GODISNJI PLAN IP ROGRAM 2011 2012 - DOC by YQmP3gN

VIEWS: 234 PAGES: 139

									     Salezijanska klasična gimnazija

        s pravom javnosti, Rijeka




GODIŠNJI PLAN I PROGRAM
      ZA ŠKOLSKU 2011./2012. GODINU
SADRŽAJ:
1           OSNOVNI PODACI O USTANOVI                                                                                                                                  4
    1.1          TABLICA 1. ................................................................................................................................. 4
    1.2          OBRAZOVNA PODRUČJA-PROGRAMI I TRAJANJE OBRAZOVANJA PO PROGRAMIMA ........................... 5
2           MATERIJALNO TEHNIČKI UVJETI RADA USTANOVE                                                                                                                  5
    2.1          PROSTORNI UVJETI - ZGRADA ...................................................................................................... 5
    2.2          PROSTORNI UVJETI - UČIONIČKI PROSTOR .................................................................................... 5
    2.3          OPREMLJENOST PROSTORA ........................................................................................................ 6
       2.3.1       Knjižnica............................................................................................................................................ 6
       2.3.2       Dvorana za TZK i sportski teren ....................................................................................................... 7
    2.4          OSVRT NA UVJETE RADA U USTANOVI ........................................................................................... 7
3           UČENICI                                                                                                                                                    7
    3.1      TABLIČNI PRIKAZ BROJA UČENIKA I ODJELA ZA ŠKOLSKU GODINU 2011./2012. ............................... 7
    3.2      PRIKAZ BROJA UČENIKA PO PROGRAMIMA U RAZREDIMA................................................................ 7
       3.2.1   Klasična gimnazija ............................................................................................................................ 8
       3.2.2   Opća gimnazija za sportaše............................................................................................................... 8
4           DJELATNICI USTANOVE                                                                                                                                        8
5           ORGANIZACIJA NASTAVE                                                                                                                                    10
    5.1      PREMA BROJU RADNIH DANA U TJEDNU ...................................................................................... 10
    5.2      PREMA DNEVNOM RADU ............................................................................................................ 11
    5.3      PREMA SADRŽAJU - OPĆEOBRAZOVNI NASTAVNI PREDMETI ......................................................... 12
       Jezično i komunikacijsko područje .................................................................................................................13
       5.3.1    Okvirni plan rada HRVATSKOG JEZIKA za 2011./2012. ...............................................................15
       5.3.2    Okvirni plan rada ENGLESKOG JEZIKA .......................................................................................16
       5.3.3    Okvirni plan rada NJEMAČKOG JEZIKA .......................................................................................22
       5.3.4    Okvirni plan rada LATINSKOG JEZIKA .........................................................................................25
       5.3.5    Okvirni plan rada za GRČKI JEZIK ................................................................................................30
       Matematičko područje ....................................................................................................................................35
       5.3.6    Okvirni plan rada MATEMATIKE ...................................................................................................38
       Društveno- humanističko područje .................................................................................................................42
       5.3.7    Okvirni plan rada POVIJESTI .........................................................................................................44
       5.3.8    Okvirni plan rada FILOZOFIJE ......................................................................................................45
       5.3.9    Okvirni plan rada SOCIOLOGIJE ...................................................................................................47
       5.3.10       Okvirni plan rada PSIHOLOGIJE ..............................................................................................47
       5.3.11       Okvirni plan rada POLITIKE i GOSPODARSTVA .....................................................................52
       5.3.12       Okvirni plan rada LOGIKA .........................................................................................................53
       5.3.13       Okvirni plan rada VJERONAUKA ..............................................................................................54
       Prirodoslovlje .................................................................................................................................................60
       5.3.14       Okvirni plan rada KEMIJE .........................................................................................................62
       5.3.15       Okvirni plan rada GEOGRAFIJE ...............................................................................................64
       5.3.16       Okvirni plan rada BIOLOGIJE ...................................................................................................67
       5.3.17       Okvirni plan rada FIZIKE ...........................................................................................................68
       Informacijska i komunikacijska tehnologija ...................................................................................................71
       5.3.18       Okvirni plan rada INFORMATIKE .............................................................................................71
       Umjetničko područje.......................................................................................................................................77
       5.3.19       Okvirni plan rada LIKOVNE UMJETNOSTI ..............................................................................77
       5.3.20       Okvirni plan rada GLAZBENE UMJETNOSTI ...........................................................................78
       Tjelesno i zdravstveno područje .....................................................................................................................82
       5.3.21       Okvirni plan rada TJELESNE I ZDRASTVENE KULTURE .......................................................82
    5.4      DODATNA NASTAVA .................................................................................................................. 84
       5.4.1    Okvirni plan i program za hrvatski jezik – dodatna nastava ............................................................84


                                                                                                                                                                       1
       5.4.2    Okvirni plan i program za kemiju – dodatna nastava ......................................................................85
       5.4.3    Okvirni plan i program za Politiku i gospodarstvo – dodatna nastava ............................................85
       5.4.4    Okvirni plan i program za povijest – dodatna nastava ....................................................................85
       5.4.5    Okvirni plan i program za matematiku – dodatna nastava ..............................................................86
    5.5      DOPUNSKA NASTAVA ................................................................................................................ 86
       5.5.1    Okvirni plan i program za kemiju – dopunska nastava ....................................................................86
       5.5.2    Okvirni plan i program za hrvatski jezik – dopunska nastava .........................................................86
    5.6      FAKULTATIVNA NASTAVA ........................................................................................................... 86
       5.6.1    Medijska kultura- film ......................................................................................................................86
       5.6.2    Francuski jezik .................................................................................................................................90
    5.7      IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI ..................................................................................................... 90
       5.7.1    Grupa: Novinarska družina ..............................................................................................................90
       5.7.2    Grupa: Družina knjižničara .............................................................................................................91
       5.7.3    Grupa: Recitatorsko-dramska družina .............................................................................................92
       5.7.4    Grupa: Grupa: Školski zbor .............................................................................................................92
       5.7.5    Grupa: SŠK – „ Dominik Savio“......................................................................................................92
       5.7.6    Grupa: Likovna družina ...................................................................................................................93
       5.7.7    Grupa: Karitativna skupina – „Volonteri svetog Vinka“ .................................................................94
6           TJEDNA ZADUŽENJA NASTAVNIKA                                                                                                                       95
7           ORIJENTACIJSKI KALENDAR RADA USTANOVE                                                                                                          100
    7.1         ODGOJNO-OBRAZOVNA RAZDOBLJA ......................................................................................... 100
    7.2         KALENDAR ZA 2011-2012.G. .............................................................................................. 100
    7.3         KALENDAR POLAGANJA ISPITA DRŽAVNE MATURE ..................................................... 103
8           PLAN KULTURNIH I JAVNIH AKTIVNOSTI USTANOVE                                                                                                    105
    8.1      PRIREDBE, SUSRETI................................................................................................................ 105
       8.1.1   Posjeti kazalištu, koncertima i drugim priredbama, muzejima i izložbama; susreti s književnicima
               106
    8.2      SUSRETI ZA PROFESORE ......................................................................................................... 107
    8.3      STRUČNE EKSKURZIJE ............................................................................................................ 107
    8.4      HIGIJENA U ŠKOLI ................................................................................................................... 108
    8.5      NATJECANJA .......................................................................................................................... 108
9           PROJEKTI USTANOVE                                                                                                                              108
    9.1         ''SOCRATES'' PROGRAM .......................................................................................................... 108
10          SOCIJALNA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA                                                                                                               109
11          OKVIRNI PLANOVI I PROGRAMI RADA USTANOVE                                                                                                      109
    11.1    NASTAVNIČKO VIJEĆE ............................................................................................................. 109
      11.1.1     Program i plan rada Nastavničkog vijeća .................................................................................109
      11.1.2     Program i plan rada stručnih aktiva .........................................................................................110
      11.1.3     Rad s pripravnicima i stručni ispiti ...........................................................................................113
      11.1.4     Dopunski, izvanredni i postdiplomski studij nastavnika i stručnih suradnika ...........................113
    11.2    RAZREDNO VIJEĆE.................................................................................................................. 114
      11.2.1     Program rada razrednika 1. razreda klasične gimnazije ..........................................................114
      11.2.2     Program rada razrednika 2. razreda klasične gimnazije ..........................................................115
      11.2.3     Program rada razrednika 3. razreda klasične gimnazije ..........................................................117
    TABLICA: ZADUŽENJA PROFESORA ZA RAZREDNI ODJEL 3.K .................................................................. 117
      11.2.4     Program rada razrednika 4. razreda klasične gimnazije ..........................................................118
    TABLICA: ZADUŽENJA PROFESORA ZA RAZREDNI ODJEL 4.K .................................................................. 118
      11.2.5     Program rada razrednika 1. razreda opće gimnazije ................................................................120
      11.2.6     Program rada razrednika 2. razreda opće gimnazije ................................................................121
      11.2.7     Program rada razrednika 3. razreda općeg smjera ..................................................................123



                                                                                                                                                                 2
  11.2.8     Program rada razrednika 4.s razreda opće gimnazije .............................................................125
11.3    STRUČNO USAVRŠAVANJE NASTAVNIKA ................................................................................... 127
11.4    RAD ŠKOLSKOG ODBORA ........................................................................................................ 127
11.5    VIJEĆE UČENIKA ..................................................................................................................... 127
11.6    VIJEĆE RODITELJA .................................................................................................................. 128
11.7    RAD RAVNATELJA ................................................................................................................... 128
11.8    RAD STRUČNIH SURADNIKA ..................................................................................................... 132
  11.8.1     PSIHOLOG................................................................................................................................132
  11.8.2     KNJIŽNIČAR .............................................................................................................................135
11.9    PROGRAM RADA TAJNIKA ŠKOLE .............................................................................................. 136
11.10 PROGRAM RADA RAČUNOVOĐE ............................................................................................... 137
11.11 PROGRAM RADA SATNIČARA.................................................................................................... 138




                                                                                                                                                      3
Temeljem članka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu Republike
Hrvatske i članka 36. Statuta klasične salezijanske gimnazije - Rijeka, Vukovarska 62, Školski
odbor, na prijedlog Nastavničkog vijeća od 4.10.2011. i Vijeća roditelja od 6.10.2011. godine,
na sjednici održanoj 7.10.2011. godine donosi




                     GODIŠNJI PLAN I PROGRAM
                             ZA ŠKOLSKU 2011./2012. GODINU


1 OSNOVNI PODACI O USTANOVI
               1.1    Tablica 1.


                                                                      Salezijanska klasična gimnazija,
Naziv i sjedište
                                                                      s pravom javnosti, Rijeka
Županija                                                              Primorsko-goranska županija
Adresa                                                                Vukovarska 62
Telefon                                                               672-986
Fax                                                                   674-204
E- mail                                                               skg@ri.t-com.hr
Šifra ustanove                                                        08-071-522
Ukupni broj učenika                                                   224
Ukupni broj odjela                                                    8
                             Nastavnika                               22
                             Stručnih suradnika                       2
Ukupni broj djelatnika
                             Administrativno-tehničkog osoblja        3
                             Pomoćnog osoblja                         2

Osnivač i vlasnik škole je Hrvatska salezijanska provincija. Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture
Republike Hrvatske (Kl.: 602-03/91-01/131; Ur.br.: 532-02-4/3-91-02 i Rješenjem (Kl: 602-03/93-01-55;
Ur.br. 532-02-4/3-93-01 Zagreb od 1. ožujka 1993.) škola je dobila pravo javnosti i verifikaciju za
izvođenje obrazovnog programa klasične gimnazije. Rješenjem Kl.: UP/I-602-03/98-01/145; Ur.br.: 532-
02-02/3-98-1 od 30. rujna 1998. Salezijanskoj klasičnoj gimnaziji odobrava se i upis 1 odjeljenja
učenika za program opće gimnazije (odjel za sportaše). Nalazi se u sklopu Župe Marije Pomoćnice, na
predjelu Podmurvica.
Na početku šk. godine iz škole je otišla prof. geografije Jelena Petrović koja je u matičnoj školi OŠ
Buzet osigurala punu tjednu normu te je ove sate geografije preuzela novozaposlena kod nas prof.
Nikolina Tolj (7 sata nastave geografije) koja nadopunjuje svoju normu u Pomorskoj školi Bakar koja joj
je i matična škola.
Prof. Petra Bebić zamjenjuje od početka ove školske godine prof. Jadranku Gorički koja je na
bolovanju.




                                                                                                     4
                1.2      Obrazovna područja-programi i trajanje obrazovanja po
                         programima

PROGRAM KLASIČNE GIMNAZIJE - četverogodišnji program rada

Broj razrednih odjela:            I. razred   - 1 odjel
                                 II. razred   - 1 odjel
                                III. razred   - 1 odjel
                                IV. razred    - 1 odjel
                          _____________________________
                                UKUPNO:        4 odjela

OPĆA GIMNAZIJA - ODJEL ZA SPORTAŠE - četverogodišnji program rada

Broj razrednih odjela:             I. razred - 1 odjel
                                  II. razred - 1 odjel
                                 III. razred - 1 odjel
                                 IV. razred  - 1 odjel
                          ________________________________
                                UKUPNO:        4 odjela




2 MATERIJALNO TEHNIČKI UVJETI RADA USTANOVE
                2.1      Prostorni uvjeti - zgrada

        SALEZIJANSKA KLASIČNA GIMNAZIJA smještena je u Vukovarskoj ulici br. 62.
Školski prostor obuhvaća površinu od 2.300 m². Škola u svom sastavu ima i dva igrališta: nogometno i
odbojkaško. Budući da se škola nalazi u sklopu župe Marije Pomoćnice, za potrebe škole koriste se
košarkaško i nogometno igralište, te prostorija za stolni tenis u okviru župe. Fitness dvorana, koja se
također nalazi u sklopu župe, koristi se za potrebe tjelesnog odgoja. Unutrašnjost škole obuhvaća 8
učionica, kabinet za informatiku, 1 opći kabinet, 1 kabinet na nastavnike, knjižnicu, čitaonicu, zbornicu,
tajništvo, prostoriju za ravnatelja, prostoriju za pedagoga, prostoriju za spremačicu, prostoriju za
domara, 2 svlačionice za tjelesni - mušku i žensku, te sanitarne čvorove. Veliko predvorje u novom
dijelu škole služi za održavanje sastanaka i priredaba.
Škola posjeduje i kabinete za nastavu fizike, kemije, biologije te likovnu radionicu.
Polivalentni kabinet služi za održavanje nastave uz uporabu TV i videa te projektora, grafoskopa,
glazbene linije.
Uz to je na vanjskom prostoru – šumica - uređena učionica za nastavu u prirodi s klupama te se u
vrijeme većih vrućina nastava može i tamo odvijati.




                2.2      Prostorni uvjeti - učionički prostor

      Unutrašnjost škole obuhvaća 8 učionica, kabinet za informatiku, 1 opći kabinet, 2 kabineta za
nastavnike, knjižnicu, čitaonicu, 2 svlačionice za tjelesni - mušku i žensku, te sanitarne čvorove .

Osnovna oprema, tj. oprema škole školskim klupama i stolicama, vrlo je dobra, jer je škola počela s
javnom djelatnošću 1993. god. te je oprema u vrlo dobrom stanju. Od šk. godine 1997./98. nabavljale




                                                                                                        5
su se klupe i stolice za jedan razred i tako svake godine, te je namještaj svih razreda u vrlo dobrom
stanju.

U školi se u nastavi koriste udžbenici odobreni i propisani od Ministarstva znanosti, obrazovanja i
športa za program klasične gimnazije kao i za program opće gimnazije u I., II., III. i IV. razredu odjela za
sportaše. I ove školske godine 2011./2012. učenici prvih i drugih razreda dobili su na korištenje
besplatne udžbenike prijašnjih generacija te su zaduženi da ih čuvaju i vrate na kraju šk. godine.
Udžbenike koji su nedostajali ili su promijenjeni kao obvezni, učenici su nabavili sami.


Kao tehnička pomagala u provođenju nastavnog programa koriste se 2 magnetofona, kazetofon,
muzička linija, epidijaskop, 2 grafoskopa, 2 TV prijemnika i 2 video-rekordera. Za potrebe škole
nabavljen je 1 glasovir koji se koristi pri uvježbavanju zbora, za različite priredbe koje se održavaju u
školi, te za pojedinačno uvježbavanje učenika koji uče svirati glasovir.

U šk. god. 2006/07. nabavljena su nova računala (donacija Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa)
te je učionica umrežena i spojena preko servera Carneta na Internet. Sva prijašnja ispravna računala
(osim dva koja su ostala u učionici kako bi se povećao broj umreženih računala u učionici) iz
informatičke učionice raspoređena su prema potrebama u kabinete i školsku čitaonicu. Za potrebe
školskog lista koji uređuju učenici nabavljeno je računalo, Pentium 1, koje je smješteno u jednom
kabinetu koji koristi novinarska grupa. Zbornica je opremljena računalom i printerom.
Od šk. god. 2007/08. svaka učionica opremljena je kompjuterom, tv i CD playerom, a od ove šk. god.
2011./2012. svaka učionica dobila je i svoj LCD projektor.
E-mail adresa škole je skg@ri.t-com.hr;
a adresa web stranice: www.gimnazija-klasicna-salezijanska-ri.skole.hr


                  2.3    Opremljenost prostora

            2.3.1       Knjižnica
Školska knjižnica smještena je na pristupačnom mjestu na ulazu u školsku zgradu. Obuhvaća prostor
                 2                    2
knjižnice (74 m ) i čitaonice (15 m ).
U knjižnici je prostor organiziran tako da obuhvaća police za smještaj knjižne i neknjižne građe, prostor
za davanje informacija i posudbu. Nedostaje veći čitaonički prostor u koji bi se mogao smjestiti razredni
odjel jer se u čitaonici nalazi stol sa samo osam radnih mjesta namijenjenih korisnicima te polica za
izlaganje noviteta (knjižne građe i periodike).
Izložbeni prostor ne nalazi se u knjižnici, već u predvorju škole ispred knjižnice.
Knjižnica je opremljena potrebnim namještajem – policama (skladišne su, što nije u skladu sa
standardima za rad školskih knjižnica) i ormarom za raru.
Od opreme u knjižnici se nalazi radioprijamnik s kasetofonom i cd plejer.
Za potrebe knjižnice nabavljen je i PC, pisač te program METEL za računalnu obradu građe (obrađeno
je 6324 naslova, odnosno 9928 svezaka). Nabavljena su i dva računala, pisač i skener kojima se mogu
služiti učenici pri traženju potrebnih informacija i njihov ispis.
Izvori informacija u knjižnici su knjižna i neknjižna građa. Knjižna je građa (inventarizirano je 18211
svezaka) temelj fonda – sadržajno obuhvaća sva odgojno-obrazovna područja. Ovaj dio uključuje i
bogatu referentnu zbirku. Neknjižnu građu čini periodika – velika zbirka starih časopisa i 28 tekućih
naslova kojima se korisnici služe u čitaonici te audiovizualna građa – dijapozitivi, audiokasete,
videokasete, gramofonske ploče, magnetofonske vrpce, CD-i, DVD-i.

        2.3.1.1         Stručni časopisi i stručne knjige

        Na početku školske godine knjižničar u suradnji s nastavnicima te pedagogom i ravnateljem
dogovara nabavnu politiku knjižnice.
        Planira se i pretplata na stručne časopise (28 naslova) kojima se nastoji pratiti potrebe iz
pojedinih nastavnih predmeta te izvannastavnog rada učenika i nastavnika.



                                                                                                          6
        Zajednički se planira nabava stručne literature za potrebe učenika, stručno usavršavanje
nastavnika te pedagoško-psihološke literature.
        Na temelju dogovora izrađuje se katalog desiderata koji se tijekom godine dopunjuje novitetima
i na temelju kojeg se nabavlja građa. Nabava ovisi i o financijskim mogućnostima škole.


            2.3.2     Dvorana za TZK i sportski teren

       Škola ne posjeduje dvoranu za tjelesni odgoj, već samo vanjske terene, te je zbog toga
uređena dvorana za fitness sa spravama, koja se koristi u nastavi tjelesnog odgoja. Površina fitness
                        2
dvorane iznosi 265,80 m . U nastavi TZK koristi se i kazališna dvorana za sate plesa.


                2.4    Osvrt na uvjete rada u ustanovi

        Uvjeti rada u školi su povoljni, jer škola posjeduje sva potrebna pomagala za suvremeno
odvijanje nastave. Nadogradnjom novog dijela škole dobivena je mogućnost kvalitetnijeg odvijanja
nastavnog procesa, te izvannastavnih aktivnosti. U šk. godini 2007./08. klimatizirane su sve učionice te
su tako stečeni uvjeti za normalno odvijanje nastave i za vrijeme velikih vrućina koje su bile na kraju šk.
godine i početkom ove šk. godine.




3 UČENICI
                3.1    Tablični prikaz broja učenika i odjela za školsku godinu
                       2011./2012.
                                                                                  UK.BR. S     UK.BR.
                                                                      UK.BR. S
                                                                                  TEŠKOĆA      UČENIKA-
                             UK. BR.          UK.BR.                  TEŠKOĆA
                BR.                                       UK.BR.                  MA U         PRIPADNI
                             UČENIKA PO       PONAVLJ                 MA PO
  RAZRED        ODJELA PO                                 ODLIČNIH                POSEBNI      KA
                             RAZREDU/DJE      AČA/DJEV                RAZREDU
                RAZREDU                                   UČENIKA                 M            NACIONA
                             VOJAKA           OJAKA                   /DJEVOJA
                                                                                  ODJELIM      LNIH
                                                                      KA
                                                                                  A            MANJINA
  1. K          1            31/21            0              31       1/0         /            /
  2. K          1            28/18            0               4       /           /            /
  3. K          1            24/19            0               4       /           /            /
  4. K          1            30/23            0              10       /           /            /
  1. S          1            29/14            0              28       /           /            /
  2. S          1            28/15            0               6       /           /            /
  3. S          1            28/17            0               7       /           /            /
  4. S          1            26/9             0               5       /           /            /

Pripomena:
      Ukupan broj odjela je 8.
            Učenika s drugih govornih područja nema.

                3.2

                    Prikaz broja učenika po programima u razredima




                                                                                                          7
              3.2.1   Klasična gimnazija
                                         BR. ODJELA PO      UK. BR. UČENIKA PO
                        RAZRED
                                         RAZREDU            RAZREDU

                        1. K           1                               31
                        2. K           1                               28
                        3. K           1                               24
                        4. K           1                               30
                                   UKUPNO                             113



              3.2.2   Opća gimnazija za sportaše
                                         BR. ODJELA PO      UK. BR. UČENIKA PO
                        RAZRED
                                         RAZREDU            RAZREDU

                        1. S           1                               29
                        2. S           1                               28
                        3. S           1                               28
                        4. S           1                               26
                                   UKUPNO                             111



4 DJELATNICI USTANOVE
                                                                                                    BROJ
                                                                                                             RADNI
                                                   STRUČN                   GODI                    SATI
                                                              GODINA               NASTAVNI                  ODNOS-
                                                   A                        NA                      TJEDN
                IME I PREZIME      ZVANJE                     ROĐENJ               PREDMETI PO               ODREĐ./
                                                   SPREM                    STAŽ                    OG
                                                              A                    ZADUŽENJU                 NEODRE
                                                   A                        A                       ZADUŽ
                                                                                                             Đ.
                                                                                                    ENJA

                                   DR. SC. HUM.                                                              NEODRE
 RAVNATELJ      NIKO TUNJIĆ                        VSS2       1954.         18     RAVNATELJ        40
                                   ZNANOSTI                                                                  ĐENO


                                   PROF.PSIHOLO                                                              NEODRE
                MIRKO BARBARIĆ                     VSS        1947.         4      PSIHOLOG         40
STRUČNI SUR.                       GIJE                                                                      ĐENO

                                   PROF. HRV. J.
                SUNČANA                                                                                      NEODRE
                                   DIPL.           VSS        1968.         16     KNJIŽNIČAR       40
                MARTINČEVIĆ                                                                                  ĐENO
                                   KNJIŽNIČAR
                                   PROF.
                                                                                   TJELESNA                  NEODRE
                MIRNA BAČIĆ        TJELESNE        VSS        1964.         20                      10
                                                                                   KULTURA                   ĐENO
 NASTAVNICI                        KULTURE

                                   PROF. HRV.                                                                NEODRE
                MIRJANA BAŽDARIĆ                   VSS        1962.         19     HRVATSKI JEZIK   40
                                   JEZIKA                                                                    ĐENO


                                   PROF. LAT. I                                                              NEODRE
                DARKO DUGAC                        VSS        1968.         14     GRČKI JEZIK      17
                                   GRČ. JEZIKA                                                               ĐENO


                                   DIPL. ING.                                                                NEODRE
                MARINA GLAŽAR                      VSS        1966.         15     KEMIJA           40
                                   KEMIJE                                                                    ĐENO


                JADRANKA GORIČKI   PROF. HRV.                                                                NEODRE
                                                   VSS        1960.         17     HRVATSKI JEZIK   40
                (bolovanje)        JEZIKA                                                                    ĐENO




                                                                                                         8
                   PROF.
                                                          TJELESNA                       NEODRE
RAJKA HUSEJINI     TJELESNE         VSS   1958.   28                          18
                                                          KULTURA                        ĐENO
                   KULTURE

                                                                              13+2
KATARINA           DIPL. ING.                                                            NEODRE
                                    VSS   1952.   31      GEOGRAFIJA          preko
JAKOVAC            GEOGRAFIJE                                                            ĐENO
                                                                              norme

                                                                              40 + 1
                   PROF. LAT. I                                                          NEODRE
RUŽICA JAUK                         VSS   1968.   14      LAT. I GRČ. JEZIK   preko
                   GRČ. JEZIKA                                                           ĐENO
                                                                              norme

                   PROF. GLAZ.                            GLAZBENA                       NEODRE
EDIN PECMAN                         VSS   1985.   1                           18
                   UMJ.                                   UMJETNOST                      ĐENO

                                                                              40+2
                                                                              preko
                                                                              norme-     NEODRE
DRAGUTIN DETIĆ     DIPL. TEOLOG     VSS   1961    5       VJERONAUK
                                                                              ispitni    ĐENO
                                                                              koordin
                                                                              ator

LINDA MARAŠ-       PROF. FILOZ. I                         POVIJEST I                     NEODRE
                                    VSS   1969.   14                          40
KRAPIĆ             POVIJESTI                              FILOZOFIJA                     ĐENO


                   PROF. FIZIKE I                         FIZIKA I                       NEODRE
SONJA LANC                          VSS   1949.   36                          40
                   MATEMATIKE                             MATEMATIKA                     ĐENO


                   PROF. MAT. I                           INFORMATIKA I                  NEODRE
JANJA LINARDIĆ                      VSS   1973.   13                          40
                   INFORMATIKE                            MATEMATIKA                     ĐENO


                   PROF.                                  BIOLOGIJA                      NEODRE
MELITA PERŠIĆ                       VSS   1974.   8                           35
                   BIOLOGIJE                              (PORODILJNO)                   ĐENO

                   PROF.
LUCILLA MICHELI                                           LIKOVNA                        NEODRE
                   POVIJESTI        VSS   1967.   17                          15
MARUŠIĆ                                                   UMJETNOST                      ĐENO
                   UMJETNOSTI

                   PROF.                                                      22+2
ANDREA LERGA                                                                             NEODRE
                   HRVATSKOG J.     VSS   1979.   4       NJEMAČKI            IZNAD
MIČETIĆ                                                                                  ĐENO
                   I NJEM. JEZIKA                                             NORME
                                                                              40 uz
                   PROF.                                                      sate       NEODRE
MIRKO BARBARIĆ                      VSS   1947.   4       PSIHOLOGIJA
                   PSIHOLOGIJE                                                psiholog   ĐENO
                                                                              a

MILA S. VERONIKA   PROF. HRV. I                                                          NEODRE
                                    VSS   1976.       5   ENGLESKI JEZIK      25
POPIĆ              ENG. JEZIKA                                                           ĐENO


TAMARA STIPČIĆ     PROF. MAT. I                           MATEMATIKA I                   NEODRE
                                    VSS   1970.   17                          40
JELENOVIĆ          INFORMATIKE                            INFORMATIKA                    ĐENO


ALENKA ŠULJIĆ      PROF. ENG. I                                                          NEODRE
                                    VSS   1976.   6       ENGLESKI JEZIK      40
PETRC              FRANC. JEZIKA                                                         ĐENO

PETRA BEBIĆ
                                                          ENGLESKI JEZIK                 ODREĐE
(ZAMJENA ZA        PROF.HRVAT.J.    VSS   1986.   0                           40
                                                          (ZAMJENA)                      NO
PROF.GORIČKI)

DORIAN             PROF. FILOZ. I                         LOGIKA, POLITIKA               NEODRE
                                    VSS   1980.   11                          10
ŠKROBONJA          POVIJESTI                              I GOSPODARSTVO                 ĐENO

                   PROF.
                                                                                         NEODRE
NIKOLINA TOLJ      GEOGRAFIJE I     VSS   1982.   1       GEOGRAFIJA          14
                                                                                         ĐENO
                   ARHEOLOGIJE




                                                                                   9
                                   DIPL.                                                                      NEODRE
               ZDENKA LAŠKARIN                      VSS       1958.     25            TAJNICA           40
                                   EKONOMIST                                                                  ĐENO


                                   SSS -                                                                      NEODRE
               MIRJANA VLAHOV                       SSS       1956.     30            RAČUNOVOĐA        40
                                   GIMNAZIJA                                                                  ĐENO

   OSTALI
DJELATNICI –                                                                                                  NEODRE
               DANIJEL PRPIĆ       ELEKTRIČAR       SSS       1966.     5             DOMAR- LOŽAČ      40
ADMINISTRATI                                                                                                  ĐENO
VNO-TEHNIČKI

                                                                                                              NEODRE
               MILKA KLARIĆ        NSS              NSS       1967.     9             SPREMAČICA        40
                                                                                                              ĐENO


                                                                                                              NEODRE
               VERA OJDANIĆ        NSS              NSS       1961.     7             SPREMAČICA        40
                                                                                                              ĐENO




5 ORGANIZACIJA NASTAVE


                5.1   Prema broju radnih dana u tjednu
                                                                                                   00
Rad gimnazije organiziran je u jednoj smjeni za sve učenike. Nastava ujutro počinje u 8 sati. U
poslijepodnevnim satima organizirane su izvannastavne aktivnosti, dodatna i dopunska nastava.
        Marendu prima 40 - tak učenika.
        Tijekom čitave godine za vrijeme školskih odmora i nastave organizirano je dežurstvo profesora
i učenika prema sljedećem rasporedu:

Tablica: Dežurstvo profesora: dežurstva profesora se mijenjaju iz tjedan u tjedan. Dežuraju po dva
profesora u jednom danu, ovisno o njihovom ukupnom tjednom zaduženju u Školi.



                                                                              50      55
Dežurstvo učenika: Na ulazu (glavni dežurni ): 1 učenik (1-4. razred ) od 7        - 13    sati




                                                                                                         10
             5.2     Prema dnevnom radu
         RED. BROJ
RAZRED   SATA          PONEDJELJAK      UTORAK           SRIJEDA       ČETVRTAK         PETAK
         1             BIOLOGIJA        KEMIJA           LATINSKI      TZK              GRČKI
         2             MATEMATIKA       MATEMATIKA       HRVATSKI      GRČKI            MATEMATIKA
         3             HRVATSKI         BIOLOGIJA        HRVATSKI      GRČKI            INFORMATIKA
         4             ENGLESKI         GEOGRAFIJA       GEOGRAFIJA    FIZIKA           MATEMATIKA
I. K     5             ENGLESKI         FIZIKA           TZK           VJERONAUK        LIKOVNI
         6             KEMIJA           POVIJEST         LATINSKI      GLAZBENI         LATINSKI
         7             POVIJEST         ENGLESKI         INFORMATIKA   VJERONAUK        HRVATSKI
         8                              SAT RAZREDNIKA   INFORMATIKA
         1             ENGLESKI         GEOGRAFIJA       INFORMATIKA   GRČKI            VJERONAUK
         2             LIKOVNI          LATINSKI         INFORMATIKA   POVIJEST         FIZIKA
         3             MATEMATIKA       LATINSKI         FIZIKA        GRČKI            MATEMATIKA
         4             HRVATSKI         BIOLOGIJA        GEOGRAFIJA    ENGLESKI         MATEMATIKA
II. K    5             HRVATSKI         BIOLOGIJA        TZK           MATEMATIKA       POVIJEST
         6             GRČKI            GLAZNEBI         TZK           HRVATSKI         KEMIJA
         7             VJERONAUK        ENGLESKI         KEMIJA        HRVATSKI         LATINSKI
         8             INFORMATIKA                                     SAT RAZREDNIKA
         1             FIZIKA           MATEMATIKA       VJERONAUK     GEOGRAFIJA       MATEMATIKA
         2             HRVATSKI         SOCIOLOGIJA      SOCIOLOGIJA   VJERONAUK        ENGLESKI
         3             ENGLESKI         PSIHOLOGIJA      LATINSKI      LOGIKA           GRČKI
         4             ENGLESKI         LATINSKI         HRVATSKI      GRČKI            KEMIIJA
III. K   5             HRVATSKI         NJEMAČKI         HRVATSKI      LATINSKI         FIZIKA
         6             POVIJEST         TZK              BIOLOGIJA     MATEMATIKA       LIKOVNI
         7             KEMIJA           GLAZBENI         NJEMAČKI      GRČKI            POVIJEST
         8             SAT RAZREDNIKA   BIOLOGIJA                      TZK
         1             BIOLOGIJA        KEMIJA           GEOGRAFIJA    VJERONAUK        GRČKI
         2             MATEMATIKA       MATEMATIKA       HRVATSKI      GRČKI            MATEMATIKA
         3             HRVATSKI         NJEMAČKI         HRVATSKLI     GRČKI            POVIJEST
         4             FILOZOFIJA       GEOGRAFIJA       NJEMAČKI      FIZIKA           VJERONAUK
IV. K    5             KEMIJA           FIZIKA           BIOLOGIJA     ENGLESKI         LIKOVNI
         6             ENGLESKI         FILOZOFIJA       ENGLESKI      LATINSKI         LATINSKI
         7             LATINSKI         POVIJEST         TZK           PIG              HRVATSKI
         8                              SAT RAZREDNIKA   TZK           GLAZBENI
         1             NEJAMČKI         LATINSKI         LATINSKI      POVIJEST
         2             NJEMAČKI         BILOGIJA         VJERONAUK     FIZIKA           HRVATSKI
         3             ENGLESKI         MATEMATIKA       MATEMATIKA    KEMIJA           HRVATSKI
         4             FIZIKA           TZK              MATEMATIKA    GEOGRAFIJA       LIKOVNI
I. S     5             ENGLESKI         GEOGRAFIJA       VJERONAUK     TZK              KEMIJA
         6             MATEMATIKA       ENGLESKI         HRVATSKI      GLAZBENI         POVIJEST
         7             INFORMATIKA      BIOLOGIJA        HRVATSKI      INFORMATIKA      SAT RAZREDNIKA
         8
         1             LIKOVNI          BIOLOGIJA        PSIHOLOGIJA   KEMIJA           MATEMATIKA
         2             ENGLESKI         GEOGRAFIJA       LATINSKI      LATINSKI         MATEMATIKA
         3             NJEMAČKI         INFORMATIKA      GEOGRAFIJA    ENGLESKI         VJERONAUK
         4             INFORMATIKA      NJEMAČKI         FIZIKA        GLAZBENI         HRVATSKI
II. S    5             MATEMATIKA       TZK              POVIJEST      MATEMATIKA       HRVATSKI
         6             VJERONAUK        HRVATSKI         POVIJEST      TZK              FIZIKA
         7             ENGLESKI         HRVATSKI         BIOLOGIJA     SAT RAZREDNIKA   KEMIJA
         8




                                                                                                     11
               RED. BROJ
RAZRED         SATA           PONEDJELJAK      UTORAK              SRIJEDA                 ČETVRTAK               PETAK
               1              HRVATSKI         SOCIOLOGIJA         SOCIOLOGIJA             HRVATSKI               ENGLESKI
               2              FIZIKA           NJEMAČKI            MATEMATIKA              HRVATSKI               GLAZBENI
               3              LIKOVNI          TZK                 BIOLOGIJA               GEOGRAFIJA             FIZIKA
               4              HRVATSKI         MATEMATIKA          KEMIJA                  MATEMATIKA             POVIJEST
III. S         5              BIOLOGIJA        ENGLESKI            NJEMAČKI                LOGIKA                 VJERONAUK
               6              KEMIJA           ENGLESKI            PSIHOLOGIJA             INFORMATIKA            INFORMATIKA
               7              POVIJEST         GEOGRAFIJA          VJERONAUK               TZK
               8                                                   SAT RAZREDNIKA
               1              MATEMATIKA       NJEMAČKI            MATEMATIKA              ENGLESKI               GLAZBENI
               2              BIOLOGIJA        KEMIJA              GEOGRAFIJA              ENGLESKI               VJERONAUK
               3              BIOLOGIJA        GEOGRAFIJA          TZK                     FILOZOFIJA             LIKOVNI

               4              NJEMAČKI         HRVATSKI            TZK                     HRVATSKI               INFORMATIKA

IV. S          5              FILOZOFIJA       HRVATSKI            KEMIJA                  FIZIKA                 INFORMATIKA

               6              POVIJEST         FIZIKA              VJERONAUK               PIG                    HRVATSKI

               7              POVIJEST         POVIJEST            ENGLESKI                MATEMATIKA             SAT RAZREDNIKA

               8                               SAT RAZREDNIKA




                   5.3     Prema sadržaju - općeobrazovni nastavni predmeti

        U Salezijanskoj klasičnoj gimnaziji odvija se teorijska nastava prema programu klasične
gimnazije. Program klasične gimnazije traje 4 godine. Uz navedeni program u I., II., III. i IV. razredu
odjela za sportaše provodi se program opće gimnazije koji također traje 4 godine.

Klasična gimnazija
                                                                                                                   UK. BR.
PREDMET/RAZRED                                          I.         II.              III.              IV.
                                                                                                                   SATI
ZEMLJOPIS                                                     70             70             35               64         239
HRVATSKI JEZIK                                               140            140            140              128         548
KEMIJA                                                        70             70             70               64         274
FIZIKA                                                        70             70             70               64         274
MATEMATIKA                                                   140            140            105               96         481
LATINSKI JEZIK                                               105            105            105               96         411
GRČKI JEZIK                                                  105            105            105               96         411
NJEMAČKI JEZIK                                                 -              -             70               64         134
ENGLESKI JEZIK                                               105            105            105               96         411
GLAZBENA KULTURA                                              35             35             35               32         137
BIOLOGIJA                                                     70             70             70               64         274
POVIJEST                                                      70             70             70               64         274
SOCIOLOGIJA                                                    -              -             70                -          70
VJERONAUK                                                     70             70             70               64         274
LIKOVNA UMJETNOST                                             35             35             35               32         137
TJELESNI ODGOJ                                                70             70             70               64         274
PSIHOLOGIJA                                                    -              -             35                -          35
FILOZOFIJA                                                     -              -              -               64          64
LOGIKA                                                         -              -             35                -          35
INFORMATIKA                                                   70             70              -                -         140
POLITIKA i GOSPODARSTVO                                        -              -              -               32          32


                                                                                                                              12
Opća gimnazija odjel za sportaše
                                                                                                UK. BR.
PREDMET/RAZRED                                  I.         II.         III.         IV.
                                                                                                SATI
ZEMLJOPIS                                             70          70           35          64        239
HRVATSKI JEZIK                                       140         140          140         128        548
KEMIJA                                                70          70           70          64        274
FIZIKA                                                70          70           70          64        274
MATEMATIKA                                           140         140          105          96        481
LATINSKI JEZIK                                        70          70            -           -        140
GRČKI JEZIK                                            -           -            -           -           -
NJEMAČKI JEZIK                                        70          70           70          64        239
ENGLESKI JEZIK                                       105         105          105          96        411
GLAZBENA KULTURA                                      35          35           35          32        137
BIOLOGIJA                                             70          70           70          64        274
POVIJEST                                              70          70           70          64        274
SOCIOLOGIJA                                            -           -           70           -         70
VJERONAUK                                             70          70           70          64        274
LIKOVNA UMJETNOST                                     35          35           35          32        137
TJELESNI ODGOJ                                        70          70           70          64        274
PSIHOLOGIJA                                            -          35           35           -         70
FILOZOFIJA                                             -           -            -          64         64
LOGIKA                                                 -           -           35           -         35
INFORMATIKA                                           35          35           35          35        140
POLITIKA i GOSPODARSTVO                                -           -            -          32         32




Jezično i komunikacijsko područje


OPIS PODRUČJA

         Osnovna je svrha jezično-komunikacijskoga područja omogućiti učenicima stjecanje
znanja, razvoj vještina i sposobnosti te usvajanje vrijednosti i stavova povezanih s jezikom,
komunikacijom i kulturom. To znači da će učenici steći jezična i komunikacijska znanja,
sposobnosti i vještine na standardnomu hrvatskomu i drugim jezicima, razvijati čitateljske
interese, literarne sposobnosti, potrebu za sadržajima medijske kulture te sposobnost
kritičkoga pristupa različitim medijima i njihovim sadržajima.
U okviru jezično-komunikacijskoga područja poučavaju se i uče hrvatski kao materinski jezik,
hrvatski kao drugi jezik, hrvatski kao strani jezik, jezici nacionalnih manjina, moderni strani
jezici, klasični strani jezici, hrvatski znakovni jezik i ostali jezici osoba s posebnim potrebama.
Jezik kao sredstvo izražavanja podloga je svim ostalim područjima i predmetima tijekom
odgoja i obrazovanja, često jedini oblik kojim se učenicima posreduje sadržaj nastavnoga
predmeta te izravno utječe na uspjeh u njihovu ovladavanju. U predmetima
jezičnokomunikacijskoga područja jezik je istovremeno i sadržaj i sredstvo učenja i


                                                                                                       13
poučavanja. Ovladanost jezikom (poglavito materinskim, ali i drugim i stranima) temelj je za
učenje tijekom cijeloga života.
        Kao sredstvo izražavanja i sporazumijevanja jezik je osnova za intelektualni, moralni,
emocionalni, duhovni, društveni, estetski, kulturni i tjelesni razvoj pojedinca te njegovo
snalaženje i napredovanje u osobnomu životu i široj zajednici te odgovorno djelovanje u
društvu i prirodi. Jezikom se izražava kulturno nasljeđe i prenosi kultura življenja, što
uključuje i vrijednosti, norme i običaje pojedine zajednice.
Potrebno je osvijestiti važnost poznavanja hrvatskoga jezika i znanja o njemu kao općega
kulturnoga dobra. Treba razvijati poštovanje prema jeziku hrvatskoga naroda, njegovoj
književnosti i kulturi te skrbiti o njima jer se tako doprinosi razvoju nacionalnoga identiteta.
Za govornike ostalih materinskih jezika važno je to isto osvijestiti za njihov jezik te osvijestiti
nužnost poštivanja hrvatskoga kao službenoga i državnoga jezika u Republici Hrvatskoj i
ovladavanja njime. Također je bitno kod hrvatskih građana razvijati poštovanje prema
jezicima, književnostima i kulturama pripadnika svih naroda koji žive u Republici Hrvatskoj i
Europi.
        Materinski jezik osnova je za ovladavanje drugim jezicima. Poučavanjem, učenjem i
usvajanjem klasičnih i modernih stranih jezika i upoznavanjem njihovih kultura širi se slika
svijeta u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima. Stjecanjem višejezične i
međukulturne kompetencije razvija se svijest pojedinca o potrebi ovladavanja drugim jezicima
i upoznavanja njihovih kultura te potiče poštivanje različitosti i snošljivost.

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJA
Učenici će:
    naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično
       reagirati
    u međudjelovanju sa sugovornicima u različitim situacijama razvijajući
       (samo)poštovanje
    steći potrebne razine slušanja, govorenja, čitanja i pisanja ključne za učenje, rad i život,
       tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama
    razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim
       vrstama i stilovima
    razviti razumijevanje, zanimanje, poštovanje i skrb za vlastiti jezik, kulturu i
       književnost, te za kulture, književnosti i jezike drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i
       svijetu razvijati vlastito jezično stvaralaštvo i istraživačku radoznalost propitivanjem,
       razumijevanjem i rješavanjem problema stječući time samopouzdanje te zadovoljstvo
       radom i postignutim uspjehom
    razumjeti različite medijske jezike te ih uspješno rabiti u učenju i komunikaciji,
       posebno informacijsko-komunikacijsku tehnologiju
    znati pronalaziti različite izvore informacija i koristiti se njima, procjenjivati njihovu
       pouzdanost i korisnost za proučavanje određene teme, prepoznavati njihov kontekst i
       autorovu namjeru
    osvijestiti povezanost unutar jezično-komunikacijskoga područja i ostalih
       odgojnoobrazovnih područja stječući temelje za cjeloživotno učenje.




                                                                                                 14
            5.3.1   Okvirni plan rada HRVATSKOG JEZIKA za 2011./2012.

        Profesor hrvatskog jezika Mirjana Baždarić predaje u 1. sportskom i 1. klasičnom, drugom
sportskom i 2. klasičnom. te 4. sportskom razredu. Prof. Jadranka Gorički (zamjena prof. Petra Bebić)
predaje hrvatski jezik u 3. klasičnom i sportskom razredu te u 4 . klasičnom razredu.

PRVI RAZRED (k.i s.)

PROFESOR : MIRJANA BAŽDARIĆ , prof.
GODIŠNJI FOND SATI: 140
TJEDNI FOND SATI: 4

KNJIŽEVNOST (teorija i povijest književnosti, interpretacija) 43 sata
1. Pristup književnosti
1.1. Lirika
1.2. Epika
1.3. Drama
1.4. Diskurzivni književni oblici
2. Povijest književnosti
2.1. Temeljna civilizacijska književna djela
2.2. Antičke književnosti
2.3. Srednjovjekovna književnost

JEZIK (fonologija i fonostilistika)                                17 sati


1. Hrvatski standardni jezik
2. Glasovi
2.1. Morfološki i fonološki uvjetovane alternacije
3. Pismo
4. Naglasni sustav HSJ
5. Narječja hrvatskog jezika
6. Povijest hrvatskog jezika – od početaka do kraja XV. stoljeća

JEZIČNO IZRAŽAVANJE                                                28 sati

PONAVLJANJE, PROVJERAVANJE, ZADAĆE                                 24 sata
LEKTIRA                                                            25 sati
REZERVNO VRIJEME                                                   3 sata


UDŽBENICI
Čitanka 1 (ŠK)
D. Dujmović-Markusi: Fon-fon 1
Košutić-Brozović: Čitanka iz stranih književnosti 1, ŠK, Zagreb




DRUGI RAZRED (k. i s.)

PROFESOR : MIRJANA BAŽDARIĆ, prof.
GODIŠNJI FOND SATI: 140
TJEDNI FOND SATI: 4

KNJIŽEVNOST (teorija, povijest književnosti)                       67 sati



                                                                                                    15
    1.   Predrenesansa i humanizam
    2.   Renesansa
    3.   Barok
    4.   Klasicizam i prosvjetiteljstvo
    5.   Romantizam

JEZIK (morfologija)                                                   27 sati

    1.   Morfem
    2.   Gramatičke kategorije
    3.   Kategorije vrste riječi
    4.   Promjenjive vrste riječi (kategorije, deklinacije, konjugacije)
    5.   Nepromjenjive vrste riječi
    6.   Stilska obilježenost nekih padežnih oblika
    7.   Hrvatski jezik od 16. do kraja 18. st.

PONAVLJANJE, PROVJERAVANJE ZNANJA, ZADAĆE:                            33 sata
JEZIČNO IZRAŽAVANJE                                                   13 sati


Udžbenici: Čitanka 2 (ŠK)
           D. Dujmović Markusi: Fon-fon 2
           Košutić-Brozović: Čitanka iz stranih književnosti 1


TREĆI RAZRED (k. i s. )

PROFESOR: PETRA BEBIĆ, prof. (zamjena za prof. Jadranku Gorički)
GODIŠNJI FOND SATI: 140
TJEDNI FOND SATI: 4
KNJIŽEVNOST                                              63 sata
   1. Hrvatski romantizam
   2. Protorealizam
   3. Realizam u Europi
   4. Hrvatski realizam
   5. Modernizam u Europi
   6. Modernizam u Hrvatskoj

JEZIK (sintaksa)                                                     25 sati
   1. Riječi u rečenici
   2. Spoj riječi
   3. Rečenica i iskaz
   4. Gramatičko ustrojstvo rečenice
   5. Rečenice po sastavu
   6. Ustrojstvo teksta i red riječi
   7. Interpunkcijski znakovi u rečenici i tekstu
   8. Neke sintaktičke osobitosti hrvatskih narječja
   9. Hrvatski jezik u 19. stoljeću

JEZIČNO IZRAŽAVANJE                                                  20 sati
   1. Dokazivanje
   2. Recenzija
   3. Usmeno predavanje
   4. Javni govor
   5. Priopćenje

PONAVLJANJE, PROVJERAVANJE ZNANJA, ZADAĆE:                            32 sata


                                                                                16
Učenici tijekom školske godine pišu tri školske zadaće s ispravcima za što je predviđeno devet sati.
Jednom tjedno obvezatan je domaći uradak iz sva tri nastavna područja.

Udžbenici: Čitanka 3, Školska knjiga, Zagreb
          Dragica Dujmović-Markusi: Fon-fon 3, PI, Zagreb
          Nevenka Košutić-Brozović: Čitanka iz stranih književnosti 2, Školska knjiga, Zagreb


ČETVRTI RAZRED (4.k i 4.s)

PROFESOR: Mirjana Baždarić, prof.i Petra Bebić, prof. (zamjena za prof. Jadranku Gorički)
GODIŠNJI FOND SATI: 128
TJEDNI FOND SATI: 4

KNJIŽEVNOST (teorija i povijest književnosti, interpret.):        66 sati
1. Avangarda (razdoblje od 1914. - 1929.)
2. Drugo razdoblje od 1929. - 1952.
3. Druga moderna
4. Suvremena književnost


JEZIK (leksikologija):                                            33 sata
1. Jezični sustav i jezični znak
2. Jednoznačnost i višeznačnost leksema
3. Sinonimija, antonimija i homonimija
4. Vremenska, područna i funkcionalna raslojenost leksika
5. Posuđenice
6. Purizam i jezična kultura
7. Imena
8. Tvorba riječi
9. Frazemi
10. Leksikografija
11. Hrvatski jezik u 20. stoljeću

PONAVLJANJE, PROVJERAVANJE ZNANJA, ZADAĆE:                        15 sati

JEZIČNO IZRAŽAVANJE:
1. Komunikacijski tekstovi namijenjeni javnom i privatnom priopćavanju
                                                                 14 sati

Učenici tijekom školske godine pišu tri školske zadaće s ispravcima za što je predviđeno devet sati.
Jednom tjedno obvezatan je domaći uradak iz sva tri nastavna područja.

Udžbenici:      Čitanka 4 (ŠK)
                Dragica Dujmović-Markusi: Fon-fon 4, PI, Zagreb
                Košutić-Brozović: Čitanka iz stranih književnosti 2




                                                                                                       17
             5.3.2   Okvirni plan rada ENGLESKOG JEZIKA


Profesorica engleskog jezika Alenka Šuljić Petrc predaje u 1.klasičnom, 1. sportskom, 2. klasičnom te
3. klasičnom razredu. Profesorica Mila s. Veronika Popić u 2. sportskom te 3. sportskom i 4. klasičnom i
4. sportskom razredu.

Jezične vještine obuhvaćaju:

1. slušanje
Ostvaruje se kroz nekoliko stupnjeva:

a) pripremanje za slušanje
b) primjenjivanje strategija za slušanje
c) razumijevanje različitih slušnih predložaka
d) slušanje sa zanimanjem i zadovoljstvom
e) slušanje radi upoznavanja i poštivanja vlastite i tuđih kultura

2. govorenje
Ostvaruje se kroz nekoliko stupnjeva:

a) pripremanje za govorenje
b) primjenjivanje strategija za govorenje
c) ostvarivanje govorenih tekstova
d) govorenje s potrebom i zadovoljstvom
e) govorenje radi upoznavanja i poštivanja vlastite i tuđih kultura

3. čitanje
Ostvaruje se kroz nekoliko stupnjeva:

a) pripremanje za čitanje
b) primjenjivanje strategija za čitanje
c) razumijevanje različitih vrsta tekstova
d) čitanje sa zanimanjem i zadovoljstvom
e) čitanje radi upoznavanja i poštivanja vlastite i tuđih kultura

4. pisanje
Ostvaruje se kroz nekoliko stupnjeva:

a) pripremanje za pisanje
b) primjenjivanje strategija za čitanje
c) ostvarivanje pisanih tekstova
d) pisanje s potrebom i zadovoljstvom
e) pisanje radi upoznavanja i poštivanja vlastite i tuđih kultura

5. međukulturno djelovanje
Ostvaruje se kroz nekoliko stupnjeva:

a) pripremanje za primjereno međukulturno djelovanje
b) primjenjivanje strategija za primjereno međukulturno djelovanje
c) primjenjivanje znanja, vještina i stavova radi uspješne međukulturne komunikacije


1. RAZRED SPORTSKI I KLASIČNI - 6. godina učenja
Godišnji fond sati: 105
Tjedni fond sati: 3



                                                                                                     18
Jezične vještine obuhvaćaju:

1. slušanje
Zadaće: razumijevanje jezično i sadržajno jednostavnih tekstova koje govori izvorni govornik te
praćenje nastave na stranom jeziku (audio i video sadržaji).

2. govorenje
Zadaće: preoblikovanje tekstova, sigurno i slobodno izražavanje o poznatim tekstovima, korektno
izgovaranje.

3. čitanje
Zadaće: korektno i smisleno čitanje tekstova iz udžbenika i jednostavnih izvornih materijala, te
ovladavanje ispravnim izgovorom.

4. pisanje
Zadaće: ispravna primjena ortografskih pravila, prevođenje: ispravno pismeno i usmeno prevođenje
teksta s engleskog na hrvatski jezik.

5. međukulturno djelovanje
Zadaća: upoznati osnovne geografske i povijesne značajke Velike Britanije, SAD-a, Kanade i Australije,
upoznati se sa sustavima školovanja u Velikoj Britaniji i SAD, upoznati božićne, novogodišnje i uskršnje
običaje.

Jezični sadržaji obuhvaćaju:

- kulturu i civilizaciju (opisivanje osoba, škola, učenje, slobodno vrijeme, sport i rekreacija, stanovanje,
posao, reklama, tradicionalni blagdani, posao, biografije, mišljenje o knjizi i filmu, hrana)
- komunikacijske uzorke
- fonološke i ortografske osobine
- vokabular
- gramatiku (zamjenice, glagoli, pridjevi, prilozi, članovi, sustav glagolskih vremena - sadašnjost i
prošlost)

Udžbenici i priručnici:
   1. J.& L. Soars “New Headway Intermediate” (udž.+rb)
   2. J.& L. Soars “New Headway Intermediate” (DVD + priručnik)
   3. An English Reader – Social Studies and Arts
   4. ‘’Britain Explored’’ Harvey/Jones
   5. ‘’Oxford Practice Grammar’’ Eastwood
   6. ‘’Longman English Grammar Practice’’ L.G. Alexander
   7. ‘’Opportunities Intermediate’’ Dean

2. RAZRED: sportski i klasični
7. godina učenja
Godišnji fond sati: 105
Tjedni fond sati: 3

Jezične vještine obuhvaćaju:

1. slušanje
Zadaće: razumijevanje jezično i sadržajno složenijih tekstova koje govori izvorni govornik te praćenje
nastave na stranom jeziku, izdvajanje bitnoga.

2. govorenje
Zadaće: preoblikovanje tekstova, diskutiranje te vođenje dijaloga prema zadanoj situaciji.



                                                                                                           19
3. čitanje
Zadaće: korektno i smisleno čitanje tekstova iz udžbenika i časopisa, izdvajanje važnih informacija.

4. pisanje
Zadaće: ispravna primjena ortografskih pravila, prevođenje: ispravno pismeno i usmeno prevođenje
teksta s engleskog na hrvatski jezik.

5. međukulturno djelovanje
Zadaće: ponoviti i proširiti znanja o zemljopisnim i povijesnim karakteristikama zemalja engleskog
govornog područja, usporediti političke sustave Velike Britanije i SAD-a, prepoznati i nabrojiti
najpoznatije znamenitosti Londona i New Yorka, razlikovati poznate britanske i američke časopise i
novine kao i TV postaje, usporediti razlike života i jezika između Britanaca i Amerikanaca.

Jezični sadržaji obuhvaćaju:

- kulturu i civilizaciju (opisivanje osoba, posao, reklama, tradicionalni blagdani, povijest SAD, uvod u
britansku književnost)
- komunikacijske uzorke (formalni i neformalni)
- fonološke i ortografske osobine
- vokabular
- gramatiku (glagolska vremena, slaganje vremena, pogodbene rečenice, pasivne rečenice, odnosne
rečenice, -ing forme glagola, složenice, prijedlozi, Causative "have"))

Udžbenici i priručnici:
   1. J.& L. Soars, New Headway Intermediate (u+r)
   2. Oxford Dictionary of British and American Culture
   3. Cross Cultures
   4. Gude, K., Matrix Upper-intermediate
   5. Thompson, Martinet, Exercises
   6. Vince, First-Certificate (practice)

3. RAZRED: sportski i klasični
8. godina učenja
Godišnji fond sati: 105
Tjedni fond sati: 3

Jezične vještine obuhvaćaju:

1. slušanje
Zadaće: razumijevanje sugovornika u razgovoru, davanje informacija, razumijevanje tekstova.

2. govorenje
Zadaće: jezično izražavanje osobnog iskustva, jezično savladavanje simulirane situacije u dijaloškom
obliku, jednostavno argumentiranje,davanje mišljenja, pričanje priča, pravilno izgovaranje i intoniranje
rečenice.

3. čitanje
Zadaće: pronalaženje informacija u izvornom neknjiževnom tekstu, prikupljanje detaljnih informacija,
razumijevanje svih vrsta izvornih tekstova, lektira, uočavanje ustroja teksta.

4. pisanje
Zadaće: sažetak i sadržaj obrađenog teksta, preoblikovanje teksta, pisanje komentara, jednostavna
raščlamba teksta, pisanje privatnih i formalnih pisama, pisanje osobnih kraćih izvješća i priča,
prevođenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik.




                                                                                                       20
5. međukulturno djelovanje
Zadaće: ponoviti i proširiti znanja o povijesti Velike Britanije, SAD-a, Australije, upoznati se s religijama
u zemljama engleskoga govornog područja, upoznati život i djelo W. Shakespearea.

Jezični sadržaji obuhvaćaju:

- kulturu i civilizaciju (proširivanje prethodno naučenog, rad s raznim vrstama pisanih tekstova, pregled
britanske i američke književnosti kroz učeničke samostalne projekte)
- komunikacijske uzorke
- fonološke i ortografske osobine
- vokabular
- gramatiku (glagolska vremena, slaganje vremena, pogodbene rečenice, pasivne rečenice, odnosne
rečenice, -ing forme glagola, složenice, prijedlozi, Causative "have")

Udžbenici:
  1. New Matrix Upper-Intermediate, Gude
  2. J. & L. Soars, New Headway Upper-Intermediate (udž, rb)
  3. Flower, First Certificate Organiser
  4. M. Vince, First-Certificate (practice)
  5. Harris/Mower/Sikorzyriska, Opportunities Upper-Intermediate
  6. Thornley, An Outline of English Literature



4. RAZRED KLASIČNI I SPORTSKI - 9. godina učenja
Godišnji fond sati: 105
Tjedni fond sati: 3

Jezične vještine obuhvaćaju:

1. slušanje
Zadaće: razumijevanje jezično i sadržajno složenih tekstova koje govori izvorni govornik te praćenje
nastave na stranom jeziku; video sadržaji.

2. govorenje
Zadaće: preoblikovanje tekstova, diskutiranje te vođenje dijaloga prema zadanoj situaciji

3. čitanje
Zadaće: korektno i smisleno čitanje tekstova iz udžbenika i časopisa.

4. pisanje
Zadaće: ispravna primjena ortografskih pravila, ispravno pismeno i usmeno prevođenje teksta s
engleskog na hrvatski jezik i s hrvatskog na engleski jezik.

5. međukulturno djelovanje
Zadaće: upoznati podatke o Walesu, Škotskoj, Sjevernoj Irskoj, Republici Irskoj (osnovni simboli
iobičaji), usporediti svijet filma, kazališta i lijepih umjetnosti, prepoznati izraze vezane uz subkulture
usporediti visoko obrazovanje u zemljama engleskog govornog područja i u Hrvatskoj.

Jezični sadržaji obuhvaćaju:

- kulturu i civilizaciju (opisivanje osoba, posao, reklama, tradicionalni blagdani, povijest USA, uvod u
englesku književnost)
- komunikacijske uzorke
- fonološke i ortografske osobine
- vokabular


                                                                                                             21
- gramatiku (sustav glagolskih vremena, odnosne rečenice, kondicionalne rečenice, buduća vremena,
izražavanje količine)

Udžbenici i priručnici:
   1. New Matrix Upper-Intermediate, Gude
   2. J.& L. Soars “New Headway Upper- Intermediate” (u+r)
   3. An English Reader – Social Studies and Arts
   4. ‘’Inside Out- Upper- Intermediate ’’Macmallian
   5. ‘’Gold coursebook Advanced’’ Acklam/Burgess
   6. ‘’Opportunities Upper-Intermediate’’ Harris/Mower/Sikorzyriska




             5.3.3    Okvirni plan rada NJEMAČKOG JEZIKA

Profesor: Andrea Lerga Mičetić, prof.

1.s i 3.k razred – 1. godina učenja

Godišnji fond sati: 70
   - 1. polugodište: 30 sati
   - 2. polugodište: 40 sati

Udžbenik i radna bilježnica: Irena Horvatić Čajko, zweitesprachedeutsch.@de1 , ŠK, Zg, 2006., prva
godina učenja njemačkog jezika

Tjedni fond sati: 2

 Jezične vještine obuhvaćaju:
1. Slušanje: pravilno reagiranje na upute nastavnika u svakodnevnom komuniciranju u razredu,
razumijevanje jednostavne zvučne poruke i odgovaranje na pitanja
2. Govorenje: pravilno izgovaranje rečenice, odgovaranje na pitanja, davanje osnovnih podataka o sebi,
svojoj obitelji i drugima, pravilna uporaba osnovnih uzoraka u komuniciranju, korištenje poznatog
vokabulara u opisivanju, pravilan izgovor
3. Čitanje: pravilan izgovor, odgovaranje na pitanja o tekstu, razumijevanje pročitanog teksta
4. Pisanje: ispravan pravopis, dopunjavanje, preoblikovanje, opisivanje

Jezični sadržaju obuhvaćaju:
- kulturu i civilizaciju (teme i situacije iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i u
našoj zemlji, najbliža okolina, obitelj, svakodnevne situacije, godišnja doba, klimatske prilike, slobodno
vrijeme)
- komunikacijski uzorci
- fonološke i ortografske osobine
- vokabular
- gramatika (imenice, član, pridjevi, zamjenice, prijedlozi, prilozi, glagoli, sintaksa)

 2.s razred – 2. godina učenja

Godišnji fond sati: 70
   - 1. polugodište: 30 sati
   - 2. polugodište: 40 sati



                                                                                                         22
Udžbenik i radna bilježnica : Irena Horvatić Čajko, zweitesprachedeutsch.@de2 , ŠK, Zg, 2006., druga
godina učenja njemačkog jezika

Tjedni fond sati: 2

Jezične vještine:
1. Slušanje: odgovaranje na pitanja nakon slušanja teksta koji je izgovorio izvorni govornik
2. Govorenje: prepričavanje, vođenje razgovora po modelu, odgovaranje na postavljena pitanja,
pravilno postavljanje pitanja, pravilan izgovor glasova, ispravna intonacija rečenica
3. Čitanje: razumijevanje uputa
4. Pisanje: dopunjavanje i preoblikovanje rečenica, pisanje prigodnih tekstova, sastavljanje kraćih
tekstova, pisanje po diktatu

Jezični sadržaji obuhvaćaju:
- kulturu i civilizaciju (slike iz zemalja njemačnkog govornog područja, putovanja i prometala, hotel,
pošta, moda - odijevanje mladih, slobodno vrijeme, blagdani i njihovo oblilježavanje )
- komunikacijske uzorke
- fonološke i ortografske osobine
- vokabular
- gramatiku (zamjenice, pridjevi, glagoli, prijedlozi, rečenice - zavisne i nezavisne)


3. s razred – 3. godina učenja

Godišnji fond sati: 70
   - 1. polugodište: 30 sati
   - 2. polugodište: 40 sati

Udžbenik i radna bilježnica: Irena Horvatić Čajko, zweitesprachedeutsch.@de3 ,ŠK, Zg, 2008., treća
godina učenja njemačkog jezika

Tjedni fond sati: 2

Jezične vještine:
1. Slušanje: razumijevanje teksta s izvornim govornikom i rješavanje različitih zadaća na osnovi
    odslušanoga teksta
2. Govorenje: vođenje dijaloga po natuknicama, pravilno postavljanje pitanja, ispravno prepričavanje
    pročitanog ili odslušanog teksta, opisivanje slike ili crteža
3. Čitanje: tečno čitanje tekstova iz udžbenika, čitanje kraćih književnih odlomaka i njihovo
    prepričavanje
4. Pisanje: pisanje natuknica za prepričavanje ili vođenje razgovora, kratko sastavljanje obrađenog
    teksta, pisanje sastava na zadanu temu
5. Prevođenje: prevođenje pojedinačnih rečenica i laganijeg teksta s njemačkoga na hrvatski jezik, uz
    uporabu rječnika

Jezični sadržaji obuhvaćaju:
- kulturu i civilizaciju (život mladih u zemljama njemačkog govornog područja, boravak mladih u
    stranoj zemlji, ovisnosti - droga, pušenje, alkohol, uloga medija u životu mladih)
- fonološke i ortografske osobine (ritam i intonacija rečenice)
- vokabular (izrazi i idiomi)
- gramatiku (ponavljanje, utvrđivanje i proširivanje gram. gradiva obrađenog u 1. i 2. razredu -
    deklinacija imenica, pasiv u svim vremenima, rekcija glagola, sintaksa rečenice)

4.k razred – 2. godina učenja

Godišnji fond sati: 64


                                                                                                         23
    -   1. polugodište: 30 sati
    -   2. polugodište: 34 sati

Udžbenik i radna bilježnica: Irena Horvatić Čajko, zweitesprachedeutsch.@de2 , ŠK, Zg, 2006., druga
godina učenja njemačkog jezika

Tjedni fond sati: 2
Jezične vještine:
1. Slušanje: odgovaranje na pitanja nakon slušanja teksta koji je izgovorio izvorni govornik
2. Govorenje: prepričavanje, vođenje razgovora po modelu, odgovaranje na postavljena pitanja,
pravilno postavljanje pitanja, pravilan izgovor glasova, ispravna intonacija rečenica
3. Čitanje: razumijevanje uputa
4. Pisanje: dopunjavanje i preoblikovanje rečenica, pisanje prigodnih tekstova, sastavljanje kraćih
tekstova, pisanje po diktatu

Jezični sadržaji obuhvaćaju:
- kulturu i civilizaciju (slike iz zemalja njemačnkog govornog područja, putovanja i prometala, hotel,
pošta, moda - odijevanje mladih, slobodno vrijeme, blagdani i njihovo obilježavanje)
- komunikacijske uzorke
- fonološke i ortografske osobine
- vokabular
- gramatiku (zamjenice, pridjevi, glagoli, prijedlozi, rečenice - zavisne i nezavisne)


4.s razred – 4. godina učenja

Godišnji fond sati: 64
   - 1. polugodište: 30 sati
   - 2. polugodište: 34 sati

Udžbenik i radna bilježnica: : Irena Horvatić Čajko, zweitesprachedeutsch.@de4 , ŠK, Zg, 2006.,
četvrta godina učenja njemačkog jezika



Tjedni fond sati: 2

Jezične vještine obuhvaćaju :
1. slušanje: praćenje i razumijevanje zvučnog teksta koji emitira izvorni govornik
2. govorenje: interpretaciju, prepričavanje ili izvješćivanje
3. čitanje: čitanje i razumijevanje jednostavnoga izvornog teksta i uputa
4. pisanje: preoblikovanje rečenica i teksta, pisanje bilješki iz odslušana ili pročitana teksta, pisanje
natuknica za opis, prepričavanje, sastavljanje vođenog teksta
5. prevođenje: korektno pismeno prevođenje lakših tekstova s njemačkog na hrvatski jezik

Jezični sadržaju obuhvaćaju
- kulturu i civilizaciju (gradovi, regije, škola, učenje, slobodno vrijeme, sport, rekreacija, ekologija,
stanovanje, posao, reklama, tradicionalni blagdani)
- komunikacijske uzorke
- fonološke i ortografske osobine
- vokabular
- gramatiku (imenice, zamjenice, glagole, pridjeve, priloge, rečenicu, glagolska vremena i vidove,
zavisne rečenice)




                                                                                                            24
            5.3.4   Okvirni plan rada LATINSKOG JEZIKA


  Cilj nastave latinskog jezika je osposobiti učenika da uoči, spozna, razumije i prepozna jezičnu
strukturu latinskog jezika, upozna i razumije civilizacijski kontekst u kojem te strukture postoje kao
prenosioci određenih obavijesti da razumije konkretne tekstove na latinskom jeziku i da ih može
prevesti na hrvatski.



RAZRED:                    prvi klasični
GODIŠNJI FOND SATI:        105 (3 sata tjedno)
NASTAVNIK:                 Ružica Jauk

ZADAĆE
Iz jezičnih sadržaja
- upoznati glasovni i akcentski sustav, izgovor, pismo i ortografiju latinskog jezika
- uputiti na uočavanje razlika i sličnosti u gramatičkim kategorijama latinskog jezika prema hrvatskim
     i stranim jezicima koje učenici uče
- usvajati, uvježbati osobitosti latinske gramatike

Iz civilizacijskih sadržaja
- upoznati mitsku povijest Rima, razvoj, građevine, život grada
- upoznati povijesne sklopove, ustroj rimske vlasti, kraljevstvo, početak Republike

SADRŽAJI
Jezični sadržaji
- glasovni sustav, akcent, pismo i pravopis (5)
- nominalni sustav, pridjevi, prilozi, deklinacije, osobitosti u deklinacijama (20)
- komparacija pridjeva (5)
- indikativ aktivni i pasivni prezentske osnove (10)
- indikativ aktivni perfektne osnove(5)
- imperativi (1)
- infinitivi(1)
- participi, složena pasivna vremena (5)
- glagol esse sa složenicama, glagoli volo nolo malo (3)
- deponentni semideponentni i bezlični glagoli (3)
- zamjenice (10)
- brojevi i prijedlozi (4)
- konjunktivi (5)
- sintaksa - dijelovi rečenice, jednostavne rečenice - vrste jednostavnih rečenica (10)

Civilizacijski sadržaji (15)
- nastanak Rima, najstarija mitska povijest Rima
- građevine u Rimu
- svakodnevni život u Rimu
- početak Republike
- ustroj rimske republikanske vlasti
- ratovi na Istoku, ratovi s Ilirima
- Cursus honorum
- naša zemlja u rimskoj povijesti
- ekonomija rimske države
- grčka kolonizacija Jadrana


RAZRED:                         prvi opći


                                                                                                    25
GODIŠNJI FOND SATI:              70 (2 sata tjedno)
NASTAVNIK:                       Ružica Jauk

ZADAĆE
Iz jezičnih sadržaja
- upoznati glasovni i akcentski sustav, izgovor, pismo i ortografiju latinskog jezika
- uputiti na uočavanje razlika i sličnosti u gramatičkim kategorijama latinskog jezika prema hrvatskim
     i stranim jezicima koje učenici uče
- usvajati, uvježbati osobitosti latinske gramatike
Iz civilizacijskih sadržaja
- upoznati mitsku povijest Rima, razvoj, građevine, život grada
- upoznati povijesne sklopove, ustroj rimske vlasti, kraljevstvo, početak Republike

SADRŽAJI
Jezični sadržaji
- glasovni sustav, akcent, pismo i pravopis (3)
- nominalni sustav, pridjevi, prilozi, deklinacije, osobitosti u deklinacijama (20)
- komparacija pridjeva ( 5)
- indikativ aktivni i pasivni prezentske osnove (10)
- imperativi (2)
- infinitivi (1)
- participi, složena pasivna vremena (5)
- zamjenice (10)
- brojevi i prijedlozi (5)
- dijelovi rečenice (2)
- jednostavne rečenice (1)
- vrste jednostavnih rečenica (2)

Civilizacijski sadržaji
- nastanak Rima, najstarija mitska povijest Rima
- građevine u Rimu
- svakodnevni život u Rimu
- početak Republike
- ustroj rimske republikanske vlasti
- ratovi na Istoku, ratovi s Ilirima
- Cursus honorum
- naša zemlja u rimskoj povijesti
- ekonomija rimske države
- grčka kolonizacija Jadrana

RAZRED:     drugi klasični
GODIŠNJI FOND SATI: 105 (3 sata tjedno)
NASTAVNIK: Ružica Jauk

ZADAĆE
Iz jezičnih sadržaja
- usvajati daljnje osobitosti latinske gramatike – glagolski načini, perifrastične konjugacije, konstrukcije,
     sintaksa, zavisnosložene rečenice,
- uvježbavati pristup tekstu kao nositelju obavijesti, prijevodi.
Iz književnoteorijskih sadržaja
- upoznati književne vrste – historiografija, ostala proza,
- uvesti lektiru
- upoznati osnove i pregled rimske književnosti
Iz civilizacijskih sadržaja
- povijesna zbivanja do Cezara



                                                                                                        26
SADRŽAJI

Jezični sadržaji
- nepravilni glagoli (eo, volo, memini…) (10)
- glagolska imena (gerund, gerundiv, supin) (5)
- perifrastične konjugacije (5)
- elementi sintakse padeža (10)
- konstrukcije s infinitivom ( ak., nom.) (5)
- ablativ apsolutni (5)
- sintaksa rečenica (40)
- upravni i neupravni govor (5)

Tekstovi
Novum Testamentum
Fedro: Basne
   Ova dva odabira javljaju se uz passim, uz obrađivanje gramatičkih kategorija u prvom polugodištu. Sljedeći
se tekstovi čitaju uz obradu sintaktičkih sadržaja u drugom polugodištu:

Salustije:       Katilinin rat, odabir
Cezar:           Građanski rat (dijelovi o našim krajevima)
Ciceron:         Pisma

Lektira:
hrvatska:        A.G. Schwab: Najljepše priče klasične starine
latinska:        Sv. Jeronim, Vulgata

Književnoteorijski sadržaji:
   - historiografija kao književna vrsta, ostale vrste proze

Civilizacijski sadržaji: (20)
     Punski ratovi i zbivanja nakon punskih ratova do početka prvog stoljeća, pojava Cezara i Cicerona na pol.
pozornici, zbivanja do Katilinine urote i same urote, grad Rim (građevine, antički Rim danas), svakodnevni život
Rimljana (osobito izobrazba i trgovina), Rimljani u našim krajevima, veze rimske mitologije s grčkom,
utjecaj kršćanstva na književnost i kulturu.


RAZRED:     drugi opći
GODIŠNJI FOND SATI: 70 (2 sata tjedno)
NASTAVNIK: Ružica Jauk

ZADAĆE
Iz jezičnih sadržaja
- usvajati daljnje osobitosti latinske gramatike (glagolski načini, perifrastične konjugacije,
     konstrukcije, sintaksa, zavisnosložene rečenice),
- uvježbavati pristup tekstu kao nositelju obavijesti, prijevodi.
Iz književnoteorijskih i civilizacijskih sadržaja
- rimska književnost, mitologija i rimska religija, filozofija morala, tradicija Vulgate,
 hrvatske zemlje - Stari vijek, hrvatski latinitet.

SADRŽAJI
Jezični sadržaji
- nepravilni i nepotpuni glagoli (10)
- deponentni, semideponentni i bezlični glagoli (5)
- vremena participske osnove (5)
- konjuktiv (5)
- glagolska imena (5)


                                                                                                      27
- perifrastične konjugacije (5)
- elementi sintakse padeža (5)
- konstrukcije s infinitivom (5)
- ablativ apsolutni (2)
- zavisnosložene rečenice (20)
- upravni i neupravni govor (3)
Civilizacijski sadržaji
- posljednja stoljeća carstva
- rimska književnost
- mitologija i rimska religija
- antičko doba u hrvatskim zemljama


RAZRED:     treći klasični
GODIŠNJI FOND SATI: 105 (3 sata tjedno)
NASTAVNIK: Ružica Jauk


ZADAĆE
Iz jezičnih sadržaja
- uvoditi jezične i stilske analize teksta,
Iz književno teorijskih sadržaja
-    rimska književnost (5)
- osnove antičke retorike
- književne vrste - lirika, epika, drama (komedija)
- uputiti u odnose grčke i rimske književnosti
- osnove kvantitativne versifikacije, heksametar i elegijski distih
Iz civilizacijskih sadržaja
- pratiti povijesni razvoj – Principat, pax Augusta, početak Rimskog Carstva,
- rimska religija, mitologija, kalendar

SADRŽAJI
Jezični sadržaji
- red riječi, period, red rečenica,
- attractio modorum
- višestruke zavisnosložene rečenice
- tropi i figure
- vrste izričaja (koma, kolon, period)
- vrste perioda
- retorika
- jezični standard, književni jezik
- osobitosti stila pisaca

Tekstovi:
Gaj Julije Cezar: Zapisi o galskom ratu (20)
Gaj Salustije Krisp: O Katilininoj uroti (10)
Marko Tulije Ciceron: Protiv Katiline (20)
Publije Ovidije Nazon: Metamorfoze i Tristia (25)
Publije Vergilije Maron: Eneida (25)

Lektira:
Gaj Julije Cezar: Zapisi o galskom ratu (analiza i prijevod izabranih dijelova)
Gaj Salustije Krisp: Jugurtin rat (original)
Marko Tulije Ciceron: Govor za pjesnika Arhiju
Publije Ovidije Nazon: Metamorfoze ( priče iz mitologije kojima se bavi Ovidije)



                                                                                   28
Publije Vergilije Maron: Eneida (izbor na hr. jeziku)

Civilizacijski sadržaji
         Principat i Pax Augusta, rimska religija i mitologija, kalendar, početak Rimskog Carstva .


RAZRED: četvrti klasični
GODIŠNJI FOND SATI: 96 (3 sata tjedno)
NASTAVNIK: Ružica Jauk

ZADAĆE
Iz jezičnih sadržaja
- produbiti jezične i stilske analize teksta
- uputiti u dijakronijski razvoj jezika
- pripremiti učenika za pribavljanje i klasiranje podataka, za suradnju s ostalim predmetima
Iz književnoteorijskih i civilizacijskih sadržaja
- uvesti u pregled latinske književnosti do novog vijeka
- staviti u odnose i istaknuti utjecaje antika - latinizam, europski latinizam – hrvatski latinizam
- istaknuti hrvatske latiniste u književnosti, filozofiji, prirodnim znanostima

SADRŽAJI
Jezični sadržaji
Osnove dijakronijskog razvoja latinskog jezika.
Tekstovi:
Gaj Valerije Katul. Pjesme (15)
Kvint Horacije Flak: Pjesme i Satire (20)
Gaj Valerije Marcijal: Epigrami (10)
Kornelije Tacit: Anali (15)
Gaj Svetonije Trankvil: O životu careva (5)
Gaj Plinije Mlađi:Pisma (10)
Aurelije Augustin: Ispovijesti (10)
Ivan Česmički: Elegije i epigrami (4)
Marko Marulić: Davidijada (4)
Rajmund Kunić: Epigrami (3)
Književnoteorijski sadržaji
Rimska filozofija kao posrednik između srednjeg vijeka i grčke filozofije, drama u Rimu, srebrno doba
rimske književnosti, propadanje rimske književnosti i pojava latinske, crkveni oci i ciceronizam,
književne vrste i rodovi u latinizmu i njihova veza s antikom, utjecaj antike na latinizam i preko njega na
književnosti na narodnim jezicima, hrvatski latinizam u svijetu europskog latinizma i kao zasebni dio
hrvatske književnosti.
Lektira
Gaj Valerije Katul: Pjesme, izbor
Gaj Svetonije Trankvil: O životu careva, izbor
Aurelije Augustin: Ispovijesti, izbor
Marko Marulić: Davidijada, izbor

Civilizacijski sadržaji
Rimsko Carstvo i njegov pad, kulturni i civilizacijski utjecaj Rimskog Carstva na formiranje
srednjovjekovne Europe.

  UDŽBENIK I PRIRUČNICI:Salopek-Šešelj-Škiljan: Orbis Romanus 1, Profil, Zg., 1997.
                        Salopek-Šešelj-Škiljan: Orbis Romanus 2, Profil, Zg., 1997.


                                  Gortan-Gorski-Pauš: Latinska gramatika, ŠK., Zg., 1987.
                                  Sabadoš-Zmajlović: Anthologia Latina, ŠK, Zg., 1952.



                                                                                                         29
                                     Vratović: Povijest svjetske književnosti, vol. II, Mladost, Zagreb, 1977.
                                     Flašar: Pregled rimske književnosti, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
                                     Lisičar: Grci i Rimljani, ŠK., Zg., 1971.
                                     Smičiklas – Žganjer , Chrestomathia Latina I, Školska knjiga , Zagreb,
                                     Romac, Minerva- florilegij latinskog jezika, Latina et Graeca Zagreb, 1978.




             5.3.5    Okvirni plan rada za GRČKI JEZIK


OKVIRNI PLAN GRČKOG JEZIKA – PRVA GODINA UČENJA – 105 sati godišnje

NASTAVNIK: Darko Dugac, prof.

Literatura: 1. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Grčka vježbenica, ŠK, Zagreb, 2005..
            2. Martinić-Jerčić, Matković: Prometej, ŠK, Zagreb, 2007.




Nastavne cjeline - teme               Obvezni zadaci                      Neobvezni zadaci


FONETIKA I FONOLOGIJA                 - uvježbati sustav grčkog           - usvojiti pravila o naglašavnju
                                      alfabeta (izgovor i pismo)          enklitika
- glasovni sustav, akcent, pismo
i pravopis (10 sati)                  - usvojiti fonetski sustav          - poznavati glasovne promjene
                                                                          (metateza kvantitete, disimilacija,
                                      - usvojiti pravila o naglašavanju   asimilacija)
                                      riječi
                                                                          - objasniti prijevoj

MORFOLOGIJA                           - poznavati vrste riječi            - upoznati osnove
                                                                          indoeuropeistike (komparativna
- nominalni sustav: o deklinacija,    - objasniti gramatičke kategorije   gramatika)
a deklinacija, u pregledu             nominalnog i glagolskog sustava
stegnuta i atička deklinacija,                                            - naučiti razlikovati gramatički i
guturalne, labijalne i dentalne       - usvojiti deklinaciju imena        prirodni rod imenica
osnove, likvidne osnove, -nt-
osnove,sigmatske osnove,                                                  - usvojiti slabije zastupljene
                                      - usvojiti tematsku i atematsku
vokalske osnove (30 sati)             konjugaciju (osnove prezenta)       deklinacije (stegnuta, atička)

- pridjevi i oni s osobitom                                               - naučiti osobitosti komparacije
                                      - usvojiti komparaciju pridjeva i
deklinacijom (5 sati)                                                     pridjeva
                                      priloga

- komparacija pridjeva i u
pregledu prilozi (5 sati)

- razrada glagolskog sustava:

osnove (posebno tvorba
prezentske i razlika prezentske i



                                                                                                               30
OKVIRNI PLAN GRČKOG JEZIKA – PRVA GODINA UČENJA – 105 sati godišnje

NASTAVNIK: Darko Dugac, prof.

Literatura: 1. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Grčka vježbenica, ŠK, Zagreb, 2005..
             2. Martinić-Jerčić, Matković: Prometej, ŠK, Zagreb, 2007.




glagolske), formanti, nastavci,
augment, reduplikacija,
karakteristični vokali (10 sati)

- prezent – glagoli na w i na mi,
svi načini (20 sati)

- prezent – stegnuti glagoli:
pravila stezanja (5 sati)

- zamjenice (15 sati)

- brojevi i prijedlozi u pregledu (5
sati)




OKVIRNI PLAN GRČKOG JEZIKA – DRUGA GODINA UČENJA – 105 sati godišnje

NASTAVNIK: Darko Dugac, prof.

Nastavne cjeline – teme                Obvezni zadaci                      Neobvezni zadaci

FONETIKA I FONOLOGIJA                  - sistematizirati osnovna pravila   - prepoznati elemente historijske
                                       fonologije i fonetike               gramatike
(uz morfologiju)
                                       - poznavati glasovne promjene
                                       (disimilacija aspirata)

MORFOLOGIJA                            - svladati gramatičke kategorije    - prepoznati u tekstu glagolski
                                       glagolskog sustava                  pridjev
- futur aktivni i medijalni (5 sati)
                                   - usvojiti tematsku i atematsku
- konfektum: jaki tematski aktivni konjugaciju (osnove futura,
i medijalni -k- konfektum, jaki    konfektuma i perfekta)
atematski aktivni i slabi tematski
aktivni i medijalni konfektum (20
sati)




                                                                                                             31
OKVIRNI PLAN GRČKOG JEZIKA – DRUGA GODINA UČENJA – 105 sati godišnje

NASTAVNIK: Darko Dugac, prof.


- perfekt: jaki i slabi aktivni,
mediopasivni perfekt (20 sati)

- pasiv: konfektum jaki i slabi
mediopasivni (20 sati)

- glagolski pridjevi, samo tvorba i
značenje (5 sati)

- nepravilni glagoli (10 sati)

SINTAKSA                              - prepoznati funkciju participa u   - na tekstu uočiti osobitosti
                                      rečenici                            sintakse padeža
- elementi sintakse padeža (10
sati)                                 - usvojiti opća pravila za
                                      konstrukcije s infinitivom
- predikativni, adverbijalni i
apsolutni particip (5 sati)           - odrediti vrste zavisno-složenih
                                      rečenica
- konstrukcije s infinitivom –
zavisnosložene rečenice, period,
neupravni govor (10 sati)




                                                                                                          32
OKVIRNI PLAN GRČKOG JEZIKA – TREĆA GODINA UČENJA – 105 sati godišnje

NASTAVNIK: Darko Dugac, prof.
Literatura: 1. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Grčka vježbenica, ŠK, Zagreb, 2005.
            2. Martinić-Jerčić, Matković: Prometej, 2007.
            3. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Chrestomathia Graeca, ŠK, Zagreb, 1997.
            4. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Anthologia Graeca, ŠK, Zagreb, 1997.




Nastavne cjeline – teme          Obvezni zadaci                          Neobvezni zadaci

NOVI ZAVJET – odabir (20 sati)   - usvojiti kompletni sustav             - pročitati odabrane tekstove
                                 zavisno-složenih rečenica               usporedno s čitanjem Vulgate

                                 - sistematizirati popis nepravilnih - uočiti sličnosti i razlike
                                 glagola                             sinoptičkih evanđelja

                                 - pročitati, analizirati i prevesti     - naučiti napamet neke
                                 tekst                                   novozavjetne i biblijske citate

                                 - uočiti na tekstu bitne
                                 karakteristike novozavjetnog
                                 grčkog

KSENOFONT                        - pročitati, gramatički analizirati i   - objasniti pojam memoarske
                                 prevesti tekst                          literature kroz usporedbu djela
Anabaza ili Uspomene o Sokratu                                           Ksenofonta i Cezara
(25 sati)                      - prepoznati stilske karakteristike
                               pisca

                                 - odrediti karakteristike književne
                                 vrste (historiografije)

                                 - poznavati biografiju pisca

                                 - poznavati povijesni kontekst
                                 djela

RETORIKA                         - poznavati periodizaciju grčke         - navesti najznačajnije
                                 književnosti                            predstavnike grčkog govorništva
DEMOSTEN
                                 - pročitati, gramatički analizirati i   - uočiti sličnosti i razlike u upotrebi
Govori – odabir (25 sati)        prevesti tekst                          stilskih sredstava između
                                                                         Demostena i Cicerona
                                 - uočiti glavne stilske osobitosti
                                 pisca                                   - usporediti antičko i moderno
                                                                         govorništvo
                                 - izložiti glavne principe antičke
                                                                         - samostalno održati jedan kratki



                                                                                                            33
OKVIRNI PLAN GRČKOG JEZIKA – TREĆA GODINA UČENJA – 105 sati godišnje

NASTAVNIK: Darko Dugac, prof.
Literatura: 1. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Grčka vježbenica, ŠK, Zagreb, 2005.
            2. Martinić-Jerčić, Matković: Prometej, 2007.
            3. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Chrestomathia Graeca, ŠK, Zagreb, 1997.
            4. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Anthologia Graeca, ŠK, Zagreb, 1997.




                                   retorike                            govor s temom po osobnom
                                                                       izboru
                                   - poznavati biografiju pisca

                                   - poznavati povijesno okruženje
                                   u kojem su djela nastala
                                   (političke prilike)

EPIKA                              - usvojiti osnove kvantitativne     - uočiti na tekstu razvojne stadije
                                   versifikacije (daktilski            jezika (historijska gramatika)
HOMER                              heksametar)
                                                                          - uočiti dijalektalne osobitosti
Ilijada i Odiseja – odabir (35 sati) - pročitati (skandirati), morfološki jezika
                                     i sintaktički analizirati tekst i
                                     prevesti                             - detaljnije proučiti zapise o
                                                                          arheološkim iskapanjima u Troji
                                     - uočiti na tekstu glavne
                                     karakteristike epske književnosti - na primjeru opisa Ahilejeva štita
                                     (ukrasni pridjevi, formule...)       opisati glavne značajke mikenske
                                                                          kulture
                                     - objasniti kompoziciju epa

                                   - poznavati biografske podatke o
                                   autoru

                                   - poznavati sadržaj epa

                                   - poznavati razvoj epike prije
                                   Homera

                                   - poznavati teorije o homerskom
                                   pitanju


RAZRED:     četvrti (IV.)
GODIŠNJI FOND SATI: 96 (3 sata tjedno)
NASTAVNIK: Ružica Jauk, prof.

Ciljevi i zadaci programa:
- uputiti učenike u dijalektalne osobine i razvoj jezika
- uputiti učenike u književne vrste s osnovnim značajkama lirike, historiografije,
    drame i filozofije


                                                                                                        34
-   usvojiti osnove kvantitativne versifikacije (jampski trimetar, alkejska i safička strofa)
-   analizirati filozofske tekstove
-   pratiti razvoj državnog sustava, kulture, te vojnog ustroja
-   upozoriti na povezivanje nastavnog gradiva s nastavom hrvatskog jezika, latinskog jezika, povijesti i
    umjetnosti te filozofijom
-   upozoriti na utjecaj grčkih trageda u hrvatskoj i svjetskoj književnosti
-   dati pregled helenizma
-   raditi na osamostaljenju učenika u uporabi izvora znanja o jeziku: priručnika, rječnika, u prijevodima
    i lektiri, te u izradi seminarskog rada
-   upoznati učenike s kulturom Grčke pod makedonskom i rimskom vlašću

Nastavne cjeline:
- grčka lirika – Mimnermo, Arhiloh, Alkej, Sapfo (10)
- grčka historiografija – Herodot, Povijest (20)
- grčka filozofija – Heraklit (5) ; Platon, Protagora (10) ; Aristotel, Poetika (6)
- grčka tragedija – Eshil, Okovani Prometej (15); Sofoklo, Antigona (15); Euripid, Medeja (15)

Literatura:
1. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Grčka vježbenica, ŠK, Zagreb, 2005.
2. Martinić-Jerčić, Matković: Prometej, ŠK, 2007.
3. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Chrestomathia Graeca, ŠK, Zagreb, 1997.
4. Sabadoš, Sironić, Zmajlović: Anthologia Graeca, ŠK, Zagreb, 1997.



Matematičko područje

OPIS PODRUČJA

U društvu utemeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritički misliti o složenim
temama, tumačiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi
utemeljene odluke u svakodnevnomu životu, rješavati različite probleme, učinkovito
primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja.
Budući da matematika izučava kvantitativne odnose, strukturu, oblike i prostor, pravilnosti i
zakonitosti, analizira slučajne pojave, promatra i opisuje promjene u različitim kontekstima te
daje precizan simbolički jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje,
tumačenje i posredovanje ideja, matematičko obrazovanje učenicima omogućuje
stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, načina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i korisno
sudjelovanje u takvu društvu.
Poučavanje i učenje matematike uključuje stjecanje znanja, vještina i sposobnosti
računanja, procjenjivanja te logičkoga i prostornoga mišljenja. Matematički pristup
problemima obuhvaća odabir i pravilnu primjenu osnovnih matematičkih vještina, otkrivanje
pravilnosti u oblicima i brojevima, izradbu modela, tumačenje podataka te prepoznavanje i
razmjenjivanje s njima povezanih ideja. Rješavanje matematičkih problema zahtijeva
kreativnost i sustavan pristup, što igra glavnu ulogu u izumima (inovacijama) te znanstvenim i
tehničkim otkrićima.
Matematičko obrazovanje učenicima omogućuje postavljanje i rješavanje matematičkih
problema, potičući ih pritom na istraživanje, sustavnost, kreativnost, korištenje informacijama
iz različitih izvora, samostalnost i ustrajnost. Svi učenici mogu i trebaju iskusiti uspjeh u
matematičkim aktivnostima. Učeći matematiku, steći će samopouzdanje i sigurnost u
upotrebi brojeva i razviti vještine mjerenja, konstruiranja i prostornoga zora. Naučit će
prikupljati, organizirati i tumačiti podatke, upotrebljavati matematički jezik i prikaze,


                                                                                                       35
generalizirati iz uočenih pravilnosti i veza te apstraktno misliti. Postat će aktivni sudionici u
procesu učenja i tako se osposobiti za cjeloživotno učenje.
Tijekom matematičkoga obrazovanja učenici će uvidjeti važnost matematike u svojim
životima, steći uvid u povijesni razvoj ove znanosti te spoznati njezinu ulogu i važnost u
društvu tijekom prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. U nastavnomu će procesu nove
matematičke koncepte, prikaze, vještine i procese povezivati s već poznatima, s kojima
imaju iskustva i koje znaju rabiti. Bavit će se matematičkim problemima koji proizlaze iz
svakodnevnih, stvarnih i smislenih situacija i time uspostaviti poveznice između matematike i
svakodnevnoga života te drugih područja odgoja, obrazovanja i ljudske djelatnosti. Imat će
prilike primijeniti matematiku u proširivanju i primjeni vlastitih znanja, vještina i sposobnosti.
Primjerene matematičke aktivnosti i istraživanja izvodit će samostalno i skupno (suradnički),
što će ih osposobiti za pristup problemima koji uključuju primjenu matematike u raznolikim
kontekstima.

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJA
Učenici će:
    usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjeti
       matematičke odnose i veze
    biti osposobljeni za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike u
       različitim kontekstima, uključujući i svijet rada
    razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te
       svijest o svojim matematičkim postignućima
    prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi,
       umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva
    biti osposobljeni za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje
    učinkovito komunicirati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim
       prikazima
    učinkovito primjenjivati tehnologiju
    steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja.


I. MATEMATIČKI PROCESI
1. Prikazivanje i komunikacija
Učenici će:
     organizirano prikazati matematičke objekte, ideje, postupke i rješenja riječima, slikama,
     crtežima, maketama, dijagramima, grafovima, listama, tablicama, brojevima,
       simbolima i misaono
     odabrati i primijeniti prikladan prikaz u skladu sa situacijom i namjerom, povezati
       različite prikaze i prelaziti s jednih na druge
     prikupiti i protumačiti informacije primjerena matematičkoga sadržaja iz raznovrsnih
       izvora
     izraziti ideje, rezultate i znanje jasnim, preciznim i sažetim govornim i matematičkim
       jezikom na različite načine (usmeno, pisano, vizualno i dr.)
     raditi u skupinama uz razmjenu i sučeljavanje ideja, mišljenja i stavova.
91
2. Povezivanje


                                                                                                36
Učenici će:
    uspostaviti i razumjeti veze i odnose među matematičkim objektima, idejama,
    pojmovima, prikazima i postupcima te oblikovati cjeline njihovim nadovezivanjem
       povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim životom u kući i zajednici te
       na radnomu mjestu i drugim odgojno-obrazovnim područjima
    usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema zadanom ili izabranom
       kriteriju.

3. Logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje
Učenici će:
     postavljati matematici svojstvena pitanja (Postoji li? Ako postoji, koliko? Kako ćemo
       ih pronaći? Zbog čega? i slična) te stvarati i istraživati na njima zasnovane
       matematičke pretpostavke
     obrazložiti odabir matematičkih postupaka i utvrditi smislenost dobivenoga rezultata
       pratiti, stvarati i vrjednovati lance matematičkih argumenata različitih vrsta te
       primjenjivati analogiju, generalizaciju i specijalizaciju
     prepoznati logičko zaključivanje i matematički dokaz kao ključne vidove matematike
     kreativno, kritički i fleksibilno misliti
     prepoznati utjecaj ljudskih čimbenika i vlastitih uvjerenja na zaključivanje.

4. Rješavanje problema i matematičko modeliranje
Učenici će:
     postaviti i analizirati problem, isplanirati njegovo rješavanje odabirom odgovarajućih
       matematičkih pojmova i postupaka, riješiti ga, te protumačiti i vrjednovati rješenje i
       postupak
     modelirati situacije i procese iz drugih odgojno-obrazovnih područja te
       svakodnevnoga osobnoga, profesionalnoga i društvenoga života
     izgrađivati novo matematičko znanje rješavanjem problema i modeliranjem situacija.

5. Primjena tehnologije
Učenici će:
     istraživati i analizirati matematičke ideje, eksperimentirati s njima te provjeravati
       pretpostavke pomoću džepnih računala i raznovrsnih računalnih programa, naročito
       programa dinamične geometrije i programa za izradbu proračunskih tablica
     razložno i učinkovito rabiti džepno računalo za računanje i tehnologiju za prikupljanje,
       organiziranje, prikazivanje, predstavljanje i razmjenu podataka i informacija, za
       rješavanje problema i modeliranje te u situacijama kojima su u središtu zanimanja
       matematičke ideje (radi rasterećivanja od računanja i grafičkoga prikazivanja)
     razumjeti prednosti i nedostatke primjene tehnologije.




                                                                                            37
            5.3.6    Okvirni plan rada MATEMATIKE

PRVI RAZRED - klasična gimnazija
PROFESOR: Tamara Stipčić Jelenović, prof
GODIŠNJI FOND SATI: 140
TJEDNI FOND SATI: 4
BROJ TJEDANA: 35

         Osnovni program iz matematike za prvi razred gimnazije - klasični smjer (I.k) obuhvaća 4 sata
matematike tjedno, tj. ukupno 135 sati godišnje, ostvareno u 35 tjedna nastave.
Plan i program obuhvaća :
         - REALNI BROJEVI                                                                       (17)
         - POTENCIJE I ALGEBARSKI IZRAZI                                                        (27)
         - UREĐAJ NA SKUPU REALNIH BROJEVA                                                      (19)
         - KOORDINATNI SUSTAV U RAVNINI                                                         (21)
         - SUKLADNOST I SLIČNOST                                                                (29)
         - KORIJENI I POTENCIJE                                                                 (12)
         - KRUŽNICA I KRUG                                                                      (15)

        Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog
znanja vršit će se usmenim i pismenim putem. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda
demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja. Koristit
će se i metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i
dedukcije, te metoda matematičke analize i sinteze.
Zadaci nastave matematike: usvojiti, uvježbati i sistematizirati gradivo vezano uz zadane komplekse.
Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo,
LCD projektor...

Obavezna učenička literatura je:
B. Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 1. razred gimnazije( 1.i 2. dio )
B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za prvi razred gimnazije

DRUGI RAZRED – klasična gimnazija.
PROFESOR: Tamara Stipčić Jelenović, prof.
GODIŠNJI FOND SATI: 140
TJEDNI FOND SATI: 4
BROJ TJEDANA: 35

Osnovni program iz matematike za drugi razred opće gimnazije – sportaši (II. s) obuhvaća 4 sata
matematike tjedno, tj. ukupno 140 sati godišnje, ostvareno u 35 tjedana nastave. Plan i program
obuhvaća:
                          SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA                                             (12 sati)
                          KVADRATNU JEDNADŽBU                                                  (18 sati)
                          POLINOM DRUGOG STUPNJA I NJEGOV GRAF                                 (18 sati)
                         TRIGONOMETRIJU PRAVOKUTNOG TROKUTA                                    (17 sati)
                          EKSPONENCIJALNE I LOGARITAMSKE FUNKCIJE                              (25 sati)
                          GEOMETRIJU PROSTORA                                                  (20 sati)
                          POLIEDRI I ROTACIJSKA TIJELA                                         (30 sati)

         Nastava matematike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s kompleksnim brojevima
koji im trebaju pomoći pri stjecanju umijeća rješavanja kvadratnih jednadžbi i nekih jednadžbi koje se
svode na kvadratne.Cilj je i proširiti pojam funkcije (za što je pogodna kvadratna funkcija), ovladati
osnovnim znanjima o trigonometrijskim funkcijama koje učenicima trebaju pri rješavanju planimetrijskih
zadataka, steći vještine u primjeni eksponencijalne i logaritamske funkcije, učenicima uz pomoć
geometrije prostora približiti trodimenzionalni prostor, te ovladati umijećem rješavanja praktičnih
zadataka u kojima razvijaju prostorni zor i sposobnost crtanja i skiciranja tijela u ravnini.



                                                                                                      38
Zadaci nastave su rješavati zadatke vezane uz površinu kruga i kružnog isječka, odnosno duljinu
kružnice i kružnog luka; ovladati računskim operacijama s kompleksnim brojevima; rješavati kvadratne
jednadžbe u standardnom i nestandardnom obliku, diskutirati rješenja kvadratne jednadžbe, upotrijebiti
Vieteove formule; crtati graf kvadratne funkcije, naučiti rješavati kvadratnu nejednadžbu i sustav
kvadratnih nejednadžbi; upotrebljavati trigonometrijske funkcije pri rješavanju pravokutnog trokuta;
rješavati eksponencijalne i logaritamske funkcije; poopćiti i proširiti znanjeučenika o međusobnom
odnosu točaka, pravaca i ravnina u prostoru; izračunati oplošje i volumen ili drugu nepoznatu veličinu
za zadano tijelo.
Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo,
LCD projektor......

Obavezna učenička literatura je:
N. Elezović,B. Dakić: Udžbenik i zbirka zadataka za II. razred gimnazije ( 1.i 2. dio )
B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za drugi razred gimnazije


TREĆI RAZRED – klasična gimnazija
PROFESOR: Sonja Lanc, prof.
GODIŠNJI FOND SATI: 105
TJEDNI FOND SATI: 3
BROJ TJEDANA: 35

      Osnovni program iz matematike za treći razred opće gimnazije - sportaši (III.s) obuhvaća 3 sata
matematike tjedno, tj. ukupno 105 sati godišnje, ostvareno u 35 tjedana nastave.

         Plan i program obuhvaća: TRIGONOMETRIJU                                                 (65 sata)
                                     VEKTORE                                                      (14 sati)
                                     ANALITIČKU GEOMETRIJU RAVNINE                                (26 sati)
         Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog
znanja vršit će se usmenim i pismenim putem. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda
demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja. Koristit
će se i metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i
dedukcije, te metoda matematičke analize i sinteze.
         Nastava matematike ove školske godine ima za cilj upoznati učenike s brojevnom kružnicom
kako bi najprije mogli usvojiti gradivo vezano uz trigonometrijske funkcije i njihove vrijednosti, te uz
grafove trigonometrijskih funkcija, a sve to u svrhu što bržeg svladavanja primjene trigonometrije,
odnosno trigonometrijskih jednadžbi i nejednadžbi. Nastava matematike kao cilj ima i steći osnovna
znanja o vektorima, koordinatizaciji vektora, kružnici, elipsi, hiperboli, paraboli, usvojiti jednadžbu
tangente i normale krivulja drugog reda.
         Prvi dio nastavne godine započinje gradivom iz drugog razreda,s dijelom stereometrije, oplošja
i obujmi geometrijskih tijela od piramide nadalje (nisam stigla obraditi prošle godine).
         Zadaci nastave matematike: usvojiti, uvježbati i sistematizirati gradivo vezano uz
trigonometrijske funkcije, odnosno trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe, vektore, pravac,tj. krivulje
drugog reda.
Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo,
LCD projektor......

Obavezna učenička literatura je:
B. Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 2. razred gimnazije (2. dio)

B. Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 3. razred gimnazije (1.i 2. dio)
B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za treći razred gimnazije




                                                                                                        39
ČETVRTI RAZRED – klasična gimnazija
PROFESOR: Tamara Stipčić Jelenović, prof.
GODIŠNJI FOND SATI: 96
TJEDNI FOND SATI: 3
BROJ TJEDANA: 32

   Osnovni program iz matematike za četvrti razred klasične gimnazije (IV. k) obuhvaća 3 sata
matematike tjedno u 32 tjedana nastave. Ukupno 96 sati godišnje.
      Plan i program obuhvaća: BROJEVE                                                           (18 sati)
                                   NIZOVE                                                        (18 sati)
                                   FUNKCIJE                                                      (17 sati)
                                   DERIVACIJE                                                    (24 sati)
                                  INTEGRALE                                                      (19 sati)
   Nastavno gradivo obrađivati će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera
usvojenog znanja vršiti će se usmenim i pismenim putem. Od nastavnih metoda koristiti će se :
metoda demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog
izlaganja. Koristiti će se i metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije,
metoda indukcije i dedukcije te metoda matematičke analize i sinteze.
     Predvidjela sam 6 pismenih provjera znanja tijekom školske godine.
     Na početku školske godine obradila bih u cca 10 sati krivulje drugog reda koje nisam stigla obraditi
u trećem razredu. To će ići na štetu kompleksa «integrali« koji se obrađuju na kraju godine.
Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo,
LCD projektor......

Obavezna učenička literatura je :
B. Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 4. razred gimnazije (1. i 2. dio)
B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za četvrti razred gimnazije




PRVI RAZRED – opća gimnazija
PROFESOR:Tamara Stipčić Jelenović, prof
GODIŠNJI FOND SATI: 140
TJEDNI FOND SATI:     4
BROJ TJEDANA:        35

  Osnovni program iz matematike za prvi razred opće gimnazije – sportaši (1S) obuhvaća 4
sata matematike tjedno u 35 tjedana nastave. Ukupno 140 sati godišnje.
         Plan i program obuhvaća:       REALNI BROJEVI                                       (17 sati)
                                       POTENCIJE I ALGEBARSKI IZRAZI                         (27 sati)
                                       UREĐAJ NA SKUPU REALNIH BROJEVA                       (19 sati)
                                       KOORDINATNI SUSTAV U RAVNINI                          (23 sati)
                                       SUKLADNOST I SLIČNOST                                 (29 sati)
                                       POTENCIJE I KORJENI                                    (11 sati)
                                       KRUŽNICA I KRUG, I PRAVILNI POLIGONI                  (14 sati)
  Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog
znanja vršit će se usmenim i pismenim putem. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda
demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja,
metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i dedukcije te
metoda matematičke analize i sinteze.

Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo,
LCD projektor......



                                                                                                       40
Obavezna učenička literatura je:
B. Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 1. razred gimnazije (1. i 2. dio)
B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za prvi razred gimnazije


DRUGI RAZRED – opća gimanzija
PROFESOR: Tamara Stipčić Jelenović, prof.
GODIŠNJI FOND SATI: 140
TJEDNI FOND SATI:     4
BROJ TJEDANA:        35

Osnovni program iz matematike za drugi razred opće gimnazije – sportaši (II.S) kao i klasične
gimnazije (II.K) obuhvaća 4 sata matematike tjedno u 35 tjedana nastave. Ukupno 140 sati godišnje
Plan i program obuhvaća:
                         SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA                                                (12 sati)
                         KVADRATNU JEDNADŽBU                                                     (18 sati)
                         POLINOM DRUGOG STUPNJA I NJEGOV GRAF                                    (18 sati)
                         TRIGONOMETRIJU PRAVOKUTNOG TROKUTA                                      (18 sati)
                         EKSPONENCIJALNE I LOGARITAMSKE FUNKCIJE                                 (24 sati)
                         GEOMETRIJU PROSTORA                                                     (20 sati)
                         POLIEDRE I ROTACIJSKA TIJELA                                            (30 sati)
  Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog
znanja vršit će se usmenim i pismenim putem. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda
demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja.
Koristit će se i metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i
dedukcije te metoda matematičke analize i sinteze.

Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo,
LCD projektor......

Obavezna učenička literatura je:
B. Dakić, N. Elezović : Udžbenik i zbirka zadataka za 2. razred gimnazije (1. i 2. dio)
B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za drugi razred gimnazije



TREĆI RAZRED – opća gimnazija
PROFESOR: Janja Linardić, prof.
GODIŠNJI FOND SATI: 105
TJEDNI FOND SATI:      3
BROJ TJEDANA:         35


Osnovni program iz matematike za treći razred opće gimnazije - sportaši (III.S) obuhvaća 3 sata
matematike tjedno u 35 tjedana nastave. Ukupno 105 sati godišnje.
Plan i program obuhvaća:
         TRIGONOMETRIJU
         VEKTORE
         ANALITIČKU GEOMETRIJU U RAVNINI
Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog znanja
vršit će se usmenim i pismenim putem. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda demonstracije,
metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja. Koristit će se i
metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i dedukcije te
metoda matematičke analize i sinteze.
         Nastava matematike ove školske godine ima za cilj upoznati učenike s brojevnom kružnicom
kako bi najprije mogli usvojiti gradivo vezano uz trigonometrijske funkcije i njihove vrijednosti, te uz
grafove trigonometrijskih funkcija, a sve to u svrhu što bržeg svladavanja primjene trigonometrije,


                                                                                                       41
odnosno trigonometrijskih jednadžbi i nejednadžbi. Nastava matematike kao cilj ima i steći osnovna
znanja o vektorima, koordinatizaciji vektora, kružnici, elipsi, hiperboli, paraboli, usvojiti jednadžbu
tangente i normale krivulja drugog reda.
         Zadaci nastave matematike: usvojiti, uvježbati i sistematizirati gradivo vezano uz
trigonometrijske funkcije, odnosno trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe, vektore, pravac, tj.
krivulje drugog reda.
Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo,
LCD projektor...

Obavezna učenička literatura je:
B. Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 3. razred gimnazije (1. i 2. dio)
B. Dakić: Zbirka zadataka s pismenih ispita za treći razred gimnazije


ČETVRTI RAZRED – opća gimnazija
PROFESOR: Janja Linardić, prof.
GODIŠNJI FOND SATI: 96
TJEDNI FOND SATI:     3
BROJ TJEDANA:       32

       Osnovni program iz matematike za četvrti razred opće gimnazije - sportaši (IV.S) obuhvaća 3
sata matematike tjedno, tj. ukupno 96 sati godišnje, ostvareno u 32 tjedna nastave.
       Plan i program obuhvaća:         BROJEVE
                                        NIZOVE
                                        FUNKCIJE
                                        DERIVACIJE
                                        INTEGRALE

         Nastavno gradivo obrađivat će se na satovima obrade, vježbe i utvrđivanja. Provjera usvojenog
znanja vršit će se usmenim i pismenim putem. Od nastavnih metoda koristit će se: metoda
demonstracije, metoda praktičnog rada, metoda crtanja, metoda razgovora i usmenog izlaganja. Koristit
će se i metoda uspoređivanja i analogije, metoda generalizacije i apstrakcije, metoda indukcije i
dedukcije, te metoda matematičke analize i sinteze.
         Prvi dio nastavne godine započinje gradivom iz trećeg razreda.
         Zadaci nastave matematike: usvojiti, uvježbati i sistematizirati gradivo vezano uz brojeve,
nizove, funkcije, derivacije i integrale.

Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo,
LCD projektor...

Obavezna učenička literatura je:
B. Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 3. razred gimnazije ( 2. dio)
B. Dakić, N. Elezović: Udžbenik i zbirka zadataka za 4. razred gimnazije (1. i 2. dio)
B. Dakić : Zbirka zadataka s pismenih ispita za četvrti razred gimnazije




Društveno- humanističko područje

Svrha je društveno-humanističkoga područja pridonijeti razvoju učenika kao samostalnih i
odgovornih osoba, pojedinaca i građana koji će biti sposobni razumjeti i kritički promišljati
položaj i ulogu čovjeka u suvremenomu svijetu te zauzeto sudjelovati u društvenomu,
kulturnomu, gospodarskomu i političkomu razvoju vlastitoga društva, s posebnom
odgovornošću za njegov demokratski razvoj.


                                                                                                      42
U okviru društveno-humanističkoga područja učenici se bave osobnim, društvenim,
gospodarskim, političkim, kulturnim, religijskim i etičko-moralnim pitanjima čovjekova života
i društva u različitim vremenima i na različitim prostorima.
U društveno-humanističkomu području učenici se upoznaju sa sadržajima koji pridonose
razumijevanju uvjeta života i rada u prošlosti i sadašnjosti kako bi se osposobili za život i rad u
budućnosti. Uče o ljudima, odnosima među njima, odnosu ljudi prema svijetu koji ih okružuje,
o kulturnomu razvoju čovjeka i društva. Proučavaju i vrjednuju prošle i sadašnje događaje,
razmatraju pitanja vezana za postizanje pravednih i mirotvornih međuljudskih odnosa,
društvenih odnosa, međunarodnoga poretka i socijalno-gospodarske sigurnosti. Razmatraju
pitanja o društvenim sustavima, društvenim strukturama, gospodarskim i političkim poredcima,
europskim integracijama i globalizacijskim procesima.
Odgajaju se za vrjednovanje i čuvanje prirodne, materijalne, duhovne, povijesne i kulturne
baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta te vrjednovanje i čuvanje europske i
svjetske kulturne baštine. Upoznaju etičko-moralne vrijednosti, vjerske i kulturne tradicije i
vrijednosne sustave, osobito kršćanstvo, ali i druge religije te nereligijske svjetonazore – sve
što tvori civilizacijski i etički temelj Europe.
Proučavaju zakonitosti u prostornim odnosima, prostorna ustrojstva i osposobljuju se za
čuvanje i unaprjeđivanje okoliša. Bave se pitanjima identiteta, spolnosti, očuvanja i
unapređivanja vlastitoga zdravlja i zajedničkoga života u školi, obitelji i društvu. Proučavaju
pitanja različitosti i jednakopravnosti pojedinaca, spolova, kultura, rasa, vjera, siromašnih i
bogatih. Znanje, sposobnosti i vrijednosti stečene unutar društveno-humanističkoga područja
predstavljaju temelj za učenikov odgovoran odnos prema samome sebi, prema drugima i prema
svemu što ga okružuje. Ta znanja, sposobnosti i vrijednosti pomažu u oblikovanju vlastitoga
identiteta u vremenu velikih promjena i pluralizma, u razumijevanju i poštivanju drugih i
drugačijih te za djelatno i odgovorno sudjelovanje u društvenomu životu.


ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJA
Učenici će:
    usvojiti znanja o društvenim odnosima i pojavama, o društvenim i prostornim
       strukturama i kontekstu u prošlosti i sadašnjosti te promišljati o njihovu značenju za
       budućnost
    upoznati i znati objasniti svoj odnos prema drugima, odnose među ljudima, odnose
       ljudi prema svijetu koji ih okružuje, društveni, kulturni, gospodarski i politički razvoj
       čovjeka i društva
    razviti sposobnost tumačenja društveno-geografskih pojava i procesa na mjesnoj,
       pokrajinskoj, nacionalnoj i svjetskoj razini
    steći znanja i sposobnost kritičkoga prosuđivanja o razvoju hrvatskoga društva i
       njegova položaja u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa
    razviti valjan odnos prema radu te usvojiti znanja, vještine, sposobnosti i vrijednosti
       koje omogućuju preuzimanje uloga i odgovornosti u osobnomu, obiteljskomu i
       javnomu djelovanju, posebice u zalaganju za demokratski razvoj društva
    razviti kritičko promišljanje vlastitoga djelovanja u društvu te steći znanja, vještine,
       sposobnosti i stavove koji pogoduju razvoju poduzetnosti i stvaralaštva
    razviti samopouzdanje i sigurnost u osobne sposobnosti i identitet te razviti sposobnost
       uravnoteženoga odnosa prema vlastitomu i zajedničkomu dobru



                                                                                                43
       upoznati temeljne životne i religijsko-etičke poglede i razumjeti njihovu zavisnost o
        vremenu i kulturi te moći izraziti, objasniti i razvijati svoje stavove u skladu s vlastitim
        vjerskim, etičko-moralnim i kulturnim identitetom
       razviti komunikacijske, organizacijske i socijalne vještine, usvojiti međukulturne
        kompetencije koje omogućuju razumijevanje i prihvaćanje drugoga i drukčijega bez
        obzira na spol, kulturnu, socijalnu, rasnu, religijsku, nacionalnu i etničku pripadnost
       razviti sposobnost za prepoznavanje problema i pitanja na koja treba pronaći odgovor,
        za planiranje i provođenje istraživanja, oblikovanje obrazloženih zaključaka te
        iznošenje ishoda svojega rada na različite načine, u različite svrhe i za različitu publiku
        razviti valjan stav i umijeće učenja iz svih raspoloživih izvora, pripravnost za
        cjeloživotno učenje te preuzeti odgovornost za vlastito učenje i profesionalni razvoj.


            5.3.7   Okvirni plan rada POVIJESTI


        U prva tri razreda god. fond sati je 70, a u četvrtom razredu 64 sata odnosno 96 sati u
općoj gimnaziji za sportaše.
Nastava povijesti izvodi se po naputcima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Cilj
nastave povijesti je da učenici uz pomoć predmetnog nastavnika usvoje etičke norme i poglede
na život te izgrade duh za razumijevanje različitih kultura i načina života. Nastava povijesti
izvodi se u svim razredima. Pri tome je nastavno gradivo predočeno tako da odnos u satnici
iznosi 40% prema 60%, a to znači da se u I., II., III. i IV. razredu gimnazije u prosjeku
obrađuje 40% svjetske povijesti i najmanje 60% nacionalne povijesti.
Na osnovi ovog nastavnog plana i programa učenik je u tijeku školovanja sposoban uočiti
međunarodni položaj Hrvatske (od doseljenja Hrvata u današnju postojbinu i kako je Hrvatska
uistinu bila i ostala sastavni dio europske kulture i civilizacije).
        Povijest predaje prof. Linda Maraš Krapić.
I. RAZRED
         Nastavne cjeline:
1. Uvod u učenje povijesti
2. Život i kultura ljudi u prapovijesno doba
3. Stari vijek
         -Egipat, Mezopotamija, Židovi, Feničani, Daleki istok, Indija
         -Život i kultura starih Grka
         -Rim - život i kultura - u doba rimske republike
         -Rim - doba carstva
4. Naseljavanje "novog svijeta", prva naselja, početak srednjeg vijeka

II. RAZRED
         Nastavne cjeline:
1. Svijet i Europa u ranom srednjem vijeku
2. Hrvatska u ranom srednjem vijeku
3. Europa u razvijenom srednjem vijeku
4. Hrvatska u razvijenom kasnom srednjem vijeku (XII. - XVI. st.)
5. Razdoblje velikih zemljopisnih otkrića (XV. - XVII. st.)
6. Hrvatska u novom vijeku (od početka XVI. do početka XVIII. st.)

III. RAZRED
        Nastavne cjeline:



                                                                                                  44
1. Europa u ranom novom vijeku.
2. Hrvatska u XVIII.st.
3. Europa i doba uspona građanskog društva do sredine XIX. st.
4. Hrvatska u prvoj polovici XIX st.
5. Svijet i Europa u drugoj polovici XIX. st.
6. Hrvatska u drugoj polovici XIX. st.

IV. RAZRED
          Nastavne cjeline:
1. Stanje u svijetu i u Hrvatskoj početkom XX. st.
2. Hrvatska i svijet za vrijeme Prvog svjetskog rata
3. Hrvatska i svijet između dva svjetska rata od1920. do 1939.
4. Hrvatska i svijet za vrijeme Drugog svjetskog rata od 1939. do1945.
5. Prilike u svijetu i Hrvatskoj od 1945. do 1989.
          Neke nastavne jedinice bit će popraćene video kasetama i mogućim odlaskom u muzejske
prostore.


             5.3.8    Okvirni plan rada FILOZOFIJE

Četvrti razred klasične gimnazije: Linda Maraš-Krapić, prof.

         Filozofija kao predmet zastupljena je u četvrtom razredu gimnazije i to dva sata u tjednu, te 64
sata u školskoj godini.
Učenicima su preporučene dvije knjige, i to: Boris Kalin, Povijest filozofije i Arno Anzenbacher,
Filozofija.
Knjiga Borisa Kalina opširnija je i jednostavnija za učenike srednjih škola. U njoj su zastupljeni
najvažniji podaci o radu i teze filozofa na jednoj strani, te na drugoj tekstovi kojima se teze dokazuju. U
Anzenbachera teze su dosta sažete poput defnicija i potkrijepljene primjerima iz orginalnog teksta.
Profesor se koristio ovim knjigama: W. Windelband i H. Heimsoetha, Povijest filozofije;
Branko Bošnjak, Povijest filozofije, F. Kopelston, Istorija filozofije.

         Prvo se obrađuje definicija filozofije, zatim filozofski problemi, filozofske discipline i osnovni
filozofski pojmovi. O tome će učenici pisati referate.
Nakon toga obrađivat će se antička filozofija:
a) Kozmološko razdoblje grčke filozofije
b) Antropološko razdoblje grčke filozofije
c) Ontološko razdoblje grčke filozofije.
d) Etičko razdoblje helenističko-rimske filozofije
e) Religiozno razdoblje helenističko-rimske filozofije.
Ovo se obrađuje iz predavanja i učeničkih referata koje će pisati iz pojedinih djela. Referati će biti
njihova istraživanja i razmišljanja nad pojedinim tezama. To bi bio praktikum filozofije.
Ovo područije treba obraditi do polugodišta.

U drugom polugodištu obradit ćemo:
Srednjovjekovna filozofija (odnos vjere i uma te rasprava o problemima univerzalija)
Novovjekovna filozofija
a) Filozofija renesanse, prema V. Filipoviću ima dvije karakteristike i to: izgradnja nove slike svijeta i
čovjeka.
Duhovno oslobođenje od crkvene vladavine, njene duhovne nadgradnje i autoriteta.
b) Empirizam i racionalizam - problem metode ‘’Gdje da te zgrabim silna prirodo?’’, Goethe, Faust.
Istaknuto središnje pitanje, a to je pitanje postupka znanstvenog istraživanja. Racionalizam ističe
objektivnu stvarnost, koju je moguće spoznati samo mišljenjem.
c) Prosvjetiteljstvo - nastavlja s razmišljanjem da su rješenja svih pitanja čovjekove sreće vezana
isključivo za svjetla uma.




                                                                                                              45
d) Klasični njemački idealizam - kriticizam učinio prevarat u povijesti filozofije. To je kritičko
preispitivanje uma; zahtjev umu da pred sudom sebe sama odredi svoje mogućnosti i granice.

Suvremena filozofija
Suvremeno je ono što odgovoara biti vremena, a ne ono što je naprosto sadašnje, novo moderno. To
se misli na posthegelovsku filozofiju koja sačinjava živu suvremenu problematiku filozofije. Čovjek
postaje središnjom temom.

       Povijest filozofije u razdoblju od 64 školska sata nije moguće detaljno obraditi, nego samo dati
neke smjernice pojedinih razdoblja.

Četvrti razred opće gimnazije: Linda Maraš Krapić, prof.

        Nastava iz filozofije izvodi se u četvrtom razredu gimnazije, dva sata u tjednu, odnosno 64 sata
u školskoj godini.

       Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo je za školsku godinu 2005./2006. upotrebu
udžbenika Boris Kalin, Povijest filozofije, s odabranim tekstovima filozofa. Udžbenik je prilagođen
učenju Povijesti filozofije, odnosno podučavanju o najznačajnijim filozofima i njihovim filozofskim
idejama od početaka filozofije od suvremene filozofije, nasuprot problemskoj filozofiji, koja obrađuje
konkretne filozofske probleme.
Kalinova Povijest filozofije sadrži i odabrane izvorne tekstove filozofa koji bi trebali potaknuti učenika na
samostalno kritičko promišljanje i argumentiranje teza iz teorijskog znanja.

        Profesor će se u izvođenju nastave služiti sljedećim knjigama: W. Windelband i H. Heimsoeth -
Povijest filozofije, B Bošnjak - Povijest filozofije, I. Čehok i F. Grgić - Filozofija, kao i izvornim djelima
pojedinih filozofa.

          U prvih 10 sati obradit ćemo definiciju filozofije, filozofske probleme, filozofske discipline te
osnovne filozofske pojmove.
Nakon provjere znanja, slijedi obrada antičke filozofije po razdobljima, koju bi trebali obraditi do kraja
polugodišta:
                  a) Kozmološko razdoblje grčke filozofije
                  b) Antropološko razdoblje grčke filozofije
                  c) Ontološko razdoblje grčke filozofije
                  d) Etičko razdoblje helenističko-rimske filozofije
                  e) Religiozno razdoblje helenističko-rimske filozofije
Osim predavanja, pismene i usmene provjere znanja, učenici će na satu, i kod kuće čitati, analizirati i
promišljati izvorne tekstove filozofa. Prema interesima, neki će učenici pisati i referate o pojedinim
učenjima filozofa. Taj samostalan rad i istraživanje učenika može biti shvaćeno kao praktikum iz
filozofije.

         U drugom polugodištu bit će obrađena:
Srednjovjekovna filozofija
                a) Odnos vjere i uma
                b) Rasprava o problemu univerzalija
Novovjekovna filozofija
                a) filozofija renesanse (Paracelsus, Thomas More, Hugo Grotius, Giordano Bruno)
                b) Epirizam i racionalizam (Francis Bacon, Rene Descartes, Baruch de Spinoza, G. W.
                   Leibniz, Thomas Hobbes, John Locke, Geogre Berkeley, David Hume)
                c) filozofija prosvjetiteljstva (Voltaire, Rousseau, Lamettrie, Paul Holbach, R.J.
                   Bošković)
                d) Klasični njemački idealizam (Immanuel Kant, J. G. Fichte, F. W. J. Schelling, G. W.
                   F. Hegel)
Suvremena filozofija
Suvremena filozofija zahvaća probleme suvremenog čovjeka današnjice, karakteriziraju je različiti
pravci i koncepcije, a razvijala se na antitezi pozitivizma i antipozitivizma. U sklopu suvremene filozofije


                                                                                                           46
obratit ćemo učenja filozofa: Arthur Schopenhauer, Soren Kierkegaard, Friedrich Nietzsche, Karl Marx,
Auguste Comte, Rudolf Carnap, Ludwig Wittgenstein, William James, Henri Bergson, Edmund Husserl,
Max Horkheimer, Ernest Bloch, Karl Jaspers, Jean Paul Sartre, Albert Camus, Martin Heidegger,
Emmanuel Mounier.
U predviđena 64 školska sata za predmet filozofija nije moguće detaljno obraditi sve elemente
filozofskih ideja spomenutih filozofa, već samo dati temeljne smjernice.



            5.3.9    Okvirni plan rada SOCIOLOGIJE

Nastavu izvodi ravnatelj Niko Tunjić.

III. RAZRED - klasični i sportski smjer

        Nastava ovog predmeta se odvija u okviru 70 sati, tj. 2 sata tjedno.
Udžbenik koji se koristi u nastavi je Sociologija, autora Nenada Fanuka.
        Učenici se s obzirom na to da je sociologija znanost o društvu, u toku nastavne godine
upoznaju s osnovnim pojmovima kao i sa strukturom društva, što sve čini društvo, te koje su osnovne
društvene grupe. U Sociologiji se obrađuju sljedeće nastavne cjeline: Sociologija - znanstveni pogled
na društvo
                                                       Istraživanje društvenih pojava
                                                        Kultura
                                                       Društvo
                                                       Socijalizacija
                                                       Socijalna međuzavisnost
                                                       Socijalna kontrola i devijantnost
                                                                Kolektivno ponašanje
                                                       Socijalna stratifikacija i mobilnost
                                                                Obitelj, brak, alternativni stilovi života
                                                                         Religija
                                                        Populacija, urbanizacija, ekologija
Učenici se u okviru programa upoznaju s bitnim gibanjima u suvremenim društvima i dosezima
sociološkog izučavanja društva.


.

            5.3.10 Okvirni plan rada PSIHOLOGIJE škol.god. 2011/12.

PREDMET:                          PSIHOLOGIJA
RAZRED:                           DRUGI OPĆI
GODIŠNJI FOND SATI:               35
PROFESOR:                         Mirko Barbarić, prof.
UDŽBENIK:                         Maja Kolega, PSIHOLOGIJA – Udžbenik za gimnazije
                                  Profil, Zagreb

BROJ SATI NASTAVE TJEDNO:                                   1
BROJ TJEDANA:                                              35
UKUPAN BROJ PREDVIĐENIH NASTAVNIH SATI:                    35


OBVEZNI PROGRAM OBUHVAĆA PODRUČJA:                         BROJ SATI GODIŠNJE:


PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST                                                      6


                                                                                                             47
BIOLOŠKE OSNOVE PONAŠANJA                                                  6
PERCEPCIJA                                                                 4
MOTIVACIJA I EMOCIJE                                      7
UČENJE I PAMĆENJE                                                          7
MIŠLJENJE I INTELIGENCIJA                                                  5


                                                          UKUPNO:          35

Učenici tijekom školske godine pišu dva pismena testa, za što su previđena 2 sata.

Jednom u mjesec dana obvezan je domaći uradak. Pismeni testovi i ispravci domaćih uradaka nisu
prikazani kao zasebni sati već kao dio nastavnih sadržaja.

BROJ SATI NASTAVE IZ PSIHOLOGIJE PO MJESECIMA: škol.god.2011/12.


        I POLUGODIŠTE:
        RUJAN                    4
        LISTOPAD                 4
        STUDENI                  4
        PROSINAC                 3
               UKUPNO:           15

        II POLUGODIŠTE:
        SIJEČANJ                 3
        VELJAČA                  4
        OŽUJAK                   3
        TRAVANJ                  4
        SVIBANJ                  4
        LIPANJ                   2
               UKUPNO:           20

        SVEUKUPNO:               35

NASTAVNA PODRUČJA S VEĆIM TEMATSKIM CJELINAMA:

PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST
      - Definicija i predmet
      - Povijesni pregled
      - Glavni pravci suvremene psihologije
      - Metode psihologije
BIOLOŠKE OSNOVE PONAŠANJA
      - Živčani sustav
      - Osjeti
      - Mjerenje osjetljivosti
PERCEPCIJA
      - Percepcija kao osnova spoznaje
      - Doživljavanje
      - Perceptivne varke
MOTIVACIJA I EMOCIJE
      - Hijerarhija motiva
      - Razvijanje motivacije
      - Konfliktne situacije i frustracije
      - Vrste emocija
      - Uloga emocija u ponašanju
UČENJE I PAMĆENJE


                                                                                           48
       - Faze pamćenja
       - Čimbenici pamćenja
       - Fenomen i uzroci zaboravljanja
       - Bihevioristički i kognitivistički pristup učenju
MIŠLJENJE I INTELIGENCIJA
     - Vrste mišljenja
     - Pojam i mjerenje inteligencije
     - Kreativnost


PREDMET:                            PSIHOLOGIJA
RAZRED:                             TREĆI KLASIČNI
GODIŠNJI FOND SATI:                 35
PROFESOR:                           prof. Mirko Barbarić
UDŽBENIK:                           Maja Kolega., PSIHOLOGIJA – Udžbenik za gimnazije.
                                    Profil, Zagreb,

BROJ SATI NASTAVE TJEDNO:                                    1
BROJ TJEDANA:                                               35
UKUPAN BROJ PREDVIĐENIH NASTAVNIH SATI:                     35


OBVEZNI PROGRAM OBUHVAĆA PODRUČJA: BROJ SATI GODIŠNJE:


PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST                                            5
BIOLOŠKE OSNOVE PONAŠANJA                                          5
PERCEPCIJA                                                         2
MOTIVACIJA I EMOCIJE                                               4
UČENJE I PAMĆENJE                                                  3
RAZVOJNA PSIHOLOGIJA                                               4
LIČNOST                                                            3
INTELIGENCIJA I KREATIVNOST                                        4
SOCIJALNA PSIHOLOGIJA                                              4
PRIMIJENJENA PSIHOLOGIJA                                           3


                                                 UKUPNO:           35
Učenici tijekom školske godine pišu dva pismena testa, za što su predviđena 2 sata.

Jednom u mjesecu obvezan je domaći uradak. Pismeni testovi i ispravci domaćih uradaka nisu prikazani
kao zasebni sati već kao dio nastavnih sadržaja.



BROJ SATI NASTAVE IZ PSIHOLOGIJE PO MJESECIMA: škol.god. 2011/12.

         I POLUGODIŠTE:
         RUJAN                      4
         LISTOPAD                   4
         STUDENI                    4
         PROSINAC                   3
                UKUPNO:             15

         II POLUGODIŠTE:
         SIJEČANJ                   3
         VELJAČA                    4


                                                                                                 49
        OŽUJAK                     3
        TRAVANJ                    4
        SVIBANJ                    4
        LIPANJ                     2
               UKUPNO:             20

        SVEUKUPNO:                 35


NASTAVNA PODRUČJA S VEĆIM TEMATSKIM CJELINAMA:

PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST
       - Definicija i predmet
       - Povijesni pregled
       - Glavni pravci suvremene psihologije
       - Metode psihologije
BIOLOŠKE OSNOVE PONAŠANJA
       - Živčani sustav
       - Osjeti
       - Mjerenje osjetljivosti
PERCEPCIJA
       - Percepcija kao osnova spoznaje
       - Doživljavanje
       - Perceptivne varke
MOTIVACIJE I EMOCIJE
       - Hijerarhija motiva
       - Razvijanje motivacije
       - Konfliktne situacije i frustracije
       - Vrste emocija
       - Uloga emocija u ponašanju
UČENJE I PAMĆENJE
       - Faze pamćenja
       - Čimbenici pamćenja
       - Fenomen i uzroci zaboravljanja
       - Bihevioristički i kognitivistički pristup učenju
RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
       - Djetinjstvo
       - Školska dob i adolescencija
       - Zrelost i roditeljstvo
       - Problemi staračke dobi
LIČNOST
       - Teorije ličnosti
       - Procjene ličnosti
       - Uloga naslijeđa i okoline
       - Mentalno zdravlje i poremećaji ponašanja
       - Dijagnoza i terapija poremećaja ponašanja
INTELIGENCIJA I STVARALAŠTVO
       - Što je inteligencija
       - Individualne razlike i mjerenje inteligencije
       - Pojam kreativnosti
       - Načini registriranja kreativnosti i načini poticanja
SOCIJALNA PSIHOLOGIJA
       - Socijalne skupine
       - Dinamika i sukobi skupina
       - Stereotipi
       - Stavovi
PRIMJENJENA PSIHOLOGIJA


                                                                50
        - Teme iz psihologije rada
        - Teme iz edukativne psihologije
        - Teme iz kliničke psihologije

PREDMET:                         PSIHOLOGIJA
RAZRED:                          TREĆI OPĆI
GODIŠNJI FOND SATI:              35
PROFESOR:                        Mirko Barbarić, prof.
UDŽBENIK:                        Maja KELGA, PSIHOLOGIJA – udžbenik za gimnazije.
                                 Profil, Zagreb


BROJ SATI NASTAVE TJEDNO:                                         1
BROJ TJEDANA:                                                     35
UKUPAN BROJ PREDVIĐENIH NASTAVNIH SATI:                           35


OBVEZNI PROGRAM OBUHVAĆA PODRUČJA: BROJ SATI GODIŠNJE:

PSIHOLOGIJA LIČNOSTI                                                        9
RAZVOJNA PSIHOLOGIJA                                                        9
SOCIJALNA PSIHOLOGIJA                                                       9
PRIMIJENJENA PSIHOLOGIJA                                                    7

                                           UKUPNO:                         35

Učenici tijekom školske godine pišu dva pismena testa, za što su previđena 2 sata.

Jednom u mjesec dana obvezan je domaći uradak. Pismeni testovi i ispravci domaćih uradaka nisu
prikazani kao zasebni sati već kao dio nastavnih sadržaja.

BROJ SATI NASTAVE IZ PSIHOLOGIJE PO MJESECIMA: škol.god. 2011/12.


        I POLUGODIŠE:
        RUJAN                     4
        LISTOPAD                  4
        STUDENI                   4
        PROSINAC                  3
               UKUPNO:           15

        II POLUGODIŠTE:
        SIJEČANJ                  3
        VELJAČA                   4
        OŽUJAK                    4
        TRAVANJ                   3
        SVIBANJ                   4
        LIPANJ                    2
               UKUPNO:           20

        SVEUKUPNO:               35



NASTAVNA PODRUČJA S VEĆIM TEMATSKIM CJELINAMA:

PSIHOLOGIJA LIČNOSTI


                                                                                           51
      - Pojam ličnosti, osobina ličnosti i crta ličnosti
      - Hipokratova podjela temperamenata
      - Psihoanalitički pristup
      - Humanistički pristup
      - Okolinski pristup
      - Teorija crta ličnosti
      - Metode ispitivanja ličnosti
      - Klasifikacija psihičkih poremećaja
      - Vrste terapija
      - Placebo
RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
      - Prenatalni razvoj
      - Dojenačka dob
      - Predškolska dob
      - Problemi školske dobi
      - Adolescencija
      - Seksualno i emocionalno sazrijevanje i konflikti
      - Problemi zrele dobi i roditeljstva
      - Gerontopsihologija
SOCIJALNA PSIHOLOGIJA
      - Vrste i dinamika socijalnih skupina
      - Tipovi vodstva
      - Agresivno i prosocijalno ponašanje
      - Konformiranje
      - Stereotipi i predrasude
      - Stavovi
      - Socijalno zabušavanje
      - Socijalna facilitacija
      - Atribucijski procesi
PRIMJENJENA PSIHOLOGIJA
      - Teme iz psihologije rada
      - Teme iz edukativne psihologije
      - Teme iz kliničke psihologije
      - Teme iz profesionalne orijentacije


             5.3.11 Okvirni plan rada POLITIKE i GOSPODARSTVA

Školska godina 2011./2012.
Razred: Četvrti, klasični i opći

Nastavu izvodi: Dorian Škrobonja, prof.

         Nastava se izvodi samo u četvrtom razredu, jednom klasičnom i jednom općem, jedan sat u
tjednu, odnosno 32 sata u školskoj godini. Udžbenik koji se koristi u nastavi je Politika i gospodarstvo
za gimnazije, Đuro Benić.
         U prvom polugodištu učenici se upoznavaju s osnovnim pojmovima opće politološke
znanstvene teorije, s posebnim osvrtom na političke organizacije i politički ustroj Republike Hrvatske.
Cilj je satova politike stjecanje političke kulture, te prepoznavanje i kritičko promišljanje trenutne
političke situacije u svijetu, i u Hrvatskoj.
          U drugom se polugodištu obrađuju se osnovni pojmovi gospodarstva. Cilj je satova ekonomije
razumjeti utjecaj gospodarskih događanja na svakodnevni život, povezanost političkih i ekonomskih
odluka, te upoznati obilježja gospodarstva Europe i Svijeta, s posebnim naglaskom na gospodarsko
stanje i mogućnosti Republike Hrvatske.




                                                                                                     52
             5.3.12 Okvirni plan rada LOGIKA

Okvirni plan rada iz predmeta LOGIKA
Šlolska godina 2011./2012.

Razred: Treći, klasični i opći

Nastavu izvodi Dorian Škrobonja, prof.


        Nastava iz logike izvodi se u trećem razredu gimnazije, jedan sat u tjednu, odnosno 35 sati u
školskoj godini.
        Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo je za školsku godinu 2008./2009. upotrebu
udžbenika Srećko Kovač Logika, Gajo Petrović Logika i Mirko Jakić Logika. S obzirom da Kovačev
udžbenik, osim što je koncepcijski najbolji, i sadržajno najviše pažnje posvećuje modernoj logici, a
istovremeno sasvim dovoljno obrađuje i tradicionalnu logiku, nastava će se izvoditi prema Srećko
Kovač Logika.
        Udžbenik Gaja Petrovića, kao i Mirka Jakića Logika, te zbirku zadataka Ante Vlastelica Logika,
vježbe-zadaci-rješenja i knjige S. Guttenplan The Languages of Logic, E. J. Lemmon Begginning
Logic, profesor će koristiti eventualno kao dopunu u izvođenju nastave.
        Cilj je nastave logike podučiti učenika kritičkom promišljanju te ispravnom zaključivanju i
argumentiranju.

          U prvom polugodištu bit će obrađena tradicionalna logika, i to četiri velike cjeline: Pojam, sud i
zaključak.
1. Uvod u logiku
2. Tradicionalna logika
 I. Pojam
- Pojam
- Sadržaj i opseg pojma
- Odnosi među pojmovima
II. Sud
- Kategorični sud
- Razdioba kategoričnih sudova
- Načela suđenja
- Oprjeka među kategoričnim sudovima
- Hipotetički i disjunktivni sud
III. Zaključak
- Zaključak
- Neposredni zaključak
- Kategorički silogizam
- Hipotetični i disjunktivni silogizam
- Pogreške u zaključku

        U drugom polugodištu obradit ćemo modernu logiku, i to u prvoj polovici iskaznu, a u drugoj
priročnu logiku. Na kraju ćemo nešto reći o induktivnom zaključku te općoj metodologiji (definiciji i
razdiobi).

3. Moderna logika
A. Iskazna logika
 I. Iskaz i istina
          - Iskazi i njihova istinitosna vrijednost
          - Gradnja istinosnih tablica za složene iskaze
          - Prevođenje i analiza hrvatskih rečenica
II. Očuvanje istine
          - Zadovoljivost



                                                                                                         53
          - Valjanost
          - Istovrijednost
          - Metoda reductio ad absurdum
III. Deduktivni sustav
          - Dokaz
B. Priročna logika
 I. Iskaz i istina
          - Iskazi i njihiva istinitost
          - Pokoličeni iskazi i njihova istinitost
          - Iskazi logičkog kvadrata
          - Višestruko pokoličavanje
II. Očuvanje istine i deduktivni sustav
          - Očuvanje istine i deduktivni sustav
IV. INDUKCIJA, OPĆA METODOLOGIJA
A. Induktivni zaključak
          - Induktivni zaključak
B. Definicija i razdioba
          - Definicija
          - Razdioba

        U svakom polugodištu planirane su po dvije pismene provjere znanja, te jedna usmena
provjera. Također, učenici su obvezni kontinuirano rješavati domaće zadaće.


             5.3.13 Okvirni plan rada VJERONAUKA

Nastavu izvodi prof. Dragutin Detić

          Učenici počinju snažnije upoznavati i doživljavati vlastiti svijet. Ulaze u novu sredinu. Suočavaju
se s temeljnim pitanjima o porijeklu, završetku i smislu života. To ih uvodi u religioznu dimenziju
postojanja, što ne isključuje potrebe za znanstvenim pristupom svijetu. Govor znanosti i govor vjere su
komplementarni.
Pojava religioznosti je sveopća, no različiti su putovi prema Nadnaravnome. Prirodne i objavljene
religije dvije su različite razine vjerovanja. Učenici otkrivaju posebnosti biblijske objave koja se događa
u konkretnoj povijesti. Po njoj se Bog otkriva čovjeku da bi s njim uspostavio dijalog ljubavi. Vrhunac te
objave jest Isus Krist.
Odgojno-vjeronaučna ponuda želi pomoći učenicima u širenju njihovih egzistencijalno-religioznih vidika.
Ona ih potiče da budu zauzeti graditelji vlastitog života na temelju osobnog suočenja s Isusom Kristom,
koji je Alfa i Omega, Početak i Svršetak cjelokupne stvarnosti.

1. Tematska cjelina
U POTRAZI ZA SMISLOM

Okvirni sadržaji:
1.1. Zašto živimo?
1.2. Tko sam ja?
1.3. Zlo i patnja - životni i religiozni izazov.
1.4. Odnos života i smrti.
1.5. Živjeti kao protagonist.

Ciljevi i zadaci

- Pomoći učenicima da otkrivaju temeljna pitanja o životu. Zajedno s njima tražiti odgovore na ta
  pitanja.
- Upoznavati vlastiti svijet, prihvatiti sebe kao jedinstvenu osobu. Uočiti da je posebnost svakog
  pojedinca znak vrijednosti i temelj zajedništva i suradnje.



                                                                                                          54
- Osobno se, životno i konkretno otvoriti pitanju smisla.
- Izgrađivati vlastiti stav pred pitanjem zla i patnje.
- Upoznati se s različitim pogledima na pitanje smrti radi ispravne spoznaje o čovjekovoj besmrtnosti.
- Potaknuti učenike da budu zauzeti graditelji života u skladu s vlastitim životnim nacrtom.

Literatura:
DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1980.
IVAN PAVAO II., Prijeći prag nade, Mozaik knjiga, Zagreb, 1994.
JERUZALEMSKA BIBLIJA, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1996.

2. Tematska cjelina
ČOVJEK KAO RELIGIOZNO BIĆE

Okvirni sadržaji:
2.1. Vjera - iskonska ljudska potreba
2.2. Čovjek je po prirodi religiozan
2.3. Razvoj religije
2.4. Istočnjačke religije
2.5. Monoteističke religije
2.6. Posebnost kršćanstva u odnosu na druge religije

Ciljevi i zadaci:

- Uočiti da se sav ljudski život temelji na vjerovanju i povjerenju.
- Zajedno s učenicima otkrivati bitnu crtu čovjeka: on je religiozno biće, a religioznost nije tek usputni
  fenomen, nego važna odrednica njegova života.
- Proučavati razvoj religije kroz povijest.
- Otkrivati važnost i smisao obreda, molitve, žrtve…
- Otkrivati ljepote prirode i svemira s njegovim čvrstim zakonima.
- "Čitati" njihovu poruku, njihov govor o Stvoritelju.
- Posvijestiti učenicima da su sposobni sami shvatiti opstojnost Stvoritelja, ali da se u osobni prijateljski
  susret s Bogom ulazi tek prihvaćanjem Božje objave.
- Ispitati i razmotriti vlastiti odnos prema Bogu, prema vjeri, prema religioznom fenomenu uopće.
- Upoznati temeljne značajke istočnjačkih religija i skrenuti pozornost naspecifičnosti monoteističkih
  religija.
- Otkrivati originalnost kršćanstva čiji je utemeljitelj (Isus Krist) jedinstven i neponovljiv.

Literatura:
AUGUSTIN A., Ispovijesti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1973.
DEVČIĆ I., Pred Bogom blizim i dalekim, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 1998.
DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1980.
IVAN PAVAO II., Prijeći prag nade, Mozaik knjiga, Zagreb, 1994.
JERUZALEMSKA BIBLIJA, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996.
KATEKIZAM KATOLIČKE CRKVE, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb, 1994.
RELIGIJE SVIJETA, Kršćanska sadašnjost - Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1991.

DRUGO GODIŠTE

Dob u kojoj su učenici vrlo je osjetljiva. U nerijetkom sukobljavanju s institucionalnim i tradicionalnim na
površinu izlazi duboka težnja za formiranjem vlastite osobnosti. Odatle potreba da se progovori o Crkvi,
obitelji, prijateljstvu, ljubavi, religioznim pokretima, slobodi i savjesti u kontekstu traganja za osobnim
identitetom.
U prvom smo godištu upoznali Isusa Krista kao vrhunac i puninu Objave. Sada ćemo se usredotočiti na
Crkvu koju je On utemeljio i koja nastavlja njegovo djelo. Ona je istodobno karizmatska i institucionalna
stvarnost. U njoj svaki vjernik ima isto dostojanstvo, ali i vlastitu odgovornost.
Učenici će upoznati temeljnu razliku između vjere Crkve i pokušaja subjektivnog traženja istine izvan
Crkve, u sektama i religioznim pokretima.


                                                                                                           55
Upoznavat ćemo kako se Crkva ukorijenila u naš narod i našu povijest. U korelaciji s drugim
predmetima otkrivat ćemo ulogu Crkve u razvoju kulture, znanosti i uljudbe na hrvatskim prostorima.
Učenici u ovom razdoblju života snažnije tragaju za vlastitom slobodom koja bi trebala izrasti u
odgovornu slobodu zauzetu za dobro. Savjest usklađena s moralnim vrednotama zadnja je norma
djelovanja. Stoga je važno staviti naglasak na izgradnju ispravne savjesti. U pozivu na zajedništvo
učenici će prepoznavati važnost i kvalitete prijateljstva.
Založit će se za rast u autentičnoj ljubavi. Tako će postupno otkrivati da je njihovo samoostvarenje
moguće jedino u ljubavi koja je sebedarje i služenje.

2. Tematska cjelina
CRKVA NASTAVLJA KRISTOVO DJELO

Okvirni sadržaji:
1.1. Vrijeme Crkve u povijesti spasenja. Božji naum spasenja i Crkva
1.2. Prva Crkva rođena od Duha
1.3. Središnji događaji u povijesti Crkve
1.4. Jedna Crkva u mnoštvu Crkava
1.5. Marija - majka i uzor Crkve

Ciljevi i zadaci:
- Posvijestiti prisutnost božansko-ljudskog elementa u Crkvi.
- Otkriti obilježje prve Crkve.
- Prepoznavati prisutnost Duha Svetoga u Crkvi kroz njezinu povijest unatoč svim ljudskim
  manjkavostima koje Crkva u sebi nosi.
- Uočiti da je Crkva univerzalna. Otvorena je svim narodima i kulturama.
- Promatrati Mariju kao uzor Crkve.

Literatura:
DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1980.
FRANZEN A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1983.
IVAN PAVAO II., Redemptoris Mater, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1987.
Jeruzalemska Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996.
Katekizam Katoličke crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb, 1994.
PAVIČIĆ N., Marija majka Crkve, Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1987.

3. Tematska cjelina
CRKVA - KARIZMA I INSTITUCIJA

Okvirni sadržaji:
2.1. Jedinstvo i različitosti u Crkvi
2.2. Služba pastira
2.3. Redovnici
2.4. Laici - graditelji svijeta po Božjoj mjeri
2.5. Crkveni pokreti i udruge

Ciljevi i zadaci:

- Učenicima posvijestiti da svi vjernici u Crkvi imaju isto dostojanstvo unatoč različitim darovima i
  službama.
- Otkrivati vlastito mjesto unutar crkvene zajednice.
- Uočiti da je Crkva hijerarhijski strukturirana od samih početaka.
- U Crkvi su određeni vjernici pozvani da radikalno žive evanđelje (redovnici). Upoznati veće redovničke
  zajednice i njihove karizme.
- Proučiti ulogu i specifičnost vjernika laika u Crkvi.
- Stvarati stav odgovornosti za kršćansko angažiranje u svijetu.
- Upoznati se sa suvremenim pokretima i udrugama u Crkvi.



                                                                                                       56
Literatura:
DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1980.
Jeruzalemska Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996.
Katekizam Katoličke crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb, 1994.
ŠANJEK F., Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991.

TREĆE GODIŠTE

Čovjek kao tjelesno - duhovno - društveno - intelektualno biće u borbi za osobnu samostalnost i
slobodu nailazi na pluralističku ponudu vrijednosti. S obzirom na činjenicu da nakon burnog razdoblja
dolazi do unutarnjeg smirivanja u razvojnom procesu, mlada se osoba usmjerava na životna pitanja
povezana s moralnošću, jer odnos prema učenicima postaje osobniji.
Odgojno-obrazovna ponuda u trećoj godini srednjoškolskog vjeronauka želi uputiti mladu osobu na
stvaranje etičko-moralne svijesti i savjesti koja uključuje teorijsko opravdavanje univerzalnih vrijednosti i
osjećaj dužnosti da svoje djelovanje uskladi s prirodnim zakonom. Ona ističe spoznaju da kršćanska
vjera nudi moralna načela koja u Kristu nalaze puninu i opravdanje. Učenici će stoga brzo uvidjeti da
Božji zakon može biti od velike pomoći u procesu stvaranja uravnotežene i cjelovite ljudske osobnosti,
jer potiče na odgovornost pred Bogom u dosljednosti prema sebi i drugima. Uloga vjeroučitelja u tom je
procesu vrlo važna, jer svjedočki ističe i upućuje na vrednovanje dostojanstva života i osobe, obitelji i
braka, dobara i istine u svjetlu Božje osloboditeljske Objave.


1. Tematska cjelina
KRŠĆANSKO POIMANJE ČOVJEKA
Okvirni sadržaji:
1.1. Čovjek – otajstvo i slika Božja
1.2. Čovjek složeno biće
1.3. Za Isusom na putu života



2. Tematska cjelina
ČOVJEK KAO MORALNO BIĆE
Okvirni sadržaji:
1.1. Čovjek - polazište etičkog razmišljanja
1.2. Razlikovanje dobra i zla
1.3. Odnos vjere i morala
1.4. Savjest – Božji glas u nama
1.5. Savjest i zakon

Ciljevi i zadaci:

- Posvijestiti istinu o čovjeku kao biću koje raste, koje je svjesno svoga djelovanja, odnosno koje je
  jedino etičko biće.
- Pomoći učenicima da logički i ispravno shvaćaju osnovne etičke pojmove.
- Pomoću usvajanja pojmova pomoći učenicima da prepoznaju vlastita načela djelovanja.
- Pomoći u usvajanju pozitivnog stava prema svemu stvorenome, jer sve ima svrhu svog postojanja.
- Motivirati ih u formiranju ispravne ljestvice vrijednosti.
- Uputiti na nužnost moralnosti i moralnih zakona.
- Otkriti da je čovjek usmjereno biće koje svoju sreću ostvaruje jedino ako je spreman sebe otkrivati i
  usavršavati u svim dimenzijama svoga bića.
- Uočiti razliku između etike i morala i pitanja različitih etičkih istupa.

Literatura:
Jeruzalemska Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996.
Katekizam Katoličke crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb, 1994.
PRANJIĆ M., Religijsko-pedagoško katehetski leksikon, Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1991.


                                                                                                          57
RATZINGER J., Razgovor o vjeri, Split, 1998.
WOJTYLA K., Temelji etike, Verbum, Split 1998.

3. Tematska cjelina
TEMELJI KRŠĆANSKE MORALNOSTI

Okvirni sadržaji:
2.1. Bog – izvor kršćanske moralnosti
2.2. Objavljeni zakon
2.3. Kršćanski zakon ljubavi - savršenstvo moralnog života

Ciljevi i zadaci:

- Uvidjeti važnost prihvaćanja volje Božje na putu samoostvarenja i ostvarenja vlastite sreće.
- Usvojiti ispravno shvaćanje pojma odgovornosti, tj. biti odgovoran Bogu za svoje djelovanje.
- Shvatiti da je kršćanska moralnost višeg reda - suobličiti se Kristu.
- Shvatiti narav i bit zakona Starog zavjeta.
- Uvidjeti odnos Zakona ljubavi prema starom Zakonu.
- Prihvatiti novost i uzvišenost kršćanske ljubavi.
- Poticati na prihvaćanje dinamike kršćanske ljubavi.
- Biti vjeran Kristovu pozivu.

Literatura:
HARING B., Kristov zakon, I sv., Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1986.
DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1980.
Jeruzalemska Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996.
Katekizam Katoličke crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb, 1994.
KUHARIĆ F., "Kako je lijep čist naraštaj". Razgovor kardinala Franje Kuharića s mladićima i djevojkama
- onima koji vjeruju, koji sumnjaju i ne vjeruju, Nadbiskupski duhovni stol, Zagreb, 1985.
PRANJIĆ M., Religijsko-pedagoško katehetski leksikon, Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1991.
RAHNER K. - H. VORGRIMLER, Teološki rječnik, Forum bogoslova, Đakovo, 1992.
RATZINGER J., Razgovor o vjeri, Split, 1998.

4 Tematska cjelina
MUŠKO I ŽENSKO STVORI IH
Okvirni sadržaji:
4.1. Vrednovanje čovjeka kao muškarca i žene
4.2. Brak i obitelj u Božjem naumu
4.3. Ženidba – sakrament ljubavi i zajedništva
4.4. Odgovorno roditeljstvo

5. Tematska cjelina
DOSTOJANSTVO LJUDSKOG ŽIVOTA
5.1. Svetost i dostojanstvo ljudskog života
5.2. Život – Božji dar
5.3. Povrede ljudskog života
5.4. Cjelovitost i dostojanstvo osobe pred izazovima znanosti.
5.5. Povrede dostojanstva osobe
5.6. Sakrament bolesničkog pomazanja

6. Tematska cjelina
ŽIVJETI U ISTINI
6.1. Istina – oslonac u hodu života


                                                                                                   58
6.2. Povrede istine
6.3. Isus Krist – temelj kršćanske istine



ČETVRTO GODIŠTE

Teme u četvrtom godištu uvode nas u otkrivanje milosnoga i spasenjskoga Božjega djelovanja u
sakramentima. Život kršćanina nezamisliv je bez sakramentalne dimenzije. O sakramentima će se
govoriti s teološkoga i biblijskoga polazišta, uključujući i svakodnevno iskustvo.
Na obzoru je i životni ispit (matura) koji zaokuplja najveći dio snaga i pozornosti učenika. Mladi čovjek
je pozvan na zrelije promišljanje o uključenju u svijet rada ili izboru daljnjega školovanja. Kroz obradu
tema zvanja, zanimanja i rada namjera je pomoći učenicima u razumijevanju i prepoznavanju osobnog
poziva i mogućnosti uključenja u društvo vlastitim radom. Vrhunac ovoga godišta, ali i sveukupnog
srednjoškolskog vjeronaučnog programa, jest tema o kraljevstvu Božjem. O konačnom ostvarenju
cjelovitosti ljudske osobe i svega stvorenja. Učenici četvrte godine zrelije razmišljaju o budućem životu
te su spososbniji samostalnije raditi, stvarati sinteze i zaključke. Stoga je predviđeno više manjih
seminarskih radova, referata i nekih drugih oblika animiranja učenika u pripremi i obradi nastavnih
jedinica.

1. Tematska cjelina
SUVREMENI ČOVJEK PRED PITANJEM BOGA

1.1. Poteškoće suvremenoga čovjeka s Bogom – izazov nevjere
1.2. Suvremena religioznost i njezina pitanja
1.3. Predodžbe o Bogu
1.4. Traganje za iskustvom svetoga
1.5. Dokazi o Božjoj opstojnosti


2. Tematska cjelina
BIBLIJSKA SLIKA BOGA I ISKUSTVO BOGA

2.1. Bog u svjedočanstvu vjere Staroga Zavjeta
2.2. Bog u svjedočanstvu vjere Novoga Zavjeta
2.3. Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti
2.4. Grijeh i obraćenje
2.5. Sakrament pomirenja
2.6. Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere


3. Tematska cjelina
LJUDSKI RAD I STVARALAŠTVO

3.1. Zvanje i zanimanje
3.2. Posebni pozivi u Crkvi
3.3. Kršćansko poimanje rada
3.4. Etika poslovanja
3.5. Briga za opće dobro i kršćansko zauzimanje za mir


4. Tematska cjelina
IZAZOVI ZNANSTVENO-TEHNIČKOG NAPRETKA

4.1. Budućnost i moć znanja
4.2. Kršćanstvo pred izazovima globalizacije i informatizacije


                                                                                                       59
4.3. Znanost i poboljšanje ljudskoga života
4.4. Zajedništvom do napretka i briga za okoliš


5. Tematska cjelina
KRŠĆANSKA NADA U BUDUĆNOST

5.1. Različita očekivanja budućnosti
5.2. Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Bibliji
5.3. Čovjek pred pitanjem smrti
5.4. Kršćanska nada


Literatura:
HARING B., Kristov zakon, I sv., Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1986.
DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1980.
Jeruzalemska Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996.
Katekizam Katoličke crkve, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb, 1994.
Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, KS, Zagreb 1990.




Prirodoslovlje

Prirodoslovlje se osniva na spoznajama temeljnih prirodnih znanosti: fizike, kemije, biologije,
geografije, geologije. One se razvijaju zahvaljujući čovjekovoj radoznalosti i njegovoj potrebi
za odgovorima na pitanja o svojemu postanku, razvoju, ulozi i mjestu u prirodi i svemiru. Na
taj je način prirodoslovlje je dio kulture svake ljudske zajednice. Ono istražuje i opisuje
prirodu, svijet žive i nežive tvari, u rasponu od atomske jezgre, preko sustava sumjerljivih
čovjeku, do najudaljenijega djelića svemira.
Čovjek uočava osjetilima i instrumentima stalne mijene u prirodi, a prirodne znanosti istražuju
zakonitosti, uzroke i sile koje upravljaju tim mijenama. Spoznaje temeljnih prirodnih znanosti
izravno doprinose tehnološkomu napretku te osiguravaju održiv razvoj na Zemlji. U
prirodoslovnomu području sakupljena su stoljećima usvajana znanja koja čine temelj svih
tehnologija kojima se čovjek danas koristi. Primjena tih znanja očituje se u medicini, prijevozu,
komunikacijama, proizvodnji hrane i drugih dobara, proizvodnji i prijenosu energije,
istraživanju i uporabi prirodnih bogatstava, usklađivanju čovjekovih potreba s očuvanjem
prirode, kulturi stanovanja, informiranju, umjetnosti, istraživanju postanka svemira. Znanja
prikupljena u prirodoslovlju opća su svojina čovječanstva pa prirodoslovlje odlikuje
demokratičnost i internacionalnost. Učenjem prirodoslovlja razvija se sustav vrijednosti koji
učenike odgaja u smislu ravnopravnosti i odgovarajućega nagrađivanja za njihova postignuća.
Kako bi se prilagodili brzom razvoju znanosti i tehnike/tehnologije i odnosili se odgovorno
prema prirodi, okolišu i zdravlju te doprinosili održivu razvoju, učenici trebaju steći temeljnu
prirodoslovnu kompetenciju. Učenjem prirodoslovlja učenici razvijaju logičko, stvaralačko i
kritičko mišljenje što doprinosi aktivnom ovladavanju okolnostima koje zahtijevaju znanje i
stručnost. Učenici stječu temeljna znanja o prirodnim pojavama i sustavima: gibanjima i silama
u dijelu prirode u kojemu čovjek živi, elektromagnetskim i termodinamičkim pojavama,
relativističkim gibanjima i silama, odnosu tvari i energije, međudjelovanju osnovnih čestica,
razvoju svemira na kozmološkoj razini te kvantiziranoj slici mikrosvijeta.
Uočavaju važnost otkrića fizičara kao osnove za osmišljavanje i izvedbu suvremenih uređaja.



                                                                                              60
Učenici upoznaju svojstva tvari koje izgrađuju živi i neživi svijet i procese u kojima te tvari
sudjeluju, materijale koji se iz prirode dobivaju jednostavnim postupcima, ali i one
proizvedene u suvremenoj industriji. Otkrića kemičara i biologa, koja se osnivaju na 94
oponašanju prirodnih procesa, pokreću nove tehnologije u proizvodnji hrane i lijekova te
doprinose razvoju medicine.
Učenici se upoznaju sa strukturom i funkcioniranjem živih sustava. Polazeći od stanice kao
osnovne jedinice živoga bića, otkrivaju se molekulski i submolekulski temelji života, tajne
nasljeđivanja i procesi kojima se genetički zapis ostvaruje u nekom od raznolikih oblika života.
Nastava je prirodoslovlja problemski i istraživački usmjerena na prikladan (praktični) rad
ulaboratoriju i u prirodnoj sredini/okolini. Služi se različitim metodama i pristupima pružajući
tako osnovu za studij i cjeloživotno učenje. Eksperimentalni pristup omogućuje višekratno
ponavljanje i istraživanje pojava u prirodi, stoga je pokus neizostavan dio prirodoslovnoga
odgoja i obrazovanja. Prirodoslovne znanosti imaju dva lica: empirijsko, koje se služi
opažanjem i mjerenjem i racionalno, koje se služi logičkim razmišljanjem i matematičkim
zaključivanjem.


ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJA

Glavni je cilj prirodoslovnoga odgoja i obrazovanja uspostaviti prirodoznanstveno
opismenjeno društvo. Pojedinac je prirodoznanstveno opismenjen ako razumije i usvoji
potrebu cijeloživotnoga obrazovanja, ako usvoji znanstveni koncept, metode, postupke i načela
u donošenju odluka te usmjeri znanje i vještine stečene obrazovanjem za stvaralačko rješavanje
problema. Taj se cilj ostvaruje postupno, na pojedinim razinama odgoja i obrazovanja,
sukladno dobi učenika.
Usvajanjem ciljeva područja učenici će:
     usvojiti znanja o bitnim pojavama i procesima u prirodi
     steći osnovnu pismenost i usvojiti jezik prirodoslovlja te razumjeti bitne koncepte
       općega znanja o prirodi i ulogu toga znanja u razvoju tehnike/tehnologije i doprinosu
       boljemu življenju
     uočiti važnost postignuća prirodnih znanosti u povijesnom kontekstu razvitka
       civilizacije
     znati naći pouzdane podatke iz različitih izvora te uočiti njihovu važnost u usvajanju
       znanja
     razumjeti važnost pokusa u laboratoriju i prirodnoj sredini/okolini te neophodnost
     upotrebljavati mjerne instrumente te opisati i pozorno izvesti jednostavne pokuse
     uočiti varijable pri proučavanju dane prirodne pojave te istražiti njihovu međuzavisnost
     naučiti raspravljati o pokusima, analizirati, vrjednovati i tumačiti prikupljene podatke,
       znati prikazati rezultate opažanja i mjerenja grafikonom, tablicom, matematičkim
       izrazom
     obradi i prikazivanju podataka
     opisivati prirodne pojave pomoću osnovnih koncepata prirodoslovlja, koristiti se
       modelima u objašnjenju prirodnih pojava
     uočavati i vrjednovati ograničenja primijenjenih metoda, vještina, modela, teorija
     znati postavljati pitanja i tražiti odgovore, samostalno rješavati probleme i surađivati u
       timskom radu



                                                                                             61
        usvojiti znanja potrebna za očuvanje prirode, odgovorno se odnositi prema uporabi
         prirodnih bogatstava uz održivi razvoj, čuvajući prirodnu ravnotežu i biološku
         raznolikost
        usvojiti međunarodni sustav fizičkih veličina i pripadajućih mjernih jedinica
        upoznati svojstva i strukturu tvari te promjene tvari u kemijskim procesima


              5.3.14 Okvirni plan rada KEMIJE

Nastavu izvodi prof. Marina Glažar


I. RAZRED - klasični i sportski smjer

          U nastavi kemije nastojat će se upoznati učenike s ljepotom i zanimljivošću kemijske znanosti
kako bi oni što lakše upoznali njene zakone i važnost primjene kemije u svakidašnjem životu, tehnici i
industriji, te opasnosti od zagađivanja okoliša.
Od udžbeničke literature koristit će se: S. Habuš, V. Tomašić: Opća kemija 1, Profil, Zagreb,
                                         A. Petreski, B. Sever: Opća kemija, zbirka riješenih primjera i
                                                                zadataka iz

Glavne teme su:
                  - tvari
                  - građa atoma
                  - periodni sustav elemenata
                  - kemijske veze
                  - kristali
                  - kemijska računanja brojnosti i molova
                  - kemijska analiza
                  - određivanje formule spojeva
          Učenici će se poticati da sami predviđaju ishod pokusa i stvaraju zaključke. Većina pokusa je
ilustrirana u samom udžbeniku. Naglasak će biti na kemijskim vezama jer je to uporište za
razumijevanje kemijskih reakcija.
          Učenike koji budu pokazivali više nadarenosti i volje spremat će se na dodatnim satima za
natjecanja, a onima koji teže shvaćaju pomoći će se zasebno u svladavanju težih lekcija.

II. RAZRED - klasični i sportski smjer

        Udžbenik koji će se koristiti je: D. Nöthig - Hus, M. Herak: Opća kemija 2, ŠK, Zagreb.
                                          D. Nöthig – Hus: Opća kemija 2, zbirka zadataka iz kemije

Glavne teme su:
         - energija i kemijske promjene
         - svojstva tekućina i otopina
         - kemijska kinetika i ravnoteža kemijskih reakcija
         - kiselina
         - baze i soli
        - elektrokemijski procesi.
         Gradivo će se tumačiti pokusima, pomoću kojih će učenici sami donositi zaključke.
Jednostavnije će pokuse učenici sami izvoditi uz pomoć profesora. Naglasak će biti na lekcijama o
kiselinama, bazama i solima te elektrokemijskim procesima. Iz važnijih dijelova gradiva učenici će pisati
referate i pred razredom iznijeti njihov sažetak. Nakon obrade pojedinih tema gradivo će se utvrđivati
izradom zadataka. U učenika želimo razviti pažljivo upotrebljavanje kemikalija, pazeći na njihovu
korisnost ili štetnost te opasnost za zagađivanje okoliša. Razvijat će se, također istraživački duh i volja
za zdravo nadmetanje u znanju.


                                                                                                          62
III. RAZRED - klasični i sportski smjer

       U toku 70 predviđenih sati obradit će se gradivo trećeg razreda prateći program prema kojem je
napisan i udžbenik Anorganska kemija autora: A. Habuš, D. Stričević i V.Tomaš, Profil, Zagreb i
 Anorganska kemija, zborka riješenih primjera izadataka iz kemije: A. Habuš, B. Sever

        U prvim lekcijama ponovit će se oni dijelovi gradiva prvog i drugog razreda koji će se koristiti za
razumijevanje zadanog programa.
Glavne teme su:
        - periodni sustav elemenata
        - alkalijski i zemnoalkalijski metali
        - željezo
        - bakar
        - aluminij
        - vodik
        - halogeni elementi
        - halkogeni elementi
        - dušikova grupa elemenata
        - ugljikova grupa elemenata
        - staklo
        - cement
        - keramika
        Gradivo će se tumačiti pokusima koji su predviđeni godišnjim planom i programom. Učenici će
 samostalno dolaziti do zaključaka, a jednostavnije pokuse i sami izvoditi uz pomoć profesora.
        Naglasak će biti na svojstvima elemenata, njihovom dobivanju i primjeni u svakodnevnom
životu.
Paralelno će se naglašavati štetnost pojedinih elemenata i njihovih spojeva za ljudsko zdravlje i
moguća opasnost od onečišćenja okoliša.
        Učenici koji budu pokazivali veći interes i nadarenost za predmet, pripremat će se na dodatnim
satovima za natjecanje iz tog predmeta.


IV. RAZRED - klasični i sportski smjer

        U toku 64 sata obradit će se predviđeno gradivo služeći se udžbenikom: D. Stričević, B. Sever:
Temelji organske kemije, Profil, Zagreb.

Glavne teme su:
        - alkani
        - alkeni
        - alkini
        - areni
        - alkoholi
        - fenoli
        - eteri
        - aldehidi i ketoni
        - karboksilne kiseline i njihovi derivati
        - ugljikohidrati
        - aminokiseline i proteini
        - proteini i enzimi

        U okvirima organske kemije učenici će se upoznati sa svojstvima pojedinih organskih spojeva,
nomenklaturom, osnovnim kemijskim reakcijama, njihovom primjenom u životu i mogućim štetnim
djelovanjem na naš život. Pri tumačenju gradiva demonstrirat će se pokusi planirani godišnjim planom i
programom.



                                                                                                        63
        Učenike će se poticati na samostalan rad, a zainteresirane i nadarene pripremati za
natjecanje.
U učenika će se razvijati ekološka svijest i želja za zdravim životom.



             5.3.15 Okvirni plan rada GEOGRAFIJE

Nastavnik: Katarina Jakovac, dipl.inž.geografije
           Nikolina Tolj, prof. geografije


I.razred

Nastavnik: Katarina Jakovac, dipl.inž.geografije

Godišnji fond sati:       70 sati
Tjedni fond:              2 sata

Cilj nastave: Širenje osnovnih i stjecanje novih znanja o Zemlji, procesima na njezinoj površini i
predočavanju Zemljine površine, uočiti i spoznati važnost prirodno geografskih elemenata za život i
gospodarsku aktivnost stanovništva.

Zadaci: - proširiti temeljna znanja o Zemlji i njenom položaju u svemiru
        - proširiti ranije stečena znanja o geografskoj karti
        - osposobiti učenike za uspješnu primjenu geografske karte i atlasa na nastavi i u praktičnom
          životu
        - izgrađivati svijest o potrebi očuvanja okoliša
        - stalnom aktualizacijom nastavnih sadržaja razvijati kod učenika interes za geografiju i potrebu
          za samostalnim učenjem.

Sadržaj nastave: 1. Razvoj geografije i širenje geografskih znanja
                 2. Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru
                 3. Određivanje položaja na Zemlji
                 4. Predočavanje Zemljine površine
                 5. Reljef i geološke osobine zemlje
                 6. Klima
                 7. Voda
                 8. Tlo i život na zemlji

Od ukupno 70 sati, 46 sati odnosi se na obradu programskih sadržaja, a 24 sata na ponavljanje,
provjeravanje i zaključivanje ocjena.

Literatura za nastavnike i učenike:
         Geografija 1 – Školska knjiga - Gall, Kralj, Stiperski
         Filipčić: Klimatologija
         Božičević: Fenomen krša

Periodika:
        Meridijani, Drvo znanja, Priroda i Geografski horizont.

II. razred

Nastavnik: Nikolina Tolj, prof. geografije

Godišnji fond sati: 70 sati



                                                                                                      64
Tjedni fond: 2 sata tjedno
Cilj nastave: Steći temeljna znanja o društvenim i gospodarskim obilježljima suvremenog svijeta, te
shvaćati važnost integracijskih procesa, nužnost suradnje i solidarnosti ljudi u svijetu.

Zadaci: - stjecati i proširiti znanja o stanovništvu kao važnom čimbeniku prostornog ustroja u svijetu
        - upoznati najznačajnije demografske strukture, procese i obilježja društvenog i gospodarskog
          razvoja
        - osposobiti učenike za promatranje i upoznavanje promjena te objektivno uočavanje problema
          u geografskoj stvarnosti
        - stalnom aktualizacijom nastavnih sadržaja razvijati kod učenika interes za geografiju i stalnim
          geografskih obrazovanjem.

Sadržaj nastave: 1. Stanovništvo
                 2. Naselja i oblici nastanjenosti
                 3. Gospodarstvo
                 4. Ekologija i okoliš

Od ukupno 70 sati, 45 sati odnosi se na obradu programskih sadržaja, a 22 sata se odnose na
ponavljane, provjeravanje i zaključivanje ocjena.

Literatura za nastavnike i učenike:
         Geografija 2 - Meridijani
         Friganović, Sić i Matas: Geografija 2, Školska knjiga
         Nejasmić: Osnove geografije
         Friganović: Demografija
         Vresk: Osnove urbane geografije
         Vresk: Razvoj urbanih sustava u svijetu
         Crkvenčić: Agrarna i socijalna geografija
         Malić: Geoprometna obilježja svijeta

Periodika:
          Meridijani, Drvo znanja, National Geographic, Geografski horizont i dnevni tisak
III. razred:

Nastavnik: Nikolina Tolj, prof. geografije
Razred: III.S (sportski-opći ) i III.K (klasični)

Godišnji fond sati: - opći smje r- 70 sati
Tjedni fond: 2 sata tjedno

Godišnji fond sati: - klasični smjer - 35 sati
Tjedni fond: 1 sat tjedno

Ciljevi i zadaci:
                           - razvijati kod učenika sposobnost tumačenja strukturnih promjena i trendova
u svjetskom gospodarstvu; razvijati sposobnost uočavanja, uspoređivanja i logičnog zaključivanja o
značenju globalizacije, svjetskih političkih, ekonomskih integracija i multinacionalnih kompanija; razvijati
sposobnost usvajanja znanja analizom tematskih karti, općih karti i ostalih geografski medija.
                           - razvijati kod učenika sposobnost komparacije i stvaranja samostalnih
zaključaka; razvijati sposobnost interpretacije geografskih medija; poticati primjenu ranije stečenih
znanja o stanovništvu u svijetu i svjetskom gospodarstvu na nove sadržaje o nejednakom razvoju
svijeta; razvijati sposobnost uočavanja uzročno-posljedičnih veza u prostornim odnosima; razvijati
naviku prikazivanja kvantitativnih pokazatelja na tematskim kartama, grafikonima, dijagramima
                           - razvijati stav o pozitivnim učincima globalizacije, integriranja, djelovanja
multinacionalnih kompanija i ukazati na negativne učinke čimbenika suvremenog gospodarstva; poticati
učenike na korištenje različitih izvora znanja radi aktualiziranja informacija o globalizaciji svjetskog
gospodarstva, posebice o integracijama; razvijati kod učenika spremnost i sposobnost stručne i


                                                                                                         65
odgovorne primjene znanja u tumačenju globalizacijskih procesa; ukazati na pozitivne i negativne
posljedice prostornih promjena pod utjecajem globalizacije
                            - poticati potrebu za stalnim praćenjem statističkih publikacija radi
aktualiziranja informacija i pravilne interpretacije geografskih pojava i procesa u prostoru; ukazati na
nužnost ravnomjernijega gospodarskog razvoja na nacionalnoj, kontinentalnoj i globalnoj razini; ukazati
na teške posljedice gladi i nepismenosti u slabo razvijenim državama; poticati potrebu zaštite okoliša
                            - ukazati na važnost organizacije prostora u uravnoteženom regionalnom
razvoju; na australskom primjeru istaknuti ulogu države u brizi za pojedinca; istaknuti odnos Japanaca
prema zaštiti okoliša i prema radu

Sadržaj nastave: 1. Globalizacija svjetskog gospodarstva
                2. Nejednak gospodarski razvoj svijeta
                3. Regionalni razvoj visokorazvijenih zemalja
                4. Regionalni razvoj zemalja svjetskog značenja
                5. Regionalni razvoj slabije razvijenih zemalja

Literatura za nastavnike i učenike:
                           Gall , Matas: Geografija 3, Školska knjiga.

Periodika:
        Meridijani, Drvo znanja, National Geographic, Geografski horizont i dnevni tisak


IV. razred

Nastavnik: Katarina Jakovac, dipl.inž.geografije

Godišnji fond sati: 64
Tjedni fond: 2 sata

Cilj nastave: Steći osnovna znanja o prirodno-geografskih elementima i društveno-geografskim
čimbenicima Republike Hrvatske, uočiti njen položaj i ulogu u svijetu te zavoljeti svoju domovinu.
Zadaci: - omogućiti učenicima da steknu osnovna znanja o fizičko-geografskim obilježjima Hrvatske i
shvate značenje prirodnih elemenata i društvenih pojava i procesa u predočavanju gospodarske
aktivnosti s gledišta suvremenog značenja
         - upoznati učenike s geografskom stvarnošću na prostoru Hrvatske, kako bi uočili njen položaj i
ulogu u suvremenom svijetu
         - stvarati navike za uporabu fizičko-geografskih, gospodarskih i drugih karata te atlasa Hrvatske
u svakodnevnom životu
         - upoznati učenike s pojačanim procesom narušavanja kakvoće čovjekove okoline i prijekom
potrebom čuvanja okoliša od daljnje degradacije, odnosno poboljšanja kvalitete ugroženih elemenata i
lokaliteta
         - stalnom aktualizacijom geografskih nastavnih sadržaja razvijati kod učenika zanimanje za
stalnim praćenjem geografske stvarnosti u Hrvatskoj i u svijetu, te potrebu za samostalnim učenjem i
trajnom geografskom izobrazbom.

Sadržaj nastave: 1. Geografski smještaj i položaj kao čimbenik razvoja Hrvatske
                 2. Promjene u hrvatskom državnom teritoriju
                 3. Osnovne značajke reljefa Hrvatske
                 4. Klima, vegetacija i tlo kao čimbenik gospodarskog razvoja Hrvatske
                 5. Jadransko more-prirodna sredina i veze sa svijetom
                 6. Vode na kopnu i njihovo gospodarsko značenje
                 7. Stanovništvo kao čimbenik gospodarskog razvoja i prostornog uređenja
                 8. Naselja i oblici naseljenosti
                 9. Gospodarstvo Hrvatske




                                                                                                       66
Od ukupno 64 sata, 39 sati odnosi se na obradu programskih sadržaja, a 19 sati na ponavljanje,
provjeravanje i zaključivanje ocjena.

Literatura za nastavnike i učenike:
         Jukopila, Kralj i O. Martinec: Geografija Hrvatske: Školska knjiga
         Gelo: Demografske promjene u Hrvatskoj od 1780-1981 god.
         Riđanović: Geografija mora
         Šimić: Europska unija danas i sutra
         Veliki atlas Hrvatske - Mozaik knjiga, Zagreb 2002. god.

Periodika: Meridijani, Drvo znanja, Ekološki glasnik, National geographic



             5.3.16 Okvirni plan rada BIOLOGIJE

Nastavu izvodi Melita Peršić,prof.


I. RAZRED - klasični i sportski smjer

        Plan rada u prvom razredu (70 sati) obuhvaća upoznavanje živih bića na razini stanice.
Nastavne cjeline su:
                - Biologija - znanost o životu
                - Organizacijske razine živih bića
                - Kemijska osnova života
                - Podrijetlo života na Zemlji
                - Metode istraživanja stanice
                - Prokariotske stanice i njihova funkcija
                - Eukariotske stanice i metabolički procesi
- Biomembrane, stanična jezgra, plastidi.
- Energija i životni procesi
- Od stanice do višestaničnog organizma
        Za obradu navedenih sadržaja planirano je 50 sati, za usmeno provjeravanje 10 sati, pismeno
provjeravanje 3 sata, a ostali sati za demonstraciju pokusa i filmove. Program se ostvaruje po
udžbeniku: Biologija 1,I. Bogut, K. Lukačević.alfa

II. RAZRED - klasični i sportski smjer

          Plan u drugom razredu (70 sati) obuhvaća cjeline:
                   - Upoznavanje biljnog svijeta: virusi, prokarioti (bakterije, modrozelene alge), gljive,
biljke (steljnjače, stablašice - mahovine, papratnjače, sjemenjače)
                   - Upoznavanje životinjskog svijeta: jednostanične životinje, mnogostanične životinje
(beskolutičavci, mnogokolutičavci, malokolutičavci, svitkovci).
          Za obradu navedenih sadržaja planirano je 47 sati, za ponavljanje, usmeno i pismeno
provjeravanje znanja 13 sati, a ostali sati raspoređeni su na demonstraciju pokusa, filmove, odlazak na
teren, posjet Prirodoslovnom muzeju…
Program se realizira po udžbeniku: skupina autora: Biologija 2 (prokarioti, gljive i biljke), skupina autora:
Biologija 2 (životinjski svijet), Profil, Zagreb, 1997.

III. RAZRED - klasični i sportski smjer
          Treći razred (70 sati) prema planu obuhvaća sljedeće nastavne cjeline:
                   - Fiziologija bilja (biljke i voda, mineralna ishrana bilja, fotosinteza, biološka oksidacija,
rast i razvitak biljaka, biljni hormoni, gibanje biljaka)
                   - Fiziologija čovjeka (krv, srce i krvožilni sustav, dišni sustav, imunološki sustav,
probavni sustav, metabolički sustav, bubrezi, organi za kretanje, endokrini sustav, spolni, osjetilni i
živčani sustav)


                                                                                                               67
        Za obradu navedenih sadržaja planirano je 46 sati, za ponavljanje te usmeno i pismeno
provjeravanje znanja 14 sati, a ostalo je planirano za demonstraciju pokusa, referate i filmove. Program
se ostvaruje po udžbeniku: Ž. Lukša i s. Mikulić: Život 3, Udžbenik biologije za treći razred gimnazije,
Školska knjiga, Zagreb, 2009.

IV. RAZRED - klasični smjer

        Četvrti razred (63 sata) obuhvaća cjeline:
        - Genetika        - Genetika znanost o nasljeđivanju
                          - Nespolno i spolno razmnožavanje
                          - Molekularna osnova nasljeđivanja
                          - Od gena do bjelančevina
                          - Regulacija aktivnosti gena
                          - Mendel i zakoni nasljeđivanja
                          - Spolni kromosomi i nasljeđivanje vezano uz spol
                          -Vezani geni
                          -Mutacije gena i kromosoma
                          -Genetika bakterija i virusa
                          - Kloniranje
                          - Genetički inžinjering
        - Evolucija       - kemijska i biološka
                          - evolucijski dokazi
                          - selekcija
                          - mutacija
                          - genska snaga
                          - tipovi i stupnjevi evolucije
                          - specijacija čovjeka
        - Ekologija       - biosfera
                          - ekološki čimbenici
                          - osobine ekosustava
                          - biogeokemijski ciklusi
                          - metabolizam ekosustava
                          - onečišćenje i zaštita okoliša
        Za obradu sadržaja planirano je 42 sata, za ponavljanje, usmeno i pismeno provjeravanje
znanja 10 sati, a ostalo je planirano za demonstraciju pokusa, referate i filmove.
Program se ostvaruje po udžbeniku: M. Pavlica, J. Balabanić: Genetika i evolucija, ŠK., Zagreb, 2007.
M. Meštrov: Ekologija, ŠK., Zagreb 2007.


            5.3.17 Okvirni plan rada FIZIKE za šk. god. 2011./ 2012.

        Nastavu izvodi prof. Sonja Lanc

I. RAZRED - klasični i sportski smjer

        Plan rada realizira se prema A-inačici programa za gimnazije koji predviđa samo osnovne
sadržaje iz mehanike. Udžbenik je V. Paara: Fizika 1, gibanje i energija.
Nastavne cjeline:
        - Pravocrtno gibanje             - 9 sati
        - Sila i gibanje                 - 14 sati
        - Krivocrtno gibanje             - 9 sati
        - Energija i zakon očuvanja      - 15 sati
        - Gravitacijsko privlačenje      - 9 sati
        - Sila u fluidima                - 13 sati
                  Ukupno:                  70 sati




                                                                                                      68
           Za gimnazijske smjerove: klasični i opći nije potrebno obrađivati proširene i izborne sadržaje
osim ponekad selektivno, prema izboru i zanimanju nastavnika i učenika. Uz osnovne sadržaje učenici
još raspolažu zadacima i pokusima, kao važnim komponentama nastave fizike. Bitno je da se nauči
mjeriti i računati u fizici, da se fizikalni pojmovi i zakoni usvajaju kreativno i s razumijevanjem, te da se
razvija fizikalan način mišljenja. Pritom je važno da se uočavaju i tumače primjeri primjene fizike u
tehnici, medicini, biologiji, ekologiji, astronomiji.
           Tijekom godine predviđeno je i pripremljeno 8-9 pokusa u skladu s vremenskim mogućnostima i
opremom kabineta fizike.

II. RAZRED - klasični i sportski smjer

        Plan rada realizira se prema A-inačici programa za gimnazije koji predviđa samo osnovne
sadržaje iz termodinamike i elekromagnetizma. Udžbenik je V. Paara: Fizika 2.
Nastavne cjeline su:
        - Termička svojstva tvari                 - 12 sati
        - Molekularna kinetička teorija           - 4 sata
        - Toplina i rad                           - 12 sati
        - El. naboj i el. polje                   - 16 sati
        - El. struja                              - 12 sati
        - Magnetsko polje                         - 9 sati
        - Elektromagnetska indukcija              - 3 sata
                           Ukupno:                  70 sati

           Za gimnazijske smjerove: klasični i opći nije potrebno obrađivati proširene i izborne sadržaje
osim ponekad selektivno, prema izboru i zanimanju nastavnika i učenika. Uz osnovne sadržaje učenici
još raspolažu zadacima i pokusima kao važnim komponentama nastave fizike. Bitno je da se nauči
mjeriti i računati u fizici, da se fizikalni pojmovi i zakoni usvajaju kreativno i s razumijevanjem, te da se
razvija fizikalan način mišljenja. Pritom je važno da se uočavaju i tumače primjeri primjene fizike u
tehnici, medicini, biologiji, ekologiji, astronomiji.
           Tijekom godine predviđeni su i pripremljeni pokusi (desetak pokusa) u skladu s vremenskim
mogućnostima i opremom kabineta fizike.

III. RAZRED - klasični i sportski smjer

        Plan rada realizira se prema A-inačici programa za gimnazije koji predviđa samo osnovne
sadržaje iz titranja, valova i optike, te teorije relativnosti. Udžbenik je V. Paara: Fizika 3.
Nastavne cjeline:
        - Titranje                                      - 12 sati
        - Valovi                                        - 16 sati
        - Zvuk                                          - 6 sati
        - Elektromagnetski valovi                       - 4 sata
        - Valna optika                                  - 4 sata
        - Geometrijska optika                           - 13 sati
        - Teorija relativnosti                          - 13 sati
                  Ukupno:                                 70 sati

         Za klasični gimnazijski smjer nije potrebno obrađivati proširene i izborne sadržaje osim
ponekad selektivno, prema izboru i zanimanju nastavnika i učenika. Uz osnovne sadržaje učenici još
raspolažu zadacima i pokusima kao važnim komponentama nastave fizike. Bitno je da se uči mjeriti i
računati u fizici, da se fizikalni pojmovi i zakoni usvajaju kreativno i s razumijevanjem, te da se razvija
fizikalan način mišljenja. Pritom je važno da se uočavaju i tumače primjeri primjene fizike u tehnici,
medicini, biologiji, ekologiji, astronomiji itd.
         Tijekom godine predviđeni su i pripremljeni pokusi (desetak pokusa) u skladu s vremenskim
mogućnostima i opremom kabineta fizike.


IV. RAZRED - klasični i sportski smjer


                                                                                                              69
         Fizika IV. razreda sadrži poglavlja iz optike, fizike atoma i molekularne fizike. To su poglavlja
prema udžbeniku V. Paara: Fizika 4.
Nastavne cjeline:
         - Valno - čestična svojstva el. mag. zračenja                          - 7 sati
         - Valno čestična priroda tvari                                         - 6 sati
         - Energijski spektri                                                   - 5 sati
         - Atomske jezgre i elementarne čestice                                - 14 sati
         - Poluvodiči i fizikalne osnove mikroelektronike                      - 15 sati
         - Razvoj modela atoma                                                  - 7 sati
         - Deterministički kaos - prevrat u znanstvenoj slici svijeta           - 9 sati
                                     Ukupno:                                     64 sata
         Za klasični gimnazijski smjer nije potrebno obrađivati proširene i izborne sadržaje osim
ponekad selektivno, prema izboru i zanimanju nastavnika i učenika. Uz osnovne sadržaje učenici još
raspolažu zadacima i pokusima kao važnim komponentama nastave fizike. Bitno je da se uči mjeriti i
računati u fizici, da se fizikalni pojmovi i zakoni usvajaju kreativno i s razumijevanjem, te da se razvija
fizikalan način mišljenja. Pritom je važno da se uočavaju i tumače primjeri primjene fizike u tehnici,
medicini, biologiji, ekologiji, astronomiji itd.
         Gradivo nije pogodno za izvođenje pokusa, osim možda fotoelektričnog efekta. Kao
nadomjestak pokusu učenici se uključuju u samostalne radove iz pojedinih područja (referati).


Sudjelovanje na DANIMA FIZIKE 2011./2012.

-     održava se svake godine u Klasičnoj gimnaziji u Dijecezanskom zavodu sv. Stanislava
-     u Ljubljani , Republika Slovenija

 Voditelj :

 Sonja Lanc kao učitelj vodi četiri učenika iz viših razreda

 Ciljevi :

-     sabrati talentirane učenike iz raznih krajeva Europe
-     istaknuti napretke u fizikalnim eksperimentima
-     prezentirati znanstvene projekte
-     izmjenjivati nastavne poglede i metode učenja fizike
-     prakticirati engleski jezik

    Svrha :

 - inicirati međunarodni tim iz fizike koji će promovirati i izmjenjivati znanja iz fizike

    Vrijeme održavanja susreta :

    -u mjesecu ožujku ili će biti u kolovozu pred početak nastave
    - susret traje tri do četiri dana

 Troškovnik :

-     učenici i učitelj smješteni će biti u Zavodu Sv. Stanislava


                                                                                                              70
-   putovanje do Ljubljane školskim kombijem

POSJETI ZVJEZDARNICI NA VEŽICI

Planiram po jedan posjet po razredu u vidu dva školska sata.




Informacijska i komunikacijska tehnologija
            5.3.18 Okvirni plan rada INFORMATIKE

OPIS PODRUČJA

Danas je nemoguće zamisliti život i rad bez računala pa stoga informacijska i komunikacijska
tehnologija danas zasluženo dobija istaknuto mjesto u obrazovanju. Europski kompetencijski
okvir ovladavanja svrstava informatiku u jednu od osam ključnih kompetencija tzv. digitalnu
kompetenciju.
Naziv informatika (od franc.information – informacija i technique - tehnika) obuhvaća teme iz
područja informacijskihznanosti i područja računarstva. Ona ima i alternativni naziv:
tehnologija informacijskoga društva.
U tomu području učenici stječu i temeljna znanja o tehnologijama informacijskoga društva.
Kako bi postali uspješni pojedinci, prilagodljivi brzim promjenama u društvu, znanosti i
tehnologiji, učenici trebaju steći znanja o tehnici i informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji
te razviti vještine i sposobnosti njene uporabe u različitim okolnostima te razvijati svijest o
njezinim mogućnostima, ograničenjima, prednostima i nedostacima.
Zbog toga je za razvoj svakoga pojedinca nužno: poznavati i razumjeti tehniku, tehnologiju i
informatiku; razviti svijest o proizvodnji kao uvjetu opstanka i održiva razvoja; posjedovati
osnovna znanja, vještine rukovanja i upravljanja tehničkim napravama i sustavima te znanja
potrebna za izbor odgovarajućih materijala, sredstava i metoda rada; razviti vještine uporabe
različitih tehničkih naprava; posjedovati osnovna znanja i vještine uporabe informacijske i
komunikacijske tehnologije; usvojiti kompetenciju dizajniranja i procjene estetske vrijednosti
različitih materijalnih proizvoda i usluga.
Učenici će, također, usvojiti znanja o načelima djelovanja tehničkih sustava. Bitno je da
tehniku shvate kao skup znanja i procesa kojima se stvaraju nove (materijalne i nematerijalne)
vrijednosti, zasnovane na poznavanju prirodoslovlja te poštivanju društvenih, ekoloških,
estetskih i etičkih vidova.
Obzirom da se složeniji problemi rješavaju skupnim radom te da podjelom rada, sposobnosti i
vještine pojedinaca dolaze do izražaja pa se tako razvija sposobnost suradničkoga rada učenika,
odnosno rada u skupinama. Dobro osmišljeni inženjerski projekti izvođenjem praktičnoga rada
omogućuju stjecanje znanja, vještina i stavova potrebnih za sudjelovanje u pronalazačkomu
(inovativnom) i natjecateljskomu (konkurentnomu) poduzetništvu te za razvoj kompetencije
učiti kako učiti.
Učenje i poučavanje iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije učenicima će
omogućiti razvoj vještina djelotvorne uporabe računala i korisničkih programa, stjecanje
temeljnih znanja o osnovnim načelima i idejama na kojima su sazdana računala i ostale
naprave, sustavi i infrastruktura informacijskoga društva te razvijanje vještina i sposobnosti




                                                                                               71
primjene informacijske i komunikacijske tehnologije pri rješavanju problema u različitim
područjima primjene, što se produbljuje međupredmetnim temama.
Danas postoje mnogi računalom upravljani uređaji, postrojenja i proizvodni postupci.
Interdisciplinarnom suradnjom stručnjaka različitih tehničkih i umjetničkih područja sa
stručnjacima područja informatike i računarstva mogu se ostvariti novi proizvodi i usluge.
Učenici će u okviru ovoga područja steći osnovna saznanja o tim mogućnostima kako bi u
budućnosti mogli poboljšati kakvoću života u svojoj užoj i široj zajednici.
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUČJA
             Učenici će:
             spoznati ulogu i utjecaj tehnike na promjene u suvremenom svijetu
            spoznati tehniku kao plod stoljetnih stvaralačkih čovjekovih sposobnosti te njezinu
             ulogu i utjecaj na promjene u suvremenomu svijetu
            spoznati ulogu koju imaju prirodoslovlje i matematika pri stvaranju i uporabi tehničkih
             proizvoda i usluga
            usvojiti znanja i razviti motoričke vještine, umijeća, sposobnosti te samopouzdanje u
             rukovanju različitim priborom, alatima, uređajima i strojevima koji služe za izradbu
             proizvoda i usluga kod kuće, na radnomu mjestu i u širemu okružju
            biti osposobljeni za uporabu računala, informacijske i komunikacijske tehnologije u
             učenju, radu i svakodnevnomu životu
            razviti algoritamski način razmišljanja, steći vještine i sposobnosti primjene računala
             pri rješavanju problema u različitim područjima primjene
            razviti sposobnosti tehničkoga i informatičkoga sporazumijevanja te uporabe tehničke i
             informatičke dokumentacije
            usvojiti znanja, vještine i stavove potrebne za donošenje razumnih odluka koje se
             odnose na rad i proizvodnju, okoliš, održivi razvoj uz poštivanje sigurnosnih, etičkih,
             gospodarskih, ekoloških i kulturnih načela
            razviti kritičnost i kompetencije za estetsko vrjednovanje i dizajn proizvoda i usluga
            postati dobro obaviješteni potrošači koji će moći ocijeniti tehnička svojstva proizvoda i
             usluga
            biti osposobljeni za pravilan i sretan izbor nastavka školovanja i zanimanja.


I. RAZRED - klasični smjer

PROFESOR:                  Janja Linardić, prof.
GODIŠNJI FOND SATI: 70+35
TJEDNI FOND SATI: 2 (3)
BROJ TJEDANA:              35
     Osnovni program iz informatike za klasičnu gimnaziju izvodi se kroz 2 sata informatike tjedno - od
toga 1 sat teorije i 2 sata vježbe (razred se dijeli u grupe), tj. 70 sati godišnje i obuhvaća:

        1.   Osnovni pojmovi
        2.   Računalo
        3.   Rad s računalom - Windows OS
        4.   Internet
        5.   Program za obradu teksta - Word

     Nastavno gradivo obrađuje se na satovima obrade, uvježbava, sistematizira i utvrđuje na
satovima vježbe i konačno provjerava na satovima ponavljanja.



                                                                                                     72
  Zbog specifičnosti nastavnog programa informatike u nastavnom planu za ovu školsku godinu
  dominiraju satovi obrade i vježbe, dok su satovi pismene provjere gradiva iz istog razloga svedeni na
  minimum, što će se nastojati nadoknaditi usmenom provjerom gradiva, odnosno provjerom na računalu
          Najčešće nastavne metode koje se upotrebljavaju su:
  - metoda demonstracije (vezano uglavnom uz građu računala)
  - metoda razgovora (prilikom obrade novog gradiva; vježbe na računalu)
  - metoda praktičnih radova (vježbe na računalu)
  - metoda usmenog izlaganja (obrada novog gradiva),
  - metoda rada s tekstom, itd.
          Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s novim načinom rada,
  informatičkom tehnologijom, te poticanje učenikove kreativnosti i samostalnosti u radu - posebno radu
  na računalu. Učenik mora usvojiti osnove rada na računalu i tako steći dobar temelj za daljnje učenje i
  samoučenje.
          Zadaci nastave su da učenici usvoje osnove o radu računala, odnosno da usvoje znanja o
  binarnom sustavu, te nauče izvesti osnovne operacije u binarnom sustavu, odnosno prelaziti iz
  dekadskog u binarni, oktalni, heksadekadski sustav i obrnuto. Učenici trebaju znati služiti se računalom
  te programom MS, naučiti osnove rada s Internetom.
  Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, kalkulator,
  računalo...

  LITERATURA:
                                         Darka Sudarević,
WWW INFORMATIKA udžbenik informatike s                                                Profil International
                                         Davor Šokac, Janja        udžbenik s CD-om
CD-om za gimnazije                                                                    d.o.o.
                                         Linardić
                                         Darka Sudarević,
WWW INFORMATIKA zbirka zadataka iz                                                    Profil International
                                         Davor Šokac, Janja        zbirka zadataka
informatike za gimnazije                                                              d.o.o.
                                         Linardić
Časopis ENTER


  II. RAZRED - klasični smjer

  PROFESOR:                  Janja Linardić, prof.
  GODIŠNJI FOND SATI: 70+35
  TJEDNI FOND SATI: 2 (3)
  BROJ TJEDANA:              35
  Osnovni program iz informatike za klasičnu gimnaziju izvodi se kroz 3 sata informatike tjedno - od toga
  1 sat teorije i 2 sata vježbe (razred se dijeli u grupe), tj. 70 sati godišnje i obuhvaća

          1.    Excel-dodatno
          2.    PowerPoint
          3.    Rad s bazama - MS Access
          4.    Web stranice
          5.    Osnove programiranja

        Nastavno gradivo obrađuje se na satovima obrade, uvježbava, sistematizira i utvrđuje na
  satovima vježbe i konačno provjerava na satovima ponavljanja.
  Zbog specifičnosti nastave informatike u nastavnom planu za ovu školsku godinu dominiraju satovi
  obrade i vježbe, dok su satovi pismene provjere gradiva iz istog razloga svedeni na minimum što će se
  nastojati nadoknaditi usmenom provjerom gradiva, odnosno provjerom na računalu.
          Najčešće nastavne metode koje se upotrebljavaju su:
  - metoda demonstracije (vezano uglavnom uz građu računala)
  - metoda razgovora (prilikom obrade novog gradiva; vježbe na računalu)
  - metoda praktičnih radova (vježbe na računalu)
  - metoda usmenog izlaganja (obrada novog gradiva),
  - metoda rada s tekstom, itd.
          Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s novim načinom rada,
  informatičkom tehnologijom, te poticanje učenikove kreativnosti i samostalnosti u radu – posebno u



                                                                                                             73
  radu na računalu. Učenik mora usvojiti osnove rada na računalu i tako steći dobar temelj za daljnje
  školovanje.
  Zadaci nastave su da učenici usvoje osnove o radu računala, odnosno da se znaju služiti programima,
  MS PowerPoint i MS Access, izradu web stranica, te nauče osnove programiranja.
  Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo...


  LITERATURA:
                                         Darka Sudarević,
WWW INFORMATIKA udžbenik informatike s                                                Profil International
                                         Davor Šokac, Janja        udžbenik s CD-om
CD-om za gimnazije                                                                    d.o.o.
                                         Linardić
                                         Darka Sudarević,
WWW INFORMATIKA zbirka zadataka iz                                                    Profil International
                                         Davor Šokac, Janja        zbirka zadataka
informatike za gimnazije                                                              d.o.o.
                                         Linardić
Časopis ENTER


  I. RAZRED - opći smjer - sportaši

  PROFESOR: Janja Linardić, prof.
  GODIŠNJI FOND SATI: 35+35
  TJEDNI FOND SATI: 1+1
  BROJ TJEDANA:                35
        Osnovni program iz informatike za opću gimnaziju izvodi se kroz 2 sata informatike tjedno - 1 sat
  teorije i 1 sat vježbe, tj. 35 sati godišnje i obuhvaća:
        1. Osnovni pojmovi
        2. Računalo
        3. Rad s računalom – Windows OS
        4. Program za obradu teksta - Word
        Nastavno gradivo obrađuje se na satovima obrade, uvježbava, sistematizira i utvrđuje na
  satovima vježbe i konačno provjerava na satovima ponavljanja.
  Zbog specifičnosti nastave informatike (poglavito u drugom polugodištu kada se obraduje WORD) u
  nastavnom planu za ovu školsku godinu dominiraju satovi obrade i vježbe, dok su satovi pismene
  provjere gradiva iz istog razloga svedeni na minimum što će se nastojati nadoknaditi usmenom
  provjerom gradiva, odnosno provjerom na računalu.
            Najčešće nastavne metode koje se upotrebljavaju su:
  - metoda demonstracije (vezano uglavnom uz građu računala)
  - metoda razgovora (prilikom obrade novog gradiva; vježbe na računalu)
  - metoda praktičnih radova (vježbe na računalu)
  - metoda usmenog izlaganja (obrada novog gradiva),
  - metoda rada s tekstom, itd.
            Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s novim načinom rada,
  informatičkom tehnologijom, te poticanje učenikove kreativnosti i samostalnosti u radu – posebno u
  radu na računalu. Učenik mora usvojiti osnove rada na računalu i tako steći dobar temelj za daljnje
  školovanje.
  Zadaci nastave su da učenici usvoje osnove o radu računala, građi računala,odnosno da znaju čemu
  služi binarni sustav, te znaju služiti se programom Word.
  Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo...

  LITERATURA:
                                         Darka Sudarević,
WWW INFORMATIKA udžbenik informatike s                                                Profil International
                                         Davor Šokac, Janja        udžbenik s CD-om
CD-om za gimnazije                                                                    d.o.o.
                                         Linardić
                                         Darka Sudarević,
WWW INFORMATIKA zbirka zadataka iz                                                    Profil International
                                         Davor Šokac, Janja        zbirka zadataka
informatike za gimnazije                                                              d.o.o.
                                         Linardić
Časopis ENTER




                                                                                                             74
  II. RAZRED - opći smjer - sportaši

  PROFESOR: Tamara Stipčić Jelenović,prof.
  GODIŠNJI FOND SATI: 35+35
  TJEDNI FOND SATI: 1+1
  BROJ TJEDANA:              35
  Osnovni program iz informatike za klasičnu gimnaziju izvodi se kroz 3 sata informatike tjedno-od toga 1
  sat teorije i 2 sata vježbe (razred se dijeli u grupe), tj. 35 sati godišnje i obuhvaća
        1. Program za tablično računanje - Excel
        2. Kodiranje
        3. PowerPoint

        Nastavno gradivo obrađuje se na satovima obrade, uvježbava, sistematizira i utvrđuje na
  satovima vježbe i konačno provjerava na satovima ponavljanja.
  Zbog specifičnosti nastave informatike u nastavnom planu za ovu školsku godinu dominiraju satovi
  obrade i vježbe, dok su satovi pismene provjere gradiva iz istog razloga svedeni na minimum što će se
  nastojati nadoknaditi usmenom provjerom gradiva, odnosno provjerom na računalu.
          Najčešće nastavne metode koje se upotrebljavaju su:
  - metoda demonstracije (vezano uglavnom uz građu računala)
  - metoda razgovora (prilikom obrade novog gradiva; vježbe na računalu)
  - metoda praktičnih radova (vježbe na računalu)
  - metoda usmenog izlaganja (obrada novog gradiva),
  - metoda rada s tekstom, itd.
          Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s novim načinom rada,
  informatičkom tehnologijom, te poticanje učenikove kreativnosti i samostalnosti u radu – posebno u
  radu na računalu. Učenik mora usvojiti osnove rada na računalu i tako steći dobar temelj za daljnje
  školovanje.
  Zadaci nastave su da učenici usvoje osnove o radu računala, odnosno da se znaju služiti programima
  MS Excel, MS PowerPoint.
  Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo...

  LITERATURA:
                                         Darka Sudarević,
WWW INFORMATIKA udžbenik informatike s                                                Profil International
                                         Davor Šokac, Janja        udžbenik s CD-om
CD-om za gimnazije                                                                    d.o.o.
                                         Linardić
                                         Darka Sudarević,
WWW INFORMATIKA zbirka zadataka iz                                                    Profil International
                                         Davor Šokac, Janja        zbirka zadataka
informatike za gimnazije                                                              d.o.o.
                                         Linardić
Časopis ENTER


  III. RAZRED - opći smjer - sportaši

  PROFESOR:                Janja Linardić, prof.
  GODIŠNJI FOND SATI: 70
  TJEDNI FOND SATI: 1+1
  BROJ TJEDANA:            35
        Osnovni program iz informatike za opću gimnaziju izvodi se kroz 1 sat informatike tjedno, tj. 35
  sati godišnje i obuhvaća:

          1. Rad s bazama – MS Access
          2. Web stranice
          3. Kodiranje

       Nastavno gradivo obrađuje se na satovima obrade, uvježbava, sistematizira i utvrđuje na
  satovima vježbe i konačno provjerava na satovima ponavljanja.




                                                                                                             75
  Zbog specifičnosti nastave informatike u nastavnom planu za ovu školsku godinu dominiraju satovi
  obrade i vježbe, dok satova pismene provjere gradiva nema što će se nastojati nadoknaditi usmenom
  provjerom gradiva, odnosno provjerom na računalu.
          Najčešće nastavne metode koje se upotrebljavaju su:
  - metoda demonstracije (vezano uglavnom uz građu računala)
  - metoda razgovora (prilikom obrade novog gradiva; vježbe na računalu)
  - metoda praktičnih radova (vježbe na računalu)
  - metoda usmenog izlaganja (obrada novog gradiva)
  - metoda rada stekstom itd.
          Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s novim načinom rada,
  informatičkom tehnologijom, te poticanje učenikove kreativnosti i samostalnosti u radu – posebno u
  radu na računalu. Učenik mora usvojiti osnove rada na računalu i tako steći dobar temelj za daljnje
  školovanje. Ponoviti kodiranje, zapise u registre..
  Zadaci nastave su da učenici usvoje osnove o radu računala, odnosno da se znaju služiti programom
  MS MS Access, te izraditi osnovne web stranice sa programom Front Page.
  Nastavna sredstva koja će se koristiti su: obavezna učenička literatura, priručnici, grafoskop, računalo...

  LITERATURA:
                                         Darka Sudarević,
WWW INFORMATIKA udžbenik informatike s                                                Profil International
                                         Davor Šokac, Janja        udžbenik s CD-om
CD-om za gimnazije                                                                    d.o.o.
                                         Linardić
                                         Darka Sudarević,
WWW INFORMATIKA zbirka zadataka iz                                                    Profil International
                                         Davor Šokac, Janja        zbirka zadataka
informatike za gimnazije                                                              d.o.o.
                                         Linardić
Časopis ENTER



  IV. RAZRED - opći smjer - sportaši

  PROFESOR:                Janja Linardić, prof.
  GODIŠNJI FOND SATI: 35
  TJEDNI FOND SATI: 1
  BROJ TJEDANA:            35
        Osnovni program iz informatike za opću gimnaziju izvodi se kroz 1 sat informatike tjedno, tj. 35
  sati godišnje i obuhvaća:

          1. Programiranje
          2. Programski jezik Pascal

        Nastavno gradivo obrađuje se na satovima obrade, uvježbava, sistematizira i utvrđuje na
  satovima vježbe i konačno provjerava na satovima ponavljanja.
  Zbog specifičnosti nastave informatike u nastavnom planu za ovu školsku godinu dominiraju satovi
  obrade i vježbe, dok su satovi pismene provjere gradiva iz istog razloga svedeni na minimum što će se
  nastojati nadoknaditi usmenom provjerom gradiva, odnosno provjerom na računalu.
          Najčešće nastavne metode koje se upotrebljavaju su:
  - metoda demonstracije
  - metoda razgovora (prilikom obrade novog gradiva; vježbe na računalu)
  - metoda praktičnih radova (vježbe na računalu)
  - metoda usmenog izlaganja (obrada novog gradiva), itd.
          Nastava informatike ove školske godine ima za cilj upoznati učenika s programiranjem,
  informatičkom tehnologijom, te poticanje učenikove kreativnosti i samostalnosti u radu – posebno u
  radu na računalu.
  Zadaci nastave su da učenici usvoje osnove o kreiranju, uređivanju i održavanju web sitea, web
  stranica; uređivanju i ubacivanju slika, zvuka, video-sadržaja i ostalog na web stranice.

  LITERATURA:
WWW INFORMATIKA udžbenik informatike s   Darka Sudarević,          udžbenik s CD-om   Profil International




                                                                                                             76
CD-om za gimnazije                        Davor Šokac, Janja                          d.o.o.
                                          Linardić
                                          Darka Sudarević,
WWW INFORMATIKA zbirka zadataka iz                                                    Profil International
                                          Davor Šokac, Janja       zbirka zadataka
informatike za gimnazije                                                              d.o.o.
                                          Linardić
Časopis ENTER



  Umjetničko područje


                    5.3.19 Okvirni plan rada LIKOVNE UMJETNOSTI

  Školska godina 2011./2012.
  Nastavu izvodi prof. Lucilla Micheli Marušić

  I. RAZRED - klasični i sportski smjer

          Nastavni proces odvija se prema programu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za
  likovnu umjetnost, kojeg je osmislio i ostvario prof. dr. Radovan Ivančević a u nastavi se također koristi
  njegov udžbenik Likovni govor - Uvod u svijet likovnih umjetnosti.
          Program treba realizirati u okviru 35 sati u što će biti uključeni i posjeti izložbama, te praktični
  dio nastave, kako bi djeca nastavila razvijati svoj likovni izričaj, koji se uklapaju u program rada. U
  prvom se razredu učenici upoznaju s osnovnim pojmovima i podjelama u likovnoj umjetnosti (slikarstvo,
  skulptura i arhitektura ) kako bi u sljedećim razredima, kad se upoznaju s razdobljima u povijesti
  umjetnosti, te pojmove mogli koristiti i primjeniti.


  II. RAZRED - klasični i sportski smjer

            U ovom se razredu nastavni proces odvija prema programu Ministarstva znanosti, obrazovanja
  i športa za likovnu umjetnost, kojeg je osmislio i ostvario prof. dr. Radovan Ivančević, te se u nastavi
  koristi i njegov udžbenik: Stilovi - Razdoblja - Život I (od paleolita do predromanike).
            Riječ je o vrlo opširnom gradivu koje obuhvaća nekoliko tisuća godina likovnog stvaralaštva
  čovjeka, od prvih slika u pećinama do kršćanskih crkava u prvom tisućljeću poslije Krista. Ovaj se
  opširan program odvija u 35 nastavnih sati, što uključuje i posjet izložbama koje se uklapaju u program
  rada svojom tematikom, ili posjet Arheološkom muzeju, tj. Pomorskom i povijesnom muzeju. te praktični
  dio nastave, koji ima kao cilj napredni razvoj likovnoga stvaralaštva, vizualnog mišljenja i kreativnosti.
  U nastavi se također koristi i vrlo bogat video materijal.

  III. RAZRED - klasični i sportski smjer

            U ovom se razredu nastavni proces odvija prema programu Ministarstva znanosti, obrazovanja
  i športa za likovnu umjetnost, kojeg je osmislio i ostvario prof. dr. Radovan Ivančević, te se u nastavi
  koristi i njegov udžbenik: Stilovi - Razdoblja - Život II (od romanike do secesije). Nastava se također
  odvija unutar 35 nastavnih sati. Program obuhvaća tisuću godina likovne umjetnosti podijeljenih na
  velike univerzalne stilove: romaniku, gotiku, renesansu, barok, te likovnu umjetnost do početka 20.
  stoljeća. U program je uključen posjet baroknoj crkvi Sv. Vida u Rijeci i vrlo bogat video materijal koji se
  odnosi na određene stilove ili određena značajna arhitektonska djela. U program je također uključen
  praktični dio nastave, koji ima kao cilj napredni razvoj likovnoga stvaralaštva, vizualnog mišljenja i
  kreativnosti.

  IV. RAZRED - klasični smjer




                                                                                                             77
         Nastava se odvija unutar 32 nastavna sata nastavni proces odvija prema programu
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za likovnu umjetnost, kojeg je osmislio i ostvario prof. dr.
Radovan Ivančević, međutim udžbenik je zamijenjen s V. i K. Rismondo, Povijest umjetnosti 20. st.
izdavačke kuće Školska knjiga, zbog zanimljivog i modernog pristupa, dobrim izborom umjetničkih
djela, te kvalitetnim fotografijama. Osim toga knjiga nudi dobre mogućnosti primjene u digitalnom
obliku, interaktivne igre vezane za likovnu umjetnost i galeriju slika na cd-u. S obzirom da su u pitanju
maturanti kojima nastavna godina završava ranije, fond sati predviđen za nastavu smanjen je na 32
sata. Osim važnih trenutaka u likovnoj umjetnosti 20. stoljeća, učenici upoznavaju i osnovne pojmove
teorije umjetnosti (likovne), zatim likovnu kritiku, muzeologiju i povijest umjetnosti općenito.
Obavezni su posjeti izložbama da se i na taj način učenicima približi ovaj predmet, te, naravno,
korištenje video zapisa o najvažnijim likovnim umjetnicima 20. stoljeća (Picasso, Dali...) i dostignućima
u modernoj arhitekturi.
U ovom se razredu koriste i alternative metode rada, nastava se okreće, te se preko praktičnog rada
upoznavaju osnovna obilježja razdoblja a tek se onda nudi paleta sadržaja vezanih uz gradivo.


          Specifičnosti koje su vezane za ovaj predmet koji je u prvom redu predmet usmjeren na
vizualno percipiranje, odnose se kako na metode rada, u kojima se mora maksimalno koristiti slika kako
bi učenik prepoznao i shvatio razliku unutar likovnog djela, te se moraju često izmijenjivati kako bi se
održala dinamika na satu, tako i na nestandardan način provjeravanja njihovog znanja.
To znači da se provjere znanja vrše interaktivno kroz pisanu i usmenu provjeru u polugodištu, a
ocjenjuju se i radionice, likovni izričaj, eventualni referati i zalaganje.
U nastavu je zato uključen obiman video zapis, koji obuhvaća najznačajnija umjetnička djela pojedinih
stilskih razdoblja, kako stranih, tako i nastalih na tlu Hrvatske. Kako se upotpunjuje zbirka video zapisa,
tako se i mijenjaju naslovi koji se koriste u nastavi. U program se također nastoje uključiti aktualne
izložbe u Modernoj galeriji, Muzeju grada Rijeke, Pomorskom i povijesnom muzeju, kao i značajne
izložbe koje se održavaju u Zagrebu, Trstu ili Veneciji.


            5.3.20 Okvirni plan rada GLAZBENE UMJETNOSTI

Nastavu izvodi Edin Pecman, prof.

I. RAZRED - klasični smjer

        U ovoj školskoj godini nastava se odvija unutar 35 školskih sati što iznosi po jedan sat tjedno.
Program obuhvaća od pregleda razvoja glazbe, glazbenih stilova, analiza, slušanja glazbenih djela do
povijesnog razvoja glazbe.

Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak Lovričević,
Ljiljane Šćedrov i Ružice Ambruž Kiš, naslovljen: Glazbeni susreti prve vrste.
Ocjene se formiraju na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i
prepoznavanja glazbe, referata i seminara, te zalaganja. Planira se da skoro svi satovi budu
kombiniranog tipa tako da se obrađuje novo gradivo, a uz to sluša glazbu, te ponavlja i provjerava
znanje. Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor - njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici
zalaganja.

Posebna pažnja posvetit će se korelaciji s drugim predmetima vezanim za glazbenu umjetnost kao što
su: povijest, hrvatski jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika,
estetika i filozofija. Ciljevi su nam povezati glazbenu umjetnost s drugim umjetnostima, razumjeti
društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja.
Glavna namjera je potaknuti ljubav prema glazbi, razviti osjećaj za lijepo i razumjeti glazbenu
umjetnost.

I. RAZRED - sportski smjer




                                                                                                        78
        U ovoj školskoj godini nastava se odvija unutar 35 školskih sati što iznosi po jedan sat tjedno.
Program obuhvaća od pregleda razvoja glazbe, glazbenih stilova, analiza, slušanja glazbenih djela do
povijesnog razvoja glazbe.

Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak Lovričević,
Ljiljane Šćedrov i Ružice Ambruž Kiš, naslovljen: Glazbeni susreti prve vrste.
U odnosu na klasične razrede program je prilagođen učenicima sportašima vodeći računa o njihovim
izvanškolskim aktivnostima.

Ocjene se formiraju na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i
prepoznavanja glazbe, seminara i referata, te zalaganja.
Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se obrađuje novo gradivo, a uz to sluša
glazbu, te ponavlja i provjerava znanje.
Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor - njihov trud i zalaganje ocjenit će se u rubrici zalaganje.

Posebna pažnja posvetit će se korelaciji s drugim predmetima vezanim za glazbenu umjetnost kao što
su: povijest, hrvatski jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika,
estetika i filozofija. Ciljevi su nam povezati glazbenu umjetnost s drugim umjetnostima, razumjeti
društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja.
Glavna namjera je potaknuti ljubav prema glazbi, razviti osjećaj za lijepo i razumjeti glazbenu
umjetnost.

II. RAZRED - klasični smjer

        U ovoj školskoj godini 35 školskih sati što iznosi po jedan sat tjedno.
Program obuhvaća od pregleda razvoja glazbe, glazbenih stilova, analiza, slušanja glazbenih djela do
povijesnog razvoja glazbe.

Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak -
Lovričević, Ljiljane Ščedrov i Ružice Ambruš - Kiš, naslovljen: Glazbeni susreti druge vrste. Gradivo
drugog razreda u tom udžbeniku obuhvaća razdoblje baroka pa sve do pojave romantizma.

Ocjene se formiraju na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i
prepoznavanja glazbe, seminara i referata, te zalaganja.
Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se obrađuje novo gradivo, a uz to sluša
glazbu, te ponavlja i provjerava znanje.
Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor - njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganje.

Posebna pažnja posvetit će se korelaciji s drugim predmetima vezanim za glazbenu umjetnost kao što
su: povijest, hrvatski jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika,
estetika i filozofija. Ciljevi su nam povezati glazbenu umjetnost s drugim umjetnostima, razumjeti
društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja.
Glavna namjera je potaknuti ljubav prema glazbi, razviti osjećaj za lijepo i razumjeti glazbenu
umjetnost.

II. RAZRED - sportski smjer

        U ovoj školskoj godini nastava se odvija unutar 35 školskih sati što iznosi po jedan sat tjedno.
Program obuhvaća od pregleda razvoja glazbe, glazbenih stilova, analiza, slušanja glazbenih djela do
povijesnog razvoja glazbe.

Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak -
Lovričević, Ljiljane Ščedrov i Ružice Ambruš - Kiš, naslovljen: Glazbeni susreti druge vrste. Gradivo
drugog razreda u tom udžbeniku obuhvaća razdoblje baroka pa sve do pojave romantizma.
U odnosu na klasične razrede program je prilagođen učenicima sportašima vodeći računa o njihovim
izvanškolskim obavezama.



                                                                                                        79
Ocjene se formiraju na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i
prepoznavanja glazbe, seminara i referata, te zalaganja.
Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se obrađuje novo gradivo, a uz to sluša
glazbu, te ponavlja i provjerava znanje.
Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor - njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganje.

Posebna pažnja posvetit će se korelaciji s drugim predmetima vezanim za glazbenu umjetnost kao što
su: povijest, hrvatski jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika,
estetika i filozofija. Ciljevi su nam povezati glazbenu umjetnost s drugim umjetnostima, razumieti
društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja. Glavna
namjera je potaknuti ljubav prema glazbi, razviti osjećaj za lijepo i razumjeti glazbenu umjetnost.

III. RAZRED - klasični smjer

        U ovoj školskoj godini nastava se odvija unutar 35 školskih sati što iznosi po jedan sat tjedno.
Program obuhvaća od pregleda razvoja glazbe, glazbenih stilova, analiza, slušanja glazbenih djela do
povijesnog razvoja glazbe.

Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak -
Lovričević, Ljiljane Ščedrov i Ružice Ambruš - Kiš, naslovljen: Glazbeni susreti treće vrste. Gradivo
trećeg razreda u tom udžbeniku obuhvaća period od početka romantizma do impresionizma.
Ocjene se formiraju na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i
prepoznavanja glazbe, te zalaganja. Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se
obrađuje novo gradivo, a uz to sluša glazbu, te ponavlja i provjerava znanje.
Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor - njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganje.

Posebna pažnja posvetit će se korelaciji s drugim predmetima vezanim za glazbenu umjetnost kao što
su: povijest, hrvatski jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika,
estetika i filozofija. Ciljevi su nam povezati glazbenu umjetnost s drugim umjetnostima, razumjeti
društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja.
Glavna namjera je potaknuti ljubav prema glazbi, razviti osjećaj za lijepo i razumjeti glazbenu
umjetnost.

III. RAZRED - sportski smjer

        U ovoj školskoj godini nastava se odvija unutar 35 školskih sati što iznosi po jedan sat tjedno.
Program obuhvaća od pregleda razvoja glazbe, glazbenih stilova, analiza, slušanja glazbenih djela do
povijesnog razvoja glazbe.

Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak -
Lovričević, Ljiljane Ščedrov i Ružice Ambruš - Kiš, naslovljen: Glazbeni susreti treće vrste. Gradivo
trećeg razreda u tom udžbeniku obuhvaća period od početka romantizma do impresionizma.
U odnosu na klasične razrede program je prilagođen učenicima sportašima vodeći računa o njihovim
izvanškolskim obavezama.

Ocjene se formiraju na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i
prepoznavanja glazbe, seminara i referata, te zalaganja.
Planira se da skoro svi satovi budu kombiniranog tipa tako da se obrađuje novo gradivo, a uz to sluša
glazbu, te ponavlja i provjerava znanje. Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor - njihov trud i
zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganje.

Posebna pažnja posvetit će se korelaciji s drugim predmetima vezanim za glazbenu umjetnost kao što
su: povijest, hrvatski jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika,
estetika i filozofija. Ciljevi su nam povezati glazbenu umjetnost s drugim umjetnostima, razumjeti
društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja.
Glavna namjera je potaknuti ljubav prema glazbi, razviti osjećaj za lijepo i razumjeti glazbenu
umjetnost.


                                                                                                        80
IV. RAZRED – klasični smjer

        U ovoj školskoj godini nastava se odvija unutar 32 školska sata što iznosi po jedan sat tjedno.
Program obuhvaća od pregleda razvoja glazbe, glazbenih stilova, analiza, slušanja glazbenih djela do
povijesnog razvoja glazbe.

Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak -
Lovričević, Ljiljane Ščedrov i Ružice Ambruš - Kiš, naslovljen: Glazbeni susreti četvrte vrste. Gradivo
četvrtog razreda u tom udžbeniku obuhvaća glazbenu umjetnost 20. stoljeća

Ocjene se formiraju na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i
prepoznavanja glazbe, seminara i referata, te zalaganja. Planira se da skoro svi satovi budu
kombiniranog tipa tako da se obrađuje novo gradivo, a uz to sluša glazbu, te ponavlja i provjerava
znanje.
Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor - njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganje.

Posebna pažnja posvetit će se korelaciji s drugim predmetima vezanim za glazbenu umjetnost kao što
su: povijest, hrvatski jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika,
estetika i filozofija. Ciljevi su nam povezati glazbenu umjetnost s drugim umjetnostima, razumjeti
društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja.
Glavna namjera je potaknuti ljubav prema glazbi, razviti osjećaj za lijepo i razumjeti glazbenu
umjetnost.


IV. RAZRED – sportski smjer

        U ovoj školskoj godini nastava se odvija unutar 32 školska sata što iznosi po jedan sat tjedno.
Program obuhvaća od pregleda razvoja glazbe, glazbenih stilova, analiza, slušanja glazbenih djela do
povijesnog razvoja glazbe.

Tijekom školske godine koristit će se udžbenik iz glazbene umjetnosti autorice Nataše Perak -
Lovričević, Ljiljane Ščedrov i Ružice Ambruš - Kiši, naslovljen: Glazbeni susreti četvrte vrste. Gradivo
četvrtog razreda u tom udžbeniku obuhvaća glazbenu umjetnost 20. stoljeća

Ocjene se formiraju na temelju prikazanog usmenog znanja, kontrolnih zadataka, slušanja i
prepoznavanja glazbe, seminara i referata, te zalaganja. Planira se da skoro svi satovi budu
kombiniranog tipa tako da se obrađuje novo gradivo, a uz to sluša glazbu, te ponavlja i provjerava
znanje.
Učenici se mogu uključiti u pjevački zbor - njihov trud i zalaganje ocijenit će se u rubrici zalaganje.

Posebna pažnja posvetit će se korelaciji s drugim predmetima vezanim za glazbenu umjetnost kao što
su: povijest, hrvatski jezik i književnost, likovna umjetnost, vjeronauk, sociologija, psihologija, fizika,
estetika i filozofija. Ciljevi su nam povezati glazbenu umjetnost s drugim umjetnostima, razumjeti
društvene događaje koji su utjecali na umjetnost te povezati i prepoznati stilska razdoblja.
Glavna namjera je potaknuti ljubav prema glazbi, razviti osjećaj za lijepo i razumjeti glazbenu
umjetnost.




                                                                                                        81
Tjelesno i zdravstveno područje
            5.3.21 Okvirni plan rada TJELESNE I ZDRASTVENE KULTURE

        Nastavu izvode prof.: Rajka Husejini i Mirna Bačić

        Procesima tjelesnog vježbanja u svakom čovjeku treba razviti osobine, sposobnosti i motorička
znanja znatno iznad razine koja bi se inače postigla.
        Zdravlje i normalan biopsihosocijalni rast i razvoj osnovni su preduvjeti za sve životne, radne,
stvaralačke i kulturne čovjekove djelatnosti.
        Zadaća je tjelesne i zdravstvene kulture da procesima tjelesnog vježbanja i priopćavanja
uspješno utječe na:
1. Razvoj određenih osobina i sposobnosti
2. Usvajanje motoričkih znanja različitih utiliteta
3. Usvajanje korisnih teorijskih kinezioloških priopćenja

OSNOVNI PROGRAM
          Sadržaj osnovnog programa određuju polaznici po slobodnom izboru, a određeni su:
- zdravstvenim stanjem, morfološkim značajkama, funkcionalnim sposobnostima vitalnih organa te
psihosocijalnim potrebama svakog učenika
- motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje
- razinama usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća, te da jedni na druge prenesu svoja
znanja (s obzirom da se radi o sportskim odjeljenjima)
- utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu
- materijalnim, kadrovskim i drugim mogućnostima škole.
           Predlažemo sljedeće programske sadržaje koji bi ostvarili ciljeve i zadatke s dopunskim
programom, a bit će vidljivo i iz odabranih nastavnih tema u IZVEDBENOM PROGRAMU:
1. atletika
2. plesne strukture (društveni plesovi)
3. košarka
4. odbojka
5. nogomet
6. rukomet
7. karate
8. badminton


DOPUNSKI PROGRAM
          Dopunskim programom obogaćujemo životna iskustva učenika uvodeći ga u nove djelatnosti i
utječemo na smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika:
1. stolni tenis
2. badminton
3. opće pripremne vježbe
4. kompleks vježbi tipa body buildinga, strechinga i aerobica.
5. plivanje
6. vijača
7. mini-rukomet
8. „Tjelesno vježbanje i zdravlje„ – teorija

PO RAZREDIMA :

I. RAZRED

Nastavne cjeline:
1. atletika


                                                                                                       82
2. body building, fitness, streching
3. plesne strukture
4. odbojka
5. košarka
6. nogomet
7. rukomet
8. karate
9. mini-rukomet
10. badminton

II. RAZRED

Nastavne cjeline:
1. atletika
2. body building, fitness, streching
3. plesne strukture
4. odbojka
5. nogomet
6. rukomet
7. košarka
8. karate
9. badminton

III. RAZRED

Nastavne cjeline:
1. atletika
2. body building, fitness, streching
3. plesne strukture
4. odbojka
5. nogomet
6. košarka
7. rukomet
8. karate
9. badminton

IV. RAZRED

Nastavne cjeline:
1. atletika
2. body building, fitness, streching
3. plesne strukture
4. odbojka
5. nogomet
6. košarka
7. rukomet
8. karate
9. badminton




                                       83
                5.4    Dodatna nastava



                                                                            Zaduženi
                                Broj
           Predmeti                                   Broj sati tjedno      nastavnici/br.
                                grupa/učenika
                                                                            sati
                                                                             Dorian Škrobonja,
           Politika i gospod.   2/26                  1
                                                                            prof.
           Kemija               1/15                  1                     Marina Glažar
                                                                            Linda Maraš
           Povijest             1/10                  1
                                                                            Krapić, prof./1
                                                                            Jadranka Gorički,
           Hrvatski jezik       25                    1                     prof.-Petra Bebić
                                                                            (zamjena)
           Glazbena
                                15-20/58              1                     Edin Pecman, prof
           umjetnost


            5.4.1     Okvirni plan i program za hrvatski jezik – dodatna nastava
Planirano sati: 35
Nastavnica: Petra Bebić, prof. (zamjena za prof. Jadranku Gorički)
Ciljevi: pripremanje učenika za natjecanje iz hrvatskog jezika, poboljšanje i sustavno
razvijanje jezičnih vještina, proširivanje znanja iz područja kulture i civilizacije.
Nastava se održava jedan sat tjedno u svim razredima.



            5.4.2     Okvirni plan i program za kemiju – dodatna nastava

        Planirano sati: 35
        Nastavnik: Marina Glažar, prof.

         Dodatna nastava će se održavati s učenicima koji će se pripremati za natjecanje i s učenicima
koji će uzeti kemiju kao izborni predmet za državnu maturu. Uz propisane udžbenike i radne bilježnice
koristit će se i stari pisani ispiti iz školskih, županijskih i državnih natjecanja. Za pripremu polaganja
državne mature također će se koristiti stari testovi nacionalnih ispita. Dodatna nastava održavat će se
prema dogovoru s učenicima intenzivnije pred sama natjecanja i državnu maturu.




            5.4.3     Okvirni plan i program za Politiku i gospodarstvo – dodatna nastava

         Planirano sati: 32
         Nastavnik: Dorian Škrobonja, prof.



                                                                                                         84
         Dodatna nastava iz Politike i gospodarstva predviđa 32 školska sata godišnje, za dva četvrta
razreda, jedan opći (sportski ) i jedan klasični razredni odjel, a izvoditi će se u učionicama i na terenu. U
učionicama u školi nastava će biti organizirana kroz radionice čiji je cilj educiranje maturanata o
temama participacije na izborima, biračkog prava, izbornog sustava, političkih stranaka i stranačkog
sustava, te tijelima lokalne i regionalne samouprave. To znači poticanje mladih na aktivnije sudjelovanje
u političkom životu i demokratskim procesima, te razvoj njihove opće političke kulture, što je osobito
važno za učenike četvrtog razreda koji navršavaju osamnaest godina i time stječu svoja građanska
prava i obveze.
         U planu je također organiziranje „građanskih sati“ izvan škole kao susreti građana, maturanata i
izabranih predstavnika lokalne sredine, općine grada ili županije, tijekom kojih učenici postavljaju
različita pitanja, hvale, kritiziraju, ali i predlažu moguća rješenja aktualnih problema. Cilj je građanskih
sati da komunikacija birača i građanski predstavnika ne postoji samo u predizbornom razdoblju, već
tijekom cijelog mandata. U suradnji s GONG-om sudjelovati ćemo u projektu „Mislim globalno, djelujem
lokalno“, prema kojem bi mladi posjetili Gradsku vijećnicu, gdje bi razvijali projekte na zadanu temu.
Potom bi mladi među sobom izabrali najbolji projekt, za koji bi se Grad Rijeka obvezala izdvojiti
određena sredstva. Time bi maturanti dobili priliku da sami izrade planove za svoju lokalnu zajednicu.
         Kako je vidljivo iz okvirnog programa dodatne nastave za Politiku i gospodarstvo, sadržaji će
uglavnom biti temeljeni na aktualnim pitanjima političke kulture mladih. Tek pet do šest sati planirano je
za obradu aktualnih gospodarskih problema hrvatskog gospodarstva, te eventualni posjet nekom
riječkom gospodarskom subjektu i uvid u cjelokupni proces nastajanja proizvoda, od ideje do
marketinga i potrošača.




            5.4.4    Okvirni plan i program za povijest – dodatna nastava

Planirano sati: 35
Nastavnik: Linda Maraš Krapić, prof.


Dodatna nastava iz povijesti održavati će se za učenike koji se pripremaju za natjecanje i za
učenike koji uzimaju povijest kao izborni predmet za državnu maturu. Za dodatnu nastavu
koristiti će se stari ispiti sa školskih, županijskih i državnih natjecanja, a također i stari testovi
nacionalnih ispita. Obrađivati će se i sadržaji koji nisu u redovnom programu, a odnose se na
zavičajnu povijest u razdoblju od 7.- 18. st. Pažnja će se posvetitii korištenju povijesnih
izvora, te će se na taj način bolje shvatiti bit povijesnog problema.
Dodatna nastava održavati će se u dogovoru s učenicima.



                 5.5 Dopunska nastava

                      Broj                                        Zaduženi nastavnici/br.
Predmeti                                    Broj sati tjedno
                      grupa/učenika                               sati
Kemija                1/10                  1                     Marina Glažar, prof./1
Hrvatski jezik        1/12                  1                     Petra Bebić, prof./1




                                                                                                          85
            5.5.1   Okvirni plan i program za kemiju – dopunska nastava

        Planirano sati: 35
        Nastavnik: MARINA GLAŽAR, prof.

          Nastava dopunske nastave iz kemije organizirat će se za učenike prvih razreda. Nakon
provedenog inicijalnog testa uočit će se koji učenici nisu dovoljno savladali gradivo osnovne škole
(pogotovo gradivo 7. razreda), zbog čega učenici imaju kasnije problema s usvajanjem novih nastavnih
sadržaja. Dosadašnja praksa pokazuje da je potrbno temeljito ponoviti sljedeće nastavne sadržaje:
pisanje kemijski formula spojeva, imenovanje kemijskih spojeva kako bi učenici bili sposobni
samostalno prikazivati kemijske jednadžbe.
Koristit će se profilov udžbenik S. Habuš i V. Tomašić: Kemija1, i A.Petreski, B Sever:Zbirka riješenih
primjera i zadataka iz opće kemije.


            5.5.2   Okvirni plan i program za hrvatski jezik – dopunska nastava

        Planirano sati: 35
        Nastavnik:Petra Bebić (zamjena za prof. Jadranku Gorički)

         Dopunska nastava iz hrvatskog jezika organizirat će se za učenike trećeg klasičnog razreda i
to za učenike koji nisu dovoljno dobro svladali gradivo jezika te jezičnog izražavanja kroz prethodne
dvije godine.Kako su treći razredi obavezni pisati i izaći na probnu maturu ujedno će se sati dopunske
nastave u drugom polugodištu bazirati na vježbanju pisanja različitih tipova eseja.
Udžbenici koje će se koristiti su :
Dragica Dujmović- Markusi: Fon-Fon1, ŠK , Zg.
Dragica Dujmović- Markusi: Fon- Fon 2 ŠK, Zg.
Dragica Dujmović- Markusi: Fon- Fon 3 ŠK, Zg.
Jezično izražavanje za učenike gimnazije 1- 4 , Profil


                5.6 Fakultativna nastava
            5.6.1   Medijska kultura- film

RAZRED: 1. S, 2.s, 3.s, 4.s
FOND SATI : 35
PREDMETNI PROFESOR: PETRA BEBIĆ, prof. (zamjena za prof. JADRANKU GORIČKI)

CILJ (SVRHA UČENJA PREDMETA) :

Osposobiti učenike da razumiju i prepoznaju medije koje koriste,poglavito film.
Upoznati razvoj i povijest filma,filmske rodove i vrste,filmska izražajna sredstva kako bi bez teškoća
razumjeli filmski jezik,naučili aktivno gledati film te razvili stvarno estetsko vrednovanje filma

     1.razred

                                 Što je film
                                 Film i druge umjetnosti: (film-roman, film-kazalište,film-glazba
                                 Filmski rodovi i vrste (dokumentarni, igrani, animirani, eksperimentalni,
                                 obrazovni/znanstveni, propagandni)
                                 Filmska priča ( scenarij)
                                 Filmska izražajna sredstva


                                                                                                         86
                             Od eksperimentalnog filma do glazbenog spota
                             Film- svijet zbilje i posebnih učinaka
                             Film- filmska ekipa

                             Pisanje scenarija
                             Video/ Cd materijali ( filmske raščlambe)
                             Provjera teorij. znanja
                             Rezervno vrijeme

LITERATURA: K.Mikić: Film u nastavi medijske kulture, Zagreb, Educa 2001.

DOPUNSKI MATERIJALI (za nastavnika):
           Ante Peterlić: Osnove teorije filma, III izdanje, Zg.,Sveučilišna naklada 2000.
            Stjepko Težak: Film u nastavi hrvatskog jezika, Zg. Pedagošk.-knjiž. zbor,1967.
            Stjepko Težak: Metodika nastave filma, Zg.,Školska knjiga,1990.
            Ana Pintarić: Metodički pristup filmskoj kulturi, Univerzal,1991.
DODATNI MATERIJALI (za nastavnike/učenike):
                                                 Video / CD
                                                 Prozirnice
                                                 Thaumatrop


2.razred


                   Strip- kao medij
                         - kao umjetnost
                   Frank Miller – strip crtač i redatelj ( život i rad )
                                 – strip Sin City ( 1. i 2. dio albuma )
                                 - ekranizacija stripa Sin City
                                 – 3oo - ( ekranizacija stripa )
                   Seminarski radovi – Spiderman / Daredevil / Robocop 2 / Batman...
                   Mjuzikl ( odrednice )
                   Ekranizacija mjuzikla Chichago
                   Gledanje mjuzikla – Moullin Rouge / Mamma mia / Jailbrake
                   Seminari- Briljantin / Kosa
                   Glazba na filmu
                   Film- video / video spot

                     Rezervno vrijeme – Cinestar / Art kino




REZERVNO VRIJEME : 3 sata
LITERATURA: Metodika nastave filma, Stjepko Težak, Zg.,ŠK. 1990.
             Fim u nastavi medijske kulture, Krešimir Mikić, Zg.,Educa 2000.
DODATNI MATERIJALI: (za nastavnike/ učenike )

                         Video/DVD
                         Grafoprozirnice




                                                                                              87
3. razred

                  FILMSKI KLASICI :
                  ( autorske individualnosti )


                         -Orson Welles ( Građanin Kane )
                         -Luigi Visconti( Opsjednutost)
                         -Federico Fellini(Dolce Vita)
                         -Alfred Hitchock ( Psiho )


                  NOVI EUROPSKI FILM:

                      ( francuski novi val )
                              - J. Renoir
                              - F Truffault
                             - C.Chabrol

                      ( njemački novi film)
                            -R.W.Fasbinder
                            -Werner Herzog

                              -Wim Wenders –

                      (film u nekadašnjim soc. zemljama)
                              Poljska- A. Wajda, J.Skolinowski
                              Češka - M.forman, J.Menzel,A Tarkowski




                              MODERNIZAM – američki novi film
                                           R. Altman, S. Lumet
                                           D. Lynch, F.F.Copola
                                           M. Scorsese, G.Lucas
                                           S. Spielberg, B.de Palma
                                           J. Carpenter, H.Hawks




                        VIDEO/CD MATERIJALI ( filmske raščlambe )


                       REZERVNO VRIJEME

LITERATURA: K. Mikić: Film u nastavi medijske kulture, Zg., Educa 2001.


                                                                          88
                Ana Pintarić:Metodički pristup filmskoj kulturi, Univerzal, 1991.



DOPUNSKI MATERIJALI (za nastavnika):Ante Peterlić: Osnove teorije filma, III izdanje, Zg.,
Sveučilišna naklada 2000
                                      Stjepko Težak:Film u nastavi hrvatskog jezika, Zg.
Pedagošk. knjiž.zbor, 1967.

DODATNI MATERIJALI (za nastavnike/učenike):
                                                        - Video/CD/DVD
                                                        - Prozirnice
                                                        - Thaumathrop



   4. razred

                            ORIGINALNOST AUTORSTVA:
                              - Woody Allen
                              - Spike Lee
                              - Q. Tarantino
                              - R. Rodrigez
                              - Braća Cohen
                              - Jim Jarmusch (Mrtvac)

                            Filmski serijali

                                 Serijal o James Bondu- seminar. radovi + pano

                           Matrix- (trilogija)

                           Povijest hrvatskog filma – Hrv. filmografija
                           Počeci hrvatskog filmskog tiska

                         Socijalističko razdoblje :
                             - V. Afrić
                             - V. Bulajić
                             - A. Babaja

                              – K. Papić
                              - A.Vrdoljak
                              - L.Zafranović

                             – Krešo Golik- život i rad + film
                             -Tko pjeva zlo ne misli -
               Moderna hrv. kinematografija:
                             - R.Grlić ( Karaula )
                             - Z. Ogresta ( Krhotine )
                             -Lukas Nola ( Nebo i sateliti )


                                                                                             89
                               –V. Brešan ( Kako je počeo rat...)

                                                  - Što je muškarac bez brkova /
                                                 - Oprosti za kung fu


LITERATURA: K.Mikić: Film u nastavi medijske kulture, Zagreb, Educa 2001.




DOPUNSKI MATERIJALI (za nastavnika): Ante Peterlić: Osnove teorije filma, III izdanje,
Zg., Sveučilišna naklada 2000.
Stjepko Težak: Film u nastavi hrvatskog jezika, Zg. Pedagošk.-knjiž. zbor, 1967.
Stjepko Težak: Metodika nastave filma, Zg.,Školska knjiga, 1990.
Ana Pintarić: Metodički pristup filmskoj kulturi, Univerzal, 1991.


DODATNI MATERIJALI (za nastavnike/učenike):
                                          Video / CD
                                          Prozirnice
                                          Thaumatrop




            5.6.2   Francuski jezik

RAZRED: 1. S, 2.S, 3.S i 4.S
FOND SATI : 35
PREDMETNI PROFESOR: prof. Alenka Šuljić Petrc

CILJ (SVRHA UČENJA PREDMETA) :
Osposobiti učenike za osnovnu komunikaciju na francuskom jeziku i savladavanje osnovnih jezičnih
oblika. Razvijati vještine pisanja, čitanja, govorenja i slušanja vezano uz teme svakodnevnog života i
tema os osobnog, općeg i stručnog interesa.

LITERATURA: ''Junior 1'', udžbenik i RB (Butzbach, Martin, Pastor, Saracibar)
             ''Taxi 1'', udžbenik i RB

DODATNI MATERIJALI (za nastavnike/učenike): Grammaire progressive (Martin J.)
                                            Video / CD/DVD
                                            Prozirnice
                                            Thaumatrop


                5.7 Izvannastavne aktivnosti
            5.7.1   Grupa: Novinarska družina

Voditelj: Jadranka Gorički, prof. – zamjena prof. Petra Bebić


                                                                                                         90
za realizaciju godišnjeg programa rada predviđeno je 70 sati.
Uz rad u školi predviđeni su i zajednički posjeti redakcijama i dopisništvima većih dnevnih novina
(Novi list, Jutarnji list, Večernji...) u gradu te posjet odabranoj tiskari (Grafotisak).

 Sadržaj rada:
- dogovor o radu, ispitivanje interesa i zajedničko planiranje
- uredništvo lista
- rubrike – staro + novosti
- praćenje svih važnih školskih događanja
- praćenje zanimljivosti i vjerskih događanja u gradu
- suradnja s dramsko – recitatorskom družinom (u obilježavanju obljetnica i organizaciji književnih
večeri), likovnom družinom (likovnom podrškom događanjima u školi), suradnja s knjižničarima ( u
prikupljanju materijala, knjiških noviteta, obljetnica isl.)
- uvježbavanje i pisanje manjih jezič. formi
- lekture i korekture
- suradnja i odabir tekstova iz ostalih nastavnih područja (hrv. jezik, klasični jezici i strani jezici...)
- prikupljanje fotografija, foto galerije i ostalih dokumentacija vezanih uz vizualni identitet lista
- prijelom lista- (spiegl)
  tisak – ogledni primjerak


             5.7.2    Grupa: Družina knjižničara
          Voditelj: Sunčana Martinčević, prof. i dipl. knjižničar
Za realizaciju godišnjeg programa rada predviđeno je 70 sati.
Uz rad u knjižnici predviđeni su i zajednički posjeti knjižnicama i kulturnim manifestacijama i
institucijama u gradu.

Sadržaj rada:
- dogovor o radu, ispitivanje interesa i zajedničko planiranje
- uvođenje u rad s korisnicima
- tehnička obrada građe
- upoznavanje s pojmovima i osnovama inventarizacije, signiranja, klasifikacije, katalogizacije
- upoznavanje s programom METEL
- prikupljanje materijala, priprema i postavljanje izložaba
- obilježavanje značajnih datuma
- obilježavanje vjerskih blagdana i obljetnica
- uređivanje knjiž(ev)nog kutka – najprodavanije i najčitanije knjige proteklog mjeseca, noviteti
   (suradnja s knjižarama), novosti, obljetnice hrvatskih i svjetskih književnika
- duhovni kutak – ekologija duha - misao tjedna, svetac dana
- jezikomjer (jezični savjeti riječju i crtežom)
- posjećivanje kulturnih manifestacija
- upoznavanje riječkih kulturnih institucija
- posjet knjižnici i riznici franjevačkog samostana na Trsatu
- estetsko uređenje knjižnice i predvorja škole
- suradnja s dramsko-recitatorskom družinom (u obilježavanju obljetnica i organizaciji književne
   večeri), novinarskom družinom (u izdavanju školskog lista), animatorima i volonterima (uređivanje
   duhovnog kutka)



             5.7.3    Grupa: Recitatorsko-dramska družina

        Voditelj: Mirjana Baždarić,prof.




                                                                                                              91
       Godišnji program rada realizirat će se kroz predviđenih 70 sati, a odstupanja od toga broja bit
će vezana za uvježbavanja pojedinih scenskih igara.

         Sadržaj rada obuhvaća:
         1. Odabir tekstova
         2. Interpretativno čitanje
         3. Vježbe dikcije
         4. Vježbe scenskog pokreta
         5. Uvježbavanje recitacija, recitala, scenskih igara
         6. Obilježavanje značajnih obljetnica i organizacija književnih večeri
         7. Članovi družine zajednički će gledati:
            a) barem jednu kazališnu predstavu
            b) barem dvije filmske predstave
         8. Susret s književnicima, glumcima i ostalim kulturnim djelatnicima
         Neke od obljetnica u suradnji s grupom knjižničara i prof. S. Martinčević i Petrom Bebić obilježit
će se postavljanjem izložbe u školskom predvorju. Također se predviđa i organizacija poetskih večeri
na kojima bi se povezivala znamenita imena iz svijeta glazbene umjetnosti i umjetnosti riječi. Uz
uobičajeno sudjelovanje učenika na školskim manifestacijama, predviđeno je pripremanje i sudjelovanje
na tradicionalnom Lidranu.
         Sastanci družine održavat će se redovito jednom tjedno po dva školska sata.


            5.7.4    Grupa: Grupa: Školski zbor

         Voditelj: Edin Pecman
         U školskoj godini 2011./2012. planirana je aktivnost pjevanja u zboru.
Predviđeno je 35 školskih sati, s tim da se rad intenzivira prije nastupa. Pjevat će se ovisno o
skladbama od jednoglasnog do četveroglasnog sloga. Zbor će sačinjavati 30-ak učenika, a repertoar
sačinjava 20 pjesama različitih autora, stilova i karaktera. Nastupat će se za potrebe škole što prema
dosadašnjoj praksi iznosi od 8 do 10 nastupa godišnje. I ove godine imamo u planu nastupiti na ˝Don
Bosco festu”.
Pojedine učenike nastojat će se osposobiti za korepeticiju zbora, a nije isključeno i stvaranje manjeg
instrumentalnog ansambla za iste potrebe. To će ovisiti o sposobnostima, interesima i vremenskim
mogućnostima učenika. Zbog bolje motiviranosti pjevača pokušat će se ostvariti suradnja s nekim
skladateljima ili kantautorima te aktualizacijom pjevanje učiniti interesantnijim. Također će se pokušati
pridružiti još članova iz susjedne kemijsko-grafičke škole. Krajnji cilj postojanja školskog pjevačkog
zbora je približiti glazbu učenicima na način da u njoj najneposrednije sudjeluju i uživaju u pjevanju i
druženju, razviti ljubav prema glazbi i pjevanju, omogućiti iskustvo višeglasnog pjevanja i obogatiti
glazbeni život škole.


            5.7.5    Grupa: SŠK – „ Dominik Savio“

         Voditelj, Mirna Bačić, prof.
         Iskustva sa prijašnjih natjecanja pokazuju da se sa više školskih športskih ekipa ne može
sudjelovati.
         Prošle šk. god. dolazilo je do preklapanja natjecanja iz pojedinih športova gdje jedan voditelj
ekipe u istom danu nije mogao biti na dva natjecanja.
         Obzirom da škola još nije dobila kalendar školskih natjecanja, ostaje nam predložiti sljedeće
športove:
         1. košarka – mladići i djevojke
         2. rukomet – mladići i djevojke
         3. mali nogomet
         4. atletika – mladići i djevojke
         5. kros – mladići i djevojke



                                                                                                           92
      6. stolni tenis – mladići i djevojke
      7. odbojka – djevojke i mladići
      8. tenis – mladići i djevojke
Ove godine predlaže se i:
      1. sudjelovanje na športskim natjecanjima susreta katoličkih škola:
          - rukomet – mladići i djevojke
          - odbojka – djevojke
          - stolni tenis – djevojke
          - košarka – djevojke
          - atletika – mladići i djevojke
      2. PGS
      3. međurazredno u malom nogometu (samo klasična usmjerenja)
      4. po pozivima drugih škola i udruga sudjelovati na turnirima ( prigodni datumi)
      5. “Homo si teć “
                Ostaje nam pričekati kalendar natjecanja i vidjeti je li ovaj prijedlog plana prihvatljiv ili
      nešto treba promijeniti u planu.

            5.7.6    Grupa: Likovna družina
        Voditelj: prof. Lucilla Micheli Marušić

        Likovna grupa sastaje se jedanput tjedno ovisno o obavezama učenika. Unutar školskog
kompleksa uređen je lijepi prostor kao likovni atelje, gdje se učenici u ugodnom okruženju posvećuju
likovnom radu. Godišnje se održe dvije izložbe na kojima učenici izlože svoje radove koje su napravili
na likovnoj grupi. Na likovnoj se grupi u prvom redu poklanja pažnja likovnoj edukaciji učenika koja se
ne odnosi samo na upoznavanje sa slikarskim tehnikama, nego i na primjenu novih likovnih izražaja. Za
svoju su aktivnost učenici bili više puta pohvaljeni, i to ne samo za svoje likovne radove, već i za
uređenje školskih prostora prigodom značajnih praznika i blagdana (Božić, Uskrs itd.). Najznačajnija
izložba se održava na Dan škole kada se i naši gosti mogu upoznati s vrijednim likovnjacima.

     U dogovoru s polaznicima Likovne grupe utvrdili smo za tekuću školsku godinu (2011./2012.),
sljedeće aktivnosti:

    1. Izrada unikatnih prigodnih čestitki za Božić i Novu godinu, a kojima će škola raspolagati prema
       svojim potrebama. Ovom aktivnošću započet će rad grupe. Potreban materijal: papir u boji,
       koverte, kolaž papir, ljepilo, dekorativni elementi, škare za papir, flomasteri u boji i zlatni.
    2. Upoznavanje s tehnikom akvarela, motivi – pejzaž, voće, cvijeće. Potreban materijal: akvarel
       boje 5 kompleta, kistovi za akvarel raznih debljina, poseban papir za ovu slikarsku tehniku.
    3. Slikanje na svili. Na pripremljenim podlogama od svile radi se specijalnim kontur pastama i
       bojama. Izbor motiva sakralni, te slobodni prema sklonostima polaznika. Potreban materijal: 20
       pripremljenih svilenih podloga, 5 kontur pasta u raznim bojama, 10 do 15 bočica boje, ovisno o
       izboru motiva, specijalni kistovi raznih debljina.
    4. Crtež ljudskog tijela ugljenom ili olovkom prema promatranju (najvjerojatnije grčki kip Auriga iz
       Delfa). Cilj ovog rada je osposobiti polaznike za sagledavanje proporcija i anatomije ljudskog
       tijela, te postizanje preciznosti u promatranju i prenošenju viđenog na papir. Potreban materijal:
       crtaći papir, olovke B6 10-15 kom, ili drveni ugljen 2 kutije.
    5. Već po tradiciji polaznici Likovne grupe prigodno uređuju školu za Božićne blagdane početkom
       prosinca.


            5.7.7    Grupa: Karitativna skupina – „Volonteri svetog Vinka“

        Voditelj: Mila s. Veronika Popić, prof.
        Djelovanje i identitet karitativne skupine određuju načela kršćanske solidarnosti i djelotvorne
kršćanske ljubavi sadržane u Evanđelju i primjerima osoba koji su te kršćanske ideale oživotvorili
svojim djelovanjem i življenjem.



                                                                                                                93
Tijekom školske godine 2011./2012. u okviru karitativne skupine – „Volonteri svetog Vinka“ planira se
organizirano i redovito posjećivanje zdravstveno-socijalnih ustanova na području grada Rijeke (Dom za
starije i nemoćne osobe Kantrida, Dom za djecu "I.Brlić Mažuranić" – Lovran, Dom za djecu i mladež
Oštro, Kuća utočišta – za potrebnike grada Rijeke (sestre milosrdnice)).
Cilj djelovanja skupine je odgoj učenika za solidarnost s najpotrebnijima kroz rad u skupinama,
razumijevanje čovjekovih potreba u siromaštvu, bolesti, starosti i sl., razumijevanje temelja kršćanske
solidarnosti sadržanim u Evanđelju Isusa Krista. Cilj je i razvijati suodgovornost kroz pomoć
najpotrebnijima konkretiziranu kroz redovite odlaske u zdravstveno-socijalne ustanove pružanjem
pomoći koja će odgovoriti realnim potrebama korisnika te ustanove (pomoć u učenju, socijalizacija kroz
druženje i organiziranje slobodnog vremena, socijalizacija kroz sportske susrete, kreativni rad i sl.)

Predviđeni su tjedni sastanci skupine u prostorijama škole, posjećivanje ustanova, prigodice izleti ili
duhovne obnove (kao skupina ili s korisnicima određene zdravstveno-socijalne ustanove).




                                                                                                          94
     Prezime
      i ime
     nastavni   Jadranka                                          Mirjanja
                                 Marina          Darko Dugac,                       Mirna Bačić,
                Gorički, prof.                                    Baždarić, prof.




                                                                                                   1
        ka,                      Glažar, prof.   prof. grčkog i                     prof. TZK,                 Prezime i ime nastavnika, zvanje i stručna sprema
                hrvatskog j. I                                    hrvatskog
     zvanje i
     OSTALI                      kemije, VSS     lat., VSS                          VSS
                knjiž., VSS                                       jezika, VSS
     stručna
     poslovi                                                                                                                                                     OSTALI




                ki
                                                                    ki
     sprema
     nastavni
     Neposre                                                                                                                                                     poslovi




                                                                                                   2




                                                                                         TZK




                jezik
                                                       grčki
                                                                                                                         Nastavni predmet




                anje)
                                                                    knjiž.
        ka
        dni                                                                                                                                                     nastavnik
                                                                                                                                                                Ravnatelj i




                                                                    jezik i




                (bolov
                hrvats
                                                                    hrvats




                                       kemija
       čl. 8.
     odgojno                                                                                                                                                        a
                                                                                                                                                                 stručni       Tablica:




                      t
                                       t
                                                       t
                                                                        t
                                                                                         t
     obrazov                                                                                                                                                      čl. 8.
                                                                                                                                                               suradnici čl.




                                                                                                   3
                                                                                                         Teorijska/ praktična nastava (t ili p)*naznačiti
      ni rad                                                                                                                                                     12. i 13.
     TJEDNO




        R
       O
                                                                                                   4
                                                                                                              BROJ SATI TJEDNO PO PREDMETU




      RADU
                      4
                                       2
                                                       3
                                                                        4
                                                                                         2




     UGOVO
                                                                                                                                                                   R
                                                                                                                                                                  O
                                                                                                                                                                 RADU
                                                                                                                                                                UGOVO




                                                                                                   5
                                                                                                                               Odjeli




                      3
                                       8
                                                       3
                                                                        5
                                                                                         3
                                                                                                                        Razredništvo čl. 4.




                                                                                                   6




                      2
                                       2
                                                                                                                    Nastavnik početnik čl.4.f




                                                                                                   7
                                                                                                               Dodatna i dopunska nastava čl. 6




                                                                                                   8




                      2
                                          2
                                                                                                                    Drugi oblici nastave čl. 7




                                                                                                   9




                      4
                                                                                                                      3 i više predmeta 4. e




                                                                                                   0
                                                                                                   1
                                                                                                           Kolektivni ugovor čl.17. st.2., čl. 22. st. 2.




                                                                                                   1
                                                                                                   1
                                                                                                                     Kolektivni ugovor čl. 50.




                                                                                                   2
                                                                                                   1




                                          2
                                                                                                                    Nastavnik satničar čl. 11.




                                                                                                   4
                                                                                                   1
                                                                                                                       Voditelj čl. 10. ili 15.




                                                                                                   5
                                                                                                   1
                                                                                                           Voditelj radionice i sl. čl. 14. toč. 1.,2. i 3.



                                                                                                   6
                                                                                                   1
                                                                                                          Voditelj spec. učionice i sl. čl. 14. toč. 4. i 5.


                                                                                                   7
                                                                                                   1
                                                                                                                                                                                          6 TJEDNA ZADUŽENJA NASTAVNIKA




                                                                                                           Izvođenje praktične nastave u školi čl. 3.
                                                                                                   8
                                                                                                   1
                                                                                                   9     Praćenje praktične nastave izvan škole čl.9.
                                                                                                   1


                                                                                                             Ostalo - kolektivni ugovor čl.12. st.2.
                                                                                                   0
                                                                                                   2
                                                                                                   21




                      20
                                       22
                                                       21
                                                                        20
                                                                                         22
                                                                                                                     Nastava čl. 3. - NORMA




                                                       9
                                                                                         6
                                                                                                   22




                      18
                                       18
                                                                        20
                                                                                                        UKUPNO TJEDNO SATI ZADUŽENJA U NASTAVI
                                                                                                   23




                                                                                                               UKUPNO - PREKOVREMENI RAD
                                                                                                   24




                                                       8
                                                                                         4
                                                                                                   25




                      20
                                       18
                                                                        20
                                                                                                   6
                                                                                                   2




95
                                                       9
                                                                                         6
                                                                                                   27




                      20
                                       22
                                                                        20




                                                                                                         Neposredni odgojno obrazovni rad TJEDNO
                                                                                                   28




                      40
                                       40
                                                       17
                                                                        40
                                                                                         10




                                                                                                                  UKUPNO UGOVOR O RADU
      Prezi
      me i
      ime
      nastav
       OSTA
      nika,                      Dragutin Detić   Edin Pecman,   Katarina
         LI   Melita Peršić,                                                                              Rajka Husejini
                                 prof.            glazbenik,     Jakovac, prof.   Ružica Jauk VSS Prof




                                                                                                                           1
      zvanje
       poslo  prof. biologije,                                                                            Prof. TZK,
                                 vjeronauka,      SSS            Geogr. –prof.    latinskog i grčkog j.
              VSS                                                                                         VSS
      i vi
     Neposre                     VSS                             Savjetnik VSS
      stručn
      nastav
        dni




                                                                   ja
                                                                                                   kl.




                                   ro
                                                                                                   lat
                                                                                                                           2




                    ija
                                   uk
                                                    zb




                                   na
                                                                   og
                                                                   ge
                                                                                                               TZK




                                   vje
      anika




                                                    eni
                                                                                                                                                Nastavni predmet




                    bio
                                                    gla




                    log
                                                                   rafi
                                                                                            grč
     odgojno
      sprem
       čl. 8.
     obrazovn




                        t
                                      t
                                                       t
                                                                       t
                                                                                           t
                                                                                                               t
      a
       i rad




                                                                                                                           3
     TJEDNO                                                                                                                      Teorijska/ praktična nastava (t ili p)*naznačiti




                                                                                                                           4




        R
       O
                                                                                                                                      BROJ SATI TJEDNO PO PREDMETU




                        2
                                      2
                                                       1
                                                                   1
                                                                            2
                                                                                           3
                                                                                                    16
                                                                                                               2




      RADU
     UGOVO
                                                                                                                           5
                                                                                                                                                       Odjeli




                        8
                                      8
                                                       8
                                                                   1
                                                                            4
                                                                                           1
                                                                                                    6
                                                                                                               5
                                                                                                                                                Razredništvo čl. 4.




                                                                                                                           6




                    2
                                      2
                                                                                           2
                                                                                                                                            Nastavnik početnik čl.4.f




                                                                                                                           7
                                                                                                                                       Dodatna i dopunska nastava čl. 6



                                                                                                                           8




                                                     1
                                                                                                                                            Drugi oblici nastave čl. 7

                                                                                                                           9
                                                                                                                                              3 i više predmeta 4. e
                                                                                                                           0
                                                                                                                           1
                                                                                                                           1       Kolektivni ugovor čl.17. st.2., čl. 22. st. 2.
                                                                                                                           1


                                                                                                                                             Kolektivni ugovor čl. 50.
                                                                                                                           2
                                                                                                                           1




                                     4
                                                                                                                                            Nastavnik satničar čl. 11.
                                                                                                                           4
                                                                                                                           1




                                                                                                                                               Voditelj čl. 10. ili 15.
                                                                                                                           5
                                                                                                                           1




                                                                                                                                   Voditelj radionice i sl. čl. 14. toč. 1.,2. i 3.
                                                                                                                           6
                                                                                                                           1




                                                                                                                                  Voditelj spec. učionice i sl. čl. 14. toč. 4. i 5.
                                                                                                                           7
                                                                                                                           1




                                                                                                                                   Izvođenje praktične nastave u školi čl. 3.
                                                                                                                           8
                                                                                                                           1




                                                                                                                                 Praćenje praktične nastave izvan škole čl.9.
                                                                                                                           9
                                                                                                                           1




                                                                                                                                      Ostalo - kolektivni ugovor čl.12. st.2.
                                                                                                                           0
                                                                                                                           2
                                                                                                                           21




                        22
                                      22
                                                       21
                                                                       22
                                                                                           21
                                                                                                               22




                                                                                                                                             Nastava čl. 3. - NORMA




                                                       9
                                                                       7
                                                                                                                           22




                        18
                                      16
                                                                                           19
                                                                                                               10




                                                                                                                                UKUPNO TJEDNO SATI ZADUŽENJA U NASTAVI
                                                                       1
                                                                                                                           23




                                      2
                                                                                           1




                                                                                                                                       UKUPNO - PREKOVREMENI RAD
                                                                                                                           4
                                                                                                                           2




                                                       8
                                                                       6
                                                                                                               8
                                                                                                                           25




                        17
                                     14
                                                                                           19
                                                                                                                           6
                                                                                                                           2




                                                                                                                                              STRUČNI SURADNIK




96
                                                       8
                                                                       7
                                                                                                                           27




                        16
                                      18
                                                                                           21
                                                                                                               10




                                                                                                                                          UKUPNO UGOVOR O RADU




                     3
                     3
                                     0
                                     4
                                                     7
                                                     1
                                                                     3
                                                                     1
                                                                                          0
                                                                                          4
                                                                                                              8
                                                                                                              1
                                                                                                                           28




                                                                                                                                          UKUPNO UGOVOR O RADU
      Prezi
      me i
      ime
      nastav
       OSTA
      nika,                           Mirko             Linda Maraš
         LI   Mila Popić, prof.       Barbarić, prof.   Krapić, prof.    Lucilla Micheli Marušić   Janja Linardić, prof.




                                                                                                                            1
      zvanje
       poslo  engleskog jezika, VSS   Psihologije,      filozofije i            Prof. VSS          matematike i inf., VSS
      i vi
     Neposre                          VSS               povijesti, VSS
      stručn
      nastav
        dni




                                                                                    j.
                                                                                                   a
                                                                                                   a




                                        ja
                                                                                                   te




                                                                                                   or




                                                                vij
                                                                                                                            2




                                                                                    lik
                                                                                                   tik
                                                                                                   tik




                                                        ija
                                                                                                   inf




                       en
                                                                po




                       ski
                                        psi
                                                        filo
      anika




                                        ogi
                                        hol




                       gle
                                                        zof
                                                                est
                                                                                    ov.
                                                                                                                                                 Nastavni predmet




                                                                                    um
                                                                                                   ma
                                                                                                   ma
                                                                                                   ma
     odgojno
      sprem
       čl. 8.
     obrazovn




                         t
                                            t
                                                             t
                                                                                   t
                                                                                                            t
      a
       i rad




                                                                                                                            3
     TJEDNO                                                                                                                       Teorijska/ praktična nastava (t ili p)*naznačiti




                                                                                                                            4




        R
       O
                                                                                                                                       BROJ SATI TJEDNO PO PREDMETU




                         3
                                            1
                                                         2
                                                                   2
                                                                                            1
                                                                                                      2
                                                                                                      3
                                                                                                                 3




      RADU
     UGOVO
                                                                                                                            5
                                                                                                                                                        Odjeli




                         4
                                            3
                                                         2
                                                                   8
                                                                                            8
                                                                                                      3
                                                                                                      2
                                                                                                                 2
                                                                                                                            6




                                                                                                            2
                                                                                                                                                 Razredništvo čl. 4.
                                                                                                                                             Nastavnik početnik čl.4.f




                                                                                                                            7
                                                                                                                                        Dodatna i dopunska nastava čl. 6



                                                                                                                            8




                         1
                                                               1
                                                                                                                                             Drugi oblici nastave čl. 7


                                                                                                                            9
                                                                                                                                               3 i više predmeta 4. e
                                                                                                                            0
                                                                                                                            1
                                                                                                                            1       Kolektivni ugovor čl.17. st.2., čl. 22. st. 2.
                                                                                                                            1


                                                                                                                                              Kolektivni ugovor čl. 50.
                                                                                                                            2
                                                                                                                            1




                                                                                                                                             Nastavnik satničar čl. 11.
                                                                                                                            4
                                                                                                                            1




                                                                                                                                                Voditelj čl. 10. ili 15.
                                                                                                                            5
                                                                                                                            1




                                                                                                                                    Voditelj radionice i sl. čl. 14. toč. 1.,2. i 3.
                                                                                                                            6
                                                                                                                            1




                                                                                                                                   Voditelj spec. učionice i sl. čl. 14. toč. 4. i 5.
                                                                                                                            7
                                                                                                                            1




                                                                                                            2



                                                                                                                                    Izvođenje praktične nastave u školi čl. 3.
                                                                                                                            8
                                                                                                                            1




                                                                                                                                  Praćenje praktične nastave izvan škole čl.9.
                                                                                                                            9
                                                                                                                            1




                                                                                                                                       Ostalo - kolektivni ugovor čl.12. st.2.
                                                                                                                            0
                                                                                                                            2
                                                                                                                            21




                         21
                                            21
                                                             22
                                                                                   21
                                                                                                            22




                                                                                                                                              Nastava čl. 3. - NORMA




                                            3
                                                                                   8
                                                                                                                            22




                         13
                                                             21
                                                                                                            18




                                                                                                                                 UKUPNO TJEDNO SATI ZADUŽENJA U NASTAVI
                                                                                                                            23




                                                                                                                                        UKUPNO - PREKOVREMENI RAD
                                                                                                                            24




                                            3
                                                                                   8
                                                                                                                            25




                         10
                                                             19
                                                                                                            18
                                                                                                                            6
                                                                                                                            2




                                                                                                                                               STRUČNI SURADNIK




                                            4
                                            3




97
                                            3
                                                                                   8
                                                                                                                            27




                                                                                                                                           UKUPNO UGOVOR O RADU




                         15
                                                             22
                                                                                                            22




                                                                                 5
                                                                                 1




                        5
                        2
                                          0
                                          4
                                                             0
                                                             4
                                                                                                           0
                                                                                                           4
                                                                                                                            28




                                                                                                                                           UKUPNO UGOVOR O RADU
                                                                                 Tamara Stipčić
     Nikolina Tolj,   Sonja Lanc, prof.      Petra Bebić.    Dorian Škrobonja,
                                                                                 Jelenović, prof.




                                                                                                        1
     prof. geograf.   fizike i matematike,   engleskog j.    prof. Povijesti i
                                                                                 Matematike i
     - vss            VSS                    SSS - zamjena   filozofije, VSS
                                                                                 informatike, VSS




                                                             i




                      e
                                       a
                                                                                 e




                                                             vo




                      at
                                                                                 at




                      m
                      M
                                       m
                                                                                 m
                                                                                 m
                                                                                 m




                                       hr
                                                                                 or
                                                                                                        2




       ija
                      ati
                                                                                 ati
                                                                                 ati

                                                                                 inf




                      ka
                                                                                 ka
                                                                                 ka




       og
       ge
                                                             tika




       raf
                                                             gos

                                                             arst
                                                             pod
                                                             Poli




                                       jsk
                                       ski




                                       kul

                                       ika
                                                                          ika
                                                                                                                           Nastavni predmet




                                       edi
                                       vat
                                                                          log




                                       Fiz




           t
                              t
                                                   t
                                                                     t
                                                                                           t
                                                                                                                   Teorijska/ praktična nastava (t ili




                                                                                                        3
                                                                                                                              p)*naznačiti

                                                                                                                 BROJ SATI TJEDNO PO PREDMETU




                                                                                                        4




                                             1




         1
                3
                         3
                                      2
                                                         3
                                                                1
                                                                            1
                                                                                    2
                                                                                                3
                                                                                                    4
                                                                                                                                  Odjeli




                                                                                                        5




         1
                2
                                              4
                                                        4




                         1
                                      8
                                                                2
                                                                            2
                                                                                    1
                                                                                                1
                                                                                                    4
                                                                                                        6
                                                                                                                           Razredništvo čl. 4.



                                                                                                        7




           2
                                                  2
                                                                                                                       Nastavnik početnik čl.4.f

                                                                                                        8




                                                   2
                                                                     1
                                                                                                                  Dodatna i dopunska nastava čl. 6
                                                                                                        9
                                                                                                                       Drugi oblici nastave čl. 7
                                                                                                        0
                                                                                                        1



                                                                                                                         3 i više predmeta 4. e
                                                                                                        1
                                                                                                        1




                                                                                                              Kolektivni ugovor čl.17. st.2., čl. 22. st. 2.
                                                                                                        2
                                                                                                        1




                                                                                                                        Kolektivni ugovor čl. 50.
                                                                                                        4
                                                                                                        1




                              2
                                                                                                                       Nastavnik satničar čl. 11.
                                                                                                        5
                                                                                                        1




                                                                                                                          Voditelj čl. 10. ili 15.
                                                                                                        6
                                                                                                        1




                                                                                                              Voditelj radionice i sl. čl. 14. toč. 1.,2. i 3.
                                                                                                        7
                                                                                                        1




                                                                                                             Voditelj spec. učionice i sl. čl. 14. toč. 4. i 5.
                                                                                                        8
                                                                                                        1




                                                                                                              Izvođenje praktične nastave u školi čl. 3.
                                                                                                        9
                                                                                                        1




                                                                                                               Praćenje praktične nastave izvan škole
                                                                                                        0
                                                                                                        2




                                                                                                                                 čl.9.
                                                                                                                Ostalo - kolektivni ugovor čl.12. st.2.
                                                                                                                        Nastava čl. 3. - NORMA
                                                                                                        21




           22
                              21
                                                   20
                                                                     21
                                                                                           20




                                                                                                               UKUPNO TJEDNO SATI ZADUŽENJA U




           7
                                                                     4
                                                                                                        22




                              19
                                                   16
                                                                                           21




                                                                                                                          NASTAVI
                                                                                           1




                                                                                                                  UKUPNO - PREKOVREMENI RAD
                                                                                                        23
                                                                                                        24




           7
                                                   8
                                                                     5
                                                                                                        25




                              19
                                                                                           20




                                                                                                                         STRUČNI SURADNIK
                                                                                                        6
                                                                                                        2




98
           7
                                                                     5
                                                                                                        27




                              21
                                                   20
                                                                                           20




                                                                                                                     UKUPNO UGOVOR O RADU
                                                  0
                                                  4




         4
         1
                             0
                             4
                                                                    0
                                                                    1
                                                                                          0
                                                                                          4
                                                                                                        28




                                                                                                                     UKUPNO UGOVOR O RADU
 7 ORIJENTACIJSKI KALENDAR RADA USTANOVE
               7.1 Odgojno-obrazovna razdoblja
 GODIŠNJI KALENDAR RADA

                                                                   Obilježavanje
                                Broj dana         Blagdani          Dana škole          Upis    Podjel
Polugodište    Mjesec
                                                  i neradni         Dana župe             u       a
                                                     dani          Dana držav-           1.     svjed
                           radnih     nastavnih                      nosti i dr.        razr.    odž.

     I.       Rujan           19         19          11           Dan neovisnosti         -        -
              Listopad        20         20          11                                   -        -
5.9.-23.12.   Studeni         21         21           9         Bezgr. Začeće BDM         -        -
   2011.      Prosinac        22         17           9               Svi sveti           -        -
                                                                        Božić
                                                                   Nova godina
    II.       Siječanj       18          16          13             sv. Tri kralja        -        -
              Veljača        20          20           8          Blag. sv. I. Bosca       -        -
16.1.-15.6.   Ožujak         23          23           8              Pepelnica            -        -
  2012.       Travanj        20          14          10                 Uskrs             -        -
              Svibanj        22          20           9         Uskrsni ponedjeljak       -        -
              Lipanj         20          10          10          Međ. praznik rada        3        1
              Srpanj         21           0          10              Dan škole            -        -
              Kolovoz        21           0          10         Blag. M. Pomoćnice        -        -
                                                                 Dan antifašističke
                                                                        borbe
                                                                      Tijelovo
                                                                  Dan državnosti
                                                                 Dan domovinske
                                                                    zahvalnosti
                                                                   Velika gospa
              ukupno         247         181         118

 Pripomena:    Nastavna godina započela je 5.9.2011. do kraja školske godine 15. 6. 2012. bit će 247
               radnih i 181 nastavnih dana.
               Zimski odmor učenika traje od 27.12.2011. do 13. 1. 2012.
               Proljetni odmor učenika traje od 2.4.2012. do 6. 4. 2012.




                                                                                                  99
            7.2 KALENDAR ZA 2011.-2012.g.

MJESEC              AKTIVNOST                                NOSITELJ AKTIVNOSTI
RUJAN
               5. - početak školske godine                   * sv. misa – don Drago,
                  - 9.00 sati = sv. misa                     školski zbor, prof. hrvatskoga
                  - sat razredne zajednice, biranje          jezika
                  predstavnika razreda i predstavnika        * razrednici
                  Vijeća učenika
           12-16. - ispovijed učenika                        * svećenici iz škole i župe
              15. - susret roditelja – 17.00 sati            * razrednici i ravnatelj škole
                  - biranje roditelja u Vijeće roditelja,
                  prvi razredi
              16. - objava rezultata DM, jesenski rok


MJESEC              AKTIVNOST                                NOSITELJ AKTIVNOSTI
LISTOPAD
               1. - susret roditelja katoličkih škola na     * ravnatelj škole i don Drago
                  Udbini
               4. - sjednica NV                              * ravnatelj i profesori
               5. - dan učitelja
              12. - susret trenera učenika prvih razreda u   * ravnatelj škole i psiholog
                  17.00 sati
           14-16. - izlet prvih razreda u Torino             * don Drago i razrednici
              20. - kestenijada = sv. misa u 18.30 i         * sv. misu vodi don Mirko
                  druženje nakon sv. mise                    Barbarić, zbor i prof. Edin


MJESEC              AKTIVNOST                                NOSITELJ AKTIVNOSTI
STUDENI
               4.   - sjednica NV                            * ravnatelj i profesori
               5.   - susret katoličkih zborova u Splitu     * prof. Edin Pecman
           11-13.   - izlet drugih razreda u Rim             * don Mirko Barbarić
              19.   - duhovna obnova za djelatnike škole     * ravnatelj škole
              24.   - mjesečni susret roditelja              * ravnatelj škole
           25-27.   - izlet trećih razreda u Beč             * razrednici trećih razreda

MJESEC              AKTIVNOST                                NOSITELJ AKTIVNOSTI
PROSINAC
               8. - Bezgrešna, proslava blagdana i           * don Drago i aktivi
                  božićna ispovijed
              22. - sjednica NV u 13.00 sati                 * ravnatelj i profesori
                  - 18.30 – sv. misa                         * sv. misa = ravnatelj škole
              23. - podjela izvješća u 10.00 sati


                                                                                            100
MJESEC              AKTIVNOST                                  NOSITELJ AKTIVNOSTI
SIJEČANJ
              16. - početak nastave
           28-30. - trodnevnica pred blagdan sv. Ivana
                  Bosca
              30. - animiranje trodnevnice                     * don Mirko Barbarić
              31. - blagdan sv. Ivana Bosca                    * sv. misu predvodi don
                                                               Mirko

MJESEC              AKTIVNOST                                  NOSITELJ AKTIVNOSTI
VELJAČA
               9. - susret trenera                             * ravnatelj škole
              23. - mjesečni susret roditelja                  * ravnatelj i profesori
              27. - sjednica NV                                * ravnatelj i profesori



MJESEC              AKTIVNOST                                  NOSITELJ AKTIVNOSTI
OŽUJAK
              2-4. - seminar za djelatnike katoličkih škola,   * ravnatelj škole
                   Rovinj
           19-24. - uskrsna ispovijed                          * don Drago
               29. - mjesečni susret roditelja, poetska        *ravnatelj škole, prof.
                   večer                                       Sunčana i prof. Mirjana
               30. - sjednica NV                               * ravnatelj škole
         31.3-1.4. - izlet roditelja (i djelatnika) –          * ravnatelj škole
                   Dubrovnik, Međugorje


MJESEC              AKTIVNOST                                  NOSITELJ AKTIVNOSTI
TRAVANJ
              11. - početak nastave
              14. - športski susret učenika katoličkih         * ravnatelj i profesori
                  škola, Sinj
              30. - sjednica NV                                * ravnatelj škole

MJESEC              AKTIVNOST                                  NOSITELJ AKTIVNOSTI
SVIBANJ
                4. - Dan škole                                 * ravnatelj škole i svi
                                                               djelatnici
              18. - sjednica NV, u 13.00 sati, završetak       * ravnatelj i profesori
                  nastave za maturante
              25. - POČETAK MATURE,                            * ravnatelj i svi djelatnici
                  završava 12. lipnja                          škole



                                                                                              101
MJESEC         AKTIVNOST                              NOSITELJ AKTIVNOSTI
LIPANJ
          7.   - Blagdan Tijelova
         15.   - završetak nastave                    * ravnatelj i profesori
         18.   - sjednica NV u 9.00 sati              * ravnatelj
         22.   - Dan antifašističke borbe
         25.   - Dan državnosti
         29.   - blagdan sv. Petra i Pavla, podjela   * sv. misu vodi ravnatelj
               svjedodžbi                             škole

MJESEC         AKTIVNOST                              NOSITELJ AKTIVNOSTI
SRPANJ
               - popravni ispiti                      * ravnatelj škole i profesori
               - upisi u prvi razred                  * ravnatelj, profesori,
                                                      Povjerenstvo za upis
         16. - rezultati DM                           * NCVVO




                                                                                  102
              7.3 KALENDAR POLAGANJA ISPITA DRŽAVNE MATURE

Državna matura 2012.
Završetak nastave za učenike završnih razreda: 18. svibnja 2012.

LJETNI ROK: od 24. svibnja do 13. lipnja 2012.
PRIJAVE: od 1. prosinca 2011. do 1. veljače 2012.

PROVEDBA ISPITA

24.5.2012.              Materinski jezici nacionalnih manjina
                        Grčki jezik
                        Latinski jezik (A i B)
25.5.2012.              Hrvatski jezik (A i B), oba dijela ispita
28.5.2012.              Engleski jezik (A i B), oba dijela ispita
                        Francuski jezik (A i B) , oba dijela ispita
29.5.2012.              Njemački jezik (A i B), oba dijela
                        Talijanski jezik (A i B), oba dijela ispita
30.5.2012.              Matematika (A i B)
31.5.2012.              Politika i gospodarstvo
                        Španjolski jezik (A i B), oba dijela ispita
1.6.2012.               Fizika
                        Glazbena umjetnost
4.6.2012.               Povijest
                        Etika
5.6.2012.               Biologija
                        Filozofija
6.6.2012.               Psihologija
                        Logika
8.6.2012.               Kemija
                        Likovna umjetnost
11.6.2012.              Geografija
                        Informatika
12.6.2012.              Sociologija
                        Vjeronauk

Objava rezultata na Postani-student: 13. srpnja 2012.
Rok za žalbe: do 15. sprnja 2012.
Objava konačnih rezultata: 16. sprnja 2012.
Podjela svjedodžbi: 16. srpnja 2012.




                                                                      103
JESENSKI ROK
Prijava ispita: do 20. srpnja 2012.
Provedba ispita: od 22. kolovoza do 7. rujna 2012.

PROVEDBA ISPITA

22.8.2012.             Materinski jezici nacionalnih manjina
                       Grčki jezik
                       Latinski jezik (A i B)
23.8.2012.             Sociologija
                       Vjeronauk
24.8.2012.             Kemija
                       Likovna umjetnost
27.8.2012.             Hrvatski jezik (A i B), oba dijela ispita
28.8.2012.             Matematika (A i B)
29.8.2012.             Engleski jezik (A i B), oba dijela ispita
                       Francuski jezik (A i B) , oba dijela ispita
30.8.2012.             Njemački jezik (A i B), oba dijela
                       Talijanski jezik (A i B), oba dijela ispita
31.8.2012.             Politika i gospodarstvo
                       Španjolski jezik (A i B), oba dijela ispita
3.9.2012.              Fizika
                       Glazbena umjetnost
4.9.2012.              Povijest
                       Etika
5.9.2012.              Biologija
                       Filozofija
6.9.2012.              Psihologija
                       Logika
7.9.2012.              Geografija
                       Informatika

Objava rezultata: 17. rujna 2012.
Rok za žalbe: do 19. rujna 2012.
Konačna objava rezultata: 20. rujna 2012.
Podjela svjedodžbi: 21. rujna 2012.



ZIMSKI ROK
Prijave: do 30. listopada 2012.
Provedba ispita: od 13. studenoga do 20. studenoga 2012.




                                                                     104
PROVEDBA ISPITA

13.11.2012.              Materinski jezici nacionalnih manjina
                         Grčki jezik
                         Latinski jezik
14.11.2012.              Hrvatski jezik (A i B), oba dijela ispita
15.11.2012.              Matematika (A i B)
16.11.2012.              Engleski jezik (A i B), oba dijela ispita
                         Francuski jezik (A i B) , oba dijela ispita
19.11.2012.              Njemački jezik (A i B), oba dijela
                         Talijanski jezik (A i B), oba dijela ispita
20.11.2012.              Španjolski jezik (A i B), oba dijela ispita

Objava rezultata: 26. studenoga 2012.
Rok za žalbe: do 28. studenoga 2012.
Konačna objava rezultata: 30. studenoga 2012.
Podjela svjedodžbi: 1. prosinca 2012.




8 PLAN KULTURNIH I JAVNIH AKTIVNOSTI USTANOVE
              8.1 Priredbe, susreti

1.    Susret za roditelje i djelatnike gimnazije održat će se 15. rujna 2011. Susret će pripremiti
      ravnatelj dr. sc. Niko Tunjić koji će održati predavanje na temu: "O atipovima vjernika i njihovoj
      savjesti". Susreti će se redovito održavati svaki treći četvrtak u mjesecu.
2.    Susret roditelja katoličkih škola Hrvatske održat će se ove godine u Udbini, 1. listopada 2011.
3.    Susret salezijanske mladeži održat će se u Splitu 8. i 9. listopada 2011.g. Za organizaciju
      susreta i uključivanje učenika u program susreta zadužen je don Mirko Barbarić, psiholog.
4.    Kestenijada i Dani kruha 20. listopada 2011. - program: sveta misa, prigodna akademija,
      druženje učenika, roditelja i djelatnika uz kestenje i kolače, sportska natjecanja u nogometu i
      košarci. Sv. misu vodit će don Mirko Barbarić.
5.    Pripreme za Božić (Zornice) - program:
      a) pripremiti adventski vijenac,
      b) uz prikladnu glazbu pročitati prikladan tekst,
      c) nakon kratke meditacije zaključiti s molitvom za početak radnog dana. Zornice će se
      održavati u predvorju škole svako jutro deset minuta prije početka nastave u adventu.
      Predvodit će ih psiholog i vjeroučitelj.
6.    Predbožićni susret za učenike, roditelje i djelatnike škole: sv. misa, božićna akademija i božićno
      čestitanje i druženje. Susret će se održati 22. prosinca 2011.g. Program će osmisliti ravnatelj i
      voditeljice dramske i literarne grupe.
7.    Blagdan sv. Ivana Bosca, 31.1.2012.g. proslavit ćemo s trodnevnicom u župi Marije
      Pomoćnice.
8.    Dan škole proslavit će se prema sljedećem programu: sveta misa za učenike, roditelje i
      djelatnike, izložba radova likovne radionice, pokala i pohvalnica sa školskih natjecanja,
      druženje i sportska natjecanja. Dan škole se slavi uz blagdan sv. Dominika Savia, 6. svibnja



                                                                                                    105
       2012. Izvedbu programa provodit će pod vodstvom ravnatelja vjeroučitelj, voditeljice likovne,
       dramske i literarne grupe, voditelj zbora, voditeljice školskog sportskog kluba i psiholog.
9.     Uobičajene maturalne zabave predviđene su za kraj svibnja. Organizirat će ih sami maturanti
       pod vodstvom razrednika.
10.    Svečana podjela maturalnih svjedodžbi planira se nakon održane državne mature negdje u
       7.mj. Uz podjelu svjedodžbi podijelit će se nagrade i pohvalnice učenicima za uzorno vladanje i
       marljivo učenje. Svečanost će pripremiti razrednici maturanata i psiholog. Svetu misu predvodi
       ravnatelj škole.
11.    Školski zbor sudjelovat će pod vodstvom profesora glazbe na susretu zborova katoličkih škola
       Hrvatske, prema programu koji će dogovoriti voditelji zborova. Također će nastupiti na Don
       Bosco festu u Zagrebu, koji se održava 30. siječnja 2012.g.
12.    Škola će organizrati seminar za djelatnike katoličkih škola prvi vikend u ožujku 2012. u mjestu
       Rovinj.



           8.1.1 Posjeti kazalištu, koncertima i drugim priredbama, muzejima i
           izložbama; susreti s književnicima

        U skladu s nastavnim planom i programom pojedinih predmeta i planom rada školske knjižnice
učenici će organizirano posjetiti kazalište, stručne izložbe u gradu, muzeje i sl.




                                                                                                  106
                8.2 Susreti za profesore
Duhovna obnova za djelatnike škole održat će se 19. studenoga 2011.g. Obnovu će organizirati
ravnatelj škole, vjeroučitelj i psiholog.

Planira se održavanje redovitog godišnjeg seminara djelatnika katoličkih škola Hrvatske na temu:
„Uloga savjesti u životu škole“. Seminar će se održati od 2. do 4. ožujka 2012.g. u Rovinju. Predavači
će biti: dr. sc. TONČI MATULIĆ, dr. sc. DARIO TOKIĆ, dr. sc. VLADIMIR GRUDEN.




                8.3 Stručne ekskurzije

        Svake školske godine povodom Dana škole organiziraju se kraći jednodnevni izleti učenika i
djelatnika škole koji imaju edukativni karakter uz naglasak na zajedničkom druženju. Maturalna
ekskurzija ovisi o željama i mogućnostima maturanata i dogovoru s profesorima i roditeljima. Za
provedbu izleta ili ekskurzije potrebna je pismena suglasnost najmanje dvije trećine roditelja. Za
cjelokupnu provedbu izleta izabire se od najmanje tri ponuditelja najpovoljniji. Konačno odobrenje svih
vrsta ekskurzija donosi Školski odbor i ravnatelj škole. Ove školske godine planira se školski izlet u
Torino s prvim razredima, za treće razrede planira se višednevni izlet u Beč, za drugi razred klasične i
opće gimnazije trodnevni izlet u Rim, te putovanje u jednu od susjednih zemalja Italiju, Austriju ili Bosnu
i Hercegovinu.
          Učenici – budući maturanti (3.k i 3.s) pripremaju se za maturalnu ekskurziju, a odredište će
ovisiti o njihovim željama i mogućnostima. Maturalna ekskurzija planira se za kraj nastavne 2011./
2012.


                8.4 Higijena u školi
         Higijeni u školi posvećuje se posebna pažnja. U novom, nadograđenom, dijelu škole postavljeni
su i novi sanitarni čvorovi. U svakom sanitarnom čvoru postoje i higijenske potrepštine (sapuni, toaletni
papir, ručnici) što sve pruža zadovoljavajuću higijensku zaštitu učenicima.
         Za vrijeme ljetnih praznika izvršeno je ličenje školskih hodnika i učionica.

                8.5 Natjecanja

        Planira se nastup učenika članova dramsko-recitatorske družine na Lidranu te natjecanje
učenika na gradskim i županijskim smotrama iz predmeta: hrvatski jezik, zemljopis, biologija, kemija,
engleski jezik, latinski jezik, grčki jezik, vjeronauk te ostalih predmeta za koje će se organizirati
natjecanja




                                                                                                       107
9 PROJEKTI USTANOVE
  Škola je zajedno sa školama iz drugih europskih država (Austrija, Italija, Njemačka, Poljska i dr.)
uključena u projekt Sokrates; zatim su tu od ostalih projekata škole.
Svrha je svih projekata poboljšati – unaprijediti kvalitetu odgoja i obrazovanja.

                9.1 ''Comenius'' program

      Salezijanska klasična gimnazija uključena je u ''Comenius'' program. Sadržaji 'Comenius''
programa je međunarodna razmjena učenika nekoliko europskih zemalja: Njemačke, Poljske, Češke i
Španjolske. Od školske godine 2011./2012. naša gimnazija zajedno s Učeničkim domom Podmurvice
započet će intenzivnu suradnju s ostalim europskim članicama tog projekta i nastojati ostvariti dvije
međunarodne razmjene učenika. Pod vodstvom profesorica engleskog i njemačkog jezika s. Veronike
Popić i Andree Lerga Mičetić učenici će posjetiti Njemačku i Poljsku i sudjelovati u organiziranom
programu. Glavni jezik komunikacije bit će engleski jezik. Te aktivnosti cjelokupnog ''Comenius''
programa i njegovi projekti imaju za cilj međunarodno druženje mladih i njihovo povezivanje engleskim
jezikom, a uz to učenici sudjeluju u različitim kulturnim, znanstvenim i sportskim aktivnostima s
vršnjacima iz tih zemalja upoznajući na taj način njihovu kulturu, običaje, jezik; predstavljaju svoj grad i
državu, razmjenjuju ideje, iskustva te razvijaju i potiču otvorenost, komunikaciju, prihvaćanje različitosti.




                                                                                                         108
10 SOCIJALNA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
   - organiziranje marende za učenike
   - cijepljenje učenika IV. razreda
   - komisijski pregled u svrhu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za
     prilagođeni program TZK
   - organiziranje predavanja iz područja medicine radi promicanja zdravlja
   - sistematski pregled učenika
   - upoznavanje psihičkih i somatskih promjena u pubertetu
   - higijenski nadzor nad Školom
   - kontrola sanitarnih prostorija
   - obilježavanje Tjedna Crvenog križa
   - zaštita čovjekove okoline
   - održavanje školskog okoliša

11 OKVIRNI PLANOVI I PROGRAMI RADA USTANOVE
          11.1 Nastavničko vijeće
       11.1.1      Program i plan rada Nastavničkog vijeća
   KOLOVOZ I POČETAK RUJNA
   - plan popravnih ispita, realizacija upisa, završni ispiti i razredništvo
   - analiza rada u protekloj šk. godini
   - uspjeh učenika na drugom popravnom roku
   RUJAN
   - izvješća sa stručnih seminara
   - planiranje izleta i šk. ekskurzija
   - planiranje roditeljskih sastanaka i inform. za roditelje
   - izrada godišnjeg plana i programa rada
   LISTOPAD
   - analiza plana škole za ovu šk. godinu
   - sudjelovanje na duhovnim vježbama za zaposlene
   STUDENI
   - organizacija nastave
   - izvješća o radu u sklopu slobodnih aktivnosti
   - informacije
   PROSINAC
   - seminari
   - realizacija programa
   - sjednica nastav. vijeća
   - analiza uspjeha
   - izostanci, mjere
   - pohvale
   - pripreme za proslavu božićnih blagdana
   SIJEČANJ
   - izvješće sa stručnih seminara
   - analiza uspjeha u I. polugodištu
   - sjednica
   - razne informacije oko početka novog polugodišta
   - estetsko uređenje škole
   -prosalva dolaska Salezijanaca i 15 postojanja SKG.
   VELJAČA
   - pripreme oko sudjelovanja učenika na raznim natjecanjima (Lidrano, zemljopis, biologija,



                                                                                                109
        kemija, hrvatski, engleski....)
      OŽUJAK
      - sjednica
      - razmatranje realizacije programa nastave
      - izvješća o slobodnim aktivnostima
      - razne informacije
      TRAVANJ
      - obilježavanje uskršnjih blagdana
      - analiza plana rada nastave
      - organizranje nacionalnih ispita
      SVIBANJ
      - analiza uspjeha završnih razreda
      -organizranje nacionalnih ispita
      - završni ispiti
      - analiza realizacije nastavnog plana i programa završnih razreda
      - obilježavanje Dana državnosti
      - obilježavanje Dana škole
      - razne informacije
      LIPANJ
      - uspjeh učenika na kraju školske godine
      - sjednica Nast. vijeća
      - analiza realizacije svih planova i programa škole
      - razne informacije
      SRPANJ
      - sjednica
      - organizacija budućeg rada
      - organizacija rada preko ljetnih praznika
      - sudjelovanje u izradi izvješća o radu škole
      - upis učenika u prvi razred


          11.1.2 Program i plan rada stručnih aktiva

11.1.2.1     Stručni aktiv predmeta: hrvatski jezik, engleski jezik, njemački
        jezik, grčki i latinski jezik
    Voditelj aktiva: Jadranka Gorički, prof.
    Sastanci stručnog vijeća održavat će se jednom mjesečno te prema potrebi

    Članovi stručnog vijeća:
    * Mirjana Baždarić,prof.
    *Andrea Lerga,prof
    * s. Veronika Mila Popić, prof.
    * Petra Bebić,prof.
    * Sunčana Martinčević,prof.
    * Ružica Jauk,prof.
    * Jadranka Gorički,prof.

    Sadržaj rada:

    - dogovor o radu (pregled plana i programa za školsku 2011. -2012.god.)
    - podjela zaduženja
    - pregled i popis pomagala i sredstava za rad
    - dogovor o nabavci potrebne opreme i potrošnog materijala
    - zaduženja za proslavu Dana škole – dogovor o potrebnoj literaturi za nastavnike i učenike



                                                                                                  110
      - prijedlog tema za ogledna predavanja
      - razmatranje individualiziranog pristupa učenicima
      - predlaganje inovacija programske, organizacijske ili metodičke prirode
      - prijedlog tema za Nastavnička vijeća i rad stručnih službi
      - analiziranje kriterija ocjenjivanja – izlazak novog Pravilnika o ocjenjivanju
      - analiza efikasnosti realizacije plana i programa rada
      - realizacija stručnih izleta
      - dogovor za provođenje završnog ispita
      - prezentiranje nove stručne literature
      - izvještavanje o tijeku stručnog usavršavanja
      - analiza realizacije nastavnih planova i programa
      - predlaganje pohvala i nagrada kao i drugih odgoj. mjera za rv i nv


      Tijekom školske godine stručni aktiv kontinuirano surađuje s ravnateljem, stručnom službom,
      Nastavničkim vijećem i odgovarajućim nastavnim institucijama izvan škole i zdravstvenim
      ustanovama.



11.1.2.2     Stručni aktiv predmeta matematika, fizika, kemija, biologija,
        informatika

Voditelj aktiva: Tamara Stipčić Jelenović, prof.

Sastanci stručnog vijeća održavat će se jednom mjesečno, te prema potrebi.

Članovi stručnog vijeća:
     Sonja Lanc, prof.
     Janja Linardić, prof.
     Tamara Stipčić Jelenović, prof.
     Marina Glažar, prof.
     Melita Peršić, prof.

Plan i program:

RUJAN             -   novi udžbenici
                  -   izvjesće sa stručnog seminara informatike
                  -   sudjelovanje na savjetovanju Računalo u školi IX, Šibenik
                  -   izrada stručnih planova i programa
                  -   elementi ocjenjivanja
                  -   pripremanje nastavnika
                  -   izborna, fakultativna nastava i slobodne aktivnosti
LISTOPAD          -   prihvaćanje planova i programa SA
                  -   državna matura
                  -   praćenje stručne periodike
                  -   potreba za učilima i pomagalima
STUDENI           -   tekući problemi
                  -   videokonferencija Alati za proizvodnju e-Learning sadržaja
                  -   izmjena iskustva
                  -   analiza uspjeha nakon prvog tromesječja
                  -   ocjenjenost učenika
PROSINAC          -   realizacija planova i programa
                  -   stručno usavršavanje nastavnika
                  -   mjere za poboljšanje uspjeha
                  -   sudjelovanje u inventuri



                                                                                                    111
SIJEČANJ       -   analiza rada u proteklom razdoblju
               -   sudjelovanje na stručnom seminaru iz matematike
               -   nadareni učenici – natjecanje
               -   tekući problemi
VELJAČA        -   zaduženja članova SV na državnoj maturi
               -   nadareni učenici, natjecanja
               -   izmjene iskustva
               -   nova saznanja
OŽUJAK         -   poteskoće u radu
               -   suradnja s ostalim aktivima
               -   tekući problemi
TRAVANJ        -   analiza rada
               -   sudjelovanje na stručnom seminaru
               -   realizacija planova i programa
               -   ocjenjenost učenika
SVIBANJ        -   približava se kraj školske godine
               -   ujednačavanje ocjenjivanja na kraju šk.god.
               -   prihvaćanje maturalnih radnji
               -   popravni ispiti učenika četvrtih razreda
LIPANJ         -   sudjelovanje na državnoj maturi
               -   popravni ispiti
               -   izvješće o radu SV
               -   prijedlog zaduženja nastavnika za sljedeću šk. god.
               -   rad u upisnim komisijama




11.1.2.3     Stručni aktiv predmeta sociologija, politika i gosp., filozofija,
        logika, povijest, geografija

     Voditelj aktiva: Linda Maraš Krapić, prof.

     - dogovor o radu (pregled plana i programa za školsku 2011.-2012.god.)
     - podjela zaduženja
     - pregled sredstava za rad
     - razmatranje individualiziranog pristupa učenicima
     - predlaganje inovacija programske, organizacijske ili metodičke prirode
     - prijedlog tema za nastavnička vijeća i rad stručnih službi
     - analiziranje kriterija ocjenjivanja
     - analiza efikasnosti realizacije plana i programa rada – dogovor o temama za godišnjak škole
     - realizacija stručnih izleta
     - prezentiranje nove stručne literature
     - izvještavanje o tijeku stručnog usavršavanja
     - analiza realizacije nastavnih planova i programa
     - predlaganje pohvala i nagrada kao i drugih odgoj. mjera za rv i nv

     Tijekom školske godine stručni aktiv kontinuirano surađuje s ravnateljem, stručnom službom,
     Nastavničkim vijećem i odgovarajućim nastavnim institucijama izvan škole i zdravstvenim
     ustanovama.




                                                                                                   112
11.1.2.4     Stručni aktiv predmeta TZK, likovna kultura, glazbena kultura,
        vjeronauk

      Voditelj aktiva: Dragutin Detić, prof.

      - dogovor o radu (pregled plana i programa za školsku 2011./2012.god.)
      - podjela zaduženja
      - pregled sredstava za rad
      - razmatranje individualiziranog pristupa učenicima
      - predlaganje inovacija programske, organizacijske ili metodičke prirode
      - prijedlog tema za nastavnička vijeća i rad stručnih službi
      - analiziranje kriterija ocjenjivanja
      - analiza efikasnosti realizacije plana i programa rada – dogovor o temama za godišnjak škole
      - realizacija stručnih izleta
      - prezentiranje nove stručne literature
      - izvještavanje o tijeku stručnog usavršavanja
      - analiza realizacije nastavnih planova i programa
      - predlaganje pohvala i nagrada kao i drugih odgoj. mjera za rv i nv



            11.1.3 Rad s pripravnicima i stručni ispiti


         Ove šk. godine pripravnički staž nastavlja prof. Petra Bebić koja je prijavljena na pripravnički
staž iz engleskog jezika. 19.09.2011. prof. Mihaela Lovrić volonterski je započela pripravnički staž u
SKG u predmetu filozofija, uz mentoricu prof. Lindu Maraš Krapić. Novoprimljena prof. geografije
Nikolina Tolj primljena je kao pripravnik, a svoj pripravnički staž obavlja u svojoj matičnoj školi –
Pomorska škola, Bakar.

         Svi djelatnici imaju adekvatnu stručnu spremu u okviru neposrednog rada s učenicima. Završili
su određeni smjer Pedagoškog (Filozofskog) fakulteta ili fakulteta inžinjerskog usmjerenja, s položenim
tzv. Pedagoškim minimumom. Stalno zaposleni djelatnici ove šk. godine nisu izrazili želju za
postdiplomskim studijem, a na postdiplomskom studiju još se uvijek nalaze prof. Linda Maraš Krapić i
prof. Alenka Šuljić koje samostalno financiraju ovo školovanje.




                                                                                                        113
                 11.2 Razredno vijeće
            11.2.1 Program rada razrednika 1. razreda klasične gimnazije
Razrednik 1.K razreda je prof. Ružica Jauk
U 1.K razred upisano je 31 učenika od toga 21 djevojka i 10 dječaka.
Cilj održavanja sata razredne zajednice treba biti dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu, razvoj i
samoostvarenje osobnih vrlina i samopoštovanja, međusobnog uvažavanja i poštovanja, te ostvarenje
učenikovih prava i dužnosti u školi.

Oblici rada, poslovi i zadaće:
1. administrativni poslovi i vođenje evidencije                       10 sati
2. sat razrednika
                 - život i rad u školi
                 - uspješno učenje
                 - psihički razvoj i prilagodba
                 - kreativno ponašanje i samoostvarenje
                 - život u prirodi i s prirodom
                                                                      70 sati
3. sat primanja roditelja                                             32 sata
4. roditeljski sastanci                                                5 sati
5. sjednice razrednog vijeća                                           4 sata
6. svečanosti, proslave, veselice                                      4 sata
7. izleti i ekskurzije                                                 4 sata
           Ukupno:                                                    139 sati

       Poslovi: - razrednik skrbi o realizaciji nastavnog plana i programa i god. plana rada
                    - prati rad učenika odjela i skrbi o njima
                    - ispunjava razrednu dokumentaciju
                    - podnosi izvješća o radu razrednog odjela
                    - izvješćuje učenike i njihove roditelje, odnosno skrbnike, o postignutim rezultatima
                    - priprema sjednice razrednog vijeća
                    - predlaže pedagoške mjere i odlučuje o pedagoškim mjerama iz svog djelokruga
                    - organizira prijeko potrebnu pomoć učenicima
                    - skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika
Oblici i metode rada kojima će se to ostvariti su:
         - satovi razredne zajednice
         - održavanje individualnih informacija
         - održavanje roditeljskih sastanaka
         - vođenje sjednica RV
         - pojedinačni razgovori i suradnja s učenicima
         - obilježavanje raznih važnih datuma
         - izlet i ekskurzije
Područja odabrana za obradu na satu razrednika su:
         - život i rad u školi
         - učenička prava i dužnosti
         - kako učiti
         - psihički razvoj i prilagodba
         - čuvanje i razvoj zdravlja
         - život u prirodi i s prirodom
         - kreativno ponašanje i samoostvarenje
         - Bon-ton
Uz gore nabrojena područja predviđeno je i organiziranje susreta s gostima, stručnjacima -
predavačima vezano za određene teme koje će se obrađivati na satu razredne zajednice.




                                                                                                            114
Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 1. K
                       IME I PREZIME              TJEDNI FOND
PREDMET                                                                 GODIŠNJI FOND SATI
                       PROFESORA                  SATI

HRVATSKI JEZIK         MIRJANA BAŽDARIĆ                   4                        140

ENGLESKI JEZIK         ALENKA ŠULJIĆ                      3                        105
                       PETRC

LATINSKI JEZIK         RUŽICA JAUK                        3                        105

GRČKI JEZIK            DARKO DUGAC                        3                        105
GLAZBENA
UMJETNOST              EDIN PECMAN                        1                         35
LIKOVNA                LUCILLA MICHELI
UMJETNOST              MARUŠIĆ                            1                         35
                       LINDA MARAŠ -
POVIJEST               KRAPIĆ                             2                         70

GEOGRAFIJA             KATARINA JAKOVAC                   2                         70
                       TAMARA     STIPČIĆ-
MATEMATIKA             JELENOVIĆ                          4                        105

FIZIKA                 SONJA LANC                         2                         70

KEMIJA                 MARINA GLAŽAR                      2                         70

BIOLOGIJA              MELITA PERŠIĆ                      2                         70

INFORMATIKA            JANJA LINDARIĆ                     2                         70


TZK                    RAJKA HUSEJINI                     2                         70

VJERONAUK              DRAGUTIN DETIĆ                     2                         70


            11.2.2 Program rada razrednika 2. razreda klasične gimnazije
Razrednik 2.K razreda je prof. Alenka Šuljić Petrc
Razred ima 28 učenika, od čega 18 učenica.
Cilj održavanja sata razredne zajednice treba biti dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu, razvoj i
samoostvarenje osobnih vrlina i samopoštovanja, međusobnog uvažavanja i poštovanja, te ostvarenje
učenikovih prava i dužnosti u školi.

Oblici rada, poslovi i zadaće:
1. administrativni poslovi i vođenje evidencije                   10 sati
2. sat razrednika                                                 70 sati
3. sat primanja roditelja                                         32 sata
4. roditeljski sastanci                                            5 sati
5. sjednice razrednog vijeća                                       4 sata
6. svečanosti, proslave, veselice                                  4 sata
7. izleti i ekskurzije                                             4 sata
           Ukupno:                                               139 sati

      Poslovi: - razrednik skrbi o realizaciji nastavnog plana i programa i god. plana rada



                                                                                                    115
                    - prati rad učenika odjela i skrbi o njima
                    - ispunjava razrednu dokumentaciju
                    - podnosi izvješća o radu razrednog odjela
                    - izvješćuje učenike i njihove roditelje, odnosno skrbnike, o postignutim rezultatima
                    - priprema sjednice razrednog vijeća
                    - predlaže pedagoške mjere i odlučuje o pedagoškim mjerama iz svog djelokruga
                    - organizira prijeko potrebnu pomoć učenicima
                    - skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika
Oblici i metode rada kojima će se to ostvariti su:
         - satovi razredne zajednice
         - održavanje individualnih informacija
         - održavanje roditeljskih sastanaka
         - vođenje sjednica RV
         - pojedinačni razgovori i suradnja s učenicima
         - obilježavanje raznih važnih datuma
         - izlet i ekskurzije
Područja odabrana za obradu na satu razrednika su:
         - život i rad u školi
         - učenička prava i dužnosti
         - kako učiti
         - psihički razvoj i prilagodba
         - čuvanje i razvoj zdravlja
         - život u prirodi i s prirodom
         - kreativno ponašanje i samoostvarenje
         - Bon-ton
         - nacionalni identitet i domoljublje
Uz gore nabrojena područja predviđeno je i organiziranje susreta s gostima, stručnjacima -
predavačima vezano za određene teme koje će se obrađivati na satu razredne zajednice.

Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 2. K

                        IME I PREZIME               TJEDNI FOND
PREDMET                                                                    GODIŠNJI FOND SATI
                        PROFESORA                   SATI

HRVATSKI JEZIK          MIRJANA BAŽDARIĆ                      4                        140

ENGLESKI JEZIK          ALENKA ŠULJIĆ                         3                        105
                        PETRC

LATINSKI JEZIK          RUŽICA JAUK                           3                        105

GRČKI JEZIK             DARKO DUGAC                           3                        105

GLAZBENA
UMJETNOST               EDIN PECMAN                           1                         35

LIKOVNA
UMJETNOST               LUCILLA MICHELI                       1                         35
                        MARUŠIĆ

POVIJEST                LINDA MARAŠ                           2                         70
                        KRAPIĆ

GEOGRAFIJA              NIKOLINA TOLJ                         2                         70




                                                                                                            116
MATEMATIKA             TAMARA STIPČIĆ                        4                         140
                       JELENOVIĆ

FIZIKA                 SONJA LANC                            2                          70

KEMIJA                 MARINA GLAŽAR                         2                          70

BIOLOGIJA              MELITA PERŠIĆ                         2                          70

INFORMATIKA            JANJA LINARDIĆ                        2                          70

TZK                    MIRNA BAČIĆ                           2                          70

VJERONAUK              DRAGUTIN DETIĆ                        2                          70




            11.2.3 Program rada razrednika 3. razreda klasične gimnazije

          Razrednik 3. razreda je prof. Marina Glažar
          Razred ima 24 učenika, od čega 19 učenice.
          Cilj razrednikovog djelovanja je dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu, zdrav učenički
rast i razvoj ka samoostvarenju pozitivnih osobnih vrijednosti i vrlina te ostvarenje učenikovih prava i
dužnosti u školi.
          Različiti su načini kako će razrednik prepoznati potrebe svojih učenika, ali to će najčešće biti
razgovor s učenicima, njihovim roditeljima i nastavnicima.
          Poslovi i zadaće razrednika bit će:
          1. administrativni poslovi i vođenje evidencije                    - 10 sati
          2. sat razrednika                                                  - 70 sati
                     - život i rad u školi
                     - uspješno učenje
                     - čuvanje i razvoj zdravlja
                     - psihički razvoj i prilagodba
                     - kreativno ponašanje i samoostvarenje
                     - nacionalni identitet i domoljublje
                     - život u prirodi i s prirodom
          3. sat primanja roditelja                                          - 32 sata
          4. roditeljski sastanci                                            - 5 sati
          5. sjednice razrednog vijeća                                       - 4 sata
          6. svečanosti, proslave, veselice                                  - 4 sata
          7. izleti i ekskurzije                                             - 4 sata
          UKUPNO SATI GODIŠNJE:                                              139 sati


Predviđeno je i organiziranje susreta s gostima - predavačima o aktualnim temama vezanim za
učeničko zanimanje i dob, te teme koje će se obrađivati na satu razredne zajednice.




                                                                                                         117
Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 3.K

                       IME I PREZIME               TJEDNI FOND
PREDMET                                                                   GODIŠNJI FOND SATI
                       PROFESORA                   SATI


HRVATSKI JEZIK         JADRANKA GORIČKI                     4                         140
                       (ZAMJENA PETRA
                       BEBIĆ)
                       ALENKA ŠULJIĆ
ENGLESKI JEZIK         PETRC                                3                         105

LATINSKI JEZIK         RUŽICA JAUK                          3                         105

GRČKI JEZIK            DARKO DUGAC                          3                         105
                       ANDREA LERGA
NJEMAČKI JEZIK         MIČETIĆ                              2                         70

GLAZBENA
UMJETNOST              EDIN PECMAN                          1                         35

LIKOVNA
UMJETNOST              LUCILLA MICHELI                      1                         35
                       MARUŠIĆ

POVIJEST               LINDA MARAŠ                          2                         70
                       KRAPIĆ

GEOGRAFIJA             NIKOLINA TOLJ                        1                         70

MATEMATIKA             SONJA LANC                           3                         140

FIZIKA                 SONJA LANC                           2                         70

KEMIJA                 MARINA GLAŽAR                        2                         70

BIOLOGIJA              MELITA PERŠIĆ                        2                         70

PSIHOLOGIJA             MIRKO BARBARIĆ                      1                         35

TZK                    RAJKA HUSEJINI                       2                         70

VJERONAUK              DRAGUTIN DETIĆ                       2                         70
                                                                                      70
SOCIOLOGIJA            NIKO TUNJIĆ                          2
                                                                                      35
LOGIKA                 DORIAN ŠKROBONJA                     1


            11.2.4 Program rada razrednika 4. razreda klasične gimnazije

          Razrednik 4. razreda je prof. Linda Maraš Krapić (zamjena za prof. Jadranku Gorički)
          Razred ima 30 učenika, od čega 23 učenice.
          Cilj razrednikovog djelovanja je dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu, zdrav učenički
rast i razvoj ka samoostvarenju pozitivnih osobnih vrijednosti i vrlina te ostvarenje učenikovih prava i
dužnosti u školi.


                                                                                                       118
       Različiti su načini kako će razrednik prepoznati potrebe svojih učenika, ali to će najčešće biti
razgovor s učenicima, njihovim roditeljima i nastavnicima.
       Poslovi i zadaće razrednika bit će:
       1. administrativni poslovi i vođenje evidencije                   - 10 sati
       2. sat razrednika                                                 - 70 sati
                  - život i rad u školi
                  - uspješno učenje
                  - čuvanje i razvoj zdravlja
                  - psihički razvoj i prilagodba
                  - kreativno ponašanje i samoostvarenje
                  - nacionalni identitet i domoljublje
                  - život u prirodi i s prirodom
       3. sat primanja roditelja                                         - 32 sata
       4. roditeljski sastanci                                           - 5 sati
       5. sjednice razrednog vijeća                                      - 4 sata
       6. svečanosti, proslave, veselice                                 - 4 sata
       7. izleti i ekskurzije                                            - 4 sata
       UKUPNO SATI GODIŠNJE:                                             139 sati

       Predviđeno je i organiziranje susreta s gostima - predavačima o aktualnim temama vezanim za
učeničko zanimanje i dob, te teme koje će se obrađivati na satu razredne zajednice.


Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 4.K
                       IME I PREZIME              TJEDNI FOND
PREDMET                                                                  GODIŠNJI FOND SATI
                       PROFESORA                  SATI

HRVATSKI JEZIK         JADRANKA GORIČKI                     4                        128
                       – ZAMJENA PETRA
                       BEBIĆ

ENGLESKI JEZIK         MILA POPIĆ                           3                        96

LATINSKI JEZIK         RUŽICA JAUK                          3                        96

NJEMAČKI JEZIK         ANDREA LERGA                         2                        64
                       MIČETIĆ

GRČKI JEZIK            DARKO DUGAC                          3                        96
GLAZBENA
UMJETNOST              EDIN PECMAN                          1                        32
LIKOVNA
UMJETNOST              LUCILLA MICHELI                      1                        32
                       MARUŠIĆ
                       LINDA MARAŠ-
FILOZOFIJA             KRAPIĆ                               2                        64

POL. I GOSPOD.         DORIAN ŠKROBONJA                     1                        32
                       LINDA KRAPIĆ-
POVIJEST               MARAŠ                                2                        64

GEOGRAFIJA             KATARINA JAKOVAC                     2                        32
                       TAMARA STIPČIĆ
MATEMATIKA             JELENOVIĆ                            3                        96




                                                                                                      119
FIZIKA                  SONJA LANC                            2                         64


KEMIJA                  MARINA GLAŽAR                         2                         64

BIOLOGIJA               MELITA PERŠIĆ                         2                         64

TZK                     MIRNA BAČIĆ                           2                         64

VJERONAUK               DRAGUTIN DETIĆ                        2                         64




            11.2.5 Program rada razrednika 1. razreda opće gimnazije

Razrednik 1. razreda opće gimnazije je prof. Andrea Lerga Mičetić
         Razred ima 29 učenika, od čega 14 djevojaka.
         Cilj održavanja sata razredne zajednice treba biti dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu,
razvoj i samoostvarenje osobnih vrlina i samopoštovanja, međusobnog uvažavanja i poštovanja, te
ostvarenje učenikovih prava i dužnosti u školi.

Oblici rada, poslovi i zadaće:
1. administrativni poslovi i vođenje evidencije                      15sati
2. sat razrednika                                                    70 sati
                          - život i rad u školi
                          - uspješno učenje
                          - psihički razvoj i prilagodba
                          - kreativno ponašanje i samoostvarenje
                          - život u prirodi i s prirodom
3. sat primanja roditelja                                            35 sati
4. roditeljski sastanci                                              5 sati
5. sjednice razrednog vijeća                                         5 sata
6. svečanosti, proslave, veselice                                    5 sata
7 Organizacija putovanja i stručnih ekskurzija                       5 sata
                     Ukupno:                                         140 sati

       Poslovi: - razrednik skrbi o realizaciji nastavnog plana i programa i god. plana rada
                    - prati rad učenika odjela i skrbi o njima
                    - ispunjava razrednu dokumentaciju
                    - podnosi izvješća o radu razrednog odjela
                    - izvješćuje učenike i njihove roditelje, odnosno skrbnike, o postignutim rezultatima
                    - priprema sjednice razrednog vijeća
                    - predlaže pedagoške mjere i odlučuje o pedagoškim mjerama iz svog djelokruga
                    - organizira prijeko potrebnu pomoć učenicima
                    - skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika
Oblici i metode rada kojima će se to ostvariti su:
         - satovi razredne zajednice
         - održavanje individualnih informacija
         - održavanje roditeljskih sastanaka
         - vođenje sjednica RV
         - pojedinačni razgovori i suradnja s učenicima
         - obilježavanje raznih važnih datuma
         - izlet i ekskurzije
Područja odabrana za obradu na satu razrednika su:
         - život i rad u školi
         - učenička prava i dužnosti


                                                                                                            120
       - kako učiti
       - psihički razvoj i prilagodba
       - čuvanje i razvoj zdravlja
       - život u prirodi i s prirodom
       - kreativno ponašanje i samoostvarenje
       - Bon-ton
       - nacionalni identitet i domoljublje
Uz gore nabrojena područja predviđeno je i organiziranje susreta s gostima, stručnjacima -
predavačima vezano za određene teme koje će se obrađivati na satu razredne zajednice.

Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 1. S

                       IME I PREZIME
PREDMET                                        TJEDNI FOND SATI        GODIŠNJI FOND SATI
                       PROFESORA

HRVATSKI JEZIK         MIRJANA BAŽDARIĆ                  4                        140

                       ALENKA ŠULJIĆ
ENGLESKI JEZIK
                       PETRC                             3                        105

                       ANDREA LERGA
NJEMAČKI JEZIK
                       MIČETIĆ                           2                        70

LATINSKI JEZIK         RUŽICA JAUK                       2                        70
GLAZBENA
UMJETNOST              EDIN PECMAN                       1                        35

LIKOVNA                LUCILLA MICHELI
                                                         1                        35
UMJETNOST              MARUŠIĆ

                       LINDA MARAŠ
POVIJEST
                       KRAPIĆ                            2                        70

GEOGRAFIJA             KATARINA JAKOVAC                  2                        70
                       TAMARA STIPČIĆ
MATEMATIKA             JELENOVIĆ                         4                        140

FIZIKA                 SONJA LANC                        2                        70

KEMIJA                 MARINA GLAŽAR                     2                        70

BIOLOGIJA              MELITA PERŠIĆ                     2                        70
                       JANJA LINARDIĆ
INFORMATIKA                                              1                        35

TZK                    RAJKA HUSEJINI                    2                        70
VJERONAUK              DRAGUTIN DETIĆ
                                                         2                        70


            11.2.6 Program rada razrednika 2. razreda opće gimnazije
Razrednik 2. razreda je prof. Melita Peršić




                                                                                             121
Cilj održavanja sata razredne zajednice treba biti dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu, razvoj i
samoostvarenje osobnih vrlina i samopoštovanja, međusobnog uvažavanja i poštovanja, te ostvarenje
učenikovih prava i dužnosti u školi.

Oblici rada, poslovi i zadaće:
1. administrativni poslovi i vođenje evidencije                      10 sati
2. sat razrednika                                                    70 sati
3. sat primanja roditelja                                            33 sata
4. roditeljski sastanci                                              5 sati
5. sjednice razrednog vijeća                                         4 sata
6. svečanosti, proslave, veselice                                    4 sata
7. izleti i ekskurzije                                               4 sata
           Ukupno:                                                   140 sati

       Poslovi: - razrednik skrbi o realizaciji nastavnog plana i programa i god. plana rada
                    - prati rad učenika odjela i skrbi o njima
                    - ispunjava razrednu dokumentaciju
                    - podnosi izvješća o radu razrednog odjela
                    - izvješćuje učenike i njihove roditelje, odnosno skrbnike, o postignutim rezultatima
                    - priprema sjednice razrednog vijeća
                    - predlaže pedagoške mjere i odlučuje o pedagoškim mjerama iz svog djelokruga
                    - organizira prijeko potrebnu pomoć učenicima
                    - skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika
Oblici i metode rada kojima će se to ostvariti su:
         - satovi razredne zajednice
         - održavanje individualnih informacija
         - održavanje roditeljskih sastanaka
         - vođenje sjednica RV
         - pojedinačni razgovori i suradnja s učenicima
         - obilježavanje raznih važnih datuma
         - izlet i ekskurzije
Područja odabrana za obradu na satu razrednika su:
         - život i rad u školi
         - učenička prava i dužnosti
         - kako učiti
         - psihički razvoj i prilagodba
         - čuvanje i razvoj zdravlja
         - život u prirodi i s prirodom
         - kreativno ponašanje i samoostvarenje
         - Bon-ton
         - nacionalni identitet i domoljublje
Uz gore nabrojena područja predviđeno je i organiziranje susreta s gostima, stručnjacima -
predavačima vezano za određene teme koje će se obrađivati na satu razredne zajednice.

Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 2. S
                      IME I PREZIME              TJEDNI FOND
PREDMET                                                                     GODIŠNJI FOND SATI
                      PROFESORA                  SATI

HRVATSKI JEZIK          MIRJANA BAŽDARIĆ                      4                        140

ENGLESKI JEZIK          MILA POPIĆ                            3                        105

                        ANDREA LERGA
NJEMAČKI JEZIK
                        MIČETIĆ                               2                         70

LATINSKI JEZIK          RUŽICA JAUK                           2                         70



                                                                                                            122
GLAZBENA               EDIN PECMAN
                                                                                    35
UMJETNOST                                                  1

LIKOVNA                LUCILLA MICHELI
                                                                                    35
UMJETNOST              MARUŠIĆ                             1
                       LINDA MARAŠ-
POVIJEST               KRAPIĆ                              2                        70

GEOGRAFIJA             NIKOLINA TOLJ                       2                        70

                       TAMARA STIPČIĆ
MATEMATIKA
                       JELENOVIĆ                           4                       140
                       SONJA LANC
FIZIKA                                                     2                        70

KEMIJA                 MARINA GLAŽAR                       2                        70

BIOLOGIJA              MELITA PERŠIĆ                       2                        70

                       TAMARA STIPČIĆ
INFORMATIKA
                       JELENOVIĆ                           1                        35
                       DON MIRKO
PSIHOLOGIJA            BARBARIĆ                            1                        35

TZK                    MIRNA BAČIĆ                         2                        70

VJERONAUK              DRAGUTIN DETIĆ                      2                        70



             11.2.1 Program rada razrednika 3.S razreda opće gimnazije

         Razrednik 3. razreda je Janja Linardić.
         Treći sportski razed ima 28 učenika, od toga je 17 djevojaka

    Cilj održavanja sata razredne zajednice treba biti dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu,
razvoj i samoostvarenje osobnih vrlina i samopoštovanja, međusobnog uvažavanja i poštovanja, te
ostvarenje učenikovih prava i dužnosti u školi.

Oblici rada, poslovi i zadaće:

1. administrativni poslovi i vođenje evidencije                  10 sati
2. sat razrednika                                                70 sati
3. sat primanja roditelja                                        32 sata
4. roditeljski sastanci                                          5 sati
5. sjednice razrednog vijeća                                     4 sata
6. svečanosti, proslave, veselice                                4 sata
7. izleti i ekskurzije                                           4 sata
           Ukupno:                                               139 sati


      Poslovi: - razrednik skrbi o realizaciji nastavnog plana i programa i god. plana rada
               - prati rad učenika odjela i skrbi o njima
               - ispunjava razrednu dokumentaciju



                                                                                                     123
                 - podnosi izvješća o radu razrednog odjela
                 - izvješćuje učenike i njihove roditelje odnosno skrbnike o postignutim rezultatima
                 - priprema sjednice razrednog vijeća
                 - predlaže pedagoške mjere i odlučuje o pedagoškim mjerama iz svog djelokruga
                 - organizira prijeko potrebnu pomoć učenicima
                 - skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika

Oblici i metode rada kojima će se to ostvariti su:

        - satovi razredne zajednice
        - održavanje individualnih informacija
        - održavanje roditeljskih sastanaka
        - vođenje sjednica RV
        - pojedinačni razgovori i suradnja s učenicima
        - obilježavanje raznih važnih datuma, rođendani
        - izlet i ekskurzije

Područja odabrana za obradu na satu razrednika su:
       - život i rad u školi
       - učenička prava i dužnosti
       - kako učiti
       - psihički razvoj i prilagodba
       - čuvanje i razvoj zdravlja
       - život u prirodi i s prirodom
       - kreativno ponašanje i samoostvarenje
       - Bon-ton
       - nacionalni identitet i domoljublje

Uz gore nabrojena područja predviđeno je i organiziranje susreta s gostima, stručnjacima -
predavačima vezano za određene teme koje će se obrađivati na satu razredne zajednice.

Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 4. S
                         IME I PREZIME              TJEDNI FOND
  PREDMET                                                                   GODIŠNJI FOND SATI
                         PROFESORA                  SATI

   HRVATSKI JEZIK         JADRANKA GORIČKI –                   4                        128
                          zamjena PETRA BEBIĆ
                          ALENKA ŠULJIĆ
   ENGLESKI JEZIK         PETRC                                3                        96
   NJEMAČKI JEZIK         ANDREA LERGA
                          MIČETIĆ                              2                        64
   GLAZBENA
   UMJETNOST              EDIN PECMAN                          1                        32
   LIKOVNA
   UMJETNOST              LUCILLA MICHELI                      1                        32
                          MARUŠIĆ

   PSIHOLOGIJA            MIRKO BARBARIĆ                       1                        32

   SOCIOLOGIJA            NIKO TUNJIĆ                          2                        64
   LOGIKA
                          DORIAN ŠKROBONJA                     1                        32
                          LINDA
   POVIJEST               MARAŠ-KRAPIĆ                         2                        64

   GEOGRAFIJA             NIKOLINA TOLJ                        2                        64



                                                                                                       124
   MATEMATIKA             JANJA LINARDIĆ                     3                        96

   FIZIKA                 SONJA LANC                         2                        64

   KEMIJA                 MARINA GLAŽAR                      2                        64

   BIOLOGIJA              MELITA PERŠIĆ                      2                        64

   INFORMATIKA            JANJA LINARDIĆ                     1                        32

   TZK                    RAJKA HUSEJINI                     2                        64

   VJERONAUK              DRAGUTIN DETIĆ                     2                        64
   FRANCUSKI JEZIK
   - fakultativno         ALENKA ŠULJIĆ PETRC                1                        32
   MEDIJSKA
   KULTURA – fakult.      JADRANKA GORIČKI –                 1                        32
                          zamjena PETRA BEBIĆ



             11.2.2 Program rada razrednika 4.S razreda opće gimnazije

         Razrednik 4. razreda je don Dragutin Detić
         Razred ima 26 učenika, od čega je 9 djevojaka

    Cilj održavanja sata razredne zajednice treba biti dobrobit svakog učenika u razrednom odjelu,
razvoj i samoostvarenje osobnih vrlina i samopoštovanja, međusobnog uvažavanja i poštovanja, te
ostvarenje učenikovih prava i dužnosti u školi.

Oblici rada, poslovi i zadaće:

1. administrativni poslovi i vođenje evidencije                  10 sati
2. sat razrednika                                                70 sati
3. sat primanja roditelja                                        32 sata
4. roditeljski sastanci                                          5 sati
5. sjednice razrednog vijeća                                     4 sata
6. svečanosti, proslave, veselice                                4 sata
7. izleti i ekskurzije                                           4 sata
           Ukupno:                                               139 sati


      Poslovi: - razrednik skrbi o realizaciji nastavnog plana i programa i god. plana rada
               - prati rad učenika odjela i skrbi o njima
               - ispunjava razrednu dokumentaciju
               - podnosi izvješća o radu razrednog odjela
               - izvješćuje učenike i njihove roditelje odnosno skrbnike o postignutim rezultatima
               - priprema sjednice razrednog vijeća
               - predlaže pedagoške mjere i odlučuje o pedagoškim mjerama iz svog djelokruga
               - organizira prijeko potrebnu pomoć učenicima
               - skrbi o redovitom ocjenjivanju učenika

Oblici i metode rada kojima će se to ostvariti su:

         - satovi razredne zajednice
         - održavanje individualnih informacija


                                                                                                     125
        - održavanje roditeljskih sastanaka
        - vođenje sjednica RV
        - pojedinačni razgovori i suradnja s učenicima
        - obilježavanje raznih važnih datuma, rođendani
        - izlet i ekskurzije

Područja odabrana za obradu na satu razrednika su:
       - život i rad u školi
       - učenička prava i dužnosti
       - kako učiti
       - psihički razvoj i prilagodba
       - čuvanje i razvoj zdravlja
       - život u prirodi i s prirodom
       - kreativno ponašanje i samoostvarenje
       - Bon-ton
       - nacionalni identitet i domoljublje

Uz gore nabrojena područja predviđeno je i organiziranje susreta s gostima, stručnjacima -
predavačima vezano za određene teme koje će se obrađivati na satu razredne zajednice.

Tablica: Zaduženja profesora za razredni odjel 4. S
                         IME I PREZIME              TJEDNI FOND
  PREDMET                                                                 GODIŠNJI FOND SATI
                         PROFESORA                  SATI

   HRVATSKI JEZIK        MIRJANA BAŽDARIĆ                    4                       128

   ENGLESKI JEZIK        s. VERONIKA POPIĆ                   3                       96
   NJEMAČKI JEZIK        ANDREA LERGA
                         MIČETIĆ                             2                       64
   GLAZBENA
   UMJETNOST             EDIN PECMAN                         1                       32
   LIKOVNA
   UMJETNOST             LUCILLA MICHELI                     1                       32
                         MARUŠIĆ

   PSIHOLOGIJA           MIRKO BARBARIĆ                      1                       32

   LOGIKA                DORIAN ŠKROBONJA                    1                       32

   SOCIOLOGIJA           NIKO TUNJIĆ                         2                       64
                         LINDA
   POVIJEST              MARAŠ-KRAPIĆ                        2                       64

   GEOGRAFIJA            KATARINA JAKOVAC                    2                       64

   MATEMATIKA            JANJA LINARDIĆ                      3                       96

   FIZIKA                SONJA LANC                          2                       64

   KEMIJA                MARINA GLAŽAR                       2                       64

   BIOLOGIJA             MELITA PERŠIĆ                       2                       64

   INFORMATIKA           JANJA LINARDIĆ                      1                       32




                                                                                               126
   TZK                   RAJKA HUSEJINI                     2                        64


   VJERONAUK             DRAGUTIN DETIĆ                     2                        64
   FRANCUSKI JEZIK
   - fakultativno        ALENKA ŠULJIĆ PETRC                1                        32
   MEDIJSKA
   KULTURA – fakult.     JADRANKA GORIČKI –                 1                        32
                         zamjena PETRA BEBIĆ




               11.3 Stručno usavršavanje nastavnika
       Seminari i savjetovanja organizirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i
županije Primorsko-goranske obvezni su za sve djelatnike, ako se organiziraju na području naše regije.
Isto tako, nastoji se omogućiti sudjelovanje djelatnika na seminarima i savjetovanjima koja se
organiziraju izvan naše regije, ako to dopuštaju financijska sredstva.


               11.4 Rad školskog odbora

      Temeljem članka 29. i 30. Statuta Salezijanske klasične gimnazije školom upravlja Školski odbor
      koji broji sedam članova - tri su člana iz reda nastavnika, dva iz reda roditelja učenika, a dva
      člana imenuje osnivač samostalno. Članove Školskog odbora imenuje osnivač na prijedlog
      poglavara salezijanskog samostana u Rijeci.

      Program rada:
       - sastaje se jednom mjesečno
       - odobrava plan i program Škole
       - razmatra izvješća o radu profesora
       - donosi odluke o projektima, njihovu financiranju
       - izvješćuje osnivača o radu Škole


               11.5 Vijeće učenika

      Na početku nastavne godine svaki razred zasebno bira svog predstavnika u Vijeće učenika. Ove
      školske godine 2011./2012. čine ga sljedeći učenici:


      1.K - Matea Marčinković
      1.S – Ljiljana Pendić
      2.K – Tino Mrak
      2.S – Roko Gatara
      3.K – Roko Janković
      3.S – Mario Štokić
      4.K – Ivo Pekić
      4.S – Ela Bukvić

      Vijeće učenika broji osam članova.

      Program rada:



                                                                                                  127
        - sastaje se jednom mjesečno
        - odobrava plan i program Škole
        - iznosi prijedloge učenika vezane uz rad škole Nastavničkom vijeću
        - iznosi primjedbe učenika vezane uz rad škole i profesora Nastavničkom vijeću
        Za predsjedika vijeća učenika u školskoj godini 2011./2012. izabrana je Ella Bukvić – 4. S
        razreda.

               11.6 Vijeće roditelja

      Na početku nastavne godine roditeljii (na prvom roditeljskom sastanku) biraju svog predstavnika
      u Roditeljsko vijeće. Roditeljsko vijeće broji osam članova.
      Program rada:
        - sastaje se jednom mjesečno
        - odobrava plan i program Škole
        - iznosi prijedloge roditelja vezane uz rad škole Nastavničkom vijeću
        - iznosi primjedbe roditelja vezane uz rad škole i profesora Nastavničkom vijeću
      Članovi vijeća:

                        Božidar Neral – 1.K
                        Tanja Pendić – 1. S
                        Dijana Marinov – 2.K
                        Senka Jardas - 2.S
                        Marina Fučić - 3.K
                        Tanja Šćiran – 3.S
                        Mara Beljo – 4.S
                        Milivoj Kukuljan - 4.K




               11.7 Rad ravnatelja

        Ovaj plan zasniva se na poslovima i zadacima koji su u nadležnosti ravnatelja na temelju
Zakona o srednjem školstvu i općih akata Škole, određeni su nastavnim planom i programom za
srednje škole i proizlaze iz odluka Školskog odbora te stručnih organa Škole.
        Svi navedeni poslovi i zadaci ravnatelja mogu se svrstati u nekoliko kategorija:
        - organizacijsko-upravni poslovi
        - materijalno-financijski poslovi
        - pedagoško-instruktivni rad
        - rad s učenicima
        - rad s roditeljima i ostalim građanima
        - rad sa Školskim odborom i Vijećem roditelja
        - rad sa stručnim tijelima
        - rad s pedagoškom službom
        - kadrovska pitanja
        - rad na vlastitom stručnom usavršavanju.
        Ovi poslovi i zadaci raspoređuju se ravnomjerno i izvršavaju tijekom cijele školske godine
prema značenju i aktualnosti.
        Raspored poslova i zadataka, njihova konkretizacija i utvrđivanje termina za izvršenje određeno
je mjesečnim planom rada.
Predavanje roditeljima «Tipovi vjernika i njihova savjest u sekulariziranom svijetu»

Mjesečni plan rada ravnatelja




                                                                                                     128
Rujan 2011
       1. Formiranje odjela
       2. Prihvat novih učenika
       3. Rješavanje kadrovskih problema
       4. Izrada plana i programa Škole te usvajanje programa rada Škole za šk. 2010./11. g.
       5. Formiranje stručnih aktiva u Školi
       6. Sjednica Nastavničkog vijeća - Program rada Škole
       7. Pregled pedagoške dokumentacije - programi rada
       8. Sjednica Školskog odbora
       9. Sastanak Vijeća roditelja - Program rada
       10. Usvajanje zaduženja od strane svakog profesora
       11. Administrativno-financijski poslovi
       12. Savjetodavni razgovor sa svim djelatnicima.
       13. Organiziranje marende učenicima
       14. Organiziranje izvannastavnih aktivnosti
       15. Organiziranje sportskih aktivnosti za nesportaše
       16. Individualni rad s roditeljima
       17. Individualni rad s profesorima
       18. Stručno usavršavanje
       19. Predavanje za roditelje „Tipovi vjernika i njihova savjest u sekulariziranom svijetu»




Listopad 2011.
        1. Organiziranje sastanka trenera, profesora i roditelja
        2. Konstituiranje Školskog odbora
        3. Formiranje školskih društava
        4. Pedagoško-instruktivni pregledi nastave
        5. Roditeljski sastanci
        6. Sudjelovanje u radu školskih stručnih aktiva
        7. Uvid u slobodne aktivnosti učenika
        8. Uvid u rad dopunske i dodatne nastave
       9. Realizacija mjera zaštite na radu
      10. Individualni rad s roditeljima
      11. Individualni rad s profesorima
      12. Stručno usavršavanje
      13. Organiziranje druženja učenika, roditelja, profesora i trenera (kestenijada)
      14. Sudjelovanje na kongresu CEEC-a (Savjetnika katoličkih škola Europe) u Škotskoj
      15. Organiziranje izleta za prve razrede u Torino
      16. Organiziranje izleta za druge razrede u Rim
      17. Organiziranje izleta za treće razrede u Beč
      18. Organizira susret roditelja katoličkih škola u Udbini
      19. Susret s trenerima

     .

Studeni 2011.
       1. Sjednica Nastavničkog vijeća
       2. Pedagoško-instruktivni pregled nastave
       3. Sjednica Školskog odbora
       4. Pedagoško-instruktivni pregled rada skupina izvannastavnih aktivnosti
       5. Pedagoško-instruktivni pregled rada razrednika
       6. Predavanje za roditelje
       7 Praćenje igre nesportaša
       8. Organizira duhovnu obnovu za djelatnike SKG-a.
       9. Individualni rad s roditeljima


                                                                                                   129
      10. Individualni rad s profesorima
      11. Stručno usavršavanje u Prague


Prosinac 2011.
       1. Sjednice Razrednih vijeća - kraj prvog polugodišta
       2. Sjednica Nastavničkog vijeća
       3. Pedagoško-instruktivni pregled nastave
       4. Pregled rada stručnih suradnika - realizacija programa
       5. Sjednica Školskog odbora
       6. Sjednica Vijeća roditelja - analiza uspjeha
       7. Proslava Božića i Nove godine
       8. Organizacija zimovanja učenika
       9. Individualni rad s roditeljima
     10. Individualni rad s profesorima
     11. Stručno usavršavanje
     12. Priprema učenika, djelatnika i roditelja za Božićne blagdane
     13. Organizranje duhovne obnove za učenike
     14. Božićna misa sa djelatnike, učenike i roditelje

Siječanj 2012.
       1. Rad na izvješću o uspjehu učenika u I. polugodištu
       2. Sjednica Školskog odbora
       3. Pregled pedagoške dokumentacije
       4. Analiza godišnjeg obračuna za 2011.
       5. Sjednica Nastavničkog vijeća (analiza uspjeha - prijedlozi i primjedbe Školskog
          odbora i Vijeća roditelja)
       6. Razmatranje izvješća profesora
       7. Roditeljski sastanci za sve odjele
       8. Individualni rad s roditeljima
       9. Individualni rad s profesorima
      10. Stručno usavršavanje
      11. Organizranje proslave don Bosca

Veljača 2012.
         1. Analiziranje rezultata prvog polugodišta
         2. Sjednica Nastavničkog vijeća s posebnim osvrtom na realizaciju programa i
          profesorsko praćenje rada učenika
         3. Organizacija izleta na snijegu
         4. Pedagoško-instruktivni pregled nastave
         5. Pregled rada školskih stručnih aktiva
         6. Organizacija natjecanja iz pojedinih predmeta
         7. Individualni rad s roditeljima
         8. Individualni rad s profesorima
         9. Stručno usavršavanje
        10. Predavanje za roditelje
        11. Sastanak s trenerima naših učenika


Ožujak 2012.
       1. Dogovor sa sudionicima o programu priprema za Korizmu
       2. Pedagoško-instruktivni pregled nastave
       3. Sjednica Nastavničkog vijeća - izborna nastava, dodatna i dopunska te rad u
           izvannastavnim aktivnostima.
       4. Sastanak s voditeljima stručnih aktiva - problemi i prijedlozi za unapređivanje rada
       5. Sjednica Školskog odbora
       6. Individualni rad s roditeljima


                                                                                                 130
       7. Individualni rad s profesorima
       8. Stručno usavršavanje
       9. Priprema za natjecanje iz klasičnih jezika
      10. Organiziranje seminara za djelatnike katoličkih škola
      11. Organiziranje sportskih natjecanja u Sinju
      12. Organiziranje kongresa CEEC-a (Savjetnika katoličkih škola Europe) u Dublinu

Travanj 2012.
       1. Sjednica Nastavničkog vijeća (analiza uspjeha)
       2. Sjednica Vijeća roditelja (analiza uspjeha)
       3. Sjednica Školskog odbora
       4. Praćenje realizacije programa Škole
       5. Pripreme za proslavu uskrsnih blagdana
       6. Pedagoško-instruktivni pregled nastave
       7. Roditeljski sastanci
       8. Individualni rad s roditeljima
       9. Individualni rad s profesorima
     10. Stručno usavršavanje
     11. Priprema učenika zaa gradsko i državno natjecanje
     12. Praćenje državne mature



Svibanj 2012.
       1. Organizacija proslave Dana Škole te proslave blagdana Dominika Savija, zaštitnika
          škole
       2. Pedagoško-instruktivni pregled redovite nastave, dopunske i dodatne nastave,
          rada školskih društava
       3. Sjednica Nastavničkog vijeća
       4. Roditeljski sastanci
       5. Kontrola realizacije nastavnih planova i programa
       6. Upis učenika u 1. razred
       7. Individualni rad s roditeljima
       8. Individualni rad s profesorima
       9. Stručno usavršavanje
     10. Proslava blagdana Marije Pomoćnice
     11. Organiziranje maturijade za maturante iz Rijeke
     12. Priprema državne mature


Lipanj 2012.
        1. Sjednice stručnih aktiva u Školi (analiza rada)
        2. Sjednice razrednih vijeća (uspjeh na kraju školske godine)
        3. Formiranje komisija za popravne ispite
        4. Rad u komisijama za praćenje rezultata rada profesora, stručnih suradnika i
           ravnatelja
        5. Raspored zaduženja profesora za sljedeću školsku godinu
        6. Sjednica Nastavničkog vijeća:
           - završna sjednica - analiza rada i postignuti rezultati
           - prijedlozi za program rada Škole za šk. 2012./2013. godinu
        7. Sjednica Vijeća roditelja (analiza uspjeha i prijedlozi za program rada Škole)
        8. Sjednica Školskog odbora (analiza uspjeha, vrednovanje nastavnika,
           kadrovska problematika, prijedlozi za program rada Škole)
       9. Organiziranje završetka nastavne godine
     10. Rad na godišnjem izvješću
     11. Formiranje komisija za primanje dokumenata pri upisu učenika
     12. Organiziranje podjele svjedodžbi učenicima sa svetom misom


                                                                                              131
        13. Praćenje državne mature

Srpanj 2012.
       1. Polugodišnja bilanca za 2012. godinu
       2. Pripreme za školsku 2012/2013. godinu
       3. Upisi učenika u prve razrede
       4. Organiziranje popravnih ispita
       5. Sjednica Školskog odbora
       6. Sjednica Nastavničkog vijeća

Kolovoz 2011.
      1. Program rada za školsku 2012./2013. godinu
      2. Popravni i razredni ispiti
      3. Formiranje odjela
      4. Sjednica Nastavničkog vijeća:
         - uspjeh učenika na popravnim ispitima
         - rasprava o programu rada Škole za školsku 2012/2013. godinu
      5. Sjednica Školskog odbora - problemi na početku školske godine

        Ovaj program i mjesečni plan može se mijenjati i usklađivati, ako se za to ukaže potreba, s
planom rada Škole kao cjeline, odnosno planovima rada organa upravljanja i stručnih tijela.
        Posebna pažnja u školskoj 2011./2012.godini bit će usmjerena na instruktivno-
-pedagošku djelatnost s posebnim inzistiranjem na unapređenju nastave, tj. poduzimanje odgovarajućih
mjera radi poboljšanja kvalitete rada i rasterećenja učenika, poticanja aktivnosti svih djelatnika,
unapređenju međuljudskih odnosa (posebno odnosa učitelj-učenik), stvaranju zdrave radne atmosfere u
Školi.




                11.8 Rad stručnih suradnika
U školi su stručni suradnici knjižničarka i psiholog.


            11.8.1 PSIHOLOG

           Polazeći od toga da je cilj Salezijanske klasične gimnazije u Rijeci "mladima pružiti temeljnu
izobrazbu, razviti zdravu kritičnost i trijezno prosuđivanje, pomagati im u otkrivanju kršćanskih vrednota,
razviti ljubav i odanost prema Crkvi i svome narodu da budu „dobri kršćani i pošteni građani“ (don
Bosco), rad pedagoga obuhvatit će sljedeće aktivnosti:


KROZ GODINU
 - U suradnji s ravnateljem sudjelovati u izradi školskog kurikuluma, planova, programa i izvješća
    za školu
 - Sudjelovati u stručnim tijelima škole i drugim poslovima koje nije uvijek moguće predvidjeti
 - Sudjelovati u društvenim i crkvenim događanjima u gradu gdje se planira sudjelovanje naše
    gimnazije
 - rad i suradnja s učenicima
 - rad i suradnja s roditeljima
 - unaprjeđivanje odgojno-obrazovnog rada i suradnja s nastavnicima
 - suradnja s mentorom
 - suradnja s ravnateljem u pripremi mjesečnih susreta s roditeljima i trenerima



                                                                                                       132
Suradnja:
        -    s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa
        -    sa socijalnim i zdravstvenim ustanovama
        -    sa stručnim suradnicima osnovnih i srednjih škola
        -    s odgojnim, društvenim i kulturnim ustanovama u gradu i županiji
        -    s katoličkim školama u Hrvatskoj i Visokom teološkom školom u Rijeci i Riječkom
             nadbiskupijom
         -   suradnja sa ustanovama koje prate pedagošku problematiku mladih
         -   Sudjelovanje na tečajevima i seminarima u organizaciji Ministarstva, Županijskog ureda za
             prosvjetu, strukovnih organizacija i dr.



RUJAN 2011.
 - upoznavanje sa školom - njezinim obilježjima, Statutom, planom i programom rada i pravilnicima
    kao i radnim kolektivom
 - upoznavanje s učenicima
 - Statistička obrada podataka o protekloj i na početku ove šk. godine
 - Prikupljanje podataka o socijalnim, zdravstvenim i obiteljskim prilikama učenika
 - sudjelovanje u izradi godišnjeg plana i programa
 - stručno usavršavanje


LISTOPAD 2011.
  - Individualni razgovori s učenicima sa svrhom unaprjeđenja rada i prevladavanja eventualnih
     teškoća u učenju i ponašanju
  - Inicijalni razgovori s učenicima prvih razreda
  - Razgovori s nastavnicima, napose s razrednicima te roditeljima o školskim aktivnostima i
     mogućnostima pojedinih učenika
  - Sudjelovanje u pripremi kestenijade
  - izrada školskog kurikuluma
  - razrada programa putovanja učenika prvih razreda u Torino i Mornese i putovanje


STUDENI 2011.
 - U suradnji s ravnateljem analizirati rad školskih službi i djelatnika u ostvarivanju plana i programa
    škole
 - Praćenje rada učenika u školskim i izvanškolskim aktivnostima
 - Uspostavljanje komunikacije sa sportskim klubovima naših učenika
 - Održavanje povezanosti s roditeljima i stručnim službama izvan škole
 - Priprema za izradu odgojnog plana škole
 - sudjelovanje u pripremi duhovne obnove za nastavnike
 - suradnja s nastavnicima u pripremi putovanja učenika drugih razreda u Rim i putovanje

PROSINAC 2011.
 - Intenzivnije praćenje rada učenika uoči kraja polugodišta
 - Priprema adventske i božićne inicijative u suradnji s učenicima i nastavnicima kao i animacija
    završne svete Mise s učenicima i roditeljima
 - U dogovoru s ravnateljem priprema duhovne obnove učenika
 - Priprema prigodne izložbe sa suradnicima
 - izrada odgojnog plana škole
 - sudjelovanje na roditeljskim sastancima

SIJEČANJ 2012.
   - Analiza rada i uspjeha učenika u prvom polugodištu i planiranje prilagodbe rada u skladu s
     dobivenim rezultatima


                                                                                                    133
  -    Sudjelovanje u pripremi izvješća o uspjehu učenika i ostvarenju nastavnih planova i programa
  -    praćenje i vrjednovanje ciljeva postavljenig školskim kurikulumom
  -    Sudjelovanje u organizaciji i pripremi učenika u školskim natjecanjima
  -    Formacija djelatnika u duhu preventivnog odgojnog sustava s naglaskom na nove djelatnike
  -    Sudjelovanje u pripremi proslave blagdana sv. Ivana Bosca

VELJAČA 2012.

   -   Prema potrebi, rad s učenicima s teškoćama u učenju i ponašanju te suradnja s nastavnicima,
       roditeljima i stručnim službama
   -   Sudjelovanje u pripremi susreta za roditelje i roditeljskih sastanaka i njihovoj realizaciji
   -   Rad na dokumentaciji škole
   -   sudjelovanje u radu vezanom uz državnu maturu

OŽUJAK 2012.
  - Praćenje rada učenika u školskim i izvanškolskim aktivnosima i poticati sve sudionike u odgojno-
     obrazovnom procesu na suradnju
  - Sudjelovanje u organizaciji korizmenog vremena i pripremi na Uskrsne blagdane
  - Sudjelovanje u radu vezanom uz državnu maturu

TRAVANJ 2012.
  - Analiza rada i uspjeha učenika u prvom razdoblju drugog polugodišta
  - U suradnji s nastavnicima pratiti rad učenika završnog razreda
  - Sudjelovanje u pripremi proslave Dana škole
  - Sudjelovanje u radu vezanom uz državnu maturu

SVIBANJ 2012.
    - proslava dana škole i suradnja s učenicima i nastavnicima u pripremi prigodnog programa
    - priprema i praćenje učenika škole na nacionalni suret hrvatske katoličke mladeži u Sisku
    - u suradnji s ravnateljem sudjelovanje u informiranju učenika i njihovih roditelja o mogućnosti
      upisa u prvi razred naše gimnazije za sljedeću šk. godinu
    - Sudjelovanje na roditeljskim sastancima i individualni rad s roditeljima
    - Sudjelovanje u radu vezanom uz državnu maturu


LIPANJ 2012.
   - Rad s učenicima koji će imati popravne ispite i konzultacije s nastavnicima i roditeljima
   - Provjera uspjeha učenika na kraju nastavne godine u učenju i drugim aktivnostima tijekom
       godine
   - nformirati o školi i njenom radu učenike zainteresirane za upis u našu gimnaziju
   - Sudjelovanje u radu vezanom uz državnu maturu
   - Sudjelovati u organizaciji i radu maturalnih ispita i danu podjela svjedodžbi

SRPANJ 2012.
   - Sudjelovanje u organizaciji i provođenju upisa u prvi razred
   - Sudjelovanje u izradi izvješća o radu škole i stručnog suradnika - pedagoga
   - Rad na dokumentaciji škole

KOLOVOZ 2012.
   - Statistička obrada podataka o protekloj školskoj godini
   - Pisanje izvješća o radu škole
   - priprema rada za iduću školsku godinu




                                                                                                   134
             11.8.2 KNJIŽNIČAR

CILJEVI I ZADACI RADA:

-   učiniti knjižnicu informacijskim, medijskim, komunikacijskim i kulturnim središtem škole
-   integrirati rad knjižnice u nastavni proces: osigurati stručnu potporu za potrebe redovite nastave,
    izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti
-   informacijski opismenjavati učenike (osposobiti ih za pronalaženje, vrednovanje,
     korištenje i predstavljanje informacija)
-   osposobljavati učenike za samostalan rad i cjeloživotno učenje utemeljeno na istraživačkom
    pristupu
-   njegovati ljubav prema knjizi, promicati čitanje i korištenje knjižničnim uslugama u školi i izvan nje
-   odgajati učenike kao pozitivne osobe (kulturno ponašanje, razvoj vrijednosti:
    obiteljski život, ljubav, domoljublje – vrijednosti nacionalne kulture, jezika, ekološka svijest, sloboda
    mišljenja, kritičko mišljenje, pozitivna slika o sebi, odgoj za demokraciju i ljudska prava…)
-   njegovanje duhovnog ozračja škole

POSLOVI ŠKOLSKOG KNJIŽNIČARA OBUHVAĆAJU:

    1.   Odgojno-obrazovni rad
    2.   Kulturnu i javnu djelatnost
    3.   Stručni knjižnično-informacijski rad
    4.   Planiranje i programiranje rada
    5.   Stručno usavršavanje
    6.   Rad u stručnim tijelima Škole, u ispitnim komisijama

Realizacija programa tijekom školske 2011./2012. godine:
                                                                   Vrijeme realizacije
    1. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
       (rad s većom skupinom – razredom, manjom skupinom, individualni rad)

     1.1 Edukacija korisnika
- Uvođenje učenika prvih razreda u rad knjižnice                                     9. mj.
  (upoznavanje s organizacijom rada, smještajem fonda,
  Pravilnikom o radu)
- Izvori informacija u knjižnici                                                     9. mj.
- Obrada zadane teme i pisanje referata                                              10. mj.
- Sustav knjižnica i mogućnosti korištenja knjižničnih
   službi                                                                            5. mj.
- Korištenje računala za učenje i istraživanje                                       9. – 6. mj.
- Sustavno poučavanje i pomoć u samostalnom radu te
  osposobljavanje za cjeloživotno učenje                                             9. – 6. mj.

    1.2 Timska nastava                                                               9. – 6. mj.
    1.3 Knjižnična družina                                                           9. – 6. mj.
    1.4 Stvaralačke radionice                                                        9. – 6. mj.

    2. KULTURNA I JAVNA DJELATNOST (povezivanje škole sa širom zajednicom predstavljanjem
       aktivnosti – promidžbenim materijalima, organiziranjem priredaba, različitih manifestacija,
       priređivanjem izložaba, sudjelovanjem u kulturnom životu zajednice)

    2.1 Obilježavanje značajnih obljetnica, datuma, tematske izložbe                 9. – 6. mj.

    2.2 Obilježavanje vjerskih blagdana i svečanosti te
         uređivanje duhovnog kutka (svetac dana, misao tjedna)                       9. – 6. mj.
    2.3 Dan škole                                                                    5. mj.



                                                                                                        135
    2.4 Organiziranje pjesničke večeri                                             3. mj.
    2.5 Posjećivanje kulturnih manifestacija u gradu
        – izložbe, predstavljanja, predavanja                                      9. – 6.
    2.6 Suradnja s knjižnicama, knjižarama, nakladnicima,
        antikvarijatima, muzejima, galerijama i drugim
        kulturnim ustanovama                                                       9. – 6. mj.

    3. STRUČNI KNJIŽNIČNO-INFORMACIJSKI RAD
    3.1 Nabava (ispitivanje, prikupljanje, raščlamba
             zahtjeva korisnika, katalog deziderata…)                              8. – 6. mj.
    3.2 Tehnička obradba knjižnične građe                                          stalno
    3.3 Inventarizacija, reinventarizacija (doniranih zbirki, rare,
         periodike, notnih zapisa, AV građe)                                       stalno
    3.4 Klasifikacija, reklasifikacija i računalna obrada građe (Knjiga, 9.0)      stalno
    3.5 Otpis                                                                      12., 1. mj.
    3.6 Zaštita građe (pravilan smještaj i čuvanje)                                stalno
    3.6 Informacijska djelatnost (sustavno informiranje
             korisnika o novonabavljenoj građi, priređivanje materijala za
             nastavu svih odgojno-obrazovnih područja –
             odabir i pripremanje literature, posudba, pretraživanja
             - referentna zbirka, dostupne baze podataka, kataloga,
             tematskih bibliografija, predmetnih kataloga časopisa )               stalno

    4.   PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE RADA                                           8., 9. mj.

    5.   STRUČNO USAVRŠAVANJE
            5.1 Individualno stručno usavršavanje (praćenje literature,
                različiti oblici edukacije)                                        stalno
            5.2 Stručna vijeća školskih knjižničara
            5.3 Proljetna škola školskih knjižničara
            5.4 Stručno usavršavanje u organizaciji matične sliužbe
                 za školske knjižnice
            5.5 Skupovi Društva knjižničara
            5.6 Susreti djelatnika hrvatskih katoličkih škola

    6. RAD U STRUČNIM TIJELIMA ŠKOLE, U ISPITNIM KOMISIJAMA



                11.9      Program rada tajnika škole
         Početak školske godine za tajnika SKG obilježen je sudjelovanjem u pripremi kao i u izradi
godišnjeg plana i programa škole. To je posao u koji su uključeni svi profesori i svo osoblje kako bi se
što kvalitetnije pripremila nova školska godina.
         Tajnik također početkom šk. godine izrađuje razne statističke izvještaje koji se odnose na
strukturu djelatnika škole, broj upisanih učenika u razredna odjeljenja, broj razrednih odjeljenja, uspjeh
učenika na popravnim ispitima te ostala izvješća.
         Da bi se nesmetano odvijala nastava potrebno je prije početka nastave nabaviti i pedagošku
dokumentaciju o čemu se također brine tajnik škole.
         Nakon pripreme nastave slijede i ostali poslovi tajnika:
- sređivanje dosjea učenika i upisivanje novih učenika i osnovnih podataka o njima u matični registar i
    e-maticu.
- izdavanje raznih potvrda i uvjerenja učenicima
- davanje raznih informacija strankama vezanih za početak nastave, udžbenike
- sređivanje dosjea zaposlenika
- u suradnji s ravnateljem škole izrađuje ugovore o radu i anekse ugovora za zaposlene
- ispunjava obrazac e- Matica škole za kraj školske godine i e - Matica škole za početak školske godine.


                                                                                                     136
Ostali poslovi tijekom godine:
- kadrovski poslovi vezani za izradu i izdavanje svih rješenja iz oblasti radnih odnosa za djelatnike škole
- prijava i odjava djelatnika na print listu na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i u e- maticu.
- prijava i odjava djelatnika na mirovinsko i invalidsko osiguranje
- vođenje matične knjige djelatnika i vođenje brige o dosjeima djelatnika
- vođenje brige o radnom stažu djelatnika
- briga oko evidencije rada
- prati područja radnog zakonodavstva
- primanje, urudžbiranje (u računalnom programu za urudžbiranje)
 i otpremanje pošte
- briga oko donošenja općih akata škole (pravilnici)
- priprema prijedloge općih akata, te njihovu izmjenu i dopunu
- brine se o žigu škole i odgovoran je za arhivu
- izdavanje duplikata svjedodžbi
- mjesečno vrši obračun prijevoza za djelatnike i predaje računovodstvu na daljnje postupanje
- piše dopise po nalogu ravnatelja
- obavlja i druge poslove koje joj povjeri ravnatelj škole.
Na kraju šk. godine poslovi tajnika vezani su za:
- statističke izvještaje o uspjehu učenika
- izvještaji o realiziranim nastavnim satovima
- izvještaji o broju učenika na kraju šk. godine
- izvješća o aktivnostima u školi tijekom godine.
- tehnički poslovi oko državne mature također obilježavaju kraj šk. godine
- u suradnji s ravnateljem - planiranje i izdavanje rješenja za godišnji odmor djelatnika
- unošenje podataka i promjena u podacima o učenicima i djelatnicima u e-maticu škole.


                11.10 Program rada računovođe
        Osnovni zadatak svakog računovođe je organizacija i vođenje knjigovodstva prema računskom
planu koji propisuje Pravilnik o knjigovodstvu, a uz to brine se i o ažurnosti poslovanja.
       U okviru tog zadatka postoje poslovi koji se obavljaju svakodnevno, mjesečno, tromjesečno,
postoje polugodišnji i godišnji poslovi.

Poslovi koji se obavljaju svakodnevno:
        - likvidiranje i kontroliranje financijskih dokumenata
        - kontiranje financijskih dokumenata
        - knjiženje svih poslovnih događaja na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava
        - vođenje salda konta dobavljača
        - vođenje knjige blagajne - o svim gotovinskim uplatama i isplatama
        - dnevno zaključivanje blagajničkih izvještaja i sravnavanje salda u gotovom s knjižnim saldom
        - supotpisivanje financijskih dokumenata s bankovnim i drugim poslovanjem
        - plaćanje pristiglih računa
        - vođenje knjige ulaznih računa i ostalih poslovnih knjiga
Poslovi koji se obavljaju mjesečno:
        - obračun plaća
        - obračunavanje i plaćanje poreza na dohodak iz nesamostalnog rada i ažurno dostavljanje
        podataka poreznoj upravi
       - vodi se briga o visini blagajničkog maksimuma
       - radi se obračun bolovanja i ostalih naknada djelatnicima
       - popunjavanje statističkih izvješća koja se odnose na financijsko poslovanje
      - popunjava Račun plaća
Poslovi koji se obavljaju periodično, tromjesečno i polugodišnji poslovi:
       - izrada periodičnih obračuna i usklađivanje s doznakama Ministarstva prosvjete i sporta
       - izrada polugodišnjeg financijskog izvješća
       - izrada polugodišnje bruto bilance



                                                                                                       137
       - popunjavanje statističkih izvješća koja se odnose na financijsko poslovanje tog razdoblja
      - usklađivanje i sastavljanje zapisnika s dobavljačima
Krajem godine izrađuje se:
          - godišnja bruto bilanca
          - zaključni list za završni račun
          - račun prihoda i rashoda te druga izvješća propisana Uredbom o računovodstvu
          - popunjavaju se godišnja statistička izvješća koja se odnose na financijsko poslovanje
          - vrši se obračun amortizacije
          - knjiže se otpisi pojedinačno za svako osnovno sredstvo u kartoteci osnovnih sredstava
          - na temelju izvješća komisije o popisu osnovnih sredstava vrši se usklađivanje u Glavnoj
             knjizi II i na analitičkim karticama osnovnih sredstava
          - vodi knjigu inventara
          - vode se inventurne liste - osnovnih sredstava i sitnog inventara
          - sastavlja godišnje izvješće za Fond MIO i za Fond ZO – obračuna i uplate doprinosa iz
             plaće
          - usklađivanje i sastavljanje zapisnika s dobavljačima po godišnjim obračunima
          - zaključivanje Računa plaća za tekuću godinu, i otvaranje za nastupajuću godinu, te predaje
             Ip obrasce za prethodnu godinu
          - usklađenje isplaćenih naknada djelatnicima koji su koristili bolovanje, sa HZZO i MIO.
          - i drugi poslovi po nalogu ravnatelja škole.

     Osim toga, zadatak računovođe je da sudjeluje u izradi financijskog plana, da prati propise u svezi
s financijskim poslovanjem i obračunom plaća, da odlaže i čuva svu dokumentaciju koja se odnosi na
financijsko poslovanje i na djelokrug svog radnog mjesta.

                11.11 Program rada satničara
        Škola ima satničara. Prof. fizike i matematike Sonja Lanc obavlja poslove satničara.
               Škola ove godine ima 8 odjeljenja (4 opća gimnazijska smjera za sportaše i 4 klasična).
Njihovo tjedno opterećenje:
I. k -   35 h
I. s -   33 h
II. k - 35 h
II. s - 34 h
III. k - 37 h
III. s - 35 h
IV. k - 37 h
IV. s – 33 h

       Posao satničara je izrada satnice i organizacija zamjena u slučaju izostanka nastavnika.
Nastavu ostvaruju 22 djelatnika, od kojih je 10 vezano za druge škole, pa to predstavlja jedan od većih
problema u ostvarivanju rasporeda.




                                                                                                     138

								
To top