faq - Download as Excel by cuiliqing

VIEWS: 9 PAGES: 9

									                                                       FAQ - MOTOR
P1   Puštanje motora u rad
R1   Otvoriti iglu za 2 kruga, navući gorivo iz rezervoara u motor rućnim okretanjem elise kod potpuno otvorenog
     rasplinjača koji mora biti poklopljen prstom. Kapnuti kap goriva izravno u rasplinjač, spojiti svječicu i kresnuti
     motor.
P2   Razrađivanje novog motora
R2
     Naći optimum za pola otvoreni rasplinjač, zatim otvarati iglu tako dugo dok se motor ne bi počeo gasiti, te vratiti
     iglu na cca pola od optimuma i te točke gašenja i potrošiti deci goriva. Isti postupak ponoviti za maksimalno
     otvoreni rasplinjač. Naći optimum, točku gašenja, te iglu postaviti na pola puta između te dvije točke. Razlog
     zašto se ide na otvaranje igle na više od točke optimuma leži u boljem podmazivanju motora za vrijeme
     razrađivanja. Motor u tom trenutku ne radi u optimalnoj radnoj točci ali zato ima bolje podmazivanje.
P3   Naći optimalnu radnu točku motora
R3   To je najveći broj okretaja elise, odnosno najviši zvuk ako se nema tahometar. Kada je motor jednom razrađen
     ta se točka podešava za maksimalno otvoreni rasplinjač dok u postupku razrađivanja se prvo podešava za
     napola otvoreni rasplinjač a onda za maksimalno otvoreni rasplinjač.
     Optimalna radna točka ovisi i o dimenzijama elise. Ako se promijeni elisa, promijenila se i optimalna radna
     točka alu i pravilu, to je zanemarivo.
     U nekim situacijama se može dogoditi da će se pri optimalnoj točci motor gasiti kod max gasa, pogotovo ako
     motor nema posebno iglu za podešavanje min i posebnu iglu za podešavanje imax gasa. U tom slučaju iglu
     treba malo otvoriti da dobiva više goriva nego što bi to bilo kod optimalnog položaja. Tada više neće biti u
     optimalnoj točci ali se zato neće gasiti. To se može dogoditi poglavito kod novih motora. Kada bude odradio
     određeni broj sati može se pokušati vratiti iglu u optimalni položaj.
P4   Kako orijentirati vučnu elisu?
R4   Konkavni dio gleda prema letjelici a konveksni prema van.
P5   Da li trimer gasa bude na max ili na sredini (za one stanice koje nemaju mogućnost ugradnje prekidača koji će
     za X% spustiti gas)?
R5   Ako je na max onda ne može se malo povisiti ler gas, a ako je na sredini, pitanje je hoće li se moći ugasiti. U
     pravilu je ispravnije da trimer gasa bude na sredini ili barem na 2/3 punog hoda.
P6   Da li se elise moraju potpuno sklopiti (kod elektro pogona)?
R6   Ne moraju, ali bi bilo poželjno da se s donje strane potpuno zatvori radi mogućeg udarca.
P7   Kako montirati rezervoar?
R7
     Svaki rezervoar ima tri cjevčice, prva za punjenje/pražnjene, druga za dovod goriva motoru i treća za stvaranje
     predtlaka uz pomoć ispušnih plinova. Najbolje je da kroz firewall prolaze samo cjevčice koje je još poželjno
     zabrtviti kako gorivo ne bi prodiralo u unutrašnjost aviona. Varijantu da kroz firewall prolazi poklopac rezervoara
     bi trebalo izbjegavati. Međusobni položaj i orijentacija cjevčica, odnosno provrta kroz koje će prolaziti nije bitan.
P8   Kako montirati cjevčice u rezervoar?
R8
     Cjevčica za punjenje/pražnjenje treba biti tako orijentirana da strana koja je u rezervoaru bude što bliže dnu
     kako bi se rezervoar dao što bolje isprazniti. Isto vrijedi i za cjevčicu koja dovodi ispušne plinove samo što je
     ona orjentirana prema vrhu rezervoara. Kod nje treba paziti da vrući ispušni plinovi ne rastope rezervoar. Ako
     se sumnja u tu mogućnost, onda cjevčicu treba malo zakrenuti prema jednoj bočnoj strani. Obje cjevčice sežu
     do cca trećine unutrašnjosti rezervoara. Cjevčica za dovod goriva motoru nema nekih posebnih pravila
     montaže, budući da je na nju vezano gumeno crijevo s utegom. Sve tri cjevčice vire oko 1,5 cm izvan firewalla.
     Cjevčica za dovod goriva ulazi u rezervoar oko 1,5 cm. Crijevo na kojem je uteg ne smije biti niti predugo niti
     prekratko. Ono se mora moći preklopiti u slučaju leđnog leta. To znači da uteg ne smije dodirivati stranicu
     nasuprot poklopca rezervoara. Kod Kavan rezervoara cjevčica za tankiranje i za ispušne plinove trebaju biti
     ispod cjevčice za dovod goriva motoru koja je iznad i između ove dvije cjevčice.
                                                    FAQ - BATERIJE
P1   Pražnjenje Ni-Cd baterija
R1   U letjelicama su najčešće 4 baterije od 1.2V što znači da im je nazivni napon 4.8V. One se mogu na silu
     isprazniti recimo žaruljicom od 6V. Nikako se ne preporuča korištenje žaruljice od 12V radi mogućnosti da
     žaruljica povuće preveliku struju. Smiju se isprazniti do kraja.
P2   Punjenje Ni-Cd baterja i vrijeme punjenja
R2   Baterije se moraju puniti konstantnom strujom što znači da se mora imati takav punjač. Vrijeme punjenja se
     izračuna tako da se nazivni kapacitet uveća za cca 40% (dio odlazi na zagrijavanje baterije tijekom punjenja) i
     kao takav podijeli sa strujom punjenja. Struju punjenja je zgodno izmjeriti a ne uzeti nazivnu vrijednost s
     punjača.
     Primjer: baterije od 1500mAh i struja punjenja od 150mA -> 1500x1.4:150=14h
     Budući da je vrijeme punjenja ispalo preko 10h, slobodno se mogu ostaviti i preko 20h jer je njihovo
     zagrijavanje toliko malo da se baterije ne mogu oštetiti.
     Budući da je struja punjanja konstantna, mijenja se napon punjenja. Svakako treba vidjeti može li punjač dati
     željeni napon za zadanu struju punjenja. To naravno ovisi o tome koliko članaka baterija imamo vezanih u
     seriju. O tome treba voditi računa da se ne bi dogodilo da baterije ne možemo napuniti jer punjač jednostavno
     ne može dati toliki napon.
P3   Punjenje olovnih baterija i vrijeme punjenja
R3   Baterije se moraju puniti konstantnim naponom što znači da se mora imati takav punjač. Budući da struja
     punjenja nije konstantna, a vrijeme punjenja je unaprijed određeno, ne zna se pouzdano koliko će baterije na
     kraju biti napunjene. Za razliku od Ni-Cd baterija, ovdje nije preporučljivo pretjerati s vremenom punjenja. Ako
     se pretjera, tekućina hoće ishlapiti a ako je hermetički zatvorena baterija, onda se kučište hoće napuhnuti.
P4   Pražnjenje olovnih baterija
R4   Isto kao i Ni-Cd, smiju se isprazniti do kraja.
P5   Da li je baterije (za prijemnik i za el. motor) pametno umotati u spužvu (obzirom na zagrijavanje)?
R5   Da, ali ne od spužve napraviti valjak, već dva prstena radi zagrijavanja.
P6   Koliko je obično dug paket baterija za Speed 400?
R6   Oko 10 cm.
P7   Koliki kapacitet baterija uzeti za HLG?
R7   Oko 300 mAh veličine AAA.
P8   Koliki kapacitet baterija uzeti za avion s motorom na unutrašnje izgaranje?
R8   Oko 1000 mAh budući da težina baterije ne igra presudnu ulogu.
                                                     FAQ - LJEPLJENJE
P1   Potenciometar za dodatne kanale na Graupner MC-14 stanici
R1   Potenciometar je linearni od 10 K Ohma. Priključuje se na 5-pinske konektore u stanici i to tako da 1. pin sa
     stanice ide na 1. pin potenciometra, 2. pin sa stanice ide na 2. pin potenciometra i 5. pin sa stanice ide na 3. pin
     potenciometra.
P2   Što je suprotno od dual rate?
R2   Single rate. Dual rate NE znači da su vrijednosti trimova dvostruke od onih u single rate-u, već da postoji druga
     varijanta trimova za isti kanal, koji mogu biti bilo kakvi. Triple rate bi značio da postoje tri varijante trimova za isti
     kanal.
P3   Što je full rate?
R3   Doslovno znači puni hod servo motora i/ili palica.
P4   Kakav je problem ako antena prolazi blizu baterija, posebno pored onih za napajanje el. motora?
R4   Nikakav.
P5   Kakav je problem ako antena prolazi blizu reglera?
R5   Pa trebalo bi to izbjegavati mada novi regleri ne bi trebali utjecati na prijem signala.
                                           FAQ - KONSTRUKCIJSKI ZAHVATI
P1    Položaj visokih krila u odnosu na prednju (najčešće motor) i stražnju (rep) stranu aviona
R1    Neke teorije u grubo kažu da se krilo nalazi na udaljenosti od jedne širine krila od motora i dvije širine krila od
      repa.
P2    Ima li smisla malo nagnuti rezervorar (povisiti vrh rezervoara) kako bi mogao više goriva pocicati?
R2    Pa i nema baš. To što nije povukao još goriva, razlog može biti u malom gasu.
P3    Treba li se antena prijemnika posebno zaštititi?
R3    U pravilu se ne treba posebno štititi, jedino treba paziti da se ne omata ili ide uzduž metalnih dijelova
      konstrukcije. Kod nekih aviona je možda zgodno antenu provuči kroz bužir, recimo onakav kakav se koristi za
      spoj servo motora i krilaca, ali ne zbog zaštite antene u letu ili od smetnji, već od mehaničkih oštećenja prilikom
      transporta aviona. Recimo da avion umjesto klasičnog trupa ima metalnu ramu. U tom slučaju antenu nije
      poželjno omotati oko rame a s druge strane nespretno ju je bilo kako postaviti a da se ne dovede u opasnost od
      mogućeg zapinjanja rukom prilikom rukovanja i/ili transporta a samim tim i do oštećenja. Budući da je antena
      izolirana, to oštećenje čak može biti unutar izolacije pa ga nećemo vidjeti i sve će izgledati ispravno, a u stvari
      ozbiljno je narušena sigurnost letjelice što će se ustanoviti tek kada ona bude u zraku a tada će već biti kasno.
      S druge strane, antena ne bi smjela biti suviše labava, odnosno ne bi smjela lamatati kako licne žice ne bi
      popucale.
P4    Može li se nekako definirati uzrok što nakon par dana plastični dijelovi popucaju na mjestima gdje su pritegnuti,
      a pouzdano se zna da su bili u dodiru s gorivom?
R4    U svakom slučaju gorivo ne može biti uzrok, prije će biti vibracije.
P5    Ako se karbonska šipka koristi kao dio konstrukcije (umjesto trupa) i budući da je okrugla, treba li je nekako
      osigurati od rotacije i pomicanja?
R5    Bilo bi dobro, recimo da se na šipki napravi utor za klin ili se jednostavno na njoj napravi provrt kroz kojeg se
      gurne štift ili metalna šipka od 3mm koja će osigurati karbonsku šipku od rotacije i translacije. Sve je to skupa
      vrlo kompaktno i karbonsku šipku nije nužno lijepiti. Ako se odabere ljepljenje, onda su klin i srodne mehaničke
      blokade nepotrebne.
P6    Koliki je potreban promjer karbonske šipke za funkciju trupa manje jedrilice?
R6    Ako je u pitanju šipka onda je dovoljno D=6 mm, a ako je u pitanju cijev, onda je dovoljno D=8 mm.
P7    Mora li el. motor kod jedrilice također imati kut kao i kod aviona?
R7    Da.
P8    Kako da balza očvrsne da bi mogla poslužiti kao šablona (konkretno za provrt 2mm)?
R8    Treba uzeti tvrđe drvo.
P9    Što je nos jedrilice teži, rep mora biti dalje ili bliže od glavnog krila?
R9    Dalje.
P10
    Što poduzeti da jedna te ista jedrilica bude u dvije verzije, s el. motorom i bez njega, tj. da bude istih dimenzija?
R10 Obično je el. motor težak koliko i standardne baterije (prijemnik i servo motori) koje se koriste u jedrilicama bez
    motora. U tom slučaju se jedrilica u varijanti bez motora konstruira tako da se baterije (prijemnik i servo motori)
    smještaju u nos jedrilice. Za istu jedrilicu s el. motorom u nos jedrilice dolazi el. motor, standardne baterije se
    izbacuju a umjesto njih dolaze baterije za napajanje motora, prijemnika i servo motora i smještaju se ispod krila
    gdje najmanje utječu na balans letjelice.
P11 Da li je mudro razrezati karbonsku cijev pa da sajle vertikalca/horizontalca idu kroz nju?
R11 Ako je karbonska cijev promjera D/d=8/6 mm onda sajle ne mogu ići kroz nju jer bužir sajle je d=3 mm i dva
    takva bužira su točno koliko i unutrašnji promjer pa ih se ne bi moglo provući kroz cijev. Nema druge nego da
    se sajle postave s vanjske strane cijevi.
P12 Je li je bolje da kod rezervoara veća dimenzija bude po visini ili po širini?
R12 Bolje je da bude po visini. Razlog tome leži u tome da ista količina goriva ima viši nivo nego kod situacije kada
    bi veća dimenzija bila po širini. Veći nivo goriva osigurava bolju opskrbu motora. Bolje je imati uski i visoki
    rezervoar nego plitki i široki.
                                                   FAQ - LJEPLJENJE
P1   Čemu služi aktivator?
R1   Cijano ljepila djeluju tako da se namazane površine moraju stisnuti. Pritiskom započinje proces aktiviranja
     cijano ljepila. Kada imamo slučaj da ne možemo ostvariti mehanički pritisak ljepljenih površina, onda koristimo
     aktivator koji kemijskim putem aktivira ljepilo.
P2   Kako se lijepi šper-ploča za karbonsku šipku?
R2   Jako dobro. Sama karbonska vlakna od kojih je šipka načinjena su ljepljena nekom vrstom epoksida, tako da
     će se i šper-ploča dobro zalijepiti ako se lijepi epoksidom.
P3   Kada je bolje lijepiti s cijanofiksom a kada s drvofiksom?
R3   Kada treba zalijepiti veće plohe, onda je praktičniji drvofoks jer ne hvata trenutno pa se stignu elementi u
     zahvatu namjestiti. Osim toga, drvofiks za razliku od cijanofiksa ima određenu elastičnost i spoj nije toliko krut.
     Ako elastičnost spoja nije bitna onda je svejedno. Treba samo imati na umu da cijanofiks hvata gotovo odmah,
     dok drvofiks uhvati za nekoliko minuta (ovisno o tipu) a stvarno stegne za cca 24 sata.
P4   Hoće li se metalna matica zalijepiti za šperu?
R4   Hoće.
P5   Kada se upotrebljava čisti epoksid a kada u kombinaciji s mikrobalonima, pamukom i mljevenim staklom?
R5   Čisti epoksid onda kada treba samo čvrsti kontaktni spoj.
     S pamukom kada treba elastičan spoj koji bi morao moći primiti udarac na sebe ili bi morao biti otporan na
     vibracije, npr. nosač motora ili graničnik baterija kod elektropogona.
     S mljevenim staklom kada treba izuzetno čvrst spoj, ali treba paziti jer je takav spoj jako krt. Znači može ga se
     primjeniti tamo gdje neće dolaziti do pomaka ili izvijanja pa makar i malih. Obično se upotrebljava tamo gdje je i
     ono što naliježe na taj spoj približnih karakterisitika, npr. karbonska remenjača i ležište remenjače.
     S mikrobalonima kada treba popuniti prostor kao kod kitanja. Imaju veliku kontaktnu površinu a izuzetno su
     lagani.
                                                   FAQ - MEHANIZMI
P1   Kako koristiti foliju umjesto panta na pomičnim dijelovima krila?
R1   Prije svega, pomični i nepomični dio na jednoj strani tvore V izrez. Na kontra strani V izreza zalijepiti foliju iz
     jednog komada i to preko pomičnog i nepomičnog dijela. Treba paziti da pomični i nepomični dio nisu priljubljeni
     jedan uz drugog kako bi se pomični dio mogao pomicati u smjeru V izreza. Zatim pomični dio preklopiti oko
     vrha V izreza na vanjsku stranu i preko maksimalno otvorenog V izreza zalijepiti jednu traku. Preostaje još
     samo da se presvuće nepomični i pomični dio na strani V izreza. Svaki dio treba biti presvućen za sebe, tj. folija
     nije iz jednog komada, odnosno V izrez nije prekriven folijom. Kada bi i tu stranu presvukli folijom iz jednog
     komada, spoj bi bio suviše krut. Folija je dovoljno čvrsta da ima ulogu panta čak i kod većih modela i nije nužno
     presvlaćenje s obje sttrane.
                                                  FAQ - IZRADA KRILA
P1    Od čega se rade vertikalni i horizontalni stabilizatori, te glavna krila?
R1    Uglavnom malo deblja balza, npr. 3...4 mm. Jedino remenjača glavnog krila bi trebala biti od žilavijeg drveta,
      recimo borovine ili lipe
P2    Gdje postaviti držače gumica za krila?
R2    Centar osi prednjih držača morao bi biti točno u ravnini s napadnom ivicom krila, dok zadnji držači mogu biti
      pomaknuti nešto nazad.
P3    Kolika je debljina balze za horizontalac i vertikalac i općenito za rep (puni profil tj. nije konstrukcijski)?
R3    3-4mm.
P4    Da li je poželjno da držač gumice bude okruglog a ne pravokutnog oblika?
R4    Treba izbjegavati oštre rubove kada je guma u pitanju. Konkretno za ovu svrhu mogu poslužiti štapići za
      ražnjiće.
P5    Od kojeg materijala i koje debljine moraju biti pločice koje spajaju krila pod kutem?
R5    1,5...2 mm šper ploča
P6    Za P5 trebaju li dvije pločice ili je dovoljna jedna?
R6    Trebaju dvije.
P7    Ima li smisla stavljati rubnike krila na krila jedrilice?
R7    Nema, ali ima staviti isti na rep jedrilice.
P8    Koji bi bili tehnički podaci za konstrukcijsko krilo do cca 1,5m raspona?
R8    Gornja i donja remenjača od 3x5mm žilavog drveta, rebra od 2mm balze (godovi gledaju uzduž rebra),
      centralno rebro od 2mm šper-ploče, pločice koje spajaju gornju i donju remenjaču između rebara od 2mm balze
      i to tako da godovi gledaju okomito na raspon krila (gledaju u smjeru od gornje do donje remenjače), plank od
      1mm balze i ide od napadne ivice do udaljenijeg ruba remenjače (godovi paralelni s remenjačom), izlazna ivica
      od 1mm balze širine 20mm (godovi paralelni s remenjačom), trake koje spajaju plank i izlalznu ivicu a idu na
      svako rebro od 1mm balze. Uz centralno rebro ne bi bilo loše postaviti i još jedno rebro od balze sa svake
      strane, čisto radi lakšeg plankiranja.
P9    Postoji li kakav kut između glavnog krila i horizontalnog stabilizatora?
R9    Da. Ako je npr. horizontalan stabilizator paralelan s zamišljenom osi leta, onda bi napadna ivica glavnog krila
      trebala biti podignuta za toliko da otklon krila bude oko 2-3 stupnja. Treba samo voditi računa da već sam profil
      ima podignutu napadnu ivicu.
P10   Ima li smisla Jedelsky profil raditi konstruktivnim?
R10   Nema. Ako se već odlučuješ za izradu konstruktivnog krila, onda radi one profile koji su predviđeni za to.
      Jedelsky je zamišljen da bude jednostavan za izradu, a ako ga se radi konstruktivnim, onda više nije
      jednostavan.
P11   Kako postaviti trokutnu letvicu kod kormila?
R11   Tako da gornja strana letvice prati površinu kormila dubine. Kod kormila smjera je svejedno kako se okrene.
P12   Kako konstruirati V-rep?
R12   Površina V-repa mora biti takva da površina njegove projekcije na horizontalnu i vertikalnu plohu bude upravo
      onolika kolika bi bila da se upotrebljava klasičan rep.
P13   Koliki mora biti unutarnji kut kod V-repa?
R13   Recimo 110°, odnosno 35° otklonjen od horizontale.
P14   Kolike moraju biti kontrolne površine kod V-repa?
R14   Kod malih letjelica, recimo do 1,5 m raspona krila, dubina krilca je oko 30 mm, širine cijelog V-repa.
P15   Ako se mora povečati površina krila, što učiniti?
R15   U pavilu je pametnije povečati dubinu od raspona krila. Dubina direktno utječe na Reynoldsov broj i osim toga,
      ako se poveča raspon krila, morat će se promijeniti i repna poluga, odnosno, razmak između glavnog krila i
      repa. Ako se mijenja samo dubina krila, onda ne treba mijenjati ostale parametre letjelice.
P16   Koje bi trebalo biti opterećenje krila kod jedilica?
R16   Ono ne bi smjelo biti manje od 25g/dm^2 niti veće od 50g/dm^2.
P17   Kako odrediti površinu elerona kod jedrilice?
R17   10% dubine krila i 80% raspona.
                                                    FAQ - IZRADA TRUPA
P1
      Kolika je dovoljna debljina šper-ploče za izradu trupa ili za izradu unutarnjih dijelva trupa kod manjih modela?
R1    Dovoljno je 2 mm.
P2    Ako konstrukcija dozvoljava je li bolje ugraditi okvir ili pločicu istih dimenzija obzirom na čvrstoću, krutost i
      težinu modela?
R2    U pravilu je bolje ugraditi okvir s tim da se treba voditi računa o koncentracijama naprezanja. Treba izbjegavati
      oštre rubove. Što se težine tiče, ne dobiva se puno ugradnjom okvira umjesto pločice jer ostali dijelovi znatno
      više pridonose ukupnoj težini od izrezanih dijelova šper-ploče
P3    Kakvo bi bio trup od pur-pjene za jedrilicu?
R3    Nema pouzdanih informacija.
P4    Kakav bi bio konstruktivan trup za jedrilicu?
R4    Išlo bi to samo ipak treba pripaziti na odnos čvrtoće i težine trupa.
P5    Ako je trup valjkastog oblika, kako ga je najbolje zalijepiti, po šavu ili nekako drugačije?
R5    Po šavu. Inicijalno se zalijepi cakom a onda dovrši drvofiksom ili smolom.
P6    Ako se trup sastoji od karbonske cijevi i drvene lađice od špere i balze, treba li karbonska cijev ići kroz cijelu
      dužinu lađice?
R6    Ne treba, samo treba vidjeti koliko mora ući u lađicu. Naime, poželjno ju je unutar lađice pričvrstiti na dva
      mjesta.
P7    Ako se trup sastoji od karbonske cijevi i drvene žađice od špere i balze, treba li karbonska cijev ići kroz sredinu
      lađice ili da bude više prema vrhu ili dnu lađice?
R7    Svejedno.
P8    Ako je trup jedrilice konstruktivni, koliko bi minimalno rebara trebao imati?
R8    To najviše ovisi o izgledu i dimenzijama trupa ali ne bi trebalo ići na manje od tri rebra.
P9    Je li mudro drvenu jedrilicu premazati lakom (izvana/iznutra) prije nego se obuče/ne obuče u foliju?
R9
    Iznutra je ne treba premazivati, a izvana bi bilo dobro ako se ne stavlja folija, a ako se stavlja onda ne treba.
P10 Ako se trup sastoji od drvene lađice i karbonske cijevi je li bolje cijev zalijepiti za lađicu ili je učvrsiti recimo
    kakvim šipkom od 2mm?
R10 Uvije je bolje zalijepiti, međutim ako postoji želja za mogućim rastavljanjem onda je i druga varijanta dobra.
    Treba samo cijev na mjestu gdje će biti provrt za šipku napuniti smolom i pamukom kako cijev ne bi na tom
    mjestu popucala uslijed naprezanja.
P11 Kako okvirno izračunati duljinu trupa jedrilice?
R11 Računa se da je 55...65% raspona krila.
                                          FAQ - IZRADA OSTALIH DIJELOVA
P1   Postupak izrade dijelova od PET boca
R1   U pravilu treba napraviti pozitiv npr. od drveta, staviti PET bocu prikladno izrezanu oko njega i zagrijavati tako
     dugo dok boca ne poprimi oblik pozitiva. Ne smije se pretjerati s zagrijavanjem kako se ne bi PET materijal
     spalio. Možda bi stvar funkcionirala i s negativom, ali kako se PET skuplja prilikom zagrijavanja, pitanje je kako
     bi to išlo. Nakon što je PET poprimio izgled pozitiva, skine se s njega i višak odreže. Zagrijavanje se može
     obaviti jakim fenom ili jednostavno sve skupa staviti u pećnicu.

								
To top