MATEMATIKA- PRVI NIVO- RAZRED I - PDF

Document Sample
MATEMATIKA- PRVI NIVO- RAZRED I - PDF Powered By Docstoc
					MATEMATIKA                     5 časova sedmično, 185 časova godišnje




    UVOD

     U XXI vijeku matematika sve više zauzima centralno mjesto, ne sa-
mo u studiji fenomena prirodnih nauka i tehnike već ona sa svojom argu-
mentovanom i logičkom gradnjom zauzima centralno mjesto u opštem
obrazovanju ličnosti. U opštem razmišljenju nastava matematike uslov-
ljava precizno poznavanje svijeta u kojem živimo. Učeći matematiku
ličnost se osposobljava za realno posmatranje fenomena koje je okružuju
i istovremeno osposobljavaju da lakše stigne do logičnog zaključka za
rješavanje mnogih životnih i društvenih problema.
     Učeći matematiku kod učenika:
     · Motiviše radoznalost, kreativnost i razvoj logičkih mišljenja. Sa
       prvim sadržajem matematike počinje prvi put apstraktno i kritično
       mišljenje.
     · Razvija stvaralačke sposobnosti i pojam za harmoniju: koja se
       podstiče kroz učenje brojeva, aritmetičke radnje sa njima,
       upoređenje različitih geometrijskih veličina i oblika.
     · Predstavlja jedan važan moralni i socijalni aspekat, zato što učenik
       stiže do tačnog zaključka i do otkrića koji traži precizno izraža-
       vanje. U tom slučaju on dolazi u kontakt i vrednuje različita miš-
       ljenja, koje služe za razvoj kulture i kritičkog mišljenja.
     · Razvija pažnju i vještinu za postavljanje i razumijevanje pravih
       problema na polju drugih nauka.
     · Stvara solidnu osnovu za duboko razumijevanje u mnogim
       različitim poljima kada se zna da treba uzeti u obzir istinu da se
       matematika pojavljuje u mnogim drugim naukama i disciplinama.

    Imajući u obzir da učenik prvog razreda osnovne škole ne posjeduje
prethodno znanje u mnogim slučajevima treba da se upozna sa osnovnim
pojmovima matematike, kao na primjer: pojam skupa, relacije, brojevi,
kao i druge geometrijske pojmove. Tako je matematika u prvom razredu

                                                                        39
u širem obimu povezana sa poznavanjem djeteta i posmatranjem ambi-
jenta koji ga okružuje. Ona se prije svega oslanja na njegove prirodne
sposobnosti u posmatranju sličnosti i razlika u oblicima i izrazima, kao i
da ih upoređuje. Ova sposobnost može se razviti ako se njemu obezbijedi
dobar školski materijal za nastavu i dobrovoljno angažovanje nastavnika
sa novom metodologijom nastave.


     CILJEVI

   Glavni ciljevi nastave matematike u prvom razredu su razvoj spo-
sobnosti i aktivnosti učenika:
   · Za upoznavanje sa pojmom skupa kao osnovnim pojmom na ko-
      jem se grade drugi pojmovi matematike.
   · Za pojam relacije kao upoređivanje elemenata istog skupa prema
      nekim određenim osobinama.
   · Upoznavanje pojma broja kao izraza odnosa različitih količina u
      pisanju brojeva i upoređivanju istih.
   · Na kraju sabiranje i oduzimanje brojeva od 1-20 i poznavanje
      osnovnih osobina tih radnji.
   · Za rješavanje nekoliko praktičnih problema sa znacima jednakosti
      i nejednakosti.
   · Za orijentaciju i kretanje u prostoru i ravni.
   · U realnom posmatrnju ravni i prostora.
   · Upoznajući klasifikaciju i opisivanje svojstva različitih oblika u
      ravni i u prostoru.
   · Upotreba geometrijskog pribora.
   · Upoznavanje mjerenja kao proces upoređivanja mjere tijela (koje
      se mjeri) i veličine kao jedinice mjere.
   · Sakupljanje podataka, klasifikacija i pregled nekoliko lakših
      podataka.




40
   SADRŽAJ PROGRAMA, OBJEKTIVI I OČEKIVANI REZULTATI ZA PRVI RAZRED
   Kategorije sadržaja: 1. SKUPOVI I RELACIJE
                        2. ARITMETIKA I ALGEBRA
                        3. GEOMETRIJA I MJERENJE
                        4. OBRADA PODATAKA

                                            1. SKUPOVI I RELACIJE (20 časova )
Potkategorije   Sadržaji programa               Opšti objektivi            Specifični objektivi               Očekivani rezultati
1.1. Skupovi    · Pojam skupa kao               Učenik treba:               Učenik treba:                     Učenik treba:
1.2. Relacije     grupisanje tijela sa jednom   · Da se upozna sa          · Da napravi skup od više          · Da poznaje pojam skupa i
                  zajedničkom osobinom.           pojmom skupa i             predmeta grupisanih sa             elemente kao dio njega.
                · Prikazivanje skupova            elementima kao             zajedničkom osobinom.            · Da odredi i opiše riječima
                  dijagramom i različitim         njegovim sastavnim       · Da opiše riječima zajednička       svojstva zajednička prema
                  tabelama.                       dijelovima.                svojstva kao svojstva              kojima su sakupljeni u
                · Otkrivanja zajedničkih        · Da poznaje različita       predmeta sakupljenih u             skupu.
                  svojstava elemenata datih       predstavlja-nja            skupu (po zajedničkim            · Prikazivanje skupova u
                  skupova.                        skupova.                   osobinama, npr.: boja, oblik,      različitim oblicima
                · Pojam: unutar, spolja, u,     · Da poznaje pojam           veličina i dr.) kao i elemente     (krugovima, Venovim
                  ispred, iza, ispod, iznad,      podskupa i zajednicu       koji ne pripadaju istom            dijagramom i tabelarno).
                  daleko, nisko, desno,           dva skupa.                 skupu (oni koji nemaju iste      · Da napravi novi skup od
                  lijevo, veće od, manje od,    · Da poznaje                 osobine).                          dva data skupa sa
                  duže, kraće.                    upoređivanje             · Predstavljanje skupova u           zajedničkim svojstvima.
                · Parovi elemenata dva            predmeta po: veličini,     raznim oblicima (krugovima,      · Da razlikuje pojmove: više
                  skupa. Pojam: više nego,        dužini, težini,            Venovim dijagramom i               nego, manje nego, duže
                  manje nego, toliko.             debljini i dr.             tabelama).                         nego, kraće nego, lakši
                                                                           · Da formira podskup datog           nego, teži nego, tanji nego,
                                                                             skupa elemenata po jednoj          deblji nego i dr.



                                                                                                                                          41
                                                                               određenoj osobini (npr. skup
                                                                               svih trouglova, formirati
                                                                               podskup trouglova iste boje).
                                                                             · Da stvori pojam novog skupa
                                                                               od dva data skupa spajanjem
                                                                               njihovih elemenata.
                                                                             · Razlikovati pojmove: manji
                                                                               nego, veći nego, jednaki sa, i
                                                                               pravilna upotreba znakova <,
                                                                               =, >.
                                                                             · Da razlikuje pojmove: kraći
                                                                               od, duži od, lakši od, teži od,
                                                                               tanji od, deblji od.
                                              2. ARITMETIKA I ALGEBRA (90 časova)

2.1. Prirodni brojevi · Pojam brojeva i pisa-      Učenik treba:             Učenik treba:                       Učenik treba da zna:
1-20 i 0                nje brojeva od 1-9 (po-    · Da vlada                · Da čita i piše odmah brojeve      · Da broji od 1-20 i obrnuto.
2.2. Operacije sa       jam broja kao karakte-     · pojmom prirodnog          od 1-20.                          · Da piše brojeve od 1-20.
prirodnim               ristika skupa sa toliko      broja od 1-20 i 0 kao   · Da uporedi i da uredi brojeve     · Da upoređuje brojeve date i
brojevima od 1-20 i     elemenata i pojam            i zapisivanje             od manjeg do najvećeg i             da predstavlja iste na
svojstva istih          broja za 1,2,3... veći       odgovarajućih             obrnuto.                            brojevnoj pravi i upotrijebi
2.3. Jednačine i        nego prethodni broj).        brojeva i               · Da zna da nađe prethodni i          tačno znake <, =, >.
nejednačine           · Sabiranje i oduzimanje       upoređivanje istih.       sljedeći broj datom broju.        · Sabiranje brojeva 1-20 bez
                        brojeva 1-9.               · Da poznaje radnje:      · Da predstavlja brojeve na           dopune, dopunjujući i
                      · Pojam broja 0 i 10 kao       sabiranje i               brojevnoj pravi.                    prelazeći 10-icu.
                        i pisanje istih brojeva.     oduzimanje kao          · Da tačno upotrebljava znake       · Oduzimanje brojeva 1-20
                      · Upoređivanje i uređi-        radnju suprotnu           <, =, >.                            bez kvarenja i sa kvarenjem
                        vanje brojeva od 1-10;       sabiranju.              · Da razlikuje uređene brojeve        desetice.
                        znaci <, =, >;             · Da zna osobine gore       (da pravi razliku među            · Da nađe prethodni i sljedeći



42
· Prethodni kao broj za       navedenih radnji.         brojevima 1,2, i prvi, drugi).   broj datog broja.
  jedan manji, i sljedeći   · Primjena tih            · Da savlada sabiranje brojeva · Da nađe broj za toliko veći
  kao broj za jedan veći      svojstava, na obična      od 1-20 bez prelaza, sa          od, i za toliko manji od
  od datog broja.             praktična stanja.         dopunom i prelazom do            datog broja.
· Brojevna prava i          · Da shvati broj 0 kao      desetice.                      · Da riješi jednačine i
  predstavljanje brojeva      razliku dva jednaka     · Da savlada oduzimanje            nejednačine u obliku a +
  na njoj.                    broja.                    brojeva 1-20 bez kvarenja i      = b, a –     = b, - a = b, a
· Pojam pisanja brojeva     · Da poznaje                sa kvarenjem desetice.
                                                                                         + < b, a + > b,            -a
  od 11-20.                   rješavanje prostih      · Da predstavlja na brojevnoj
· Upoređivanje i ređanje      brojevnih jednačina i     pravi sabiranje i oduzimanje.    < b,     - a > b, i primjena
  brojeva do 20 i             nejednačina.            · Da sabira više od dva broja      istih na proste zadatke sa
  predstavljanje istih na   · Da primjeni iste na       primjenjuju-ći na odgovara-      tekstom.
  brojevnoj pravi.            rješavanje problema.      jući način svojstva:
· Sabiranje brojeva                                     komutacije (zamjena),
  dopunjujući do 10.                                    asocijacije (združivanje).
· Pojam brojeva,                                      · Uloga broja 0 u sabiranju i
  uređenost.                                            oduzimanju.
· Oduzimanje kao radnja                               · Da nadje broj za toliko veći,
  suprotna sabiranju.                                   za toliko manji od datog
· Oduzimanje brojeva da                                 broja.
  ne kvari deseticu (15-                              · Da riješi jednačine u obliku
  3; 18-2).                                             a+y=b, y-a=b, kao i
· Oduzimanje brojeva                                    nejednačine oblika a + y>b,
  rastavljajući deseticu                                a+y<b, y-a>b, y-a<b.
  (14-8= 10+4-8=10-                                   · Rješavanje problema sa
  8+4=2+4=6).                                           tekstom kao jednačine i
· Svojstva sabiranja                                    nejednačine u gornjim
  (svojstvo sabiranja sa                                slučajevima.
  0), svojtvo komutacije,
  svojstvo asocijacije.


                                                                                                                    43
                                         3. GEOMETRIJA I MJERENJE (60 časova)

3.1.Orijentacija   · Orijentacija u prostoru   Učenik treba:              Učenik treba:                        Učenik treba da zna:
3.2.Geometrijski     i određivanje položaja    · Da poznaje položaj       · Da određuje položaj: ispred,       · Odrediti položaj samog
oblici               različitih tijela.          samog tijela (objekta)     iza, dolje, gore, lijevo, desno,     tijela i među ostalim
3.3. Mjerenje      · Kriva linija i prava        i položaj prema            unutra, vani, u, ispod, iznad.       tijelima (npr. položaj:
                     linija, pojam prave i       drugim tijelima.         · Da crta mreže i lavirinte            ispred, iza, dolje, gore,
                     duži.                     · Da poznaje različite       različite, da daje rješenja za       lijevo, desno, unutra, vani,
                   · Geometrijsko tijelo         linije, figure, ravni,     kretanje i djeluje po tom            u, ispod, iznad).
                     (kvadar, piramida,          geometrijska tijela i      uputstvu.                          · Kretanje u ravni i prostoru
                     valjak, kupa, lopta).       njihova svojstva.        · Da crta, uz korišćenje lenjira,      prema određenom uputstvu.
                   · Geometrijski likovi       · Da se upozna sa            duži i prave, da pravi razliku     · Razlikuje i crta razne vrste
                     (površina trougla,          osnom simetrijom.          među njima.                          pravih: duž, prava, prava
                     površina pravougao-       · Da poznaje mjerenje        Da crta linije prave, krive,         linija, kriva linija, linija
                     nika, površina kva-         dužine i uporedi           izlomljene, otvorene i               otvorena i zatvorena.
                     drata, površina kruga).     rezultate u toku           zatvorene.                         · Da definiše trougao,
                   · Izlomljena linija i         mjerenja.                · Da definiše trougao,                 četvorougao, kvadrat,
                     zatvorena (trougao,                                    četvorougao, kvadrat,                pravougaonik i krug.
                     kvadrat, pravougaonik                                  pravougaonik, krug, kao i          · Da definiše razna
                     i krug).                                               površinu koja njima pripada.         geometrijska tijela: kocka,
                   · Mjerenje dužine,                                     · Da pravi razliku među                kvadar, piramida, valjak,
                     upoređivanje duži                                      geometrijskim figurama               kupa, lopta, kao i vrh, ivice,
                     prema dužini (duži,                                    (površ trugla, četvorougla,          strane.
                     kraći, jednaki);                                       kruga...) i linije koje            · Da razlikuje simetrične
                     mjerenje dimenzija                                     ograničavaju njih (trougla,          figure (prema pravoj, od
                     geometrijskih tijela.                                  četvorougla, kruga).                 nesimetričnih figura).
                   · Pojam za simetriju i                                 · Da prepoznaje geometrijska         · Da mjeri duži, dimenzije
                     simetričnu pravu.                                      tijela: kocku, kvadar, loptu,        likova i geometrijskih tijela
                   · Mjerenje mase (teže i                                  valjak, piramidu, kupu kao i         sa vanstandardnim
                     lakše).                                                vrhove, ivice i površine istih.      jedinicama (olovka, pedalj,


44
· Crtanje linija uz                                · Da crta slobodnom rukom,         korak, i dr.).
  korišćenje lenjira.                                uz korišćenje lenjira i
                                                     šablona, različite geometrij-
                                                     ske figure.
                                                   · Da pravi modele likova od
                                                     kartona i modele tijela od
                                                     kartona i plastelina.
                                                   · Mjerenje dužine: dimenzije
                                                     figure geometrij-skih tijela,
                                                     sa van-standardnim
                                                     jedinicama (olovka, pedalj,
                                                     korak i dr.).

                           4. OBRADA PODATAKA (15 časova)

· Prikazivanje podataka    Učenik treba:           Učenik treba:                   Učenik treba:
  sa: tabelom, figurama,   · Da se upozna sa       · Da sakuplja i klasifikuje     · Da sakupi, prikaže i pročita
  stubovima.                 obradom podataka.       proste podatke (npr.            nekoliko prostih podataka.
                           · Da shvati ideju         rođendane učenika u razredu,
                             prikazivanja            po mjesecima u godini).
                             podataka u različitim · Prikazivanje podataka u
                             oblicima.               vidu: tabela, slika, stubova.
                                                   · Da čita podatke i komentira
                                                     prikazane tabelarno,
                                                     figurama ili stubovima.




                                                                                                               45
     DIDAKTIČKA UPUTSTVA

    Učitelj u toku rada sa učenicima treba da upotrebljava što više kon-
kretne materijale: metalne pločice, plastelin, glinu i druge predmete. Za-
tim što više da usmjeri težište na primjenu matematike na zadatke sa tek-
stom (rješavanje konkretnih problema iz svakodnevnog života). Na ovaj
način im se pomaže da shvate veliku ulogu matematike za rješavanje
mnogih životnih problema.
    Osnovni pojam na kojem se gradi glavno poznavanje matematike je:
pojam skupa. Davanje tog pojma prolazi kroz nekoliko faza. U početku
on daje kao istoimene poznate termine: grupa, gomila, i dr. Prerađuje po-
jedinačne elemente po određenim osobinama, podstaknut opisom kara-
kteristika elemenata skupa. Za ovo uvijek treba predočiti upotrebu
različitih pločica po veličini i boji. Dalje se pojavljuju skupovi u razli-
čitom predstavljanju, kao npr. sa krugovima, tabelama, Venovim dijagra-
mom. Na ovaj način učenici stvaraju familiju po istim karakteristikama -
jednim skupom treba završiti proces sa prelaskom elemenata sa istim
svojstvima.
    Drugi osnovni pojam koji prethodi broju je pojam relacije. Na počet-
ku podvlači se pojam para kao par dvije cjeline, npr. boja i oblik. Zatim
se obrađuje pojam ispred, iza, vezano za uređenje stvari ili različitih figu-
ra prema navedenim i po svojstvima, npr. oblik, boje, veličina, ili dvije
njihove osobine. Dalje, pojam relacije veže se sa udruživanjem elemenata
dva skupa, vežući ih linijom prema svojstvima njihovim i na kraju neza-
visno od njihovih osobina. U nastavku metodama udruživanja obrađuju
se pojmovi više nego, manje nego, isto toliko što će učeniku poslužiti kao
predznanje za upoređivanje brojeva i različitih veličina.
    Osnovni pojam matematike u prvom razredu je pojam prirodnog
broja. U procesu definisanja broja, neophodno je upotrijebiti konkretan
materijal, praktične predmete, odgovarajuća didaktička sredstva i dr.
Učitelj se ne smije ograničiti samo na fotografski materijal (slike), za
učenike upotreba samo tog materijala je previše abstraktna. Usvajanje
novih sadržaja postiže se malim koracima, ali sa neprekidnom težnjom za
usvjanje novih pojmova matematike.
    Sabiranje brojeva oslanja se na pojam skupa i na međusobnim rad-
njama skupova. Tako sa kruženjem oba skupa (sa praznim presjekom)
ostavljajući sa strane određene pojmove, imajući pred očima samo koli-
činske pojmove, stiže se do pojmova sabiranja brojeva. Poslije jednog
solidnog fonda vježbi vezanog za sabiranje brojeva, učenik treba da zna
za kreativan rad i rješavanje zadataka sa tekstom, kao i da analizira i ko-
mentariše dobijana rješenja. Oduzimanje brojeva preporučuje se da se
46
ispriča u zavisnosti sa sabiranjem brojeva. Pojam broja 0 treba postaviti
kao razliku dva jednaka broja.
    Vezano za jednačine i nejednačine treba postaviti probleme koji
povezuju praktičnu situaciju do koje može doći dijete.
    Drugi osnovni pojmovi vezani za program su geometrijski pojmovi.
Akcenat treba dati pojmovima: ispred, iza, gore, dolje, lijevo, desno,
untura, spolja, u, ispod, iznad, što svakako pomaže učeniku da se snađe u
prostoru. Zatim treba posvetiti pažnju razlikovanju linija, krivih od pra-
vih, kao i otvorenih linija od zatvorenih linija, razliku od linija raličitih
izlomljenih, zatvorenih, trougaone, četvorougaone, kao i razlike površi
(trougao, četvorougao, krug...) od površi odgovarajućih (trougaona površ,
četvorougaona površ, kružna površ ).


    METODOLOŠKA UPUTSTVA

    Škola treba da služi uzgajanju i čuvanju interesa djece za matematiku
i postepeno da razvija isto.

    · Nastava matematike naročito u prvoj godini, ne smije biti
      apstraktna i verbalna, zato što matematika u osnovi i radom sa
      pojmom i relacijama je apstraktna. Treba je što više pribiližiti igri,
      eksperimentima i realnoj situaciji iz svakodnevnog života.
    · Oblik učenja i stvaranja znanja treba razvijati u obliku jedne
      spirale, zato što radnje i strukturu matematike nije moguće
      odjednom sve shvatiti. Biće dobro svaki put povezati i preplitati
      male cjeline u sadržaje većih cjelina, u obliku da, stavljajući nove
      sadržaje, usvajaju i utvrđuju sve više prethodne sadržaje.
    · Motivisanost je ključ učenja matematike. Onda majstorstvo
      nastavnika za motivaciju učenika da rade u kontinuitetu i
      sistematski, naročito je važno. Ovo se postiže sa izborom
      odgovarajućih vježbi koje uče logičkom razmišljenju učenika.
    · U prvom razredu mogu biti velike individualne razlike u
      sposobnosti učenika za shvatanje brojeva i njihovih operacija. Zato
      nastavnik mora naći oblike rada i zadatke da svi đaci napreduju i da
      ne gube interes za matematiku. Ovo se može postići individualnim
      radom ili u manjim grupama (rad od dva, tri, četri učenika).
    · Treba paziti da u toku vježbi, nastavnik stimuliše učenika na
      rješavanje zadataka i na neki svoj način, iako nije u stanju da riješi
      zadatak.U slučaju komplikovanog zadatka (npr. sabiranje ili

                                                                          47
       oduzimanje brojeva, sa kvarenjem desetice ili nekvarenja desetice)
       treba ponuditi više varijanti za rješavanje zadatka.
     · Cilj učenja matematike nije u stvaranju rutine učenja matematičkog
       rada ili radnje, već usvajanje osnovne materije. Treba imati u vidu
       da fond znanja i vještine dostignuća uvijek budu na raspolaganju
       učenika.
     · Još od prvog razreda nastavnik ne smije biti rukovodilac časova
       nastave - sa stereotipnim metodama, gdje je predavač u centru, a
       učeničke aktivnosti u shvatanju matematike sa strane. Treba
       izabrati odgovarajuće vježbe, da razviju intuiciju na odgovarajućoj
       visini, za kretanje uvijek korak naprijed.

     Osim gore rečenog za postizanje optimalnih rezultata u polju nastave
matematike, naročitu težinu igra dobro napravljen program, dobri udžbe-
nici, dobra vježba nastavnika kao i upotreba adekvatnih metoda i tehnike
predavanja u saglasnosti sa uslovima i sredinom u kojoj se odvija
nastava.


     VREDNOVANJE

    Vrednovanje obuhvata sve radnje koje služe za određivanje stepena
dostignuća učenika.
    Nastavnik u toku vrednovanja treba da ima u vidu sadržaj programa i
standard dostignuća preciziranog programa.


     Nivoi dostignuća

     Skala dostignuća učenika vrednuje se uglavnom u tri nivoa:

    Nivo I
    Obuhvata minimalna dostignuća što znači pojavu neophodnog
minimuma do kojeg treba da stigne svaki učenik. Tako se postavlja donja
(dozvoljena) granica usvojenog programa, što se u procentima izražava
sa 40% razvijenog materijala. U ovom nivou treba obuhvatiti učenike
koji rješavaju probleme uz pomoć nastavnika i ograničenih metoda, što
opravdava činjenicu proste matematike, kao i motivisanost za učenje
matematike imajući uvijek u vidu ovu pomoć.


48
    Nivo II
    Pojavljuje se u granicama rezultata izraženog 50%-80%. Ovim
nivoom treba obuhvatiti učenike koji rješavaju probleme i dokazuju
matematičke istine uz ograničenu pomoć nastavnika, s nevelikim brojem
metoda i vještina, sa nekom greškom ili nepotpunim rezultatom.

    Nivo III
    Treći nivo (maksimalni) je najveći stepen dostignuća učenika
izraženog u procentu većem od 80%. Na ovom nivou treba obuhvatiti
učenika koji rješava zadatke, probleme i dokazuje matematičke istine u
samostalnom obliku. Riješavanje problema matematike različitim
metodama, analizira i komentariše rezultate, dobijene na samostalan
način, tečnim jezikom i logički jasno.


    Procedura vrednovanja (ocjenjivanja)

     Proces vrednovanja preporučuje se da bude u harmoniji sa postavlje-
nim standardima. Razumno je da vrednovanja treba da prati obrazovni
cilj, objektiv nastave, objektiv vrednovanja. Vrednovanje treba da se
oslanja na veću kolićinu podataka u kojima treba obuhvatati ove ele-
mente. Tipovi vrednovanja su mnogi. Oni treba da se upotrebe u po-
dudarnosti sa ciljem i objektivom predmeta matemaike, strategije učenja
i dobi i zahtjevima učenika. Za matematiku mislimo da se vrednovanje
može postići u vidu:
     · vrednovanje usmenog odgovora u toku ponavljanja;
     · vrednovanje aktivnosti tokom komentara u razredu;
     · vrednovanje aktivnosti tokom rada u grupi;
     · vrednovanje domaćih zadataka;
     · testovi za grupu određenih tema;
     · testovi na kraju određenog sadržaja;
     · testovi na kraju polugodišta;
     · testovi na kraju godine.
     Na kraju godine treba izvući zaključnu ocjenu koja se dobija kada se
uzme sredina vrednovanja:
     · usmeno vrednovanje             25%
     · testovi                        50%
     · vrednovanje rada u razredu     15%
     · vrednovanje domaćih zadatka 10%


                                                                      49
     MEĐUPREDMETNA POVEZANOST

      Matematika u prvom razredu povezana je sa:
     · Maternjim jezikom - prevod izraza matematike iz svakodnevnog
       jezika na jezik matematike i obrnuto.
     · Lijepim umjetnostima - crtanje pravih i krivih linija, otvorenih,
       zatvorenih i različitih geometrijskih figura.
     · Fizičkim vaspitanjem i sportom - orijentacija u prostoru (kretane
       lijevo, desno, naprijed, nazad, iza, skok u vis, daleko i druga
       različita mjerenja.
     · Ručnim radom - pravljenje figura i različitih geometrijskih tijela
       od kartona, plastelina, gline i dr.




50

				
DOCUMENT INFO
Shared By:
Categories:
Stats:
views:1666
posted:3/8/2010
language:Serbian
pages:12