Docstoc

Zarez 329 Temat ekonomska demokracija 03 2012

Document Sample
Zarez 329 Temat ekonomska demokracija 03 2012 Powered By Docstoc
					TEMAT:                                                                                                                                        zarez, xiv /329, 1. ožujka 2012.           21



ekOnOMska deMOkRaciJa



                                                                                                                    oblik partnerstva rada i kapitala,
                                                                                                                    jamči pravičnost uzajamnih odnosa,
                                                                                                                    socijalni dijalog, sigurnost rada i

                                                                            Bez obzira koliko                       motivaciju za rad. Zauzimamo
                                                                                                                    se za nove forme radničke parti-
                                                                            ga ignorirali ili                       cipacije i njihovo ozakonjenje....”
                                                                                                                    (plan 21, Kukuriku koalicija) ili
                                                                            eskivirali njegovu                      zagovaranje radničkih vijeća kod
                                                                                                                    Laburista teško da možemo sma-
                                                                            srž, pitanje                            trati indicijom ozbiljnog rada na
                                                                                                                    strukturnim promjenama u smjeru
                                                                            upravljanja                             uvođenja demokratske prakse u
                                                                                                                    sferu upravljanja proizvodnim

                                               ˇ
                                                                            vlastitim radom i                       procesom i raspodjelom stvorenih
                                      Radnic ki savJeti Radnički                                                    dobara. I jedni i drugi kao ideal
                                      savjeti (tijela izabrana na razini    iz njega proizašlim                     navode uspostavljanje harmonije
                                      poduzeća tj. radne organizacije,
                                                                            vrijednostima
                                                                                                                    tj. partnerskog odnosa između rada
                                      od strane svih članova radnog ko-                                             i kapitala uz istovremenu zaštitu
                                      lektiva) nakon donošenja novog
                                      Ustava 1974. i Zakona o udruže-       i dalje je na                           interesa obje strane. Ono što remeti
                                                                                                                    jednadžbu, a ostaje neizrečeno, je
                                      nom radu 1976. imaju ovlaštenje
                                      birati izvršne organe i direktore
                                                                            dnevnom redu                            već spomenuta formula postojeće
                                                                                                                    legistative: “Pravo vlasništva je
                                      (izbor izvršnih organa uveden je      Karakter novih odnosa sažima Za-        stvarno pravo na određenoj stvari
                                      još 1950. Osnovnim zakonom o          kon o vlasništvu i drugim stvar-        koje ovlašćuje svoga nositelja da s
                                      predaji državnih poduzeća i viših     nim pravima: “Pravo vlasništva je       tom stvari i koristima od nje čini što
                                      privrednih jedinica na upravljanje    stvarno pravo na određenoj stvari       ga je volja te da svakoga drugoga




J
                                      radnim kolektivima), a postotak       koje ovlašćuje svoga nositelja da       od toga isključi...”. Sindikati svo-
            edan od većih prijeloma ukupne akumulacije kojim rad-           s tom stvari i koristima od nje čini    jim djelovanjem i promišljanjem
            i “paradoksa” koji su de- nički savjet raspolaže sa početnih    što ga je volja te da svakoga dru-      novouspostavljenih ekonomskih
            vedesete donijele bio je 25—30% sredinom pedesetih, raste       goga od toga isključi, ako to nije      odnosa također ostaju u okvi-
            izražen u pitanju uprav- na 100% nakon ustavnih aman-           protivno tuđim pravima ni zakon-        rima tzv. socijalnog partnerstva.
ljanja ekonomskim procesima. Od dmana 1971. (Sekelj, Laslo: Jugo-           skim ograničenjima.” (Zakon o           Zahtjevi se uglavnom iscrpljuju u
radničkog upravljanja proizvod- slavija, struktura raspadanja, Rad,         vlasništvu i drugim stvarnim pra-       sferi pravne države, moralizma i
nim procesom i stvorenim viškom Beograd, 1990.). Savjeti, barem             vima čl. 30. st. 1., “Narodne novine”   maglovito postavljenog problema
vrijednosti kao osnovnog narativa nominalno, osim izbora izvršnih           91/96., 68/98. i 137/99.).              materijalne nejednakosti kojem u
političko-ekonomskog života do struktura, izrađuju nacrt statuta                Bez obzira na ograničenja u         prvom redu nedostaje ukazivanje
samorazumljive neprikosnovenosti te plan i program rada i razvoja.          drugom dijelu osnovna intencija je      na strukturnu uvjetovanost iste.
uprave privatnih vlasnika u novim Broj radnika koji na području Ju-         jasno naglašena, a praksa ju je ned-    Ostali društveni akteri čije je dje-
jedinicama gospodarskog života— goslavije sudjeluju u radu savjeta          vosmisleno potvrdila. U razdoblju       lovanje manje ili više javno vid-
privatnim poduzećima. Čitav taj 1983. dostiže gotovo pola milijuna          koje je uslijedilo tema radničkog       ljivo—akademski krugovi, mediji,
preokret u javnosti se gotovo pa ili preciznije 484 784 (Potts, George      upravljanja poduzećima postaje          nevladine udruge—za sada tako-
nikada ne problematizira sam po A.: The Development of the system           svojevrsni tabu odnosno pojavljuje      đer izbjegavaju postaviti radikalna,
sebi već se kritika novonastale eko- of Representation in Yugoslavia        se eventualno u okviru nostalgič-       sistemski fundamentalna pitanja.
nomske konfiguracije najčešće is- with Special Reference to the Pe-         nih reminiscencija no nikad kao le-     Nesumnjivo postoje i svjetlije točke          Bez obzira koliko ga ignorirali
crpljuje u osvrtu na posljedice i riod Since 1974, University Press of      gitimno aktualno političko pitanje.     poput nekih manjih novinskih li-         ili eskivirali njegovu srž leksičkim,
procese—na temelju idealizirane America, Lanham—New York—                                                           stova, portala, inicijativa i orga-      logičkim i sl. akrobacijama pitanje
slike zapada, zapadnog kapitalizma London, 1996.). Uz sve rezerve           analiza stanJa U okviru cje-            nizacija, no dominira sivilo (bez)       upravljanja vlastitim radom i iz
i njegove historije—okarakteri- i skepsu spram stanja na terenu             lokupnog problema (ne)bavljenja         idejnog oportunizma i nezaintere-        njega proizašlim vrijednostima i
zirane kao devijacije, a sažete u ostaje činjenica Ustavom i Zako-          navedenom problematikom na-             siranosti. Polje interesa i intelektu-   dalje je na dnevnom redu. Ra-
sintagmi “privatizacijska pljačka”. nom zagarantirane forme i iz nje        padno uočljiv je izostanak struk-       alnih preokupacija te osviještenih       sprava se još uvijek odvija na mar-
Za razdoblje inauguracije politike proizlazećih prava i mogućnosti.         tura koje bi se ozbiljno sistemat-      i neosviještenih političkih težnji       ginama političkog i ekonomskog
radikalne preraspodjele ekonom-          Nova prava i nove mogućnosti       ski posvetile analizama postojećeg      tzv. običnih građana, odbacimo li        života no kako sazrijevaju plodovi
ske moći uobičajio se naziv “de- zagarantirani novom formom u               stanja, njegove historijske putanje     uobičajene stereotipe, ukazuje se        preraspodjele ekonomske (a sa
mokratske promjene u Hrvatskoj”. sferi ekonomije ukidaju mogućnost          te osmišljavanju organizacijskih        relativnom nepoznanicom. Neza-           njom i političke) moći, socijalno
U svrhu minimalnog osvjetljenja participacije u upravljanju proce-          praksi, legislative i općenito poli-    dovoljstvo i svijest o kretanju u        destruktivne sile, u slijepom naletu,
karaktera rečenih promjena kori- som proizvodnje i raspodjele za            tičke agende u svrhu prevazilaženja     pogrešnom smjeru evidentno po-           oslobođene spona zaostalih iz vre-
sno je iznijeti nekoliko podataka veliku većinu sudionika—pritom            postojećeg stanja. Sramežljive pro-     stoji no kakav bi se “novi kurs” iz      mena defenzivne pozicije kapitala,
vezanih uz sistemski položaj rad- je svejedno prelaze li prerogativi        gramske stavove poput: “Radnička        svega toga mogao izroditi ostaje         čine probleme akutnijima i odgo-
ništva u razdoblju prije ´90. godine. upravljača na državu ili pojedinca.   participacija i suodlučivanje, kao      otvorenim pitanjem.                      vore nužnijima.
TEMAT: EKONOMSKA DEMOKRACIJA                                                                                                                       zarez, xiv /329, 1. ožujka 2012.            22


         ˇ
DemoKraticnost planiranja i
uPravljanja u PostojećiM
poslovnim orGanizacijama
o deficitu demokracije u proizvodnji i preraspodijeli te mogućim alternativama
Goran jeras




D
             uboka ekonomska i                                                                                             profita odnosno mehanizama ras-
             društvena kriza u kojoj                                                                                       podjele dionica firme zaposleni-
             se svijet trenutno nalazi,                                                                                    cima. Iako na prvi pogled djeluje
             po prvi put nakon pada                                                                                        kao korak u smjeru demokratiza-          kontrole kvalitete i upravljanja pro-
socijalizma u državama tzv. Istoč-                                                                                         cije poduzeća, malo podrobnijom          izvodnim procesima (Kaizen, Total
nog bloka ozbiljnije je pokrenula                                                                                          analizom postaje jasno da se u           Quality Management, Lean Mana-
preispitivanje temeljnih postavki                                                  perspektive dioničara naizgled          svim navedenim slučajevima radi          gement,…) koji svakom radniku
i principa funkcioniranja modela                                                   funkcionira besprijekorno dok           prvenstveno o financijskoj kompo-        pridaje odgovornost za unapređe-
“demokratskog kapitalizma” koji                                                    stvari za njih idu dobro, odnosno       nenti sudjelovanja u ostvarenom          nje dijela poslovnog procesa u ko-
danas dominira svijetom. Mnogo-                                                    dok profit raste, međutim njegova       profitu kompanije (iako je mjera         jem on sudjeluje, dajući na taj način
brojne analize neodrživosti kapi-                                                  puna nakaradnost dolazi do izražaja     povećanja sudjelovanja u profitu         radnicima mogućnost da sudjeluju
talističkog gospodarskog modela,                                                   tek onda kad stvari za dioničare        višestruko nadmašena mjerom              u upravljanju vlastitim proizvod-
njegove dominantne uloge u ge-                                                     krenu loše. Primjerice, početkom        povećanja profita samog) dok je          nim procesom. Drugi primjer, koji
neriranju materijalne nejednakosti                                                 financijske krize u SAD-u 2008.         upravljačka komponenta koja bi           duboko zadire i u donošenje stra-
te doprinosa u kontinuiranom do-                                                   godine, izračunato je da prosječan      zaposlenicima dala utjecaj u do-         teški važnih odluka kompanije, je i
kidanju ljudskih i radničkih prava,                                                generalni izvršni direktor (CEO)        nošenju poslovnih odluka i dalje         sve popularnija primjena neke od
stvorile su u zadnjih nekoliko go-        mogućem smislu. Posljedično tome,        američkih financijskih institucija      potpuno zanemarena [3].                  varijanti tzv. Wisdom of the crowds
dina snažnu argumentacijsku bazu          tipičan poslovni subjekt u kapitali-     ima 520 puta veća primanja od               Teško je ne primijetiti da je ta-    (mudrost gomile) koncepta koji po-
za kritiku postojećeg sustava koja        stičkom modelu posjeduje vlasnika        prosječnog zaposlenika istih tih        kav način financijske motivacije         kušava iskoristiti različita znanja,
predstavlja kvalitetno ishodište za       ili, putem dioničarstva, više njih,      institucija [2]. Čak i najgorljivijim   radnika krajnje nedemokratičan i         iskustva i perspektive zaposlenika
artikulirano osmišljavanje mogućih        koji tada mogu autonomno dono-           pristalicama neoliberalnog kapita-      upravo zbog toga moralno upitan.         kako bi se došlo do najtočnijeg mo-
alternativa. Posebno je ohrabrujuća       siti upravljačke odluke u organiza-      lizma nametnulo se pitanje kako         Vezivanje primanja zaposlenika uz        gućeg predviđanja budućeg razvoja
sve izraženija svijest da problem         ciji. Često vlasnici kompanija niti      se može očekivati bilo kakav nivo       uspješnost poslovanja kompanije, a       događaja. Osim konceptualnih pro-
trenutnog modela nije problem teh-        ne sudjeluju u upravljačkom pro-         osobne odgovornosti od strane           bez istovremenog alociranja uprav-       blema poput moguće koreliranosti
ničke prirode u kojem je navodno          cesu izravno već imenuju direktore       uprave kompanije u slučajevima          ljačkih prava radnicima, zapravo         odgovora te posljedično mogućno-
uspješan (kapitalistički model)           i upravne odbore koji tada u nji-        kada su njihova primanja toliko         iznimno dobro odgovara kapitali-         sti veće pogreške, problem takvih
krivnjom zlonamjernih pojedinaca          hovo ime upravljaju kompanijama,         visoka da im praktički osiguravaju      stičkom sustavu i njegovom inte-         modela je što strukturalno ne rje-
doveo do neželjenih posljedica (po-       ali naravno i dalje ostaju u svakom      bezbrižan život i nakon eventual-       resu maksimizacije profita. Dobar        šavaju problem demokratičnosti u
bornici frazema “divlji kapitalizam”      trenutku podložni smjeni od strane       nog otkaza. Taj problem je toliko       primjer toga je i američka industrij-    organizaciji koja je nemoguća bez
i pripadajuće frazeologije), već da       vlasnika. Po klasičnom kapitalistič-     znakovit da čak i krupni kapitalisti    ska praksa nakon drugog svjetskog        mogućnosti istovremenog puno-
se radi o dubokom strukturnom             kom poslovnom modelu, radnici            poput primjerice kapitalističkog        rata, koja je uz pomoć sindikata         pravnog sudjelovanja zaposlenika
problemu koji samim svojim po-            ne sudjeluju niti u upravljanju niti     mogula Carla Icahna otvoreno za-        izgradila ogromne mirovinske su-         i u upravljačkim i u vlasničkim se-
stavkama neizbježno generira ne-          u vlasničkoj strukturi niti u raspo-     govaraju “demokratizaciju” uprav-       stave za radnike koji su financij-       gmentima poslovnih organizacija.
ravnopravnost i vodi u društveno-         djeli dobiti organizacije za koju        ljanja kompanijama po principu di-      ski najvećim dijelom orijentirani
ekonomski kolaps.                         rade, već “slobodnom voljom”             oničarskog aktivizma i smatraju da      upravo na organizaciju u kojoj rad-      Postojeće alternative Iako
    Iz same definicije današnjeg          mijenjaju vlastiti rad za određenu       je to nužan preduvjet za uspješno       nici rade. Prividno taj sustav stvara    postoji cijeli niz različitih oblika
sustava kao demokratskog kapita-          novčanu naknadu.                         poslovanje kompanije. Naravno, ta-      novu socijalnu komponentu zaštite        poslovnih organizacija s obzirom
lizma ili kapitalističke demokracije,          Zanimljivo je da takav ne-          kav prijedlog i dalje ne predstavlja    radnika, međutim realno on stvara        na pravnu poziciju i vlasničku
stvara se pogrešna percepcija da          demokratski model imenovanja             nikakav korak prema istinskoj de-       novi izvor refinanciranja kompanije      strukturu, iz aspekta demokratič-
se analiza sustava treba (i može)         direktora i članova uprava u ka-         mokratizaciji kompanije budući da       kroz plaće radnika čiji se značajan      nosti i sudjelovanja u vlasničkim
podijeliti na ekonomsko uređenje          pitalističkom sustavu dovodi do          su radnici kao najznačajniji dionici    dio vraća nazad kompaniji kroz mi-       i upravljačkim pravima, one se
(kapitalizam) i društveno uređenje        neočekivanih posljedica. Istraži-        (stakeholders) svake radne organi-      rovinske doprinose i kupnju proi-        uglavnom minimalno razlikuju od
(demokraciju) koji bi trebali biti        vanja pokazuju da je taj model za-       zacije tom idejom i dalje potpuno       zvoda koje kompanija sama pro-           gore spomenutog modela neovisno
međusobno kompatibilni i pružiti          pravo izvrstan primjer poticanja         zanemareni, već više ukazuje na ek-     izvodi [4]. Sve zajedno dovodi do        o tome radi li se primjerice o držav-
pojedincima i društvu kontinuiran         negativne selekcije koja rezultira       stenzivnost demokratskog deficita       potpuno apsurdne situacije u kojoj       nim kompanijama, obiteljskim fir-
ekonomski rast i osobnu slobodu. U        dovođenjem ne samo nesposobnih,          koji je u neoliberalnom kapitalizmu     radnici koji ne sudjeluju u odlučiva-    mama ili dioničkim društvima. Je-
ovom članku pokazat će se suštinski       nego često i sociopatski poremeće-       toliko izražen da zabrinjava i nje-     nju i raspodjeli profita svojevoljno     dina značajna iznimka pri tome je
demokratski deficit kapitalističke        nih osoba na najviše upravljačke         gove najveće zagovornike.               od svojih nadnica financiraju razvoj     relativno raširen koncept koopera-
demokracije, razjasnit će se motivi       pozicije u kompanijama [1]. Naime,                                               kompanije, omogućujući još veći          tiva (zadruga) koji demokratičnost
različitih pokušaja demokratizacije       kapitalizam kao svoj ekonomski           Povećanje Produktivnosti i              profit vlasnicima koji iz svoje dobiti   postavlja kao jednu od svojih ključ-
u okviru postojećih poslovnih orga-       cilj postulira maksimalizaciju pro-      profita Deklarativno navodeći           ne moraju ništa odvajati za razvoj.      nih karakteristika. Po samoj svojoj
nizacija te će se ponuditi moguće         fita što je ujedno i cilj dioničarima.   povećanje zadovoljstva zaposle-             Kurioziteta radi, zanimljivo je      definiciji zadruga je autonomna
smjernice za osmišljavanje alter-         Prema tome, veće izglede za dobi-        nika i poboljšanje radne okoline        primijetiti da uz spomenute modele       organizacija pojedinaca koji su se
nativa koje bi dovele do pravednih,       vanje posla na rukovodećim pozici-       kao razloge, a realno pokušava-         uključivanja zaposlenika u diobu         dobrovoljno udružili kako bi ostva-
održivih i istinski demokratičnih         jama imaju osobe koje su spremne         jući postići povećanje produktiv-       financijske dobiti firme, postoje i      rili svoja ekonomske, socijalne i
radnih zajednica u budućnosti.            dioničarima ponuditi najveći profit      nosti i posljedično tome profita,       potpuno suprotni trendovi u kojima       kulturne težnje kroz demokratski
                                          pri tome ne birajući sredstva i me-      mnoge firme osmišljavaju različite      se znanje i iskustvo zaposlenika         kontroliranu radnu organizaciju.
        ˇ
Klasic ni oblici upravlja-                tode kojima će taj profit biti ostva-    modele financijskog motiviranja         pokušava iskoristiti za definiranje      Među mnogobrojnim varijantama,
nja u Kapitalizmu Temelj ka-              ren. Prilično je logično da takav set    radnika prema ostvarenom rad-           upravljačkih smjernica kompa-            valja izdvojiti dva najvažnija oblika
pitalističkog društva kakvo danas         kriterija znatno pogoduje kandi-         nom učinku. Postoje razne vari-         nije, bez nužnog sudjelovanja u          zadružnog organiziranja.
poznajemo može se sažeti u dva            datima koji su spremni ignorirati        jacije takvih pokušaja, od isplate      raspodjeli dobiti ili formalne moći
osnovna koncepta—povlaštenost             sve socijalne i društvene faktore        jednokratnih bonusa, preko defi-        utjecanja na donošenje konkret-                 ˇ
                                                                                                                                                                    raDnicKe Kooperative Početak
vrijednosti kapitala u odnosu na          pri donošenju poslovnih odluka, a        niranja permanentnih kriterija za       nih odluka. Primjeri takvog kon-         prvih radničkih kooperativa može
vrijednost rada te na koncept             to je po definiciji oblik sociopatije.   isplatu bonusa pa sve do isplate        cepta prvo su se počeli pojavljivati     se smjestiti u doba industrijske re-
privatnog vlasništva u najširem                Znakovito je da taj sustav iz       određenog postotka ostvarenog           u japanskim metodama osiguranja          volucije kada se ideja kompanija
TEMAT: EKONOMSKA DEMOKRACIJA                                                                                                                          zarez, xiv /329, 1. ožujka 2012.                    23

vođenih i posjedovanih od strane
samih radnika prvi put javila kao
moguća alternativa klasičnom ka-                                                     demokracije u internom sustavu,
pitalističkom radu za nadnicu. Za                                                    korisničke kooperative trenutno i
razliku od prije navedenih klasič-                                                   dalje funkcioniraju u sustavu tržiš-
nih oblika upravljanja, radničke                                                     nog gospodarstva, što automatski
kooperative strukturno povezuju                                                      podrazumijeva pritisak na održa-
vlasnička i upravljačka prava po-                                                    vanje što nižih cijena i što, nadalje,
dijeljena među radnicima, na taj
način osiguravajući ravnopravnost
                                                                                     u slučaju međusobnog konkurira-
                                                                                     nja dviju ili više kooperativa, može
                                                                                                                         Iz same definicije
svih članova radne zajednice kao
osnovni preduvjet demokratično-
                                                                                     označavati da će onaj nekonkuren-   današnjeg sustava
                                                                                     tniji poslovati loše i možda biti pri-
sti funkcioniranja organizacije. Po-                                                 siljen na bankrot ili otpuštanja, a kao demokratskog
stoje različite definicije radničkih    kapitalističkog sustava i tržišnog           to pak dovodi zaposlenike te koo-
kooperativa, međutim Međuna-            gospodarstva mnoge radničke ko-              perative u neravnopravan položaj    kapitalizma ili
rodno alijansa kooperativa navodi       operative uspješno posluju i konti-          s ekonomsko-socijalne točke gle-
sljedeće karakteristike:                nuirano rastu. Najtipičniji primjer je       dišta. Takva mogućnost dovodi do               ˇ
                                                                                                                         kapitalisticke
— —Cilj organizacije je stvaranje i
održavanje zaposlenosti i generira-
                                        baskijski multinacionalni div Mon-
                                        dragon koji je ustrojen kao fede-
                                                                                     zaključka da demokratičnost unu-
                                                                                     trašnje organizacije radnog kolek-  demokracije
nje bogatstva kako bi se poboljšala
kvaliteta života članova, zaštitilo
                                        racija radničkih kooperativa i koji
                                        danas zapošljava preko 80.000 ljudi
                                                                                     tiva nije dovoljna da bi osigurala
                                                                                     istinsku ekonomsku ravnopravnost    stvara se pogrešna
dostojanstvo rada, omogućilo rad-
ničko samoupravljanje i potaknuo
                                        u 17 država te posluje s godišnjim
                                        prihodom od preko 14 milijardi
                                                                                     pojedinaca u društvu kao cjelini, a
                                                                                     time ujedno i demokratičnost eko-
                                                                                                                         percepcija da se
razvoj lokalne zajednice
— —Članstvo je slobodno i dobro-
                                        eura. Trend osnivanja radničkih
                                        kooperativa prisutan je u cijelom
                                                                                     nomskog sustava u cjelini.
                                                                                                                         analiza sustava    Literatura:

voljno, dostupnost radnog mjesta        svijetu, a osobito u državama La-            ZaKljucaK Iz iskustva proteklih može podijeliti
                                                                                              ˇ                                             1] Paul Babiak, Robert D. Hare. Snakes in
                                                                                                                                            Suits: When Psychopats Go to Work. the
je preduvjet za doprinos organiza-      tinske Amerike (s naglaskom na               godina, a također i iz jednostavnih
                                                                                     logičkih i teoretskih razmatranja, na ekonomsko
                                                                                                                                            University of Michigan : HarperCollins
ciji vlastitim radom i ekonomskim       Venezuelu gdje je to dio službene                                                                   Publishers, 2007 .
resursima                               vladine politike), Kanadi, Španjol-          sve je jasnije vidljiva potpuna ne-
                                                                                     adekvatnost i licemjerje današnjeg ured̄enje
                                                                                                                                            2] Corporate Democracy is a Myth. The
— —Rad u organizaciji u pravilu iz-     skoj, Francuskoj, Italiji i Portugalu.                                                              Icahn Report. [Online] 06 18, 2008. [Cited:
vršavaju članovi organizacije               Nažalost, ustroj kompanije u             sustava demokratskog kapitalizma.                      2 16, 2012.] http://www.icahnreport.com/
— —Odnos radnika i organizacije         formu radničkog kooperativa, nije            Ideja prema kojoj ekonomski su- (kapitalizam) i        report/2008/06/corporate-democ.html.


                                                                                     kapitalističkog slobodnog tržišta, društveno ured̄enje and Its Future Role as a Business
nije klasičan odnos rada za plaću       ujedno i garancija da će se kom-             stav funkcionira na temeljima                          3] The Origin and History of the ESOP
niti je to odnos autonomnog indi-       panija u svom poslovanju ponašati
                                                                                                                                            Succession Tool. Menke, John D. and

                                                                                     kratski” izabrane predstavničke (demokraciju)
vidualnog posla                         demokratično i odgovorno. Nisu ne-           reguliranog od strane “demo-
                                                                                                                                            Buxton, Dickson C. s.l. : JOURNAL
— —Način funkcioniranja koopera-        zabilježeni slučajevi da se radnički                                                                OF FINANCIAL SERVICE
tiva je demokratski usuglašen među      kooperativ u svojem odnosu prema             vlasti, pokazala je svoju trulež u       kooperativa, mogu funkcionirati          PROFESSIONALS, 2010, Vol. 5.
svim njegovim članovima                 dobavljačima i radnicima u drugim            punom smislu te riječi. Predstav-        relativno demokratično, niz vanj-        4] Thompson, Fred. Fordism, Post-Fordism
— —Kooperative su autonomne i           državama odnosi kao klasičan kapi-           nički politički sustav u kojem su        skih faktora jasno postavlja okvire      and the Flexible System of Production.
neovisne s obzirom na definiranost      talist koji želi iskoristiti jeftinu radnu   predstavnici izabrani na izborima        te demokratičnosti i onemogućava         [Online] [Cited: 2 16, 2012.] http://www.
vlastitim radnim odnosima i uprav-      snagu za maksimizaciju profita. Pri-         s relativno malim odzivom i u ko-        njenu punu realizaciju. Svaka te-        willamette.edu/~fthompso/MgmtCon/
                                                                                                                                                                       Fordism_&_Postfordism.html.
ljanje sredstvima proizvodnje           mjer toga su višekratni štrajkovi rad-       jem su praktički neopozivi prije         žnja prema ostvarivanju (utopij-
     Premda su svim radničkim ko-       nika Mondragona u Poljskoj zbog              kraja svojih mandata već sam po          skog) civilizacijskog cilja stvaranja    5] Kelly, Nicola. Spanish co-operatives see
operativima navedene karakteri-         premalih plaća i neusporedivo lošijih        sebi ne odaje dojam istinske demo-       potpuno ravnopravnog, demokrat-          an increase in Employment of up to 31%.
                                                                                                                                                                       The Co-operative News. [Online] 2 2, 2012.
stike zajedničke, svejedno postoji      radničkih prava od radnika u matič-          kratičnosti. Ako uzmemo u obzir          skog, solidarnog i humanog društva       [Cited: 2 16, 2012.]
cijeli niz njihovih implementacija u    nim kooperativima u Španjolskoj.             da bi taj sustav trebao kontrolirati     morala bi se temeljiti na sljedećim
                                                                                                                                                                       6] International Co-operative Alliance.
praksi. Velik dio radničkih koope-                                                   kapitalistički regulirano slobodno       postavkama:
                                                                                                                                                                       Statistical Information on the Co-operative
rativa ima sličan oblik unutrašnjeg                ˇ
                                        KorisnicKe Kooperative Drugi                 tržište kojim vladaju megakorpo-         — —potpuna politička demokratič-         Movement. [Online] [Cited: 2 16, 2012.]
ustroja poput klasičnih kompanija       najčešći oblik kooperativnog or-             racije nerijetko bogatije i od cijelih   nost—mogućnost direktnog demo-           http://www.ica.coop/coop/statistics.html.
(tj. klasične strukture uprave—         ganiziranja su korisničke koope-             država, postaje jasno koliko je ta       kratskog odlučivanja o pitanjima         7] Revealed—the capitalist network that
upravni odbor, menadžment i sl.)        rative. To su radne organizacije             ideja naivna.                            važnima za zajednicu                     runs the world . Coghlan, Andy and
s tom razlikom što u ovom slučaju       čiji su vlasnici korisnici njihovih              Prema istraživanju američkog         — —potpuna ekonomska demo-               MacKenzie, Debora. 2835, Sutton : New
radnici imaju moć izbora i smjene       usluga. Takav oblik organiziranja            Instituta za politička istraživanja      kratičnost—vlasništvo nad radnim         Scientist magazine, 2011.
članova uprave i menadžmenta u          specifičan je po tome što je cilj            (Institut for Policy Studies), od        organizacijama, sredstvima za pro-       8] Shah, Anup. The Rise of Corporations.
bilo kojem trenutku. S druge strane,    organizacije pružanje kvalitetnih            100 najvećih ekonomskih sustava          izvodnju i rezultatima proizvodnje       Global Issues. [Online] 12 5, 2002. [Cited:
neke druge radničke kooperative su      usluga korisnicima za najmanju               na svijetu, samo 49 su države, a         mora biti u potpunosti prepušteno        2 16, 2012.] http://www.globalissues.org/
                                                                                                                                                                       article/234/the-rise-of-corporations.
pokušale pronaći kreativnije načine     moguću cijenu, najčešće uz pretpo-           51 korporacije. Zbrojeni prihodi         dionicima koji su zainteresirani za
upravljanja koji bi bili što bliskiji   stavku da sama organizacija treba            200 najvećih svjetskih kompanija         rezultate radnog procesa                 9] Is Organizational Democracy Worth
                                                                                                                                                                       the Effort? Harrison, Jeffrey S. and
demokratičnom profilu organiza-         poslovati neprofitno. Korisničke             veći su od svih država na svijetu        — —demokratičnost mora biti pot-         Freeman, R. Edward. 3, s.l. : The Academy
cije. Tako primjerice postoje koope-    kooperative prisutne su u cijelom            zajedno, bez najvećih 10. Premda         puno inkluzivna—svi sudionici            of Management Executive (1993-2005),
rative u kojima se sve odluke unutar    svijetu u mnogim područjima—                 je tih 200 kompanija odgovorno           radnog procesa moraju biti ravno-        2004, Vol. 18.
organizacije donose glasanjem svih      prehrambenoj industriji, lancima             za skoro trećinu svjetskog gospo-        pravni bez obzira na njihovu funk-       10] Workplace Democracy: Why Bother? .
članova kooperativa ili pak one u       supermarketa, osiguranju, stambe-            darstva, istovremeno zapošljavaju        ciju i geografski položaj                                                         ,
                                                                                                                                                                       Foley, Janice R. and Polanyi, Michael. 27 s.l.:
kojima se svi članovi ravnopravno       nom sektoru itd. Prema podacima              samo 0,78% svjetske radne snage.         — —dionici zainteresirani za rezul-      Economic and Industrial Democracy, 2006.
izmjenjuju na svim funkcijama unu-      Međunarodne alijanse koopera-                O koncentraciji korporativne moći        tate radnog procesa nisu samo rad-       11] Evaluating Strategies for Negotiating
tar kooperativa.                        cija, preko 100 milijuna ljudi radi          još indikativnije govori istraživanje    nici već i korisnici, dobavljači te      Workers” Rights in Transnational
     Trenutna svjetska gospodarska      u korisničkim kooperativama, što             Federalnog tehničkog instituta u         lokalna zajednica u kojoj se radni       Corporations: The Effects of Codes of
                                                                                                                                                                       Conduct and Global Agreements on
kriza možda je i najbolje pokazala      je 20% više od broja zaposlenih u            Zürichu koje je pokazalo da po-          proces odvija
                                                                                                                                                                       Workplace Democracy . Egels-Zandén,
prednosti kooperativnog ekonom-         multinacionalnim kompanijama.                stoji vrlo kompleksna mreža vla-         — —slobodno tržište i tržišno natje-     Niklas and Hyllman, Peter. 2, s.l. : Journal
skog modela u kojem je jasno na-        Poslovni model u kojem ne postoji            sničke povezanosti relativno malog       canje negativno utječu na demokra-                               ,
                                                                                                                                                                       of Business Ethics, 2007 Vol. 76.
značeno da stvaranje profita nije       pritisak stvaranja profita dioniča-          broja najvećih svjetskih kompanija       tičnost radnog procesa te bi mo-         12] The Labor-Management Cooperation
primarni cilj tih organizacija već da   rima omogućava korisničkim koo-              koje drže disproporcionalno velik        rali biti zamijenjeni adekvatnijim       Debate: A Workplace Democracy
je to kvaliteta života članova koo-     perativama da budu konkurentnije             udio svjetske ekonomije [7]. Ako         konceptima                               Perspective. Klare, Karl E. 39, s.l. : 23 Harv.
perativa te vrijednosti koje koope-     od kompanija orijentiranih na pro-           se uzme u obzir da se u kapitali-            Premda bi današnja politička i       C.R.-C.L. L. , 1988.
rativa donosi zajednici. Takav kon-     fit, što često dovodi do stvaranja           stičkom sustavu sve vrti oko novca       ekonomska elita ovakve zaključke         13] Workplace Democracy & Market
cept pokazao se iznimno otporan na      monopolističkog položaja na trži-            i profita, potpuno je jasno koliki       proglasila radikalnima, teško je ne      Reconstruction: An Agenda for Legal
učinke krize; u trenutku najveće ne-    štu. Tako su primjerice stambene             utjecaj imaju korporacije na demo-       primijetiti da striktno logički gle-     Reform. Klare, Karl E. 1, s.l. : 38 Cath. U. L.
zaposlenosti u Španjolskoj od 1994.     zadruge u Nizozemskoj vlasnice               kratski izabrane predstavnike koji       dano malo toga može biti radikalnije     14] Ellerman, David. The Case for
godine, broj zaposlenih u radničkim     oko 40% ukupnog stambenog pro-               bi trebali biti instrument demokrat-     od današnjeg disbalansa raspodjele       Workplace Democracy.
kooperativama porastao je 7,2 % u       stora, a korisničke kooperative u            ske kontrole slobodnog tržišta.          moći i bogatstva uz potpuno iracio-      15] On the Role of Capital in “Capitalist”
zadnjem kvartalu 2011. godine [5].      Švicarskoj, Singapuru i Novom                    Iz svega navedenog vrlo jasno        nalne te socijalno i ekonomski neo-      and in Labor-Managed Firms. Ellerman,
     Iako u javnosti to uglavnom        Zelandu drže preko 50% prodaje               proizlazi da je pitanje demokratič-      držive modele koji taj disbalans kre-    David. 1, s.l. : Review of Radical Political
                                                                                                                                                                                          ,
                                                                                                                                                                       Economics, 2007 Vol. 39.
nije tako percipirano, produktiv-       kućnih potrepština putem vlastitih           nosti radnih organizacija iznimno        iraju, održavaju i kontinuirano
nost radnika u radničkim koope-         prodajnih lanaca [6].                        kompleksan problem s mnogo fak-          povećavaju. Razvoj alternativnih         16] Wright, E. O. Envisioning Real Utopias.
                                                                                                                                                                       2010.
rativama se pokazala višom od                Premda nedvojbeno pred-                 tora koji na njega utječu. Premda in-    rješenja nije niti lagan niti brz, ali
produktivnosti radnika u klasič-        stavljaju velik korak naprijed               terno neke organizacije, poput pri-      svakim danom je sve jasnije odakle       17] The Mondragon Cooperative
nim organizacijama te i unutar          prema implementaciji ekonomske               mjerice naprednih verzija radničkih      treba početi.                            Movement. s.l. : Harvard Business School.
TEMAT: EkonoMskA dEMokrAcijA                                                                                                                   zarez, xiv /329, 1. ožujka 2012.             24


sEDam tEŠKIH PItaNja
Poglavlje iz knjige build it Now: socialism for the twenty-First Century (2006).,
                                                              ˇ
koje razmatra probleme vezane uz pokušaj uspostave radnickoga samoupravljanja u bivšoj
jugoslaviji, a povezano s problemima koji se sada u vezi s tim javljaju u venezueli
michael Lebowitz


U travnju 2004. pozvan sam da
održim prezentaciju o iskustvima                                                                                       dolazili od menadžmenta. (Napo-
jugoslavenskog samoupravljanja                                                                                         kon, menadžeri su sudjelovali u
Komisiji o sindikalnom pokretu u                                                                                       prihodu firme i imali zajednički
bolivarskom revolucionarnom pro-                                                                                       interes da firma dobro posluje.)        funkcioniranja jugoslavenskih sa-
cesu na Drugoj svjetskoj konferenciji                                                                                  Radnički su savjeti proveli mnogo       moupravnih poduzeća u ekono-
solidarnosti s bolivarskom revoluci-                                                                                   vremena raspravljajući o stvarima       miji. Što se primjerice dogodilo kad
jom u Caracasu, Venezuela. U svom                                                                                      u kojima su se osjećali kompeten-       je potražnja za proizvodima koje
govoru o poukama iz tog iskustva                                                onoga što su stvarno činili. Godine    tnima suditi—poput pravednosti          su proizvodili pala? Znamo što se
(koje je preneseno i cirkulirano u                                              1950. kad je Maršal Tito uveo novi     relativnih prihoda unutar podu-         događa u kapitalizmu: ako se pro-
Venezueli) identificirao sam osnovna                                            zakon o radničkom samoupravlja-        zeća. A kada su krivili menadžere       fiti ne mogu ostvarivati prodajom
svojstva samoupravljanja, kako se                                               nju, priznao je zaostalost jugosla-    zbog loših rezultata, menadžeri su      roba, ljudi se otpuštaju, ostaju bez
mijenjalo kroz 40 godina te neke nje-   nadmoćniji oblik organiziranja          venskih radnika i strahove mnogih      odgovarali—vi ste donijeli odluku.      posla. To se nije događalo u jugo-
gove pozitivne i negativne strane.[1]   proizvodne aktivnosti:                  da je radnička kontrola preura-        Međutim, to nije odgovor koji su        slavenskim poduzećima. Postojala
    Unutar godinu dana, proces          1] Bez kapitalističkog izrabljivanja,   njena jer “radnici neće uspjeti        radnici prihvaćali; često je pozicija   je solidarnost među radnicima u
kretanja prema radničkom uprav-         postoji sklonost suradnji s radni-      svladati složene tehnike upravlja-     koju su zauzimali bila: mi radimo       svakom poduzeću—kako možeš
ljanju u Venezueli se značajno ubr-     cima koji vas okružuju kako bi se       nja tvornicama i ostalim poduze-       svoj posao dobro pa očekujemo da        otpustiti članove vlastitog kolek-
zao. Stoga sam se, kad sam pozvan       posao obavio dobro i kako bi se         ćima”. Titov odgovor je bio—ne         i vi radite svoj. Radnički su savjeti   tiva? Tako su poduzeća nastavljala
govoriti na panelu Radnici u re-        svi ponosili svojim radom, umjesto      možemo čekati da se svi obrazuju.      ponekad uklanjali menadžere koji        proizvoditi—čak i bez prodaje,
voluciji: Bolivarsko suupravljanje,     da se pokušava raditi što je manje      “U samom procesu upravljanja, u        su davali loše prijedloge. U takvim     proizvodili su za skladištenje. U
alternativni ekonomski model u          moguće.                                 neprekidnom procesu rada i uprav-      slučajevima su funkcionirali kao        terminima stabilnosti ekonomije
Valenciji travnja 2005. na Trećoj       2] Znanje koje radnici imaju u          ljanja svi će radnici steći potrebno   izborno tijelo nezadovoljno svo-        kao cjeline, u usporedbi s kapitaliz-
svjetskoj konferenciji solidarnosti     svojim glavama o boljim načinima        iskustvo. Upoznat će se ne samo s      jom vladom, ali ne kao vlada sama.      mom, to nije loše jer se održavaju
s bolivarskom revolucijom, odlu-        obavljanja posla, znanje koje se        radnim procesom, nego također sa                                               prihodi i recesija se neće produbiti
čio fokusirati na probleme s ko-        ne dijeli s kapitalistima, može se      svim problemima svog poduzeća.         NužNost samoobrazovaNja                 zbog nezaposlenosti. Međutim, ne
jima će se venezuelanski radnici i      sad aktivirati kako bi se odmah         Samo će kroz praksu radnici nau-       Kako izbjeći takvu situaciju, taj       samo da su poduzeća plaćala radni-
revolucija suočiti u kretanju prema     unaprijedilo proizvodnju, ali i za      čiti kako voditi evidenciju koliko     jaz između stručnjaka i radnika?        cima njihove osobne dohotke, nego
su-upravljanju.                         buduće inovacije.                       materijala mogu koristiti, a koliko    Dvadeset i pet godina nakon uvo-        su također morala kupovati siro-




I
                                        3] Postaje nepotreban trošak nad-       mogu prištedjeti… Naučit će ko-        đenja radničkog upravljanja bio         vine. Kako su to činili bez upadanja
        deja radničkog upravljanja,     zornika i kontrolora, čija je glavna    liko visok mora biti prihod njihova    je još uvijek tu. Goričar je rekao      u ozbiljne financijske teškoće? Pa
        samoupravljanja, suuprav-       uloga da paze da ljudi koje nadgle-     poduzeća…i koliko ostatka viška        da se radi o niskom nivou razvoja       okrenuli su se bankama kako bi po-
        ljanja i proizvodnje udru-      daju marljivo rade, i to do stupnja     vrijednosti mogu iskoristiti za po-    i da se radnici trebaju samoinstru-     sudili sredstva da bi prebrodili ta-
        ženih proizvođača bila je       da je proizvodnja organizirana ne       dizanje vlastitog standarda života”.   irati i samoobrazovati. Ali ukazu-      kva razdoblja. A banke (koje su če-
2004. u Venezueli zapravo i zahtjev     na osnovu efikasnosti nego da bi            Kao što sam naznačio zadnji        jući na monotone i duge, iscrplju-      sto bile partnerstva između velikih
i san. Danas se, uzmemo li korake       se kontrola učinila jednostavnijom.     put, jugoslavenski radnici su zaista   juće radne dane, on sam otkriva         samoupravnih poduzeća i lokalnih
poduzete u tvrtkama kao Invepal,        Ta i druge iracionalne osobine ka-      postali dobro informirani o svo-       problem u svakoj sugestiji da se        uprava) su u takvim slučajevima
cadafe , cadela i alcasa [*] (i s       pitalizma više nisu nužne.              jim poduzećima, mnogi su imali         radnici obrazuju. Dopustite da pri-     naginjale posuđivanju. Međutim,
nadom da daljnji koraci uskoro sli-     4] Radničko upravljanje nudi mo-        iskustvo sudjelovanja u radničkim      mijetim da je osnovni problem bio       to je uzrokovalo problem ovisnosti
jede), pretače u realnost. To znači     gućnost kombiniranja mišljenja i        savjetima na razinama pogona i po-     što se nikakvo obrazovanje nije         firmi o bankama i također, kao re-
da se morate pripremiti na borbu        činjenja, ukidanja podjele na rad-      duzeća. Međutim, nije se dogodilo      događalo na radnom mjestu. Za-          zultat liberalne bankovne politike,
sa stvarnim problemima radničkog        nom mjestu između onih koji mi-         ono za što je Tito pretpostavio da     što učenje principa računovodstva,      izvor inflacijskih tendencija. To su
upravljanja. Da bih vas naveo da        sle i onih koji rade. Dakle, nudi       će se dogoditi. Godine 1975., 25       knjigovodstva, marketinga itd. nije     bili problemi. Ali što su bila rješe-
mislite o ovim problemima, danas        mogućnost da svi radnici razvijaju      godina nakon što je zakon uveden,      bilo dio posla? Ne nešto što bi tre-    nja? Drugo pitanje je: Što činiti u
želim istaknuti negativnu stranu        svoje sposobnosti i potencijal. U       jugoslavenski autor, Jože Goričar      balo dodati dugom i iscrpljujućem       poduzeću kojim upravljaju radnici
jugoslavenskog samoupravljanja.         tom smislu, radničko upravljanje        ovako opisuje jaz između radnika       radnom danu—nego nešto što bi           kad prodaja padne?
Naročito želim postaviti ono što        može pospješiti produktivnost i         te menadžera i njihovih stručnjaka:    trebalo inkorporirati u radni dan.           Dopustite da elaboriram taj
zovem sedam teških pitanja što          inovaciju.                                  Riječ je ili o funkcionalnoj di-   Drugim riječima, redefinicija rada      problem isticanjem sljedeće ka-
izniču iz jugoslavenskog iskustva.                                              ferencijaciji, hijerarhiji znanja i    kako bi se uključio proces proi-        rakteristike jugoslavenskog samo-
Mislim da biste trebali razumjeti       Razdoblje IndustRIjalIza-               ekspertize ili o posljedici atomi-     zvodnje radnika je ono što rad-         upravljanja. Postojala je solidar-
probleme koji su tamo iskrsnuli.        cIje Svaka rasprava o problemima        ziranih i monotonih industrijskih      ničko upravljanje treba. Očito, to      nost među radnicima pojedinačnih
U nekom obliku bi se mogli poja-        jugoslavenskog samoupravljanja          operacija koje radniku nude…           uključuje ekspanziju netradicio-        poduzeća, ali ne između radnika
viti i ovdje (možda čak i u gorem       mora se smjestiti u pravi kontekst:     samo oskudnu priliku za razvoj,        nalnog radnog dana i skraćivanje        u različitim suparničkim poduze-
obliku). Ako se pojave, bit će tri      Jugoslavija, ne smijemo zaboraviti,     kroz izvršavanje svojih dužnosti,      tradicionalnog radnog dana (za          ćima. Che Guevara je 1959. nakon
mogućnosti:                             je nekoć bila priča o uspjehu. Sma-     bez ikakve supstancijalne količine     koji su povećana produktivnost i        posjeta Jugoslaviji komentirao da
1] Problemi neće biti razriješeni,      trali su je alternativom i državnim     slobode misli, mašte ili invencije.    efikasnost esencijalne). To jugo-       ne smijemo izgubiti iz vida da su
a neuspjeh u pronalasku dobrih          društvima Istoka kao i kapitalistič-    Ako svemu tome dodamo raz-             slavenska samoupravna poduzeća          profiti ovih poduzeća podijeljeni
rješenja će diskreditirati radničko     kim društvima Zapada. Imali su          mjerno dug i iscrpljujuć radni dan,    nisu učinila. A rezultat? U mnogim      među radnicima; međutim, ista-
upravljanje.                            visoke stope rasta u 1950-ima kad       dobivamo cjelokupan set okolnosti      su poduzećima radnici imali za-         knuo je, da je svaka firma “uklju-
2] Probleme će riješiti sami radnici.   je samoupravljanje uvedeno, a iako      koji sputava radnike da se inten-      konsku moć koju nisu mogli upo-         čena u nasilnu borbu s konkuren-
3] Probleme će riješiti netko drugi.    je rast opao kroz 1960-e i 1970-e,      zivnije angažiraju u upravljanju       trijebiti. Redefinicija rada i radnog   cijom oko cijena i kvalitete”. Che
    Međutim, prije no što krenem        ostao je prilično visok. Jugosla-       svojim radnim organizacijama.[2]       dana kako bi se uključilo učenje je     je također primijetio postojanje
govoriti o problemima, dopustite        vija se u tom razdoblju industri-           Što se dogodilo? Iako su rad-      samo jedno moguće rješenje tog          stvarne opasnosti da natjecanje
da naglasim kako sam uvjeren            jalizirala, te krenuvši od pretežno     nički savjeti imali moć odlučivanja    problema. Pitanje o kojem treba         “uvede faktore koji iskrivljuju ono
da je radničko upravljanje jedina       seljačke agrikulturne osnove po-        o kritičnim pitanjima kao što su       misliti jest kako dovesti samou-        što bi socijalistički duh trebao biti”.
stvarna konačna alternativa kapi-       staje zemlja koja izvozi industrijske   investicije, marketing, proizvodne     pravljanje do realizacije svog po-      [3] Da, definitivno je postojao ma-
talizmu. Kad radnici budu sura-         proizvode u Zapadnu Europu. Ali,        odluke, nisu se osjećali kompeten-     tencijala. Prvo pitanje koje zatim      njak solidarnosti između radnika
đivali u proizvodnji i kad shvate       kao što sam naznačio, bilo je pro-      tnim za donošenje tih odluka—u         želim postaviti jest: Kako razbiti      u suparničkim poduzećima. Ali to
da korist od svoga rada imaju           blema. Počet ću s problemom koji        usporedbi s menadžerima i tehnič-      podjelu unutar poduzeća između          nije bio jedini problem. Postojalo
oni sami, a ne vlasnici kapitala,       sam spomenuo u prošlogodišnjem          kim ekspertima. Tako su u mnogim       onih koji misle i onih koji rade?       je i dupliciranje investiranja. Podu-
radničko upravljanje može poka-         govoru—jazom između onoga što           poduzećima radnički savjeti bili           Dopustite da se sad okrenem         zeća su se borila za isto tržište te in-
zati, iz više razloga, da je daleko     su radnički savjeti mogli u teoriji i   skloni pečatirati prijedloge koji su   nizu problema vezanih uz način          vestirala u tu svrhu. Jedan ishod je
TEMAT: EkonoMskA dEMokrAcijA               zarez, xiv /329, 1. ožujka 2012.   25



                               Kad radnici budu
                               surad̄ivali u
                               proizvodnji i kad
                               shvate da korist
                               od svoga rada
                               imaju oni sami,
                               a ne vlasnici
                                              ˇ
                               kapitala, radnicko
                               upravljanje može
                               pokazati da je
                               daleko nadmoćniji
                               oblik organiziranja
                               proizvodne
                               aktivnosti
TEMAT: EkonoMskA dEMokrAcijA                                  zarez, xiv /329, 1. ožujka 2012.   26


TRINAEST CRTICA O NEIZBJEŽNIM
MAKRO PERSPEKTIVAMA DIREKTNE
DEMOKRACIJE
Direktnodemokratski model upravljanja i država kao kontekst
Toni Prug
TEMAT: EkonoMskA dEMokrAcijA                                                                                                                         zarez, xiv /329, 1. ožujka 2012.             27


      ˇ
OgranicenOst ekOnOMske
deMOkracije i delegatski sisteM
                                                ˇ
Pojam delegatstva i delegiranja nije nova politicka ideja, no onako kako ga je shvatila
      ˇ
radnicka borba proteklih stotinjak godina zajedno sa suvremenim prosvjedima, blokadama
                                                        ˇ
i općim sastancima naroda uvelike se razlikuje od uobicajene forme predstavništva i služi
                                                ˇ
kao model za transformaciju kompletnog politicko-ekonomskog sustava
Davor Popdankovski

                                                                                                                            ostavljali direktorima i tehničkim
                                                                                                                            osoblju zbog osjećaja nekompeten-
                                                                                                                            tnosti i nedovoljnog informiranja.
                                        rezervirana za menadžere, šefove                                                    Nametanje takvog sistema dekre-
                                        i gazde koji se “znaju” nositi sa                                                   tima i odlukama “odozgo” ništa ne        avangarde (koja ih je u mnogim
                                        dinamičnim upravljanjem tvrtke,                                                     znači ukoliko to ne proizlazi iz same    primjerima kočila), u kojoj “pred-
                                        dok radnicima ostaje samo posluš-                                                   aktivnosti radnika. Iluzorno je oče-     stavnici” ostaju u trajnoj vezi sa
                                        nost i izvršavanje odluka na koje                                                   kivati da će ako se uvede mogućnost      svojom bazom koja neposredno,




M
                                        nisu utjecali. Kruta hijerarhija na                                                 delegatskog donošenja i provođenja       direktno utječu na njihove ak-
                ogućnost ostvariva-     radnom mjestu prihvaćena je kao                                                     odluka društvo automatski prosperi-      tivnosti putem općih sastanaka.
                nja ekonomske de-       neupitna datost, a sam spomen rad-                                                  rati. Koliko je besmisleno uvođenje      Opći sastanci služe za artikulaciju
                mokracije, odnosno      ničkog učešća u poslovanju diže                                                     novih odnosa putem dekreta bili su       i odlučivanje o problemima koji
                upravljanje samih       kosu na glavi menadžerima, direk-                                                   svjesni i jugoslavenski teoretičari      se tiču kolektiva koje kasnije de-
radnika svojim radnim mjestom           torima i upravi.1 Ako se i postavi                                                  koji su pisali u to doba: “novi odnosi   legat izvršava.
je uvijek ovisila o snazi i samoor-     problem radničkog (su)odlučiva-                                                     se ne mogu uvesti, oni se izgrađuju           Tri su osnovne karakteristike
ganiziranosti radnika, te o nikome      nja to se maskira sintagmama so-         dobiti od svog poduzeća. Radnici           u procesu složene i teške borbe iz-      delegiranja koje se mogu primije-
i ničemu drugom. Radnici su to          cijalnog dijaloga i “prijateljstva”      su se onda ponašali više kao kolek-        među starog i novog, u čemu presudu      niti ne samo u ekonomiji, već i na
upravljanje vršili putem općih sa-      rada i kapitala, a u većini slučajeva    tivni poduzetnici nego kao organi          ulogu imaju snaga, utjecaj i usmjere-    širem političkom polju: mogućnost
stanaka na kojima se raspravljalo i     stavove radničkih skupština (ako         radničke kontrole nad upravlja-            nost djelovanja organiziranih snaga      opoziva (najčešće putem imperativ-
demokratski odlučivalo ponajprije       iste uopće postoje) doživljava se        njem poduzeća i društva u cjelini.         društva.”3 Ili: “ostvarivanje delegat-   nog mandata5), povremeno izvrša-
o poslovanju firme, ali i o potre-      kao anketu, odnosno bez ikakve           Osjećaj nemogućnosti upravljanja           skog sistema u najvećoj mjeri zavisi     vanje dužnosti i rotacija.
bama zajednice i cjelokupnog druš-      mogućnosti primjene izglasanih           doveo je do održavanja mentaliteta         od toga koliko će uspjeha radnička            Mogućnost opoziva nužna je
tva ukoliko su to društvene prilike     odluka. Jednako tako, sama struk-        rada za nadnicu.2 S druge strane,          klasa obavljati svoje samoupravne i      kako bi se neispravne odluke dele-
dopuštale, odnosno ovisno o tome        tura radničkih organizacija poput        postojanje birokratske klase do-           političke funkcije u društvu.” 4 Dru-    gata mogle poništiti, te po potrebi
koliki je dio društva bio zahvaćen      sindikata nedvojbeno je hijerar-         datno je sprječavalo značajnije            gim riječima, oslobođenje radničke       delegate smijeniti. Jednostavnim
promjenama (većina primjera iz po-      hijski ustrojena, te glas i mišljenje    radničko odlučivanje. Što se tiče          klase će biti djelo samih radnika ili    načinom opoziva izabranog dele-
vijesti odvija se u ratnim ili izvan-   baze ne dolazi do otuđene vrhuške,       kooperativa, ali donekle i radničkih       se neće niti ostvariti. Samo radnici     gata izbjegava se birokratizacija,
rednim uvjetima, te u periodima         čime se apatija radništva i osjećaj      savjeta, određen pomak prema de-           mogu na svojim leđima iznijetu tu        te se željene odluke provode efi-
korjenitih društvenih promjena          vlastite nesposobnosti konstantno        mokratizaciji radnog mjesta ne ga-         pobjedu budući da to mora izvirati       kasnije bez kompliciranog sustava
koje zahvaćaju cjelokupno druš-         perpetuira. Komunikacija između          rantira da će se cjelokupno poslo-         iz njihove samostalne prakse. Orga-      opoziva. Delegati bi se trebali moći
tvo—revolucijama). Budući da je         baze i predstavništva skoro i ne         vanje promijeniti. Kapital i tržište       nizirano radništvo svjesno potrebe       birati i opozvati na svakom općem
potrebna koordinacija aktivnosti        postoji tj. komunikacija je jedno-       će i dalje raditi po svome, diktira-       takve prakse teže će se razoriti dr-     sastanku kolektiva. Povremeno iz-
različitih aktera u proizvodnji kako    smjerna—odozgo na dolje. Eko-            jući svoju logiku i okvir poslovanja       žavnom ili kapitalističkom represi-      vršavanje dužnosti i rotacija služi
unutar poduzeća tako i van njega        nomska demokracija pojam je sa           kooperativi, dok će unutar radnog          jom jer se oslanja na vlastite snage     ponajprije da se izvršavanje dodje-
(npr. zajednica) radnici na spo-        margina današnjih političko eko-         mjesta sada postojati demokratski          i solidarnu zajednicu.                   ljuje jednokratno ili na određeno
menutim općim sastancima biraju         nomskih tema, označena kao avet          uređeni kapitalisti koji nastavljaju           Jednako tako, zalagati se samo       kraće vrijeme, te kako se ne bi stvo-
svoje delegate koji prenose stavove     prošlosti.                               raditi po tržišnoj logici. Zahtijevati     za demokratizaciju ili tzv. podruštv-    rili predstavnici koji su otuđeni od
i mišljenja samih radnika, odno-            U tekstu ću ukratko izložiti ogra-   radničko suodlučivanje, pa čak i           ljavanje politike znači parcijalno       svoje baze. Praksa profesionalnog
sno baze, na “šire” skupštine. Rad-     ničenost ekonomske demokracije,          samoodlučivanje, unutar kapita-            obuhvatiti problem. Stoga, rasprava      predstavljanja nije plodonosna ni
nici su ovu praksu često provodili      osnovne karakteristike delegatskog       lističkog sustava značilo bi pokriti       o ekonomskoj demokraciji nužno           za razvijanje samosvijesti koja je
spontano uz veću ili manju pomoć        sistema i povijesne primjere koji su     minimalan aspekt borbe i težnji            mora sadržavati širi kontekst unutar     ključ uspjeha za buduće pravednije
službenih organizacija, te je demo-     nastojali razviti taj princip.           za pravednije društvo. Vječna je           kojeg se ona ostvaruje jer jedino        društvo budući da njeguje apatiju,
kratsko upravljanje bila prirodna                                                dilema kooperativa, ali i radnič-          ovim putem društvo može djelovati        neaktivnost same baze i “predstav-
tendencija njihove borbe, najčešće u             ˇ
                                        Ogranic enOst ekOnOMske de-              kih savjeta u Jugoslaviji, bila je         na istinski ravnopravnim osnovama.       ničkog čovjeka” jer se očekuje da
jeku kapitalističkih kriza. Primjere    MOkracije Valja odmah napo-              proizvodnja za osobnu korist ili           Samo putem ukidanja najamnog             će se netko drugi pobrinuti za ne-
za to možemo naći u Španjolskoj         menuti da nije dovoljno zalagati         za općedruštvenu. Pod kapitaliz-           odnosa u kojem pojedinci ili država      čije vlastite želje, čime se iz temelja
revoluciji i ruskim Sovjetima, ali      se za ekonomsku demokraciju tj.          mom najčešće će prevagnut ova              uzimaju višak vrijednosti i dijele ga    negira ono što se želi postići, a to je
i suvremenim borbama seljaka i          demokratizaciju radnog mjesta            prethodna, dok će potonja zavi-            po vlastitom nahođenju možemo            samoorganiziranost i samoinicija-
radnika koji se organiziraju mimo       unutar kapitalističkog sustava, ali      siti o solidarnosti i organizaciji u       govoriti o slobodnim pojedincima,        tiva. Rotacija delegata poželjna je
sindikata i njihovih tobožnjih pred-    i državnog socijalizma, jer iako         društvu.                                   jer politička sloboda izvire iz eko-     kako bi svatko mogao imati učešća
stavnika. Pojam delegatstva i dele-     radno mjesto može postati bolje              Državni socijalizam se s druge         nomske. Kada radnici sami budu           u izvršavanju odluka koje je i sam
giranja nije nova politička ideja, no   i humanije, ovime se ne rješava          strane nameće kao jedini posloda-          odlučivali gdje će uložiti svoj višak    donio, te razvio odgovornost prema
onako kako ga je shvatila radnička      suština problema, odnosno logika         vac, a državna mašinerija u obliku         rada, bez pritiska tržišta ili izvanj-   tim odlukama. U nekim slučajevima
borba u proteklih stotinjak godina      samog sustava unutar kojeg ona           partije raspoređuje višak vrijednosti      skog autoriteta države, tek tada mo-     nastoji se propisati koliko puta ista
zajedno sa suvremenim prosvje-          djeluje. Unutar kapitalizma pri-         bez ili sa minimalnim uplivom glasa        žemo govoriti o ekonomskoj demo-         osoba može biti birana za delegata,
dima, blokadama i općim sastan-         mjer za to su zadruge i radničke         radnika. Ukoliko se nastoji “odozgo”       kraciji. Uvođenje demokracije na         no to se mora shvatiti samo kao do-
cima naroda uvelike se razlikuje od     kooperative poput Mondragona.            uvesti učešće radnika u upravljanju        radno mjesto i u zajednicu zahtijeva     bra smjernica, ali ne i pravilo u funk-
uobičajene forme predstavništva i       Radnički savjeti u Jugoslaviji bili      društvom rijetko to postane praksa,        temeljitu promjenu kako na samom         cioniranju. Sam kolektiv mora odlu-
služi kao model za transformaciju       su organizacije radničkog upravlja-      već se odnosi na odobravanje pri-          radnom mjestu tako i na širem poli-      čiti koja je forma za njega najbolja.
kompletnog političko-ekonomskog         nja, a zbog tzv. socijalističke robne    jedloga nametnutih od strane auto-         tičkom i društvenom polju.                    U današnjem kontekstu je
sustava u kojem živimo.                 proizvodnje, odnosno kombinira-          riteta, a ne o istinskom upravljanju                                                stoga nužno izbjegavati zaključke o
    U Hrvatskoj pitanje demokrati-      nja socijalizma s tržištem, radnik       radnika kako radnim mjestom tako i         delegatski sisteM Uz pone-               osnivanju radničke parlamentarne
zacije radnog mjesta isključeno je      nije više bio definiran kao onaj         cjelokupnim društvom. Tako primje-         što drugačije nazive, oduvijek           stranke jer se time samo perpetu-
iz rasprava, te je ekonomska sfera      koji zarađuje nadnicu, već proi-         rice radnički savjeti u Jugoslaviji nisu   je postojala praksa razvijena od         ira postojeći sustav, a naposljetku
potpuno zapostavljena i ignorirana,     zvođač—vlasnik koji dobiva dio           participirali u upravljanju, već su to     strane samih radnika, a ne njihove       utone u reformističke aktivnosti.
TEMAT: EkonoMskA dEMokrAcijA                                                                                                                           zarez, xiv /329, 1. ožujka 2012.                28

Sama struktura političkog pred-                                                                                                klasne organizacije.”11 U Španjol-
stavljanja u današnjem parlamen-                                                                                               skoj revoluciji možemo taj princip
tarnom sustavu ne dopušta povre-                                                                                               vidjeti i u praksi. Na kongresu u
meno izvršavanje dužnosti, već                                                                                                 Zaragozi 1936. rečeno je sljedeće:
plaćenu profesiju. Fraza “ne gla-                                                                                              “Stanovnici komune raspravljat će
sajmo, organizirajmo se6” pogađa                                                                                               o problemima koji ih se tiču poput
stoga u srž takve problematike.                                                                                                proizvodnje, potrošnje, obrazova-        Literatura:
     Bitno je napomenuti kako se ak-                                                                                           nja, higijene i svega potrebnog za
                                                                                                                                                                        Immanuel Ness i Daniel Azzellini, Ours
tivnosti delegata odvijaju najčešće u                                                                                          njen moralan i ekonomski razvoj.
                                                                                                                                                                        to master and to own, Haymarket books,
slobodno vrijeme ili tijekom radnog                                                                                            Kada problem pogodi cijelu regiju        Chicago, 2011
vremena i na dobrovoljnoj bazi. To                                                                                             ili pokrajinu federacija mora doći do
                                                                                                                                                                        Miodrag Višnjić, Delegatski sistem,
ne znači da će delegat veći dio dana                                                 u upravljanju na radnom mjestu,           rješenja, a na sastancima federacije     Zajednica klubova samoupravljača
provesti koordinirajući i radeći, već                                                no svakako je jedan od ključnih.          sve komune moraju biti predstav-         Beograda, 1977., str. 247
samo da ne postoji pozicija koja                                                        Organizirana baza temelj je ta-        ljene. Njihovi delegati prenijet će
                                                                                                                                                                        http://masa-hr.org/
služi isključivo za predstavljanje i                                                 kvog funkcioniranja, a ona se gradi       prethodno usvojene odluke svojih         radnicka-klasa-ne-glasa
donošenje samostalnih odluka, a                                                      godinama i desetljećima edukacije,        komuna. Za razmjenu proizvoda iz-
                                                                                                                                                                        Theo Schulze, Yugoslavia”s way: The
time i moći koja dolazi s tim.                                                       borbe i prakse.                           među komuna, Komunalni Savjet će         Workers” Council system, http://www.
     Donošenjem odluka koje su ui-                                                                                             se uskladiti s regionalnom federaci-     marxists.org/history/etol/newspape/isr/
stinu glas onih osnovnih jedinica                                                    Radno mjesto i zajednica                  jom komuna, te s Konfederacijskim        vol23/no03/schulze.html
društva, zajednice i radnog mjesta,                                                  Potrebno je osim radnog mjesta            Savjetom Proizvodnje i Potrošnje         Rene Berthie: Anarhosindikalističke
putem delegiranja prestaje potreba                                                   obuhvatiti i zajednicu unutar koje        kako bi se utvrdile potrebe ljudi.       koncepcije samoupravljanja, http://
za formiranje profesionalnog kadra,                                                  radnik živi, kako u taktici u suvre-      Usklađivanjem svih komunâ sa Sa-         masa-hr.org/content/rene-berthie-
bili to političari, birokrati, direktori                                             menim borbama tako i u pokušaju           vjetom Proizvodnje i Statistike, pro-    anarhosindikalisti%C4%8Dke-
                                                                                                                                                                        koncepcije-samoupravljanja
ili avangarda, koji ne može komuni-        samoupravljanja, sovjeta, tvornič-        osmišljavanja budućeg modela. So-         blem je pojednostavljen i riješen.” 12
cirati potrebe i želje zajednice i rad-    kih komiteta (fabrikoma), radnič-         lidarna i organizirana zajednica va-           Ovime se prevazilazi država         Ekonomija anarhizma, Izdavački
                                                                                                                                                                        komitet Lokalne grupe Rijeka, u tisku
nog mjesta, a nužno naposljetku dje-       kih savjeta, skupština, plenuma           žan je faktor u radničkim borbama         budući da putem delegiranja ne
luje iz osobnog interesa, formirajući      i sl. Od Pariške Komune, ruskih           za bolje uvjete (npr. iskustva bro-       postoji odvojenost baze i njenih         Komunističko-anarhistička
time novu klasu tj. klasnu podjelu.        Sovjeta, talijanskih tvorničkih ko-       dogradilišta u Puerto Realu), ali i       izaslanika, odnosno postojanje pro-      tribina: Uvjeti samoupravljačke
                                                                                                                                                                        revolucije, http://masa-hr.org/
     Delegatstvo stoga u sebi ne           miteta, Španjolske revolucije, do         prilikom revolucionarne transfor-         fesionalnih političara i birokrata       content/komunisti%C4%8Dko-
sadrži pojam predstavljanja, već           nedavnih studentskih blokada,             macije društva.                           jer je sve pod direktnom kontro-         anarhisti%C4%8Dka-tribina-uvjeti-
izaslanstva7, budući da je delegat i       Occupy pokreta, grčkih plenuma                 Slijedi kratki opis jedne vrste      lom populacije, te se time aktivnost     samoupravlja%C4%8Dke-revolucije
sam dio kolektiva koji je zadužen          i dr. prisutan je pojam delegatstva,      donošenja odluke i koordinacije,          države svodi na administrativnu
da prenosi stavove samog kolektiva         odnosno pažljivog političkog i eko-       naime federalistički princip koji         statističku djelatnost bez moći od-
                                                                                                                                                                        1] Svojevrsna paradigma ove cjelokupne
na druge, “šire” ili “više” skupštine.     nomskog djelovanja i biranja koje         ujedinjuje radno mjesto (proizvo-         lučivanja. Tržište i kapitalizam su      transformacije svijesti od radničkog
Te skupštine ne sadrže moć samo-           omogućava da se moć same baze ne          đače) i zajednicu (komunu) koja           uništeni jer viškom rada upravljaju      učešća u poslovanju do nužnosti
stalnog odlučivanja budući da se           prenosi na više instance, već ostaje      služi kao politička i administrativna     sami radnici, te na ravnopravnim         menadžera je Vesna Pusić. Iako
sve odluke odobravaju unutar “uže”         “atomizirana.”                            jedinica. Ovaj princip razvijan je        osnovama odlučuju gdje će taj višak      doktorirala na temu “Uloga kolektivnog
                                                                                                                                                                        odlučivanja u ostvarivanju radničkih
baze. Povratna sprega stoga je nužna            Delegatski sistem u Jugoslaviji      u Španjolskoj, a zahvaćao je ve-          uložiti. Planiranje ne ide iz jednog     interesa”, 90ih godina izdaje knjigu
kako bi se ostvarilo dobro funkci-         zamišljen je kao sustav kojim se po-      liki dio industrije, poljoprivrede i      centra, već je ono decentralizirano      Vladaoci i upravljači gdje se zalaže za
oniranje delegatstva. Ovime se od-         stiže samoupravljanje i podruštvlja-      službi, obuhvaćajući u nekim dije-        i koordinirano iz same baze.             ulogu menadžera najuspješnijih hrvatskih
luke i njihovo provođenje uistinu          vanje politike. Radnici i građani su      lovima i cijele gradove poput Al-              Naravno, ovaj i bilo koji drugi     poduzeća u području upravljanja.
zadržavaju u svojoj bazi, a delegati       u svojim osnovnim samoupravnim            coya. Principi koji su primijenjeni       plan ne smije se shvatiti kao kona-      2] Immanuel Ness i Daniel Azzellini,
izvršavaju odluke koje su i sami           organizacijama i zajednicama oda-         u Španjolskoj revoluciji uvelike od-      čan i savršen budući da lokalni uvjeti   Ours to master and to own, Haymarket
donijeli na općim sastancima. Hi-          birali delegate i neposredno utje-        govaraju Bakunjinovoj ideji o dvoj-       uvijek traže određenu devijaciju i       books, Chicago, 2011
jerarhija se prevazilazi, uspostavlja      cali na tijek i sadržaj odlučivanja o     noj socijalističkoj federaciji. Prvi      drukčije usklađivanje zajednice i rad-   3] Miodrag Višnjić, Delegatski sistem,
horizontalnost, a moć odlučivanja i        pitanjima od zajedničkog interesa.        dio čini samoupravno tijelo koje          nog mjesta. Treba postojati potpuna      Zajednica klubova samoupravljača
                                                                                                                                                                        Beograda, 1977., str. 247
upravljanja ostaje u svojoj osnovi         Partija i država nastojali su osmisliti   zamjenjuje državu, dok je drugi           sloboda organiziranja i ostaviti pro-
(ostaje u bazi). Pod delegatskim           takav sistem kako bi do kraja pro-        dio kolektiv organiziran u skladu         stora kreativnosti samih sudionika       4] Ibid., str. 206
sistemom ne smatram samo način             veli zamisao o odumiranju države i        s industrijom i službama.                 da izgrade društvo na način koji mi-     5] Imperativan mandat nalaže da
biranja, komunikacije i utjecaja           drugih autoritarnih oblika društve-            Model kojeg su radnici i njihovi     sle da im je najbolji. Važno je među-    delegat djeluje onako kako je sam
baze na predstavništvo, on preva-          nih odnosa (menadžeri i tehnokrati        sumišljenici osmišljavali sastojao        tim istaknuti smjernice dobre prakse     kolektiv odlučio, dakle po nalogu onih
                                                                                                                                                                        koji su izabrali delegata.U Jugoslaviji
zilazi ova pitanja budući da se može       na radnom mjestu). Kako sam prije         se od mikrorazine gdje postoji po-        ovog neprekidnog klasnog problema.
                                                                                                                                                                        se nastojalo uspostaviti delegiranje
smatrati pretpostavkom za “izgrad-         spomenuo, uvođenje takvih odnosa          jedino poduzeće ili kvart kao au-              Ovo je dakako gruba skica funk-     sa mandatom koji nije imperativan,
nju novih odnosa” i “spajanjem baze        dekretom “odozgo” ne znači nužno          tonomne jedinice koje donose od-          cioniranja delegata i nekoliko pri-      dakle donekle slobodan u donošenju
u obavljanju zajedničkih poslova”          i bolje i pravednije funkcioniranje       luke o proizvodnji i potrebama koje       mjera iz povijesti koji svjedoče da      odluka za određenu organizaciju, ali
                                                                                                                                                                        je delegat svejedno bio odgovoran
i ostvarivanju “interesa društva.”8        društva. Iako je samoupravljanje          treba zadovoljiti. Oni se usklađuju       je izgradnja ravnopravnog i dijame-
                                                                                                                                                                        svojoj bazi. Međutim, samo učešće u
Kao takav nespojiv je sa liberalnom        zakonom bilo propisano, društveni         na makrorazini, provodeći usugla-         tralno drugačijeg pristupa organi-       samoupravljanju se smanjivalo, te se opet
demokracijom koja njeguje parla-           odnosi su u praksi poprimili druga-       šene odluke osnovnih udruženih            zaciji radnog mjesta i cjelokupnog       formirala određena vrsta predstavništva i
mentarizam i negira upliv kapitala         čiji oblik, bez značajnog radničkog       proizvodnih i potrošačkih jedinica.       društvenog života itekako moguća,        tehnokracije budući da su samo stručnjaci
u politiku, ali i samim kapitalizmom       učešća, te sve većim aktivnostima         Koordinacija radnog mjesta i zajed-       ali i nužna u budućnosti. Većina ovih    i menadžeri vršili te dužnosti.
jer osnovne jedinice društva same          na tržištu. Strukture poput direk-        nice odvija se pomoću delegata koji       primjera nije propala zbog vlastitog     6] http://masa-hr.org/
formiraju tijela koja određuju što         tora i administrativnih organa bilo       prenose stavove svojih osnovnih je-       nefunkcioniranja, već zbog okolnosti     radnicka-klasa-ne-glasa
će i kako proizvoditi, te kako će se       je teško opozvati, a često su i dalje     dinica, te se time usklađuju aktiv-       u kojima se zbivala – rat, revolucija,   7] Delegatski sistem, str 16
distribuirati ti proizvodi.                bili namještani od strane Partije         nosti na široj gradskoj, regionalnoj,     blokada, okupacija, prosvjed. “Pod-
                                                                                                                                                                        8] Ibid., str. 17
     Ostvarivanje sistema delegata         sa velikim arsenalom moći poput           nacionalnoj pa i internacionalnoj         cjenjivanje sredstava otpora kapita-
nije samo po sebi cilj, te se ne može      odbacivanja odluka samoupravnih           razini. Takva koordinacija ostvariva      lističkog društva i starih načina mi-    9] Ibid., str. 216
očekivati da će njegovim uvođe-            organa ukoliko ih smatra nelegal-         je federalizmom koji prema anar-          šljenja predstavljalo je slabost koja    10] Theo Schulze, Yugoslavia”s way: The
njem ekonomska demokracija oži-            nim i odlučivanja o otkazima i za-        hosindikalističkoj koncepciji isto-       je sve do danas uvijek dovodila do       Workers” Council system, http://www.
                                                                                                                                                                        marxists.org/history/etol/newspape/isr/
vjeti u svom punom smislu riječi.          pošljavanju. Zbog stabilnog finan-        vremeno vertikalan i horizontalan.        poraza ili je sprječavala da se posti-
                                                                                                                                                                        vol23/no03/schulze.html
Pretpostavka za njegovo ostva-             cijskog statusa i prethodnog znanja       “Vertikalno, svako poduzeće je            gnu značajni rezultati.”13 U obrani
rivanje je politička i ekonomska           u upravljanju ovo osoblje je moglo        udruženo sa ostalim poduzećima in-        socijalnih prava treba se organizi-      11] Rene Berthie: Anarhosindikalističke
                                                                                                                                                                        koncepcije samoupravljanja, http://
snaga radnika. Iz ove osnove “treba        participirati u “samoupravljanju”,        dustrijske grane, sve do nacionalnog      rati na ravnopravnim osnovama, a u       masa-hr.org/content/rene-berthie-
izrasti delegatski način odlučivanja,      dok su obični radnici zbog spajanja       nivoa, a različite federacije udruže-     transformaciji društvenih odnosa to      anarhosindikalisti%C4%8Dke-
kao produžetak samoupravljanja u           kraja s krajem izostajali u donoše-       nih industrija čine konfederaciju.        treba poslužiti kao model budućeg        koncepcije-samoupravljanja
širim okvirima društva.” Bez ove           nju odluka.10 Povijest je pokazala        Horizontalno, svako poduzeće indu-        funkcioniranja. Delegatski sistem je     12] Ekonomija anarhizma, Izdavački
osnove, delegatski sustav može re-         da takvi i slični pokušaji nikad nisu     strijske grane udruženo je s ostalim      jedna od takvih ideja koja se artiku-    komitet Lokalne grupe Rijeka, u tisku
producirati predstavničke odnose,          rezultirali uspješnom uspostavom          poduzećima kraja, stvarajući mjesni       lira drugačijim nazivima, a jedino       13] Komunističko-anarhistička
dok bez delegatskog sistema nema           socijalizma. Jasno je stoga da odr-       savez, mjesni savezi su međusobno         je ostvariva neposrednim učešćem,        tribina: Uvjeti samoupravljačke
mogućnosti uspostave ekonomske             žavanje države na životu dovodi do        udruženi u jednoj općini, općinski        odnosno direktnom demokracijom.          revolucije, http://masa-hr.org/
demokracije i šire integracije druš-       nemogućnosti značajnijeg utjecaja         savezi su međusobno udruženi i                 Najbolji način da pružimo otpor     content/komunisti%C4%8Dko-
                                                                                                                                                                        anarhisti%C4%8Dka-tribina-uvjeti-
tva putem različitih asocijacija.9         populacije na pitanja od šireg druš-      objedinjeni u konfederaciji. Prema        je rame uz rame sa radnicima i se-
                                                                                                                                                                        samoupravlja%C4%8Dke-revolucije
                                           tvenog značaja, a u takvim uvjetima       tome, bilo da je u pitanju poduzeće,      ljacima, na ulici, radnom mjestu i u
Povijest Delegatski sistem nije            nametanje ovakvog sistema nužno           industrijska grana, privreda u cjelini;   zajednici, obrazovanjem i akcijama
nova politička ideja, no uvijek se         će reproducirati političko predstav-      bilo da je u pitanju mjesto, općina,      solidarnosti. Možda je to i najteži
iznova u povijesti artikulira, uz po-      ništvo i ekonomski autoritet. Na-         zemlja—svi oblici ekonomskog, po-         put, no on nam pruža jedinu garan-       temat priredio
nešto drukčiju strukturu, kao sa-          ravno, ovo nije jedini faktor koji        litičkog i društvenog života nalaze       ciju da će organizirana sila izvoje-
stavni dio direktne demokracije,           je doveo do nepotpunog uspjeha            se pod kontrolom radnika i njihove        vati pobjedu.                            igor Livada

				
DOCUMENT INFO
Shared By:
Categories:
Tags:
Stats:
views:12
posted:10/9/2012
language:
pages:8