Hrvatski nacionalni monitoring program “Jadran”_1_

Document Sample
Hrvatski nacionalni monitoring program “Jadran”_1_ Powered By Docstoc
					                   R. Precali i G. Kušpilić


   Hrvatski nacionalni monitoring program
                 “Projekt Jadran”
         1998-2009                            2010-

                               &

         EU Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EC)
EU Okvirna direktiva o morskoj strategiji (2008/56/EC)
Projekt Jadran & EU Direktive
Projekt Jadran & EU Direktive

Priobalno more
ODV - A2.7. „ Termin priobalne vode označava površinske vode
unutar crte udaljene jednu nautičku milju, od crte od koje se
mjeri širina teritorijalnih voda, a mogu se protezati do vanjske
granice prijelaznih voda”

                Članak 18. - Pomorski zakonik RH (NN 181/04)
(1) Teritorijalno more Republike Hrvatske je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne
    crte u smjeru gospodarskoga pojasa.
(2) Polaznu crtu čine:
  1) crte niske vode uzduž obala kopna i otoka,
  2) ravne crte koje zatvaraju ulaze u luke ili zaljeve,
  3) ravne crte koje spajaju sljedeće točke na obali kopna i na obali otoka:
    a) rt Zarubača – jugoistočni rt otoka Mrkan – južni rt otoka Sv. Andrija – rt Gruj (otok Mljet),
    b) rt Korizmeni (otok Mljet) – otok Glavat – rt Struga (otok Lastovo) – rt Veljeg mora (otok
        Lastovo) – jugozapadni rt otoka Kopište – rt Velo danče (otok Korčula) – rt Proizd – jugozapadni
        rt otoka Vodnjak – rt Rat (otok Drvenik mali) – hrid Mulo – hrid Blitvenica – otok Purara – otok
        Balun – otok Mrtovac – otok Garmenjak veli – točka na Dugom otoku s koordinatama 43°53'
        12" sjeverne geografske širine i 15°10' 00" istočne geografske dužine,
    c) rt Veli rat (Dugi otok) – hrid Masarine – rt Margarina (otok Susak) – pličina Albanež – otok Grunj
        – hrid Sv. Ivan na pučini – pličina Mramori – otok Altiež – rt Kastanjija.
(3) Polazne crte su ucrtane u pomorskoj karti »Jadransko more«, koju izdaje Hrvatski hidrografski
    institut.
Projekt Jadran & EU Direktive
Projekt Jadran & EU Direktive


           Označavanje tipova voda
Projekt Jadran & EU Direktive
Projekt Jadran & EU Direktive
Projekt Jadran & EU Direktive


ODV nas upućuje da na vodeni okoliš gledamo
sveobuhvatno integrirajući kakvoću voda i
fizičku sredinu sa ekološkim indikatorima.
Projekt Jadran & EU Direktive


 Prema definiciji OECD‐a iz 1993. godine
 indikator je:
 parametar    ili  vrijednost  dobivena     iz
 parametra, koja ukazuje na, daje informaciju
 o/ opisuje stanje fenomena/ okoliša/
 područja i ima daljnje implikacije za okoliš.
 Indikator nije nužno samo parametar, nego
 može biti izraz izveden iz pojedinog ili iz
 nekog skupa parametra koji se odnosi na
 okoliš.
Projekt Jadran & EU Direktive

 DPSIR (Drivers, Pressures, State, Impacts,
 Responses; uzroci, opterećenja, stanje,
 utjecaji, odgovori)
 •   način organiziranja i izvještavanja o podacima
     sustavnog    praćenja    u    komunikaciji  sa
     upravljačkim dijelom društva odnosno širom
     javnošću.
 •   sredstvo za bolje razumijevanje problema u
     okolišu.
 •   DPSIR model primjenjuje pristup putem uzroka i
     identificira uzročni slijed.
 •   indikatori su atributi koji zbrajaju informacije ili
     osnovne podatke, koji se odnose na odabranu
     postavku ili problem.
Projekt Jadran & EU Direktive
Projekt Jadran & EU Direktive

   Pojam EQR

   •   ODV‐a zahtjeva uspostavljanje opće
       prihvatljivih metoda za kvantifikaciju ekološkog
       stanja vodenih tijela
   •   biološki elementi kakvoće su ključni za
       kvantifikaciju ekološkog stanja
   •   rezultati sustavnog praćenja, tako trebaju biti
       prikazani na numeričkoj skali od nula do jedan a
       prikazanu numeričku vrijednost nazivamo
       omjerom ekološke kakvoće (Ecological Quality
       Ratio‐ EQR)
Projekt Jadran & EU Direktive
Projekt Jadran & EU Direktive
Projekt Jadran & EU Direktive

          1.1.3. Prijelazne vode
          Biološki elementi
               Sastav, bogatstvo i biomasa fitoplanktona
               Sastav i bogatstvo ostale vodene flore
               Sastav i bogatstvo faune bentičkih beskralježnjaka
               Sastav i bogatstvo riblje faune
          Hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente
              Morfološki uvjeti
                   varijacije dubine
                   količina, struktura i sediment dna
                   struktura plimne zone
              Plimni režim
                   slatkovodni tok
                   izlozenost valovima
          Kemijski i fizičko-kemijski uvjeti koji prate biološke el.
             Opći uvjeti
                   prozirnost
                   toplinski uvjeti
                   režim kisika
                   salinitet
                   hranjive tvari
Projekt Jadran & EU Direktive

          1.1.4. Priobalne vode
          Biološki elementi
               Sastav, bogatstvo i biomasa fitoplanktona
               Sastav i bogatstvo ostale vodene flore
               Sastav i bogatstvo faune bentičkih beskralješnjaka
          Hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente
              Morfološki uvjeti
                   varijacije dubine
                   struktura i sediment priobalnog dna
                   struktura plimne zone
              Plimni režim
                   smjer prevladavajućih struja
                   izloženost valovima
          Kemijski i fizičko-kemijski elementi koji prate biološke el.
             Opći elementi
                   prozirnost
                   toplinski uvjeti
                   režim kisika
                   salinitet
                   hranjive tvari
Projekt Jadran & EU Direktive

          Klasifikacija fitoplanktona
          MedGIG (Mediterranean Geogr. Intercal. Group)
           Samo jedan parametar BEK Fitoplankton razrađen:
Projekt Jadran & EU Direktive

          Mediana - Chla vs. Trix
Projekt Jadran & EU Direktive

          Mediana - ukupni anorganski dušik vs. Trix
Projekt Jadran & EU Direktive

          Refrentne postaje
Projekt Jadran & EU Direktive

             EQR - evaluation

                             TRIX= 1,977*LOG10(CHLA)+3,880

                                                                                RV001                                VV034

                                c(Chla)/µg L-1


                                                  Granica klase
                 log(Chla)




                                                                                log(Chla)+2,0




                                                                                                                     log(Chla)+2,0
                                                                    log(Chla)




                                                                                                         log(Chla)
      Trix




                                                                                                                                      EQR
                                                                                                 EQR
                                                                                      0




                                                                                                                           0
              Ref. Vrij.                                          0,410                                0,130

                                                                  -0,387        1,613           1,00   -0,886        1,114           1,00
      >4       0,061           1,15              vd/d             0,061         2,061           0,78   0,061         2,061           0,54
      >5       0,567           3,69              d/ud             0,567         2,567           0,63   0,567         2,567           0,43

      >6       1,072           11,81             ud/s             1,072         3,072           0,52   1,072         3,072           0,36

      >7       1,578           37,86             s/l              1,578         3,578           0,45   1,578         3,578           0,31
Metode testirane u sklopu aktivnosti mediteranske interkalibracijske grupe MED-GIG.

     Projekt Jadran & EU Direktive

                            Klasifikacija makrozoobentosa
                             MedGIG (Mediterranean Geogr. Intercal. Group)
Projekt Jadran & EU Direktive
Projekt Jadran & EU Direktive

          Pregled testiranih indeksa
Projekt Jadran & EU Direktive
Projekt Jadran & EU Direktive
Projekt Jadran & EU Direktive

          Do sada interkalibriramo na razini MedGIG
Projekt Jadran & EU Direktive




        Potpuna implementacija
        Okvirne direktive o morskoj
        strategiji – ključ za otkrivanje
        potencijala pomorske politike EU
Projekt Jadran & EU Direktive

Legislativni put
• 2002 - Sixth Environmental Action Plan
• listopad 2005 – prijedlog za MS
  direktivom
• studeni 2007 – dogovor između
  Europskog Parlamenta i Vijeća
• lipanj 2008 - Directiva 2008/56/EC
  objavljena u službenom listu EU
• 15 July 2008 – stupanje na snagu
Projekt Jadran & EU Direktive

         Cilj direktive
         Uspostaviti okvir unutar kojeg će
         • svaka država članica poduzeti sve
           mjere da održi ili dostigne
         • Dobro stanje okoliša (GES) u
           morskom okolišu
         • najkasnije do 2020. godine
Projekt Jadran & EU Direktive
Projekt Jadran & EU Direktive


      Ključne značajke
      • održiva upotreba mora
      • poboljšani podaci i informacije o moru
        u aktivnostima vezanim uz more
      • poboljšana koordinacija aktivnosti u
        području pomorstva
      • nacionalni i regionalni sustavi za
        prostorno planiranje na moru
      • integrirani sustavi praćenja na moru
      • Europska strategija za istraživanje
        mora ”The Ocean of Tomorrow”
Projekt Jadran & EU Direktive

 Ekosustavni pristup - Ecosystem
 approach (upfront in the Directive)
 • osigurati da ukupna opterećenja uslijed
   ljudskih aktivnosti su unutar razine u
   skladu s postizanjem ili očuvanjem dobrog
   stanja okoliša (GES)
 • osigurati da sposobnost odgovora morskog
   ekosustava na promjene izazvane
   djelovanjem čovjeka nije ugrožena
 • omogućiti održivo korištenje morskih
   dobara i usluga od strane sadašnjih i
   budućih generacija
Projekt Jadran & EU Direktive

 ODMS prvi korak – 2012 - početna
 procjena – države članice moraju u tim
 vodama :
 • analizirati bitna obilježja i trenutno e
   stanje okoliša (fizičke, kemijske i biološke
   značajke)
 • analizarati prevladavajuća opterećenja i
   utjecaje, uključujući i ljudska, na stanje
   okoliša, pokriti glavne kumulativne
   utjecaje
 • učiniti ekonomsku i socijalnu analizu
   njihovog korištenja te troška degradacije
   morskog okoliša
Projekt Jadran & EU Direktive


      GES (Dobro stanje okoliša) descriptors
      • Annex 1. ODMS
      • 11 deskriptora
         1. Biološka raznolikost je održavana. Kvaliteta i
            pojava staništa i raspodjela i bogatstvo vrsta u
            skladu su s prevladavajućim fiziografskim,
            geografski i klimatskim uvjetima.
         2. Ne-autohtone vrste uvedene ljudskom aktivnošću
            su na razinama koje ne mjenjaju nepovoljno
            ekosustave.
         3. ……
Projekt Jadran & EU Direktive
Projekt Jadran & EU Direktive
Projekt Jadran & EU Direktive
Projekt Jadran & EU Direktive
Projekt Jadran & EU Direktive

				
DOCUMENT INFO
Shared By:
Categories:
Tags:
Stats:
views:0
posted:4/12/2013
language:Croatian
pages:41