – 1998.).
         Dobitnica je brojnih priznanja za svoj pedagoški rad.
         34 samostalne izloţbe (izbor): 1977., Labin, Narodni muzej Labin; 1993., Pula, Hotel
          Histria; 1993., Pula, Galerija Diana; 1995., Pula, Galerija Capitolium, 1998., Pula,
          Galerija Diana; 2002., Pula, Galerija Luka.
         Preko 220 skupnih izloţbi u zemlji i inozemstvu.
         Kongresi: Svjetski kongresi INSEA-e (Coventry 1970., Sevres 1975., New York 2002.);
          UNESCO (1996. Europski forum mladih, Dubrovnik); MeĊunarodno savjetovanje u
          suradnji s Vijećem Europe - Baština, naĉin ţivljenja Europe (1997.)…
         Struĉni i znanstveni skupovi: Opatija, MeĊunarodni struĉno-znanstveni skup Likovna
          komunikacija u teoriji i praksi (1999.); Split, 6. dani predškolskog odgoja (1999.); Novo
          Mesto, Nadarjeni med teorijo i prakso (2001.).
         Kolonije: Bribir, Prva vinodolska kolonija povodom 500.g. roĊenja Juraja Klovića,
          1998.; Lekenik, SOS djeĉje selo, 1998.; Medulin, MeĊunarodna likovna kolonija (1999.,
          2001.).




                                                                                                    413
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                               Studija izvodljivosti



     viši asistent Marina Banić-Zrinšćak, akad. slikar i grafičar
         Marina Banić-Zrinšćak, roĊena 1960. u Puli.
         Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1983. godine, grafiĉki odjel u
          klasi prof. Ante Kuduza, a pod mentorstvom prof. akademika Miroslava Šuteja.
         Nakon diplomiranja pohaĊala je Majstorsku radionicu kod prof. Ljube Ivanĉića
          (slikarstvo) do njezina zatvaranja.
         Od 1999. vanjski suradnik u svojstvu višeg asistenta na kolegijima Grafički dizajn s
          pismom, Crtanje i Crtanje akta. Od 2003. nositelj kolegija Temelji oblikovanja.
         MeĊu deset suosnivaĉa HDLU Pule, kasnije HDLU Istre i prvi suradnik "Đoserovog
          memorijala" Pula. Ĉlanica HDLU-a Istre i HDLU-a Rijeke, Hrvatske zajednice
          samostalnih umjetnika, Goranske kiparske radionice i udruge Prijatelji Roĉa.
         Nagrade: 1988., Zadar, Poĉasni gost Biennala mladih; 1989., Rijeka, Biennale mladih,
          Nagrada ZAVNOBiH-a; Piran, Diploma Ex-Tempore; 1993., Graz, Mjesec europske
          kulture, Otkup znaka za CCN; 1994., Groţnjan, Diploma Ex-Tempore; 1995., Groţnjan,
          Diploma Ex-Tempore; 1997., Volosko, Diploma Mandrać; 1999., Volosko, Posebno
          priznanje Grada Opatije – Mandrać; 2001., Prva nagrada HDLU Rijeka - "A4".
         23 samostalne izloţbe (izbor): 1984., Zagreb, Galerija Studentskog centra, crteţi,
          instalacija; 1988., Zagreb, Galerija proširenih medija, skulpture; 1994., Pula, Galerija
          Vincent iz Kastva, grafike; 1995., Novigrad, Galerija Rigo, slike, grafike; 2001., Rijeka,
          Galerija Juraj Klović, slike; 2003., Labin, Gradska galerija.
         75 kolektivnih izloţbi (izbor): 1984., Zagreb, Galerija Studentskog centra, Mladi novi;
          1985., Antwerpen, Svjetski biennale malog formata; 1987., Rijeka, Moderna galerija,
          Biennale mladih; 1988., Split, Jugoslavenski biennale malog formata; 1989., Dubrovnik,
          Sarajevo; retrospektiva Galerije proširenih medija; 1990., Langenfeld, Dani hrvatske
          kulture; 1992., Poreĉ, Istarska sabornica, XXXII. annale; 1993., Graz, Mjesec europske
          kulture; Zagreb, Moderna galerija, Nova hrvatska umjetnost; Rijeka, Moderna galerija,
          Biennale mladih Mediterana; 1995., Zagreb, Galerija Arterija, Rijeĉki dio Nove hrvatske
          umjetnosti; 1997., Zagreb, Triennale crteţa; 2003., Opatija, Galerija Juraj Šporer, po
          izboru kritiĉara Berislava Valušeka; Rovinj, Lista naturalista, grafiĉka mapa.
         Likovne kolonije: Tone Smoljanac, Smoljanci; Gorica, Crikvenica; Goranska kiparska
          radionica, Lokve; Slikarska kolonija Riviera, Poreĉ (dva puta); Goranska kiparska
          radionica, Mrzle Vodice: Dragućki saziv, Draguć; Prijatelji Roĉa, Roĉ.
         Autor je brojnih dizajnerskih rješenja.
         Autorica ĉetiriju grafiĉkih mapa i koautorica knjige poezije Livia Morosina.




                                                                                                     414
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                             Studija izvodljivosti



     asistent Lara Badurina, akad. kipar

         Lara Badurina, roĊena u Rijeci 1968. godine.
         Diplomirala na Akademiji za likovno umetnost u Ljubljani, mentor: Drago Tršar, 1993.
          godine.
         Magisterij iz kiparstva, Akademija za likovno umetnost u Ljubljani, Dokument u
          umjetnosti, mentor Joţe Barši i komentor Sreĉo Dragan za video, 2003. Upisan magisterij
          iz scenografije, Akademija za gledališĉe, reţijo, film in televizijo, mentorica Meta
          Hoĉevar.
         2003. izabrana u suradniĉko zvanje asistenta pri Odsjeku za likovne umjetnosti, kolegij
          Kiparstvo.
         Nagrade:1991., Biennale studentskog crteţa, Beograd, Studentski centar, 2002., Nagrada
          za vizualno podruĉje, Ljubljana, MeĊunarodni studentski festival Memfest.
         13 samostalnih izloţbi (izbor): 1994., Zagreb, Galerija Proširenih Medija, skulpture;
          1999, Rijeka, Mali salon, Mrtva priroda; 2001., Starigrad na Hvaru, Moria, DogaĊaj za
          stolom; 2003., Ljubljana, P 74, Souvenirs made in; 2003., Maribor, Kibela, Souvenirs
          made in Balkan.
         25 zajedniĉkih izloţbi (izbor):1991., Beograd, Studentski centar, Biennale studentskog
          crteţa; 1992., Zagreb, Gliptoteka, 23. salon mladih; 1994., Lisabon, Umjetnici europskog
          Mediterana-biennale mladih; 1994., Ljubljana, Univerzitetna Knjiţnica, Urbanarija;
          1996., Skopje, Kulturni Centar, Nova Akademija; 1997., Novigrad, Rigo, Ĉetvorica
          rijeĉkih umjetnika; 1998., Zagreb, Klovićevi dvori, 33. zagrebaĉki salon; 1998., Bad
          Rakersburg, Grenze im Fluss; 2001., Rijeka, Mali salon, 15. meĊunarodna izloţba
          crteţa/crteţ nasuprot metodi; 2002., Ljubljana, Mestna galerija Start; 2003., Split,
          Galerija umjetnina, 33. splitski salon.
         MAPA: 1995., (Mooving Academy for Performing Arts) Amsterdam u sudjelovanju sa
          Griff teatrom iz Amsterdama; radionica za svjetlo, diaprojekcije i scenografiju, Labin.;
          1995., MAPA-Amsterdam, radionica za svjetlo diaprojekcije i scenografiju, Theaterlabor,
          Berlin; 1996., Sofija, radionica za scenografiju Memory House-mentor Erik
          Kovwenhoven (Amsterdam).
         Ostvarenih 12 samostalnih scenografija tijekom kontinuiranog rada u kazalištu;
          oblikovanje lutaka - tijekom dvogodišnjeg stalnog rada u Lutkarskom kazalištu u
          Ljubljani; oblikovanje svjetla - tijekom rada u kazalištima, na koncertima te raznim
          kulturnim manifestacijama; dijaprojekcije i video - tijekom rada na scenografijama i na
          vlastitim projektima.




                                                                                                   415
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                                Studija izvodljivosti



     asistent, Aljoša Brajdić, dipl. dizajner

         Aljoša Brajdić, roĊen 1972. u Rijeci.
         Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu, studij dizajna, mentor:
          doc. Davor Tomoĉić, 1997.
         Od 2003. asistent za kolegij Grafički dizajn s pismom.
         Ĉlan Hrvatskog društva dizajnera; 1999/2000. kao vanjski suradnik sudjeluje u nastavi za
          kolegij Dizajn u hotelijerstvu pri Fakultetu za turistiĉki i hotelski menadţment u Opatiji;
          1990./1992. TV Rijeka - TV Fiume, snimatelj i autor kompjuterskih animacija;
          1992./1997. tijekom studija suradnja s dizajnerom Borisom Ljubiĉićem, RNA
          arhitektonskim studijom, arhitektom SilaĊinom, tvrtkom Orlando film; 1997., osnivanje
          vlastite dizajnerske tvrtke “Sagita”u Opatiji u okviru koje ostvaruje brojne projekte i
          suradnje u podruĉju grafiĉkog dizajna i vizualnih komunikacija.
         Vaţniji radovi:
              1. Cjelovita rješenja za serije propagandnih materijala za Acy Club, LRH Opatija,
                  Rabac d.d., Turistiĉke zajednice Primorsko-goranske ţupanije, Opatije, Lovrana i
                  Funtane.
              2. Jumbo plakati, oglasi i propagandni materijali za Jadroliniju, Hypo banku,
                  Jamnicu, Autotrolej, Bernardi, Elektromaterijal, Publicom, Magros, Ekoliburnia...
              3. Vizualni identiteti Gradske knjiţnice Rijeka, Zadar i Varaţdin, Hrvatskih
                  nezavisnih nakladnika, Rabca d.d., Fakulteta za turistiĉki i hotelski menadţment u
                  Opatiji, i dr.
              4. Propagandni materijali s plakatima za Odjel za kulturu Gradskog poglavarstva
                  Rijeka, HNK “Ivana pl. Zajca” Rijeka.
              5. Katalozi za Modernu Galeriju Rijeka.
              6. Vizualni identiteti kampanja i projekata Studentskog zbora Sveuĉilišta u Rijeci.
              7. Izrada web stranica za informativnu katoliĉku agenciju, Agribio Mediteraneo,
                  Misije Lusu i Shangombo-Afrika, i druge.
              8. Serije naslovnica za nakladu Benja.




                                                                                                      416
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                            Studija izvodljivosti



     mr. art. Tanja Dabo, asistent

         Tanja Dabo, roĊena u Rijeci, 1970.
         Diplomirala na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, Odsjek za likovne umjetnosti, mentor mr.
          art. Josip Butković, 1997.
         Magistrirala na Univerzi v Ljubljani, Akademiji za likovno umetnost, magistarski studij
          grafike, mentor izv. prof. Lojze Logar, 2003.
         Od 2000. vanjski suradnik, mlaĊi asistent na kolegiju Grafika.
         Nagrade: 1998., Tokyo, Japan, Exhibition of Tokyo International Mini-Print Triennial
          1998., Museum Award, otkupna nagrada; 1998., Seoul, Korea, 10th International
          Miniature Print Exhibition (Biennial), Grand Prize, otkupna nagrada; 2000., Zagreb,
          Kabinet grafike HAZU, 2. hrvatski trijenale grafike, Nagrada grada Zagreba, otkupna;
          2001., Zagreb, 26. salon mladih, nagrada AGM-a; 2002., Zagreb, 36. zagrebaĉki salon
          (jedna od tri jednakovrijedne nagrade); 2002., Zagreb, Nagrada Radoslav Putar, za
          najboljeg umjetnika do 35 godina u 2001. i 2002. u Hrvatskoj.
         9 samostalnih izloţbi (izbor): 1998., Rijeka, Mali salon; 1998., Dubrovnik, Klub Otok;
          2000., Zagreb, studio Kabineta grafike HAZU; 2001., Zagreb, Galerija Miroslav
          Kraljević; 2003., Zagreb, Galerija Miroslav Kraljević/ Galerija Kriţić Roban.
         56 skupnih izloţbi i 4 ostvarena projekta (izbor): 1997., Osaka, Japan, Osaka Triennale
          1997.–Print, 8th International Contemporary Art Competition; 1998., Zagreb, 25. salon
          mladih; 1999., Ljubljana, Slovenija, 23. mednarodni grafiĉni bienale; 2000., Zagreb,
          Kabinet grafike HAZU, 2. hrvatski triennale grafike; 2001., Zagreb, 26. salon mladih;
          Zagreb, 36. zagrebaĉki salon; 2002., Zadar, Zadar u ţivo/Intermuros; Sheffield, Velika
          Britanija, "Imaginary Balkans"; Berlin, Njemaĉka, "NeprilagoĊeni/The Misfits"; 2003.,
          Kassel, Kunsthale Fridericianum, "In den Schluchten des Balkan".
         Od 2002. godine polaznica Škole medijske kulture Hrvatskog filmskog saveza
          Trakošćan, Specijalizirana radionica za kameru i snimanje; 2002. Headlands Center for
          the Arts, San Francisco, USA, Artist-in-residency.
         Od 2003. godine Filmska i video radionica (verificirano od Hrvatskog filmskog saveza),
          Kino klub Zagreb ; 2001. Edinburgh/Glasgow, Velika Britanija, Prezentacija projekta
          "Blind Date"; od 2003. ĉlanica Zajednice samostalnih umjetnika Hrvatske.




                                                                                                  417
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                                Studija izvodljivosti




     asistent, Zdravko Milić, akad. slikar

         Zdravko Milić, roĊen 1953. godine u Labinu.
         Diplomirao je na Akademiji lijepih umjetnosti (Accademia di Belle Arti) u Veneciji,
          1977. godine u klasi prof. Carmela Zottija.
         1988. godine studirao je mozaik kod prof. Riccarda Licate na École Nationale Supérieure
          des Beaux-Arts u Parizu.
         Od 2001. godine djeluje kao vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu u Rijeci, Odsjek
          za likovne umjetnosti, kolegij Slikarstvo.
         Djeluje kao samostalni umjetnik, ĉlan je HZSU Zagreb, HDLU Rijeka, HDLU Zagreb i
          Le Venezie Treviso (I).
         Dobitnik je 44 nagrade (izbor): 1973., Rovinj, Grisia ‟73., druga nagrada; 1976., Pula,
          Likovno stvaralaštvo mladih, prva nagrada za slikarstvo; Labin, Pula, Rovinj, Pazin,
          Osijek, Dubrovnik, Zagreb, Ars Histriae V, prva nagrada za slikarstvo; Venezia, 61a
          mostra collettiva dell‟opera Bevilacqua la Masa, nagradna stipendija; Rijeka, 9. biennale
          mladih, otkupna nagrada; Rijeka, 7. meĊunarodna izloţba originalnog crteţa, otkupna
          nagrada; Poreĉ, Pazin, XX. annale; 1982., Tuzla, 2. internacionalni biennale festivala
          portreta, nagrada za crteţ; 1984., Rovinj, Pazin, Labin, Pula, Poreĉ, Ars Histriae IX,
          diploma za slikarstvo; Rijeka, Izloţba HDLUR, otkupna nagrada; 1989., Zagreb, 12.
          zagrebaĉka izloţba jugoslavenskog crteţa, nagrada likovne kolonije; 1995., Rovinj,
          Grisia ‟95., druga nagrada; 1998., Rijeka, Pul kaštela, prva nagrada; 1999., Rijeka,
          Godišnja nagrada HDLU Rijeka.
         63 samostalne izloţbe (izbor): 1978., Venezia, Galleria Bevilacqua la Masa; 1988.,
          Treviso, Galleria D‟arte Borgo; 1996., Zagreb, Salon galerije Karas; 2002., Zagreb,
          Galerija Klovićevi dvori - Gradec; 2003. ,Rijeka, Mali salon.
         510 kolektivnih izloţbi (izbor): 1977., Paris, Maison des Beaux Arts, 11 artistes venitiens
          tendences et recherches; 1980., Zagreb, Umjetniĉki paviljon, 12. salon mladih; 1982.,
          Wroclaw, Muzeum architektury, The second international draving triennale; 1984.,
          Berlin, Ausstellungszentrum am fernsehturm, Inter-grafik ‟84.; 1986., Ferrara, Centro
          attivita visiva, Palazzo dei Diamanti, Sgvardi a nord - est; 1993., Zagreb, Muzejsko -
          galerijski centar, 28. zagrebaĉki salon; 1997., Zagreb, Gliptoteka HAZU, 6. triennale
          hrvatskog kiparstva; 1998., Karlovac, Gradski muzej; Slavonski brod, Galerija umjetnina;
          1. hrvatsko triennale akvarela; 2000., Melbourne, Victorian college of the arts, Freedom
          between art and transgression; 2001., Lisabon, Palazio Galveias, Nuove iniziazioni riti di
          passagio; Firenze, Fortezza da Basso, 3. biennale internazionale dell‟ arte
          contemporanea; 2002., Zagreb, Kabinet HAZU, 3. hrvatski biennale crteţa.
         Sudjelovao na mnogobrojnim simpozijima i likovnim kolonijama u Hrvatskoj i
          inozemstvu.
         Izradio brojne multimedijalne projekte.
         Realizirao mnogobrojne javne projekte i intervencije.




                                                                                                      418
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                             Studija izvodljivosti



3.4.3. Stručnjaci iz područja likovnih umjetnosti koji su iskazali ţelju za radom na
       Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci

     1. Zlatko Kauzlarić – Ataĉ, red. prof.
     2. Miroslav Šutej, akademik
     3. Nevenka Arbanas, akad. slik. graf.
     4. Marina Bariĉević, prof.
     5. Tomislav Brajnović, akad. slikar
     6. Ivan Buneta, akad. slikar restaurator
     7. mr.sc. Ivet Ćurlin
     8. Nenad Labus, prof.
     9. Denis Licul, prof.
     10. Vlado Martek, prof.
     11. Dalibor Martinis, akad. slikar
     12. Branko Milenković, akad. slikar
     13. Vinko Penezić, d.i.a.
     14. Ivana Popović
     15. Krešimir Rogina, d.i.a.
     16. Miljenko Smokvina, dipl. oecc. umjet. fotograf
     17. Bojan Šumonja, akad. slikar
     18. Draţen Trogrlić, akad. slikar
     19. Berislav Valušek, prof.
     20. Mirjana Vodopija, akad slik.- graf.
     21. FeĊa Vukić, prof.
     22. Mirko Zrinšćak
     23. Vlasta Ţanić, akad. kipar


          mr. art. Nevenka Arbanas, docent

         Nevenka Arbanas, roĊena 1950. u Batini (Beli Manstir).
         Diplomirala je grafiku 1975. godine u klasi prof. Alberta Kinerta na Akademiji likovnih
          umjetnosti u Zagrebu.
         Magistrirala je 1977. godine pod mentorstvom prof. Alberta Kinerta grafiku na ALU u
          Zagrebu.
         Predaje grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u zvanju docenta.
         Predstojnik je Katedre za grafiku na ALU u Zagrebu.
         Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja (izbor):1992. Nagrada ţirija na 17. zagrebaĉkoj
          izloţbi grafike Kabineta grafike HAZU; 1994. Premija HAZU na 18. zagrebaĉkoj izloţbi
          grafike Kabineta grafike; 1996. Nagrada ţirija 1. hrvatskom trijenalu crteţa Kabineta
          grafike HAZU; 1997. Nagrada ţirija na 1. hrvtaskom trijenalu grafike Kabineta grafike
          HAZU.
         Izlagala je na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izloţbama u Hrvatskoj i diljem
          svijeta.
         Objavila je niz grafiĉkih mapa i bibliofilskih izdanja. Godine 1997. tiskana joj je
          Monografija u Biblioteci prizma autora Luke Paljetka. Autorica je knjige Grafičke
          tehnike u izdanju Laber plus iz Zagreba
         Ĉlanica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu.




                                                                                                   419
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                            Studija izvodljivosti



     Marina Baričević, prof.

         Marina Bariĉević roĊena 1941. godine u Zagrebu.
         1968. diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
         Redovna ĉlanica Academie Internationale de la ceramique, Ţeneva, Švicarska.
          Suosnivaĉica kolonije umjetniĉke keramike Hinko Juhn u Našicama, suosnivaĉica
          Keramiĉke grupe Arte terra i organizatorica i autorica stotinjak izloţbi u Hrvatskoj i
          svijetu. Od 1969. ĉlan je Hrvatskog novinarskog društva, Zagreb.
         Autorica je više od 250 izloţbi (slikarstvo, kiparstvo, keramika, nakit).
         Objavila je brojne knjige (samostalna izdanja): 1978., Zagreb, Stella Skopal, mala
          monografija; 1981., Zagreb, Ivan Švertasek, mala monografija; 1986. i drugo prošireno
          izdanje 1996., Zagreb, Povijest moderne keramike u Hrvatskoj, 1990., Zagreb, Kamilo
          Tompa, monografija; 1993., Bol, Velibor Maĉukatin, monografija; 1994., ĐurĊevac,
          Marijan Jakubin, monografija; 1994., Zagreb, Suvremena keramika u Hrvatskoj,
          monografija; 1997., Zagreb, Zvonko Butković, monografija; 1997., Zagreb, Hinko
          Gudac, monografija; 1999., Makarska, Vojo Radoiĉić, monografija; 1999., Vesna Prica,
          fotografija-monografija; 2001., Zagreb, Sretni baštinici, izbor kritika.
         Autor je tekstova u brojnim grafiĉkim mapama: 1995., Mapa Hegedušić, Perać, Šebalj,
          Naklada Zadro; 1997., Mapa Prica, Naklada Zadro; 1998., Mapa brodski dnevnik, Vapori
          matrikule, Naklada autora; 2001., Rijeka, Mapa Maja S. Franković, Obrazine, izdavaĉ
          F&FR.
         Uvrštena je u Enciklopediju hrvatske umjetnosti; Hrvatski biografski leksikon, Hrvatsku
          enciklopediju, Hrvatski leksikon; Tko je tko u Hrvatskoj.
         Objavila je 150 predgovora u katalozima, stotinjak ĉlanaka, kritika, eseja, reportaţa,
          putopisa u dnevnom tisku i ĉasopisima.




                                                                                                  420
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                                 Studija izvodljivosti



     Tomislav Brajnović

         Tomislav Brajnović, roĊen 1965. u Zagrebu.
         1993. zavšio prvu godinu na Kraljevskoj Akademiji u Den Haagu.
         1999. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Sedera.
         2003. završio poslijediplomski studij na Central Saint Martins College of Art u Londonu.
         Nagrade: 1997., Grand Prix, Piran Slvenija; 1998., Prva nagrada Grizija, Rovinj, Prva
          Nagrada na 25. salonu mladih, Zagreb; Rektorova nagrada; Nagrada vijeća ALU Zagreb;
          Nagrada Muzeja Grada Rovinja; 2001., Prva nagrada, Grizija, Rovinj; 2003., Prva
          Nagrada Likovne Kolonije Rovinj.
         Samostalne izloţbe (izbor): 1993., Rovinj, Muzej Grada Rovinja; 1999., Zagreb, Galerija
          Nova; Zagreb, Galerija Vladimir Nazor (Dobitnici Rektorove Nagrade); Rijeka, Galerija
          Klović; 2000., Rovinj, Muzej grada Rovinja; 2001., Zagreb, Galerija SC.
         Kolektivne izloţbe (izbor): 1993., KABK Den Haag, Nizozemska; 1994., Zagreb, 18.
          izloţba grafike; 1995., Sesam, Motovun; 1998., Spring Festival, Budapest; Zagreb, 25.
          salon mladih; 1999., Zagreb, 2. triennale crteţa; Taking Liberty, suradnja sa grupom
          Mobius iz Bostona, Istra; 2000., Taking Liberty, nastavak suradnje u Bostonu, USA;
          Zagreb, 2. grafièki triennale; MIB-Art Trst, Italija; 2001., Goli Otok, serija instalacija i
          performancea, Jadransko more; Redukcija forme, Pula 36. zagrebaèki salon; Shadow
          Casters, Bologna; 2002., Domacica, Gliptoteka, Zagreb; Goli Otok, Galerija Kraljeviæ,
          Zagreb; šest umjetnika iz Rovinja, Galerija Forum, Zagreb; Od A do B, Varazdin;
          Cinemania(c), Luka, Pula; Ţeravica, Bjelovar; Multimeridijan, Pula; “The World Will
          Be Never The Same Again”, Contemporary Croatian photography & video art,
          Amsterdam, Nizozemska; 2003., “Touch & Go”, Space 44, London; Cobden Club, video
          projekcija rada Red-Blue, London; Xhibit, London Institute; Cinemania(c), Pula; Likovna
          Kolonija Rovinj; MA Degree Show, St. Martins, London; Splitski salon; “Dialoghi
          incrociati”, Cascina Roma, Milano.
         Radovi u javnom prostoru: 2001./2002. Urbani piknik, Zagreb; 2002., Trg graĊana
          (Citizens Square), Trg Maršala Tita, Zagreb; 2003., Greenhouse, Bromley Road, Catford,
          London.




                                                                                                       421
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                              Studija izvodljivosti



     Ivan Buneta, diplomirani slikar restaurator

         Ivan Buneta, roĊen 1953. u Rijeci.
         1980. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu na odjelu slikarstvo,
          mentor: Mladen Srbinović.
         Od 1999. stekao status samostalnog restauratora Hrvatske u ZUH-u. Od 1999. ĉlan
          ULUPUH-a. Ĉlan HDLU Rijeka od 1982.
         Javni restauratorski radovi nulte kategorije: 1999., Barokni oltar crkve Blaţene djevice
          Marije u Rijeci; 1995., Fresce grobnica Manasteriotti Kozala; 1998., Krk, mozaik
          “Triton”; 1996. i 1997., Tri barokna oltara i pale crkve sv. Trojstva u Otoĉcu.
         Restauracija kategoriziranih spomenika: 1992., Atika zgrade ZAP Rijeka, grb i ornamenti;
          1993., Fresco dekoracija na Fiumari u Rijeci; 1994., Oltarne slike u kapeli sv. Ane Ĉervar;
          1994., Tipograf Rijeka- fasadni ornament; 1995., Turska kuća, Trţnica Rijeka, fresce;
          1997., Fontana kod Tehniĉkog fakulteta u Rijeci; 2002. i 2003., Vodnjan, zgrada Općine,
          fresce.
         Autorski javni radovi: Od 1980 do 1986., “Logo” za Rijekatekstil, crno bijeli mozaik;
          1986., pošta “Zelena laguna” Poreĉ, mozaiĉki mural; 1987., “Venera” mozaik od
          muranskog stakla, sada bivši restoran Stara vrata Rijeka; od 1989. do 2004. pošta u
          Barĉićevoj ulici u Rijeci, mozaiĉki mural (zbog preureĊenja vraćen autoru); 1989.,
          Biskupija Poreĉ, mozaik «Biskupov grb na fasadi u muranskom staklu»; 1990., Poreĉ,
          restoran “Histria”, fresco mural; 1985., pošta “Vrsar” u Vrsaru , keramiĉki mural.
         1999., Zagreb, godišnje izloţbe HDLU Rijeka, Galerija ULUPUHA, Permanenta.
         Struĉno usavršavanje: poloţen drţavni ispit za profesora likovne kulture. Struĉni kontakti
          ostvareni sa Akademijom likovnih umjetnosti i Akademijom primijenjenih umjetnosti u
          Zagrebu i Beogradu, sa Zavodom za restauriranje umjetnina u Zagrebu, Vodnjanu, DU za
          zaštitu kulturne baštine RI.
         1999. dobiva pismenu preporuku DU za stjecanje statusa samostalnog restauratora i
          postaje jedini restaurator sa samostalnim statusom (izvan drţavnih institucija) u
          Hrvatskoj.
         Od 2001. profesor u srednjoj školi za primijenjene umjetnosti u Rijeci.




                                                                                                    422
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                              Studija izvodljivosti



     mr. sc. Ivet Ćurlin

         Ivet Ćurlin, roĊena je 1969. u Splitu.
         1996. diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu knjiţevnost na Filozofskom
          fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu.
         2000. magistrirala iz menadţmenta neprofitnog sektora, koncentracija na vizualne
          umjetnosti na New York University, New York, SAD; Wagner Graduate School of
          Public Service.
         1993.-1994. Odjel dokumentacije i istraţivanja, Zavod za zaštitu spomenika kulture
          Zmajevac, Zagreb.
          1995.-1996. Suradnica na programu obuke, World Learning Inc., Zagreb.
          1996.-1998. Voditeljica programa obuke, World Learning Inc., Zagreb.
          1999.-2000. Konzultantica, Odjel partnerstva izmeĊu javnog i poslovnog sektora, The
          World Bank Institute (WBI), The World Bank Group, Washington DC, SAD. Radila na
          programima partnerstva izmeĊu Svjetske banke i privatnih korporacija u programima iz
          podruĉja kulture, socijalne skrbi, obrazovanja i ekologije.
          2001.-2002. Koordinatorica programa u Hrvatskoj, The STAR Network of World
          Learning, Zagreb. Vodila program za stvaranje partnerstva izmeĊu poslovnog, javnog i
          neprofitnog sektora u cilju riješavanja nezaposlenosti i poticanja ţenskog poduzetništva.
          2000.-2003. Ĉlanica je kustoskog tima; Udruga za vizualnu kulturu “Što, kako i za
          koga/WHW,” Zagreb. U udruzi WHW radi kao kustosica i na razvoju novih programa,
          pisanju projektnih prijedloga i prikupljanju sredstava, te komunicira s donatorima i
          sponzorima.
          2002.-2003. Menadţerica programa Partneri za odrţivost nevladinog sektora, Academy for
          Educational Development, Zagreb. Vodi program namijenjen pruţanju financijske potpore
          poticanju organizacijskog razvoja za vodeće hrvatske neprofitne udruge.
         Radi na osmišljavanju i postavi niza izloţbi.




                                                                                                    423
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                              Studija izvodljivosti



     Nenad Labus, prof.

         Nenad Labus, roĊen 1953. u Zagrebu 1953.
         1986. diplomirao na Filozofskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu, Odsjek za opću
          lingvistiku i orijentalne studije (mentor diplomskog rada: dr. Mato Kriţman) te Odsjek za
          ruski jezik i knjiţevnost (klauzura, tj. bez mentora).
         2002./2003. upisao Poslijediplomski studija hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu
          Sveuĉilišta u Zagrebu.
         Konzervator savjetnik u Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture.
         Profesionalni kontakti s Istituto universitario Europeo u Fiesole, Institutom za povijest
          Sveuĉilišta u Zagrebu te s Hrvatskim povijesnim muzejom.
         Poloţen drţavni struĉni ispit i drţavni ispit za arhivista
         Objavio raspravu o rijeĉkom grbu, te još desetak radova na heraldiĉke teme.




                                                                                                    424
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                              Studija izvodljivosti



     Denis Licul, prof.

         Rodena 1959. godine u Vinezu kraj Labina.
         Diplomirala je Odjevno-tekstilni dizajn na VSTO u Zagrebu 1981. godine te na
          Pedagoškom Fakultetu u Rijeci, Odsjeku za likovne umjetnosti 1984. godine na Katedri
          za grafiku.
         Ĉlan je Udruţenja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske, Udruţenja
          likovnih umjetnika Istre te Zajednice samostalnih umjetnika Hrvatske. Od 2000. boravi i
          radi u New Yorku, SAD. Ĉlan je i predavaĉ Clay Art Center studia iz Port Chestera. Ĉlan
          NCECA – National Council on the Education of the Ceramic Arts USA.
         17 samostalnih izloţbi (izbor): 1996., Zagreb, Galerija Miroslav Kraljević, keramika;
          1998., Italija, Trst, Galerija hrvatskog konzulata, keramika; 2001., SAD, New York, Port
          Chester, Clay Art Center, Bottomless Bowl; 2001., SAD, New York, Marymount
          Manhattan College, Ars Ceramika; 2003., Labin, Galerija Alvona, Suze zahvalnosti/New
          York, Long Island Citiy; Racoon space.
         53 kolektivne izloţbe (izbor): 1992., Zagreb, Galerija moderne umjetnosti; projekt “KUC
          Lamparna”; 1993., Zagreb, Meštrovićev paviljon, IV. svjetski triennale male keramike;
          Ljubljana, Galerija SKUC, Labin art express; 1994./1995., Zagreb, Galerija Gradec,
          suvremena hrvatska keramika/Ljubljana, Galerija Gradec/Lisbon, Museo Nacional;
          1996., Labin, Gradski muzej, “In Signo Terrae”; Zagreb, Kloviĉevi dvori, 31. zagrebaĉki
          salon dizajna; 1997., Zagreb, Dom HDLU-a, Svjetski triennale male keramike; 1998.,
          Egipat, Cairo, The 4. Cairo International Biennial; 1999., Zagreb, Pula, Galerija Vincent
          od Kastva, Iskorak 99; 2001., White Plains, New York at the Art Exchange, A Legacy in
          Clay; 2002., Port Chester, Clay Art Center, Faculty Exhibition; 2003., Labin, Gradska
          galerija, Clay Art Center New York.
         Simpoziji i radionice: 1994., Novigrad, MeĊunarodna djeĉja umjetniĉka radionica; 1995.,
          Rabac, XVIII. umjetniĉka kolonija “In Signo Terrae”; 1997., Našice, Keramiĉka kolonija
          Hinko Jun; 1997.-1999., Likovne radionice u sklopu projekta “Labin-zdravi grad”; 2001.-
          2004. New York, Port Chester, Clay Art Center, Neriage-tehnike intarzije obojanom
          glinom, Raku.
         Kontakti sa sveucilistima u inozemstvu: Queens College, New York; UArts,
          Philadelphia; SUNY New Paltz, New York; Alfred University, NewYork.
         Pored umjetniĉke djelatnosti bavi se kulturnim projektnim menadţmentom.




                                                                                                    425
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                              Studija izvodljivosti



     Vlado Martek, prof.

         Vlado Martek roĊen je 1951. godine u Zagrebu.
         Diplomirao je knjiţevnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
         Samostalne izloţbe (izbor): 1985., Zagreb, Galerija Proširenih medija, Lapsusm; 1989.,
          Sarajevo, Galerija Doma mladih, Haiku slike; 1997., Lyon, Venissieix, Espace Arts
          Plastiques; 1998., Prag, Gallery of SCCA, The troubles with aesthetics; 2000., Zagreb,
          Galerija Karas, Paralele.
         Kolektivne izloţbe (izbor): 1978., Zagreb, Galerija suvremene umjetnosti, Nova
          umjetniĉka praksa; 1981., Frankfurt, Kunstverein; Kunstlerbucher; Barcelona, Galeria
          Metronom, Libres d artista; 1991., Ljubljana, Moderna galerija, Slovenske Atene; 1994.,
          Zagreb, Galerija suvremene umjetnosti, Rijeĉi i slike; 1999., Zagreb, Galerija suvremene
          umjetnosti, Fluxus; 2001., Ljubljana, Moderna galerija, Retrospektiva grupe šestorice
          autora; Milano, Palazzo della Triennale: Milano Europa 2000.; Venezia, via
          garibaldi/Biennale, Marker project; Zagreb, Dom HDLU, Dubrovnik, Umjetniĉka
          galerija, PM-20 godina.
         Autor je mnogih akcija i agitacija u Hrvatskoj i Sloveniji. Autor je sedamnaest samizdata
          koji sadrţe poeziju, pretpoeziju, crteţe, grafike, fotografije. Publicirao je tekstove i
          poeziju u ĉasopisma.




                                                                                                    426
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                              Studija izvodljivosti



     Branko Milenković, akad. slikar

         Bane Milenković, roĊen 1963. u Novom Sadu.
         1988. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Ferdinanda
          Kulmera.
         Nagrade: 1985., Opatija, Nagrada za slikarstvo Ex tempere; 1987., Zagreb, Nagrada za
          slikarstvo, 18. salon mladih; 1988., Opatija, Grand prix Volosko; 1989., Opatija, Nagrada
          Mandrać; 1. nagrada za slikarstvo «Yu paleta mladih Titov Vrbas»; Nagrada 7 sekretara
          SKOJ-a; Nagrada ArTresor-a Dubravko Gjivan; 1990., Cetinje, Cetinjski salon, Nagrada
          za slikarstvo; 1994., Split, Nagrada za scenografiju Marulićevi dani, 1999., Ljubljana,
          MeĊunarodni festival djeĉjeg kazališta, Nagrada za scenografiju; 2001., Rijeka, Nagrada
          HDLUR za crteţ.
         Samostalne izloţbe (izbor): 1985., Zagreb, Galerija SC; 1987., Rijeka, Moderna galerija;
          1988., Muncheh, Galerie Scorpion; 1989., Zagreb, Studio galerije Forum; 1990.,
          Koprivnica, Galerija Koprivnica; 1991. India, Baroda, Gallery of fine arts; 1992. Salon
          galerije Karas; 1994. Rijeka, Galerija Paladin; 1999. Rijeka, Art club Gal; Zagreb,
          Galerija Arterija; 2000. Rovinj, Zaviĉajni muzej grada Rovinja; 2002., Toulousse,
          Galerija Sur le Queie; Zagreb, Moderna galerija, Studio Josip Raĉić.
         Izlagao na više od 110 kolektivnih izloţbi u zemlji i inozemstvu.




                                                                                                    427
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                              Studija izvodljivosti



     dr. sc. Amir Muzur, docent

         Amir Muzur, roĊen 1969. u Rijeci.
         Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Rijeci 1993. godine (doktor medicine), mentor
          diplomskog rada: prof. dr. Ante Škrobonja.
         Poslijediplomski studij iz srednjovjekovnih studija završio na Srednjoeuropskom
          sveuĉilištu (CEU) u Budimpešti 1996. godine. Naslov magistarskog rada: Ĉudesna
          izljeĉenja u kasnom srednjem vijeku, mentor: prof. dr. Gábori Klaniczay.
         Doktorski studij iz kognitivnih neuroznanosti završio na MeĊunarodnoj školi za napredne
          studije (ISAS-SISSA) u Trstu 2000. godine. Naslov doktorata: Uloga areje V6a u
          parijeto-frontalnoj mreţi, mentor: prof. P. Paolo Battaglini.
         Nositelj je kolegija Stanja svijesti od 2004. godine na Filozofskom fakultetu u Rijeci,
          Odsjek za psihologiju.
         2003. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Medicinskom fakultetu u
          Rijeci te je iste godine izbor potvrĊen i na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
         Sudjelovao na tridesetak domaćih i meĊunarodnih struĉnih i znanstvenih skupova
          (Hrvatska, Slovenija, Italija, MaĊarska, Grĉka, Njemaĉka, Francuska, Velika Britanija,
          Nizozemska, Portugal, Tunis, Izrael, SAD, Meksiko), studijske posjete i pozvana
          predavanja u Italiji, Danskoj, Makedoniji i Japanu.
         Objavio je 13 knjiga (od kojih 3 kao koautor), 70-ak struĉnih/znanstvenih ĉlanaka i preko
          200 ĉlanaka u izvanstruĉnoj periodici.




                                                                                                    428
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                               Studija izvodljivosti



          Vinko Penezić, d.i.a.

         Vinko Penezić roĊen u Zagrebu 1959.
         Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
         PohaĊao postdiplomski studij teorije arhitekture kod prof. Ranka Radovića u Beogradu.
         Od 1979. kontinuirano radi u zajedništvu s Krešimirom Roginom; 1991. osnivaju
          PENEZIĆ i ROGINA, arhitekti.
         Šest puta bivaju nagraĊeni na natjeĉajima u Japanu - 1984, 1990, 1995, 1996, 1999 i
          2001. Nositelj srebrne medalje svjetskog bijenala INTERARH u Sofiji 1987. i velike
          nagrade Beogradskog salona arhitekture 1988. za realizaciju plivališta Mladost u
          Zagrebu. Nagrade Viktor Kovaĉić za "dvogodišnji opus realizacija i promicanje hrvatske
          arhitekture u svijetu" te Bernardo Bernardi za enterijer bistroa Elite 1997. Nagrada
          Vladimir Nazor 2002. za realizaciju Stambeno-poslovne zgrade za zbrinjavanje
          stradalnika domovinskog rata u Vukovaru. Odlikovani redom Danice s likom Marka
          Marulića 2001.
         Realizirali niz projekata raznorodnih tipologija:
          Plivalište i atletski stadion Mladost u Zagrebu;
          Sakralne komplekse u Dubrovniku, zagrebaĉkome Trnju i Dugavama;
          Stambene zgrade za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata u Vukovaru i Novoj
          Gradišci te obiteljsku kuću Majetić u Zagrebu.
          Poslovnu zgradu “Velebit” u Zagrebu;
          Enterijere i TV scenografije raznih namjena.
         Izlagali skupno i samostalno u zemlji i inozemstvu.
          Predstavili Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu 2000. izloţbom Transparency of the
          Hyperreal.
          Na Bijenalu dizajna u Saint-Etienneu 2002. izloţili koncept Seven Lamps.
         Radovi su im objavljeni u domaćoj i stranoj struĉnoj literaturi, posljednje Paola Gregory:
          New Scapes, IT Revolution in Architecture, Birkhäuser 2003. O njihovu radu objavljene
          ĉetiri knjige - P&R 30 do 30 iz 1990, Tokyo Works 1999., Noncompletions 2001. i
          Reality Check 2003. Penezić je bio urednik strukovnog glasila Ĉovjek i prostor od 1997.
          do 2000 te je autor kolumne Izazovi prostora u Vijencu od 2001.




                                                                                                     429
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                               Studija izvodljivosti



          mr. sc. Lidija Pletenac, dipl. ing. građ.

         Lidija Pletenac, roĊena u Rijeci 1954. godine.
         Diplomirala na GraĊevinskom fakultetu u Rijeci, 1979., mentor prof. dr. Kruţić.
          Diplomirala i studij matematike i fizike na Pedagoškom (sada Filozofskom) fakultetu u
          Rijeci , 1978., mentor prof.dr. Neda Stipĉić.
         Upisala poslijediplomski studij “Nacrtna geometrija” na Arhitektonskom fakultetu i
          magistrirala 1991. s temom: “Klasifikacija cirkularnih tvorevina pomoću raĉunara, prema
          vrsti izvoĊenja”. Mentor prof. dr. Branko Kuĉinić, Zagreb.
         Zaposlena na GraĊevinskom fakultetu u Rijeci od 1979. godine.
         Nositelj kolegija Nacrtna geometrija, Konstruktivna geometrija i Primijenjena
          geometrija od 1987.
         Izabrana u zvanje viši predavaĉ 2000. godine. Imala na Fakultetu neke funkcije kao što je
          predsjednik komisije za klasifikacijske ispite, ĉlan povjerenstva za unapreĊenje nastave i
          druge.
         Aktivna ĉlanica Društva matematiĉara i fiziĉara Rijeke te suosnivaĉ i aktivna ĉlanica
          (potpredsjednica) Hrvatskog društva za konstruktivnu geometriju i kompjutorsku grafiku.
          Ĉlan izdavaĉkog odbora ĉasopisa za geometriju i grafiku KOG. Godinama radi na
          unapreĊenju nastavnog procesa.
         Sudjelovala je na brojnim meĊunarodnim znanstvenim simpozijima o geometriji i grafici
          te objavila niz radova.




                                                                                                     430
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                               Studija izvodljivosti



          Krešimir Rogina, d.i.a.

         Krešimir Rogina roĊen u Rijeci 1959.
         Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
         PohaĊalo postdiplomski studij teorije arhitekture kod prof. Ranka Radovića u Beogradu.
         Od 1979. kontinuirano radi u zajedništvu s Vinkom Penezićem; 1991. osnivaju PENEZIĆ
          i ROGINA, arhitekti.
         Šest puta bivaju nagraĊeni na natjeĉajima u Japanu - 1984, 1990, 1995, 1996, 1999 i
          2001. Nositelji srebrne medalje svjetskog bijenala INTERARH u Sofiji 1987. i velike
          nagrade Beogradskog salona arhitekture 1988. za realizaciju plivališta Mladost u
          Zagrebu.Nagrade Viktor Kovaĉić za "dvogodišnji opus realizacija i promicanje hrvatske
          arhitekture u svijetu" te Bernardo Bernardi za enterijer bistroa Elite 1997. Nagrada
          Vladimir Nazor 2002. za realizaciju Stambeno-poslovne zgrade za zbrinjavanje
          stradalnika domovinskog rata u Vukovaru. Odlikovani redom Danice s likom Marka
          Marulića 2001.
         Realiziraju niz projekata raznorodnih tipologija:
          Plivalište i atletski stadion Mladost u Zagrebu;
          Sakralne komplekse u Dubrovniku, zagrebaĉkome Trnju i Dugavama;
          Stambene zgrade za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata u Vukovaru i Novoj
          Gradišci te obiteljsku kuću Majetić u Zagrebu.
          Poslovnu zgradu “Velebit” u Zagrebu;
          Enterijere i TV scenografije raznih namjena.
         Izlagali skupno i samostalno u zemlji i inozemstvu.
          Predstavili Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu 2000. izloţbom Transparency of the
          Hyperreal.
          Na Bijenalu dizajna u Saint-Etienneu 2002. izloţili koncept Seven Lamps.
         Radovi su im objavljeni u domaćoj i stranoj struĉnoj literaturi, posljednje Paola Gregory:
          New Scapes, IT Revolution in Architecture, Birkhäuser 2003. O njihovu radu objavljene
          ĉetiri knjige - P&R 30 do 30 iz 1990, Tokyo Works 1999., Noncompletions 2001. i
          Reality Check 2003. Rogina je bio urednik Biblioteke PSEFIZMA specijalizirane za
          teoriju arhitekture od 1995. te autor kolumne kolumne Obrisi u Konturi od 1997.




                                                                                                     431
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                                 Studija izvodljivosti



          Miljenko Smokvina, dipl. oecc., umjetnički fotograf

         Miljenko Smokvina, roĊen u Rijeci 1943. godine.
         Diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, s temom “Ekonomska propaganda kao
          dinamiĉki faktor marketinga”.
         Radio kao istraţivaĉ pripravnik u Ekonomskom institutu u Rijeci. Od 1976. do 1982.
          radio kao asistent na kolegiju Marketing na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Od 1982. do
          danas u statusu slobodne profesije, likovni umjetnik- fotograf, ĉlan Hrvatske zajednice
          samostalnih umjetnika. Od 1999. predaje kao vanjski suradnik predmet Fotografija na
          Kemijsko-grafiĉkoj školi u Rijeci.
         Samostalne izloţbe (izbor): Izloţba fotografija (zajedno s Abdonom i Rankom
          Smokvina), Mali salon, Rijeka, 1969.; Fotografija forme - forma fotografije, Muzej
          narodne revolucije, Rijeka, 1981; Znak, Galerija “Juraj Klović”, HDLU, Rijeka, 1982.;
          Spomeniĉki fotografski portreti, Umjetniĉki paviljon “Juraj Šporer”, Opatija, 1991.;
          Rijeĉki arhitektonski portreti, Hrvatsko narodno kazalište, I. Zajca, Rijeka, 1996.
         Kolektivne izloţbe (izbor):“Hrvatska fotografija od 1950 do danas”, Muzej suvremene
          umjetnosti, Zagreb. 1993.; sudjelovao na više izloţbi umjetniĉke fotografije te dobio više
          nagrada.
         Odabrana fotografska bibliografija (autor knjiga i priloga): Fotografija u Rijeci 1944-
          1940, (u suradnji: M. Galić i E. Dubrović), Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog
          Primorja, Rijeka, 1990.; Arte Miracolosa, Fotografske zbirke u svjetlu povijesnih foto
          tehnika, ICR, Rijeka, 1990; Rijeka na povijesnim fotografijama & rijeĉka fotografska
          kronologija, D & K, Rijeka, 1997.; Povijesne fotografske tehnike, prepoznavanje,
          ĉuvanje i zaštita, Drţavni arhiv, Rijeka, 2000.; Hrvatska na povijesnim fotografijama,
          Veble commerce, Zagreb 2001; Apporti alla Conoscenza della storia della fotografa in
          Istria, Alinari, Firenze, Trieste, 2002; Rijeka na povijesnim fotografijama, II. dopunjeno i
          izmijenjeno izd., D & K, Rijeka, 2003.
         Kontakti s hrvatskim i europskim struĉnim institucijama povezanim s fotografijom:
          Drţavni arhiv Hrvatske, Zagreb; Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb; Muzej grada
          Zagreba, Zagreb, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.; Fratelli Alinari
          Archivo, Firenze, Italia;CRAF, Centro di ricerca ed archivazione della fotografia,
          Lestans-Spilimbergo; Italia, ARSAP Associazione Regionane per lo Sviluppo
          dell‟Apprendimento Professionale, Pordenone, Italia.; Magyar Nemzety Muzeum,
          Budapest; Magyar Fotagrafai Muzeum, Keckemet-Budapest; Osterreichisches
          Fotoarchiv; Wien, Osterreichisches Staatsarchiv Kriegs Archiv Wien;Societe Francaise
          de Photographie, Paris.
         Ĉlanstvo u udrugama: ĉlan ICOM-a, International Council of Museums, u Parizu,
          AVICOM-a, Comitee international de musees pour l‟audioviseul (photographie), ICOM-
          CC, Conservation (photographie); ĉlan TICCIH-a, The International Committee for the
          Conservation of the Industrial Heritage, Paris-Barcelona. Jedan od osnivaĉa i predsjednik
          prve hrvatske udruge za zaštitu industrijske baštine; PRO-TORPEDO Rijeka, Udruge za
          promociju i oĉuvanje rijeĉke industrijske baštine.




                                                                                                       432
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                           Studija izvodljivosti




    Draţen Trogrlić, akad. slikar

         1958. Draţen Trogrlić, roĊen 19. srpnja u Varaţdinu.
         Diplomirao je 1983. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Raoula
          Goldonija. Od 1983. do1985. polaznik je Majstorske radionice prof. Ljube Ivanĉića i
          prof. Nikole Reisera u Zagrebu.
         1988. Studijski boravi u Italiji, 1995. u Njemaĉkoj.
         Od 1990. izvodi brojne javne skulpture i intervencije.
         Samostalne izloţbe (izbor): 1984. Ĉakovec, Muzej MeĊimurja/Izloţbeni salon Stari grad;
          Zagreb, Salon Galerije «Karas";1989. Dubrovnik, Galerija «Sebastian"; 1992. München,
          Galerie Meneghello; 1997.Velika Gorica, Galerija Galţenica; 2001.Klanjec, Salon
          Galerije Antuna Augustinĉića.
         Kolektivne izloţbe (izbor):1979. Varaţdin, Drugi varaţdinski salon mladih; 1983.,
          Zagreb, Umjetniĉki paviljon, 15. zagrebaĉki salon mladih; 1984., Zagreb, Umjetniĉki
          paviljon, 19. zagrebaĉki salon; 1986. Zagreb, Kabinet grafike JAZU, 14. zagrebaĉka
          izloţba jugoslavenske grafike; 1987., Bitola, Galerija umjetnosti, 6. triennale
          jugoslavenske grafike; 1988. Bologna, Giovani Artisti dell‟Europa Mediterranea;
          1989.,Zagreb, Salon Galerije «Karas", Intermezzo 1987-1989.Tipasa (Alæir), Biennale
          mladih Mediterana; 1996.Zagreb, Kabinet grafike HAZU, 1. hrvatski triennale crteţa;
          1997., Zagreb, Kabinet grafike HAZU, 1. hrvatski triennale grafike; Zagreb, Gliptoteka
          HAZU, 6. triennale hrvatskog kiparstva; 1998. Karlovac, Slavonski Brod, 1. hrvatski
          triennale akvarela; 2001. Rijeka, Galerija Kortil, A 4 / izloţba crteţa
         Realizirao 5 grafiĉkih mapa.




                                                                                                 433
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                            Studija izvodljivosti




     Berislav Valušek, prof.

         Berislav Valušek, roĊen u Osijeku, 1954.
         Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; arheologija i povijest umjetnosti; 1979.
         Upisao magisterij (postdiplomski studij, katedra povijesti umjetnosti) na Filozofskom
          fakultetu u Zagrebu 1984/85. Odslušao sva predavanja, poloţio sve ispite. Magistarski
          rad nije naĉinjen.
         Specijalizirao muzeologiju na Reinwardt Academy for Museology u Leidenu
          (Nizozemska).
         2003. upisao doktorski studij na Filozofskom fakultetu u Rijeci; postdiplomski
          znanstveni studij Knjiţevnost i društveno-humanistiĉki kontekst. Tema doktorata:
          Arhitekt Carl Seidl. Mentor: Prof. dr. Ivo Maroević (Filozofski fakultet u Zagrebu).




                                                                                                  434
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                                Studija izvodljivosti




     Mirjana Vodopija, akad. slikar –grafičar

         Mirjana Vodopija roĊena 1963. u Zagrebu.
         Diplomirala 1987. na Akademiji likovnih umjetnosti, Sveuĉilište u Zagrebu, grafiĉki odjel.
          Od 1984. do 1987. u klasi profesora Miroslava Šuteja.
         Profesionalne funkcije: 2003. ĉlan ocjenjivaĉkog suda 8. trijenala hrvatskog kiparstva; od
          2003. predstavnik Likovnog podruĉja umjetniĉkog stvaralaštva pri HZSU; od 2002. ĉlan
          Kulturnog vijeća za likovne umjetnosti pri ministarstvu RH; 2001. ĉlan organizacijskog
          odbora 36. zagrebaĉkog salona; od 2000. zamjenik ĉlana Struĉnog povjerenstva za
          priznavanje prava samostalnih umjetnika; 1998. ĉlan ţirija XXV salona mladih u
          Zagrebu; 1990. ĉlan organizacijskog odbora 22. salona mladih u Zagrebu; Od 1987. ĉlan
          je HDLU-a i HZSU-a; od 1987. djeluje kao vanjski suradnik HRTV Zagreb.
         Nagrade i priznanja: 2003., Split, Medunarodni grafiĉki biennale Splitgraphic, Posebna
          nagrada; 2001., Prag, 3rd International Triennial of Graphic Arts, 1. nagrada; 2000.,
          Zagreb, Godišnja nagrada HDLU-a mladom umjetniku; 1999., Zagreb, 2. hrvatski
          trijenale crteţa, nagrada Kabineta grafike HAZU; 1997., Zagreb, 1. hrvatski trijenale
          grafike, nagrada grafiĉke zbirke Nacionalne i sveuĉilišne knjiţnice; 1988., Rijeka, XI
          meĊunarodna izloţba originalnog crteţa, nagrada Fonda za unapreĊivanje likovne
          umjetnosti “Moša Pijade”; 1987., Sombor, 9. trijenale savremenog jugoslovenskog
          crteţa, otkupna nagrada; 1985, i 1986., Rektorova nagrada Sveuĉilišta u Zagrebu.
         18 samostalnih izloţbi (izbor): 2001., Galerija Karas, HDLU, Zagreb; 2000., Galerija
          Galzenica, Nova Gorica; Galerija Nova, Zagreb; ambijent; 1997., Espace Arts Plastiques
          de la Maison du Peuple, Venissieux, (Francuska); Mali salon, Rijeka; 1995. Studio Josip
          Raĉić, Zagreb.
         127 kolektivne izloţbe (izbor): 2004., RE- Connections, University of NM Art Museum,
          Albuquerque, New Mexico, USA; 2003., “Svjetlo”, Zagreb; 2002., Monokromi,
          umjetnicki paviljon, Zagreb; “Camera lucida”, ŠKUC, Ljubljana; “Zidovi i prostor”,
          Mali salon, Rijeka; 2001., 8. International Cairo Biennale, Kairo; 3. Print Triennial Inter–
          Kontakt-Grafik, Prague 2001, Prag; 1997., "Cherchez la Femme"; Nova hrvatska
          umjetnost, Museo del Arte Contemporaneo, Santiago Chile, Ĉile; 1996., Natura
          Naturans, Museo del Mare, Trst; Natura Mortua - 5. Mednarodni trienale ekologija in
          umetnost, Umetnostna galerija Maribor, Maribor; 1995., "Checkpoint"; 1994., "Quinta
          essentia", Dubrovnik, galerija Otok – ARL / Rovinj, sv. Toma – RAP / Labin, Lamparna
          – LAE; 1993., "Nova hrvatska umjetnost", Moderna galerija, Zagreb; Salon de la Jeune
          Peinture, Grand Palais, Paris.
         Studijski je boravila u Albuquerque, U.S.A., Lyonu i Klagenfurtu.
         Aktivnosti primijenjene umjetnosti - u periodu od 1985. do danas: radi kao vanjski
          suradnik Hrvatske televizije; autor je je mnogih scenografija, špica, jinglova i ilustracija
          te vizualnog identiteta raznih emisija:“Knjiţnica”, “Rock – puls”, “Riznica”, “Radio
          Njanja”, “Kolo sreće”, “Hrtić-hitić”, “Kulturni krajolik”, “Kviskoteka”, “Modri biser
          Rovinja”, “Mali Boţićni koncert”, “Zvuĉnjak”, “K.U.L.T.” itd.




                                                                                                      435
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                                Studija izvodljivosti




     Feđa Vukić

         FeĊa Vukić, roĊen 1960. u Zadru.
         Diplomirao povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru, 1984.
         Poslijediplomski studij Filozofski fakultet Zagreb, 1985./87.
         Doktorski studij, Teorija dizajna, Univerzitet u Ljubljani, 2000., tema odobrena od senata
          Univerziteta 2003.
         Struĉno usavršavanje – The Wolfsonian Foundation Research Center, Florida
          International University, Miami, USA, 1994/95.
         1987./94. Nastavnik povijesti umjetnosti i teorije forme, Škola primijenjene umjetnosti i
          dizajna, Zagreb. 1990./91. honorarni predavaĉ, kolegij Dizajn i vizualne komunikacije,
          Filozofski fakultet u Zadru; od 1994. do danas – viši predavaĉ Teorije i povijesti dizajna,
          Studij dizajna Arhitektonski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu
         Od 2000. ĉlan Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika kao pisac-likovni kritiĉar.
          Ĉlanstvo u strukovnim udrugama: Hrvatska sekcija AICA – MeĊunarodnog udruţenja
          likovnih kritiĉara – redovni ĉlan od 1990., od 2003. ĉlan Izvršnog odbora; Hrvatsko
          društvo povjesniĉara umjetnosti, redovni ĉlan od 1986.
         Javno djelovanje: Od 1985. godine sudjelovao u nekolikim javnim akcijama, od kojih je
          neke i sam pokrenuo poput koncepcijske izloţbe «Quintetto», odrţane u Salonu galerije
          Karas u Zagrebu 1986. Izloţba je predstavila djela Lovre Artukovića, Baneta
          Milenkovića, Tomislava Ĉeranića, Velibora Jankovića i makedonskog kipara Petre
          Nikoloskog. Od 1990. ĉlan je mnogih ocjenjivaĉkih sudova u javnim natjeĉajima kojima
          su stvarane osnovne komunikacijske konstante identiteta samostalne Hrvatske – znak i
          slogan hrvatskog turizma 1993. i 1997., korporacijski identitet Hrvatske pošte i
          telekomunikacija 1994., identitet Turistiĉke zajednice grada Zagreba 1994-95., znakovi
          kvalitete i izvornosti hrvatskih proizvoda – natjeĉaj HGK 1997., natjeĉaj za hrvatski
          paviljon na EXPO u Portugalu 1996., struĉni konzultant za nastup Hrvatske na EXPO
          2005, Aichi, Japan.
          Od 1993 do 1998. bio je savjetnik Zagrebaĉke banke za komunikaciju i marketing te
          pokretaĉ nekoliko kulturnih projekata u toj suradnji, poput projekta Crkve u Hrvata 1997.
          Godine 1998. bio je utemeljitelj neprofitne udruge Internacionalni dizajn centar koja je
          osmislila i provela sociologijski utemeljen i marketinški proveden projekt Grad kao
          proizvod. S kolegama Ivanom Doroghyem i Vladimirom Mattionijem odrţao je i
          predavanja/radionice na tu temu: Opatija i Zadar 2001.
         Interaktivni mediji: U autorskoj suradnji s Daliborom Martinisom tijekom 2002/03.
          uredniĉki osmislio z:/kult – CD ROM Interaktivni vodiĉ kroz kulturu Zagreba.
         Ĉlanci i knjige: Od sredine osamdesetih godina do danas objavio nekoliko stotina ĉlanaka
          u dnevnom i tjednom tisku (Studentski list, Danas, Start, Slobodna Dalmacija, Vjesnik,
          Oko…) te više studija i kritika u struĉnim ĉasopisima (Ţivot umjetnosti, Ĉovjek i prostor,
          Arhitektura, Kontura, Oris, Banka), izvornih znanstvenih studija te radova u hrvatskoj i
          stranoj periodici (Društvena istraţivanja, Prostor, Zbornik za umetnostno zgodovino,
          Umriss). Bio redovni je kolumnist Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije 2000-2001.
          Objavljene knjige: Penezić/Rogina, GZH, Zagreb 1991.; Modern Zagreb, urednik,
          Zagreb 1992.; Building on the Borders, Europan, Zagreb 1994.; Stoljeće hrvatskog
          dizajna, Zagreb 1996; A Century of Croatian Design, Zagreb 1997.; Arhitektura grada –
          Velimir Neidhardt, Zagreb 2001.; Od oblikovanja do dizajna, Zagreb 2003.; Zagreb,
          modernost i grad, Zagreb 2003.
         Struĉni simpoziji: Sudionik je više struĉnih simpozija i seminara u zemlji i inozemstvu,
          izmeĊu ostalog, Design education, London 1998. i London 2002., Grad kao proizvod,

                                                                                                      436
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                             Studija izvodljivosti



          Sarajevo 2001., Dizajn u zemljama tranzicije, Zagreb 2001., A Dialogue Across Cultures,
          Split, 2002., Public Diplomacy and Media, Dubrovnik 2003.
         Interaktivni mediji: u autorskoj suradnji s Daliborom Martinisom tijekom 2002./03.
          uredniĉki osmislio z:/kult – CD ROM Interaktivni vodiĉ kroz kulturu Zagreba
         Tekstualnim prilozima doprinio je nekolikim monografijama, meĊu kojima se izdvajaju
          dvije s fotografijama Ive Pervana i dizajnom Borisa Ljubiĉića More hrvatsko, Split 1996.
          i monografija Split, Split 1999.
         Prema knjizi Stoljeće hrvatskog dizajna je u Galeriji Klovićevi dvori bila postavljena
          istoimena izloţba 1997.




                                                                                                   437
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                               Studija izvodljivosti



     Mirko Zrinšćak

         Mirko Zrinšćak roĊen je 1953. godine u Voloskom.
         Od 1983. do 1987. studirao na Academia di Belle Arti, alikarstvo u klasi profesora Emilia
          Vedove.
         1988. boravi u Kielu, Njemaĉka kao gost-umjetnik u Kunstlerhausu. 1995. predstavljao je
          Republiku Hrvatsku na Venecijanskom biennalu, zajedno s Martinom Kramer i Goranom
          Petercolom. Osnivaĉ je centra za multimedijalna istraţivanja Veprinac-Uĉka
          (C.M.I.V.U.). Ĉlan je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, HDLU-a Rijeka,
          Prijatelji Roĉa i Goranske kiparske kolonije.
         Nagrada: 1996., Nagrada grada Rijeke, 1997., Odlikovanje za osobite zasluge u kulturi
          reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
         Samostalne izloţbe (izbor): 1986., Galerija GI-GI, Lido Venecija, Italija; 1991., Opatija,
          C.M.I.V.U., Umjetniĉki paviljon Juraj Šporer; 1995., Venecija, Italija, Palazzo Baroci,
          Biennale-sluţbeni predstavnik Republike Hrvatske; 1998., Zagreb, Galerijsko-muzejski
          prostori grada Zagreba; 2000., Rovinj, Zaviĉajni muzej grada Rovinja.
         Kolektivne izloţbe (izbor): 1985., Zagreb, Moderna galerija, 16. salon mladih; 1986.,
          Rijeka, Moderna galerija; 13. biennale mladih; 1988., Kontrolirana gesta - Primjer novog
          enformela i apstraktnog ekspresionizma.; 1989., Sarajevo, Olimpijski centar Skenderija,
          Jugoslavenska dokumenta 98; 1990., Zagreb, Galerija Karas, Forza Fiume; 1993., Nova
          hrvatska umjetnost; 1994., Poreĉ, XXXIV. poreĉki annale, PreraĊena materija-reciklaţa u
          suvremenoj hrvatskoj umjetnosti.; 1996., Zagreb, Moderna galerija; 1998., Nova hrvatska
          umjetnost-kruţna izloţba po Juţnoj Americi; 2001., Osaka, Japan, Triennale Osaka.
         Projekti: 1987./89. Rex Solia; 1989./91., Veprinac, Who is my master; 1991./2001.,
          C.M.I.V.U. We are cosmic series.
         Video zapisi: 1998., RT Ljubljana – Rex solia Veprinac, «8. dan», emisija o kulturi;
          1991., HTV, redatelj Bogdan Ţiţić, scenarist Igor Zidić, «Mirko Zrinšćak, samotnjak s
          Uĉke».




                                                                                                     438
Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuĉilišta u Rijeci                             Studija izvodljivosti



          Vlasta Ţanić, akad. kipar

         Vlasta Ţanić, roĊena je u Zagrebu 1966. godine.
         1990. diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, odjel kiparstva u klasi
          profesora Miroslava Šuteja.
         Radi na podruĉju skulpture, instalacija, videoinstalacija, videoradova i performancea.
         Ĉlanica Hrvatskog udruţenja likovnih umjetnika od 1992. i Zajednice umjetnika
          Hrvatske od 1993. 2003. kao gost profesor predstavila svoj rad na Likovnoj akademiji u
          Splitu.
         Nagrade: 1991., Nagrada Gradske skupštine Murske Sobote, Slovenija; 1994, Nagrada za
          mladog umjetnika, 28. Zagrebaĉki salon, Zagreb; 2001., Red Bull sa autoportretom, prva
          nagrada Red Bull natjeĉaja za kreaciju u video radu, Zagreb; 2003., 8. trienale hrvatske
          skulpture, jedna od tri prve nagrade
         Samostalne izloţbe (izbor): 1991., Galerija Vladimir Nazor, Zagreb; Galerija Miroslav
          Kraljević, Zagreb; 1992., Vjeţbe za Hrvatsku, Moderna galerija Josip Raĉić, Zagreb;
          1996. Skulpture 1992-1996, Moderna galerija Josip Raĉić, Zagreb; Crkva Sv. Tomislava,
          Rovinj; 1999., Umjetniĉka galerija Slavonski Brod, Slavonski Brod; 2000., Slomljeni
          lanac, HDLU Galerija Proširenih medija, Zagreb; 2001., Prostori, Galerija Boţidar Jakac,
          Kostanjevica na Krki, Slovenija; 2002. Nemoć, HDLU Galerija Karas, Zagreb.
         Kolektivne izloţbe (izbor): 1989., 21. Salon mladih, Umjetniĉki paviljon, Zagreb; 1990.,
          22. Salon mladih, Umjetniĉki paviljon, Zagreb; 1991. 16. bienale mladih, Moderna
          galerija, Rijeka; 1992., Projekttraum in Zagreb Landung in Wien, Gallery Wuk, Beĉ,
          Austrija; 23. Salon mladih, galerija Karas, Zagreb; 1993.; Nova hrvatska umjetnost,
          Umjetniĉka galerija, Zagreb; 1994. 5. trienale hrvatske skulpture, Gliptoteka, Zagreb;
          1995., 46. Venice biennale - Espositione internationale d‟arte „A casa 2‟, Venecija,
          Italija; 1997., Border/Rubno/Ffiniau - Umjetniĉka galerija, Zagreb; 1999., Ne slikari -
          slikajući, Galerija Miroslav Kraljević, Zagreb; 2000., Ruţić i suvremenici, Galerija
          Kloviĉevi dvori, Zagreb; 2001., Vukovarski salon, Vukovar; 20. bienale mediteranskih
          zemalja, Aleksandrija, Egipat; 2002. Zagrebaĉki salon, HDLU, Zagreb; urbani prostor;
          Crveni razlog, performance, festival Karantena, Dubrovnik; 2003., Zagrebaĉke priĉe,
          video 24‟, omnibus 8 umjetnika iz Hrvatske i USA, Galerija Miroslav Kraljević, Zagreb;
         Sudjelovala u radu više radionica.




                                                                                                   439

				
DOCUMENT INFO
Shared By:
Categories:
Tags:
Stats:
views:642
posted:5/27/2010
language:Croatian
pages:52