CAR POOLING_1_ by pptfiles

VIEWS: 24 PAGES: 22

									Promet u gradu Zagrebu – mogućnosti smanjenja emisija

Robert Pašičko Upravljanje okolišem UNDP Hrvatska
Stručni skup: “Održivi razvoj prometa preduvjet poboljšanja kvalitete zraka u gradovima – primjer grada Zagreba” HAK, 17. rujna 2009.

Zašto smanjenje CO2 emisija?
 Tema ovogodišnjeg Tjedna mobilnosti – Poboljšajmo gradsku klimu (Improving City Climates)  2009. godina je ključna za dogovor svjetskih lidera o novom međunarodnom sporazumu koji bi zamijenio Protokol iz Kyota – UNFCCC Konferencija u Kopenhagenu  Potreba mobilizacije javnosti za osobnim smanjenjem ugljičnog otiska!  Emisijama nastalim u prometu je vrlo teško upravljati; usprkos razvoju tehnologije, emisije iz prometa u gradovima rastu (ovisnosti o tekućim fosilnim gorivima, i suvremenom životu koji zahtjeva veliku mobilnost)

Zašto smanjenje CO2 emisija?
 Specifičnost CO2 emisija – neovisno o tome gdje nastaju imaju globalni karakter (za razliku od sitnih čestica, SO2, i posebice NOx emisije koje djeluju lokalno)  Većina mjere smanjenja CO2 emisija doprinosi smanjenju ostalih emisija, buke, zastoja u prometu, smanjenju uvoza goriva…  Procjene govore o 1% BDP-a Europske unije izgubljenih svake godine zbog zastoja u prometu (oko 100 milijardi € godišnje)

Promjene emisija u prometnom sektoru od 1990.

Porast BDP-a doveo je do pada svih emisija osim stakleničkih plinova (GHG)!

Očekivani trendovi u budućnosti
 30 % stanovnika EU do 2060. bit će starije od 65 godina  Svjetska populacija do 2050. broji preko 9 milijardi ljudi  84% stanovnika EU će u 2050. godini živjeti u gradovima i urbanim područjima  Razvijene zemlje do 2050. godine smanjuju 80% ukupnih emisija stakleničkih plinova  Mnoge tehnologije i koncepti koje će se koristiti u 2050. danas još nisu poznate  97% današnjeg prometa ovisi o fosilnim gorivima ( i emisiji CO2)!

CO2 emisije iz prometa u Hrvatskoj

 Sektor prometa čini 30% ukupne potrošnje finalne energije  Od tog na cestovni otpada 90% potrošnje energije i emisija  U budućnosti daljnji porast - povećanje broja automobila, povećanje prevaljene udaljenosti po automobilu, smanjenje broja putnika po automobilu  Ukupan Kyoto cilj Hrvatske - 34,2 Mt CO2

CO2 emisije iz prometa u Hrvatskoj
 1,380,000 osobnih vozila u 2005. godini znači 3,2 stanovnika/osobnom vozilu  Prognoza – broj osobnih vozila će porasti na 2,400,000 u 2020. godini (što je 2,00 stanovnika/osobnom vozilu, iznos koji je postignut već danas u starim članicama EU)  Povećanje broja vozila od 74% uz istu tehnologiju i korištenje istog goriva vodilo bi povećanju CO2 emisija – na 10 Mt CO2!

Kako smanjiti emisije u prometu?
 Iskustvo pokazuje da ne postoji jedinstveno rješenje  Potrebno je razvijati više opcija, od kojih će svaka pridonijeti smanjenju emisija  EU pozitivna praksa: određivanja osobe u velikim gradovima zadužene specifično za planiranje i razvoj pješačenja i vožnje bicikla  Takve alternative trebaju postati dovoljno komforne i sigurne opcije

Pješačenje i vožnja bicikla
 Planiranje prometa na biciklu potrebno promatrati cjelovito: smisleno povezane biciklističke staze, parkirališta bicikla, mogućnost prijevoza bicikla vlakom  Razvoj biciklističke kulture  Dobri primjeri:
 Amsterdam - 40% gradskog prometa na biciklima  Davis, USA – ukinut školski bus kako bi djeca išla biciklom u školu  Trondheim , Norveška – vučnica za bicikle

Smanjenje potrebe za osobnim vozilima
 Carpooling - zajedničko korištenje privatnog automobila od strane vozača i jedne ili više drugih osoba, obično za prijevoz do posla i nazad  “Virtualna mobilnost” – rad od kuće, tele-kupovanje (etrgovina)  Neke procjene govore o trećini zaposlenih koji rade od kuće u 2025. godini  Tokio – tek mali postotak ljudi posjeduje vlastito vozilo (učinkoviti javni prijevoz, premalo prostora za parking, rašireni koncept iznajmljivanja vozila po potrebi)

Regulacija CO2 emisija iz vozila
 Propisivanje strožih standarda za nova vozila – EU donosi nove standarde za dozvoljene emisije CO2 lakih vozila (cilj: 120 g CO2/km do 2012. godine; želja: 95 g CO2/km do 2020. godine)  Smanjene emisije ujedno znače i bolju energetsku učinkovitost vozila (manja potrošnja)  Kao rezultat dosadašnje EU regulacije emisija iz vozila, ukupno je postignuto smanjenje 30-40% emisija NOx tijekom posljednjih 15 godina (unatoč porastu prometa)

Gradski prijevoz
 Da bi postao dovoljno atraktivan, gradski prijevoz ne treba biti samo dostupan, već i dovoljno frekventan, brz, pouzdan i udoban  Iskustvo pokazuje da najveći otpor prema korištenju gradskog prijevoza dolazi iz loše kvalitete usluge, sporosti i nepouzdanosti  Važno međusobno povezivanje prometnih opcija (npr dovoljan broj prometnih parkirnih mjesta pored kolodvora u predgrađima, povezanost stanica tramvaja i vlaka…)

Promjena ponašanja sudionika u prometu
• “MEKANA METODA”: Info kampanje o energetski učinkovitom ponašanju u prometu, ali i o alternativnim načinima prijevoza (gradski promet, bicikli, više ljudi u automobilu) • “TVRDA METODA”: Od 2005. vozila na ulicama Londona plaćaju 8 funti za ulazak u gradski centar od 7:00 – 18:30 radnim danom; broj vozila smanjen za 18%, broj autobusa povećan za 20%

Vozila s hibridnim i električnim motorima
 Procjene japanske auto industrije za 2020.:  udio vozila s hibridnim motorom od 2 %  udio vozila s električnim motorom od 10%  Kod vozila s električnim motorom, ne znači da ne postoje emisije – no one ovise o tome gdje je proizvedena električna energija (elektrana na ugljen ili hidroenergija?)

Promjena goriva
 Porast upotrebe autoplina, gorivih ćelija…  Solarno napajanje?

Podrška “zelenim vozilima”
 Nabava “zelenih vozila” u javnim prijevoznim kompanijama (većina novih niskopodnih ZET-ovih autobusa kao gorivo koristi biogoriva ili autoplin)
 Mogućnost za povećanje svjesnosti javnosti  Poticaj tržištu “zelenih” tehnologija i novih energenata

 Podrška “zelenim vozilima” putem:
    subvencija smanjenja carina na uvoz tehnologije ili poreza na nova goriva označavanje posebnih parkirnih mjesta upotreba žutih voznih traka

Biogoriva
 Postojeći cilj EU do 2010. godine od 5,75% udjela biogoriva u potrošnji benzina i dizela u 2010. godini neće se postići; očekuje se tek oko 4,3 % udjela  Prigovori na staru Direktivu o uporabi biogoriva glavne sirovine za proizvodnju biogoriva prehrambeni proizvodi, pa pridonosi globalnom porastu cijena hrane  Biogoriva druge generacije – dobivena iz otpada, ostataka poljoprivredne proizvodnje i neprehrambenih lignoceluloznih materijala  Cilj EU – udio biogoriva od 10% do 2020. godine uz razvoj druge generacije (također cilj iz prijedloga Strategije energetskog razvitka)

Biogoriva u Hrvatskoj

Masdar – grad budućnosti
 U potpunosti će se napajati obnovljivim izvorima energije, reciklirati potrošenu vodu i sav otpad  Racionalno korištenje energije, desalinizacija morske vode  Osobna vozila će se zamijeniti učinkovitim javnim prijevozom i električnim osobnim vozilima  Grad po mjeri čovjeka – za pješačenje

Masdar – grad budućnosti
 Gradnja traje do 2016. godine, a u gradu će živjeti 50 tisuća ljudi  Planira se i najnaprednije sveučilište za obnovljive izvore energije (u suradnji s MIT-om)

Masdar – grad budućnosti
Inovativni koncept u prometu – PRT (Personal Rapid Transit System) -Dizajniran za 6 osoba, napajan fotonaponskim ćelijama, PRT će putovati do 1500 lokacija u gradu - Promet se odvija ispod površine, no za razliku od klasične podzemne željeznice, ne postoje fiksne rute

Hvala na pažnji!
Dodatne informacije na: robert.pasicko@undp.org www.undp.hr


								
To top