NSK a bit ce anketirani by d731io

VIEWS: 27 PAGES: 82

									         F. PREDMETI S VIJEĆA POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA


Izvještaji stručnih povjerenstava za odobrenje stjecanja doktorata znanosti izvan
doktorskog studija

        62. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Lidije
Nikočević za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme
pod naslovom Zvončari i njihovi odjeci: etnološka analiza višestrukih konteksta
suvremenih pokladnih običaja Kastavštine, mentorica: dr. sc. Jadranka Grbić, znan.
savj. (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb).                   str. 7

         63. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Anadee
Čupić za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod
naslovom Književnopovijesni status djelâ Le Lettere i Libro della divina dottrina
volgarmente detto Dialogo della divina provvidenza Katarine Sienske, mentorica:
dr. sc. Cvijeta Pavlović, doc.; komentorica: dr. sc. Sanja Roić, red. prof.
                                                                            str. 15

      64. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Mikice
Maštrović za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme
pod naslovom Korisnički aspekti uporabe kontroliranog rječnika i važnost
njegove sindetičke strukture, mentorica: dr. sc. Žarka Vujić, izv. prof.
                                                                          str. 20

       65. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Silvane
Kosanović za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje
teme pod naslovom Revizionistička interpretacija žanra i roda u filmovima Clinta
Eastwooda od 1992-2009., mentor: dr. sc. Nikica Gilić, doc.
                                                                      str. 27

        66. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Grozdane
Sirotić za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme
pod naslovom Razvoj bioloških znanosti u Hrvatskoj od 1886. do 2008. godine
praćen kroz časopis Periodicum biologorum, mentorica: dr. sc. Jadranka Lasić
Lazić, red. prof., komentorica: dr. sc. Maja Jokić, znan. savjet. (Nacionalna i
sveučilišna knjižnica u Zagrebu).                                        str. 31

        67. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc.
Jasminke Najcer Sabljak za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog
studija i prihvaćanje teme pod naslovom Umjetničke zbirke vlastelinskih
obitelji u Slavoniji i Srijemu, mentor: dr. sc. Zvonko Maković, red. prof.
                                                                      str. 36
                                                                                    2


Izvještaji stručnih povjerenstava za stjecanje doktorata znanosti u doktorskom
studiju i odobrenje predložene teme

       68. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Ivana Mijića
predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih
znanosti i prihvaćanje teme pod naslovom Kauzalnost razvoja informacijskog
društva u Hrvatskoj, mentor: dr. sc. Božidar Tepeš, red. prof.
                                                                           str. 41

       69. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Marije Kulišić
predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih
znanosti i prihvaćanje teme pod naslovom Društveno pamćenje u vrijeme
simulakruma: revalorizacija spomenika kulture i/ili mogućnosti upravljanja
javnim znanjem, mentor: dr. sc. Miroslav Tuđman, red. prof.
                                                                    str. 45

       70. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Vesne Piasevoli
predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija kroatistike i
prihvaćanje teme pod naslovom Glagolski vid u hrvatskome i talijanskom jeziku,
mentor: dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.                           str. 51

       71. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Gordane Matić
predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih
znanosti i prihvaćanje teme pod naslovom Postmoderna hibridizacija klasičnog
bestijarija u suvremenoj latinoameričkoj minifikciji, mentorica: dr. sc. Mirjana
Poli-Bobić, red. prof., komentorica: dr. sc. Francisce Noguerol Jiménez (Sveučilište u
Salamanci).                                                               str. 56

       72. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Simone Kuti
predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija sociologije i
prihvaćanje teme pod naslovom Transnacionalni socijalni prostori. Prekogranične
veze migrantskih skupina u Hrvatskoj, mentor: dr. sc. Saša Božić, doc. (Sveučilište
u Zadru).                                                              str. 60

       73. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Barbare Pisker
predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija sociologije i
prihvaćanje teme pod naslovom Kritička pravna teorija: tradicija i nova sinteza,
mentor: dr. sc. Josip Kregar, red. prof. (Pravni fakultet, Zagreb).
                                                                     str. 66

       74. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Željka Pavića
predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija sociologije i
prihvaćanje teme pod naslovom Religija u hrvatskom društvu: između
etnoreligijskog identiteta i „nevidljive“religioznosti, mentor: dr. sc. Krešimir
Kufrin, doc., komentorica: dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, znan. savj. (Institut za
društvena istraživanja, Zagreb).                                         str. 72
                                                                                   3


Imenovanje stručnih povjerenstava za stjecanje doktorata znanosti u doktorskom
studiju i odobrenje predložene teme

         75. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Livije Kroflin
predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija književnosti i
prihvaćanje teme pod naslovom Međunarodni festival kazališta lutaka PIF 1968.-
2007. godine u kontekstu europskog lutkarstva, mentor: dr. sc. Boris Senker, red.
prof., komentor: dr. sc. Henryk Jurkowski, red. prof. u miru
1. dr. sc. Boris Senker, red. prof.
2. dr. sc. Henryk Jurkowski, red. prof. u miru
3. dr. sc. Sanja Nikčević, izv. prof. (Umjetnička akademija, Osijek)

         76. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Snježane
Banović predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija književnosti i
prihvaćanje teme pod naslovom Hrvatsko državno kazalište 1941 – 1945.
Društveni i organizacijski aspekt, mentor: dr. sc. Nikola Batušić, prof. emeritus,
komentor: dr. sc. Ivo Banac, red. prof.
1. dr. sc. Nikola Batušić, prof. emeritus
2. dr. sc. Ivo Banac, red. prof.
3. dr. sc. Boris Senker, red. prof.

         77. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Ingeborg
Matečić predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija etnologije i
kulturne antropologije i prihvaćanje teme pod naslovom Očuvanje kulturnih
identiteta za održivi razvoj u turizmu, mentorica: dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić,
(Institut za međunarodne odnose, Zagreb)
1. dr. sc. Tihana Petrović Leš, izv. prof.
2. dr. sc. Tomo Vinšćak, doc.
3. dr.sc. Daniela Angelina Jelinčić, (Institut za međunarodne odnose, Zagreb)

         78. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Marte Budicin
predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti i
prihvaćanje teme pod naslovom Zvonici 17. i 18. stoljeća u Istri, mentor: dr. sc.
Vladimir Marković, red. prof. u miru
1. dr. sc. Predrag Marković, doc.
2. dr. sc. Sanja Cvetnić, izv. prof.
3. dr. sc. Vladimir Marković, red. prof. u miru

         79. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Šimuna
Novakovića predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija kroatistike
i prihvaćanje teme pod naslovom Neka obilježja jezika fra Jeronima Vladića s
posebnim osvrtom na prožimanje jezičnih normi u BiH krajem 19. i početkom 20.
stoljeća, mentor: dr. sc. Ivan Jurčević, izv. prof. (Filozofski fakultet u Osijeku)
1. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.
2. dr. sc. Ivan Jurčević, izv. prof. (Filozofski fakultet, Osijek)
3. dr. sc. Anđela Frančić, izv. prof.
                                                                                       4


         80. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Ive Branimire
Beljan predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija kroatistike i
prihvaćanje teme pod naslovom Uloga pripovijedanja u ljetopisima bosanskih
franjevaca iz 18. stoljeća, mentor: dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof., komentor: dr. sc.
Dean Duda, izv. prof.
1. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.
2. dr. sc. Dean Duda, izv. prof.
3. dr. sc. Vinko Brešić, red. prof.

         81. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Hrvoja Strukića
predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija hrvatske povijesti i
prihvaćanje teme pod naslovom Srednjovjekovni komitat Moravče i Zelingrad do
kraja 16. stoljeća, mentor: dr. sc. Neven Budak, red. prof.
1. dr. sc. Borislav Grgin, red. prof.
2. dr. sc. Mirjana Matijević-Sokol, red. prof.
3. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, doc.

         82. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Alena Milkovića
predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija kroatistike i
prihvaćanje teme pod naslovom Normiranje neologizma u hrvatskome jeziku,
mentor: dr. sc. Josip Silić, professor emeritus
1. dr. sc. Marko Samardžija, red. prof.
2. dr. sc. Josip Silić, professor emeritus
3. dr. sc. Bernardina Petrović, izv. prof.

         83. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Irme Brković
predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija iz psihologije i
prihvaćanje teme pod naslovom Razvoj samoregulacije u ranoj adolescenciji i
uloga roditeljskog ponašanja, mentorica: dr. sc. Gordana Keresteš, izv. prof.
1. dr. sc. Gordana Keresteš, izv. prof.
2. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, izv. prof.
3. dr. sc. Željka Kamenov, izv. prof.

         84. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Vitomire Lončar
predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija književnosti,
izvedbenih umjetnosti, filma i kulture i prihvaćanje teme pod naslovom Kazališna
tranzicija u Hrvatskoj: kulturni, zakonodavni i organizacijski aspekti, mentor: dr.
sc. Sanjin Dragojević, doc. (Fakultet političkih znanosti Zagreb)
1. dr. sc. Sanjin Dragojević, doc. (Fakultet političkih znanosti)
2. dr. sc. Darko Lukić, red. prof. (Akademija dramske umjetnosti)
3. dr. sc. Andrea Zlatar Violić, red. prof.
                                                                                          5


Prijedlozi za odobrenje tema i sinopsisa za izradu znanstvenih magistarskih radova

       85. Ivana Penave pod naslovom Raspadanje kućnih zadruga na području
kotara Zagreb krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, mentor: dr. sc. Željko
Holjevac, doc.                                                  str. 80

        86. Prijedlog Vijeća poslijediplomskog znanstvenog studija hrvatske povijesti
da se Sonji Gaćina Škalamera odobri promjena mentora pri izradi magistarskog rada
Katastar grada Osijeka od druge polovice 18. do početka 20. stoljeća (od 1785.
do 1902. godine). Umjesto dr. sc. Mire Kolar, red. prof. za novu mentoricu predlaže
se dr. sc. Iskra Iveljić, izv. prof., a za komentoricu dr. sc. Mirela Altić, viša znan. sur.
(Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“).
        Tema i mentor za izradu magistarskog rada odobreni su na sjednici
Fakultetskog vijeća održanoj 13. srpnja 2000. godine.



Nastavni predmeti

       87. Prijedlog Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija književnosti,
izvedbenih umjetnosti, filma i kulture za raspis natječaja za upis kandidata na studij u
ak. god. 2009/2010.

        88. Prijedlog Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija moderne i
suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu za raspis natječaja
za upis kandidata na studij u ak. god. 2009/2010.

       89. Prijedlog Vijeća poslijediplomskih studija psihologije za raspis natječaja
za upis kandidata na Poslijediplomski doktorski studij iz psihologije u ak. god.
2009/2010., za polaznike koji su stekli akademski stupanj „magistar znanosti“ ili
„magistar specijalist“ iz psihologije.

       90. Prijedlog Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih
znanosti za raspis natječaja za upis kandidata na studij u ak. god. 2009/2010.

       91. Prijedlog Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih
znanosti da se za voditelja studija imenuje dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, red. prof.,
a za zamjenika voditelja dr. sc. Miroslav Tuđman, red. prof.
          6




PRILOZI
                                                                                        7


dr. sc. Ivan Lozica, znanstveni savjetnik
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, predsjednik povjerenstva

dr. sc. Tomo Vinšćak, docent
član povjerenstva

prof. dr. sc. Jadranka Grbić, znanstveni savjetnik
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, član povjerenstva


                      VIJEĆU POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA
                     FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

Odlukom Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (KLASA:
643-02/09-03/16; URBROJ: 3804-220-09-2), donesenom na sjednici održanoj 26.
svibnja 2009. godine, imenovani smo u povjerenstvo koje treba utvrditi ispunjava li
mr. sc. Lidija Nikočević sve uvjete za stjecanje doktorata izvan doktorskog studija i
može li se odobriti tema za izradu doktorskog rada pod naslovom Zvončari i njihovi
odjeci: etnološka analiza višestrukih konteksta suvremenih pokladnih običaja
Kastavštine, te potvrditi imenovanje prof. dr. sc. Jadranke Grbić (Institut za
etnologiju i folkloristiku Zagreb) kao mentora.


Nakon uvida u priloženu dokumentaciju povjerenstvo podnosi sljedeći

                                      IZVJEŠTAJ

        Mr. sc. Lidija Nikočević podnijela je Fakultetskom vijeću Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zahtjev za odobrenje izrade i obrane disertacije izvan
doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom: Zvončari i njihovi odjeci:
etnološka analiza višestrukih konteksta suvremenih pokladnih običaja Kastavštine.
Uz zahtjev je priložila potrebnu dokumentaciju.

        Mr. sc. Lidija Nikočević rođena je 3. listopada 1959. godine u Zagrebu.
Srednjoškolsko obrazovanje (gimnaziju jezičnog smjera) završila je u Opatiji. Godine
1985. diplomirala je studij etnologije i bohemistike na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, a na istome je fakultetu 2005. godine stekla akademski stupanj
magistra znanosti etnologije.
        Od 1985. do 1992. godine bila je zaposlena kao etnolog u Opatiji pri Gradskoj
biblioteci «Viktor Car Emin», baveći se ponajviše muzejskim etnografskim zbirkama
i etnografskim i etnološkim istraživanjima, te je realizirala više stalnih postava i
izložbi. Zahvaljujući tome stekla je stručno zvanje kustosa. Godine 1992. zaposlila se
u Upravi za zaštitu kulturne baštine u Rijeci u funkciji etnologa – konzervatora. Tamo
se pet godina bavila pitanjima zaštite materijalne kulturne baštine (ponajviše
tradicijske arhitekture) ali i nematerijalnih kulturnih dobara. Godine 1997. prelazi na
mjesto ravnateljice Etnografskog muzeja Istre u Pazinu.

       Iskoristila je više stipendija: jednu za istraživanje izvora za etnografiju Istre u
Beču, za usavršavanje njemačkog jezika u Mannheimu, te za učenje talijanskog jezika
u Rimu i Sieni.
                                                                                               8



       Sudjelovala je na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i
inozemstvu.
       Kao gost-predavač održala je predavanja pri Odsjeku za europsku etnologiju u
Lundu (Švedska, 1999.g.), Odsjeku za antropologiju ISH u Ljubljani (Slovenija,
2000.g.) i Odsjeku za etnologiju u Freiburgu (Švicarska, 1999.g.).
       2008. godine u zimskom je semestru na Filozofskom fakultetu u Puli pri
Odjelu za humanističke znanosti te pri Odsjeku za povijest (na diplomskom studiju)
otpočela s predavanjima u okviru kolegija «Kulturna antropologija».

        Napisala je scenarij za film «Žeji j'vavek» o pokladnim običajima na
liburnijskom području (2002.g.) i višestruko nagrađivani film «Ki more bit zvončar»
(2008.g.).

       Sudjeluje na znanstvenim projektima Istarsko društvo od 16. do 19. stoljeća:
povijesne i kulturološke teme (voditelj prof. dr. sc. Slaven Bertoša) i Tradicijska
kultura, globalizacija i lokalne prakse (voditeljica dr. sc. Zorica Vitez).

       U razdoblju od 2001. do 2007. godine bila je član Upravnog odbora
Internacionalnog komiteta za etnografske muzeje (ICME), koji je dio
Internacionalnog komiteta za muzeje (ICOM); od 2006 do 2009. godine član
Upravnog odbora Hrvatskog etnološkog društva i Nacionalnog komiteta ICOM-a.
Član je Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture Republike
Hrvatske.



        Pristupnica je objavila sljedeće radove:
Iz "etnološkog mraka": Austrijski etnografski tekstovi o Istri s kraja 19. i početka 20.
stoljeća .
Pula : Zavičajna naklada "Žakan Juri", 2008.
Grajani i kampanjuoli - u: Prilozi o društvenoj kulturi Žminja i Žminjštine Libri žminjski:
libar drugi / Krajcar, Slavko ; Orbanić, Elvis ; Mutnjaković, Andrija (ur.).
Žminj : Katedra Čakavskog sabora Žminj, 2008. Str. 93-105.
Nematerijalna kulturna baština i kulturni turizam u Istri // Tradicijski obrti - izazov za
kulturni turizam / Horjan, Goranka ; Gačnik, Aleš (ur.).
Gornja Stubica : Muzeji Hrvatskog zagorja, 2008. Str. 121-125.
Zaštita i predstavljanje nematerijalne kulturne baštine // Predstavljanje tradicijske kulture
na sceni i u medijima / Muraj, Aleksandra ; Vitez, Zorica (ur.).
Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku i Hrvatsko etnološko društvo, 2008. Str. 145-151.
Muzejska zbirka Mošćenice: od koga i za koga? u: Mošćenički zbornik 5, Mošćenice 2008.
Str. 161-165.
Konstrukcija identiteta i muzeološka interpretacija kulture zajednica u Istri. Etnološka
tribina. 37 (2007) , 30; Str. 21-29.
State Culture and the Laboratory of Peoples: Istrian Ethnography during the Austro-
Hungarian Monarchy. // Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i
folkloristiku. 43 (2006) , 1; Str. 41-57.
Elemente der materiellen Kultur als Identitätssymbole. // Mitteilungen der Berliner
Gesellschaft für Anthropologie, Ethnologie und Urgeschichte. 42 (2006) ; Str. 153-158.
Myth, rhetoric and political relations at the Istrian border / Culture and Power at the Edges
of the State / Wilson, Thomas M., Donnan, Hastings (ur.).
Münster : Lit Verlag, 2005. Str. 229-254.
                                                                                              9

Negotiating Borders: Myth, Rhetoric and Political Relations at the Istrian Border u Thomas
M. Wilson, Hastings Donnan: Culture and power at the edges of the state. National
support and subversions in European border regions. Lit Verlag, Münster-Hamburg-
London, 2005.
Tuorić : Mali ali značajan simbol tradicijskog života otoka Lošinja // Franjevci u
Nerezinama : zbornik radova u povodu 500. obljetnice / Škunca, Bernardin, Sokolić,
Juliano (ur.).
Zadar ; Nerezine ; Mali Lošinj : Franjevački provincijal ; Samostan Sv.Franje ; Lošinjska
plovidba - Turizam, Grad Mali Lošinj, 2005. Str. 108-112.
Komentar na tekst Pamele Ballinger "Authentic Hybrids" in the Balkan Borderland" u
Current Anthropology, Vol. 45, br. 1, Chicago, 2004.
The Intangibility of Multiculturalism, Museums and Intangible Heritage - ICOM 2004
General conference, Seoul, Korea: Museums and Intangible Heritage.
http://www.museumsnett.no/icme/icme2004/nikocevic.html
Tkalci i tkanje Istre – svjedočanstva nestajanja kulturne pojave i nove prilike za njenu
obnovu. Tkalci u Istri, Etnografski muzej Istre, Pazin, 2004.
Negotiating Borders: Myth, Rhetoric and Political Relations at the Istrian Border FOCAAL,
European Journal of Anthropology 41, Utrecht, 2003.
U spomen Jakovu Mikcu, Buzetski zbornik 29, Buzet, 2003.
Nematerijalni aspekti kulturne baštine i njihovo mjesto u muzejima. Pogled etnologa".
Informatica Museologica 34, Zagreb, 2003.
Le lunge trattative confinarie , Ricerche Sociali, Centro di ricerche storiche, Trieste-Rovigno,
2002.
Kako muzealizirati tradicijsku kulturu Istre, Buzetski zbornik, knjiga 28, Buzet, 2002.
Buduċi stalni postav istarske etnografije kao pokušaj sinteze multikulturne situacije, U:
Etnološka istraživanja 7, Zagreb, 2001.
Trying to grasp multiculturality; New museological practice in Istria
ICOM Triennial Conference, Barcelona, 2-4 July, 2001.
Kitseer Shriften zur Volkskunde, Kittsee, 2001.
Zajedno s Nevenom Skrbic: "Oesterreich-Mythen in Istrien" U: "Istrien: Sichtweise",
Kittsee, Kitseer Shriften zur Volkskunde 2001.
Ordenje je naše znamenje, Od ordenja do simbola identiteta, katalog izložbe,
Etnografski muzej Istre, Pazin, 2000.
Everyday life along the Slovenian-Croatian Border: Contributions to the Ethnography of
Frontiers
MESS (Mediteranean Summer School), Vol. 3. Ljubljana, 1999.
Tradicijska kuća Buzešćine i Ćićarije, u: Buzetski zbornik, knjiga 22, Buzet, 1996.
Se za stare užance - Promjena značenja pokladnih običaja u zapadnom dijelu Kastavštine
u:Liburnijske teme 9, Opatija, 1996.
Zimmer frei - Das Leben mit und ohne Touristen. Ueber Beziehungscharakteristika des
Gastgebers gegenueber dem Touristen, u: Tourismus und Regionalkultur, Buchreihe der
Oesterreichischen Zeitschrift fuer Volkskunde, Neue Serie, Band 12, Wien, 1994.
Dometi, Časopis za kulturu i društvena pitanja, god. XX, br. 3/4, Rijeka, 1992.- Urednica
broja posvećenog etnologiji.
Traditionelle Ernaehrungsweisen an der Noerdlichen Adria und ihre Modifizierungen u:
Koerper, Essen und Triken in Kulturverstaendnis der Balkanvoelker, Balkanologische
Veroeffentlichen, Band 19, Berlin, 1991.
The preservation of local culture through museum displays in tourist locations: the example of
Mošćenice and Mošćenička Draga u: Writing the Past in the Present, St. David's University
College, Lampeter, 1990.
                                                                                        10

"Prehrana u Lovranštini i njene novije transformacije" u: Rad XXXVII Kongresa Saveza
udruženja folklorista Jugoslavije, Zagreb, 1990.
Muzejska djelatnost i turistička ponuda u Etnološke sveske VIII, Beograd 1987. (Rad s
Kongresa etnologa).
Tradicijska prehrana Lovranštine u Liburnijske teme 6, Opatija 1987.




       Pristupnica je predložila temu Zvončari i njihovi odjeci: etnološka analiza
višestrukih konteksta suvremenih pokladnih običaja Kastavštine.

        Priloženim sinopsisom pristupnica je ukazala na teorijsku podlogu svoga rada
(etnološke i antropološke spoznaje o običaju, obredu i identitetu, te medijima i
kulturnim reprezentacijama); interdisciplinarnost u pristupu (relevantne spoznaje
raznorodnih znanosti i znanstvenih disciplina društveno-humanističke provenijencije,
npr. uz etnološke i kulturno- antropološke još npr. povijesti, sociologije i dr.);
primjenjivost mogućih rezultata istraživanja vezanih uz predloženu temu; aktualnost
teme. Kao središnjom temom rada bavit će se istraživanjem odnosa i previranja
lokalnih, rodnih, generacijskih i tradicijskih identiteta, uz komparaciju sa
aktualizacijama tih identiteta izvan razdoblja poklada. Budući da je uže područje
predloženoga istraživanja smjestila u domenu istraživanja uloge pokladnih običaja u
jačanju veza u zajednici i stvaranju veza sa širom zajednicom, usmjerit će pozornost
spram konflikta između pojedinaca, zvončarskih grupa, lokaliteta. Slijedom toga u
istraživanju će se usredotočiti na fenomen kulturne tradicije i inovacije, transformacije
kulturnih elemenata, kulturnoj prilagodbi i akulturaciji, te važnosti društvenih mreža.
        Istraživanje će se temeljiti na klasičnom etnološkom terenskom istraživanju
tehnikama intervjua (formalnih i neformalnih), aktivnoga sudjelovanja i opažanja,
koristit će se fotografska i video dokumentacija te postojeća pisana građa. Pristupnica
će ovaj rad u znatnoj mjeri temeljiti na osobnom dvadesetogodišnjem iskustvu
praćenja pokladnih običaja u Kastavštini, u kojima je sudjelovala i kao promatrač i
kao etnolog-istraživač. To će joj omogućiti da u ovom radu detaljno razmotri vlastitu
ulogu u «konstrukciji terena».
    Hrvatski etnolozi nisu se dosada sustavno bavili sličnim temama, tj. istraživanjem,
opisom i analizom fenomena postojanja i opstojnosti pokladnih običaja, istraživanjem
koja bi odgovorila na pitanja koji se elementi tradicijske kulture odabiru za postizanje
novih ravnoteža u kontekstu promjena u užoj i široj društvenoj sredini, relevantnost
nematerijalne kulture u smislu «žive tradicije», te prilagodbe oblika i smisla običaja
novim društvenim realnostima. Zato povjerenstvo podupire izradu ove disertacije.
Naime, njome se namjerava dopridonijeti spoznavanju funkcije rekontekstualiziranih
običajnih i ritualnih praksi u svakodnevnoj kulturi današnjice.

   1. Na osnovi iznesenoga, povjerenstvo zaključuje da je Filozofski fakultet
       Sveučilišta u Zagrebu nadležan za problematiku predložene teme disertacije i
       to u okviru kompetentnoga znanstvenog područja: etnologija/kulturna
       antropologija.
                                                                                      11


   2. Uvidom u dokumentaciju, iz koje je razvidno da je pristupnica magistar
       znanosti, surađivala je/surađuje na dva znanstvenoistraživačka projekta,
       objavila je brojne radove i proučivši sinopsis, povjerenstvo utvrđuje da
       pristupnica mr. sc. Lidija Nikočević udovoljava svim uvjetima za stjecanje
       doktorata izvan doktorskog studija te da joj se može odobriti izrada disertacije
       pod naslovom: Zvončari i njihovi odjeci: etnološka analiza višestrukih
       konteksta suvremenih pokladnih običaja Kastavštine.
   3. Povjerenstvo smatra da se može udovoljiti prijedlogu pristupnice da mentor
       izrade disertacije bude prof. dr. sc. Jadranka Grbić.




Zagreb, 9. rujna 2009.g.


                             dr. sc. Ivan Lozica, znanstveni savjetnik
                             Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, predsjednik
                             povjerenstva

                             dr. sc. Tomo Vinšćak, docent
                             član povjerenstva

                             prof. dr. sc. Jadranka Grbić, znanstveni savjetnik
                             Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb,
                             član povjerenstva
                                                                                        12


Lidija Nikočević                                 Fakultetsko vijeće
M. Tita 192                                      Filozofskog fakultet Sveučilišta u Zagrebu
51410 OPATIJA                                    Ivana Lučića 3
                                                 10000 ZAGREB


                                  SINOPSIS DOKTORSKOG RADA

                       Zvončari i njihovi odjeci:
  Etnološka analiza višestrukih konteksta suvremenih pokladnih
                        običaja Kastavštine

Znanstveno područje: humanističke znanosti
Polje: etnologija i antropologija
Grana: etnologija/kulturna antropologija


Teorijska podloga

        Pokladni običaji, među njima zvončari u Kastavštini u zaleđu Kvarnera, već više
desetljeća privlače osobitu pozornost etnologa i folklorista. Premda profesionalan, taj se
interes uglavnom zadržava na fascinaciji morfologijom i vitalnošću običaja, te najčešće
rezultira opisima njegova odvijanja, napose njegovih obrednih komponenata. Slojevita
etnološka analiza višestrukih konteksta pokladnih običaja u Kastavštini, čiji su zvončari
najistaknutiji dio, do danas nije ostvarena. Osobito su izostala istraživanja o opstojnosti, o
transformacijama običaja, te o ulozi zvončara u njihovom svakodnevnom lokalnom kontekstu
izvan pokladnog razdoblja.
        Ovaj će rad kao teorijsko polazište rabiti etnološke i antropološke tekstove objavljene
od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do danas. Victor Turner, kao teoretičar običaja koji
svoju teoriju gradi na radovima Arnolda van Gennepa koji tematiziraju obrede prijelaza,
ovdje je osobito relevantan zbog bavljenja stanjem, odnosno, prostorom liminalnosti.
        Običaj nošenja zvona bit će analiziran s obzirom na njegovu tvrdnju da se obred ne
odvija samo unutar društvenog procesa, već i unutar samog sebe, te da ima vlastitu
procesualnost. Običaji zasigurno jesu semiotičke cjeline i mogu oblikovati vlastitu
„gramatiku“ i „rječnike“ (Bo Anderson) i utoliko običaj treba promatrati „sam po sebi“
(Handelmanna i Lindquist). To se postiže izdvajanjem iz konteksta i fenomenološkim
pristupom, a tek potom ponovnim analitičkim uvođenjem u društveni kontekst. Takav
postupak istraživaču daje priliku da zaključi kako se običaj odnosi spram definiranog reda,
kako ga shvaća etnološka znanost. Pri tome valja imati na umu da veći stupanj kompleksnosti
običaja često vodi ka većem stupnju samo-organizacije običaja i njegovoj privremenoj
autonomiji.
        S druge strane, za ovaj rad višestruko će biti relevantni tekstovi Stuarta Halla, s
obzirom na njegovo definiranje identiteta kao dinamične i fluidne pojave, a također i njegovo
bavljenje medijima i kulturnim reprezentacijama. Naime, u disertaciji će biti važno ustanoviti
višestruku značenjsku razmjenu kako emocija tako i emskih razumijevanja koncepata vezanih
uz običaj nošenja zvona (Geertz).

Uže područje rada
                                                                                         13


        Interes će biti usmjeren ka načinima na koje se kroz ovaj običaj konstruiraju, usvajaju
i osnažuju lokalni identiteti. To će se usporediti sa aktualizacijama tih identiteta izvan
razdoblja poklada. Propitivat će se uloga ovog običaja u jačanju veza u zajednici i stvaranju
novih veza sa širom zajednicom, pri čemu je bitna uloga medija.
        S druge strane, pozornost će se posvetiti i konfliktima između pojedinaca i grupa u
istom mjestu, onima između različitih mjesta, potom onima između starih i novonastalih
naselja koja također žele razviti pokladne sadržaje, te sukobima između starih i novonastalih
zvončarskih grupa. Upravo fenomen stalnog nastajanja novih grupa zvončara i procesa
„izmišljanja tradicije“ (Hobsbawn) jedan je od ključnih izvora tenzija, pri čemu se stalno
sudaraju koncepti koji se pozivaju na „naše stare običaje“ i pravo na njihovo dinamično
razvijanje i transformiranje.

Ciljevi istraživanja

      Jedno od središnjih pitanja na koja ovaj rad namjerava odgovoriti jest što to motivira
ljude da stave oglavlja sa rogovima i vrše dugotrajne ophode, te što im taj običaj znači. U tom
okviru biti će razmatrana uloga pojedinca i grupe zvončara te njihov suodnos. Naglasak će
biti na analizi upotrebe običaja nošenja zvona u svrhu isticanja lokalnih identiteta, odnosno,
naglašavanja relevantnosti i integriteta posebnosti lokalne kulturne prakse.
        Biti će razmotrene transformacije ovog običaja u svjetlu njegovog prilagođavanja
raznolikim društvenim funkcijama koje mu valja zadovoljiti, da bi se uočilo što je od ključne
važnosti sa stanovišta samih zvončara i stanovnika mjesta koje predstavljaju. Jednako tako,
pozornost će biti posvećena različitim sredstvima za kojima posežu različite lokalne
zajednice: od odbijanja prikazivanja svog običaja izvan vlastitog sela, do težnje ka
medijskom eksponiranju u širem krugu. Analizirat će se i osobitosti suodnosa medija i
predstavnika zvončarskih grupa, kao i odnosa prema turizmu, kao još jednom značajnom
kontekstu ovog običaja.

Metodološki postupci

        Spomenuti cilj istraživanja ukazuje na potrebu etnološkog rada nužnog za
obuhvaćanje kompleksnosti emskih perspektiva.
        Bit će korišteni formalni i neformalni intervjui, aktivno sudjelovanja i opažanje,
fotografska i video dokumentacija, te postojeća pisana građa. S obzirom na činjenicu da će se
dio rada odnositi i na povijest samog običaja, podrazumijevaju se i arhivska istraživanja.
Sekundarna će građa obuhvatiti i brojne izvore iz domene medija s obzirom na relevantnost
koju oni imaju za lokalne sredine u kojima se odvija običaj nošenja zvona.
        Važno je naglasiti da će kandidatkinja ovaj rad u znatnoj mjeri temeljiti na svom
dvadesetogodišnjem iskustvu praćenja pokladnih običaja u Kastavštini, u kojima je
sudjelovala kao promatrač i kao etnolog-istraživač. To obogaćuje njezino razumijevanje
višestrukih konteksta u kojima je moguće analizirati ovaj običaj, te doprinosi istrančanosti
pitanja na koja ovim radom kani odgovoriti. U skladu sa suvremenim zahtjevom znanstvene
refleksivnoti, kandidatkinja će u ovom radu detaljno razmotriti i vlastitu ulogu u „konstrukciji
terena“ (Amit), kao i specifične interakcije između sebe kao istraživačice i nositelja običaja
nošenja zvona.


Očekivani znanstveni doprinos
                                                                                        14


        Ova će radnja pružiti etnografski utemeljene odgovore zašto su se upravo danas
postojeći pokladni običaji zadržali dok su mnogi drugi običaji odumrli ili se sveli tek na
naznake nekadašnjih praksi te koji se elementi tradicijske kulture odabiru za postizanje novih
ravnoteža u kontekstu promjena kako u užoj, tako i široj društvenoj sredini. Radnja će
također ukazati na relevantnost nematerijalne kulture u smislu „žive tradicije“, te
aktualizacije novostečene svijesti aktera pokladnih običaja u Kastavštini o intelektualnom
vlasništvu.
        Etnografski će se pokazati i etnološki objasniti kako se oblik i smisao običaja tijekom
posljednjih pedesetak godina uspio prilagođavati novim društvenim realnostima. Na taj će
način ovaj rad doprinijeti spoznavanju funkcije rekonteksualiziranih običajnih i ritualnih
praksi u svakodnevnoj kulturi današnjice.


28.04.2009.


Mentorica:                                                               Kandidatkinja:

_____________________
___________________
prof.dr.sc. Jadranka Grbić                                            Mr.sc. Lidija Nikočević
znanstvena savjetnica
                                                                                   15


Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
I. Lučića 3
10 000 Zagreb
klasa: 643-02/09-03/44
ur.broj:3804-360-09-2


predmet: Izvješće stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta za stjecanje doktorata
znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje predložene teme za izradu doktorskog
rada pristupnice mr. sc. Anadee Čupić


Na sjednici fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, odražnoj 20. srpnja
2009., izabrani smo u stručno povjerenstvo koje će utvrditi ispunjava li mr. sc.
Anadea Čupić uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i može
li joj se odobriti tema pod naslovom Književnopovijesni status djelâ Le Lettere i
Libro della divina dottrina volgarmente detto Dialogo della divina provvidenza
Katarine Sienske (mentorica: dr. sc. Cvijeta Pavlović, doc.; komentorica: dr. sc.
Sanja Roić, red. prof.), te podnosimo slijedeće


                                  IZVJEŠĆE

         Mr. sc. Anadea Čupić rođena je 25. travnja 1963. godine u Zagrebu. Na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je studij talijanskog i engleskog jezika i
književnosti god. 1990., te magistrirala god. 1998. s ocjenom izvrstan obranivši rad
pod naslovom Religiozno i okultno u D'Annunzievom teatru (mentor: prof. dr. Mate
Zorić). Provjerom priložene dokumentacije povjerenstvo je utvrdilo da pristupnica
zadovoljava uvjete članka 51. stavak 1. Zakona o visokim učilištima, tj. da ima
akademskim stupanj magistra humanističkih znanosti znanstevnog polja znanost o
književnosti te da (od propisanog najmanje jednog) ima dva znanstvena rada u
časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom iz tematike disertacije [Il divino e il
catolico nel sogno cosmico dannunziano, «Studia romanica et anglica zagrabiensia»
(SRAZ) XLV-XLVI, 225-232 (2000-2001) i D'Annunzio e Tommaseo: spiritualità
come riverbero di due interpretazioni, «Studia romanica et anglica zagrabiensia»
(SRAZ) L, 193-211 (2005)].
         Za temu doktorskog rada, a u dogovoru s mentoricom i komentoricom, mr. sc.
Anadea Čupić odabrala je naslov Književnopovijesni status djelâ «Le Lettere» i
«Libro della divina dottrina volgarmente detto Dialogo della divina provvidenza»
Katarine Sienske. Razloga za odabir teme je nekoliko: budući da je diplomirana
talijanistica i magistra znanosti iz područja književnosti, te se znanstveno bavila
srodnim filološkim temama, pristupnica Anadea Čupić će komparativno obraditi djela
iz područja talijanske književnosti i teologije; drugo, Katarina Sienska autorica je
opusa koji pripada specifičnom korpusu književno-povijesne mistike iz kojega se
može iščitati slika svijeta drukčija nego što je ona predstavljena u djelima
kanonizirane svjetske književnosti; treće, opus Katarine Sienske vrlo je rijetko bio
predmetom znanstevnoga propitivanja u kontekstu europske (talijanske) književne
kulture; četvrto, osobitost tekstova Katarine Sienske svojim sadržajima i smislom
otvara neistražene svjetove kasnoga srednjega vijeka, njegovoga napetoga odnosa
                                                                                 16


između tjelesnosti i duhovnosti, i drugih aspekata. Stoga rad, u kojem se analizira
mjesto koje djela Katarine Sienske zauzimaju u povijesti europske književnosti i
kulture, pruža složenije zaključke o rijetko tematiziranoj i osebujnoj književnoj
pojavi, te o funkcioniranju popularne književnosti i kulture u razdoblju srednjega
vijeka.
        S obzirom na teorijsku podlogu rada (F. De Sanctis, U. Eco, E. Dupré
Theseider, G. Getto i dr.), određene ciljeve i primjerene metodološke postupke
(književnopovijesne, stilističke i književnokomparativne analize), koje pristupnica
predlaže u sinopsisu, a k tomu i s obzirom na izvornost teme, stručno povjerenstvo
drži temu disertacije opravdanom te doprinos predložene teme procjenjuje
originalnim. Za područje rada kojemu pripada tema i za odgovarajuće znanstveno
polje (filologija, grana: romanistika) ovlašten je Filozofski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu. Ocjenjujemo da su predloženi komentori odgovarajući stručnjaci za temu
koja je usmjerena na komparativno proučavanje povijesti talijanske književnosti
(mentor: dr. sc. Cvijeta Pavlović i komentor: dr. sc. Sanja Roić).
        Stoga predlažemo vijeću Filozofskoga fakulteta u Zagrebu da mr. sc. Anadei
Čupić odobri temu doktorskog rada pod naslovom Književnopovijesni status djelâ
Le Lettere i Libro della divina dottrina volgarmente detto Dialogo della divina
provvidenza Katarine Sienske.



U Zagrebu, 7. rujna 2009.




Stručno povjerenstvo:

dr. sc. Cvijeta Pavlović, doc.



dr. sc. Sanja Roić, red. prof.



dr. sc. Franjo Šanjek, red. prof.
                                                                                     17


Anadea Čupić                                 Fakultetsko vijeće
Vodovodna 13                          Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
10000 Zagreb                                 Ivana Lučića 3
                                             10000 Zagreb




                              SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA


     Književnopovijesni status djelâ Le Lettere i Libro della divina dottrina
       volgarmente detto Dialogo della divina provvidenza Katarine Sienske


Znanstveno područje: humanističke znanosti
Polje: filologija
Grana: romanistika




Izvori, teorijska podloga, aktualne relevantne spoznaje, razlozi/motivacija za
predloženo istraživanje


        Djelovanje i rad svete Katarine Sienske u nas su nedovoljno poznati, premda
je riječ o ženi zaslužnoj za vraćanje Svete Stolice u Rim, te osobi iznimne karizme
koja, prema novijim istraživanjima na području talijanske književnosti, zasluženo
zauzima važno mjesto, ne samo u Trecentu, nego i kao jedna od najistaknutijih žena
srednjega vijeka. Na tomu tragu nastala je zamisao o izradi doktorske disertacije koja
bi se bavila analizom tekstova i zapisanom riječi Katarine Sienske koja je iznova
moderna, budući da je u novije vrijeme proglašena i suzaštitnicom Europe (uz još
dvije predstavnice, Brigitu Švedsku i Edith Stein).
Ova disertacija usmjerit će se najviše na književnu i jezičnu analizu njezinih
najpoznatijih tekstova, a oslikat će i autoričina osobna razmišljanja i stavove koji su
zatim uvelike utjecali na razvoj misli tadašnje Toskane i šire.
        Bibliografija koja proučava život i djelovanje Katarine Sienske je riznica
podataka, te sam za radnju odabrala najprikladnije i najpoznatije autore i naslove koji
bi pomogli pri raščlambi pojedinih poglavlja i tema kojima će se disertacija baviti. Pri
istraživanju ove složene tematike od velike pomoći bit će mi štivo vezano uz povijest
srednjega vijeka, književni predstavnici srednjovjekovne Italije i Toskane, kao i
životopis posvećen Katarini Sienskoj kojeg je napisao njezin osobni duhovnik i
biograf, bl. Rajmund iz Kapue. Disertacija će svoje uporište potražiti u radovima
književnih i jezičnih kritičara koji su se bavili ovom tematikom poput G. Devota, F.
De Sanctisa, U. Eca (s posebnim naglaskom na srednjovjekovnu semiotiku), G. Getta,
M. Zancan. Među mnogim imenima ističu se F. De Sanctis, E. Dupré Theseider, G.
Getto i M. Zancan koji su svoje radove posvetili ovoj neobičnoj ženi-asketu Među
materijalima i dokumentima koje će disertacija dotaknuti, svakako su najvažniji
književno-jezični osvrti i analize koji se bave diskurzom kojim se koristila
                                                                                       18


srednjovjekovna autorica. Radnja će pokušati predstaviti «ključ» za čitanje
Katarininih tekstova kao jezika mistike (naročito kod Dijaloga) kao posebnog
jezičnog područja koje je do sada vrlo malo istraženo.


Uže područje rada

        Osim tekstova Katarine Sienske kao polazne točke za istraživanje iskazivanja
onoga što je neizrecivo ili teško izrecivo, dakle mističnoga iskustva, analizom će biti
obuhvaćen širok korpus popratnih tekstova, članaka i autora koji svjedoče o jeziku
mistike i njegovoj prisutnosti u književnosti, filozofiji i teologiji, kako bi se uočile
razlike, učestalosti i funkcije takvoga iskaza u tekstovima ove srednjovjekovne
trećoretkinje. Posebna će pozornost biti posvećena nekim pismima u kojima autorica
ističe svoja temeljna načela i uvjerenja za koja se neumorno borila svojim aktivnim
djelovanjem u javnosti.


Ciljevi i problemi istraživanja

        Predmet istraživanja doktorske disertacije usredotočit će se poglavito na
analizu jezičnoga izraza kojim se služila Katarina Sienska i na jezik mistike. Kod
tekstova koji pripadaju kategoriji jezika mistike od velike pomoći su hermeneutički
pristup i načela ili «krugovi» (poput pred-razumijevanja danoga teksta koje vodi k
razumijevanju; načelo koje polazi od dijela prema cjelini i obrnuto).
        Katarina Sienska služila se pučkim sienskim jezikom obilato koristeći
preneseno značenje, metafore i stilske figure s pomoću kojih je svoja duševna stanja
pretvarala u slike prenoseći svoje ideje, preporuke, upozorenja kao i svoja bogata
religiozna iskustva primateljima pisama kojima su ona bila upućena, ali i čitatelju
općenito. Ovakva razina iskazivanja i poimanja neke ideje daje prostora raznim
pravcima, metodologijama i tipovima analiza teksta, a semiotički pristup kao i
dekonstrukcija teksta otvorit će razne mogućnosti tumačenja srednjovjekovnih
tekstova o kojima će biti riječi u disertaciji. Disertacija će biti na tragu otkrivanja
književne vrijednosti autoričinih najpoznatijih tekstova, raslojavat će poetiku izričaja i
formu koja se pojavljuje kao shema, osobito kod Pisama. Cilj predloženoga
istraživanja je izdvojiti istaknuti neke od glavnih okosnica jezičnoga izričaja za kojim
je Katarina Sienska posegnula kako bi svoju «poruku» pretvorila u «most» kojim bi se
približila svojim suvremenicima i čitatelju. Neka od poglavlja koje će disertacija
obrađivati su sljedeća:

   -   predstavljanje Katarine Sienske uz kratku biografiju i društveno-povijesne
       okolnosti talijanskoga Trecenta u komu je autorica živjela i djelovala
   -   shema Pisama (struktura korpusa pisama; analiza odabranih pisama uz
       navođenje primjera i tekstova; usporedba hrvatskoga prijevoda i talijanskoga
       izvornika; intertekstualnost i metajezik)
   -   shema Dijaloga (Dialogo della divina provvidenza) i poetika svete Katarine
   -   jezični aspekti kod Katarine Sienske i proza 14. stoljeća; religiozna
       književnost i utjecaj ženske pisane riječi; jezik mistike (obilježje i analiza uz
       dekompoziciju Katarinina izričaja: jezični konstrukti, učestale sintagme)
   -   mjesto Katarine Sienske u povijesti europske kulture i njezino naslijeđe
   -   književnost i duhovnost
                                                                                      19




Metodološki postupci


        Analiza Katarininih tekstova bit će usmjerena na učestalost i funkciju stilskih
figura, simboličko-alegorijsku razinu odnosno na mehanizme simbolizacije i
alegorizacije, poglavito simbola, metafore i poredbe, kao načina izražavanja u
iskazivanju autoričinih duhovnih stavova, spoznaja i mističnih iskustava. Istražit će se
također elementi feminizma i izravne kritike tadašnjega društva koji su prisutni u
Katarininomu pristupu kao i njezini politički stavovi koje je jasno izrazila u svojim
pismima. Analiza će pokušati uočiti elemente suvremene problematike i gorućih
političkih pitanja koje je autorica uočila još u 14. st. kako bi se pokazala povijesna
spona između čovjeka srednjega vijeka i čovjeka današnjice. Uz to, disertacija će se
poslužiti suvremenim metodama pristupa analizi teksta, metateksta i
intertekstualnosti, a dotaknut će se i tzv. «tekstocentričnost» koja će se primijeniti na
autoričine tekstove.


Očekivani znanstveni doprinos


        Glavni uvjet pozitivnoga ishoda ovoga istraživanja leži u skretanju pozornosti
na utjecaje koje je Katarina Sienska svojim djelovanjem potaknula, ne samo u svojih
suvremenika nego i do naših dana kada se njezina osobnost i rad promatraju
interdisciplinarno: kroz prizmu književnosti i jezika, teologije, slikarstva i umjetnosti
općenito, pa čak i u političkom kontekstu.


U Zagrebu, 19. lipnja 2009.

Mentorica:                                                    Kandidat:

dr. Cvijeta Pavlović, doc.                                    mr. sc. Anadea Čupić


Komentor:

dr. Sanja Roić, red. prof.
                                                                        20


Dr. sc. Žarka Vujić, izvanredni profesor,
Dr. sc. Miroslav Tuđman, redovni profesor
Dr.sc. Anja Nikolić Hoyt, viši znanstveni suradnik, Zavod za
lingvistička istraživanja HAZU




P.n.
VIJEĆU POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


Predmet: Izvješće o ispunjavanju uvjeta za pristupanje izradi i
obrani disertacije izvan doktorskog studija mr. sc. Mikice
Maštrović


       Na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu,
održanoj 20. srpnja 2009. godine, imenovani smo u Stručno
povjerenstvo koje je trebalo utvrditi ispunjava li mr. sc. Mikica
Maštrović uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog
studija, kao i može li se odobriti njena predložena tema doktorskog
rada pod naslovom Korisnički aspekti uporabe kontroliranog
rječnika i važnost njegove sindetičke strukture. Inače, za
mentoricu je pristupnica predložila dr. sc. Žarku Vujić, izvanrednu
profesoricu.
       Temeljem uvida u svu priloženu dokumentaciju pristupnice,
Stručno povjerenstvo podnosi naslovu sljedeće


                          SKUPNO IZVJEŠĆE


       Mr. sc. Mikica Maštrović rođena je u Rogatici (Republika BiH).
Osnovnu školu i gimnaziju je završila u Zadru. Tamo je i diplomirala
1976. godine filozofiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu.
Dvije godine kasnije, 1978., počinje raditi u Nacionalnoj i sveučilišnoj
knjižnici u Zagrebu i to prvo u Odsjeku za katalogizaciju omeđenih
                                                                        21


publikacija, a kasnije i u Odsjeku za tekuću bibliografiju knjiga
izdanih u nas. Napokon 1988. dolazi na mjesto kustosa u Grafičkoj
zbirci NSK-a i gdje od 1994. do danas obavlja dužnost voditeljice i
odgovorna je za cjelokupno poslovanje ove iznimne zbirke: od nabave
građe do komunikacije s korisnicima. Radeći na obradi grafičkog
materijala, M. Maštrović uvodi strojnu obradu uz korištenje knjižnične
aplikacije CROLIST. Na temelju iskustava stečenih tijekom tog
pionirskog rada, kao i saznanja na Poslijediplomskom studiju
informacijskih znanosti, smjer muzeologija, nastaje 2000. njen
magistarski rad Model informatizacije grafičke zbirke NSK. U njemu je
pristupnica uvjerljivo razradila način formalne i sadržajne obrade ne-
knjižne građe, a koja je doista specifična u odnosu na onu knjižnu.
Zahvaljujući predloženim i usvijenim pravilima obrade u magisteriju,
građa Grafičke zbirke gotovo je u cijelosti dokumentirana.

      Uz to, M. Maštrović razvila je tijekom vremena u Grafičkoj zbirci
bogatu izložbenu i komunikaciju djelatnost u odnosu na fondus za
koji je odgovorna. Pri tome mislimo na brojne značajne izložbe,
primjerice Bibliofilska izdanja Zbirke Biškupić (2002., Klovićevi dvori),
Blago nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2007. itd.
Pristupnica je objavila u suradništvu jednu knjigu te je također imala
priloge u dvije knjige. Autorica je osam radova u zbornicima stručnih i
znanstvenih skupova te deset priloga u znanstveno-stručnim
časopisima, od kojih barem jedan ima kategorizaciju A1 znanstvenog
rada, odnosno rada u časopisu s međunarodno priznatom recenzijom
(Bakropisi Andrije Medulića u Grafičkoj zbirci NSK-a u Zagrebu. Radovi
Instituta za povijest umjetnosti, god.29, str- 107-124). Uz to,
pristupnica je urednica i često i autorica predgovora u brojnim
umjetničkim katalozima. Napokon valja spomenuti i njeno sudioništvo
u znanstveno-istraživačkom radu na projektu Portal hrvatskih
znanstvenika, a koje traje od 2003. godine.

      Mikica Maštrović predala je sinopsis doktorske disertacije pod
naslovom Korisnički aspekti uporabe kontroliranog rječnika i važnost
                                                                         22


njegove sindetičke strukture sredinom 2009. godine. Radnja pripada
interdisciplinarnom području, odnosnu području u kojem se
interdisciplinarno isprepliću i nadopunjavaju povijest umjetnosti,
muzeologija i knjižničarstvo. U sinopsisu je uvjerljivo razložila temu i
sadržaj svog doktorskog rada, a koji je proizašao iz višegodišnjeg
isustva na obradi specifične slikovne grafičke građe, osobito u
informatičkom okruženju i to u odnosu na korisnike koji su napokon i
u našoj baštinskoj i akademskoj zajednici postali središtem interesa.
Korisnici grafičkog materijala NSK-a bit će anketirani, a rezultati
statistički obrađeni, analizirani i interpretirani. Početna je teza da
poznavatelji umjetničkog područja u Grafičkoj zbirci NSK-a građu
traže prvenstveno po autoru, vrsti građe i njenom fizičkom obilježju,
dok ostali korisnici svoje zahtjeve ponajprije temelje na sadržajnim
elementima, odnosno temama. Rezultati istraživanja pokazat će
točnost ovih teza i u odnosu na njih pristupnica će predložiti model za
razvoj dvojezičnog tezaurusa – za vrstu građe i i njeno fizičko obilježje
te za sadržajnu razinu. Na taj će način učiniti temeljitu pripremu za
neki budući projekt izrade kontroliranih rječnika za obradu grafičke
građe na hrvatskom jeziku. Ovi će tezaurusi, dakako, svoju pravu
primjenu pronaći u elektoničkom i mrežnom okruženju jer
predstavljaju ne samo najfinije oruđe za standardizirani opis, već i ono
za pretraživanje, pregledavanje i dohvat podataka o vizualnoj građi.
Povjerenstvo smatra da je iz sinopsisa razvidna znanstvena
opravdanost predložene teme doktorske disertacije kao i njena
nedvojbena praktična uporabljivost kako za krajnjeg korisnika, tako i
za sve AKM (ahivi, muzeji i knjižnice) ustanove koje čuvaju, obrađuju i
čine dostupnom grafičku slikovnu građu.
      Imajući u vidu sve navedeno, Stručno povjerenstvo utvrđuje da:
      - pristupnica ima akademski stupanj magistra znanosti iz
znanstvenog područja društvenih znanosti, polje informacijskih
znanosti (smjer: muzeologija)
      - pristupnica ima objavljen jedan rad u časopisu s
međunarodno priznatom recenzijom
                                                                           23


      - pristupnica sudjeluje u radu na znanstvenom projektu.
      Svime time u potpunosti zadovoljava uvjete za pristupanje
izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija.
      Napokon, ističemo kako tema predložene disertacije pripada
znanstvenom području, odnosno polju za koje je Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu ovlašten provoditi postupak stjecanja doktorata
znanosti. Uz to, povjerenstvo prihvaća prijedlog da za mentoricu bude
imenovana prof.dr. Žarka Vujić na Odsjeku za informacijske znanosti
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
      Na temelju svega dosada iznesenog, ovo stručno povjerenstvo
predlaže Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću da mr.
sc. Mikici Maštrović odobri izradu disertacije izvan doktorskog
studija te prihvati precizirani naslov disertacije koja će nastajati pod
mentorskim vodstvom prof.dr. Žarke Vujić.


      U Zagrebu, 04. rujna 2009. godine.


                               Stručno povjerenstvo:
                               Dr. sc. Miroslav Tuđman, redovni
                               profesor


                               Dr. sc. Anja Nikolić Hoyt, viša
                               znanstvena suradnica


                               Dr. sc. Žarka Vujić, izvanredni profesor
                                                                                   24


Mikica Maštrović                                                          Fakultetskom vijeću
Lastovska 17                                                              Filozofskog fakulteta
10000 Zagreb                                                              Sveučilišta u Zagrebu
                                                                          Ivana Lučića 3
                                                                          10000 Zagreb




                      SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA

KORISNIČKI ASPEKTI UPORABE KONTROLIRANOG
  RJEČNIKA I VAŽNOST NJEGOVE SINDETIČKE
                STRUKTURE

Znanstveno područje: društvene znanosti
Polje: informacijske znanosti
Grana: muzeologija


1. Teorijska podloga rada
       Razvoj informacijskih tehnologija omogućio je nove načine muzejskog
poslovanja i novu paradigmu pristupa informacijama. Grafička zbirka Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu je muzejsko-galerijska jedinica u sastavu NSK sa
kojom dijeli i zajednički mrežni katalog u kojem se nalazi preko deset tisuća
obrađenih jedinica građe Zbirke, od one umjetničke vrijednosti, do one koja je važna
zbog svog dokumentarnog sadržaja. Način formalnoga i sadržajnoga opisa ukupne
građe mora slijediti sve preporučene muzejske standarde koji će različitim skupinama
korisnika omogućiti što kvalitetniji način pronalaženja relevantnih podataka, a u isto
vrijeme biti integrirani dio baze podataka knjižnične građe NSK i knjižnica u sustavu
znanosti i visokoškolskog obrazovanja. Sam mrežni katalog (OPAC ili WebPAC)
prepoznat je kao vrlo važan oblik muzejske komunikacije, koja se ne odvija samo
izložbom kao temeljnim oblikom muzejske komunikacije. Jednako je važno i
istraživanje profila njegovih korisnika, njihovih zahtjeva i povezanosti s kasnijim
širokim rasponom uporabe slikovne građe. Stoga je uz formalni opis slikovnog djela
vrlo važan i opis sadržaja tog djela.
                                                                                     25


       U ovom će se radu kao polazište koristiti teorijska podloga iz muzeologije i to
u okviru muzeoloških funkcija zaštite, istraživanja/dokumentiranja i komunikacije,
kao i teorija značenja u umjetnosti koju je razvio Erwin Panofsky, zatim teorija
značenja u jeziku njemačkog filozofa Gottlaba te teorija fasetne klasifikacije S. R.
Ranganathana.
U široj muzejskoj zajednici još uvijek se ne koriste normativni predmetni sustavi, niti
se dosljedno primjenjuju kontrolirani rječnici pojmova koji uključuju sindetičke
odnose među njima kao važan preduvjet svake korisnički orijentirane slikovne zbirke.


2. Uže područje rada
       Analizom različitih kategorija korisnika, kao i istraživanjem utjecaja njihovih
zahtjeva na odabir načina sadržajne analize slikovne građe, kao i na vrste korisnički
orijentiranih informacija, nastojat će se pokazati opravdanost uporabe dva tezaurusa
za sadržajnu analizu slikovne građe - tezaurusa za vrstu i fizičko obilježje i tezaurusa
za predmet slikovnog djela, te predložiti načine njihove uporabe, kao i njihov odnos
prema predmetnom sustavu NSK kao i drugim predmetnim sustavima u okruženju.
Posebno će se analizirati uporaba sindetičke strukture koja je važan oblik odnosa
među pojmovima, a koja se mora primjenjivati kako bi se što jednostavnije vodilo
korisnika do cilja njegovog pretraživanja. Posebno ćemo se osvrnuti na postizanje
interoperabilnosti između predmetnog sustava NSK i knjižnica u sustavu visokog
školstva i tezaurusa za sadržajno označavanje slikovne građe Grafičke zbirke NSK.


3. Ciljevi istraživanja
       Glavni je cilj radnje kroz istraživanje korisnika, njihovih različitih profila i
potreba, razviti teorijsku osnovu za primjenu postojećih rječnika za indeksiranje
slikovne građe Thesaurus for graphic materials: TGMI, Subject terms i Thesaurus for
graphic materials: TGMII, Genre and physical characteristic terms (Washington,
DC: Library of Congress, Cataloging Distribution Service) i ukazati na važnost
uporabe obaju tezaurusa kroz analizu korisničkih zahtjeva i njihovih profila kod
mrežno dostupne slikovne zbirke, kao i na važnost uporabe njihove sindetičke
strukture kako bi se poboljšala funkcionalnost pretraživanja i pregledavanja za
krajnjeg korisnika. U tu je svrhu potrebno utvrditi temeljne teorijske osnove za
sadržajno označavanje slikovne građe kao osnovni preduvjet jednoznačnosti uporabe
pojedinih pojmova koji se koriste za sadržajno označavanje slikovne građe. U tu će se
                                                                                       26


svrhu izraditi pravila za odabir pojmova s ciljem kvalitetnog odgovora na pitanja i
potrebe različitih korisnika vezanih za sadržajni pristup slikama, kao i stvaranje
načela takovog pristupa.


4. Metodološki postupci
       U radnji će prije svega biti provedena analiza korisnika Zbirke i njihovih
zahtijeva anketnim instrumentom i statističkim pokazateljima, a obuhvatit će se svi
korisnici Zbirke tijekom određenog vremenskog razdoblja. Analizirat će se svrha
korištenja slikovne građe, kao i sadržaj koji se traži. Rezultati istraživanja će biti
obrađeni i interpretirani, a potom i korišteni za daljnji postupak procjene, klasifikacije
i komparacije u odnosu na dva tezaurusa za predmetno označavanje slikovne građe.


5. Očekivani doprinos
       Poznavatelji umjetničkog područja slikovnu građu uglavnom traže po autoru,
vrsti građe i njenom fizičkom obilježju, dok ostali korisnici to čine ponajviše po
sadržaju prikaza. No, istraživanje korisnika to će precizno pokazati. Pri tome se neće
zaboraviti ni ona, svakim danom sve veća, skupina korisnika koji građu Zbirke koriste
u mrežnom okruženju. Stoga je očekivani prinos rada da se kroz istraživanje korisnika
i njihovih potreba u odnosu na građu Zbirke predloži model za razvoj dvojezičnog
tezaurusa za slikovnu građu i njegovu primjenu u elektroničkom okruženju, a što će
omogućiti precizniji opis sadržaja slikovne građe te integriranje odnosa tezaurusa za
pretraživanje i pregledavanje u računalnoj slikovnoj zbirci, koji uključuje njegovu
sindetičku strukturu. Sve to, između ostalog, povećat će broj pristupnih točaka svakoj
pojedinoj jedinici građe i time unaprijediti funkcionalnost pretraživanja i
pregledavanja građe za krajnjeg korisnika. Spomenuti model bit će primjenjiv u svim
ustanovama u AKM (arhivi-knjižnice-muzeji) okruženju, a koje čuvaju, obrađuju i
čine javno dostupnom građu sličnu onoj u fundusu Grafičke zbirke NSK-a.


U Zagrebu, 28. svibnja 2009.
Mentorica:                                                            Kandidatkinja:
Prof. dr. Žarka Vujić                                         mr. sc. Mikica Maštrović
                                                                                      27


Fakultetskom vijeću
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Ivana Lučića 3
10 000 Zagreb




        Imenovani 30. lipnja 2009. godine, na sjednici Fakultetskog vijeća, u Stručno
povjerenstvo koje će utvrditi ispunjava li mr. sc. Silvana Kosanović uvjete za
stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i može li joj se odobriti
predložena tema Revizionistička interpretacija žanra i roda u filmovima Clinta
Eastwooda od 1992-2009., pod mentorskim vodstvom dr. sc. Nikice Gilića, docenta,
podnosimo sljedeće skupno




                                     IZVJEŠĆE



        Pristupnica mr. sc. Silvana Kosanović podnijela je molbu za odobrenje
stjecanja doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobravanje teme pod
naslovom Revizionistička interpretacija žanra i roda u filmovima Clinta Eastwooda
od 1992-2009., pod vodstvom mentora dr. sc. Nikice Gilića, doc. Utvrđujemo da
pristupnica ima akademski stupanj magistre znanosti znanstvenog područja
humanističkih znanosti, polje filologija, jer je 2008. godine obranila interdisciplinarni
anglističko-filmološki magistarski rad Muško-ženske konstrukcije na filmu i u
televizijskom igranom programu u sklopu poslijediplomskog studija amerikanistike.
Time je zadovoljen prvi od dva moguća uvjeta iz članka 51. stavak 1. Zakona o
visokim učilištima. Drugi uvjet navedenog članka pristupnica je ispunila objavivši
znanstveni rad „Suvremene muško-ženske konstrukcije u američkim televizijskim
serijama Seks i grad, Kućanice i Vatreni dečki“ u Medijskim istraživanjima br. 2 (god.
XIV, str. 87-102.) iz 2008. godine (vidi i http://hrcak.srce.hr/file/49656). Autorstvo
tog znanstvenog rada može se nedvojbeno pripisati mr. sc. Silvani Kosanović, a tema
je metodološki i tematski izrazito srodna metodološkom aparatu i temi predloženim u
sinopsisu doktorskog rada.
        Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nadležan je za predloženu temu jer
Katedrom za filmologiju pokriva znanstvenu granu filmologije polja znanosti o
umjetnosti, a predložena tema je znanstveno opravdana i relevantna zbog velikog
utjecaja suvremenog američkog filma te zbog iznimne važnosti opusa redatelja (i
glumca) Clinta Eastwooda za razumijevanje novije američke kulture. U hrvatskoj
filmologiji ta je tema do sada rijetko obrađivana, a predloženi mentor prikladan je za
                                                                                   28


vođenje izrade rada predložene teme, jer se u svom radu, doticao problematike
naznačene u sinopsisu doktorskog rada – bavio se i novijim američkim filmom i
žanrovskom problematikom i problemima filmskog „revizionizma“.


                             ZAKLJUČAK



       Utvrđujemo da pristupnica mr. sc. Silvana Kosanović u svemu zadovoljava
potrebne uvjete iz Zakona o visokim učilištima (članak 51., stavak 1.), jer ima
magisterij znanosti i objavljen znanstveni rad. Autorstvo objavljenog rada može joj se
nedvojbeno pripisati, predloženi sinopsis je znanstveno relevantan i pokriva temu
neobrađenu u našoj filmologiji, a predloženi mentor u svom se znanstvenom i
nastavnom radu bavio područjem novijeg američkog filma. Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu nadležan je za područje rada jer na Odsjeku za komparativnu
književnost ima katedru za filmologiju kao relevantnu granu znanosti o umjetnosti.
       Iz iznesenih razloga stručno povjerenstvo predlaže Fakultetskom vijeću
Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da pristupnici mr. sc. Silvani Kosanović
odobri pristupanje izradi i obrani doktorske disertacije izvan doktorskoga studija s
temom Revizionistička interpretacija žanra i roda u filmovima Clinta Eastwooda od
1992-2009., i s predloženim mentorom dr. sc. Nikicom Gilićem, docentom s Odsjeka
za komparativnu književnost (katedra za filmologiju).


U Zagrebu, 30. kolovoza, 2009.


                                            1. dr. sc. Jelena Šesnić,            doc.,
                                               predsjednica povjerenstva
                                            ________________________
                                            2. dr. sc. Nikica Gilić, doc.
                                            _________________________
                                            3. dr. sc. Ivana Keser Battista
                                            _________________________



Izvještaj je prihvaćen na sjednici Odsjeka za komparativnu književnost u petak 4.
rujna 2009.
                                                                                       29


Silvana Kosanović                               Fakultetsko vijeće
Kroz Smrdećac 35                                Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu
21 Split                                        Ivana Lučića 3
                                                10000 Zagreb

                         SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA

    Revizionistička interpretacija žanra i roda u filmovima
                Clinta Eastwooda od 1992-2009
Znanstveno područje: humanističke znanosti
Polje: znanost o umjetnosti
Grana: filmologija

1. Teorijska podloga rada

        Predmet istraživanja ovog rada jest kritička analiza Eastwoodova tretiranja
žanrova u filmovima od 1992. do 2009., kao i autorovih preokupacija američkim
nacionalnim i kulturnim identitetom kojeg najčešće epitomiziraju muški likovi. Stil
režije promatrat će se u odnosu na formalne odrednice žanrova u analiziranim
filmovima, a autorove tematske preokupacije i načini medijske reprezentacije
muškaraca i žena analizirat će u suodnosu između medijski posredovane zbilje i one
povijesno-kulturalne. Stoga će teorijska podloga rada biti interdisciplinarna i
uključivati filmsku, „kulturalnu“ i povijesnu teoriju te rodne i ženske studije. Pored
filmske autorske teorije (Nöel King, Pam Cook, Toby Miller), studija o autoru
(Drucilla Cornell, Leonard Engel, Richard Schickel) i teorije žanra (Rick Altman,
Edward Buscombe, Thomas Schatz, Christine Gledhill, Ante Peterlić, Nikica Gilić)
rad će se temeljiti i na teorijama kulturalnih i rodnih studija (Stuart Hall, Steve Neale,
Barbara Creed, Anneke Smelik, Charlotte Brundson) te će se u obzir uzeti i kulturno
povijesne okolnosti (George Brown Tindall i David Emory Shi) u suodnosu s
medijski podredovanim reprezentacijama. Kako dosad u filmologiji nije sustavnije
proanalizirana specifična uloga Clinta Eastwooda u američkoj glavnoj struji filma,
njegova upotreba žanrova, višestruko ponavljanje sličnih tema i bavljenje likovima u
kojima se zrcali američki nacionalni identitet, ovaj rad bi proveo sustavnu analizu
autorove upotrebe žanrova i interpretacije roda u relevantnim filmovima nastalim
nakon 1992. godine.

2. Uže područje rada

         Građu rada sačinjavao bi odabrani Eastwoodov korpus filmova nastalih nakon
revizionističkog vesterna Nepomirljivi (1992): Savršeni svijet (1993), Mostovi okruga
Madison, (1995), Svemirski kauboji (2000), Mistična rijeka (2003), Djevojka od
milijun dolara (2004), Zastave naših očeva, (2006), Pisma s Iwo Jime (2006),
Zamjena (2008) i Gran Torino (2008). U tim filmovima analiziralo bi se autorovo
tretiranje žanrova, počevši od «najameričkijeg» vesterna do ratnih filmova, trilera i
drama, te bi se uključila i analiza suodnosa žanra i povijesne vjerodostojnosti. Istražila
bi se i autorova preokupacija pitanjima osobne slobode, moralnosti i muškosti koju iz
žanra u žanr problematizira u prikazima mnogih likova. Također bi se istražilo
                                                                                   30


autorov postupno rastući senzibilizitet u načinu reprezentacije žene u navedenim
filmovima.


3. Ciljevi/problemi istraživanja

      Osnovni ciljevi istraživanja su odrediti stilističke značajke filmova Clinta
Eastwooda i definirati autorovu ulogu u suvremenom Hollywoodu; potom pokazati na
koji način Eastwood koristi žanrove i ustvrditi u kolikoj mjeri revidira uvriježene
karakteristike žanra, odnosno koliko je «realističan» u reprezentaciji povijesno
utemeljene građe na kojoj se temelje mnogi navedeni filmovi. Cilj je također i
pokazati specifičnosti u prikazu likova i tematskih karakteristika.

4. Metodološki postupci

       Rad bi se zasnivao na dijakronijskoj analizi odabranog filmskog korpusa Clinta
Eastwooda i stilskoj analizi s obzirom na režijske, vizualne i dramaturške značajke. S
obzirom na način korištenja stilskih izražajnih sredstava u oblikovanju filmske zbilje
u odnosu na povijesno utemeljenu, rad bi se zasnivao i na kulturološkoj i povijesnoj
analizi. Također bi se primijenili postulati filmske (ali i književne) teorije žanra,
autorske teorije, rodnih i ženskih studija.

5. Očekivani znanstveni doprinos

       Ovim radom pokušao bi se ponuditi opis novijeg Eastwoodovog redateljskog
djelovanja i pokazati autorova specifičnost i važnost unutar američke glavne filmske
struje. Budući da Clint Eastwood spada među najcjenjenije i najpopularnije
hollywoodske redatelje današnjice, globalna cirkulacija njegovih filmova kao i
složenost tematskih preokupacija i načina reprezentacije likova čini ga autorom
vrijednim proučavanja ne samo u američkom kulturnom kontekstu nego i u Hrvatskoj.
Držim kako bi proučavanje ove teme pridonijelo boljem razumijevanju autora,
njegovih žanrovskih i tematskih odabira, te kako bi se analizom načina reprezentacije
filmskih likova mogao pronaći modus općenitije analize društvenog iskustva i
konstrukcija identiteta.


Datum: 15. svibnja 2009.

Potpis mentora                                              Potpis kandidata

Dr. sc. Nikica Gilić, doc.                              Mr.sc. Silvana Kosanović
                                                                                   31


Fakultetskom vijeću
Filozofskog fakulteta u Zagrebu


Dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, red. prof.
Dr. sc. Maja Jokić, znan. savjet. (NSK Zagreb)
Dr. sc.Miroslav Tuđman, red. prof.

                                                           Zagreb, 28. srpnja 2009.


Na sjednici održanoj 30. lipnja 2009. Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u
Zagrebu imenovalo nas je u stručno povjerenstvo koje će utvrditi ispunjava li mr. sc.
Grozdana Sirotić uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija
i može li se odobriti tema za izradu doktorskog rada pod naslovom „Razvoj bioloških
znanosti u Hrvatskoj od 1886. do 2008. godine praćen kroz časopis Periodicum
biologorum“ pod vodstvom mentorice dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, red. prof. i
komentorice dr. sc. Maje Jokić znan. savjet. (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u
Zagrebu). Stoga Fakultetskom vijeću podnosimo sljedeće

                                    IZVJEŠĆE

Mr. sc. Grozdana Sirotić diplomirala je 1983. godine biologiju na Prirodoslovno-
matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 2005. godine na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku informacijskih znanosti obranila je
magistarski rad pod naslovom „Važnost časopisa Acta Botanica Croatica u
znanstvenom komuniciranju na području botanike u razdoblju od 1925. do 2002.
godine.“

Od 1993. godine radi kao voditeljice Središnje biološke knjižnice Prirodoslovno
matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Prije toga radila je u Zavod za
ornitologiju JAZU u Zagrebu te u knjižnica Zavoda za elektrostrojarstvo
Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Objavila je dva znanstvena radova u međunarodno priznatim časopisima i nekoliko
stručnih radova i prikaza. Aktivno je s izlaganjima i radom u radionicama sudjelovala
na četiri međunarodna i jednom domaćem znanstveno-stručnom skupu.
Problematikom objavljenih radova i teme kojima su se bavili znanstveno-stručni
skupovi na kojima je kolegica Sirotić sudjelovala vezani su uz problematikom kojom
se želi baviti u svom doktorskom radu.

Mr. sc. Grozdana Sirotić suradnik je na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa „Izrada modela vrednovanja znanstvenog rada za sva područja u
Republici Hrvatskoj“ br. 132-0000000-1489 (voditelj: dr. sc. Maja Jokić).

Budući da je pristupnica obranila magistarski rad, ima objavljene radove i suradnik je
na znanstvenom projektu, Stručno povjerenstvo je utvrdilo da ispunjava uvjete za
stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija.
Doktroski rad „Razvoj bioloških znanosti u Hrvatskoj od 1886. do 2008. godine
praćen kroz časopis Periodicum biologorum“ trebao bi biti jedan od prvih radova u
                                                                                    32


Hrvatskoj koji će između ostaloga razviti metodologiju praćenja razvoja pojedine
znanstvene discipline.
Iako je Hrvatska mala znanstvena sredina, kontinuirano izlaženje znanstvenog
časopisa od 1886. godine do danas govori ipak o stanju duha i znanstvene misli.
Kakvu je uloga u znanstvenom komuniciranju i razvoju bioloških znanosti u
Hrvatskoj imao časopis Periodicum biologorum, koji je u svom životnom vijeku
nekoliko puta mijenjao naziv, ovim bi radom trebalo rasvijetliti i znanstveno
dokazati.
Kako bi se dobila što cjelovitija slika razvoja časopisa Periodicum biologorum,
analizirat će se sadržaji 110 volumena časopis, kreirat će se baza podataka u koju će
biti uneseni svi relevantni podaci vezani uz članke i priloge objavljene u časopisu
(vrste radova, autorstvo, institucije, zemlje i jezici objavljivanja, koautorstvo i
međunarodna suradnja). Kao dodatni pokazatelj razvit će se klasifikacijski sustav za
prikaz zastupljenosti radova po užim znanstvenim područjima, te će se pratiti
distribucija pojedinih područja po godinama i trendovi u koautorstvu za pojedina
područja.
Odjek znanstvenih radova objavljenih u Peridocum biologorum pratit će se citatnim
analizama podataka dobivenih bazama podataka WoS - Science Citation Index
Expanded i Scopus od 1974-2002. godine, čime se želi dobiti cjelovitija slika značaja
i prepoznatljivosti na međunarodnoj razini.
Dobiveni rezultati mogli bi se koristiti i za potrebe nacionalne znanstvene politike, a
uredništvu časopisa mogu poslužiti kao poticaj pri planiranju i razvoju uređivačke
koncepcije, u svrhu njegove bolje vidljivosti i prepoznatljivosti u međunarodnom
znanstvenom okruženju.

Na temelju obrazložene teme doktorskog rada smatramo da je Filozofski fakultet u
Zagrebu ovlašten za područje kojemu pripada tema te da će mentorica i komentorica
kompetentno mentorski voditi pristupničin rad.
      Stoga predlažemo Fakultetskom vijeću da mr. sc. Grozdani Sirotić odobri
nastavak postupka za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskoga studija.


   1. Dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, red. prof.
      _______________________
      predsjednica povjerenstva

   2. Dr. sc. Maja Jokić, znan. savjet.
      _______________________
      članica povjerenstva

   3. Dr. sc.Miroslav Tuđman, red. prof.

       _______________________
       član povjerenstva
                                                                                      33


Grozdana Sirotić                                Fakultetsko vijeće
Ulica grada Chicaga 22                       Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu
10000 Zagreb                             Ivana Lučića 3
                                         10000 Zagreb
                         SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA

     Razvoj bioloških znanosti u Hrvatskoj od 1886. do 2008.
       godine praćen kroz časopis Periodicum biologorum
Znanstveno područje: društvene znanosti
Polje: informacijske i komunikacijske znanosti
Grana: knjižničarstvo

1.     Teorijska podloga

        Od samih početaka ljudske civilizacije postoje nastojanja da se sazna više o
stvarnosti koja nas okružuje i stekne znanje o pojavama i procesima u prirodi, dok
istovremeno traje i nastojanje za nalaženjem metoda i procesa traganja koji bi
omogućili stjecanje znanja. Određivanje pojma znanosti rezultiralo je mnogim njenim
definicijama, a njen je razvoj praćen u temeljnim djelima svjetskih autora različitih
znanstvenih usmjerenja, koji sagledavaju znanost u povijesnom kontekstu (G. Sarton,
1947.), sociološko filozofskim (T. Kuhn, 1962.; R. Merton, 1973.) i scientometrijskim
istraživanjima (D. J. de Solla Price, 1963.).
Razvoj biologije, kao jedinstvene znanosti o životu i živim bićima, predmet je brojnih
istraživanja koja se bave temeljnom biologijom ili njenim pojedinim granama, (A.
Serafini, 1993.; E. Mayr 1982). O povijesti prirodnih znanosti u Hrvatskoj dosad je
objavljeno više djela (Ž. Dadić, 1985., J. Balabanić, 1996., itd.), no sustavnije analize
razvoja bioloških znanosti na ovim prostorima do sada nisu provedene.
Sve do XVIII. stoljeća, znanstvene predodžbe na hrvatskom etničkom prostoru
oslanjaju se uglavnom na znanstvene tijekove Zapadne Europe srednjeg vijeka, a
ostvarenja hrvatskih znanstvenika, često od zamjetnijeg utjecaja na razvoj europske
znanosti, ostvareni su najčešće u gostovanjima po inozemnim institucijama. Biologija
kao znanstvena disciplina u tom razdoblju još nema svog imena, a biološke spoznaje
objavljuju se u medicinskim i rijetkim prirodopisnim rukopisnim ili tiskanim djelima.
Tijekom XVIII. i XIX. stoljeća razvoj i grananje znanosti u svijetu dovodi do pojave
novih znanstvenih disciplina, a diljem Europe osnivaju se učena društva, sveučilišta i
akademije. Značajniji napredak znanosti i njezinih primjena ubrzo se odražava i na
Hrvatsku, naročito od sredine XIX. stoljeća, kada se sve veća pažnja posvećuje
razvoju prirodnih znanosti. Pojavljuje se prva znanstvena zoološka knjiga na
hrvatskom jeziku J. Ettingera, (Sriemsko-slavonsko-hrvatske divlje životinje, zvieri i
ptice), Flora Croatica ( J. Schlosser i LJ. Farkaš-Vukotinović), prvi radovi iz
malakologije, ihtiologije i ornitologije.
Definitivnu prekretnicu donosi osnivanje Akademije znanosti i umjetnosti 1866.
godine i obnavljanje Zagrebačkog Sveučilišta 1874. godine, kada se postavljaju
temelji za sustavno i moderno ulaganje u znanstveni razvoj. Pri Mudroslovnom
fakultetu osnovane su katedre za zoologiju i botaniku, a u okviru moderne nastave
pojavljuju se nove biološke discipline (mikrobiologija, bakteriologija, anatomija i
fiziologija). Na poticaj Spiridona Brusine, prvog profesora zoologije na Sveučilištu,
                                                                                     34


hrvatski prirodoslovci 1885. godine utemeljuju Hrvatsko naravnoslovno družtvo čija
je zadaća bila promicanje prirodnih znanosti u ovom dijelu Europe. Kao jednu od
svojih najvažnijih aktivnosti, društvo u svom programu ističe objavljivanje
znanstveno prirodoslovnih rasprava, pa je u tu svrhu već 1886. godine pokrenut
Glasnik hrvatskoga naravnoslovnoga družtva. Namjera uredništva je da časopis
objavljuje izvorne znanstvene radove iz svih područja prirodnih znanosti, a osim njih
objavljivat će se kratka priopćenja, pisma uredništvu, prikazi knjiga i obljetnice. Osim
što se smatra prvim znanstvenim časopisom iz područja prirodoslovlja u Hrvatskoj,
važna je činjenica da je Glasnik prvi hrvatski znanstveni časopis koji je rezultate
istraživanja, osim na hrvatskom, objavljivao i na svjetskim jezicima (njemački,
francuski, engleski, talijanski, latinski), kako bi sa radom hrvatskih prirodoslovaca
bila upoznata znanstvena zajednica širom svijeta (Ž. Dadić, 1985.).
Tijekom izlaženja Glasnik je mijenjao naslove, a današnji naslov Periodicum
biologorum nosi od 1970. godine. Kroz promjene uredništva, časopis doživljava
vizualne i konceptualne promjene. Zahvaljujući sve većem broju znanstvenika iz
područja primijenjenih bioloških znanosti, naročito biomedicine, koji prepoznaju
Periodicum biologorum kao medij za objavljivanje rezultata svojih istraživanja,
mijenja se dinamika izlaženja časopisa. To je i poticaj uredništvu da 1995. godine,
proširi njegov djelokrug naglašavajući međunarodni i interdisciplinarni karakter
časopisa, čime on postaje službeno glasilo za čak 14 hrvatskih znanstvenih društava
biološkog i biomedicinskog usmjerenja.

2.     Uže područje rada

        Pojava prvog znanstvenog časopisa, pariškog Journal de Sçavans, 1665.
godine, a ubrzo potom i engleskog Philosophical Transactions of the Royal Society of
London, može se smatrati početkom formalne znanstvene komunikacije kroz časopis
kao medij (B. Houghton, 1975.). Uloga znanstvenog časopisa je u razmjeni
informacija, spoznaja i rezultata istraživanja, za problematiku kojom se bavi. Ta
tvrdnja naročito vrijedi za područje prirodnih znanosti, u kojima časopis ima
primarnu ulogu u znanstvenom komuniciranju. U ovom radu će se provesti
scientometrijska i bibliometrijska istraživanja, koja se temelje na mjerenju i analizi
objavljenih rezultata znanstvenog rada. Ta istraživanja pokazuju stanje znanstvene
aktivnosti i njenog odjeka koji se prate uglavnom preko znanstvenih časopisa kao
osnovnog komunikacijskog kanala u znanosti.
Zahvaljujući kvaliteti svojih priloga, Periodicum biologorum je bio jedini časopis u
regiji iz područja bioloških i biomedicinskih znanosti uvršten u prestižnu bazu
Current Contents (WoS/ISI), u razdoblju od 1974.-1992. godine. Nakon toga, časopis
je indeksiran u bazi SCI (WoS), te u ostalim relevantnim bazama podataka.
Iako je Periodicum biologorum u dva navrata praćen s bibliometrijskog i povijesnog
aspekta (V. Silobrčić, 1978.; J. Balabanić, 1986.), ovo je prvo sustavnije
bibliometrijsko i scientometrijsko istraživanje od početka izlaženja ovog časopisa, od
1886. godine, na temelju kojeg se u ovom radu planiraju prikazati razvojni pravci za
znanstveno područje biologije u Hrvatskoj.

3.     Ciljevi istraživanja

       Periodicum biologorum prvi je hrvatski časopis iz područja bioloških
znanosti, koji izlazi od 1886. godine, te i dalje ima vodeću ulogu prijenosnika
                                                                                    35


znanstvenih informacija iz područja biologije male znanstvene sredine (Hrvatska) u
svjetsku.
Cilj ovog istraživanja je bibliometrijskom analizom ovog časopisa, u razdoblju od
1886. do 2008. godine, steći uvid u znanstvenu aktivnost, odnosno strukturu i
dinamiku znanstvenog komuniciranja na području biologije u Hrvatskoj, te na temelju
dobivenih rezultata prikazati razvoj pojedinih bioloških disciplina. Nadalje, ovim
radom želi se dobiti cjelovitija slika značenja ovog časopisa kao međunarodnog
prijenosnika informacija u svjetskoj znanstvenoj javnosti, odnosno njegov značaj i
prepoznatljivost na međunarodnoj razini.

4.     Metodološki postupci

        Kako bi se dobila što cjelovitija slika razvoja časopisa Periodicum
biologorum, analizirat će se sadržaji 110 volumena časopisa, od početka izlaženja
1886. godine do zaključno 2008. godine. Za potrebe istraživanja kreirat će se baza
podataka u koju će biti uneseni svi relevantni podaci vezani uz članke i priloge
objavljene u časopisu (vrste radova , autorstvo, institucije, zemlje i jezici
objavljivanja, koautorstvo i međunarodna suradnja). Kao dodatni pokazatelj razvit će
se klasifikacijski sustav za prikaz zastupljenosti radova po užim znanstvenim
područjima, te će se pratiti distribucija pojedinih područja po godinama i trendovi u
koautorstvu za pojedina područja.
Odjek znanstvenih radova objavljenih u Peridocum biologorum pratit će se kroz broj
dobivenih citata u relevantnim citatnim bazama podataka WoS - Science Citation
Index Expanded i Scopus od 1974-2002. godine, a analizirati će se citiranost
pojedinih znanstvenih područja, distribucija citata iz pojedinih područja po
godinama, usporedba broja citata i faktora odjeka časopisa, te usporedba citiranosti
radova domaćih autora i radova nastalih u okviru međunarodne suradnje. Pri analizi
časopisa koji citiraju radove iz Periodicum biologorum, koristit će se baza WoS

5.     Očekivani znanstveni i praktični doprinos

        Ovim radom želi se dobiti cjelovitija slika značenja časopisa Periodicum
biologorum kao komunikacijskog medija za znanstveno područje biologije u
Hrvatskoj, odnosno njegov značaj i prepoznatljivost na međunarodnoj razini. Na
temelju rezultata bibliometrijskog i scientometrijskog istraživanja žele se utvrditi
pravci razvoja bioloških znanosti u Hrvatskoj.
Dobiveni rezultati mogli bi biti iskorišteni za potrebe nacionalne znanstvene politike,
a uredništvu časopisa poslužiti kao poticaj pri planiranju i razvoju uređivačke
koncepcije, u svrhu što bolje promocije časopisa, odnosno njegove vidljivosti i
prepoznatljivosti u međunarodnom znanstvenom okruženju.

U Zagrebu,

Mentor:                                  Kandidat:
Prof.dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić     Grozdana Sirotić

Komentor:
Dr.sc. Maja Jokić, znanstveni savjetnik
                                                                                     36


SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET
           ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI
          Faculty of Philosophy University of Zagreb
                  Department of Art History
                     HR – 10000 ZAGREB
            Ivana Lučića 3; tel/fax: 385 1 612 01 44


Poštovani
Prof. dr. Miljenko Jurković, dekan
Vijeće Filozofskoga fakulteta
Ovdje

27. ožujka 2009.


       Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici
održanoj 28. siječnja 2009. imenovalo nas je u povjerenstvo sa zadatkom
izvještaja o tome zadovoljava li mr. sc. Jasminka Najcer Sabljak uvjete za
stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i može li joj se odobriti
tema za izradu doktorskog rada pod naslovom Umjetničke zbirke
vlastelinskih obitelji u Slavoniji i Srijemu i pod vodstvom mentora dr. sc.
Zvonka Makovića, red. prof.
       Na temelju uvida u priloženu dokumentaciju i nacrt teme podnosimo
vijeću skupno

                                     IZVJEŠĆE

       Jasminka Najcer Sabljak rođena je 1975. u Našicama gdje je
završila gimnaziju te upisala i 2000. godine diplomirala studij povijesti
umjetnosti (A1) i povijesti (A2) na Filozofskome fakultetu. Kao apsolventica
zaposlila se je kao profesorica povijesti i likovne umjetnosti u Srednjoj školi
Isidora Kršnjavoga u Našicama, nakon čega se 2001. zaposlila u Galeriji
likovnih umjetnosti u Osijeku gdje vodi Zbirku slika 18. i 19. st. i Zbirku
grafika 18. i 19. st. Stručno zvanje više kustosice dodijeljeno joj je 2008.
godine.

        Poslijediplomski studij Jasminka Najcer Sabljak okončala je na
Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 2007.
obranivši magistarsku radnju pod naslovom Likovna baština obitelji Pejačević iz
Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku (mentor Dr. sc. Zvonko Maković).
        Do sada je objavila tri stručna (Kasnobarokno-klasicistički dvorac Pejačevića
u Našicama, Tragom umjetnina grofovske obitelji Pejačević u Našičkom zborniku te
Umjetnička ostavština našičke obitelji Pejačević i Industrijska arhitektura Đurđenovca u
                                                                                   37


Osječkom zborniku) i jedan znanstveni rad (Slika Rebeka i Eleazar na vrelu
Carla Rahla u Galeriji likovnih umjetnosti, Osijek, u Peristilu, br. 50., Zagreb,
2007., str. 269-274).
         Osim istraživanja zbirki u Galeriji likovnih umjetnosti mr. sc.
Jasminka Najcer Sabljak paralelno radi na organiziranju izložbi u sklopu
manifestacije Dani grafike u GLUO. Član je projekta Likovna umjetnost XIX.
stoljeća u Osijeku koji vode Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a
Osijek te Galerija likovnih umjetnosti, Osijek. Kao stručni suradnik od
2006., odnosno kao asistent od 2007. radi i na Umjetničkoj akademiji
Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku gdje na Odsjeku glazbene umjetnosti
predaje Uvod u povijest umjetnosti te na Odsjeku likovne umjetnosti
Ikonologiju.

       Kako je mr.sc. Jasminka Najcer Sabljak priložila svu potrebnu
dokumentaciju možemo samo konstatirati da ispunjava sve uvjete članka 51.
stavak 1. Zakona o visokim učilištima.
   1. ima akademski stupanj magistra znanosti znanstvenog polja povijesti
       umjetnosti i
   2. ima objavljen izvorni znanstveni rad Slika Rebeka i Eleazar na vrelu
       Carla Rahla u Galeriji likovnih umjetnosti, Osijek, Peristilu, br. 50., Zagreb,
       2007., str. 269-274

      S obzirom na postavljene zadatke i njihovu metodološku razradu u
nacrtu teme doktorskog rada, smatramo da će mr. sc. Jasminka Najcer
Sabljak svoj rad uspješno privesti kraju.

        Na temelju prethodno iznesenih uvjeta predlažemo Fakultetskom
vijeću, ovlaštenom za područje humanističkih znanosti, polje povijest
umjetnosti, da mr. sc. Jasminka Najcer Sabljak odobri izradu doktorskoga
rada iz povijesti umjetnosti pod naslovom             Umjetničke zbirke
vlastelinskih obitelji u Slavoniji i Srijemu te da za mentora imenuje prof.
dr. sc. Zvonka Makovića.

                                                   Povjerenstvo:

                                            dr. sc. Zvonko Maković, red. prof.
                                                    predsjednik povjerenstva

                                            dr. sc. Sanja Cvetnić, izv. prof.
                                                   član povjerenstva

                                                    dr. sc. Jasna Galjer, doc..
                                                    član povjerenstva
                                                                                       38


Jasminka Najcer Sabljak                 Fakultetsko vijeće
Sjenjak 39                              Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu
31000 Osijek                            Ivana Lučića 3
                                        10000 Zagreb



                     SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA

       UMJETNIČKE ZBIRKE VLASTELINSKIH
         OBITELJI U SLAVONIJI I SRIJEMU
Znanstveno područje: humanističke znanosti
Polje: povijest umjetnosti
Grana: povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih
komunikacija

1. Teorijska podloga rada i aktualne relevantne spoznaje
        Slavonija i Srijem 18. i 19. stoljeća sastoje se od malog broja velikih
vlastelinskih imanja - Ilok, Valpovo, Vukovar, Virovitica – Našice. Velika
vlastelinstva utemeljile su strane i domaće grofovske, barunske i kneževske obitelji
Eltz, Pejačević, Normann-Ehrenfels, Hilleprand-Prandau, Odescalchi. Povijest
najuglednijih i najbogatijih vlastelinskih obitelji seže na kraj 17. i u prvu polovicu 18.
st., pa sve do Drugog svjetskog rata. Dvjestotinjak godina, zahvaljujući velikoj
gospodarskoj moći, igrali su važnu ulogu u političkom, društvenom i kulturnom
razvoju ne samo Slavonije i Srijema već i ostalog dijela Hrvatske te okolnih teritorija.
Obnašali su visoke državne, vojne i crkvene funkcije, a bili su i nositelji važnih
odlikovanja. Gospodarska moć utjecala je i na kulturnu razinu kojom su slijedili
srednjoeuropske trendove u gradnji arhitektonskih kompleksa, uređenju interijera,
modi, glazbi, književnosti te u nabavi umjetnina. Posjedovali su bogate umjetničke
zbirke, koje su u manjoj ili većoj mjeri ostale sačuvane u slavonskim muzejskim
institucijama.
        Rad će se teorijski temeljiti na spoznajama iznesenim u publiciranim radovima
koji obrađuju područje likovne umjetničke baštine Slavonije (Putar, Švajcer, Horvat,
Batorović, Balen...). Neka su djela katalogizirana i valorizirana na velikim izložbama
(npr. Od svagdana do blagdana – Barok u Hrvatskoj, Bidermajer u Hrvatskoj,
Historicizam u Hrvatskoj…) te u monografijama (J. F. Mücke, V. Bukovac, Domaći i
strani slikari XVIII. I XIX. st. u GLUO…).

2. Uže područje rada
        Pregled umjetničkih zbirki slavonskih i srijemskih vlastelinskih obitelji temelji
se na proučavanju, valorizaciji i katalogizaciji likovnog materijala koji se nalaze u
slavonskim muzejima, u najvećoj mjeri u Galeriji likovnih umjetnosti, Osijek i
Muzeju Slavonije u Osijeku, u manjoj mjeri u Muzeju grada Iloka, Muzeju
Valpovštine u Valpovu, Zavičajnom muzeju u Našicama, gradskim muzejima u
Vukovaru i Virovitici te u Hrvatskom povijesnom muzeju i Muzeju za umjetnost i
obrt u Zagrebu.
                                                                                       39


        U slučaju nekih obitelji, Hilleprand-Prandau, Normann-Ehrenfels, Pejačević ili
Eltz, ostao je sačuvan bogat umjetnički inventar koji ukupno obuhvaća više od 250
umjetnina, a petnaestak je umjetnina ostalo sačuvano iz Zbirke Odeschalchi. Najveći
broj sačuvanih umjetnina čine portreti naručivani od konca 17. do sredine 20. stoljeća.
U manjoj mjeri ostali su sačuvani drugi žanrovi: mrtve prirode, krajolici, alegorije,
sakralne slike te pedesetek grafičkih listova različitih tematika. Proučavanjem
formalno-stilskih obilježja sačuvanih djela, njihovim smještanjem u vremenski
koncept te poznavanjem obiteljske povijesti i genealogije moguće je iščitati
naručitelje i prigode u povodu kojih su pojedina djela nastajala. Umjetničke zbirke
možemo relativno dobro identificirati na temelju vlastelinskih popisa inventara,
popisa KOMZE (Komisija za skupljanje i čuvanje kulturnih spomenika i starina),
literature i prema postojećim fotografijama.

3. Ciljevi istraživanja
        Opseg i sadržaj slavonskih i srijemskih vlastelinskih umjetničkih zbirki, koje
su se stvarale u rasponu od dva i pol stoljeća (skulpture, umjetničke slike, grafički
listovi), nedovoljno su poznati stručnoj, pa i široj javnosti. Obiteljske zbirke do sada
nisu bile sustavno istraživane i katalogizirane, što je u slučaju tako bogatog, vrijednog
i zanimljivog materijala vezanog uz vlastelinske obitelji izuzetno potrebno. Rad bi, uz
detaljan uvid u bogatstvo umjetničkih zbirki, pružio mogućnost iščitavanja naručitelja
i kupaca. U radu bi bilo moguće povezati pojedine narudžbe s članovima obitelji, na
osnovu čega bi se donijele šire prosudbe o kvaliteti umjetničkog materijala od konca
17. do sredine 20. stoljeća.

4. Metodološki postupci
        Rad će se bazirati na proučavanju i kompariranju slika, skulptura i grafika sa
srodnim materijalima u Hrvatskoj i izvan nje. Uz standardnu metodu povijesno-
umjetničke interpretacije i komparativnu metodu, bit će provedena i istraživanja na
arhivskim dokumentima. Bit će proučeni dostupni izvori o vlastelinskim obiteljima
(arhivska građa u Osijeku, Zagrebu, Iloku, Vukovaru) i do sada objavljena literatura s
posebnim naglaskom na obiteljske genealogije. Proučavanje literature o povijesti
mode odnosno odijevanja pomoći će pri lakšem datiranju pojedinih nepoznatih
portreta, a do sada objavljena, dostupna domaća i strana literatura služit će kao
komparacija za istraživanje pejsaža, mrtvih priroda, alegorija i sakralnog slikarstvu.

5. Očekivani znanstveni i praktični doprinos
        Rad će kroz tekst i katalog djela na kraju pružiti cjelovitu sliku nabave i
opremanja umjetninama slavonskih i srijemskih dvoraca tijekom stoljeća, uvid u
slikarstvo konca 17., 18., 19. i prve polovice 20. stoljeća, pregled autora i valorizaciju
naručiteljskih dosega vlastelinskih obitelji.
         U uvodnom dijelu bili bi tekstovi s pregledom povijesti obitelji od njihova
doseljenja na ova područja. Slijedio bi kraći tekst o najvažnijim objektima u
vlasništvu obitelji unutar kojih su bile smještene proučavane umjetničke zbirke, a
pomoću dostupnih fotografija i moguća rekonstrukcija njihovog smještaja. Potom bi
slijedila podjela prema obiteljskim umjetničkim zbirkama unutar koje bi se povezivale
pojedine narudžbe s članovima obitelji uz interpretaciju i prosudbu umjetničke građe.
Unutar obiteljskih zbirki formirale bi se posebne teme o pojedinim naručiteljima,
donatorima i mecenama, koji su, kao iznimni esteti i ljubitelji umjetnosti, pridonijeli
popunjavanju umjetničkih zbirki, te njihovu utjecaju na domaću kulturnu i umjetničku
                                                                                     40


scenu. Posebno bi bile obrađena teme galerije predaka i rodoslovnih stabala te
vladarski portreti koji su sačuvani u obiteljskim zbirkama, kao i kopije i replike djela
rađene po narudžbi prema sačuvanim ili izgubljenim predlošcima. Umjetnička djela
unutar ovih poglavlja bila bi interpretirana kronološki prema stilskim
karakteristikama, periodu i mjestu nabave, te komparirana sa stranim djelima istog
kulturnog kruga. Slijedio bi katalog sačuvanih djela pojedine vlastelinske obitelji
(strukturiran po principu: autor, naziv, godina nastanka, tehnika izrade, dimenzije,
signatura, natpisi, smještaj, kratak opis djela s najvažnijim informacijama o temi ili
prikazanoj osobi). Potom abecedni imenski popis s kratkim biografijama autora te, na
kraju, usporedni popis današnjeg fonda obiteljskih dvoraca i popis inventara ili
KOMZE (Komisija za skupljanje i čuvanje kulturnih spomenika i starina). U
zaključku dat će se sintezni osvrt na rezultate postignute istraživanjem, korištena
literatura i izvori, te indeks osoba i mjesta.
       Dovršeni rad na osnovi sačuvane građe dat će uvid u bogatstvo i opseg
umjetničkih zbirki koje su se stvarale dvjestotinjak godina na vlastelinskim
dvorovima. Rezultati rada bit će praktično primijenjeni u djelatnosti muzeja u kojima
se nalazi sačuvana građa. Katalogizirana i valorizirana djela činit će nadopunu
dokumentacije o muzejskoj građi i upućivati na njihovu adekvatnu muzeološku
prezentaciju.


Osijek, 3. prosinca 2008.


Mentor:                                                     Kandidat:

dr. sc. Zvonko Maković                        mr. sc. Jasminka Najcer Sabljak
                                                                                      41


dr.sc. Damir Boras, red. prof., predsjednik povjerenstva
dr.sc. Božidar Tepeš, red. prof., član povjerenstva
dr.sc. Vladimir Šimović, red prof. (Učiteljski fakultet, Zagreb), član povjerenstva


FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U
ZAGREBU

Predmet: Izvještaj Stručnog povjerenstva o tome ispunjava li mr.sc. Ivan Mijić
       uvjete za stjecanje doktorata znanosti i odobrenje predložene teme


        Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta na svojoj sjednici održanoj 3. srpnja
o.g. imenovalo nas je u Stručno povjerenstvo čiji je zadatak utvrditi ispunjava li
mr.sc. Ivan Mijić sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog
studija informacijskih znanosti za stjecanje doktorata znanosti i može li mu se odobriti
tema doktorskog rada pod naslovom Kauzalnost razvoja informacijskog društva u
Hrvatskoj, pod mentorskim vodstvom dr.sc. Božidara Tepeša, red. prof., te
podnosimo slijedeći

                                     IZVJEŠTAJ

        Mr.sc. Ivan Mijić, rođen je u Vukovaru 5. kolovoza 1966. godine, gdje je
završio i osnovnu i srednju školu. Godine 1989. završio je Višu politehničku školu, a
1996. godine i Studij poslovne informatike. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine i time postao profesor povijesti i informatologije.
U prosincu 2007. godine obranio je magistarski rad pod naslovom Model ekspertnog
sustava za obradu strojno čitljive diplomatičke građe (za hrvatsku latinističku građu).
Poslijediplomski doktorski studij informacijskih znanosti upisao je 2008. godine.
        Od 1993. godine radi u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija
Republike Hrvatske, trenutno u Diplomatskoj akademiji MVPEI RH, Odjel za stručno
usavršavanje i izdavaštvo. Aktivni je sudionik Domovinskog rata (ranjavanje i
zatočeništvo) i ima status hrvatskog ratnog vojnog invalida s oštećenjem organizma
70%.
        Uvidom u indeks pristupnika i usporedbom podataka o njegovom ispunjavanju
studijskih obveza s programom spomenutog studija ustanovili smo da je ispunio
osnovne uvjete za prijavu teme doktorskog rada predviđene rečenim programom.
Dodatne uvjete vezane uz predloženu temu ispunio je objavljivanjem radova
Kauzalna struktura znanstvenog rada // Spomenica Ivi Maroeviću i Two statistical
models on European and Croatian information society, Međunarodna znanstvena
konferencija INFuture 2009. "Digital Resources and Knowledge Sharing". Sudjelovao
je na više međunarodnih konferencija u organizaciji Srednje europske inicijative i
Diplomatske akademije MVPEI RH što je rezultiralo i objavljivanjem zbornika.
        Pristupnik se s mentorom, dr.sc. Božidarom Tepešom, red. prof., dogovorio o
temi doktorskog rada te predložio naslov teme: "Kauzalnost razvoja informacijskog
društva u Hrvatskoj".
        Prvo će se odrediti kauzalna struktura na temelju algoritama inducirane
kauzalnosti s prikrivenim varijablama. Na kauzalnom modelu će se odrediti funkcije
koje povezuju varijable mjerenja. Oblik tih funkcija odrediti će kauzalni model bez
parametara i parametarski kauzalni model. Intervencijama na varijablama modela
                                                                                   42


ispitati će se kauzalna zavisnost varijabli mjerenja. Također će se odrediti direktne
kauzalnosti, prikrivene kauzalnosti, zbunjujuće kauzalnosti i kauzalne nezavisnosti
između varijabli koje određuju razvoj informacijskog društva.

        Dinamičan razvoj informatičkog društva jedna je od determinanti našega
vremena. Informatičko društvo je određeno informatičkom tehnologijom zajedno s
pristupom i korištenjem te tehnologije. Na taj način informatička tehnologija postaje
značajan sektor narodne privrede svake zemlje. U radu će se promatrati Hrvatska u
njenom prirodnom okruženju Europskoj uniji. Europska je unija odredila ciljeve
razvoja informacijskog društva za razvoj i zapošljavanje zajednice. Za postizanje tih
ciljeva definirane su varijable mjerenja razvoja informacijskog društva koje prati
službena statistika. Za razumijevanje razvoja informacijskog društva potrebno je znati
kauzalne zavisnosti između varijabli koje određuju taj razvoj. U radu će se izradom,
vrednovanjem i intervencijama na kauzalnom modelu razvoja informacijskog društva
Europske unije i Hrvatske ispitati kauzalne zavisnosti.
        Cilj istraživanja je određivanje varijabli i određivanje kauzalnih zavisnosti
varijabli razvoja informacijskog društva u Hrvatskoj. Ispitati će se mogućnost
upravljanja razvoja informacijskog društva. Usporediti će se razvoj informacijskog
društva u Europskoj uniji i Hrvatskoj.
        Uključivanje Hrvatske u Europsku uniju jedan je od strateških ciljeva razvoja
našeg društva. Razvoj informacijskog društva jedan je od najdinamičnijih segmenata
društva i jedan od značajnih parametara u ocjenjivanju osposobljenosti Hrvatske za
priključivanje Europskoj uniji. Razvijeno informacijsko društvo ima za cilj privredni
rast i povećanje zaposlenosti kroz razvoj informacijsko tehnološki sektor. Kauzalni
model omogućava planiranje razvoja u skladu sa strateškim ciljevima razvoja
hrvatskog društva i njegovoj ekonomskoj snazi.
        Mr. sc. Ivan Mijić je za svoju disertaciju predložio znanstveno relevantno i
metodološki dobro osmišljeno znanstveno istraživanje. Iz toga zaključujemo da će
rezultati koji se očekuju biti značajni i svojim znanstvenim spoznajama doprinijeti
razumijevanju kauzalnih zavisnosti i mogućnosti upravljanja razvojem informacijskog
društva u Hrvatskoj kao dijelu informacijskog društva Europske Unije.
        Povjerenstvo konstatira da tema predložene disertacije pripada u područje
društvenih znanosti, polje informacijskih znanosti te da je filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu ovlaštena institucija za područje i polje kojemu tema pripada.
        Na temelju iznesenih činjenica stručno povjerenstvo konstatira da mr. sc. Ivan
Mijić ispunjava sve zakonske propisane uvjete za pristupanje izradi doktorske
disertacije te da je za disertaciju predložio znanstveno relevantnu temu. Stoga
povjerenstvo predlaže Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću da mr.
sc. Ivanu Mijiću prihvati temu disertacije pod naslovom Kauzalnost razvoja
informacijskog društva u Hrvatskoj i odobri izradu i obranu disertacije u
poslijediplomskom doktorskom studiju informacijskih znanosti.

U Zagrebu, 10. rujna 2009.

                                     Stručno povjerenstvo:

                             dr.sc. Damir Boras, red. prof., predsjednik povjerenstva
                             dr.sc. Božidar Tepeš, red. prof., član povjerenstva
                             dr.sc. Vladimir Šimović, red prof., član povjerenstva
                                                                                     43


Ivan Mijić                                   Fakultetsko vijeće
Zmajanska 34                                 Filozofskoga fakulteta Sveučilišta       u
Zagrebu 10000 Zagreb                                        Ivana Lučića 3
                                             10000 Zagreb


                         SINOPSIS DOKTORSKOG RADA

        KAUZALNOST RAZVOJA INFORMACIJSKOG
               DRUŠTVA U HRVATSKOJ

Znanstveno područje: društvene znanosti
Polje: informacijske i komunikacijske znanosti
Grana: informacijski sustavi i informatologija



Teorijska podloga
        Informatičko društvo određeno je skupom varijabli mjerenja koji je odredio
Europski parlament 2004. zajedno s metodologijom istraživanja. Varijable koje mjere
razvoj informacijskog društva grupirane su u 14 osnovnih varijabli i 22 dodatne
varijable. Varijable mjerenja razvoja informacijskog društva mogu se razvrstati u
skupine: pristup i korištenje Interneta od građana, pristup i korištenje informacijske
tehnologije u poslovanju, cijene pristupa Internetu, suvremene javne online usluge (e-
Uprava, e-Obrazovanje i e-Zdravstvo), kupovina i prodaja putem Interneta, spremnost
za elektroničko poslovanje, sigurnosna informacijska infrastruktura, široko pojasne
veze. Za Hrvatsku su provedena istraživanja od IDC-Adriatics za 2005. i 2006.
Istraživanja za zemlje Europske unije provodi Eurostat koji redovito objavljuje
godišnje vrijednosti varijabli mjerenja razvoja informacijskog društva. Ovaj skup
varijabli mjerenja proširen je s ekonomskim pokazateljima udjela informacijsko
tehnološkog sektora u ukupnoj ekonomiji društva (zaposlenost i učešće u društvenom
bruto proizvodu) i rastom tog sektora privrede. U disertaciji se očekuje otkrivanje
kauzalnih povezanosti varijabli mjerenja. Otkrivanjem kauzalnih zavisnosti može se
planirati razvoj informacijskog društva u Hrvatskoj i usklađivanje tog razvoja s
ekonomskim mogućnostima zemlje i zahtijeva Europske unije kao prirodnog
okruženja razvoja informacijskog društva.

Uže područje rada
        Na temelju statistike Eurostata i ICD-Adriatics kritički će se definirati skup
varijabli koje će se uključiti u izradu kauzalnog modela razvoja informacijskog
društva. Kauzalnom modelu će prethoditi izrada Markovljevog i Bayesovog modela s
ocjenama stupnja stohastičke zavisnosti među varijablama. Kauzalni model za zemlje
Europske unije kao globalni kauzalni model razvoja informacijskog društva biti će
temelj za istraživanja razvoja informacijskog društva u Hrvatskoj. Intervencijama na
varijablama uz vrijednosti varijabli razvoja informacijskog društva u Hrvatskoj ispitati
će se kauzalne zavisnosti pojedinih varijabli razvoja. Postavljanjem ciljeva razvoja
                                                                                     44


društva moći će se simulirati razvoj informacijsko tehnološkog sektora i društva kao
cjeline.

Ciljevi istraživanja
        Temeljni cilj istraživanja je određivanje varijabli i određivanje kauzalnih
zavisnosti varijabli razvoja informacijskog društva u Hrvatskoj. Ispitati će se
mogućnost upravljanja razvoja informacijskog društva. Usporediti će se razvoj
informacijskog društva u Europskoj uniji i Hrvatskoj. Cilj razvoja Europske unije
2000. godine bio je ekonomija znanja koje će osigurati veći broj i kvalitetu radnih
mjesta. Početkom 2005. godine Europska komisija prihvatila je novu Inicijativu i2010
koja ima za cilj potaknuti razvoj i zapošljavanje u području informacijskog društva i
medija te predstavlja strateški okvir za razvoj informacijskog društva EU do 2010.
godine. Promjene ciljeva razvoja informacijskog društva u Europskoj uniji simulirati
će se ostvarenje tih ciljeva u Hrvatskoj pomoću promjena vrijednosti varijabli u
kauzalnom modelu razvoja informacijskog društva.

Metodološki postupci
        Za kritički izbor varijabli mjerenja koristiti će se statističke metode ocjene
parametara razdioba slučajnih varijabli, parcijalna korelacija i regresijska analiza. Za
izradu kauzalnog modela razvoja informacijskog društva koristiti će se statističke
metode na grafovima, Markovljev model i Bayesov model na grafovima. Kauzalni
model ima kauzalnu strukturu, razdiobu na grafu povezanosti varijabli mjerenja i
funkcijama koje izražavaju stohastiču zavisnost između varijabli mjerenja. Poznata je
razlika koja će se ispitati između neparametarskog i parametarskog kauzalnog modela.
Za vrednovanje modela koristi će se metoda ukrštene entropije kao metoda za
vrednovanje informacijskih modela.

Očekivani znanstveni i praktični doprinos
       Očekivani znanstveni doprinos je kritički izbor varijabli mjerenja koje
određuju mjere stupanj informacijskog razvoja, izrada Markovljevog, Bayesovog i
kauzalnog modela informacijskog razvoja u Hrvatskoj. Uključivanje Hrvatske u
Europsku uniju jedan je od strateških ciljeva razvoja našeg društva. Razvoj
informacijskog društva jedan je od najdinamičnijih segmenata društva i jedan od
značajnih parametara u ocjenjivanju osposobljenosti Hrvatske za priključivanje
Europskoj uniji. Razvijeno informacijsko društvo ima za cilj privredni rast i
povećanje zaposlenosti kroz razvoj informacijsko tehnološki sektor. Kauzalni model
omogućava planiranje razvoja u skladu sa strateškim ciljevima razvoja hrvatskog
društva i njegovoj ekonomskoj snazi.


U Zagrebu, 25. svibnja 2009.

Mentor                         Voditelj studija                           Kandidat

prof. dr.sc. Božidar Tepeš     prof. dr.sc. Božidar Tepeš     mr.sc. Ivan Mijić
                                                                                     45


Dr. sc. Miroslav Tuđman, red. prof.
Dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, red. prof.
Dr. sc. Mate Brautović, red. prof. (sveučilište u Dubrovniku)

Zagreb, 4. rujna 2009.

                                         VIJEĆU POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA
                                                      FAKULTETSKOM VIJEĆU
                                                   FILOZOFSKOG FAKULTETA
                                                    SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
                                                                    Zagreb, I. Lučića 3
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta na sjednici održanoj 20. srpnja 2009.
imenovalo nas je u Stručno povjerenstvo koje treba utvrditi ispunjava li Marija
Kulišić uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija
informacijskih znanosti i može li se odobriti tema pod naslovom Društveno
pamćenje u vrijeme simulakruma: revalorizacija spomenika kulture i/ili
mogućnosti upravljanja javnim znanjem (mentor: dr. sc. Miroslav Tuđman, red.
prof.).
Na temelju uvida u priloženu dokumentaciju Stručno povjerenstvo podnosi ovaj
skupni


                                  IZVJEŠTAJ
       Marija Kulišić, rođena je u Dubrovniku 23. rujna 1977. godine. Godine
2001. upisala je studij etnologije i informatologije, smjer muzeologija, na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je u lipnju 2006.. godine obranivši
diplomski rad na Odsjeku za etnologiju.

Od 2007. godine asistent na Odjelu za umjetnost i restauraciju, Sveučilišta u
Dubrovniku. U rujnu 2006. upisala je poslijediplomski studij informacijskih znanosti
na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Iz priložene dokumentacije povjerenstvo je utvrdilo sljedeće relevantne
činjenice:
       a) Marija Kulišić upisala je poslijediplomski studij informacijskih znanosti na
          Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006. godine;
       b) .kandidatkinja je položila sve propisane ispite s prosjekom ocjena 4,75;
       c)     kandidatkinja je izradila sve seminarske radove prema programu
            poslijediplomskog studija;
       d) Marija Kulišić sudjelovala je na sljedećim znanstveno istraživačkim
          projektima:
            Istraživački projekt Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca, lipanj
                2004.
            Međunarodni istraživački projekt Poliltical Places in Change, travanj
              2004.. Projekt predstavlja segment šireg međunarodnog projekta koji se
                                                                                      46


           vodi pri Odsjeku za kulturalne studije i povijest umjetnosti, Sveučilište u
           Bergenu, naslovljenog The Politics and Poetics of Place: the
           Actualization of Myth, Memory and Monuments in the Modern Context,
           voditelji: prof. dr. sc. Torunn Selberg, prof. dr. sc. Nils Gilje, Sveučilište
           u Bergenu, i prof. dr. sc. Jonas Frykman, Sveučilište u Lundu.
         Od srpnja 2008. istraživački projekt: Oblikovanje i upravljanje javnim
           znanjem u informacijskom prostoru (voditelj projekta prof. dr. Miroslav
           Tuđman).
      e) Kandidatkinja je objavila sljedeće radove:
         Kulišić, M; Vuković, I. Majka Božja Snježna u pučkoj pobožnosti na
           području Krivog Puta. // Senjski zbornik, Godina 31. Senj: Senjsko
           muzejsko društvo - Gradski muzej Senj. 2004. str. 239-260.
         Kulišić, M. Tito kao zaštitni znak Kumrovca? Mogući pravci budućih
           marketinških strategija. // O Titu kao mitu. / ur. N. Škrbić Alempijević i
           K. Mathiesen Hjemdahl, Zagreb: Filozofski fakultet: Srednja Europa,
            2006. str. 147-162.
         Kulišić, M. Informacijski aspoekt konzervatorsko-restauratorske profesije.
           // Informatica museologica 40. Zagreb, 2009. (u tisku)
         Kulišić, M. The spirit of the place named Kumrovec. // ICOMOS 16th
           General Assembly and International Scientific Symposium , Qubec, CA:
           ICOMOS, 2008. (u tisku).
         Kulišić, M; Tuđman, M. Monument as a form of collective memory and
           public knowledge. // Zbornik radova InFuture 2009. Zagreb, 2009. (u
           tisku)
      f) Kandidatkinja je temu doktorske disertacije pod naslovom Društveno
         pamćenje u vrijeme simulakruma: revalorizacija spomenika kulture
         i/ili mogućnosti upravljanja javnim znanjem dogovorila s mentorom
         prof. dr. sc. Miroslav Tuđman.
      g) Kandidatkinja je odradila         sve   svoje    obveze     prema    programu
         poslijediplomskog studija.
Obrazloženje i opravdanost predložene teme
      Uže područje rada je odnos društvenog pamćenja, javnog znanja i
       spomeničke baštine na području grada Dubrovnika od kraja Domovinskog
       rata do danas. Istražila bi se i povijest nastajanja spomenika u Dubrovnika i
       njihova uloga od sredine 19 st. do danas. Na osnovu tih podataka pokušalo
       bi se doći do zakonitosti upravljanja porukama u javnom prostoru, te do
       kakvih promjena dolazi u trenutku širenja korpusa javnog znanja na cyber
       prostor. Mijenja li se uloga spomenika tj. ne reflektira li stanje, kao i stanje
       očuvanosti spomeničke i kulturne baštine upravo promjene u strukturi i
       organizaciji javnog znanja odnosno društvenog pamćenja.
      Cilj istraživanja: Odrediti obrasce ponašanja prema kojima društvo valorizira
         spomenike kulture, te s druge strane otkriti dali i na koji način taj odnos
         implicira promjene u društvenom poretku. Jedan od obrazaca je društveno
         pamćenje koje predstavlja specifičnu formu znanja koje u suvremenom
         društvu čini dio korpusa javnog znanja. Samim time društvena hijerarhija i
                                                                                    47


         ostale relacije unutar korpusa javnog znanja direktno utječu na zaštitu i
         očuvanje spomenika kulture. Cilj rada je definirati društveno pamćenje kao
         oblik znanja koji se manifestira i potvrđuje u formama spomeničke baštine
         na čemu bi se trebala temeljiti i njena suvremena društvena revalorizacija.
         Reformirani u središte društvenih događanja svojim aktivnim
         sudjelovanjem spomenici kulture osiguravaju sebi kvalitetniju zaštitu i
         očuvanje.
       Očekivani znanstveni doprinos: Otkriti nove i drugačije strukture javnog
         znanja u suvremenom društvu čije je širenje na cyber prostor uzrokovalo ne
         samo promjene u organizaciji korpusa javnog znanja, već i u odnosima
         virtualnog i realnog svijeta, medija i društva. Zbog novih odnosa potrebna
         je i primjerenija društvena valorizacija spomeničke baštine u javnom
         prostoru koja čini sastavni dio javnog znanja. Revalorizacija bi se trebala
         ostvariti na temelju novih spoznaja iz područja istraživanja obrazaca
         društvenog pamćenja i organizacije znanja, budući da je društvena
         valorizacija bitan faktor za utvrđivanje društvenog interesa koji usmjerava
         brigu prema spomeničkoj baštini.

        Marija Kulišić je za svoju disertaciju predložila znanstveno relevantno i
metodološki dobro osmišljeno istraživanje. Na temelju toga možemo zaključiti da će i
rezultirati koji se očekuju biti doprinos znanstveno-teorijskim spoznajama o odnosu
društvenog pamćenja i javnoga znanja, što će pridonijeti boljem razumijevanju
organizacije i funkcioniranja javnoga znanja. Potrebno je posebno istaknuti nastojanje
ovog istraživanja javnog znanja i spomeničke baštine na području grada Dubrovnika,
da se prepoznaju zakonitosti upravljanja porukama u javnom prostoru.
        Povjerenstvo konstatira da tema predložene disertacije pripada u područje
društvenih znanosti, polje informacijskih znanosti te da je Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu ovlaštena institucija za područje i polje kojemu tema pripada.
       Na temelju iznesenih činjenica povjerenstvo konstatira da Marija Kulišić
ispunjava sve zakonski propisane uvjete za pristupanje izradi disertacije predviđene
programom Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih znanosti.
        Stoga povjerenstvo predlaže Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom
vijeću da prihvati temu disertacije Marija Kulišić pod naslovom Društveno
pamćenje u vrijeme simulakruma: revalorizacija spomenika kulture i/ili
mogućnosti upravljanja javnim znanjem i odobri izradu i obranu disertacije pod
mentorstvom dr. sc. .Miroslava Tuđmana, red. prof.


                                                                Stručno povjerenstvo:

                                                  Dr. sc. Miroslav Tuđman, red. prof.

                                               Dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, red. prof.

                                                    Dr. sc. Mate Brautović, red. prof.
Zagreb, 5. rujna 2009.
                                                                                     48


Marija Kulišić                                                      Fakultetsko vijeće
Kneza Branimira 37                                     Filozofskog fakulteta u Zagrebu
20 000 Dubrovnik                                                       Ivana Lučića 3
                                                                        10 000 Zagreb


                         SINOPSIS DOKTORSKOG RADA

           Društveno pamćenje u vrijeme simulakruma
  Revalorizacija spomenika kulture i/ili mogućnosti upravljanja javnim
                               znanjem

Znanstveno područje: društvene znanosti
Polje: informacijske i komunikacijske znanosti
Grana: muzeologija

Teorijska podloga

        Pojam društvenog pamćenja uvodi francuski sociolog M. Halbwachs (1877-
1944) u svojoj knjizi Les cadres sociaux de la mémoire 1925. god. Svoje shvaćanje
postojanja odnosa između individualne i društvene memorije dalje opisuje u svojoj
knjizi La memoire collective koja izlazi u Parizu nakon njegove smrti 1950. Djelo je
ponovo objavljeno 1992. godine u Chicagu, po prvi puta u prijevodu na engleski
jezik. Godina reizdanja prvog djela o društvenom pamćenju govori u prilog tome da
se koncept društvenog pamćenja i njegove analize danas nameću kao pogodna
paradigma u okviru koje suvremeno društvo može bolje razumjeti i objasniti vlastite
događaje i pojave. Čini se da razumijevanje kodiranog pamćenja omogućuje lakšu
navigaciju kroz termine prostora, vremena i značenja koji se u suvremenom društvu
neprestano množe.
Halbwachs tvrdi da ljudsko pamćenje može postojati samo u odnosu na druge, jer je
društveni kontekst potreban da bi individualno pamćenje uopće moglo nastati i održati
se. On smatra da sjećanja nastaju u komunikaciji i interakciji pojedinaca s društvom,
te da ljudi na osnovu tih odnosa i društvenog okvira mogu fiksirati sjećanja i ponovo
ih pronaći. Uzimajući u obzir Halbwachsove spoznaje, ali i kritizirajući neke njegove
tvrde stavove Jan Assmann u knjizi Kulturno pamćenje (2002.) razlikuje četiri
dimenzije pamćenja: mimetičko koje se odnosi na djelovanje, pamćenje stvari koje se
odnosi na svijet stvari kojim tumačimo sadašnjost i različite slojeve prošlosti, jezik i
komunikacija koje nastaju u razmjeni s drugima, te kulturno pamćenje koje definira
prostor u koji ulaze sva tri prethodno spomenuta područja i može se tumačiti kao
predaja smisla.
S druge strane, prema Andreasu Huyssenu, u suvremenom društvu opsesija
pamćenjem prestavlja čovjekovo nastojanje da uspori proces informatizacije te da se
odupre nestajanju kategorije vremena kako bi našao neko čvrsto uporište u prilično
zbrkanom i prijetećem svijetu koji je često heterogen, nesinkroniziran i pretrpan
informacijama, zbog čega danas muzeji i spomenici doživljavaju revival.
S aspekta informacijskih znanosti izvorni dokumenti su pouzdane forme pamćenja, no
tu se radi o retrospektivnim formama pamćenja koje su okrenute zaštiti postojeće
tradicije i čuvanju dokumenata iz prošlosti i o prošlosti. Međutim, ovdje se nećemo
baviti analizom retrospektivnih formi pamćenja, već će se nastojati istražiti
                                                                                     49


prospektivne forme pamćenja koje sadašnjost i prošlost proiciraju u budućnost
odnosno spomenicima kulture koji su takva vrsta dokumenata.
Prema I.Maroeviću bitan element za razvitak muzeologije čine daljnje teorijske i
znanstvene razrade i proučavanje cjelokupnog konteksta kulturnog dobra, kulturne
poruke i kulturne informacije. Obrazac društvenog pamćenja važan je dio tog
cjelokupnog konteksta, budući da muzeologija premašuje okvire muzeja baveći se
izučavanjem opredmećenog društvenog pamćenja. Kako dalje navodi isti autor
perspektiva muzeologije kao discipline leži upravo u tome da se muzelogija ne veže
nužno uz formu klasičnog muzeja, niti forme klasičnog muzejskog predmeta, što je
iskorišteno kao teorijsko polazište ovog rada.

Uže područje rada
        Uže područje rada je odnos društvenog pamćenja, javnog znanja i spomeničke
baštine na području grada Dubrovnika od kraja Domovinskog rata do danas. Istražila
bi se i povijest nastajanja spomenika u Dubrovnika i njihova uloga od sredine 19 st.
do danas. Na osnovu tih podataka pokušalo bi se doći do zakonitosti upravljanja
porukama u javnom prostoru, te do kakvih promjena dolazi u trenutku širenja korpusa
javnog znanja na cyber prostor. Mijenja li se uloga spomenika tj. ne reflektira li
stanje, kao i stanje očuvanosti spomeničke i kulturne baštine upravo promjene u
strukturi i organizaciji javnog znanja odnosno društvenog pamćenja.
Ispitala bi se i suvremena teza da je društveno pamćenje kao koncept hiperrealan
koncept te da dozvoljava da jedno društvo ima više memorija u istoj realnosti tj. jedno
pamćenje u paralelnim realnostima.

Ciljevi/ problemi istraživanja
        Odrediti obrasce ponašanja prema kojima društvo valorizira spomenike
kulture, te s druge strane otkriti dali i na koji način taj odnos implicira promjene u
društvenom poretku. Jedan od obrazaca je društveno pamćenje koje predstavlja
specifičnu formu znanja koje u suvremenom društvu čini dio korupusa javnog znanja.
Samim time društvena hijerarhija i ostale relacije unutar korpusa javnog znanja
direktno utječu na zaštitu i očuvanje spomenika kulture. Cilj rada je definirati
društveno pamćenje kao oblik znanja koji se manifestira i potvrđuje u formama
spomeničke baštine na čemu bi se trebala temeljiti i njena suvremena društvena
revalorizacija. Reformirani u središte društvenih događanja svojim aktivnim
sudjelovanjem spomenici kulture osiguravaju sebi kvalitetniju zaštitu i očuvanje.

Metode
        Metode koje će se koristi u ovom radu su kvalitativna i kvantitativna analiza i
komparacija sadržaja, od knjiga, arhivske građe, novinskih članaka, časopisa, internet
stranica, do bazi podataka, i sl., te metoda izravnog promatranja i interpretacije
sakupljenih podataka. Analizirat će se i suvremena rekontekstualizacija spomeničke
baštine kako bi se propitale granice virtualne reprodukcije i vrednovanja.

Očekivani znanstveni i/ili praktični doprinos
        Otkriti nove i drugačije strukture javnog znanja u suvremenom društvu čije je
širenje na cyber prostor uzrokovalo ne samo promjene u organizaciji korpusa javnog
znanja, već i u odnosima virtualnog i realnog svijeta, medija i društva. Zbog novih
odnosa potrebna je i primjerenija društvena valorizacija spomeničke baštine u javnom
prostoru koja čini sastavni dio javnog znanja. Revalorizacija bi se trebala ostvariti na
                                                                                  50


temelju novih spoznaja iz područja istraživanja obrazaca društvenog pamćenja i
organizacije znanja, budući da je društvena valorizacija bitan faktor za utvrđivanje
društvenog interesa koji usmjerava brigu prema spomeničkoj baštini.



Zagreb, 7. srpnja, 2009.


Mentor                               Voditelj studija                Kandidat


prof.dr.sc. Miroslav Tuđman       prof.dr.sc Božidar Tepeš       Marija Kulišić
                                                                                     51


     Odsjek za kroatistiku
 FILOZOFSKOGA FAKULTETA
  SVEUČILIŠTA U ZAGREBU


Predmet: Ocjena uvjeta za izradu doktorske disertacije




                                VIJEĆU POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA
                      FILOZOFSKOGA FAKULTETA U ZAGREBU



       Odlukom Fakultetskoga vijeća Filozofskoga fakulteta od 3. srpnja 2009.
godine (klasa: 643-02/06-09-07/58; ur. broj 3804-240-09-2) imenovani smo u stručno
povjerenstvo koje će utvrditi ispunjava li Vesna Piasevoli sve uvjete predviđene
programom Poslijediplomskoga studija kroatistike i može li joj se odobriti tema za
izradu doktorske disertacije pod naslovom Glagolski vid u hrvatskome i
talijanskom jeziku, pa Vijeću poslijediplomskih studija Filozofskoga fakulteta
podnosimo sljedeći




                               SKUPNI IZVJEŠTAJ


       Vesna Piasevoli rođena je 1968. godine u Zadru. Tu je završila osnovnu i

srednju školu te na Filozofskom fakultetu diplomirala kroatistiku 1991. godine. Radila

je kao profesorica hrvatskoga jezika u osnovnim školama u Orebiću i Zagrebu te

(1999-2003) kao učiteljica hrvatskoga jezika, književnosti i kulture odraslima i djeci

hrvatskih iseljenika u Trstu. Od 2003. godine do danas radi na Sveučilištu u Trstu kao

lektorica hrvatskoga jezika.
                                                                                       52


       God. 1993. napisala je predgovor te akcentuirala i gramatički opisala Rječnik

govora mjesta Sali Ankice Piasevoli, 1996. objavila nagrađenu dramu za djecu

Otočka priča, zatim reportaže u časopisu Jet Set (1996-1997) te sudjelovala na

Prvome znanstvenom skupu Hrvatski kao drugi i strani jezik. Bila je također urednica

i lektorica časopisa Il ponte – Most (Trst) te suradnica (s prilogom La Comunità

Croata di Trieste ed altre associazioni - Hrvatska zajednica u Trstu i druge udruge) i

članica uredništva zbornika Hrvati u Trstu (2007).

       Na Poslijediplomskome studiju kroatistike, smjer hrvatski jezik, koji je upisala

2003. godine, položila je sve predviđene ispite i izradila seminarske radove s

prosječnom ocjenom 4,9 te izradila i pred stručnim povjerenstvom obranila doktorski

kvalifikacijski rad pod naslovom Glagolski vid u hrvatskome i talijanskom jeziku. O

izradi kvalifikacijskoga rada u više se navrata konsultirala s mentorom prof. dr. Ivom

Pranjkovićem.

       Tema je disertacije kolegice Vesne Piasevoli Glagolski vid u hrvatskome i

talijanskom jeziku. U njoj će se ponajprije izvijestiti o tome kako je glagolski vid

opisivan u gramatikama hrvatskoga i talijanskog jezika, od gramatike Corso completo

di lingua croata e serba M. Kušara (1906) do gramatike Grammatica della lingua

croata M. Lipovac Gatti (1997) i Compendio di grammatica croata I. Olivari Venier

(1999). Izvijestit će se zatim o opisu kategorije glagolskoga vida na primjeru

gramatike La nuova grammatica della lingua italiana (1997) I. M. Dardana i P.

Trifonea, a poseban odjeljak bit će posvećen radovima talijanske kroatistice Rossanne

Morabito, u kojima je riječ o inferencijalnom modalitetu i vrijednosti hrvatskoga

perfekta (Morabito primjerice upozorava i na to kako se perfekt bez pomoćnoga

glagola u hrvatskom jeziku upotrebljava i za to da bi se njime označilo udaljavanje

govornika od onoga o čemu se pripovijeda). Kolegica Piasevoli u svojoj će se
                                                                                           53


disertaciji posebno zadržati na perfektivizaciji koja se u hrvatskome jeziku postiže

dodavanjem prefikasa te na (ponovnoj) imperfektivizaciji takvih glagola, koja se

postiže sufiksacijom. Osobitu će pozornost posvetiti prezentu svršenih glagola, koji

zadaje dosta problema talijanskim kroatistima i studentima kroatistike, te uporabi

takva prezenta u složenim rečenicama. Doktorandica namjerava cijeli tekst svoje

disertacije prevesti na talijanski kako bi poslužio kao gramatički priručnik o

glagolskome vidu za studente kroatistike u Italiji. Sudeći po kvalifikacijskom radu,

koji je bio svojevrsni uvod u disertaciju, i na osnovi literature i na hrvatskom i na

talijanskom, ali primjerice i na ruskom i bugarskom jeziku koju je doktorandica

konsultirala, uvjereni smo da će njezina disertacija biti vrijedan prilog proučavanju

glagolskoga vida i u hrvatskom i u talijanskom jeziku.

       Zbog svega rečenoga uvjereni smo da će kolegica Vesna Piasevoli odgovoriti

zadacima i izazovima koji će se javljati u izradi disertacije te da će njezina disertacija

pod naslovom Glagolski vid u hrvatskome i talijanskom jeziku označiti relevantan

pomak u proučavanju vrlo izazovne glagolske kategorije vida i općenito, i u

hrvatskom odnosno u talijanskom jeziku posebno. Zato molimo Vijeće da ovaj naš

skupni izvještaj prihvati, a kolegici Vesni Piasevoli omogući nastavak postupka kojim

će steći naslov doktorice filoloških znanosti (grana kroatistika).

U Zagrebu, 4. rujna 2009.                              STRUČNO POVJERENSTVO

                                                  _____________________________

                                                     dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.

                                                  _____________________________

                                                     dr. sc. Josip Silić, prof. emeritus

                                                  _____________________________

                                                    dr. sc. Ivan Marković, viši asistent
                                                                                      54



Vesna Piasevoli                              Fakultetsko vijeće
Via Matteotti 8                              Filozofskoga fakulteta     Sveučilišta   u
Zagrebu
34138 Trieste, Italia                        Ivana Lučića 3
(Zagreb, Torbarova 6)                        10000 Zagreb

                        SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA

                      GLAGOLSKI VID
               U HRVATSKOME I TALIJANSKOM JEZIKU
Znanstveno područje: humanističke znanosti
Polje: filologija
Grana: kroatistika

1. Teorijska podloga
       Glagolski vid nije izražen u talijanskome jeziku kao gramatička kategorija te
zato spada u građu koju je najteže objasniti govornicima talijanskoga jezika. Budući
da deset godina predajem hrvatski kao drugi i strani jezik u Trstu, taj problem
proučavam od samog početka svojega rada iz dostupne literature na hrvatskom,
engleskom i talijanskom jeziku i primjenjujem ga u nastavi sa svojim studentima.
Glagolski je vid u hrvatskim gramatikama najčešće pod posebnim naslovom definiran
u sklopu morfologije, a nezaobilazno ga nalazimo u tvorbi riječi, u sintaksi glagolskih
vremena i rečenice.
Osim iz gramatika na talijanskom, a one su stare i gotovo nedostupne, studentima je
nemoguće razumjeti i pratiti glagolski vid.
Proučila sam hrvatske gramatike iz 20. st. na talijanskom jeziku (Kušar, Andrović,
Urbani, Cronia, Lipovac Gatti, Olivari Venier) i članke koji se bave problematikom
glagolskoga vida.

2. Uže područje rada
        Nakon opisa gramatika hrvatskoga jezika na talijanskom, u drugom dijelu
radnje u morfologiji bit će dan najčešći prikaz glagolskih razreda u gramatikama, a
zatim i redoslijedom kojim se obično obrađuju sa studentima s popisom najčešćih
glagola prevedenih na talijanski.
U sintaksi bih se ograničila na oblik prezenta svršenih i nesvršenih glagola i njegovu
uporabu u rečenici. Izdvojila bih primjere jednih i drugih u jednostavnoj, a zatim
značenje i uporabu svršena prezenta u zavisnosloženim rečenicama, ponajprije
izričnim, odnosnim, vremenskim, namjernim i uvjetnim. Primjeri će biti prevedeni
tako da se mogu izvući određena pravila prema talijanskom jeziku.

3. Ciljevi/problemi istraživanja
        Cilj je istraživanja olakšati učenje hrvatskoga jezika ponajprije studentima s
talijanskoga jezičnog područja čiji se broj na našem fakultetu stalno povećava.
Problem je što postoje samo jedna ili dvije novije gramatike, točnije kraći priručnici
gramatika na talijanskom, a starije su nedostupne i arhaične pa se studenti nemaju
čime koristiti u produbljivanju svoga znanja.
                                                                                      55


Kao što je spomenuto, glagolski je vid u gramatikama na hrvatskom tlu «sakriven»
pod naslovima drugih gramatičkih cjelina čime je otežano njegovo praćenje i
usustavljivanje.

4. Metodološki postupci
        Zaključila sam da je stranim studentima za razumijevanje i pravilnu uporabu
glagolskoga vida neophodno ozbiljno proučavanje hrvatskih glagola, poznavanje
njihove tvorbe i konjugacije te značenje u rečenici.
Svoju sam radnju zamislila u dvije cjeline. Prva bi obuhvaćala skup znanja napisanog
o glagolskom vidu na talijanskom jeziku, a druga moj prijedlog gramatičke obrade
glagolskoga vida s naglaskom na prezent.
Tu bih na klasičan način podijelila gramatiku na morfološki i sintaktički dio i u okviru
njih deduktivnim i induktivnim postupcima navodeći primjere prevedene na talijanski,
izvesti zaključke o svršenim i nesvršenim glagolima u određenim okolnostima.
Od triju osnovnih metoda, služila sam se normativnom metodom u dijelu tvorbe
prezenta i svrstavanja glagola u skupine, eksperimentalnom u vježbama sa studentima
i provjeri usvojenosti prema danim pravilima, te povijesnom u prvom dijelu radnje
dajući pregled gramatika na talijanskom i njihovo gledanje na glagolski vid.

5. Znanstveni i/ili praktični doprinos
         Rad bi obuhvaćao cjelokupno stanje glagolskoga vida u gramatikama 20. st. na
talijanskom jeziku.
Drugi bi njegov dio imao praktičnu primjenu u nastavi hrvatskoga jezika za strance.
Namjeravam prevesti cijeli tekst (sad su prevedeni samo primjeri) na talijanski i tada
bi imao ulogu koju sam zamislila: da bude gramatički priručnik o glagolskome vidu
za talijanske studente.



U Trstu 27. travnja 2009.



Mentor                                Voditelj studija              Kandidat



Prof. dr. sc. Ivo Pranjković          Prof. dr. sc.Vinko Brešić     Vesna Piasevoli
                                                                                      56


Stručno povjerenstvo
Dr. sc. Mirjana Polić-Bobić, red. prof.
Dr. sc. Nikica talan, red. prof.
Dr. sc. Tomislav Brlek, viši asist.


        Imenovani na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu
(klasa: 643-02/09-07/73; urbroj: 3804-360-09-2), održanoj 30. lipnja 2009. u stručno
povjerenstvo koje će utvrditi ispunjava li Gordana Matić sve uvjete predviđene
programom Poslijediplomskog doktorskog studija književnosti i može li se odobriti
tema za izradu doktorskog rada naslovljenog «Postmoderna hibridizacija klasičnog
bestijarija u suvremenoj latinskoameričkoj minifikciji» pod vodstvom mentorice
dr. sc. Mirjana Polić-Bobić, red. prof. i komentorice prof. dr. sc. Francisce Noguerol
Jiménez (Sveučilište u Salamanci) podnosimo sljedeće

                                      IZVJEŠĆE

        Na temelju uvida u priloženu dokumentaciju Stručno povjerenstvo je utvrdilo
da je kandidatkinja Gordana Matić, rođena u Zagrebu 03. lipnja 1972. godine,
diplomirala hispanistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Sveučilišta Zagrebu
1998. godine i na istom fakultetu 2000. godine upisala poslijediplomski studij – smjer
književnost. Prijelazom s magistarskog studija upisala je doktorski studij 2006.
godine, također na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sve propisane ispite
na poslijediplomskom, odnosno doktorskom studiju položila je s prosjekom ocjena
4,9, napisala dva seminarska rada, ocijenjena ocjenom izvrstan i izradila
kvalifikacijski rad.

        Gordana Matić sudjelovala je u istraživačkom radu na Sveučilištu u Salamanci
gdje je boravila u ljetnom semestru ak. god. 2006/07 u okviru sedmomjesečne
istraživačke stipendije koju joj je dodijelilo Ministarstvo vanjskih poslova Španjolske.
Objavila je znanstveni rad na temu minifikcije u časopisu Studia Romanica et Anglica
Zagrabiensia, LII, 317-336 (2007) s naslovom «La minificción aplicada a la
enseñanza de las literaturas hispánicas», te sudjelovala na međunarodnom stručnom
skupu o meksičkoj kulturi održanom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s
izlaganjem naslovljenim «El 'microbestiario' de René Avilés Fabila».

        Potvrđujemo da kandidatkinja ispunjava sve uvjete iz Programa doktorskog
studija književnosti: upisala je šest semestara studija, odslušala je i položila ukupno 8
kolegija, a u V. i VI. semestru izradila dva seminarska rada u dogovoru s mentoricom
i komentoricom. Njezin kvalifikacijski rad pod naslovom «Suvremena
hispanskoamerička minifikcija u okvirima poetike postmodernizma» prihvaćen je 25.
ožujka 2007. godine. Tijekom studija obavila je sve propisane konzultacije s
mentoricom i komentoricom.

        Doktorski rad «Postmoderna hibridizacija klasičnog bestijarija u
suvremenoj latinskoameričkoj minifikciji» ima za cilj analizirati suvremenu basnu i
bestijarij u djelima četiriju latinskoameričkih autora i njihov odmak od klasičnih
narativnih i deskriptivnih formi u kojima je osnovni motiv životinja te identificirati
elemente estetike postmodernizma u tim kratkim fikcionalnim oblicima koji se po
svojim tekstualnim obilježjima mogu svrstati u minifikciju. Budući da su takvi kratki
                                                                                       57


oblici svojstveni postmoderni, doktorandica će u prvom, teorijskom dijelu radnje,
iznijeti kratki dijakronijski i sinkronijski pregled pojma postmoderne i
postmodernizma kroz pregled osnovnih teorija i diskusija (Baudrillard, Jameson,
Lyotard, Habermas i dr.), uz analizu reperkusije tih rasprava na prostore Latinske
Amerike (Rincón, Yúdice, Ortega i dr.). U ovom dijelu također će se, s uporištem u
poetici postmodernizma i karakterističnim postmodernističkim pripovjednim
postupcima (Hutcheon, McHale i dr.), analizirati minifikcija uzimajući kao osnovu
studije nekih iberoamerikanista koji se sustavno bave analizom minifikcije u
španjolskom jezičnom izričaju (Lagmanovich, Zavala, Epple, Noguerol, Koch i dr.) Iz
sinopsisa je vidljivo da će u teorijskom dijelu disertacije biti riječi i o brojnim
problemima vezanim za ovaj minimalni tekstualni izričaj: njegovom hibridnom
prirodom i bliskošću s drugim književnim i izvan-književnim tekstualnim formama te
pitanjem dosadašnje književne taksonomije. Tekstualni korpus na kojemu će, u
drugom dijelu disertacije, biti provedena analiza bit će repertoar animalne minifikcije
suvremenih latinskoameričkih prozaika Meksikanca Renéa Avilésa Fabile, Brazilca
Wilsona Buena, Venezuelca Wilfreda Machada, te Argentinaca Albe Omil i Lucia
Piérole.

        Uspostavom poveznica između bestijarija i minifikcije te njihovim
smještanjem u okvire poetike postmodernizma stvara se novi kontekst za njihovo
promišljanje i analizu. Uzme li se u obzir relevantnost tema u hispanističkim i
luzitanističkim književno-znanstvenim krugovima, bavljenje navedenim znači
održavanje kontinuiteta u proučavanju bestijarija, ali i sagledavanje istog iz sasvim
nove perspektive, što je neprijeporan znanstveni doprinos ovog doktorskog rada.

         Na temelju iznesenog, Povjerenstvo zaključuje da kandidatkinja Gordana
Matić ispunjava sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog
studija književnosti, a u sinopsisu pokazuje dobro poznavanje predmeta i stručne
literature o njemu. Stoga predlažemo Fakultetskom vijeću da odobri temu za izradu
doktorskoga rada «Postmoderna hibridizacija klasičnog bestijarija u suvremenoj
latinskoameričkoj minifikciji» i plan njegove izrade.


U Zagrebu, 08. rujna 2009.


                                             Stručno povjerenstvo:
                                             ____________________________
                                             dr. sc. Mirjana Polić-Bobić, red. prof.
                                             ____________________________
                                             dr. sc. Nikica Talan, red.prof.
                                             ____________________________
                                             dr. sc. Tomislav Brlek, viši asist.
                                                                                    58


Gordana Matić                                Fakultetsko vijeće
Ehrlichova 9                                 Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu
10000 Zagreb                                 Ivana Lučića 3
                                             10000 Zagreb

                        SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA
        Postmoderna hibridizacija klasičnog bestijarija u
            suvremenoj latinskoameričkoj minifikciji
Znanstveno područje: humanističke znanosti
Polje: filologija
Grana: romanistika
Teorijska podloga, aktualne relevantne spoznaje, razlozi/motivacija za
predloženo istraživanje
  Postmoderna misao, zajedno s književno teorijskim instrumentarijem
  poststrukturalizma, posebice dekonstrukcije i teorije recepcije nudi metodološki
  okvir za promišljanje minifikcije, do sada vrlo slabo proučavanog književnog
  modaliteta ili pod-žanra u književno-znanstvenim krugovima. U posljednjih
  nekoliko desetljeća žarište zanimanja autora, teoretičara, kritike i čitatelja u
  Latinskoj Americi transponira se s romana na dotada marginalizirani žanr,
  pripovijetku i posebice njezinu podvrstu, ultrakratku ili mikropripovijetku koja je u
  književno-teorijskoj literaturi opisana kao nova tekstualna forma iako njezini
  počeci sežu u šezdesete godine XX. stoljeća, vrhunac proživljavaju u
  sedamdesetim i osamdesetima, a vitalnost pokazuju i danas. Najveća imena
  latinskoameričke književnosti poput Rulfa, Paza, Cortázara, Borgesa, Arreole,
  Casaresa, Andersona Imberta, Valenzuele i dr., okušali su se u ovom
  mnogoobličnom, hibridnom modalitetu kojega karakterizira iznimna kratkoća,
  jezična ekonomičnost, naglašena intertekstualnost, ambivalentnost, fragmentarnost
  i polisemičnost.

Uže područje rada
        Od širokog i raznorodnog spektra kratkih fikcionalnih tekstova koje obuhvaća
suvremena latinskoamerička književna produkcija, ograničila bih se na bestijarij i
basnu kao žanrove koji se pojavljuju u novim hibridnim oblicima u okvirima poetike
postmodernizma. U središtu zanimanja naći će se pripovijesti o životinjama u formi
suvremene basne ili pak deskriptivni tekstovi koje možemo nazvati književnim
bestijarijem, te put koji oni prelaze iz srednjovjekovne Europe do renesansne Amerike
iz doba velikih otkrića, da bi ponovno bili otkriveni u Latinskoj Americi 60-ih godina
kada ih Borges, a potom i Cortázar, Arreola, Monteiro Lobato, Millor Fernandes i
Marina Colasantti, stavljaju u žarište književno-kritičkog promišljanja. U posljednjih
petnaestak godina zanimanje za priče o životinjama u latinskoameričkoj literaturi
iznova je revitalizirano. Stoga mi je namjera baviti se najrecentnijom produkcijom
latinskoameričkih autora koji na različite načine pristupaju žanru i u okviru toga
istraživanja provesti analizu triju bestijarija španjolskog jezičnog izričaja (René
Avilés Fabila, Los animales prodigiosos México, 1994., Wilfredo Machado, Libro de
animales, Caracas, 1994., Alba Omil y Lucio Piérola, El bestiario erótico, Buenos
Aires, 2006.) i jednog portugalskog (Wilson Bueno, Jardim zoológico, São Paulo,
1999.)
                                                                                     59


 Ciljevi/problemi istraživanja
         Cilj radnje jest identificirati elemente estetike postmodernizma u ovim novim
 “mini tekstovima” i analizirati na koji način dolazi do hibridizacije i metamorfoze
 žanrova koji kao okosnicu imaju likove životinja. U doktorskom radu promišljat će se
 suvremena basna i bestijarij kako bi se ustanovilo do koje je mjere došlo do odmaka
 od klasičnih narativnih ili deskriptivnih formi u kojima je životinja predmet obrade.

 Metodološki postupci

        U prvom, teorijskom dijelu radnje, dat ću kratki dijakronijski i sinkronijski
 pregled pojma postmoderne i postmodernizma dotičući se osnovnih teorija i diskusija
 (Baudrillard, Jameson, Lyotard, Habermas i dr.), analizirajući njihove reperkusije na
 prostore Latinske Amerike (Rincón, Yúdice, Ortega i dr.) s osobitim osvrtom na
 primjenu ovih termina u književnosti (Hassan, Lucy). U ovom dijelu također bih,
 polazeći od poetike postmodernizma i karakterističnih postmodernističkih
 pripovjednih postupaka (Hutcheon, McHale i dr.), analizirala minificiju služeći se kao
 osnovom studijama nekih iberskoameričkih autora koji se sustavno bave analizom
 minifikcije nazočne u španjolskom jezičnom izričaju (Lagmanovich, Zavala, Epple,
 Noguerol, Koch i dr.) Također ću se baviti brojnim problemima vezanim za ovaj
 minimalni tekstualni izričaj: njegovom hibridnom prirodom i bliskošću s drugim
 književnim i izvan-književnim tekstualnim formama, pitanjem dosadašnje književne
 taksonomije. Gotovo sve nacionalne književnosti latinskoameričkog prostora
 osiguravaju dovoljno materijala za tekstualnu analizu ovog književnog modaliteta, no
 ja ću se ograničiti na reprezetativnu, recentnu produkciju četiriju zemalja, Meksika,
 Brazila, Venezuele i Argentine. Tekstualni korpus na kojemu ću, u drugom dijelu
 doktorskog rada, provesti rečenu analizu biti će repertoar animalne minifikcije
 suvremenih latinskoameričkih prozaika kao što su Meksikanac René Avilés Fabila,
 Brazilac Wilson Bueno, Venezuelac Wilfredo Machado, te Argentinci Alba Omil i
 Lucio Piérola.

 Očekivani znanstveni doprinos

          Suvremeni bestijarij je od Borgesova Priručnika fantastične zoologije česta
tema u iberskoameričkim književno-znanstvenim krugovima. Velik broj suvremenih
autora koji, slijedeći Borgesov primjer, pišu o životinjama odabiru upravo minimalni
tekstualni format, format mikropripovijetke koji svoju književno-teorijsku afirmaciju
dobiva u okvirima poetike postmodernizma. Spajajući ova važna područja stvara se
novi kontekst za promišljanje bestijarija i analizu njegova odmaka od klasičnih
obrazaca u suvremenim uvjetima. Uzmemo li u obzir relevantnost tema u
hispanističkim i luzitanističkim krugovima, bavljenje navedenim znači održavanje
kontinuiteta u proučavanju bestijarija, ali i sagledavanje istog iz sasvim nove
perspektive, što ga stavlja u kontrastivan odnos s cjelokupnom književnom produkcijom
latinskoameričkog prostora.

 U Zagrebu, 04. lipnja 2009.

 Mentor:                           Voditelj studija:                Kandidatkinja:
 Dr.sc. Mirjana Polić-Bobić,       Dr.sc. Andrea Zlatar-Violić,     Gordana Matić
 red. prof.                        red. prof.
                                                                                   60


Dr. sc. Milan Mesić, red. prof.                           Fakultetsko vijeće
Dr. sc. Saša Božić, doc.,                                 Filozofskoga fakulteta
     Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru             Sveučilišta u Zagrebu
Dr. sc. Vjeran Katunarić, red. prof                       Ivana Lučića 3, 10000
                                                          Zagreb




Predmet: Izvještaj o ispunjavanju uvjeta propisanih programom Poslijediplomskog
doktorskog studija sociologije i odobrenje teme disertacije za pristupnicu Simonu
Kuti




Na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanoj 30. lipnja
2009. imenovani smo u stručno povjerenstvo koje treba utvrditi ispunjava li Simona
Kuti uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija sociologije i
može li se odobriti tema za izradu doktorskog rada pod naslovom "Transnacionalni
socijalni prostori" s podnaslovom "Prekogranične veze migrantskih skupina u
Hrvatskoj" pod mentorstvom dr. sc. Saše Božića. Na temelju uvida u priložene
materijale Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu podnosimo sljedeći


                                    IZVJEŠTAJ

        Simona Kuti diplomirala je sociologiju 2004. godine na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Od siječnja 2005. godine zaposlena je kao znanstvena
novakinja na Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu. Do sada je bila zaposlena
na sljedećim znanstveno-istraživačkim projektima: "Hrvatske migrantske zajednice:
pripadnost i multikulturalizam" (MZOŠ projekt br. 0076001; 2005. i 2006. godine) i
"Transnacionalne migracije – izazovi hrvatskom društvu" (MZOŠ projekt br. 076-
0762385-2378; od 2007. godine). Također sudjelovala je u međunarodnom projektu
"Gendered Migration, Sex Work and Exploitation: Trafficking in Women and
Prostitution" (glavni koordinatori projekta: Institut für die Wissenschaften vom
Menschen (IWM), Beč; 2005. i 2006. godine).
        U prosincu 2006. godine upisala je Poslijediplomski doktorski studij
sociologije na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pristupnica je
uspješno ispunila sve svoje studijske obaveze propisane individualnim programom
rada za prve dvije godine doktorskog studija, uključujući polaganje predviđenih pet
ispita s ocjenom odličan i obranu nacrta teme predloženog doktorskog rada. Uz to,
Simona Kuti aktivno sudjeluje u znanstveno-istraživačkom radu, objavljuje
znanstvene i stručne radove i sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstvenim
skupovima.
        Pristupnica je predala sinopsis doktorskog rada pod naslovom
"Transnacionalni socijalni prostori" s podnaslovom "Prekogranične veze migrantskih
skupina u Hrvatskoj".
                                                                                     61




Obrazloženje i opravdanost predložene teme disertacije

        Koncept transnacionalnog socijalnog prostora suvremenim je znanstveni
koncept razvijen tijekom proteklog desetljeća, a uključuje različite oblike resursa ili
kapitala prostorno mobilnih aktera, regulacije koje nameću nacije-države,
imigracijske politike, institucije u etničkim zajednicama itd. Transnacionalni socijalni
prostori su se do sada razlikovali prema dominantnim transakcijskim mehanizmima –
recipročnost u transnacionalnim malim ili obiteljskim skupinama, razmjena u
transnacionalnim mrežnim krugovima i solidarnost u transnacionalnim zajednicama
koje se mogu formirati na različitim stupnjevima agregacije – od manjih zajednica
migranata iz istog mjesta porijekla, do čitavih dijaspora. Međutim, još uvijek nisu
jasno definirane i koncipirane dimenzije transnacionalnog socijalnog prostora, a jedan
od najvažnijih ciljeva rada pristupnice Simone Kuti jest upravo odrediti te dimenzije
kao i utvrditi jasne indikatore za spomenute dimenzije. Taj cilj uvelike određuje i
metodologiju u radu pristupnice koja će utvrditi sličnosti i razlike teorijskog modela
transnacionalnog socijalnog prostora i transnacionalnog socijalnog prostora
migrantskih mreža u Republici Hrvatskoj.
        Stručno povjerenstvo je mišljenja da će istraživanje i rad pristupnice Simone
Kuti, ukoliko u potpunosti ispuni postavljene ciljeve, uvelike unaprijediti istraživanje
u području sociologije migracija te dati bitan doprinos u razvitku teorijskog koncepta
transnacionalnog socijalnog prostora. Empirijski uvidi u umrežavanje i transakcije
migrantskih skupina u Republici Hrvatskoj omogućit će i eventualno poboljšanje
formuliranja mjera unutar migracijske politike.


Očekivani znanstveni doprinos

        Smatramo da najveći doprinos predloženog istraživanja (koje će biti i prvo
istraživanje ove teme u Hrvatskoj) predstavlja utvrđivanje dimenzija i konstituiranje
indikatora koncepta transnacionalnih socijalnih prostora koji do sada nisu jasno i
nedvosmisleno formulirani. Rad Simone Kuti koncipiran je tako da omogućuje i
postavljanje prenosivih tvrdnji na osnovi empirijskog istraživanja hrvatskog slučaja.
Zbog svega navedenog rad pristupnice će biti relevantan za suvremena istraživanja
međunarodnog, prekograničnog umrežavanja i razmjene.


U prilogu: Sinopsis doktorskog rada


Ocjena povjerenstva:

       Na temelju uvida u potpunu dokumentaciju o studiju i sinopsis disertacije
ocjenjujemo da kandidatkinja Simona Kuti ispunjava sve uvjete predviđene
programom Poslijediplomskog doktorskog studija sociologije te joj se može odobriti
tema izrada doktorskog rada pod naslovom Transnacionalni socijalni prostori, s
                                                                             62


podnaslovom Prekogranične veze migrantskih skupina u Hrvatskoj, uz mentorsko
vodstvo dr. sc. Saše Božića, doc., Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru.



U Zagrebu, 03. srpnja 2009.




                                      Dr. sc. Milan Mesić, red. prof.
                                      predsjednik povjerenstva




                                      Dr. sc. Saša Božić, doc.
                                      (Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru)
                                      član povjerenstva




                                      Dr. sc. Vjeran Katunarić, red. prof.
                                      član povjerenstva
                                                                                     63


Simona Kuti                                  Fakultetsko vijeće
Dolovska 1a,                                 Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu
10090 Zagreb                                 Ivana Lučića 3
                                             10000 Zagreb




                        SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA

                   Transnacionalni socijalni prostori
          Prekogranične veze migrantskih skupina u Hrvatskoj
Znanstveno područje: društvene znanosti
Polje: sociologija
Grana:

1. teorijska podloga
        Počevši od 70ih godina 20. stoljeća društveni znanstvenici iskazuju rastuću
svjesnost o „metodološkom nacionalizmu“ i nedostacima „kontejner teorije društva“
(A. Giddens, A. D. Smith, U. Beck, J. Urry itd.). Wimmer i Glick Schiller (2002,
2003) razlikuju tri vrste metodološkog nacionalizma: ignoriranje nacionalizma u
"velikoj" teoriji, naturalizaciju u "normalnoj" empirijskoj znanosti i teritorijalnu
ograničenost u istraživanjima nacionalizma i izgradnje države. Metodološki je
nacionalizam bio izražen i u istraživanjima migracija. U razumijevanju
asimilacije/integracije dominirao je bipolarni obrazac tj. migranti su nakon preseljenja
trebali ostati u zemlji destinacije i prekinuti sve veze s društvima porijekla što često
nije bio slučaj.
        Sve više istraživača suvremenih migracijskih i postmigracijskih procesa dijele
zaključak da unatoč značajnoj koncentraciji političke moći unutar nacija-država, one
nisu podudarne s domenom socijalnih odnosa koji se mogu protezati transnacionalno.
Iz te se perspektive koncepti poput "transnacionalnih socijalnih prostora" (Pries, 2001;
Faist, 2000) ili "transnacionalnih socijalnih formacija" (Guarnizo, 1997) čine
pogodnijima za opisivanje simultane integracije migranata u dva ili više društvenih
konteksta (Wimmer i Glick Schiller, 2002).
       Predloženo istraživanje dio je projekta „Transnacionalne migracije – izazovi
hrvatskom društvu“ Instituta za migracije i narodnosti i ujedno je prvo istraživanje
ove teme u Hrvatskoj.

2. uže područje rada
        U disparatnom i širokom području teoretiziranja i istraživanja migrantskog
„transnacionalizma“ jedan od rijetkih koncepata s potencijalom za operacionalizaciju i
empirijsku provjeru je koncept „transnacionalnih socijalnih prostora“ (TSP) koji
također nije jednoznačno definiran. U upotrebi su mnogi sinonimi, npr.
„transnacionalna socijalna polja“ (Levitt i Glick Schiller, 2004) ili „transnacionalne
socijalne formacije“ (Guarnizo, 1997) i različite definicije TSP-a.
                                                                                     64


        Prema Faistu (2000), TSP-i su sastavljeni od različitih oblika resursa prostorno
mobilnih i imobilnih osoba i, s druge strane, od regulacija koje nameću nacije-države i
drugih mogućnosti i ograničenja (npr. imigracijske politike ili institucije u etničkim
zajednicama). TSP-i su omeđeni tzv. „pentatoničkim odnosima“ između vlada
emigracijske i imigracijske zemlje, nevladinog sektora obaju zemalja i
transnacionalne tj. migrantske skupine. TSP-i se mogu razlikovati prema
dominantnim transakcijskim mehanizmima – recipročnost u transnacionalnim malim
(obiteljskim) skupinama, razmjena u transnacionalnim mrežnim krugovima (npr.
kineski trgovci) i solidarnost u transnacionalnim zajednicama koje se mogu formirati
na različitim razinama okupljanja – od manjih zajednica migranata iz istog mjesta
porijekla, do dijaspora.
       Koncepti koji su srodni konceptu TSP-a i koji već imaju široku upotrebu u
sociologiji migracija su koncepti socijalnog kapitala i društvenih mreža.
Operacionalizacija i istraživanje TSP-a može profitirati kroz „konceptualnu među-
oplodnju“ s navedenim i ostalim sličnim konceptima (Vertovec, 2003) uz napomenu
da se radi o posuđivanju terminologije te njezinoj deskriptivnoj i metaforičkoj
upotrebi, a ne i o provođenju „rigidne“ mrežne analize. Zbog toga je neophodno i
jasno odrediti dimenzije i indikatore TSP-a.

3. ciljevi istraživanja
       Ciljevi predloženog istraživanja su sljedeći:
a) utvrditi teorijsku i empirijsku relevantnost koncepta transnacionalnih socijalnih
prostora u suvremenim istraživanjima migracija;
b) utvrditi dimenzije i indikatore koncepta TSP-a;
c) opisati oblik umrežavanja najznačajnijih imigrantskih grupa u Hrvatskoj prema
dimenzijama i indikatorima TSP-a;
d) utvrditi sličnosti i razlike oblika TSP-a imigrantskih mreža u RH prema prethodno
utvrđenim dimenzijama i indikatorima TSP-a;
e) identificirati dimenzije koncepta TSP-a koje omogućuju prenosivost tvrdnji nastalih
na osnovu empirijskog istraživanja hrvatskog slučaja.

4. metodološki postupci
        Koristit će se materijal prikupljen kvalitativnim istraživanjem u nekoliko faza
koje nisu u nužnom kronološkom slijedu tj. prikupljanje, obrada i analiza podataka se
odvijaju simultano i cirkularno (Miles i Huberman, 1994):
a) eksplorativna faza u kojoj će se provesti desetak ekspertnih intervjua s
predstavnicima odabranih migrantskih skupina u Hrvatskoj (Kinezi kao pripadnici
trgovačke dijaspore, Albanci kao predstavnici transnacionalnih poduzetničkih obitelji
i Bošnjaci kao predstavnici radne imigracije). Osim pregleda umreženosti i
transnacionalnih aktivnosti pripadnika migrantskih skupina, u ovoj će se fazi ostvariti
i neophodni kontakti za sljedeću fazu istraživanja;
b) faza intervjuiranja u kojoj će se prikupiti glavnina podataka. Planirano je
provođenje tridesetak narativnih intervjua sa sugovornicima, pripadnicima odabranih
migrantskih skupina koji će, uz uzorkovanje metodom „grude snijega“, biti odabrani
prema načelu maksimalne varijacije prema spolu, dobi i zanimanju;
                                                                                    65


c) obrada i analiza podataka uključit će transkripciju provedenih intervjua i analizu
transkripata uz pomoć programskog paketa za kvalitativnu obradu podataka i
analitičkog pristupa tematskih mreža za sistematizaciju i prezentaciju rezultata.
        Postavljanjem biografskih pitanja će se nastojati nadići ograničenja ne-
longitudinalnog istraživanja u jednoj državi. Kako bi se osigurala validnost zaključaka
temeljenih na građi prikupljenoj tijekom predloženog kvalitativnog istraživanja,
koristit će se triangulacija metoda, uzorka, a po mogućnosti i istraživača i vremena
istraživanja.

5. očekivani doprinos istraživanja
        Glavni znanstveni doprinos predloženog istraživanja predstavlja utvrđivanje
dimenzija i konstituiranje indikatora koncepta transnacionalnih socijalnih prostora te
postizanje određenog stupnja prenosivosti tvrdnji nastalih na osnovi prvog
empirijskog istraživanja u Hrvatskoj. Predloženo istraživanje ima i potencijalni
praktični doprinos jer bi spoznaje o obliku i dosegu umrežavanja migrantskih skupina
u Hrvatskoj mogle pomoći prilikom formuliranja migrantske politike Republike
Hrvatske koja je do sada bila neadekvatno formulirana unutar Strategije migracijske
politike RH.



U Zagrebu, lipanj 2009.

Mentor                               Voditelj studija
         Kandidatkinja


Doc. dr. sc. Saša Božić       Prof. dr. sc. Vjekoslav Afrić        Simona Kuti
                                                                                      66


SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FILOZOFSKI FAKULTET
Ul. Ivana Lučića 3, Zagreb
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta
Vijeće poslijediplomskih studija Filozofskog fakulteta


Zagreb, 08. rujna 2009.



Predmet: Izvještaj o ispunjavanju uvjeta kandidatkinje Barbare Pisker za izradu i
obranu
        doktorske disertacije te odobrenje predložene teme „Kritička pravna teorija:
         tradicija i nova sinteza“


        Na sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 20. srpnja 2009. (Odluka Klasa: 643-
02/09-07/79, Urbroj: 3804-140-09-2 od 21. srpnja 2009. g.) imenovani smo u
povjerenstvo koje treba ocijeniti ispunjava li Barbara Pisker uvjete za pristupanje
izradi i obrani disertacije u okviru Poslijediplomskog doktorskog studija sociologije i
može li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom «Kritička pravna teorija: tradicija i
nova sinteza». Podnosimo Vijeću sljedeći skupni


                                  IZVJEŠTAJ

        Dana 03. srpnja 2009. godine, kandidatkinja Barbara Pisker podnijela je
zamolbu za pristupanje izradi i obrani doktorske disertacije te odobrenje predložene
teme u okviru doktorskog studija. Stručno povjerenstvo (dr. sc. Rade Kalanj, red.
prof., dr. sc. Vjeran Katunarić, red. prof., dr. sc. Josip Kregar, red. prof. (Pravni
fakultet, Zagreb)) mišljenja je kako kandidatkinja u potpunosti ispunjava uvjete te joj
se može odobriti predložena tema disertacije kao i sama izrada te obrana rada.


                         Podaci o poslijediplomskom studiju
                 te o izvršenim obvezama prema programu studija

        Kandidatkinja je rođena u Požegi 1976. godine. Diplomirala je (2000.)
sociologiju i hrvatsku kulturu na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Poslijediplomski
znanstveni studij sociologije upisala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2001/02.
ak.godine, a prijelaz na poslijediplomski doktorski studij sociologije ostvarila je
2006/07. ak.godine sukladno izvršenim obvezama te odobrenom individualnom
Programu poslijediplomskog doktorskog studija sociologije, a prema Rješenju Vijeća
poslijediplomskog doktorskog studija sociologije od 14. lipnja 2006. godine (Klasa:
643-02/06-08/70, Urbroj: 3804-140-06-2) u kojemu je izvršila sve predviđene obveze:
položila je godišnji ispit, izvršila obveze iz seminarskih radova, odslušala 60 sati
konzultativne nastave iz kolegija Društvena regulacija i Sociologija prava, objavila
znanstveni rad iz područja doktorske disertacije, te obavila konzultacije s mentorom u
suradnji s kojim je uspješno izradila koncept i istraživački plan rada na temi
                                                                                   67


disertacije. Kandidatkinja je ostvarila prosjek ocjena 4.42. Predloženi naslov
doktorskog rada također je utvrđen u dogovoru s mentorom.
Objavila je petnaest (15) znanstvenih i stručnih radova, od kojih su tri objavljena u
časopisima s međunarodnom recenzijom. Aktivno je sudjelovala na dvanaest (12)
kongresa, te kao istraživač na dva stručna projekta i dva znanstvena projekta
Ministarstva Znanosti, obrazovanja i športa.


               Opravdanost i znanstveni doprinos predložene teme

        U sinopsisu radnje, kolegica Pisker polazi od teze kako je jedna od najviših
vrednota ustavnih poredaka današnjih demokratskih društava vladavina prava, no s
obzirom na činjenicu kako je ustavna država res publica semper reformanda
djelotvornost prava postavlja pitanje ostvaruje li se vladavina prava i kako.
Djelotvornost pravnog sustava očituje se u pravnoj praksi, odnosno kao oblik
empirijski utvrđenog društvenog ponašanja.
        U Republici Hrvatskoj postoji diskrepancija između „prava u praksi“ i „prava
na papiru“. Činjenica je kako postoje velike zakonske aktivnosti, velik je broj novih
propisa koji su formalno usklađeni sa zapadnim standardima, no dolazi s druge strane
ograničena pravna kultura, materijalna ograničenja, zbog čega se zakoni ne
primjenjuju i institucije ne daju učinka. Izostaje implementacija, a manjak normi
popravlja se viškom zakona. Ovaj društveni fenomen predstavlja važan i nedovoljno
istražen segment zakonodavnog i sudskog sustava Republike Hrvatske.
        Sinopsis predviđa tri smjera analize: u prvom dijelu rada utvrdit će se kroz
okvir antinomije između pojmova prava i pravednosti teorijski doprinosi u području
teorije prava i sociologije prava koji su utjecali na formiranje mišljenja kritičke
pravne teorije. Time će se kreirati podloga za razumijevanje stvaranja temeljnog
teorijskog konteksta koji čini okosnicu ovoga rada. U drugom dijelu kroz okvirni
kontrast pojmova između ideologije i utopije iznijet će se teorijska osnova kritičke
pravne teorije kroz analizu djela nekoliko najznačajnijih autora pokreta: Roberto
Mangabeira Unger, Morton J. Horwitz, Duncan Kennedy. U trećem dijelu rada
pozornost će se posvetiti mjestu i ulozi te ostvarivanju ideje vladavine prava u
Republici Hrvatskoj. Kroz antinomijski okvir između teorije i prakse dokazat će se
postojanje nesuglasja između usvojene teorije ljudskih prava i prakse njena
ostvarivanja na primjeru analize prava na suđenje u razumnom roku koje predstavlja
jedno od najugroženijih ljudskih prava u Republici Hrvatskoj. Zaključna razmatranja
u radu formulirat će se u obliku prijedloga za unaprjeđenje djelovanja aktera u
procesu ostvarivanja vladavine prava u Republici Hrvatskoj. Od metodoloških
postupaka, kandidatkinja navodi analizu relevantne recentne literature i ključnih
istraživanja s područja sociologije prava, filozofije prava te teorije države i prava,
analizu dostupnih statističkih podataka vezanih uz istraživanje poštivanja prava na
suđenje u razumnom roku u Republici Hrvatskoj prikupljenih od službene statistike,
znanstvenih institucija, poslovnih subjekata i stručnih udruga.


                            Zaključak povjerenstva i prijedlog

       Povjerenstvo drži kako kandidatkinjin sinopsis ne odražava samo dobro
poznavanje teme, u domaćoj sociologiji posve zanemarene, i znanstvene metodologije
potrebne za njezinu analizu već i sociološki imaginativno uočavanje važnosti tog
                                                                                    68


društvenog fenomena. Članovi povjerenstva nisu imali značajnijih primjedbi na
sadržaj sinopsisa.
        Povjerenstvo smatra kako bi predložena tema mogla biti vrijedan prilog
suvremenoj sociologiji hrvatskog društva, a napose sociologiji prava. Štoviše, imajući
u vidu važnost fenomena za suvremeno hrvatsko društvo, mišljenja smo da bi rad
mogao biti zanimljiv i široj javnosti.
        Povjerenstvo također prihvaća kandidatkinjin prijedlog mentora. S obzirom na
objavljene radove i istraživačke interese, povjerenstvo smatra kako dr. sc. Josip
Kregar, red. prof. Pravnog fakulteta u Zagrebu može voditi izradu predloženoga rada.
        Stoga predlažemo Fakultetskom vijeću da Barbari Pisker potvrdi uvjete za
stjecanje doktorata znanosti u okviru doktorskog studija, odobri predloženu temu
«Kritička pravna teorija: tradicija i nova sinteza« i time omogući daljnji postupak
izrade i obrane doktorske disertacije.


                                                   Stručno povjerenstvo:

                                                   dr.sc. Rade Kalanj, red. prof.
                                                   Predsjednik povjerenstva



                                                   dr.sc. Vjeran Katunarić, red.
                                                   prof.
                                                   Član povjerenstva



                                                   dr.sc. Josip Kregar, red.prof.
                                                   (Pravni fakultet, Zagreb)
                                                   Član povjerenstva
                                                                                     69


Fakultetsko vijeće                                                         Barbara
Pisker
Filozofskog fakulteta                                                      Cvjetna 9
Sveučilišta u Zagrebu                                                      34000
Požega
Ivana Lučića 3
bpisker@vup.hr
10000 Zagreb


                         SINOPSIS DOKTORSKOG RADA



  KRITIČKA PRAVNA TEORIJA: TRADICIJA I NOVA
                  SINTEZA


Znanstveno područje: Društvene znanosti
Polje: Sociologija
Grana: Posebne sociologije; Sociologija prava


1. Uvod

       Jedna je od najviših vrednota ustavnih poredaka današnjih demokratskih
društava je vladavina prava. S obzirom na činjenicu kako je ustavna država res
publica semper reformanda (Crnić, 2003.) djelotvornost prava postavlja pitanje
ostvaruje li se vladavina prava i kako. Djelotvornost pravnog sustava očituje se u
pravnoj praksi, tj. u primjeni prava (law in action) ili kao oblik empirijski utvrđenog
društvenog ponašanja. S obzirom na sve veće zahtjeve u vidu zaštite ljudskih prava
koje donosi moderno doba (a koje i pred hrvatsko zakonodavstvo i pravosuđe
postavlja Europska Unija) uvid u stvarno stanje poštivanja vladavine prava sve više
dobiva na značaju.


2. Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje

        Diskrepancija između law in action i black letter law (Pound, 1959.) teorijski
je razmatrana u djelima američkih pravnih realista koji su uz europske filozofe,
teoretičare Frankfurtske škole i poststrukturalističke francuske mislitelje izvori
utjecaja na oblikovanje mišljenja Kritičke pravne škole. Interakcija pravne znanosti i
sociologije kroz kritički pristup uključuje prevladavanje liberalističkog ignoriranja
interesne osnove prava, ideju da institucije same po sebi jamče individualne slobode
te imanentnu konzervativnost vladajuće pravne znanosti. Insistiranje na stvarnoj
primjeni prava i tretiranje prava kao ideološke fasade, čvrsto orijentira ovaj pokret
prema sociološkoj paradigmi (Kregar, 2006.). U Republici Hrvatskoj stvarnost je
drugačija od opisane u zakonima. Činjenica je kako postoje velike zakonske
aktivnosti, velik je broj novih propisa koji su formalno usklađeni sa zapadnim
                                                                                        70


standardima, dolazi s druge strane ograničena pravna kultura, materijalna ograničenja,
zakoni se ne primjenjuju i institucije ne daju učinka. Izostaje implementacija, a
manjak normi popravlja se viškom zakona. Trenutkom donošenja zakona prestaje
interes, a i odgovornost političkih vrhova za njegovu sudbinu, a ljudi postaju
indiferentni prema izbjegavanju zakona. Provedba zakona i efikasnost institucija
prikazuje se kao objektivan, od ljudi nezavisan problem. Zakoni i institucije za
djelovanje ne trebaju samo ciljeve i namjere, već i ljude, materijalna sredstva i druge
pretpostavke. To pitanje nije samo problem spoznaje, metodologije i pristupa analizi –
da se bavimo normama, a ne njihovim ostvarenjem – već i obilježje svakodnevnog
života. Neka zakon ne bude mrtvo slovo na papiru nego law in action kako bi
omogućio sustavu da ispuni svoje objavljene ideale.


3. Praktična primjenjivost spoznaja do kojih se namjerava doći

       Pored teorijskog doprinosa kreiranju postmodernog kritičkog svjetonazora
proučavanja prava, istraživanje će dati uvid u odnos naznačenih kategorija u
zakonodavnom i sudskom sustavu Republike Hrvatske. Time će se stvoriti teorijska
osnovica za buduća istraživanja ovog problema kojih je u Republici Hrvatskoj
zanemarivo malo. Rezultati će omogućiti i prepoznavanje važnosti i ulogu
djelotvornosti prava u širem društvenom kontekstu te potaknuti kreiranje novih
programa koji će na smislen i učinkovit način afirmirati djelotvornost prava.


4. Uže područje rada

         U radu će se kroz teorijski dio iznijeti izvori utjecaja na oblikovanje mišljenja
kritičke pravne teorije (Pravni realizam, europski filozofski, frankfurtska škola,
poststrukturalistički francuski mislitelji), zatim će se iznijeti teorijska osnova kritičke
pravne teorije kroz analizu djela nekoliko najznačajnijih autora pokreta (Roberto
Mangabeira Unger, Morton J. Horwitz, Duncan Kennedy) kroz dva pristupa:
1. pristup bit će opisan kao rad u tradiciji Maxa Webera koji se temelji na idejama da
„svi pravni postupci moraju biti procjenjivani mjerilima i pojmovima ne-pravnih
kategorija i namjena“ te da je „pravo u praksi“ radikalno različito od „prava iz
knjiga“. Ovaj pristup naglašava neuspjeh stvarnog sustava da ispuni svoje objavljene
ideale .
2. pristup ima znatno manje razvijen općenit pristup i njegova centralna okosnica je
stav kako je zakon instrument društvene, gospodarske i političke dominacije; u smislu
promicanja konkretnih interesa dominirajuće klase društva i pružanja legitimnosti
postojećem poretku - „Oko zakona sjedi u licu vladajuće klase“ (Bloch, 1977.). Ovaj
pristup naglašava ideološki karakter pravne doktrine.
         Nastojat će se teorijske postavke kritičke pravne teorije u empirijskom dijelu
dokazati na primjeru analize prava na suđenje u razumnom roku u Republici
Hrvatskoj.


5. Ciljevi istraživanja i očekivani znanstveni doprinos

      Prvi cilj rada je analiza i sinteza Kritičke pravne teorije kroz iznošenje
osnovnih teorijskih postavki eminentnih autora pripadnika pokreta Kritičke pravne
                                                                                      71


škole. Želi se ukazati na opći značaj koji je povijesno prisutan u kritičkoj teoriji, a u
uskoj je vezi sa temeljnom premisom sociološke orijentacije da bude kritička
refleksija društva. Temeljni cilj je kritičko propitivanje i valorizacija ideologije
liberalizma kroz iznošenje postavki Kritičke pravne teorije i pokušaj dokazivanja
temeljnih hipoteza ove teorijske orijentacije na primjeru zakonodavne i pravne prakse
u Republici Hrvatskoj. Ovim pristupom proučavanja pravnog sustava u Republici
Hrvatskoj želi se utvrditi način formiranja i funkcioniranja te tipične oblike djelovanja
vladavine prava u Republici Hrvatskoj kao polazišne osnove liberalističke ideologije.

6. Metodološki postupci

        Realizacija ciljeva ovoga doktorskog rada zahtijeva višestrani metodološki
pristup koji podrazumijeva korištenje različitih metodoloških postupaka. Prvo, analiza
relevante recentne literature i ključnih istraživanja s područja sociologije prava,
filozofija prava te teorije države i prava. Drugo, analiza dostupnih statističkih
podataka vezanih uz predmet istraživanja (pravo na suđenje u razumnom roku)
prikupljenih od strane službene statistike, znanstvenih institucija, poslovnih subjekata,
poslovnih i stručnih udruga, te privatnih istraživačkih institucija.


7. Struktura rada

        U uvodnom dijelu rada utvrdit će se problem, predmet i ciljevi istraživanja te
struktura studije. Utvrdit će se, nadalje, način regulacije društva pravom, te pravo kao
društveni poredak. Iznijet će se izvori i transformacije, te elementarne postavke
kritičke teorije kao doprinos razvoju Kritičke pravne teorije, koja je jednim dijelom
inspirirana pravnim realistima, frankfurtskom školom, poststrukturalističkim
francuskim filozofima. Pri tome će u fokusu interesa biti način formiranja i
funkcioniranja te tipične oblici djelovanja vladavine prava kao polazišne osnove
liberalističke ideologije. Posebna pozornost posvetit će se mjestu i ulozi te
ostvarivanju ideje vladavine prava u Republici Hrvatskoj. Taj će dio rada biti
potkrijepljen empirijskim istraživanjem, a metodologija i nalazi tog istraživanja bit će
interpretirani u svjetlu ranije izloženih teorijskih modela.



U Zagrebu, 29. lipnja 2009.



Mentor:                                  Voditelj studija:                   Kandidat:

Prof.dr.sc. Josip Kregar              Prof.dr.sc. Vjekoslav Afrić          Barbara
Pisker
                                                                                   72


Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu
Odsjek za sociologiju


dr. sc. Ivan Cifrić, redoviti profesor
dr. sc. Krešimir Kufrin, docent
dr. sc. Antun Šundalić, redoviti profesor (Ekonomski fakultet, Osijek)



PREDMET:       Izvještaj o ispunjavanju uvjeta propisanih programom
               Poslijediplomskog doktorskog studija sociologije i odobrenje teme
               disertacije za pristupnika Željka Pavića


Na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanoj 18. prosinca
2008. godine (KLASA: 643–02/08–07/146, URBROJ: 3804–140–09–2) izabrani smo
u stručno povjerenstvo koje će utvrditi da li Željko Pavić, polaznik
Poslijediplomskog doktorskog studija sociologije na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu, ispunjava uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog
studija sociologije te može li mu se odobriti izrada doktorskog rada pod naslovom
Religija u hrvatskom društvu: između etnoreligijskog identiteta i "nevidljive"
religioznosti, pod mentorskim vodstvom dr. sc. Krešimira Kufrina, doc.

Podnosimo Vijeću sljedeći

                                  IZVJEŠTAJ


Pristupnik Željko Pavić podnio je sve potrebe dokumente (molbu za prihvaćanje teme,
životopis, popis objavljenih radova, popis znanstvenih skupova na kojima je
sudjelovao, presliku indeksa te sinopsis disertacije) pa je povjerenstvo moglo
pristupiti radu. Uvidom u priloženu dokumentaciju, povjerenstvo konstatira sljedeće:

1. Željko Pavić rođen je 19. prosinca 1974. u Vinkovcima, gdje je završio osnovnu i
   srednju školu. Diplomirao je na jednopredmetnom studiju sociologije na Odsjeku
   za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1999. godine. Na Filozofskom
   fakultetu u Zagrebu iste je godine upisao Poslijediplomski znanstveni studij
   sociologije (sociologija migracija). Na temelju položenih ispita na tom studiju,
   kandidatu je 2006. godine odobren upis u 3. semestar Poslijediplomskog
   doktorskog studija sociologije.
       Od 2001. do 2005. bio je zaposlen kao znanstveni novak na Institutu
   društvenih znanosti Ivo Pilar. U istom je razdoblju radio kao vanjski suradnik
   (predavač) na Filozofskom fakultetu i Visokoj učiteljskoj školi u Osijeku te na
   Visokoj učiteljskoj školi u Slavonskom Brodu, gdje je predavao sociologiju
   odgoja i obrazovanja odnosno sociologiju odgoja. Početkom studenog 2008.
   izabran je u zvanje asistenta na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
      Od 2005. suvlasnik je agencije za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog
   mnijenja Audeo u Osijeku, u okviru koje radi komercijalna empirijska istraživanja.
                                                                                     73


2. S obzirom na to da je pristupnik izravno upisan u 3. semestar studija, nije imao
   obavezu upisivanja i polaganja kolegija, jer je taj oblik nastave na
   Poslijediplomskom doktorskom studiju predviđen samo u prva dva semestra
   studija. Zbog istog razloga nije bio obavezan izraditi seminarske radove. Iako se
   za kandidata ne može iskazati prosjek ocjena ostvarenih polaganjem ispita na
   doktorskom studiju, o njegovoj vrsnoći govori činjenica da je preddiplomski studij
   sociologije završio s prosječnom ocjenom 5.0, a isti je uspjeh postigao i na
   Poslijediplomskom znanstvenom studiju sociologije (sociologija migracija), na
   kojem je položio sve propisane ispite.
       Tijekom studija pristupnik je dosad ostvario 153 ECTS boda, čime je stekao
   pravo na upis u VI. semestar studija i podnošenje molbe za prihvaćanje teme
   doktorskog rada.
3. Pristupnik je tijekom studija sudjelovao u realizaciji znanstveno–istraživačkog
   projekta "Posttranzicijski identitet ruralnog prostora Slavonije i Baranje". O
   njegovu radu na projektu voditelj projekta prof. dr. sr. Antun Šundalić podnosio je
   redovita izvješća, temeljem kojih su pristupniku odobreni ETCS bodovi za III.,
   IV. I V. semestar studija.

4. Pristupnik je do podnošenja molbe za odobrenje teme doktorskog rada objavio tri
   izvorna znanstvena rada i jedan stručni rad u znanstvenim knjigama i časopisima:
    Pavić, Ž. (2003). Uloga socijalnog kapitala u razvoju Slavonije i Baranje. U:
       Šundalić A., Štambuk M. (ur.) Razvojne perspektive ruralnog svijeta Slavonije
       i Baranje (str.145-162). Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. (izvorni
       znanstveni rad)
    Pavić, Ž. (2007). Regije u doba druge moderne - nova teritorijalizacija. U:
       Šundalić, A., Petrač, B. (ur.) Globalizacija i regionalni identitet (str.11-21).
       Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera, Ekonomski fakultet Osijek. (izvorni
       znanstveni rad)
    Šundalić A., Pavić, Ž. (2007). Ekološka svijest mladih: između održivog
       razvoja i tehnocentrizma. Socijalna ekologija, 16(4):279-296. (izvorni
       znanstveni rad)
    Pavić, Ž. (2008). Poduzetništvo mladih i "nova ekonomija", Ekonomski
       vjesnik, 21(1-2):85-93. (stručni rad)

5. Do podnošenja molbe za odobrenje teme doktorskog rada pristupnik je aktivno (s
   izlaganjem) sudjelovao u radu pet znanstvenih skupova, od kojih su dva bila
   međunarodni skupovi:
    Razvojne perspektive ruralnog svijeta Slavonije i Baranje, Osijek, 3. i 4.
       listopada 2002. Na skupu održao izlaganje Uloga socijalnog kapitala u
       razvoju Slavonije i Baranje. Izlaganje je objavljeno u zborniku sa znanstvenog
       skupa (str.145-162.)
    Identitet i razvoj – priključenje Hrvatske Europskoj uniji, Zagreb, 28. i 29.
       studenog 2003. Na skupu održao izlaganje Europski identitet - sui generis ili
       ponavljanje obrasca. Izlaganje je objavljeno u knjizi sažetaka na str. 12.
    Globalizacija i regionalni identitet, Osijek, 17. travnja 2007. Održao izlaganje
       Regije u doba druge moderne - nova teritorijalizacija, objavljeno u
       istoimenom zborniku (Sveučilište J. J. Strossmayera, Ekonomski fakultet
       Osijek, str. 11-21)
                                                                                     74


      6. lošinjski dani bioetike, Mali Lošinj, 10.-13. lipnja 2007. Održao izlaganje
       Održivi razvoj i gospodarski rast - uvjetovanost ekološke orijentacije mladih.
       Izlaganje je objavljeno u knjizi sažetaka na str. 138-139. (međunarodni skup)
      7. lošinjski dani bioetike, Mali Lošinj, 8.-11. lipnja 2008. Održao izlaganje
       Socio-prostorna uvjetovanost odnosa prema prirodi. Izlaganje je objavljeno u
       knjizi sažetaka na str. 115-116. (međunarodni skup)

6. Tijekom studija pristupnik se redovito konzultirao s mentorom radi definiranja i
   preciziranja teme doktorskog rada, a mentor ga je prema potrebi upućivao na
   dodatne konzultacije s ekspertima za pojedina područja. Mentorski rad uključivao
   je i upućivanje kandidata na dodatnu literaturu te – osobito – definiranje
   metodološkog postava empirijskog istraživanja potrebnog za izradu doktorskog
   rada (odabir uzorka, konstrukcija instrumenata, postavljenje hipoteza, odabir
   statističkih procedura za obradu podataka itd.).

7. U skladu s Programom Poslijediplomskog doktorskog studija sociologije,
   pristupnik je (1) položio ispit iz prijedloga teme doktorskog rada te (2) obranio
   sinopsis doktorskog rada pred ispitnim povjerenstvima odobrenim od Vijeća
   Poslijediplomskog doktorskog studija sociologije. Na navedenim ispitima dodatno
   je precizirana tema rada te je pristupniku predložena promjena prvotno planiranog
   naslova rada, što je on prihvatio.

8. Doc. dr. Krešimir Kufrin kandidata je, kao mentor, uspješno vodio tijekom
   doktorskog studija. No, s obzirom na to da sociologija religije nije područje kojim
   se intenzivno bavi, povjerenstvo predlaže da se za ko–mentoricu izrade
   doktorskog rada odredi dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, znanstvena savjetnica
   na Institutu za društvena istraživanja Zagreb, čiji je znanstveni interes prvenstveno
   usmjeren na sociologiju religije, a da se doc. dr. Kufrina zadrži kao ko–mentora za
   metodologiju istraživanja.

9. Pristupnik je predložio temu pod naslovom Religija u hrvatskom društvu:
   između etnoreligijskog identiteta i "nevidljive" religioznosti te je u dogovoru s
   mentorom izradio sinopsis u kojemu je na propisan način obrazložio svoju temu.

10. Ocjena predložene teme
   Teorijska podloga rada. Na tragu recentnih sociologijskih rasprava i teorija o
   opadanju društvene važnosti religije – kao "nadsvođujuće" institucije utemeljene
   na vrijednosnoj racionalnosti – uslijed modernizacije koju karakterizira
   osamostaljivanje društvenih područja (obrazovanje, gospodarstvo, politika,
   pravo...) i njihovo funkcioniranje na načelima utemeljenim na ciljnoj
   racionalnosti, pristupnik namjerava argumentirati teorijsku poziciju da socijetalna
   sekularizacija ne mora nužno dovesti do opadanja religijskih vjerovanja, no ona
   postaju sve više fragmentirana, eklektična i individualizirana, a manifestiranje
   individualne religioznosti gubi čvrstu povezanost s religijskim zajednicama i
   drugim oblicima definiranja društvenog identiteta. Religija sve više gubi javne
   funkcije i postaje privatna stvar svakog pojedinca, a individualna religioznost sve
   više postaje "nevidljiva".
       Usmjeravajući zanimanje na Hrvatsku, kandidat želi pokazati da će religija i u
   hrvatskom društvu daljnjom modernizacijom i nestankom specifičnih okolnosti
   (rat i nacionalni sukobi) imati sve manje izraženu javnu ulogu, te da će se sve
                                                                                       75


   manje povezivati s nacionalnim identitetom, a sve više kretati u pravcu
   "nevidljive" religije.
   Uže područje rada. Rad predstavlja sintezu nekoliko pristupa u okviru sociologije
   religije: teorije sekularizacije, fenomenološke sociološke tradicije te
   kvantitativnog empirijskog istraživanja. Takav pristup omogućuje povezivanje
   empirijskog sociološkog istraživanja s analizom društvene strukture i društvenog
   razvoja.
   Metodološki postupci. Teorijski dio rada uključuje kritičku analizu teorija s

   područja sociologije religije (poglavito teorije sekularizacije) te primjenu

   komparativno-historijske metode i fenomenologijske sociologije kako bi

   procijenio budući razvoj religijske situacije u hrvatskom društvu. Analizirat će se i

   dosadašnja empirijska istraživanja religioznosti.

  Dio rada vezan uz empirijsko istraživanje uključuje izradu istraživačkog nacrta,
  uzorkovanje i izradu anketnog upitnika. Prikupljeni podatci analizirat će se
  odgovarajućim procedurama deskriptivne (izračun srednjih vrijednosti i
  varijabilnosti) te inferencijalne statistike (analiza varijance, t-test, faktorska
  analiza, generalni linearni model). Prikupljanje podataka obavit će se u sklopu
  znanstvenog projekta kojeg financira MZOŠ, dok će ostale etape istraživanja
  kandidat provesti samostalno.
   Znanstvena opravdanost teme i očekivani znanstveni doprinos. Opravdanost
   predložene teme doktorskoga rada leži u potrebi povezivanja empirijskih trendova
   kretanja religije i religioznosti u hrvatskom društvu u čvršći teorijski okvir
   pomoću kojeg bi se pokazalo da su ovi trendovi rezultat modernizacijskih procesa
   zajedničkih svim zapadnim društvima, te posebnih okolnosti vezanih za hrvatsko
   društvo (socijalizam, rat i nacionalni sukobi).
  Znanstveni doprinos rada očituje se u teorijskom povezivanju kretanja
  religioznosti, kao i mjesta i uloge religije u hrvatskom društvu, s općenitijim
  pravcima društvenog razvoja. Znanstveni doprinos rada donosi i povezivanje
  fenomenološkog pristupa u sociologiji s teorijom sekularizacije. Teorijska analiza
  povezana je s empirijskim istraživanjem u kojem će se utvrditi u kojoj je mjeri
  pretpostavljeno kretanje religioznosti već prisutno u Hrvatskoj (tj. u Slavoniji i
  Baranji).


Uzimajući u obzir sve dosad navedeno, povjerenstvo zaključuje sljedeće:
Pristupnik Željko Pavić u potpunosti ispunjava uvjete za pristupanje izradi
disertacije u doktorskom studiju, jer:
      je ispunio sve prethodne obaveze na Poslijediplomskom doktorskom studiju
       sociologije, ostvario je 153 ETCS boda i upisao VI. semestar studija
      je uključen u realizaciju znanstvenoistraživačkih projekata
      ima objavljene znanstvene i stručne radove
      je sudjelovao u radu znanstvenih skupova
                                                                                           76


      je izradio znanstveno vrijedan sinopsis disertacije.
Povjerenstvo konstatira da tema predložene disertacije pripada u područje
društvenih znanosti, polje sociologija te da je Filozofski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu ovlaštena institucija za područje i polje kojem tema pripada.
S obzirom na to da se doc. dr. sc. Krešimir Kufrin, koji je pristupnika vodio kao
mentor tijekom doktorskog studija ne bavi intenzivnije sociologijom religije,
predlažemo da se – uz postojećeg mentora kao eksperta za metodologiju
anketnih istraživanja i obradu rezultata – za ko–mentoricu izrade doktorskog
rada odredi dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, znanstvena savjetnica na Institutu
za društvena istraživanja Zagreb.
Predlažemo Fakultetskom vijeću da prihvati ovaj izvještaj i time omogući Željku
Paviću nastavak procedure izrade disertacije pod naslovom Religija u hrvatskom
društvu: između etnoreligijskog identiteta i "nevidljive" religioznosti pod ko–
mentorskim vodstvom dr. sc. Krešimira Kufrina, doc. i Dinke Marinović Jerolimov,
zn. savj.


U Zagrebu, 17. kolovoza 2009.



                                                                              Povjerenstvo:



                                                              dr. sc. Ivan Cifrić, red. prof.,
                                                                  predsjednik povjerenstva



                                                              dr. sc. Krešimir Kufrin, doc.
                                                                         član povjerenstva



                        dr. sc. Antun Šundalić, red. prof. (Ekonomski fakultet, Osijek)
                                                                    član povjerenstva
                                                                                    77



Željko Pavić                                Fakultetsko vijeće
Sjenjak 89                    Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
31 000 Osijek                               Ivana Lučića 3
                                            10000 Zagreb




                        SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA

    RELIGIJA U HRVATSKOM DRUŠTVU: IZMEĐU
  ETNORELIGIJSKOG IDENTITETA I "NEVIDLJIVE"
                RELIGIOZNOSTI


Znanstveno područje: društvene znanosti
Znanstveno polje: sociologija
Znanstvena grana: posebne sociologije (sociologija religije)


1. Teorijska podloga rada

         Sekularizacija se obično definira kao opadanje društvene važnosti religije
uslijed modernizacije. Osnovna je sastavnica modernizacije osamostavljivanje
društvenih područja (obrazovanje, gospodarstvo, politika, pravo...) i njihovo
funkcioniranje na načelima utemeljenim na ciljnoj racionalnosti. Religija, kao
"nadsvođujuća" institucija utemeljena na vrijednosnoj racionalnosti, gubi važnost u
društvima utemeljenim na racionalno-legalnoj proceduri i impersonalnim ulogama.
Fenomenološka sociologija (Berger, Luckmann), slično tome, predviđa opadanje
religije kao sveobuhvatnog svjetonazora koji društveni poredak pokušava utemeljiti u
svetom i transcedentnom. Društvena diferencijacija narušava stare "strukture
plauzibilnosti", te onemogućava izgradnju sveobuhvatnih svjetonazora. Stoga se i
individualna religioznost kreće u pravcu eklektičnosti, religijskog pluralizma, te
individualizacije vjerovanja koja nisu utemeljena u čvrstom pripadanju religijskoj
zajednici. Religija se sve više gubi javne funkcije i postaje privatna stvar svakog
pojedinca, a individualna religioznost sve više postaje "nevidljiva".
        Hrvatsko je društvo tijekom socijalizma prošlo kroz razdoblje parcijalne
modernizacije, koju je karakterizirala nepotpuna autonomija pojedinih društvenih
područja. Na političkoj se razini odnos prema religiji kretao od manje ili više
otvorenih pokušaja ateizacije do nevoljkog toleriranja. Stoga su se religija i
religioznost, iako povezani s modernizacijom, pojavljivali i kao izraz otpora režimu,
te kao sastavnica etnonacionalne identifikacije. Povezivanje religijskog i
etnonacionalnog identiteta još je izrazitije tijekom i nakon Domovinskog rata. Religija
se tada pojavljuje kao identifikacijsko uporište ugrožene zajednice, ali i način
osmišljavanja nove društvene zbilje kao posebne vrste tzv. granične društvene
situacije. Ovakve okolnosti dovele su do porasta manifestne religioznosti, što je
                                                                                         78


utvrđeno empirijskim istraživanjima, ali i do, u nešto manjoj mjeri, porasta javne
uloge religije.
        U ovome se radu nastoji argumentirati teorijska pozicija po kojoj
modernizacija donosi opadanje društvene važnosti religije. Socijetalna sekularizacija
ne mora nužno dovesti do opadanja religijskih vjerovanja, no ona postaju sve više
fragmentirana, eklektična i individualizirana. Manifestiranje individualne religioznosti
gubi čvrstu povezanost s religijskim zajednicama i drugim oblicima društvenog
identiteta. Stoga smatramo da će i religija u hrvatskom društvu daljnjom
modernizacijom i nestankom specifičnih okolnosti (rat i nacionalni sukobi) imati sve
manje izraženu javnu ulogu, te da će se sve manje povezivati s nacionalnim
identitetom, a sve više kretati u pravcu "nevidljive" religije.
        Razlozi za predloženu temu doktorskoga rada leže u potrebi povezivanja
empirijskih trendova kretanja religije i religioznosti u hrvatskom društvu u čvršći
teorijski okvir pomoću kojeg bi se pokazalo da su ovi trendovi rezultat
modernizacijskih procesa zajedničkih svim zapadnim društvima, te posebnih
okolnosti vezanih za hrvatsko društvo (socijalizam, rat i nacionalni sukobi).

2. Uže područje rada

        Rad predstavlja sintezu nekoliko pristupa u okviru sociologije religije: teorije
sekularizacije, fenomenološke sociološke tradicije te kvantitativnog empirijskog
istraživanja. Takav pristup omogućava povezivanje empirijskog sociološkog
istraživanja s analizom društvene strukture i društvenog razvoja.

3. Ciljevi/problemi istraživanja

         Temeljni je cilj rada teorijski argumentirati poziciju po kojoj se religija i
religioznost u suvremenim društvima u pravilu kreću u pravcu opadanje javne uloge
religije, religijskog pluralizma te individualnih religijskih svjetonazora. U radu se
nastoji pokazati da će se i hrvatska religijska situacija, unatoč specifičnoj ulozi religije
u vremenu socijalizma te za vrijeme i nakon Domovinskog rata, kretati u tom pravcu.
Daljnji je cilj rada terenskim istraživanjem (klaster-uzorak, N=600, područje
Slavonije i Baranje) utvrditi u kojoj mjeri se ovakvi razvojni pravci očituju u
stavovima građana, te provjeriti teorijske hipoteze o pojedinim segmentima populacije
kao "nositeljima" ovakve religijske svijesti. Slavonija i Baranja je kao područje
istraživanja odabrana zbog toga što se istraživanje provodi u sklopu projekta koji se
provodi na ovom području, te zbog mogućnosti komparacije sa sličnim istraživanjem
provedenim prije 15-tak godina.

4. Metodološki postupci

        Teorijski dio rada uključuje kritičku analizu teorija s područja sociologije
religije (poglavito teorije sekularizacije) te primjenu komparativno-historijske metode
i fenomenologijske sociologije kako bi procijenio budući razvoj religijske situacije u
hrvatskom društvu. Analizirat će se i dosadašnja empirijska istraživanja religioznosti.

        Dio rada vezan uz empirijsko istraživanje uključuje izradu istraživačkog
nacrta, uzorkovanje i izradu anketnog upitnika. Prikupljeni podatci analizirat će se
odgovarajućim procedurama deskriptivne (izračun srednjih vrijednosti i varijabilnosti)
te inferencijalne statistike (analiza varijance, t-test, faktorska analiza, generalni
                                                                                     79


linearni model). Prikupljanje podataka obavit će se u sklopu znanstvenog projekta
kojeg financira MZOŠ, dok će ostale etape istraživanja kandidat provesti samostalno.

5. Očekivani znanstveni i/ili praktični doprinos

        Znanstveni doprinos rada očituje se u teorijskom povezivanju kretanja
religioznosti, kao i mjesta i uloge religije u hrvatskom društvu, s općenitijim pravcima
društvenog razvoja. Znanstveni doprinos rada donosi i povezivanje fenomenološkog
pristupa u sociologiji s teorijom sekularizacije. Teorijska analiza povezana je s
empirijskim istraživanjem u kojem će se utvrditi u kojoj je mjeri pretpostavljeno
kretanje religioznosti već prisutno u Hrvatskoj (tj. u Slavoniji i Baranji).



Zagreb, 39. studenog 2008.




Mentor:                               Voditelj DSS:                 Kandidat:
doc. dr. Krešimir Kufrin      prof. dr. Vjekoslav Afrić             Željko Pavić
                                                                                    80


Ivan Penava                                                Fakultetsko vijeće
Žeževička 13                                 Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu
10010 Zagreb                                        Ivana Lučića 3
                                                    10000 Zagreb

                       SINOPSIP MAGISTARSKOG RADA

   Raspadanje kućnih zadruga na području kotara Zagreb
           krajem XIX. i početkom XX. stoljeća

Znanstveno područje: humanističke znanosti
Polje: povijest
Grana: hrvatska povijest (srednjeg i novoga vijeka te suvremena)

Uvod
        Društvenim promjenama 1848. u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji stvoreni su
uvjeti za raspadanje obiteljskih zadruga, tj. seljačkih gospodarstava čiji su članovi
uglavnom bili vezani krvnim srodstvom. Od tada pa do sredine XX. stoljeća možemo
pratiti razvoj i postupno raspadanje zadruga i na području kotara Zagreb. Unatoč
nekim poticajima očuvanju tih zajednica, npr. od strane bana Jelačića i Banske vlade,
javljali su se brojni problemi, koji su u pojedinačnim slučajevima dovodili do
raspadanja zadruga (alkoholizam, kockanje, potkradanja, lijenost i dr.), dakako u
kontekstu postupnog odumiranja zadruge u građanskom društvu koje je preferiralo
individualne oblike vlasništva. Godine 1889. donesen je Zakon o zadrugama. To je
bio pravni temelj za početak uređenog dijeljenja obiteljskih zadruga. Jasno je
definirao kome što od članova pripada u procesu diobe. Pa ipak, bio je to dugotrajan
proces, nipošto linearan i često proturječan, s različitim ishodima. Današnji nedostaci
u zemljišnim knjigama, u kojima se nerijetko na pojedinima česticama pojavljuju čak
i umrli suvlasnici, mogu se djelomično povezati i s dugoročnim učincima procesa
raspadanja kućnih zadruga.
        S obzirom na nedovoljnu istraženost raspadanja zadruga na području
nekadašnjeg kotara Zagreb, potrebno je istražiti sačuvanu arhivsku građu, te na taj
način pokušati proniknuti u taj dio povijesti koji se kroz običaje ili imovinskopravne
odnose neizravno reflektira i danas.

Teorijska podloga
        Problemom kućnih zadruga dosad se sustavnije bavio povjesničar Dragutin
Pavličević. U knjizi Hrvatske kućne zadruge I prikazao je život zadrugara do 1881.
Osim njega, tim su se kompleksnim pitanjem bavili Milan Smrekar, Mirjana Gross,
Štefanija Popović, Suzana Lečak, Sanja Ivančić, Josip Defilippis, Jasna Žmegač Čapo,
Vera Erlich, Rudolf Bičanić, Krunoslav Tkalac, Robert F. Byrnes, Jozo Tomasevich i
drugi autori. Spomenuti valja i Bogdana Stojsavljevića i njegovu Povijest sela.
Korisnih obavijesti ima i u časopisima Sociologija sela i Acta historico-oeconomica.
Teorijski okvir nude npr. Mendrasovo djelo Seljačka društva ili npr. zbornik Das Dorf
in Südosteuropa zwischen Tradition und Umbruch. Vrijedne opservacije mogu se
pronaći i na stranicama časopisa Journal of Peasant Studies.

Praktična primjenjivost
                                                                                       81


        Cilj ovog istraživanja i rada koji bi iz njega proizašao bio bi pojasniti
funkcioniranje zadruga kao oblika obiteljskog života i modela organizacije
gospodarskog života. Osim toga, na temelju dobivenih spoznaja mogli bi se
pouzdanije proučavati počeci prekooceanskih iseljavanja, zatim migracije sa sela u
gradove, sociološki aspekti nekadašnjeg sela, povijesni razvoj hrvatskog sela, te uloga
seljaštva i poljoprivrede u promjenjivim gospodarskim i društvenim kontekstima.
Uže područje rada
        Težište rada bit će na spoznajama iz spisa koji su proizašli iz dioba zadruga na
području kotara Zagreb, uz osvrt i na zakone koji su regulirali diobe zadruga. Na taj
će se način steći uvid kako su se uistinu provodile diobe zadruga na području kotara
Zagreb. Također će se ostvariti uvid u probleme s kojima su se suočavale zadruge u
samome postupku diobe, s obzirom na pokušaje malverzacija pojedinih zadrugara,
imajući na umu i niz drugih okolnosti vezanih za diobene postupke. U proces dioba
zadružnog vlasništva krenulo se gotovo trideset godina prije donošenja zakona kojim
su te diobe legalizirane. To su bile tzv. potajne diobe, svakako jedan od osnovnih
razloga zašto su se morali donositi propisi o zadružnim diobama. Također će biti
prikazana politika tadašnjeg vremena u kojoj su neki pojedinci putem sredstava
javnog priopćavanja nastojali glorificirati život u zajednici, dok su drugi kritizirali
takav način života. Sve navedeno bilo bi potkrijepljeno argumentacijom utemeljenom
na arhivskoj građi.

Ciljevi istraživanja
        Osnovni je cilj ovog istraživanja pokušati realno sagledati životne uvjete u
zadrugama i okolnosti u kojima su se dijelile prema spisima koji su nastajali tijekom
dioba. Cilj je prikazati na koje su zapreke nailazile zadruge u svome svakodnenom
životu, te kako se odvijalo njihovo raspadanje. Treba proniknuti i u posljedice koje je
snosilo lokalno društvo zbog toga. Sve bi se to protkalo brojnim zanimljivostima iz
diobenih postupaka, a priložili bi se i odabrani spisi.

Metodološki postupak
        Glavni oslonac u obradi spomenute teme bili bi dokumenti iz arhivskog fonda
Zadružni povjerenik – Zagreb, a uzeli bi se u obzir i Zbornici zakona i naredaba za
kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju 1889.-1917. Izrada rada zasnivala bi se na korištenju
uobičajenih metoda kao što su kritičko vrednovanje izvora, analiza, sinteza,
deskripcija, eksplanacija, komparacija i sl. Dostupna literatura rabit će se u najvećoj
mogućoj mjeri, a uz nju i vlastita promišljanja teme.

Struktura rada
        U Uvodu će biti definirani ciljevi koji se žele postići, i navedeni izvori
pomoću kojih će se to pokušati ostvariti, kao i referentni naslovi iz literature. Zatim će
se ukratko prikazati povijesni razvoj zadruga, napose na području sjeverne Hrvatske,
kao i objasniti okolnosti u kojima se zadružni oblik zajednica razvijao, te kako je na
kraju donesen Zakon o zadrugama i kako su se zadruge raspadale. Središnji dio rada
zauzimat će obrada postupka dioba zadruga na području kotara Zagreb od trenutka
podnošenja zahtjeva za diobom preko praćenja tijeka postupka do donošenja rješenja
o diobi i uvida u posljedice. U Zaključku bi se iznijele najvažnije spoznaje, a Prilozi
bi sadržavali neke važne dokumente nastale tijekom diobe zadruga. Na kraju bi došao
sažetak i ostali prateći elementi magistarskog rada.

U Zagrebu, 7. svibnja 2009.
                                                                             82



       Mentor:                    Voditeljica studija:           Kandidat:
dr. sc. Holjevac, Željko, doc.   Dr. sc. Nataša Štefanec, doc.   Ivan Penava

								
To top