Docstoc

Slide 1 - Institut za osiguranje

Document Sample
Slide 1 - Institut za osiguranje Powered By Docstoc
					POLOŽAJ ŽIVOTNIH OSIGURANJA
  U GOSPODARSKOM SUSTAVU
     REPUBLIKE HRVATSKE

      mr. ŽELJKO JUKIĆ, dipl.oec
      Direktor Sektora za životna osiguranja
      Croatia osiguranja d.d.
    SADRŽAJ:
l   Što je životno osiguranje?
l   Ključni faktori razvoja i rasta životnog osiguranja
l   Pokazatelji razvijenosti tržišta životnih
    osiguranja
            ŠTO JE ŽIVOTNO OSIGURANJE?
  ŽIVOTNO OSIGURANJE - sve vrste dugoročnih ugovora o
  osiguranju osoba kod kojih se kumuliraju sredstva štednje ili
  sredstva za povećanje rizika u kasnijim godinama osiguranja.
 "Osiguranje života za slučaj smrti i doživljenja (mješovito
  osiguranje života) je najraširenije i najkvalitetnije osiguranje koje:
      predstavlja idealan oblik štednje te
      pruža osigurateljnu zaštitu tijekom cijelog trajanja ugovora.
 Istovremeno ovo osiguranje pokriva rizike smrti i doživljenja što
  znači da je to JEDINO OSIGURANJE PO KOJEM UVIJEK SLIJEDI
  ISPLATA jer se jedan od ugovorenih osiguranih slučajeva mora
  ostvariti.“
 Osnovna svrha životnog osiguranja je financijska zaštita
  osiguranika od gubitka prihoda u slučaju prerane smrti.
 Osnovna svrha rentnog osiguranja je zaštita osiguranika od
  mogućnosti da osiguranik ostane bez dovoljno prihoda za život u
  kasnijoj dobi.
                                                    3
 U RAZVIJENIM EKONOMIJAMA KROZ ŽIVOTNO OSIGURANJE VRŠI
  SE KOREKCIJA MIROVINSKOG SUSTAVA.
   FUNKCIJE OSIGURANJA
 ZAŠTITNA FUNKCIJA
   NEPOSREDNA ZAŠTITA
     (preventiva)
   POSREDNA ZAŠTITA
     (isplata sredstava: šteta ili doživljenje)
 MOBILIZACIJSKO – ALOKATIVNA
     (poticanje na štednju, prikupljanje i ulaganje sredstava)
 SOCIJALNO – POLITIČKA
     (doprinos razvoju financijskog sustava, ulaganjem
       prikupljenih sredstava osiguranja upravljaju tuđom
       štednjom iz čega proizlazi njihova gospodarska,
       socijalna i politička odgovornost.)
Osigurateljna djelatnost
 –Osigurateljna djelatnost usko je vezana sa razvojem
 nacionalnog gospodarstva te je važan čimbenik stabilnosti
 financijskog sustava.

 Na veličinu i udio premije životnog osiguranja u nacionalnom
 gospodarstvu utječu:
  dohodak po stanovniku
  inflacija
  stopa nezaposlenosti
  fiskalna politika
  novčano tržište
  tržište vrijednosnih papira
  stopa gospodarskog rasta
  mirovinsko osiguranje
  kulturološki pristup
            Ključni čimbenici rasta i razvoja
                  životnih osiguranja
1.   Stabilnost makroekonomskih
     faktora:
                                                •Stabilan
                                                  tečaj


                       •Dohodak po glavi
                          stanovnika
                                                              •Inflacija



                          •Stopa gospodarskog
                                  rasta                     •Porezna
                                                             politika

2.   Položaj mirovinskog sustava
3.   Razvoj financijskog tržišta
                                                                                          2008-2011: KRIZA !!!




                                                                                                      XII. 2011:+0,2 %




                                                                                                      I. 2012: 19,8%




                                                                                                      XII. 2011: -2,5%




                                                                                                      I. 2012.: 1,2%



Izvori: DSZ,HGK,Roland Berger, Studija o restrukturiranjuRH 2011. i istraživanje autora
    B D P u 2012. godini?
        OPORAVAK … ili
   …ili nova r e c e s i j a?
(recesija s dvostrukim dnom?)
• Za 2011. BDP je + 0,2%
    • 1. kvartal 2011.= - 0,8%.
    • 2. kvartal 2011.= + 0,8%
    • 3. kvartal 2011.= + 0,7%
    • 4. kvartal 2011. = - 0,2
                                                                 Izvori: Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka,
   BDP Hrvatske od 1998.- 3. kvartal 2011.                       Ministarstvo financija, Zavod za zapošljavanje




                                                          2,2
                                                                          0,2



                                                                       -1,2
    Prosjek godišnjih stopa rasta realnog BDP-a, 2001.
    – 2011.
    Izvori: Eurostat, DZS, nacionalni statistički uredi         -6,0
                                                                              2011.
           Životno osiguranje i mirovinski sustav
 (kako utječe na veličinu i udio premije životnog osiguranja)
SUSTAV MIROVINSKOG OSIGURANJA:
• Nepovoljne promjene u demografskoj strukturi stanovništva
      • Kontinuirano starenje stanovništva
      • Duži životni vijek
      • daljnje nepovoljne promjene u demografskim pokazateljima.
• Deficit mirovinskog sustava:
      • Pokrivanje rastućeg deficita mirovinskog fonda predstavlja
         značajno financijsko opterećenje za društvo:
      • opada broj osiguranika, a raste broj korisnika mirovina
      • Smanjenje prava iz mirovinskog sustava
      • smanjen je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći (Omjer
         zamjene mirovina/plaća iznosi svega oko oko 40%)


   Zbog neodrživosti postojećeg mirovinskog sustava postaje
   nužno u starosti osigurati dodatne prihode uz mirovinu iz
   generacijske solidarnosti što će doprinijeti rastu životnih
   osiguranja.
   Uloga osiguratelja u cjelokupnoj mirovinskoj štednji je dvojaka.
      u fazi štednje-akumulacije nude proizvode životnog osiguranja,
      usluge upravljanja mirovinskim fondovima ili planovima.

 Dugoročna štednja putem životnog osiguranja:
    blagotvorno djeluje na stabilnost financijskog sustava i
    potiče dugoročan razvoj i selekciju kvalitetnih projekata države, lokalne
    zajednice i poduzeća.
 ŽIVOTNO OSIGURANJE se ne može pretpostaviti i promatrati samo kao
  OSIGURATELJNI PROIZVOD jer je KOMPONENTA ŠTEDNJE I
  ULAGANJA koju polica nudi VAŽAN FAKTOR ODABIRA ovog proizvoda.
 Proizvodi životnog osiguranja, ovisno o svojoj vrsti, po svojim
  karakteristikama su slični ili istovjetni štednji u dobrovoljnim
  mirovinskim fondovima.
 Potrebno je ove proizvode, kao i ostalu dobrovoljnu i individualnu
  mirovinsku štednju,
    PREPOZNATI, te zakonski vrednovati jednako sve proizvode
    mirovinske štednje i isplate mirovina,
    ujednačiti pravila poslovanja, regulacije i nadzora ovih mirovinskih
    proizvoda
    ujednačiti njihovu POTICAJNU POLITIKU.
                        Pokazatelji razvijenosti
                      tržišta životnog osiguranja
Prilikom analize razvijenosti osigurateljnog tržišta ključni pokazatelji su:
       PENETRACIJA
       GUSTOĆA OSIGURANJA
       UDJEL PREMIJE ŽIVOTNOG OSIGURANJA u ukupnoj premiji osiguranja.
Penetracija osiguranja predstavlja udio premije osiguranja u BDP-u jedne zemlje.
Gustoća osiguranja izražava odnos premije osiguranja i broja stanovnika te pokazuje potrošnju
na proizvode osiguranja i to na godišnjoj razini.

Prema navedenim pokazateljima :
RAZVIJENE ZEMLJE I RAZVIJENA tržišta osiguranja imaju:
1.   Udjel premije osiguranja života u ukupnoj premiji osiguranja iznad 50%
2.   Udjel premije osiguranja u BDP iznad 8%
3.   Godišnja ulaganja u premiju po stanovniku više od 3.000 $

HRVATSKO TRŽIŠTE OSIGURANJA ŽIVOTA na kraju 2010. ima:
1.  Udjel premije osiguranja života u ukupnoj premiji osiguranja 26,4%
2.  Udjel premije osiguranja u BDP iznad 2,76% (život = 0,73%)
3.  Godišnja ulaganja u premiju po stanovniku: 379 $ (287 EUR, 2.090 kn)
                  PENETRACIJA životnog i neživotnog osiguranja
     13
                     u izabranim državama - 2010. (% BDP)
                            Penetracija osiguranja: 2010.
                                                                                                                   12,4
     12
                  NEŽIVOTNA
     11           ŽIVOTNA                                                                                              2,9

     10           UKUPNO

        9
                                                                                                             8,1
        8                                                                                              7,5
                                                                                           7,2
                                                                                                 6,9
        7                                                                                                    2,3
                                                                   5,9               5,9
        6                                                                      5,4                     3,0
                                                                                           3,7   2,9
        5
                                                                                                                       9,5
                                                                         3,7         3,2
        4                                                          4,1         2,9
                                                 2,8         3,0
        3                                  2,5                                                               5,8
                         2,1                                             1,8
                               1,8                     2,0   1,4
                                     1,7                                                               4,5
        2   1,5    1,3                                                                           4,0
                                                 2,0                                       3,5
                                           2,2         1,0                     2,5   2,7
        1                1,8   1,5   1,4                                 1,9
                   1,1                                       1,6   1,8
                                                 0,7   1,0
        0          0,2   0,3   0,3   0,3   0,3




                                                                                                        JA
                SR A




             JE RIA
                        A
                        A




                      KA
             PO IJA




                                                                                                 t
                                                                                                        pa




                                                                                                                   K
                       A
                       A




                      KA




               JO A
                       A



             RV KA




                       A
                       A




                                                                                             ije
                      R




                    SK
                     IJ




                    SK
            RN SK




                                                                                                               U
           UM BIJ

                     K




                    SK

                     K




                                                                                                     ro

                                                                                                      LI
                    O




                                                                                           Sv
                    Č
                    S




                  LS
                    Č
                  JS
      N




                   N




                   T
                  R




                                                                                                    A
                  G




                                                                                                  Eu
                AT




                 LJ
                AR




                  A
                  R




                  R



                VE
     O




                US
                N




                                                                                                 IT
              ĐA




                M
              TU




                G
    D




               A



              U
            UG




              O




              A
 KE




             N
            A

           SL
           H




           A




           N
          M




                                                                                       Izvor: Sigma, istraživanje autora
          B
 A




         C




        ŠP
         R
M
GUSTOĆA OSIGURANJA (Premija osiguranja po stanovniku)
       za razdoblje 2000. – 2010. godine (u kn)
5000                                                             2184 2125
                                                          2043             2090
4500
                                                   1842
4000
                                           1655
3500                                1493
                            1366
3000                 1256
              1149
2500   1034                                               1484 1610 1563 1534
2000                                       1228 1335
                      996   1062 1139
1500   861    941
1000                                        427     488   560    574   562   556
              208     259    304     354
 500   173
   0
       2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
              Ukupna ZBP po stanovniku
              ZBP neživotnih osiguarnja po stanovniku
              ZBP životnih osiguarnja po stanovniku

 •Gustoća životnog osiguranja u RH = 76 EUR / 100,8 USD po glavi stanovnika.

                                                                         Izvor: HUO
       Niska penetracija i gustoća osiguranja
                    ukazuju na:

• postojanje značajnog potencijala za razvoj i rast osiguranja u
  Hrvatskoj,
• za očekivati da će hrvatska industrija osiguranja u narednim
  godinama imati sve veći značaj i odigrati sve veću ulogu u
  razvoju financijskog tržišta i sveukupnog gospodarstva RH.


• Nedovoljno je razvijena svijest građana RH o značaju štednje i
  osiguranja za kasnu dob,
• U daljnjem razvoju životnih osiguranja, uz faktore kao što su
  gospodarsko okružje i zakonska regulativa, ključnu ulogu imat će
  OSIGURAVATELJI i FINANCIJSKA PISMENOST OSIGURANIKA.
             RH-PREMIJE OSIGURANJA ŽIVOTA I NEŽIVOTA
             Treća godina negativnih stopa rasta premija osiguranja




                                              Prosječna stopa rasta
                                              PREMIJE osig. života
                                              u razdoblju :
                                              2000.-2010. = 12,87%
                                              2000.-2011. = 11,63%




                                                   2,5%



                                                                   - 2,24%



                                                                                  - 1,2%

                                                                                                - 1,1%
Izvor: HUO
                                                          - 3,0%             - 1,9% - 1,1%




                                                                                           2011. / 2010.
      RH-udio neživotnih i životnih osiguranja u ukupnoj ZBP
                   za razdoblje 2003. – 2011.




   XII 2011.   75,41%                              24,59%




Izvor: HUO
          Visina premije životnih osiguranja u 2010.
SVIJET




                                  EUROPA


  Svjetsko tržište ŽO
  2010.=> rast premije od 3,2%
  Europsko tržište ŽO
  2010.=> rast premije 2,8%
            
  •Zapadna europa
  •2010.=> rast prem. 2,8%
  •Srednja i istočna Europa
  •2010.=> RAST premije od 5,7%
  NAKON 2 GODINE PADA GLOBALNA INDUSTRIJA OSIGURANJA RASTE
   2,7% - rast ukupne premija na svjetskom osigurateljnom tržištu
   3,2% - rast premije životnih osiguranja
   2,1% - rast premije neživotnih osiguranja
Stvarne stope rasta (Real growth rates)
                                                         Životna osiguranja doživjela su                                       Neživot


                               21,7%
 25%                                                     najveći PAD u svjetskoj financijskoj                                  Život
                                                         krizi i najveći RAST nakon nje:                                       Ukupno
 20%                                                     - 6,2% (2008.) i
                                                         - 0,8% (2009.)
                       13,5%



                                        13,0%
                                       12,4%
                     12,0%




 15%                                                     + 3,2% (2010.)




                                                                             9,6%
                                                                          8,0%

                                                                          7,8%
 10%

                                                                       6,4%
                                                                      5,8%                                                                            3,2%




                                                                     5,5%
             5,4%




                                                                                                                          5,1%
                                                                    4,9%
                                                 4,7%




                                                                                                                                                      4,0%
                                                                                                                        4,5%
           4,3%




                                                                                                                        4,3%
                                                                   4,2%

                                                                  3,7%
         3,4%




                                                                                                                      3,3%
                                                                                                                     2,9%




                                                                                                                                              -0,8%
                                                           2,9%
       2,5%




                                                                                                                                                 -0,2%
  5%
                                                        1,3%




                                                                                                                -0,2%
                                                                                                        -1,4%
  0%


 -5%
                                                                                                                                     6,2%




                                                                                                                                      -7,3%
                                                                                              Izvor:Swiss Re, Sigma2/2011.
-10%
       1980

              1982

                     1984

                               1986

                                          1988

                                                        1990

                                                                  1992

                                                                         1994

                                                                                1996

                                                                                       1998

                                                                                                 2000

                                                                                                                2002

                                                                                                                       2004

                                                                                                                              2006

                                                                                                                                          2008

                                                                                                                                                       2010
                                                                                                     100%




                                               0%
                                                        20%
                                                                     40%
                                                                               60%
                                                                                           80%
                                     RUSIJA2,2%                            97,8%

                                  BUGARSKA 12,0%                            88,0%

                                     SRBIJA     15,3%                        84,7%




ŽIVOT
                                    TURSKA      15,6%                        84,4%

                                  RUMINJSKA         19,6%                     80,4%

                                 NIZOZEMSKA         25,9%                     74,1%

                                  HRVATSKA           26,6%                     73,4%




NEŽIVOT
                                  SLOVENIJA          31,3%                     68,7%

                                      LITVA           34,8%                        65,2%

                                   AUSTRIJA             45,1%                        54,9%

                                 ŠPANJOLSKA             45,6%                        54,4%

                                      CIPAR             46,1%                        53,9%

ČEHOSLOVAČKA                                            46,7%                        53,3%

                                  SLOVAČKA              47,8%                        52,2%

                                  NJEMAČKA              47,9%                        52,1%
                                                                                                                                                               ukupnoj premiji osiguranja iznad 50%!




                                    POLJSKA                 50,5%                     49,5%

                                     GRČKA                  52,0%                     48,0%

                                  MAĐARSKA                  53,5%                     46,5%

                                  ŠVICARSKA                 55,3%                     44,7%
                                                                                                            STRUKTURA PREMIJE PO SKUPINAMA OSIGURANJA - 2010




                                  NORVEŠKA                   56,3%                     43,7%
                                    UKUPNO
                                                              59,6%                    40,4%
                                    EUROPA
                                    DANSKA                    64,5%                        35,5%

                                    BELGIJA                    66,6%                       33,4%

                                 FRANCUSKA                     68,7%                       31,3%

                                         UK                    69,0%                       31,0%

                                     ITALIJA                   70,0%                       30,0%

                                  PORTUGAL                      74,4%                        25,6%
                                                                                                                                                               RAZVIJENA tržišta osiguranja imaju udjel premije osiguranja života u




  Izvor:Swiss RE, Sigma 2/2011
Razvijeno EU-27 tržište ima težište na ŽIVOTNOM OSIGURANJU ,
a na Hrvatskom tržištu 3 puta VIŠE se izdvaja na autoosiguranje!

 Prosječni stanovnik Hrvatske      Prosječni stanovnik EU

      Na osiguranje potroši         Na osiguranje potroši
      Prosječno ≈ 2.100 kn          Prosječno ≈ 10.200 kn
             (379 $)                      (1.850 $)




    Životno        Neživotno       Životno               Neživotno
   osiguranje      osiguranje     osiguranje             osiguranje

      101 $           278 $         1.111 $                  740 $
   ( ≈ 556 kn)    (≈ 1.530 kn)    (≈ 6.120 kn)           ( ≈ 4.077 kn)


     25%              75%           60%                      40%
                                      Izvor: Sigma 2/2011, obrada autora
Izdvajanja u tehničke pričuve za razdoblje 2000–2010. godine (u tis. kn)
Visina tehničkih pričuva vrlo je važan pokazatelj poslovanja osiguravatelja.
One određuju veličinu njihovih obveza osiguratelja iz poslova osiguranja.
TP uključuju: 1. prijenosne premije
                2. pričuve za štete neživotnih osiguranja,
                3. matematičku pričuvu osiguranja života i
                4. tehničke pričuve OŽ kad ugovaratelj snosi rizik ulaganja




                                              Stabilan i trajan porast tehničkih
                                              pričuva hrvatskih osiguravatelja
                                              jamči ispunjavanje njihove
                                              temeljne uloge:
                                              PODMIRIVANJE PREUZETIH
                                              OBVEZA PREMA OSIGURANICIMA.
Jedan od važnih faktora rasta životnog
     osiguranja je fiskalna politika,
                           
Putem poreznih olakšica potrebno je potaknuti ulaganja
što će u konačnici rezultirati koristima, kako za pojedinca
tako i za gospodarstvo u cjelini.
Nužnost poticaja proizlaz, iz uloge i značaja životnog
osiguranja u štednji za starost.


Financijska edukacija stanovništva shvaća se kao nužan
preduvjet:
      održivog mirovinskog sustava,
      razvoja tržišta kapitala i financijskih institucija
      ostvarivanja preduvjeta ukupnog ekonomskog rasta.
 U EU je sredinom prošle godine pokrenuta rasprava putem
  Zelenog papira Europske komisije u cilju izrade konkurentnih
  prijedloga održivosti i dostatnosti mirovina za buduće generacije.
 Osiguravatelji su, u tom dijelu, u svim zemljama EU prepoznati
    kao partnerske institucije i
    kao jedan od nositelja ovih aktivnosti uvažavajući kretanja a
     to su sve manja uloga države u i sve veća uloga pojedinca.
    Osiguravatelji su kroz svoje proizvode životnog i rentnog
     osiguranja jedan od važnijiih a sigurno i najstariji pružatelj
     ovakvih usluga i rješenja
 Životno osiguranje se ne može promatrati samo kao
  osiguravateljni proizvod, štedna komponenta predstavlja
  višestruko veći značaj i potencijal rasta.
mr. Željko Jukić, dipl.oec.
direktor Sektora za životna osiguranja,
CROATIA OSIGURANJE d.d.


                zeljko.jukic@crosig.hr



      mham@efos.hr

				
DOCUMENT INFO
Shared By:
Categories:
Tags:
Stats:
views:10
posted:3/22/2013
language:Latin
pages:24