dario lecic by tjP2ikl

VIEWS: 11 PAGES: 6

									Dario Lečić
Filozofski fakultet u Zagrebu
dario.lecic@gmail.com

                  Ostaci srpskohrvatskog jezika u današnjem hrvatskom

40 ispitanika (12 M, 28 F);
dob: 1984. – 1993.;
regionalna rasprostranjenost: Središnja Hrvatska (Sisak, Banovina, Moslavina)– 18 ispitanika;
Zagreb i Hrvatsko zagorje – 12 ispitanika; Slavonija – 5 ispitanika; Dalmacija – 5 ispitanika

Rezultati - 1.dio
                 1- nikad ju    2 - rijetko   3- ponekad    4 - često ju   5 - uvijek    Prosjek
                 ne koristim    ju koristim   ju koristim   koristim       ju koristim   korištenja
bačva            0%             10 % (4)      45 % (18)     25% (10)       20 % (8)      3.55
bure             35 % (14)      30 % (12)     30 % (12)     5 % (2)        0%            2.05
Dobar tek!       0%             0%            2.5 % (1)     15 % (6)       82.5% (33)    4.80
Prijatno!        80 % (32)      12.5 % (5)    7.5 % (3)     0%             0%            1.28
duvati           75 % (30)      15 % (6)      10 % (4)      0%             0%            1.35
puhati           0%             2.5 % (1)     5 % (2)       37.5% (15)     55 % (22)     4.45
izvanredan       2.5 % (1)      15 % (6)      25 % (10)     30 % (12)      27.5%(11)     3.65
vanredan         20 % (8)       45 % (18)     15 % (6)      15 % (6)       5 % (2)       2.40
Izvini!          52.5% (21)     32.5% (13)    12.5 % (5)    2.5 % (1)      0%            1.65
Oprosti!         0%             2.5 % (1)     5 % (2)       15 % (6)       77.5% (31)    4.68
kesa             65 % (26)      15 % (6)      5 % (2)       12.5 % (5)     2.5 % (1)     1.73
vrećica          0%             2.5 % (1)     10 % (4)      32.5% (13)     55 % (22)     4.40
kičma            0%             22.5 % (9)    32.5%(13)     27.5%(11)      17.5 % (7)    3.40
kralješnica      55 % (22)      27.5%(11)     7.5 % (3)     5 % (2)        5 % (2)       1.78
kralježnica      2.5 % (1)      15 % (6)      27.5%(11)     27.5%(11)      27.5%(11)     3.63
kotač            0%             5 % (2)       10 % (4)      27.5% (11)     57.5% (23)    4.38
točak            67.5% (27)     7.5 % (3)     12.5 % (5)    7.5 % (3)      5 % (2)       1.75
milijun          0%             2.5 % (1)     5 % (2)       30% (12)       62.5% (25)    4.53
milion           50% (20)       25 % (10)     10 % (4)      12.5 % (5)     2.5 % (1)     1.93
natjecati se     0%             0%            7.5 % (3)     27.5% (11)     65 % (26)     4.58
takmičiti se     55 % (22)      30 % (12)     12.5 % (5)    2.5 % (1)      0%            1.63
nauka            25 % (10)      40 % (16)     27.5% (11)    7.5 % (3)      0%            2.18
znanost          0%             0%            10 % (4)      35 % (14)      55 % (22)     4.45
pertla           37.5%(15)      10 % (4)      7.5 % (3)     22.5 % (9)     22.5 % (9)    2.83
vezica           45 % (18)      20 % (8)      22.5 % (9)    7.5 % (3)      5 % (2)       2.08
žniranac         22.5 % (9)     17.5 % (7)    20 % (8)      12.5 % (5)     27.5%(11)     3.05
pijaca           60 % (24)      20 % (8)      5 % (2)       10 % (4)       5 % (2)       1.80
tržnica          7.5 % (3)      10 % (4)      25 % (10)     25 % (10)      32.5% (13)    3.65
Pomakni se! 0 %                 0%            10 % (4)      17.5 % (7)     72.5% (29)    4.63
Pomjeri se!      80 % (32)      15 % (6)      2.5 % (1)     2.5 % (1)      0%            1.28
popis            0%             0%            12.5 % (5)    32.5% (13)     55 % (22)     4.43
spisak           22.5 % (9)     22.5 % (9)    30 % (12)     20 % (8)       5 % (2)       2.63
stepen           92.5% (37)     7.5 % (3)     0%            0%             0%            1.08
stupanj          2.5 % (1)      0%            5 % (2)       22.5 % (9)     70 % (28)     4.58
stomak           42.5%(17)      22.5 % (9)    12.5 % (5)    15 % (6)       7.5 % (3)     2.23


                                                                                                 1
želudac         0%            2.5 % (1)      7.5 % (3)     35 % (14)     55 % (22)     4.43
sudjelovati     0%            0%             0%            22.5 % (9)    77.5% (31)    4.78
učestvovati     52.5% (21)    42.5% (17)     5 % (2)       0%            0%            1.53
uputa           2.5 % (1)     7.5 % (3)      7.5 % (3)     35 % (14)     47.5%(19)     4.18
uputstvo        22.5 % (9)    30 % (12)      27.5%(11)     7.5 % (3)     12.5 % (5)    2.58
uslov           92.5% (37)    5 % (2)        2.5 % (1)     0%            0%            1.10
uvjet           0%            5 % (2)        2.5 % (1)     12.5% (12)    80 % (32)     4.68

Komentari ispitanika:
   Kralješnicu i kralježnicu ne volim jer me iritiraju riječi koje imaju dvije točne verzije
     (drukčije i drugačije, ne ću i neću, ...), pa na kraju koristim kičmu.
   Za izvan- i van- znam da predstavljaju prefikse za hrvatski i srpski, ali bez obzira opet
     kažem vanzemaljci ili vanbračan itd.
   izvanredan-koristim ju kad hoću reći da je nešto dobro, izvan prosjeka, vanredan-kad
     govorim za vanredne studente
   Oprosti - koristim jer mi je iskrenija od Izvini
   izvini-nikako, profesor iz hrvatskog je u 5.osnovne izbio tu rijec iz nas
   bure-nikad cula, osin ako nije mnozina od bura ili burek kojem fali k
   Zagorka pa da veli pertla, daj molim te :D kad su mi rekli da mi se pertla odvezala,
     pala sam ko kruška ne shvativši o čem pričaju
   Izvini, kaj da izvinem? kičmu? ruku? nikad nisam shvatila zakaj to izvini?
   Mislim da sam neke te riječi koristio dok sam bio manji, ali su me ili roditelji ili
     uglavnom neki drugi ljudi ispravljali i eto, danas koristim te "ispravne" riječi
   bačva bure - ove dvije mi se razlikuju po obliku i namjeni (u mojoj glavi jel) - bure bi
     bilo za alkoholna pića, a bačve za sve ostale tekućine
   duvati puhati - duvati za pušenje, naročito trave (kad se referiram na poznanike
     naravno)
   nauka često kad ima pejorativno značenje (npr. nije ti to baš neka nauka)
   PRIJATNO! - ovo mi je baš simpatična riječ, ali nikada mi ne padne na pamet
   prijatno-koristi se u bosanskim područjima pa ljudi čudno gledaju kad tako govoriš
   kičma-kad mislim na donji dio leđa, kralježnica-uvijek kad govorim za cijela leđa
   Pertla - koristim jer mi ju je zanimljivo izgovarati zbog povezanosti 3 suglasnika jedan
     do drugog
   Točak me sjeti na vic o Chucku Norisu :D i o Točku sudbine na fejsu
   Mogu reći da mi je zanimljiva riječ "kesa" jer za razliku od riječi vreća ima drukčije
     značenje, barem meni. Vreća može biti za krumpir ili za smeće ili tako nešto, ali kesa
     je mala, često od kože i podsjeća na srednji vijek, tj. kao da bi u nju trebali ići zlatnici
     ili neka druga vrijednost.
   Izrazi ''Pomakni se!'' i ''Pomjeri se!''; često ne obraćam pažnju na to koji izraz koristim,
     ali nakon korištenja ljudi drugačije reagiraju na njih, tj. kada kažem ''Pomjeri se!''
     ljudima je to neobično i čude se tom izrazu.
   uglavnom kad koristim srbizme svjesna sam da su srbizmi ili da ih ljudi tako
     percipiraju, koristim ih jer mi se riječi sviđaju ili sasvim spontano, ali uvijek mi je
     zanimljivo jer gotovo uvijek očekujem neku reakciju, makar grimasu :D
   stomak/želudac- koristim često i jedno i drugo, ali ne za iste pojmove. čak i kad me
     boli želudac, reći ću da me boli stomak, a "želudac" ću koristiti samo kada govorim
     konkretno o tom organu ili najčešće kad mi se "okrene želudac" na neku pomisao,
     sliku, miris



                                                                                               2
2.dio – rezultati:
                     Poznavanje     Prosjek      Frekvencija
                     značenja       korištenja   u korpusu
 aždaja              29 da, 11 ne   2.10         26
 banja               28 da, 12 ne   1.48         12
 cicija              26 da, 14 ne   1.75         14
 drum                23 da, 17 ne   1.25         138
 dušek               32 da, 8 ne    1.25         34
 džigerica           28 da, 12 ne   2.03         5
 hartija             8 da, 32 ne    1.05         115
 hljeb               40 da          1.30         170
 kajsija             31 da, 9 ne    2.05         13
 kašika              38 da, 2 ne    1.53         27
 kec                 33 da, 7 ne    2.08         5
 komšija             40 da          1.80         73
 korpa               37 da, 3 ne    1.85         19
 kvasiti             36 da, 4 ne    2.03         15
 patika              40 da          2.38         24
 peškir              39 da, 1 ne    1.50         11
 promaja             33 da, 7 ne    1.83         3
 supa                39 da, 1 ne    1.28         19
 talas               32 da, 8 ne    1.28         225
 zvaničan            29 da, 11 ne   1.48         24




                                                               3
3.dio – rezultati:
                                                                 1-u            2-            3 - niti se   4-            5-u           Prosjek
                                                                 potpunosti     uglavnom      slažem niti   uglavnom      potpunosti
                                                                 se ne slažem   se ne         se ne         se slažem     se slažem
                                                                                slažem        slažem
 1. Često komuniciram s govornicima drugih jezika                2.5 % (1)      7.5 % (3)     17.5. % (7)   35 % (14)     37.5 % (15)   3.98
 2. Strane riječi zagađuju hrvatski jezik                        17.5. % (7)    27.5 % (11)   40 % (16)     12.5 % (5)    2.5 % (1)     2.55
 3. Sve riječi stranog porijekla treba izbaciti iz hrvatskog     37.5 % (15)    30 % (12)     27.5 % (11)   5 % (2)       0%            2.00
 jezika
 4. Posuđenice iz nekih jezika prihvatljivije su od posuđenica   22.5 % (9)     15 % (6)      22.5 % (9)    27.5 % (11)   12.5 % (5)    2.93
 iz nekog drugog jezika
 5. Važno mi je da materinji jezik govorim pravilno              0%             2.5 % (1)     10 % (4)      57.5 % (23)   30 % (12)     4.15
 6. Hrvatski i srpski dosta su slični jezici                     0%             7.7 % (3)     20.5 % (8)    41 % (16)     30.8 % (12)   3.95
 7. Često sam u kontaktu sa srpskim jezikom                      5 % (2)        30 % (12)     15 % (6)      35 % (14)     15 % (6)      3.25
 8. Nemam ništa protiv korištenja srbizama u hrvatskom           5 % (2)        22.5 % (9)    32.5 % (13)   35 % (14)     5 % (2)       3.13
 jeziku
 9. Mogao/la bih se sporazumjeti na srpskom jeziku               0%             2.5 % (1)     5 % (2)     50 % (20)       42.5 % (17)   4.33
 10. Srpski ne smatram stranim jezikom                           5.1 % (2)      17.9 % (7)    35.9 % (14) 25.6 % (10)     15.4 % (6)    3.28
 11. Sve riječi srpskog porijekla treba izbaciti iz hrvatskog    25 % (10)      25 % (10)     37.5 % (15) 12.5 % (5)      0%            2.38
 jezika
 12. Hrvatski i srpski su isti jezik                             60 % (24)      30 % (12)     7.5 % (3)     2.5 % (1)     0%            1.53




                                                                                                                                               4
         Prvo bih htio objasniti naslov rada. Istraživanje se u biti tiče srbizama u hrvatskom
jeziku. Zašto onda jednostavno nisam nazvao rad 'Srbizmi u hrvatskom jeziku'? Ovaj naslov
možda jest nezgodan, međutim, automatski daje naslutiti otkuda ti srbizmi u hrvatskom jeziku.
Riječi koje istražujem ušle su u hrvatski jezik za vrijeme bivše Jugoslavije kada se koristio
srpskohrvatski jezik. Tada nijedna riječ nije nosila oznaku 'hrvatska odnosno srpska riječ'.
Međutim promjenom režima došlo je do drastičnih promjena u jeziku.
         U hrvatskoj filologiji danas najaktualniji je problem razdoblje postojanja hrvatsko-
srpskoga jezika od kraja XIX. stoljeća do 1991. godine. Danas će mnogi tvrditi da taj jezik
zapravo nije ni postojao. S tim u vezi je i pitanje današnjeg odnosa hrvatskoga i srpskoga
jezika. Na ova pitanja ne postoji jednoznačan odgovor jer su preopterećena nelingvističkim
argumentima, prvenstveno politikom. Ja u politiku neću ni ne želim ulaziti. Isto tako, trenutno
je u Hrvatskoj na djelu ono što neki nazivaju sezonom lova na srbizme, iz jezika se izbacuju
riječi koje su se koristile u bivšoj državi samo zato što su se koristile u bivšoj državi.
Uglavnom su argumenti za izbacivanje takvih riječi pogrešni. U biti ono što nas konkretno
zanima je taj proces lova na srbizme. Htio sam istražiti u kolikoj mjeri je taj proces relativno
rečeno, uspio. Jesu li hrvatski lingvisti uspjeli iz govornika istjerati i zadnju kap
srpskohrvatskoga ili čuči li taj jezik možda još negdje u svakom od nas. Ciljana skupina mi je
bila mlađa populacija, moja generacija i mlađi. Zašto baš oni? To su ljudi koji nisu stupili u
direktan kontakt s Jugoslavijom niti sa srpskohrvatskim jezikom, nisu ga učili u školi te ako i
znaju neke od njegovih elemenata to je uglavnom svojevoljno.
         Pređimo na samo istraživanje. Koristio sam se metodom upitnika. Imao sam 40
ispitanika, dobni i regionalni sastav možete vidjeti u uručku. Kao referentno djelo što je
srbizam, a što nije uzeo sam Veliki rječnik hrvatskoga jezika autora Vladimira Anića. U moru
raznoraznih pravopisa i jezičnih priručnika, ovo djelo je u biti ostalo najrelevantniji priručnik
za hrvatski jezik.
         Sama anketa sastojala se od tri dijela. U prvom dijelu ispitanici su dobili 20
sinonimskih parova s time da je jedna riječ iz para standardna hrvatska riječ dok je druga
srbizam prema Aniću. Morali su označiti koliko često koriste pojedinu riječ na skali od 1 do 5.
Svjestan sam da ovo nije najpouzdanija metoda jer je dosta subjektivna, međutim za neke
individualne intervjue u kojima bi se provjerila stvarna uporaba nije bilo vremena ni
mogućnosti. No, vjerujem da su i ovi rezultati, ovakvi kakvi jesu, dosta reprezentativni.
Pređimo odmah na rezultate ovog prvog dijela. U ovoj tablici koju vidite sinonimi se nalaze
jedan ispod drugoga, znači gledate riječi u paru. Ove riječi u kurzivu su srbizmi. Neću
naravno prolaziti kroz sve primjere, htio bih se samo fokusirati na ove boldane.
Dakle, kod para izvanredan – vanredan neki su ispitanici rekli da im ove dvije riječi nemaju
isto značenje. Riječ izvanredan koriste uglavnom za izražavanje nečeg odličnog, što se ističe,
što je izvan prosjeka, dok vanredan koriste za studente. U rječniku nije navedena ova razlika u
značenju. Što se tiče ove trojke kičma-kralješnica-kralježnica, prema Aniću, kralješnica sa š je
standardna hrvatska riječ, kralježnica sa ž je specifična za razgovorni stil, dok je kičma
srbizam. Međutim, ovdje vidimo da se standardna hrvatska riječ u biti najmanje koristi,
najviše se koristi stilski obilježena riječ, a srbizam je negdje u sredini. Slične rezultate vidimo
i na primjeru pertla – vezica – žniranac gdje je vezica standardna riječ, žniranac stilski
obilježena, a pertla srbizam i opet je redoslijed korištenja isti. Ova dva rezultata dala su mi
ideju za neko novo istraživanje tako da, tko zna, možda se iduće godine vratim ovdje sa
nekim istraživanjem tog tipa. Riječ spisak se uglavnom koristi u jednoj psovci, ****m ti sve
po spisku. I to je u biti to. Što se tiče ostalih odnosa, vidi se da je tu uglavnom velika razlika u
upotrebi, odnosno da se standardne hrvatske riječi koriste dosta često (između 4 i 5), a srbizmi
dosta rijetko (između 1 i 2).
         Na kraju ovog dijela od ispitanika sam tražio neke komentare na ove riječi, komentare
tipa: koriste li neke od tih riječi samo u nekim situacijama, koriste li neku treću ili četvrtu


                                                                                                  5
riječ umjesto ovih, je li mi neka od tih riječi smiješna, draga, bi li neku riječ izbacili iz jezika
itd. Neke od komentara možete vidjeti ovdje na 2.stranici. Nažalost, ne stignemo prolaziti
kroz njih.
        U drugom dijelu ispitanici su dobili 20 srbizama u izolaciji, znači bez ikakvog
konteksta. Trebali su odgovoriti na 3 pitanja: znaju li značenje pojedine riječi, otkuda znaju
značenje te da na istoj skali od 1 do 5 procijene koliko često koriste tu riječ. Znači, u 2. stupcu
imate koliko je ispitanika znalo značenje, koliko ih nije znalo, u trećem stupcu prosjek
korištenja, a u četvrtom frekvenciju pojedine riječi u HNK. Ovaj podatak je tu samo radi
usporedbe. Opet ćemo se fokusirati samo na boldane riječi. Riječ drum se u hrvatskom
uglavnom koristi u dvjema uzrečicama, 'Što na umu to na drumu' i nešto sa didom i babom, ne
znam točno. Otuda i njena relativno visoka frekvencija u korpusu. Ispitanici su uglavnom i
odgovarali da otuda znaju značenje te riječi. Jedan je ispitanik rekao da ju zna iz filma Mad
Max, drumski ratnik. Zatim riječ hartija. Ovo je najnepoznatija riječ što me dosta iznenadilo
pogotovo ako znamo da su tu riječ dosta koristili veliki hrvatski pisci poput Krleže, Ujevića i
dr. Ispada da ispitanici nisu pozorno čitali lektiru. A i oni koji znaju značenje uglavnom ga
znaju preko jedne Bajagine pjesme. Hljeb, s druge strane je najpoznatija riječ, svi joj znaju
značenje. Što se tiče njenog značenja, pročitao sam u literaturi da njeno izvorno značenje nije
kruh kao kruh, nego oblik kruha te da se prije često koristio izraz hljeb kruha, kao engleski
loaf of bread. No to smo zanemarili u anketi, dovoljno je bilo samo da napišu kruh. Riječ kec
ispitanicima ima dva značenja, as u kartama i ocjenu nedovoljan u školi i čini se da se u ovom
drugom značenju malo češće koristi. Što se tiče pitanja otkuda znaju značenje pojedine riječi,
tu su odgovori bili šaroliki. Najčešće su izvor stariji članovi obitelji koji možda koriste tu riječ
u svakodnevnom govoru. No čini se da ispitanici nisu pokupili tu naviku od njih. Od ostalih
izvora tu su filmovi, televizija, pjesme, stari recepti, purgeri koji dođu na more, kolinje itd.
        U 3. dijelu ispitivani su stavovi ispitanika. Dano im je 12 izjava, morali su označiti na
skali od 1 do 5 u kojoj se mjeri slažu s pojedinim izjavama. Prvih 5 izjava tiče se općenito
odnosa prema jeziku i posuđenicama, a drugih 7 tiče se konkretno odnosa prema srpskom
jeziku i srbizmima. Opet ćemo se fokusirati samo na neke rezultate. Htio bih usporediti izjave
3 i 11. Tu su ispitanici pokazali dosta veliku toleranciju (uglavnom se ne slažu), no i
dosljednost. Zašto kažem dosljednost? Naime, u hrvatskoj filologiji je postao običaj da se sve
posuđenice ne tretiraju isto, odnosno ono što dolazi sa istoka je fuj, dok ono što dolazi sa
zapada nitko nema ništa protiv. Tako da su ispitanici tu dosta ujednačeni. Što se tiče izjave 10,
srpski ne smatram stranim jezikom, kod nas je nastala dosta žustra polemika kad je jedna
gospođa u svom životopisu pod 'Koje strane jezike pričate' navela srpski. Pa kao, je li imala
pravo. Ja ću vam iskreno priznati da i ja kad šaljem životopise u inozemstvo navedem da
pričam i srpski, i bosanski i slovenski jer sam dosta često u kontaktu s tim jezicima i nijedan
od tih jezika ne smatram kao nešto što bih morao učiti u školi stranih jezika. A čini se da se i
ispitanici slažu sa mnom.
Dakle, da zaključimo, rekli smo da je ovaj rad djelomično htio pokazati u kojoj mjeri je uspio
onaj spomenuti lov na srbizme. Ispada da jest. Ispitanici ih uglavnom ne koriste (uz par
iznimki) premda znaju njihovo značenje i svjesni su da su srbizmi. Zašto ne koriste, je li to iz
nekog osobnog razloga ili zato što su ih tako učili, štoviše tjerali, djelomično se da naslutiti iz
nekih komentara, međutim za pouzdaniji zaključak potrebno je ipak detaljnije istraživanje.
Sam taj proces lova na srbizme po meni nije opravdan jer su hrvatski i srpski preslični da bi se
ta činjenica zanemarila, no isto tako su se tokom vremena dosta udaljili prirodnim putem da bi
se ta razlika još dodatno povećavala na umjetan način.




                                                                                                  6

								
To top