15 09 2011 PRIRUCNIK ZA SUDIJE UPRAVNOG SUDA by r7Be86

VIEWS: 11 PAGES: 15

									                                                                                        1




PRIRUČNIK ZA SUDIJE UPRAVNOG SUDA

(vodič za postupanje sudija izdat u saradnji sa USAID- služi kao podsjetnik sudijama,
interesantan pravnicima koje zanima način rada i postupanje sudija, tiraž100 prim.)


                                            I
                                       OPŠTI UVOD

       1. Sud

       Upravni sud Republike Crne Gore je ustanovljen 01.januara 2005.godine, sa
sjedištem u Podgorici.

       2. Nadležnost i mjerodavni zakon

        Upravni sud ima nadležnost na čitavoj teritorji Republike Crne Gore.
Uspostavljen je shodno članu 23. i 24. Zakona o sudovima («Sl.list RCG», br. 5/02 od
31. 01. 2002. g.). Njegova nadležnost propisana je Zakonom o upravnom sporu
(«Sl.list RCG», br. 60/03 od 28.10.2005.g.) i drugim posebnim zakonima.
         Prema Zakonu o sudovima Upravni sud je nadležan za:

       a)          odlučivanje u upravnom sporu o zakonitosti upravnih akata, kao i
                   zakonitosti drugih pojedinačnih akata kada je to zakonom odredjeno;
       b)          odlučivanje o vanrednim pravnim ljekovima protiv pravosnažnih
                   rješenja u prekršajnom postupku.


       Upravni akt u smislu Zakona o upravnom sporu (čl. 2. (1)), je akt kojim
državni organ, organ lokalne samouprave, kao i ustanova i drugo pravno lice u
vršenju javnih ovlašćenja odlučuje u upravnim stvarima o pravima, obavezama ili
pravnim interesima fizičkog ili prvnog lica.
       Drugi pojedinačni akt u smislu Zakonom o upravnom sporu (čl. 2.(2.)) je akt
kojim organ ili ustanova i pravno lice iz stava 1. pomenutog člana odlučuje o
pravima, obavezama ili pravnim interesima fizičkog ili pravnog lica u drugim pravnim
stvarima (npr.radni odnosi državnih službenika i namještenika, prava osudjenih lica,
javne nabavke itd.).




       3. Sudije Upravnog suda su:

              1.   Branislav Radulović, predsjednik suda,
              2.   Gordana Pot, sudija,
              3.   Biserka Bukvić, sudija,
              4.   Ljubinka Popović-Kustudić, sudija,
              5.   Vladimir Radulović, sudija,
              6.   Fadil Kardović, sudija,
                                                                                     2




             7. Dragan Đuretić, sudija.

      4. Kontakt detalji

       Upravni sud je smješten u Podgorici u Ulici Njegoševa broj 10 i može se
kontaktirati preko telefonskih brojeva 665-468; 665-469; 665-473 i 665-472 ili putem
e-mail adrese srdjan.zapis @ pris.mn.yu. Kontakt osoba je Srđa Žarić, sekretar suda.
Sve podneske i pismena upućena sudu predaju se preko sudske pisarnice. Nikakva
jednostrana komunikacija ne treba da se obavlja izmedju bilo koje stranke,
zainteresovane strane i bilo kog sudije u vezi sa predmetom koji je u postupku.

                                              II

                             POKRETANJE UPRAVNOG SPORA


      1. Pokretanje spora

       Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog ili drugog akta koji je donijet
u drugom stepenu.
       Upravni spor može se pokrenuti i protiv prvostepenog upravnog ili drugog akta
protiv koga nije dozvoljena žalba u upravnom ili drugom postupku.
       Upravni spor se može pokrenuti i u slučajevima kada drugostepeni organ nije
u roku od 60 dana, ili u zakonom odredjenom kraćem roku donio rješenje po žalbi
stranke, a ne donese ga ni u daljem roku od 7 dana po ponovljenom traženju.



      2. Stranke u sporu (tužioci, tuženi i zainteresovano lice)

        Stranka koja pokreće upravni spor je tužilac. Tužilac može da bude fizičko ili
pravno lice, državni organ, organizacija ili grupa lica koja smatraju da im je upravnim
ili drugim aktom povrijedjeno neko pravo ili na zakonu zasnovani interes (Zakon o
upravnom sporu, čl. 3.). Državni tužilac ili drugi nadležni organ takodje može
pokrenuti upravni spor kad je upravnim ili drugim aktom povrijedjen zakon na štetu
države, jedinice lokalne samouprave, ustanove ili drugog pravnog lica.
        Tuženi je organ čiji se akt osporava tužbom ili koji ne postupa po zahtjevu,
odnosno žalbi stranke u postupku (Zakon o upravnom sporu član 10.).
        Zainteresovano lice je lice kome bi poništaj osporenog upravnog ili drugog
akta neposredno bio na štetu i sud je dužan da mu omogući učešće u postupku.
(Zakon o upravnom sporu član 11).

      3. Pravna pomoć

      Sudovi, drugi državni organi, organi lokalne samouprave i ustanove i druga
pravna lica sa javnim ovlašćenjima dužni su da pruže pravnu pomoć na zahtjev suda
(Zakon o upravnom sporu član 6.).

      4. Rok za podnošenje tužbe
                                                                                     3




       Tužba se podnosi Upravnom sudu u roku od 30 dana od dana dostavljanja
akta stranci.
       Ovaj rok odnosi se i na organ, odnosno lice koje je ovlašćeno na podnošenje
tužbe ako mu je akt dostavljen. Ako mu akt nije dostavljen tužbu može podnijeti u
roku od 60 dana od dana dostavljanja akta stranci u čiju je korist akt donijet.
       Ovi rokovi su obavezni i njihovo propuštanje ima za posljedicu odbacivanje
tužbe.

      5. Mjesto podnošenja tužbe

       Tužba se podnosi neposredno Upravnom sudu, ili se upućuje poštom. Dan
prijema tužbe u Upravnom sudu smatraće se kao dan njenog podnošenja Sudu, osim
u slučaju kada je upućena preporučenom pošiljkom, u kom slučaju se datum njenog
upućivanja preporučenom pošiljkom smatra datumom njenog podnošenja Sudu
(Zakon o upravnom sporu član 17. (1)).
       Ako tužba nije predata Upravnom sudu, već drugom organu, zbog neznanja ili
očigledne omaške podnosioca, ona se dostavlja Upravnom sudu i datum njenog
podnošenja drugom organu smatraće se datumom podnošenja Upravnom sudu
(Zakon o upravnom sporu član 17. (2)).

      6. Razlozi pobijanja upravnog akta

      Tužbom se upravni ili drugi akt može pobijati zbog:
      a) povrede pravila postupka,
      b) pogrešno i nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja, i
      c) pogrešne primjene materijalnog prava (Zakon o upravnom sporu član 9.).

      7. Sadržaj tužbe i prilozi

      Tužba treba da sadrži sljedeće podatke:
            a) ime i prezime tužioca, zanimanje i mjesto stanovanja;
            b) ukoliko je tužilac pravno lice, naziv i sjedište tužioca;
            c) ukoliko stranku zastupa punomoćnik, ime i adresu punomoćnika i
                priloženo punomoćje;
            d) akt protiv koga je tužba upravljena;
            e) razlog zbog kojeg se upravni ili drugi akt pobija;
            f) ukoliko se traži povraćaj ili naknada štete, u tužbi se mora staviti i
                odredjen zahtjev u pogledu stvari ili visine pretrpljene štete;
            g) ukoliko stranka zahtijeva sprovodjenje usmene rasprave neophodno
                je to jasno istaći u tužbi.

      Uz to uz tužbu se podnosi original ili prepis akta protiv koga se tužba podnosi.

      8. Broj primjeraka koji se podnose

       Tužilac je obavezan da podnese tužbu Sudu u dovoljnom broju primjeraka za
Sud i stranke.
                                                                                       4




                                           III

                           POSTUPCI U UPRAVNOM SUDU


   1. Postupanje suda u vijeću

        Upravni sud odlučuje u vijeću od trojice sudija profesionalaca osim kada
odlučuje o privremenoj mjeri i zahtjevu za ponavljanje postupka.
        O privremenoj mjeri odlučuje predsjednik vijeća u roku od 5 dana od dana
podnošenja zahtjeva, a o zahtjevu za ponavljanje postupka odlučuje vijeće
sastavljeno od 5 sudija.
         Svako vijeće ima predsjednika i dva člana vijeća od kojih je jedan sudija
izvjestilac. Predsjednik vijeća rukovodi radom vijeća i raspravom . Izvjestilac je sudija
koji je zadužen predmetom i koji proučava predmet, iznosi stanje iz spisa na sjednici
vijeća ili na raspravi i izradjuje donijetu odluku.

       2. Dodjela predmeta

       Predmeti se daju u rad sudijama metodom slučajne dodjele predmeta. Dnevno
prispjeli predmeti unose se u upisnik redom prispjeća i dodjeljuju se sudijama prema
azbučnom redu početnih slova prezimena sudija.


       3. Odlaganje izvršenja akta u toku trajanja sudskog postupka

       Tužilac može od organa čiji se akt izvršava, odnosno od organa nadležnog za
izvršenje, zahtijevati odlaganje izvršenja tog akta do donošenja odluke Upravnog
suda. Tužilac mora da dokaže: a) da takvo izvršenje može da mu nanese
nepopravljivu štetu, b) da odlaganje izvršenja nije protivno javnom interesu i c) da
odlaganje izvršenja nebi nanijelo nenaknadivu štetu protivnoj stranci. Uz zahtjev za
odlaganje izvršenja dostavlja se kopija tužbe koja je podnijeta Upravnom sudu.
Nadležni organ mora donijeti rješenje po zahtjevu u roku od 3 dana od dana kada je
podnijet (Zakon o upravnom sporu član 13. (2)),. Nadležni organ izvršenje akta
može odložiti i iz drugih važnih razloga, ako to nije u suprotnosti sa javnim interesom
(Zakon o upravnom sporu član 13. (3)).


       4. Privremena mjera

       Tužilac može zahtijevati od Upravnog suda donošenje privremene mjere za
uredjenje stanja do donošenja sudske odluke, ukoliko se mjerom odredjenom
odlukom organa čiji se akt izvršava ne mogu spriječiti velike štetne posljedice za
tužioca ili bi osporeni akt prouzrokovao nenaknadivu štetu. Tužilac je dužan u
zahjevu dokazati da će nastati velike štetne posljedice za njega ili da će mu osporeni
akt prouzrokovati nenaknadivu štetu. O privremenoj mjeri odlučuje predsjednik vijeća
                                                                                     5




u roku od 5 dana od dana podnošenja zahtjeva. Protiv rješenja kojim je odlučeno o
privremenoj mjeri može se izjaviti žalba vijeću u roku od 3 dana, a vijeće Upravnog
suda odlučuje o žalbi u roku od 7 dana od dana prijema žalbe (Zakon o upravnom
sporu član 14.).

      5. Nepotpuna tužba

       Ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva, predsjednik vijeća će pozvati tužioca
da u odredjenom roku otkloni nedostatke tužbe i ukazati mu na posljedice
nepostupanja. Ukoliko tužilac ne otkloni nedostatke, tužba će se odbaciti kao
neuredna, osim ako sud ne nadje da je osporeni akt ništav (Zakon o upravnom sporu
član 11.).

      6. Odbacivanje tužbe

      Upravni sud, može tokom cijelog postupka, odbaciti tužbu ako utvrdi:
      a) da je tužba neblagovremena;
      b) da akt koji se tužbom osprava nije upravni ili drugi akt;
      c) da je očigledno da se upravnim ili drugim aktom koji se tužbom osporava
         ne dira u pravo tužioca ili u njegov na zakonu zasnovani interes;
      d) da se protiv upravnog ili drugog akta koji se tužbom osporava mogla
         izjaviti žalba, pa nije uopšte ili nije blagovremeno izjavljena;
      e) da postoji pravnosnažna sudska odluka o istoj stvari (Zakon o upravnom
         sporu čl. 22.).

      7. Poništenje akta bez traženja spisa

      Ukoliko Sud nadje da osporeni ili drugi akt sadrži takve nedostatke koji
sprečavaju ocjenu zakonitosti tog akta, on može presudom poništiti taj akt i bez
dostavljanja tužbe na odgovor. (Zakon o upravnom sporu član 23.).

           8. Obustavljanje postupka na osnovu naknadno donijetog akta

       Ukoliko u toku sudskog postupka, upravni organ donese drugi akt, kojim se
mijenja ili stavlja van snage upravni akt protiv koga je pokrenut upravni spor, ili ako
taj organ donese akt nakon što je podnijeta tužba zbog ćutanja administracije, taj
upravni organ obavještava Upravni sud i tužioca o tome. (Zakon o upravnom sporu
član 26. (1)).
       Upravni sud će pozvati tužioca da u roku od 15 dana izjavi da li je naknadno
donijetim aktom zadovoljan. Ukoliko tužilac izjavi da je zadovoljan sa naknadno
donijetim aktom ili se ne izjasni u ostavljenom roku, Upravni sud donosi rješenje o
obustavljanju postupka. Ako tužilac izjavi da novim aktom nije zadovoljan, Upravni
sud će nastaviti postupak. (Zakon o upravnom sporu član 26. (2, 3 i 4.)).

      9.Odgovor

      Ukoliko postupak nije riješen na jedan od načina navedenih u tačkama od 5 do
8 ovog Priručnika, Sud će jedan prepis tužbe sa prilozima dostaviti na odgovor
tuženom i zainteresovanim licima, ukoliko ih ima. (Zakon o upravnom sporu član 27.
(1)).
                                                                                     6




       Tuženom se nalaže da dostavi odgovor u roku koji odredi sud, pri čemu rok ne
može biti kraći od 8 dana, niti duži od 30 dana, od dana dostavljanja prepisa tužbe i
priloga tuženom. ( Zakon o upravnom sporu član 27. (2)).
       Tuženi je dužan da, u ostavljenom roku, dostavi Sudu sve spise koji se odnose
na predmet, kao i dokaz o uručenju osprenog akta tužiocu. Ako tuženi i poslije
drugog zahtjeva ne dostavi spise predmeta, Sud može riješiti stvar i bez spisa.
(Zakon o upravnom sporu član 27. (3)).
       Ukoliko tuženi zahtijeva usmenu raspravu takav zahtjev se mora navesti u
odgovoru (Zakon o upravnom sporu član 28. (2)).

      10. Postupak po uzorku

       Ako je u Upravnom sudu podnijeto više tužbi u vezi sa istim ili sličnim
činjeničnim stanjem ili istim pravnim osnovom, Sud može na osnovu jedne tužbe
sprovesti postupak a prekinuti ostale postupke do pravnosnažne odluke u izabranom
predmetu. Prije nego što tako postupi, sud mora omogućiti tužiocu da se izjasni o
odgovoru na tužbu i prekidu postupka. Protiv zaključka o prekidu postupka nije
dozvoljena žalba.
       Nakon donošenja presude u izabranom predmetu, Sud će bez usmene
rasprave, iako su stranke to zahtijevale, odlučiti o predmetima u kojima je prekinut
postupak, ako se oni bitno činjenično i pravno ne razlikuju. (Zakon o upravnom sporu
član 24. i 25.)


      11. Predmeti bez javne rasprave

       U koliko se, nakon pripremnog postupka, utvrdi da činjenično stanje nije
sporno i ako ni jedna stranka ne zahtijeva usmenu raspravu, sud može odlučiti o
sporu na nejavnoj sjednici.
       U postupku na nejavnoj sjednici sud razmatra samo dokaze koji se nalaze u
spisima predmeta, uključujući javne isprave, ugovore izmedju stranaka, zapisnik o
postupku pred upravnim organom, nalaze vještaka i slično.
       Ako na nejavnoj sjednici sud nadje da se spor ne može raspraviti na osnovu
utvrdjenih činjenica zbog toga što postoji protivrječnost u tim činjenicama, ili su one
u bitnim tačkama nepotpuno utvrdjene ili je iz utvrdjenih činjenica izveden nepravilan
zaključak u pogledu činjeničnog stanja, ili ako nadje da su u postupku povrijedjena
pravila postupka što je bilo od uticaja na rješavanje stvari, osporeni akt poništiće
presudom.

      12. Usmena rasprava

       Kada se u konkretnom predmetu održava usmena rasprava ona se zakazuje
blagovremeno. Predsjednik vijeća odredjuje vrijeme, datum i mjesto održavanja
usmene rasprave i o tome obavještava stranke i zainteresovana lica. Rasprava se
može odložiti samo iz važnih razloga (Zakon o upravnom sporu član 29.). Vrijeme
trajanja rasprave zavisi od složenosti predmeta.
       Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. O raspravi se vodi zapisnik u koji se
unose samo bitne činjenice i okolnosti kao i dispozitiv odluke. Zapisnik potpisuje
predsjednik vijeća i zapisničar. Zapisnik se čuva u sudu i dostupan je strankama i
javnosti.
                                                                                       7




        Izostanak stranke sa rasprave ne zadržava rad Suda. U slučaju izostanka neke
stranke, Sud će pročitati podneske koje je ta stranka podnijela. Ako na raspravu ne
dodje ni tužilac ni tuženi, a rasprava se ne odloži, Sud će raspraviti spor i bez
prisustva stranaka. U upravnom sporu nema mirovanja postupka. (Zakon o
upravnom sporu član 31.).
        Tokom rasprave, riječ prvo dobija član vijeća koji je odredjen za izvjestioca.
Sudija izvjestilac izlaže stanje stvari u spisima, bez iznošenja svoga mišljenja. Poslije
toga, riječ se daje tužiocu da obrazloži svoju tužbu, a onda punomoćniku tuženog i
zainteresovanim licima. Sudije mogu postavljati relevantna pitanja svim strankama.
        Predsjednik vijeća rukovodi glavnom raspravom. Vodi računa da se glavna
rasprava odvija u pravom smjeru i na pravilan način. U toku rasprave brine o
održavanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda. Zbog nepoštovanja suda ili
vrijedjanja protivne stranke, na raspravi sud može stranku, ili njenog punomoćnika
kazniti novčanom kaznom do 1000 eura.
        Zakon o parničnom postupku shodno se primjenjuje na pitanja postupka u
upravnom sporu koja nijesu regulisana Zakon o upravnom sporu.
        Sud rješava spor na osnovu činjenica koje su utvrdjene na usmenoj raspravi i
na osnovu činjenica utvrdjenih u upravnom postupku, ako nijesu u suprotnosti sa
činjenicama sa usmene rasprave. (Zakon o upravnom sporu član 33. (1)).

       13. Ispitivanje tužbe

      Sud ispituje zakonitost osporenog upravnog akta u granicama zahtjeva iz
tužbe, ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. Na ništavost akta sud pazi po
službenoj dužnosti. (Zakon o upravnom sporu član 34.).


       14. Jezik u postupku

        Stranke imaju pravo da u postupku pred Sudom upotrebljavaju svoj jezik ili
jezik koji razumiju. Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, obezbijediće se, na
njen zahtjev, usmeno prevodjenje na jezik stranke ili jezik koji razumije svih
podnesaka i pismenih dokaza, kao i onoga što se na raspravi iznosi. Stranke i drugi
učesnici u postupku poučiće se o pravu da usmenu raspravu pred sudom prate na
svom jeziku posredstvom tumača. U zapisniku će se zabilježiti da im je data pouka
kao i izjave stranaka odnosno učesnika. Prevodjenje obavlja tumač.

       15. Povjerljivost

        U spisima se mogu nalaziti informacije i dokazi koji se odnose na ličnu i
poslovnu tajnu, kao i podaci od interesa za javni red. Prilikom davanja informacija o
pojednim predmetima mora se voditi računa o ugledu, privatnosti i poslovnom
interesu stranaka u postupku. Sudije i službenici suda ne smiju iznositi takve podatke
kad dodju do njih u vršenju svojih poslova.
        U slučaju da je povjerljiva informacija vezana za poslovanje pravnog lica, kao
i da je povjerljiva informacija dio nalaza komisije ili drugog organa Vlade, a odnosi se
na ličnost, interes javnog reda , ili poslovni interes, a neophodno je da posluži kao
dokaz na raspravi koji će se izvesti u prisustvu stranaka, tada će se stranke upozoriti
da su dužne da te informacije čuvaju kao tajnu i ukazaće im se na posljedice
odavanja tajne.
                                                                                       8




                                              IV

                                       ODLUKA SUDA



       1. Presuda i rješenje

      Ukoliko Sud odlučuje o tužbenom zahtjevu, odlučuje presudom. Ukoliko sud
odlučuje o pitanjima koja se tiču postupka, odlučuje rješenjem (Zakon o upravnom
sporu član 5.).

       2. Donošenje odluke

       Upravni sud o tužbi odlučuje u vijeću od trojice sudija. Vijećanje i glasanje vrši
se bez prisustva stranaka. Odluke se donose jednoglasno ili većinom glasova članova
vijeća. Na sjednici vijeća prvo glasa sudija izvjestilac, zatim član vijeća i na kraju
predsjednik vijeća. Odluka je donijeta ako je za istu glasala većina članova vijeća. O
vijećanju i glasanju vodi se zapisnik, koji potpisuju članovi vijeća i zapisničar.


       3. Objavljivanje odluke

       Ako je održana usmena rasprava, predsjednik vijeća će, odmah po završenoj
raspravi, usmeno objaviti odluku i saopštiti najvažnije razloge za njeno donošenje
(Zakon o upravnom sporu član 38. (1)).
       U složenim stvarima, Sud može da odloži donošenje odluke za 8 dana od dana
zaključenja rasprave. U tom slučaju, Sud će odluku dostaviti strankama u ovjerenom
prepisu (Zakon o upravnom sporu član 38. (2)).
       Ako Sud po završenoj usmenoj raspravi ne može donijeti odluku zbog toga što
prethodno treba da utvrdi neku činjenicu za čije raspravljanje nije potrebna nova
usmena rasprava, Sud će odluku donijeti, bez rasprave, najkasnije u roku od 8 dana
od dana kada tu činjenicu utvrdi (Zakon o upravnom sporu član 38. (3.)).


       4. Vrste odluke

      Sud može odbaciti tužbu, odbiti tužbu, poništiti osporeni akt, ili donijeti
meritornu odluku.

       5.Odbijanje tužbe

       Kada Sud nadje da je u upravnom postupku činjenično stanje pravilno i
potpuno utvrdjeno, da nijesu počinjene bitne povrede pravila postupka i da je
pravilno primijenjeno materijalno pravo, presudom će tužbu odbiti.

       6. Poništaj
                                                                                    9




       Upravni sud može, ako rješava spor putem usmene rasprave, poništiti
osporeni akt presudom kada utvrdi da: a) je činjenično stanje drugačije od činjenica
utvrdjenih u upravnom ili drugom postupku, b) su u upravnom postupku povrijedjena
pravila postupka što je bilo od uticaja na rješavanje stvari, c) je pogrešno
primijenjeno materijalno pravo.(Zakon o upravnom sporu član 33.(2)).
       Sud će poništiti osporeni akt presudom na nejavnoj sjednici, ako nadje da se
spor ne može raspraviti na osnovu činjenica utvrdjenih u upravnom postupku, (a)
zbog toga što u pogledu utvrdjenih činjenica postoji protivrječnost u spisima ili (b)
su one u bitnim tačkama nepotpuno utvrdjene, ili je (c) iz utvrdjenih činjenica
izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja, ili su u postupku
povrijedjena pravila postupka, što je bilo od uticaja na rješavanje stvari. (Zakon o
upravnom sporu član 33 (6)).
       Ako Sud utvrdi da se radi o bitnim povredama pravila postupka, osporeni akt
će poništiti i u slučaju da te povrede ne utiču na pravilno rješavanje stvari (Zakon o
upravnom sporu član 33 (4)).
       U svakom slučaju kada Sud poništi neki akt, nadležni upravni organ, čiji je akt
poništen, dužan je da postupi po presudi Suda i donese novi akt, osim ako Sud nije
meritorno odlučio na osnovu člana 35. Zakona o upravnom sporu (Zakon o upravnom
sporu član 33 (3)).

      7.Ćutanje administracije

        Kada Sud nadje da je tužba zbog ćutanja osnovana, presudom će uvažiti tužbu
i naložiti tuženom organu da donese akt u okviru zakonskog roka.

      8.Donošenje meritorne odluke

       Ako Sud poništi osporeni akt, može, ako priroda stvari to dozvoljava može
odlučiti meritorno o predmetnoj stvari, a to pod uslovom da :
       (a) je sam utvrdio činjenično stanje na usmenoj raspravi;

       (b) bi poništenje osporenog akta i ponovno vodjenje postupka pred nadležnim
organom izazvalo za tužioca štetu, koja bi se teško mogla nadoknaditi;
       (c) je na osnovu javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta očigledno
da je činjenično stanje drugačije od onog koje je utvrdjeno u upravnom postupku;
       (d) je u istom sporu već poništen akt, a nadležni organ nije u potpunosti
postupio po presudi, ili ;
       (e) je u istom sporu već poništen akt, a nadležni organ ne donese novi akt u
roku od 30 dana od dana poništenja ili drugom roku koji odredi Sud;
       (f) nadležni drugostepeni organ nije donio akt u roku na osnovu podnijete
žalbe, odnosno prvostepeni organ, kad je žalba zakonom isključena.
       Odluka Sud u ovakvim slučajevima u svemu zamjenjuje poništeni akt. (Zakon
o uprvnom sporu član 35).
       Presudom kojom se osporeni akt poništava Sud će odlučiti i o zahtjevu tužioca
za povraćaj stvari, odnosno za naknadu štete, ako utvrdjeno činjenično stanje pruža
pouzdan osnov za to. U protivnom, Sud će uputiti tužioca da svoj zahtjev ostvaruje u
parnici (Zakon o upravnom sporu član 37 (3)).
                                                                                    10




      9. Sadržaj

      (a) Presuda

      Presuda sadrži sljedeće podatke:
            (a) označenje Suda;
            (b) naznačenje da se izriče u ime naroda;
            (c) ime i prezime predsjednika vijeća, članova vijeća i zapisničara;
            (d) ime i prezime, zanimanje i prebivalište, odnosno boravište
                stranaka, njihovih zastupnika i punomoćnika;
            (e) kratko označenje predmeta spora;
            (f) dan kada je odluka donijeta i objavljena;
            (g) dispozitiv i
            (h) obrazloženje
      ( Zakon o upravnom sporu član 39 (1))

      b) Rješenje

       Rješenje treba da sadrži uvijek uvod i izreku, a obrazloženje ako se njime
odbija predlog stranke, ako se rješava o predlozima stranaka, koji su medjusobno
suprotni i u drugim slučajevima, kada je to potrebno.

      c) Izrada odluke

        Nakon donošenja odluke na sjednici vijeća, sudija izvjestilac izradjuje odluku,
koju dostavlja ostalim članovima vijeća na uvid. Ukoliko članovi vijeća imaju
primjedbi, odluka se doradjuje, nakon čega odluku ponovo čitaju članovi vijeća, i
ukoliko nema primjedbi istu potpisuju. Odluku prvo potpisuje izvjestilac, zatim
predsjednik vijeća. Pisana odluka ovjerava se pečatom suda i dostavlja strankama
lično .

      10. Troškovi

      Ukoliko Sud odlučuje na nejavnoj sjednici, svaka stranka snosi svoje troškove,
a ako odlučuje na usmenoj raspravi troškovi se odredjuju u skladu sa odredbama
Zakona o parničnom postupku. (Zakon o upravnom sporu član 56.).




      11. Obaveznost odluke

       Odluke donijete u upravnom sporu su obavezne (Zakon o upravnom sporu
član 5. (4)).

      12. Izuzeće sudije
                                                                                     11




        Sudija ne može da sudi, ako:
        (a) je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke, ili ako se u
istom predmetu treba da sasluša ili je saslušan kao svjedok;
        (b) mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke srodnik po krvi
u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena, ili mu je
bračni, odnosno vanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira
da li je brak prestao ili nije;
        c) je staralac, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili
punomoćnika:
        d) je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke nižeg suda ili drugog
organa, ili je učestvovao u postupku posredovanja;
        (e) je akcionar ili član privrednog društva, koje je stranka u postupku ili

         (f) postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost

                                              V

                              VANREDNI PRAVNI LJEKOVI



         1.Opšti dio

         Protiv pravosnažne odluke Suda mogu se podnijeti vanredni pravne ljekovi i
to:

         (a) zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke i
         (b) zahtjev za ponavljanje postupka.

       O zahtjevu za vanaredno preispitivanje odluke, odlučuje Vrhovni sud, a o
zahtjevu za ponvaljanje postupka odlučuje sud koji je donio odluku protiv koje je
podnijet zahtjev. O vanrednim pravnim ljekovima Sud odlučuje na nejavnoj sjednici.

      2. Zahtjev za vanredno preispitivanje

   a) Stranka
       Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke može podnijeti stranka koja
je učestvovala u upravnom sporu i Državni tužilac ili drugi nadležni organ (Zakon o
upravnom sporu član 41. (1)).

      b) razlozi

       Zahtjev za vanredno preispitivanje može se podnijeti zbog:povrede
materijalnog prava ili povrede pravila postupka u upravnom sporu koja su mogla biti
od uticaja na rješavanje stvari. (Zakon o upravnom sporu član 42. (1)).

         c) rok
                                                                                   12




      Zahtjev za vanredno preispitivanje se podnosi Vrhovnom sudu u roku od 30
dana od dana prijema odluke Upravnog suda. (Zakon o upravnom sporu član 42.
(2)).

      d) Sadržaj

       Zahtjev za vanredno preispitivanje mora da sadrži: označenje sudske odluke,
kao i razloge i obim u kome se predlaže preispitivanje. (Zakon o upravnom sporu član
43. (1)).

      e) Odbacivanje


      Vrhovni sud će rješenjem odbaciti zahtjev za vanredno preispitivanje, ukoliko
je   nepotpun ili nerazumljiv, neblagovremen, nedozvoljen ili je podnijet od
neovlašćenog lica.(Zakon o upravnom sporu član 43. (2) i 44. (1)).

      f) Dostavljanje na odgovor


       Ako Vrhovni sud ne odbaci zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke,
dostavlja ga protivnoj stranci koja može, u roku koji odredi Sud, podnijeti odgovor na
zahtjev. (Zakon o upravnom sporu član 44. (2)).

      g) Postupanje organa


      Upravni sud i tuženi organ dužni su da, bez odlaganja, dostave Vrhovnom
sudu, na njegov zahtjev, sve spise predmeta na koji se odnosi zahtjev. (Zakon o
upravnom sporu 44. (3)).

      h) Rješavanje


       Vrhovni sud rješava o zahtjevu za vanredno preispitivanje odluke samo u
granicama zahtjeva, a na bitne povrede pravila upravnog postupka pazi po službenoj
dužnosti (Zakon o upravnom sporu 45).
       Vrhovni sud presudom usvaja, ili odbija zahtjev. Kada usvaja zahtjev, može
ukinuti, ili preinačiti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev.Ako Vrhovni sud
ukine sudsku odluku, predmet vraća Upravnom sudu. U ponovljenom postupku
Upravni sud je dužan da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu
je ukazao Vrhovni sud. (Zakon o upravnom sporu 46. (1.2, i 3.)).
       Odluka se ne može promijeniti na štetu stranke, ako je zahtjev podnijela samo
ona. (Zakon o upravnom sporu 46. (4) ).

   3. Zahtjev za ponavljanje postupka

   a) Razlozi
                                                                                     13




      Postupak okončan presudom ili rješenjem ponoviće se na zahtjev stranke, ako
:
        (a) stranka sazna za nove činjenice ili nadje ili stekne mogućnost da upotrijebi
nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice,
odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem sudskom postupku, ali ih
stranka nije iznijela, bez svoje krivice;
        (b) je do odluke suda došlo usled krivičnog djela sudije ili zaposlenog u Sudu
ili je odluka izdejstvovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomoćnika stranke,
njegovog protivnika ili protivnikovog zastupnika ili punomoćnika, a takva radnja
predstavlja krivično djelo.
        (c) je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivičnoj ili gradjanskoj stvari,
a ta presuda je kasnije ukinuta drugom pravosnažnom sudskom odlukom;
        (d) je isprava na kojoj se zasniva odluka lažna ili lažno preinačena, ili ako je
svjedok, vještak ili stranka, prilikom saslušanja pred sudom, dala lažni iskaz, a odluka
Suda se zasniva na tom iskazu;
        e) stranka nadje ili stekne mogućnost da upotrijebi raniju odluku donesenu u
istom upravnom sporu, a stranka bez svoje krivice nije bila u mogućnosti da istu
upotrijebi u ranijem postupku;
        (f) zainteresovanom licu nije bila data mogućnost da učestvuje u upravnom
sporu. (Zakon o upravnom sporu član 47.).

      b) Rok

       Ponavljanje postupka može se tražiti u roku od 30 dana od dana kada je
stranka saznala za razlog ponavljanja, medjutim, ako je stranka saznala za razlog
ponavljanja prije nego što je postupak pred Sudom završen, ali nije bila u moućnosti
da taj razlog upotrijebi u toku postupka, ponavljanje se može tražiti u roku od 30
dana od dana dostavljanja odluke. Po proteku pet godina od pravosnažnosti odluke
ponavljanje se ne može tražiti. (Zakon o uprvnom sporu član 48).


      c) Sadržaj

       Zahtjev za pnavljanje postupka naročito sadrži: (a) zakonski osnov za
ponavljanje, (b) odluku, (c) dokaze, odnosno okolnosti koje čine vjerovatnim
postojanje tog osnova, (d) dokaz da je zahtjev podnijet u zakonskom roku i (e) u
kom pravcu i obimu se predlaže izmjena donijete odluke. (Zakon o upravnom sporu
član 50).

      d) Odbacivanje

       Sud će odbaciti zahtjev za ponavljanje postupka rješenjem, ako utvrdi da ga je
podnijelo neovlašćeno lice, da nije blagovremen ili da stranka nije učinila vjerovatnim
postojanje zakonskog osnova za ponavljanje postupka. (Zakon o upravnom sporu
član 51. (1)).

      e) Dostavljanje na odgovor
                                                                                    14




        Ako sud ne odbaci zahtjev, dostaviće ga protivnoj stranci i zainteresovanim
licima i pozvaće ih da ua roku od 15 dana odgovore na zahtjev. (Zakon o upravnom
sporu član 51. (2)).


      f) Odluka

       Ako se ponavljanje dozvoli, ranija odluka će se staviti van snage, u cjelini ili
djelimično. Ranije procesne radnje na koje ne utiču razlozi ponavljanja neće se
ponavljati. (Zakon o upravnom sporu član 52. (2. i 3.)).
       Presudom kojom se ponavljanje dozvoljava riješiće se o glavnoj stvari. (Zakon
o upravnom sporu član 52. (4)).
       Ponovljeni postupak sprovodi se u skladu sa odredbama Zakona o upravnom
sporu, ako nije drukčije odredjeno. (Zakon o upravnom sporu član 54.).


                                          VI

                               OBAVEZNOST ODLUKE


      1. Opšti dio

       Kada Sud poništi akt protiv koga je bio pokrenut upravni spor, predmet se
vraća u stanje u kome se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen. Ako prema
prirodi stvari koja je bila predmet spora treba, umjesto poništenog akta, donijeti
drugi, nadležni organ je dužan da ga donese bez odlaganja, a najkasnije u roku od
30 dana od dana dostavljanja presude. Nadležni organ je pri tom vezan pravnim
shvatanjem Suda, kao i primjedbama Suda u pogledu postupka. (Zakon o upravnom
sporu član 57.).

      2. Nedonošenje akta u skladu sa odlukom suda


       Ako nadležni organ, poslije poništenja akta ne donese akt u sladu sa
presudom suda, a tužilac podnese novu tužbu, Sud poništava osporeni akt i, po
pravilu, će sam riješiti stvar presudom. U takvom slučaju, Sud izvještava organ koji
vrši nadzor nad radom organa koji nije postupio u skladu sa presudom suda.
Nadzorni organ je dužan da obavijesti Sud o preduzetim mjerama u roku od 30 dana
od dana prijema takvog obavještenja. (Zakon o upravnom sporu član 58.).



      3. Donošenje akta od strane suda u izvršenju presude

       Ako nadležni organ poslije poništenja akta ne donese odmah, a najkasnije u
roku od 30 dana novi akt, stranka može posebnim podneskom od tog organa tražiti
donošenje takvog akta. Ako nadležni organ ne donese akt ni za 7 dana od ovog
traženja, stranka može tražiti donošenje takvog akta od strane suda. U tom slučaju
sud će zatražiti od nadležnog organa obavještenje o razlozima zbog kojih nije donio
                                                                                    15




akt. Organ je dužan da ovo obavještenje da odmah, a najkasnije u roku od 7 dana.
Ako on to ne učini ili ako dato obavještenje, po nalaženju Suda, ne opravdava
neizvršenje sudske presude, Sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt
nadležnog organa. Sud će to rješenje dostaviti organu nadležnom za izvršenje i o
tome istovremeno obavijestiti organ koji vrši nadzor. Organ nadležan za izvršenje
dužan je bez odlaganja da izvrši ovakvo rješenje (Zakon o upravnom sporu član 59.).

      4. Izvršenje

      Odluke Suda donijete u upravnom sporu izvršava organ nadležan za izvršenje
upravnog ili drugog akta, a ako je Sud rješavao meritorno, a odluka glasi na obavezu
države, odluku će izvršiti Sud po zakonu kojim se uredjuje izvršni postupak. (Zakon o
upravnom sporu član 60.).

                                         VII

                                       RAZNO

      1. Vladanje i ponašanje sudija

        Sudije su dužne odnositi se sa poštovanjem jednako prema svim strankama u
sporu. Sudija je dužan čim sazna da postoji neki od zakonskih razloga za njegovo
izuzeće da prekine svaki rad na tom predmetu i da obavijesti predsjednika Suda. Na
isti način sudija je dužan postupiti i u slučaju ako smatra da postoje druge okolnosti
koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost. Do donošenja rješenja predsjednika
Suda sudija može preduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od
odlaganja.

      2. Odjeća

       Sudija na javnoj raspravi, nejavnoj sjednici i sjednici sudija nosi odgovarajuću
sudijsku togu.

								
To top