Milan Pelc by 8ae1Pwz

VIEWS: 82 PAGES: 92

									           F. PREDMETI S VIJEĆA POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA

Izvještaji stručnih povjerenstava za odobrenje stjecanja doktorata znanosti izvan
doktorskog studija

        27. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc. Zdravke Zlodi za
stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom
Rusini/Ukrajinci u hrvatskim zemljama: etape doseljavanja i problem imena,
mentor: dr. sc. Petar Korunić, red. prof.                                         str. 9

       28. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc. Maria
Stipančevića za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme
pod naslovom Nacionalizmi hrvatskih intelektualaca od kraja 19. stoljeća do raspada
Habsburške monarhije, mentor: dr. sc. Petar Korunić, red. prof.
                                                                                 str. 14

        29. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc. Vesne Lalošević
za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom
Progonitelji kršćana u legendama o mučenicima Dioklecijanovog doba na području
između Akvileje i dunavskog limesa, mentorica: dr. Bruna Kuntić-Makvić, red. prof.;
komentor: dr. sc. Rajko Bratož, red. prof.                                        str. 19

        30. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc. Irene Grubica za
stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom
Kulturalno pamćenje u romanima Jamesa Joycea (Junak Stepehn, Portret umjetnika
u mladosti, Uliks), mentorica: dr. sc. Andrea Zlatar Violić, red. prof.; komentorica: dr. sc.
Tatjana Jukić Gregurić, izv. prof.                                                  str. 22

        31. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc. Ivana Tante za
stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom
Posredni komunikacijski kanal – glasnogovorništvo u povijesnom i suvremenom
kontekstu na području Hrvatske, mentor: dr. sc. Stjepan Malović, izv. prof. Sveučilišta
u Dubrovniku, a komentor: dr. sc. Damir Boras, red. prof.                       str. 31

        32. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc. Ive Polak za
stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom
Magical Realism and Contemporary Aboriginal Novel, mentor: dr. sc. Janja Ciglar
Žanić, red. prof., a komentor: dr. sc. Richard Nile, Australski istraživački institut
Sveučilišta Curtin u Perthu.                                                   str. 35
        Molba za pisanje rada na engleskom jeziku.

        33. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc. Slavka Amulića
za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom
Perspektivizam i pluralizam, mentor: dr. sc. Ante Čović, red. prof.               str. 42
                                                                                       2


        34. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc. Sonje Kalauz za
stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom
Sestrinska profesija u svjetlu bioetičkog pluriperspektivizma, mentor: dr. sc. Ante
Čović, red. prof.                                                                str. 47

        35. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc. Barbare Kalebić
Maglica za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod
naslovom Čimbenici rizičnog zdravstvenog ponašanja adolescenata, mentorica: dr. sc.
Lidija Arambašić, izv. prof.                                                     str. 54

        36. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc. Brune Profaca za
stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom
Izloženost traumatskim događajima u djetinjstvu i psihosocijalno funkcioniranje
mladih, mentorica: dr. sc. Lidija Arambašić, izv. prof.                           str. 60



Izvještaji stručnih povjerenstava za stjecanja doktorata znanosti u doktorskom studiju i
odobrenje predložene teme

       37. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta mr. sc. Nediljka Matića
predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih znanosti i
prihvaćanje teme pod naslovom Razvoj kulture korištenja e-distribucijskih kanala u
modernom bankarstvu, mentor: dr. sc. Damir Boras, red. prof.
                                                                                 str. 67

       38. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta Jakše Primorca
predviđenih programom Poslijediplomskog doktorskog studija etnologije/kulturne
antropologije i prihvaćanje teme pod naslovom Klapsko pjevanje u Hrvatskoj:
Povijesni, kulturnoantropološki i estetski aspekti, mentorica: dr. sc. Naila Ceribašić,
viša znan. suradnica; komentor: akademik Jerko Bezić.
                                                                               str. 75

        39. Izvještaj stručnog povjerenstva o utvrđivanju uvjeta Renate Geld predviđenih
programom Poslijediplomskog doktorskog studija lingvistike i prihvaćanje teme pod
naslovom Od topologije do glagolskog vida (Strateško konstruiranje značenja
prijedloga in i out u engleskim fraznim glagolima), mentor: dr. sc. Ricardo Maldonado
Soto, izv. prof. (Universidad Nacional Autónoma de México, Mexico City i Universidad
Autónoma de Querétaro, Querétaro), komentorica: dr. sc. Jelena Mihaljević Djigunović,
red. prof.
        Molba za pisanje rada na engleskom jeziku.
                                                                                 str. 82
                                                                                       3



Imenovanje stručnog povjerenstava za utvrđivanje uvjeta za stjecanje doktorata
znanosti u doktorskom studiju

         40. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li Darka Bilić
sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti
umjetnosti i može li se odobriti tema pod naslovom Inženjeri i civilna arhitektura u 18.
stoljeću u mletačkoj Dalmaciji i Albaniji, mentor: dr. sc. Radoslav Tomić, red. prof.
Sveučilišta u Zadru.
1. dr. sc. Predrag Marković, doc.
2. dr. sc. Vladimir Marković, red. prof. u miru
3. dr. sc. Radoslav Tomić, red. prof. Sveučilišta u Zadru

         41. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li Ivana Mance
sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti
umjetnosti i može li se odobriti tema pod naslovom Ivan Kukuljević Sakcinski: povijest
umjetnosti i politika u Hrvatskoj druge polovice 19. stoljeća, mentor: dr. sc. Milan
Pelc, znan. savj.
1. dr. sc. Milan Pelc, znan. sav.
2. dr. sc. Zvonko Maković, izv. prof.
3. dr. sc. Frano Dulibić, doc.

         42. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li Ivan Matejčić
sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti
umjetnosti i može li se odobriti tema pod naslovom Građevni razvoj katedrale u
Poreču, mentor: dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof.
1. dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof.
2. dr. sc. Igor Fisković, red. prof.
3. dr. sc. Predrag Marković, doc.

         43. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li Petar
Puhmajer sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija
povijesti umjetnosti i može li se odobriti tema pod naslovom Barokne palače u
Varaždinu, mentorica: dr. sc. Katarina Horvat Levaj, znan. sav. Instituta za povijest
umjetnosti.
1. dr. sc. Vladimir Marković, red. prof. u miru
2. dr. sc. Katarina Horvat Levaj, znan. sav. (Institut za povijest umjetnosti)
3. dr. sc. Nada Grujić, red. prof. u miru

         44. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li Ivana
Rončević sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija
povijesti umjetnosti i može li se odobriti tema pod naslovom Poveznice hrvatskog i
talijanskog slikarstva 1871.-1919., mentor: dr. sc. Frano Dulibić, doc.
1. dr. sc. Zvonko Maković, izv. prof.
2. dr. sc. Frano Dulibić, doc.
3. dr. sc. Petar Prelog, asistent (Institut za povijest umjetnosti)
                                                                                       4


         45. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li Dubravka
Božić Bogović sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija
hrvatske povijesti i može li se odobriti tema pod naslovom Bosanska ili Đakovačka i
Srijemska biskupija od Bečkoga rata do Požarevačkog mira (1683.-1718.), mentor:
dr. sc. Drago Roksandić, red. prof.
1. dr. sc. Drago Roksandić, red. prof.
2. dr. sc. Nenad Moačanin, red. prof.
3. dr. sc. Nataša Štefanec, doc.

         46. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li Sead Alić sve
uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija filozofije i može li
se odobriti tema pod naslovom Filozofija medija Marchalla McLuhana, mentor: dr. sc.
Nadežda Čačinovič, red. prof.
1. dr. sc. Nadežda Čačinović, red. prof.
2. dr. sc. Lino Veljak, red. prof.
3. dr. sc. Gordana Škorić, doc.

         47. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li Lidija Cvikić
sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija lingvistike i
može li se odobriti tema pod naslovom Odnos morfološke osviještenosti i leksičkoga
znanja u hrvatskome jeziku, mentor: dr. sc. Zrinka Jelaska, izv. prof.; komentor: dr. sc.
David M. Singleton, Trinity College, Dublin
1. dr. sc. Zrinka Jelaska, izv. prof.
2. dr. sc. David M. Singleton, Trinity College, Dublin
3. dr. sc. Marko Tadić, izv. prof.

         48. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li Maja
Matasović sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija
lingvistike i može li se odobriti tema pod naslovom Analiza najstarijih latinskih
posuđenica u hrvatskom u kontekstu ranih kontakata Romana i Slavena, mentor: dr.
sc. Mate Križman, red. prof.; komentor: dr. sc. August Kovačec, red. prof.
1. dr. sc. Olja Perić, red. prof.
2. dr. sc. Mate Križman, red. prof.
3. dr. sc. August Kovačec, red. prof.

         49. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li Borjana
Prošev-Oliver sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija
književnosti i može li se odobriti tema pod naslovom Egzil u makedonskoj
književnosti, mentor: dr. sc. Borislav Pavlovski, red. prof.
1. dr. sc Borislav Pavlovski, red. prof.
2. dr. sc. Goran Kalogjera, red. prof. Filozofskog fakulteta u Rijeci
3. dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof.
                                                                                      5


         50. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li mr. sc.
Patricia Marušić sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog
studija književnosti i može li se odobriti tema pod naslovom Formiranje kanona starije
hrvatske književnosti u razdolblju od 1835. do 1913, mentor: dr. sc. Davor Dukić, izv.
prof.
1. dr. sc. Davor Dukić, izv. prof.
2. dr. sc. Dunja Fališevac, red. prof.
3. dr. sc. Dean Duda, izv. prof.

         51. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li Ivana Keser
sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija književnosti i
može li se odobriti tema pod naslovom Film kao esej: Teorijski aspekti raspravljačkih
struktura u filmskom mediju, pod vodstvom mentora dr. sc. Nikice Glića, doc.
1. dr. sc. Hrvoje Turković, red.prof. (Akademija dramskih umjetnosti)
2. dr. sc. Nikica Gilić, doc.
3. dr. sc. Boris Senker, red. prof.

         52. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li István
Ladányi sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija
književnosti i može li se odobriti tema pod naslovom Problemi narativnog identiteta u
postmodernim romanima autobiografskoga karaktera u hrvatskoj, mađarskoj i
srpskoj književnosti, mentor: dr. sc. Milivoj Solar, red. prof. u miru.
1. dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof.
2. dr. sc. Milivoj Solar, red. prof. u miru
3. dr. sc. Dean Duda, izv. prof.

         53. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li mr. sc. Nina
Alihodžić sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija
književnosti i može li se odobriti tema pod naslovom Romaneskno propitivanje
identiteta u postkolonijalnoj književnoj teoriji, mentor: dr. sc. Tvrtko Kulenović, red.
prof. Filozofskog fakulteta u Sarajevu
1. dr. sc. Milivoj Solar, red. prof. u miru
2. dr. sc. Tvrtko Kulenović, red. prof. (Filozofski fakultet, Sarajevo)
3. dr. sc. Gordana Slabinac, red. prof.

         54. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li Lucija
Rubinić sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija
književnosti i može li se odobriti tema pod naslovom Obilježja interkulturalne poetike
u pripovjedačkoj književnosti Jaimea Saenza, mentor: dr. sc. Milivoj Solar, red. prof.
u miru; komentor: dr. sc. Nenad Ivić, red. prof.
1. dr. sc. Milivoj Solar, red. prof. u miru
2. dr. sc. Nenad Ivić, red. prof.
3. dr. sc. Mirjana Polić Bobić, red. prof.
                                                                                       6


         55. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li Zagorka
Majstorović sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija
informacijskih znanosti i može li se odobriti tema pod naslovom Razvoj zbirki u
sveučilišnom knjižničnom sustavu primjenom Conspectus modela, mentorica: dr. sc.
Kata Ivić, izv. prof. i komentorica: dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, red. prof.
1. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, red. prof.
2. dr. sc. Kata Ivić, izv. prof. Filozofskog fakulteta u Osijeku
3. dr. sc. Daniela Živković, izv. prof.

         56. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li Tanja Čajavec
sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih
znanosti i može li se odobriti tema pod naslovom Revitalizacija kulturne baštine.
Kulturna akcija kao komunikacija vrijednosti baštine u procesima njenog cjelovitog
očuvanja, mentor: dr. sc. Tomislav Šola, red. prof.
1. dr. sc. Tomislav Šola, red. prof.
2. dr. sc. Žarka Vujić, izv. prof.
3. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, red. prof.

         57. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li Verena Vidrih
Perko sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija
informacijskih znanosti i može li se odobriti tema pod naslovom Muzej Krasa.
Arheologija za javnost i pisanje rada na slovenskom jeziku, mentor: dr. sc. Tomislav
Šola, red. prof.
1. dr. sc. Tomislav Šola, red. prof.
2. dr. sc. Žarka Vujić, izv. prof.
3. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, red. prof.

         58. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi ispunjava li Nives
Tomašević sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija
hrvatske kulture i može li se odobriti tema pod naslovom Izdavaštvo u tranziciji i
proizvodnja knjige kao kulturnoga kapitala, mentorica: dr. sc. Dubravka Oraić Tolić,
red. prof.
1. dr. sc. Dubravka Oraić Tolić, red. prof.
2. dr. sc. Vjekoslav Afrić, red. prof.
3. dr. sc. Jasna Horvat, red. prof. (Ekonomski fakultet, Osijek)



Prijedlozi za odobrenje sinopsisa za izradu magistarskih/specijalističkih radova

       59. Maria Medaka pod naslovom Državnopravni položaj Banovine Hrvatske,
mentor: dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.                             str. 90
                                                                                          7


Nastavni predmeti

       60. Prijedlog Vijeća poslijediplomskog studija povijesti umjetnosti da se Mariji
Hajdić pri izradi magistarskog rada pod naslovom Povijest i razvoj zaštite spomenika u
gradu Korčuli do 2000. godine umjesto dr. sc. Ive Maroevića, red. prof. za mentora
imenuje dr. sc. Igor Fisković, red. prof.

        61. Prijedlog Poslijediplomskog specijalističkog studija konferencijskog
prevođenja o načinu izdavanja potvrde o završenom Poslijediplomskom specijalističkom
studiju konferencijskog prevođenja.                                          str. 92

       62. Prijedlog Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju da se od akad. god.
2007./2008. za voditelja doktorskoga studija imenuje dr. sc. Vitomir Belaj, red. prof., a za
zamjenicu voditelja dr.sc. Nevena Škrbić Alempijević, doc.
          8




PRILOZI
                                                                                              9


FILOZOFSKI FAKULTET, SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
ODSJEK ZA POVIJEST

Dr. sc. Petar Korunić, red. prof.
Dr. sc. Željko Holjevac, docent
Dr. sc. Zlatko Matijević, znan. savjet.

Predmet: stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija

              FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA
                        SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

      Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na sjednici održanoj
26. ožujka 2007. godine, imenovalo nas je u stručno povjerenstvo koje treba ispitati
ispunjavali li mr. sc. Zdravka Zlodi uvjete, propisane čl. 51. st. 1. Zakona o visokim
učilištima, za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija i može li se
prihvatiti tema disertacije pod naslovom Rusini/Ukrajinci u hrvatskim zemljama:
etape doseljavanja i problem imena. Fakultetskom vijeću podnosima ovo izvješće.

      Mr. sc. Zdravka Zlodi ispunjava uvjete članka 51. stavka 1. Zakona o visokim
učilištima za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija. Z. Zlodi ima
akademski stupanj magistra znanosti iz područja humanističkih znanosti - polje povijest,
grana hrvatska povijest. Objavila je trinaest (13) radova, od toga tri iz tematike disertacije
u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom. Zaposlena je kao znanstveni novak u
Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu od 2002. godine. Tema disertacije znanstveno
je opravdana, jer u hrvatskoj historiografiji nema cjelovitog rada o predloženoj temi, a
Filozofski fakultet ovlašten je za provođenje postupka stjecanja doktorata znanosti iz
znanstvenoga polja povijesti. Povjerenstvo predlaže za mentora dr. sc. Petra Korunića,
redovitog profesora, kao odgovarajućeg stručnjaka koji se bavi poviješću naroda i kultura
na prostoru srednje i jugoistočne Europe od 18. do 20. stoljeća.
      Na temelju navedenog smatramo da mr. sc. Zdravka Zlodi ispunjava uvjete
propisane čl. 51. st. 1. Zakona o visokim učilištima za pristupanje izradi i obrani
disertacije izvan doktorskog studija, te predlažemo Vijeću da prihvati temu disertacije
pod naslovom: Rusini/Ukrajinci u hrvatskim zemljama: etape doseljavanja i problem
imena, kao i mentorstvo dr. sc. Petra Korunića, red. prof.

Zagreb, 20. travnja 2007.
                                                                               Povjerenstvo:
                                                      ___________________________________
                                                      Dr. sc. Petar Korunić, red. prof.
                                                      ___________________________________
                                                      Dr. sc. Željko Holjevac, doc.
                                                      ___________________________________
                                                      Dr. sc. Zlatko Matijević, znan. savj.
                                                                                           10


Fakultetsko vijeće                                               mr. sc. Zdravka Zlodi
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu                        Kraljevčanska 2
Ivana Lučića 3                                                   10 040 Zagreb
10 000 Zagreb




                                    Sinopsis disertacije

RUSINI / UKRAJINCI U HRVATSKOJ: ETAPE NASELJAVANJA I PROBLEM
                            IMENA



Znanstveno područje: humanističke znanosti
Polje: povijest
Grana: nacionalna povijest


Uvod. Rusini/Ukrajinci u Republici Hrvatskoj su povijesna autohtona nacionalna
manjina, koja u demografskoj strukturi čini oko 0,2 posto ukupnog stanovništva. Iako
postoje određena razmimoilaženja oko pitanja imena, jedinstvo njihovog etničkog
porijekla nije upitno kao ni kulturna posebnost s jasno određenim tradicijskim
vrijednostima sačuvanim do danas. Kulturno- prosvjetne i društveno- političke aktivnosti
pripadnika ove nacionalne manjine sastavni su dio općih dostignuća na tom polju u
Republici Hrvatskoj. Organizirani su preko vlastitih institucija, udruga i zajednica, među
kojima središnje mjesto zauzima 'Savez Rusina i Ukrajinaca' sa sjedištem u Vukovaru.
Doseljavanje Rusina/Ukrajinaca na područje južnoslavenskih zemalja možemo pratiti oko
260 godina unatrag, odnosno 170 godina kada je riječ o prostoru današnje Hrvatske. Ove
migracije bile su uglavnom organizirane od strane državnih vlasti (austrijskih, ugarskih),
koje su od kraja XVIII. st. poticale plansko naseljavanje uz jugoistočnu granicu
Habsburške Monarhije nakon oslobođenja tog prostora od Osmanlija. Razlozi
preseljavanja bili su prije svega ekonomske pa tek onda političke naravi, a tijek njihova
doseljavanja možemo pratiti kroz četiri velike migracijske faze (1745.-1768., 1775.,
1878., 1917.-1921.), unutar kojih ovi naseljenici početkom i krajem XIX. stoljeća iz
Vojvodine i sjeverne Bosne samoinicijativno preseljavaju na prostor hrvatskih zemalja.
Različiti i često suprotni interesi kojima su Rusini/Ukrajinci bili izloženi u prošlosti imali
su za posljedicu stalnu promjenu imena, bilo da se radilo o etnonimima nastalim u narodu
(Rusini, Ukrajinci) ili onim nametnutim izvana (Malorusi), što jasno možemo pratiti i
kroz različite (samo)identifikacijske oznake prisutne tijekom svih migracijskih faza.
Pitanje podvojenosti imena pa čak i identiteta, barem kada je riječ o Rusinima koji žive
izvan granica suvremene Ukrajine, ima prvenstveno povijesnu pozadinu te ga u tom
kontekstu treba i razmatrati. S obzirom na dugu tradiciju suživota i djelovanja
Rusina/Ukrajinaca na ovim prostorima neshvatljiva je vrlo skromna zastupljenost radova
posvećenih ovoj problematici.
                                                                                          11




Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje. Istraživanje uloge i djelatnosti
društvenih grupa rusinskog odnosno ukrajinskog porijekla dosad nisu bili predmetom
ozbiljnijih razmatranja u okviru znanstvenih proučavanja hrvatske historiografije.
Rusinsko-ukrajinske teme dotaknute su tek uzgredno, u okviru istraživanja odnosa
hrvatskog naroda prema drugim etničkim i nacionalnim manjinama na prostoru
suvremene Hrvatske te hrvatsko-ukrajinskih odnosa, s naglaskom na procese etnogeneze
dvaju naroda. Iako postoje pojedinačne studije i publikacije koje tek fragmentarno
obrađuju pitanja istaknuta u naslovu predložene teme, treba im pristupiti kritički ne samo
zbog pomanjkanja sveobuhvatnosti i sistematičnosti već i zbog proturječnih tvrdnji u
velikom broju interpretacija, najčešće prilagođenih izvjesnim političkim prilikama u
kojima su pojedini radovi ili djela nastali. Kada je riječ o europskoj i svjetskoj
historiografiji provedena su brojna istraživanja vezana za povijest i razvoj
rusinskih/ukrajinskih manjinskih zajednica na području srednje-istočne Europe i Kanade.
Za ovu temu prvenstveno izdvajam istraživanja provedena na području današnje Kanade
(P.R. Magocsi, J.P. Himka, S. Valychenko, J. Kozik, V. Naulko-I. Vynnychenko-R. Sossa,
I.R. Makaryk, Iwan S. Koropeckyj, F. Kolessa, A. Rutkowski-N.Cyncar, Z. Gitelman),
Ukrajine (J. Hrycak, M. Kamenieckij, E. Pascenko), Poljske (A. Wojtkowski,
J.Lewandowski, M. Waldenberg), Slovačke (M.Parikova, M.Ferencova, K. Pepelkova
J. Pravda, A. Bezak) te Srbije (J. Tamaš, M. Fejca, V. Goati, G. Bašić, Lj. Gavrilović,
P.Lastić), koja mogu poslužiti ne samo kao kvalitetan istraživački model već i doprinijeti
suvremenijem shvaćanju problema nomenklature.

Praktična primjenjivost spoznaja. Sustavnom analizom svakodnevnog, društvenog,
političkog i kulturnog života i djelovanja Rusina/Ukrajinaca dati prilog boljem
poznavanju i razumijevanju povijesti ove manjinske skupine na hrvatskom prostoru.
Ukazati na povijesnu uvjetovanost pojave različitih etnonima te utvrditi njihov kronološki
slijed. Očekujem da bi se time možda otklonila dosadašnju terminološka zbrka, koja se
sustavno provlači kroz znanstvene publikacije i potaknula neka daljnja istraživanja ne
samo o ovoj nego i drugim sličnim temama.

Uže područje rada biti će fokusirano na pojedine migracijske faze, s naglaskom na
razdoblje između 1880.-1914. budući da u to vrijeme putem statističke dokumentacije
možemo sustavno pratiti kretanja ove manjinske skupine sve do raspada Monarhije.
Pokušat ću utvrditi unutarnje i vanjske čimbenike koji su potaknuli spomenuta kretanja i
odredili njihovu teritorijalnu usmjerenost te ukazati na stupanj očuvanja tradicijske
kulture i identiteta Rusina/Ukrajinaca na prostoru Hrvatske s obzirom na integracijske i
asimilacijske procese. Posebna pažnja bit će posvećena problemu imena, odnosno pitanju
jasnog definiranja višestrukosti nazivlja (Rusini, Ukrajinci, Malorusi, Galicijani) kao
etno-nacionalne oznake.

Ciljevi istraživanja i očekivani znanstveni doprinos. Na temelju dostupnih objavljenih
i neobjavljenih izvora te relevantne domaće i strane literature istražiti i obraditi što više
podataka kako bi se što kompleksnije sagledala problematika oblikovanja identiteta
Rusina/Ukrajinaca u okviru povijesnih kretanja na hrvatskom i širem, srednje-europskom
                                                                                         12


prostoru. Pokazati na koji način i u kojoj mjeri su se zbivanja na prostoru današnje jugo-
zapadne Ukrajine reflektirala na migracijske procese i oblikovanje identiteta
Rusina/Ukrajinaca izvan granica matičnog etničkog prostora.


Metodološki postupci. Rad je zamišljen kao povijesno – problemska analiza društveno-
političkih i ekonomskih prilika u okviru kojih su se od kraja XVIII. do početka XX.
stoljeća odvijala preseljavanja rusinsko/ukrajinskog stanovništva na prostor hrvatskih
zemalja te njihov utjecaj na opstojnost, samoodređenje, samoorganiziranje i integraciju
doseljenika na novom prostoru. Osnovne metode koje ću koristiti pri izradi ovog rada bit
će najvećim dijelom kvalitativno - kvantitativna analiza izvora te komparativna metoda.
Od objavljenih izvora korisnih za ovu temu koristit ću prije svega brojne domaće i strane
novine, časopise, prvenstveno publikacije na materinjem jeziku u kojima se nalazi niz
podataka za gore navedena pitanja (Nova Europa, Dumka, Dumki z Dunaju, Hrvatski
narod, Novosti, Mladina, Obzor, Hrvatska smotra, Novine, Rossija, Ridne slovo, Življenje
in svet, Ruski novini, Journal of Ukrainian studies, Ethnologia balkanica, European
journal of cultural studies i dr.) te konzultirati relevantna historiografska djela.
Predloženo istraživanje u velikoj će se mjeri temeljiti na arhivskom gradivu: arhivska
statistička građa popisa stanovništva na prostoru hrvatskih zemalja Državnog zavoda za
statistiku, relevantni izvori fondova HDA-Zagreb za navedeno razdoblje, arhivska
dokumentacija Saveza Rusina i Ukrajinaca Hrvatske, koja obuhvaća dokumentaciju
trinaest kulturno – prosvjetnih i umjetničkih društava na području Republike Hrvatske,
Arhivske fondove Instituta za etnologiju i folkloristiku te građu Arhiva za narodni život i
običaje Odsjeka za povijesne i društvene znanosti HAZU. Materijale i građu za povijest
Ukrajinaca u Bosni (Roman Myz) kao i arhivski materijali nekih grkokatoličkih župa. U
nedostatku modela istraživanja u hrvatskoj historiografiji oslonit ću se uglavnom na
metodološke obrasce strane historiografije. Kao metodološki predložak poslužit ću se
nekim poglavljima knjige R.P.Magocsia dok će dio radova inozemnih autora biti korišten
kao komparativani materijal.


Struktura rada. Rad će se sastojati od nekoliko većih cjelina s potpoglavljima. U
uvodnom dijelu izložit ću razloge i ciljeve istraživanja s osvrtom da dosadašnja
historiografska postignuća te obrazložiti izbor metodoloških postupaka.
 Slijedit će dva poglavlja preglednog karaktera o povijesti Podkarpatske Rutenije (danas
Trans-Karpatske regije Ukrajine) te regijama susjednih srednjo-europskih država u koje
je ovo stanovništvo preseljavalo prije migracija na jug. S tim u vezi dati ću kratak pregled
gospodarskih i društveno-političkih prilika, koje su izravno ili neizravno potakle proces
masovnih raseljavanja Rusina odnosno Ukrajinaca na području Habsburške Monarhije u
razdoblju od 1775. do 1918. godine.
 Prvi središnji dio rada bit će fokusiran na godine organiziranih preseljavanja na
jugoistočne granice Monarhije, posebno onih koja su rezultirala doseljavanjem
Rusina/Ukrajinaca na prostor hrvatskih zemalja te njihove prostorne razmještenosti na
tom području. Sastavni dio ove cjeline bit će utvrđivanje tko u cjelini čini okosnicu
doseljenog stanovništva s obzirom na njihovu socijalnu strukturu, kulturna i vjerska
                                                                                        13


obilježja te pokušaj rekonstrukcije problema samoodređenja s obzirom na kronologiju
migracija.
Druga središnja tema bit će posvećena pitanju raznovrsnosti korištenih etnonima u
kontekstu povijesnih zbivanja kako bi se ukazalo na kontinuitet, intenzitet i značaj ove
pojavnosti. Analizom kulturno-prosvjetnih i društveno-političkih aktivnosti pripadnika
ove manjine u okviru vlastitih i državnih institucija, udruga i zajednica, u završnim
poglavljima osvrnut ću se na značajke i razinu integracijskih i asimilacijskih procesa koji
su zahvatili ovu manjinsku skupinu na hrvatskom prostoru. U zaključnom razmatranju
rezimirat ću rezultate istraživanja te ukazati na eventualna daljnja istraživačka pitanja.
Kao prilog radu predvidjela sam relevantne slikovne, tekstualne i tabelarne priloge te
popis korištene literature i građe.




       U Zagrebu, 5. ožujka 2007.




Mentor:                          Voditelj studija:                   Kandidat:
Prof. dr.sc. Petar Korunić      dr.sc. Nataša Štefanec           mr.sc. Zdravka Zlodi
                                                                                           14


FILOZOFSKI FAKULTET, SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
ODSJEK ZA POVIJEST
Dr. sc. Petar Korunić, red. prof.
Dr. sc. Željko Holjevac, docent
Dr. sc. Stjepan Matković, znan. savjet.
Predmet: stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija
              FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA
                        SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
      Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na sjednici održanoj
26. ožujka 2007. godine, imenovalo nas je u stručno povjerenstvo koje treba ispitati
ispunjavali li mr. sc. Mario Stipančević uvjete, propisane čl. 51. st. 1. Zakona o visokim
učilištima, za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija i može li se
prihvatiti tema disertacije pod naslovom Nacionalizmi hrvatskih intelektualaca od kraja
19. stoljeća do raspada Habsburške monarhije: Različite društvene grupe intelektualne
elite i njihovi etnički i nacionalni stereotipi. Fakultetskom vijeću podnosima ovo
izvješće.
      Mr. sc. Mario Stipančević ispunjava uvjete članka 51. stavka 1. Zakona o visokim
učilištima za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija. Kandidat ima
akademski stupanj magistra znanosti iz područja humanističkih znanosti - polje povijest,
grana hrvatska povijest. Objavio je deset (10) radova, od toga dva iz tematike disertacije
u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom. Zaposlen je kao arhivist u
Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu od 2001. godine. Tema disertacije znanstveno je
opravdana, jer u hrvatskoj historiografiji nema cjelovitog rada o predloženoj temi, a
Filozofski fakultet ovlašten je za provođenje postupka stjecanja doktorata znanosti iz
znanstvenoga polja povijesti. Povjerenstvo predlaže za mentora dr. sc. Petra Korunića,
redovitog profesora, kao odgovarajućeg stručnjaka koji se bavi poviješću naroda i kultura
na prostoru srednje i jugoistočne Europe od 18. do 20. stoljeća, kao i fenomenom nacije i
nacionalizma.
      Na temelju navedenog smatramo da mr. sc. Mario Stipančević ispunjava uvjete
propisane čl. 51. st. 1. Zakona o visokim učilištima za pristupanje izradi i obrani
disertacije izvan doktorskog studija, te predlažemo Vijeću da prihvati temu disertacije
pod ovim naslovom: Nacionalizmi hrvatskih intelektualaca od kraja 19.
stoljeća do raspada Habsburške monarhije, kao i mentorstvo dr. sc. Petra
Korunića, red. prof.
Zagreb, 17. svibnja 2007.
                                                                                 Povjerenstvo:
                                                     _____________________________
                                                     Dr. sc. Petar Korunić, red. prof.
                                                     ________________________________
                                                     Dr. sc. Željko Holjevac, docent
                                                     ________________________________
                                                     Dr. sc. Stjepan Matković, znan. savj.
                                                                                              15



Fakultetsko vijeće                                                mr. sc. Mario Stipančević
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu                                     Mačkovac 30
Ivana Lučića 3                                                      35 400 Nova Gradiška
10 000 Zagreb


                                      Sinopsis disertacije


NACIONALIZMI HRVATSKIH INTELEKTUALACA OD KRAJA 19. STOLJEĆA
            DO RASPADA HABSBURŠKE MONARHIJE
             Različite društvene grupe intelektualne elite
               i njihovi etnički i nacionalni stereotipi



Znanstveno područje: humanističke znanosti
Polje: povijest
Grana: nacionalna povijest

        Uvod. Konkretno istraživanje nacionalizama hrvatskih intelektualaca krajem 19., kao
uostalom i tijekom čitavog 20. stoljeća, rijetko je bilo predmetom proučavanja domaće
historiografije. Radovi, ubrajajući među njih i one koji samo usputno govore o toj
problematici, poprilično su malobrojni, dok je, s druge strane, područje mogućeg istraživanja
gotovo neiscrpno. Značajno je istaknuti kako bi ovaj rad trebao biti utemeljen na istraživanju
konkretnih, dokumentiranih stereotipnih stavova pripadnika hrvatske intelektualne elite
prema pripadnicima vlastite, odnosno prema pripadnicima drugih nacija i/ili etničkih grupa
tijekom određenog razdoblja. Naime, stereotipe smatramo jednom od vrlo važnih sastavnica
iracionalnih (sentimentalnih) osjećaja pojedinaca i grupa prema vlastitoj, ali i drugim etničkim
ili nacionalnim zajednicama koje možemo konkretno istraživati i racionalno vrednovati ako
su dokumentirani. To je osobito značajno ako imamo na umu da je velika većina domaće i
strane literature u kojoj se propituju pojmovi nacije i nacionalizma utemeljena upravo na
postojanju historiografiji teško objašnjivih pojmova nacionalnih osjećaja i nacionalne svijesti.
S druge strane, sentimenti vezani za pripadnost nekoj etničkoj ili nacionalnoj zajednici
neizostavan su segment razvoja tih zajednica te ih je kao takve vrijedno istraživati.
Proučavanjem tih osjećaja na temelju konkretnih i dokumentiranih stavova pojedinaca uz
izbjegavanje generalizacija i paušalnih ocjena te utvrđivanjem okvira i karakteristika različitih
                                                                                              16


društvenih grupa kojima su ti pojedinci pripadali, pokušat će se dati prilog proučavanju
razvoja nacionalizama hrvatske intelektualne elite s kraja 19. i početka 20. stoljeća.


        Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje. U hrvatskoj su historiografiji
problematici nacija i nacionalizama posvećeni brojni radovi od kojih svakako treba istaknuti
one Mirjane Gross, Nikše Stančića i Petra Korunića. Međutim, malo se autora bavilo
proučavanjem nacionalizama putem istraživanja i vrednovanja konkretnih i dokumentiranih
stereotipa pojedinaca, pripadnika intelektualne elite, odnosno njihovih stavova o "sebi" i
"drugima". Od autora koji su pisali o etničkim i nacionalnim stereotipima treba istaknuti
Nataliju Rumenjak te Petra Korunića koji je u svojim radovima dao metodološke obrasce
istraživanja spomenutih pojava.


        Praktična primjenjivost spoznaja. Proučavanjem i vrednovanjem stereotipnih
stavova, nazora i konkretnih promišljanja pripadnika jedne elitne društvene grupe o vlastitom
i identitetu dugih etničkih ili nacionalnih zajednica, povezivanjem oblika tih stavova s
različitim društvenim grupama unutar intelektualne elite koje ih generiraju, kao i povijesnim
procesima s kojima su ti stavovi bili neodvojivo vezani, mogao bi se pružiti drugačiji pogled
na razvoj pojedinih segmenata hrvatskog društva na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Metodologija
i rezultati rada mogli bi poslužiti i kao predložak za istraživanje nacionalizama kod
pripadnika drugih društvenih skupina, ali i intelektualne elite u različitim povijesnim
okolnostima od početka 19. stoljeća naovamo.


        Uže područje rada. Uže područje rada bilo bi istraživanje, vrednovanje i
usustavljivanje nacionalnih i etničkih stereotipa hrvatske intelektualne elite, tj. različitih
društvenih grupa te elite. Posebna će se pažnja posvetiti vremenskom razdoblju i povijesnim
okolnostima u kojima se pojedini stereotipi pojavljuju i/ili nestaju kao i gospodarskim,
kulturnim, političkim i drugim razlozima koji su uvjetovali takve procese.


        Ciljevi istraživanja i očekivani znanstveni doprinos. Na temelju dostupnih
objavljenih i neobjavljenih izvora, domaće i inozemne literature, rad bi trebao prikazati
rezultate istraživanja nacionalnih i etničkih stereotipa hrvatske intelektualne elite kao iznimno
važne sastavnice nacionalizma i jedne od rijetkih koju je moguće konkretno (historiografski)
                                                                                                 17


vrednovati. Od rada se može očekivati ukazivanje na povezanost političke i društvene
situacije, odnosno konkretnih povijesnih procesa na pojavljivanje različitih nazora na vlastitu
i tuđu etničku i nacionalnu pripadnost, a time i na promijene u obliku, sadržaju i karakteru
nacionalizma određene društvene skupine.


        Metodološki postupci. Rad bi se temeljio na upotrebi komparativne i analitičke
metode pri proučavanju objavljenih tekstova pripadnika onodobne hrvatske intelektualne
elite u različitim novinama (pr. Obzor, Narodne novine, Hrvatska domovina, Narodna misao,
Hrvatska sloga/Novi list, Dom i dr.) monografijama, brošurama, časopisima, udžbenicima,
književnim i stručnim radovima. Pored toga, posebna bi pozornost bila posvećena
neobjavljenim radovima i korespondenciji koja se čuva u osobnim arhivskim fondovima
Hrvatskog državnog arhiva, ostalih državnih (područnih) arhiva u Hrvatskoj, Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te drugim ustanovama koje čuvaju takvu vrstu arhivskoga
gradiva. Teorijske pretpostavke ovakve vrste istraživanja dao je Petar Korunić u svojim
nedavno objavljenim radovima (posebice Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije, Slavonski
Brod, 2006.), a kao konkretan model usustavljivanja i vrednovanja istraživanjem dobivenih
podataka poslužit će knjiga Olivere Milosavljević U tradiciji nacionalizma: ili stereotipi srpskih
intelektualaca XX veka o "nama" i "drugima", Beograd, 2002. Pored spomenutog, za prikaz
različitih društvenih grupa intelektualne elite bila bi korištena i analiza statističkih podataka iz
odgovarajućih popisa stanovništva.


        Struktura rada (opisno). Rad bi trebao biti sastavljen iz nekoliko većih poglavlja
podijeljenih u potpoglavlja. Uvodni dio trebao bi dati najznačajnije informacije o
intelektualnoj eliti, njezinoj ulozi i važnosti te, shodno tome, golemom utjecaju koje je
spomenuta skupina imala na cjelokupna zbivanja u društvu. Slijedit će poglavlja o pojedinim
društvenim grupama unutar intelektualne elite (sveučilišni profesori, novinari, književnici,
političari, nastavnici u srednjim školama, pravnici i dr.) njihovoj brojnosti, organizaciji,
materijalnom položaju i teritorijalnoj koncentraciji temeljeni na statističkim podacima.
Sljedeće poglavlje trebalo bi (teoretski) razjasniti odnose i međusobne utjecaje između
nacionalnih i etničkih stereotipa i pojave nacionalizma općenito. U središnjem dijelu rada
analizirali bi se prikupljeni nacionalni i etnički stereotipi hrvatskih intelektualaca spram sebe i
drugih etničkih zajednica, usustavljivali i povezivali s pojedinim društvenim grupama
                                                                                          18


intelektualne elite kao i političkim opcijama toga vremena. Nakon toga bi slijedilo zaključno
poglavlje temeljeno na analizi svih ranije prikupljenih i vrednovanih podataka.

U Zagrebu, 05. ožujka 2007.


Mentor:                                                       Kandidat:

prof. dr. Petar Korunić                                       mr. sc. Mario Stipančević
                                                                                                19



Dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić, red. prof.                           U Zagrebu, 20. lipnja 2007.
Dr. sc. Boris Olujić, izv. prof.
Dr. sc. Borislav Grgin, izv. prof.                    Vijeću poslijediplomskih studija
                                                               Filozofskog fakulteta
                                                               Sveučilišta u Zagrebu

                                                            I. Lučića 3
                                                            HR-10000 Zagreb
                                PREDMET: mr. sc. Vesna Lalošević –
                                      podobnost za izradu i obranu disertacije
                                      izvan doktorskog studija i odobrenje teme

         Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici 17. srpnja 2006. godine
imenovalo nas je u stručno povjerenstvo koje će podnijeti izvještaj ispunjava li mr. sc. Vesna
Lalošević uvjete propisane člakom 51. stavkom 1. Zakona o visokim učilištima da bi mogla
pristupiti izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija i može li se prihvatiti tema
disertacije pod naslovom Progonitelji kršćana u legendama o mučenicima Dioklecijanovog
doba na području između Akvileje i dunavskog limesa, te može li se mentorom odrediti
predložena dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić, red. prof. O tome podnosimo sljedeće
Izvješće

         Pristupnica mr. sc. Vesna Lalošević ispunjava uvjete članka 51. stavak 1. Zakona o
visokim učilištima. Ima akademski stupanj magistra znanosti s polja povijesti. Godine 2006.
objavila je rad «Problemi vezani uz mučeničku grupu svetih Četvorice Ovjenčanih» u časopisu
Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je po vrsnoći
tada bio izjednačen s časopisima s međunarodno priznatom recenzijom. Taj prilog V. Lalošević iz
tematike je predložene doktorske disertacije.
         Tema istraživanja koju je predložila V. Lalošević i očekivani prinos su znanstveno
         relevantni. Filozofski fakultet u Zagrebu ovlašten je za polje povijesti kojemu tema
         pripada.
         Predloženi mentor vodio je kandidatkinju pri magisteriju iste tematike i kompetentan je
stručnjak, no bilo bi iznimno vrijedno kad bi se za izradu predloženog doktorata komentorom
imenovao dr. sc. Rajko Bratož, redoviti profesor na Oddelku za zgodovino Filozofske fakultete
Univerze v Ljubljani. Dr. Bratož najveći je regionalni specijalist za ovu problematiku, bio je u
povjerenstvu za obranu kandidatkinjinog magisterija i upravo je on istaknuo vrijednost
istraživanja koje je V. Lalošević predložila kao temu doktorata. Povjerenstvo je bilo slobodno
kontaktirati dr. Bratoža, koji je potvrdio da je voljan biti komentorom.

        Povjerenstvo u skladu s time zaključuje da kandidatkinja Vesna Lalošević ispunjava
uvjete propisane člankom 51. stavkom 1. Zakona o visokim učilištima, da može pristupiti izradi i
obrani disertacije izvan doktorskoga studija i da se može prihvatiti tema doktorske disertacije
Progonitelji kršćana u legendama o mučenicima Dioklecijanovog doba na području između
Akvileje i dunavskog limesa koju je predložila u dogovoru s predloženim mentorom.
        Povjerenstvo predlaže da se uz mentora, prof. dr. Brunu Kuntić-Makvić imenuje i
komentor, prof. dr. Rajko Bratož.

                       Dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić, red. prof., predsjednik povjerenstva
                       Dr. sc. Boris Olujić, izv. prof., član povjerenstva
                       Dr. sc. Borislav Grgin, izv. prof., član povjerenstva
                                                                                                20

Mr. sc. Vesna Lalošević
Trnsko 6d
10000 Zagreb                                                     Fakultetsko vijeće
                                                                 Filozofskog fakulteta
                                                                 Sveučilišta u Zagrebu
                                                                 Ivana Lučića 3
                                                                 10000 Zagreb

                             Sinopsis doktorskog rada
   Progonitelji kršćana u legendama o mučenicima Dioklecijanovog doba na području
                           između Akvileje i dunavskog limesa

Znanstveno područje: humanističke znanosti
Polje: povijest
Grana: opća povijest

Teorijska podloga

         Predaje o životu i mučeništvu (vitae i passiones) ranokršćanskih ispovjeditelja i svjedoka
(confessores et martyres) posebna su vrsta građe koja se odavno prikuplja, izdaje i obrađuje
stručno i znanstveno, na temelju čega su njihovi životopisi i kategorizirani u razrede po
autentičnosti. U modernoj historiografiji sve češće se sreću radovi koji u ranokršćanskim
legendama nalaze relevantne povijesne podatke čime ih verificiraju kao povijesne izvore. Novija
istraživanja usmjerena su prema razvijanju metodologije po kojoj bi se izlučivali povijesni podaci
iz ove skupine izvora.
         Tekstovi izvora objavljivani su u bibliotekama Acta Sanctorum ili Patrologiae cursus
completus, Series Latina i Series Graeca, a novija izdanja s kritičkom obradom legendi dostupna
su u sklopu raznih monografija ili serijskih publikacija poput Analecta Bollandiana i Subsidia
Hagiographica. Od kraja 19. st. čitav niz arheologa (F. Bulić, Đ. Basler, N. Cambi, S. Ciglenečki,
A. Degrassi, E. Dyggve, R. Egger, J. Fitz, B. Forlati Tamaro, M. Jarak, J. Jeremić, J. Klemenc, E.
Marin, B. Migotti, M. Mirabella Roberti, A. Mócsy, T. Nagy, P. Paschini, D. Rendić-Miočević,
D. Simonyi, A. Šonje, J. Zeiller i N. Vulić) nastojao je povezati predaje o kršćanskim mučenicima
s konkretnim arheološkim nalazima na području između Akvileje i Dunava. U nizu radova
kritički se analiziraju ranokršćanske predaje o mučenicima (A. Amore, G. Bowersock, R. Bratož,
P. Brown, F. de'Cavalieri, F. Cumont, H. Delehaye, L. F. De Rossi, J. Dubois, Ph. Duchesne, A.
Dufourcqe, P. Franchi, M. Galović, L. Grig, R. B. Eno, F. Halkin, R. Harreither, J. P. Kirsch, J.
Kunkera, G. C. Menis, P. Mijović, W. Neumüller, A. Niero, R. Pillinger, J.-M. Sauget, V. Saxer,
G. E. M. de Ste. Croix, T. Vedriš). Najnoviji prilozi prikazani su na znanstvenim simpozijima
povodom 1700. godišnjice Dioklecijanovog progona kršćana u različitim gradovima u Hrvatskoj i
inozemstvu (Split, Lorch, Ptuj, Akvileja, Enns, Škocijan, Zadar, Trst i Đakovo).
         U magistarskom radu «Vitae persecvtorum. Model: car Dioklecijan» istraživala sam
četrnaest ranokršćanskih legendi s hrvatskog povijesnog prostora, usredotočivši se na način kako
su prikazani progonitelji. Pokazalo se da u ovim izvorima postoji shema po kojoj se oblikuju
likovi progonitelja. Ona je izgrađena kao kontrast pozitivnoj shemi po kojoj se opisuje djelovanje
mučenika. I lik cara Dioklecijana u tim je izvorima podvrgnut negativnoj shemi progonitelja.
Tijekom konzultacija i obrane rada članovi povjerenstva istaknuli su da bi takvo istraživanje
valjalo primijeniti na čitav korpus povijesno relevantnih životopisa mučenika s područja između
Akvileje i dunavskog limesa.
                                                                                                  21

Uže područje rada

         Korpus izvora uključivat će predaje najviših kategorija o mučenicima iz ukupno šesnaest
provincija (Noricum ripense, Noricum mediterraneum, Pannonia I, Savia, Valeria, Pannonia II,
Dalmatia, Venetia et Histria, Moesia I, Dardania, Praevalitana, Dacia mediterranea, Dacia
ripensis, Macedonia, Moesia II i Scythia minor) koje su pripadale četirima dijecezama (Pannonia,
Italia, Moesia i Tracia). Dvadeset i četiri muke zadovoljavaju navedene kriterije: o sv. Florijanua,
Feliksu i Fortunatu; o Donatu Salonitanskom; Kanciju, Justu, Kvirinu, Anastaziju, Ireneju,
Donatu i sudrugovima; o Četvorici Ovjenčanih; Ursicinu, Anastaziji, Sinerotu, Demetriju,
Polionu, Hermilu i Stratorniku; Floru i Lauru; Kvintilijanu i Dadi; Juliju Veteranu; Dasiju,
Marcijanu i Nikandru; Epiktetu, Agapi, Hioniji i Ireni i o Erazmu.
         Korpusu legendi koje su bile obrađene u magistarskom radu dodaje se jedanaest legendi s
područja dijeceza Moesia i Tracia.

Ciljevi istraživanja
         Cilj je istraživanja iz izabranih izvora izdvojiti podatke o djelovanju progonitelja kršćana
svih rangova i sistematizirati ih tako da se pokaže modificiraju li novi podaci rezultate ranijih
istraživanja kvalitativno i kvantitativno i u kojoj mjeri. Očekuju se odgovori na pitanja tko se sve
prikazuje kao provoditelj progona kršćana i na koje se načine progon ostvaruje. Riječ je o
povijesno-hagiografskoj analizi izvora koji su do sada bili zanemareni u povijesnim
istraživanjima, u očekivanju da će se izdvojiti vjerodostojni podatci pogodni za osvjetljavanje
ovog dijela povijesti.

Metodološki postupci
         Za vite koje još nisu obrađene iz aspekta progoniteljske sheme treba utvrditi postoje li
podaci o pokretanju progona, provedbi edikta, reakciji pogana na edikt, uhićenju mučenika,
preslušavanju sveca, ponašanju suca, mučenju kršćanina, osudi i pogubljenju mučenika. Na
cijelom materijalu verificirat će se valjanost utvrđene sheme koja će se pri tome nadopuniti i
razraditi pruže li izvori nove elemente. Temeljno metodološko načelo bit će interdisciplinarnost s
analitičko-sintetskim pristupom izvorima. Istraživanje pripada područjima povijesti, ranog
kršćanstva i crkvene povijesti, a oslanjat će se i na rezultate hagiografije, povijesti književnosti,
antičkih kultova i arheologije. Kršćanska predaja komparirat će se s poganskim izvorima. Koristit
će se relevantna domaća i strana specijalistička literatura s navedenih područja.

Očekivani znanstveni i/ili praktični doprinos
         Produbiti poznavanje kasnoantičke ranokršćanske povijesti na prostoru između Akvileje i
dunavskog limesa, pridonijeti afirmaciji vita kao povijesnog izvora, verificirati i pokrijepiti
rezultate ranijih istraživanja. Izdvojiti podatke o progonima kršćana u Dioklecijanovo doba koji
će biti primjenjivi u srodnim istraživanjima povijesti kasnog Rimskog Carstva, crkvenoj povijesti
i hagiografiji.

U Zagrebu 20. lipnja 2007. g.
Mentor:                                   Komentor:                       Kandidat:
prof. dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić         prof. dr. sc. Rajko Bratož     mr. sc. Vesna Lalošević
                                                                           22


Dr. sc. Tatjana Jukić Gregurić, izv. prof.
Dr. sc. Andrea Zlatar Violić, red. prof.
Dr. sc. Dean Duda, izv. prof.




Fakultetskome vijeću
Filozofskog fakulteta u Zagrebu


Na sjednici održanoj 28. rujna       2006. Fakultetskog vijeće Filozofskog
fakulteta u Zagrebu imenovalo je stručno povjerenstvo u sastavu: Dr. sc.
Tatjana Jukić Gregurić, izv. prof. – predsjednica povjerenstva, dr. sc. Andrea
Zlatar Violić – član, red. prof., dr. sc. Dean Duda, izv. prof. – član, sa
zadaćom da utvrdi ispunjava li mr. sc. Irena Grubica uvjete za stjecanje
statusa doktora znanosti izvan doktorskog studija i može li se odobriti tema
doktorskog rada pod naslovom Kulturalno pamćenje u romanima Jamesa
Joycea (Junak Stepehn, Portret umjetnika u mladosti, Uliks).
      Na temelju uvida u priloženu dokumentaciju kandidatkinje podnosimo
Vijeću sljedeći


                                   Izvještaj


Životopis i radno iskustvo


      Irena Grubica rođena je 1970. godine u Puli. Srednju školu završila
je u Puli, a 1997. godine diplomirala engleski jezik i književnost i
komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s prosjekom
ocjena 4,7. Na istom fakultetu 2005. je obranila magistarski rad Književne
                                                                           23


aluzije u hrvatskim prijevodima Joyceova Uliksa. Mentori su bili prof.
emeritus Sonja Bašić i prof. dr.sc. Ivo Vidan.
      Od 2001. godine kandidatkinja radi na Odsjeku za anglistiku
Filozofskog fakulteta u Rijeci, kao znanstveni novak u zvanju asistenta i
suradnik na projektu «Književno stvaralaštvo Hrvata na engleskom
govornom području». U nastavi izvodi kolegije «Žanr kratke priče» i
«Engleski neoklasicizam i romantizam».
     Kandidatkinja Irena Grubica bila je suradnik u dvama međunarodnima
projektima, od kojih je jedan («Reception of Joyce in the Eastern European
Countries», Sveučilište u Trstu) uže vezan za područje njezinih istraživanja.
U tri navrata boravila je na stipendijama i stručno se usavršavala. Održala je
jedno pozivno predavanje u inozemstvu, te 9 referata na međunarodnim
znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Svi su referati tematski bili
vezani za područje budućega doktorskoga rada, to jest, za istraživanje
kulturalne problematike i djela Jamesa Joycea.




Znanstveni radovi


      Kao što svjedoči popis radova, kandidatkinja je objavila jedan izvorni
znanstveni rad, pod naslovom «E.E. Cummings, poetska refleksija jezika»,
Književna smotra 1-2/2000, te stručni rad, pogovor izdanju Beckettovih
djela. Objavila je desetak stručnih radova – recenzija u periodici kao i
nekoliko prijevoda u književnim časopisima. Jedan njezin izvorni znanstveni
rad s međunarodnom recenzijom, izlaganje na međunarodnom skupu u
Klagenfurtu, u postupku je objavljivanja.
                                                                            24


Tematski opseg objavljenih radova zahvaća više područja: od istraživanja
statusa engleskih studija u razhdoblju globalizacije, do specijaliziranih
radova posvećenih analizi Joyceovih romana i recepciji Joycea u Hrvatskoj.
Stručni radovi su vezani uz književnu kritiku i analizu suvremene engleske
proze. U svom magistarskom radu Književne aluzije u hrvatskim
prijevodima Joyceova Uliksa         koji obaseže 334 stranice, autorica se
posvetila unutarknjiževnim mehanizmima koji se mogu identificirati u
hrvatskim prijevodima Joyceova Uliksa.
  Svojim znanstvenim radovima kandidatkinja se predstavlja kao ozbiljna
istraživačica i autorica koju odlikuje pažljiv odnos prema tekstu i njegovoj
analizi, teorijska i opća naobrazba, te izražen interes za kulturalne aspekte u
tumačenju književnih tekstova.




Tema i područje doktorskoga rada


     Doktorskim radom pod naslovom Kulturalno pamćenje u romanima
Jamesa Joycea (Junak Stepehn, Portret umjetnika u mladosti, Uliks)
kandidatkinja Irena Grubica kani pružiti analizu mehanizama kulturalnog
pamćenja u romanima Jamesa Joycea. Teme kulturalnog pamćenja
obuhvaćaju, prije svega, odnos individualnog i kolektivnog pamćenja u
tvorbi vjerskog, nacionalnog i kulturalnog identiteta, što od analize
književnih tekstova iziskuje identifikaciju tekstualnih strategija kojima se
oblikuje kulturalno pamćenje, pa, putem njega, i posredovanje kulturalnog
nasljeđa u cjelini. Kandidatkinja Grubica kao početno polazište svoga rada
postavlja tezu da je pamćenje temeljni koncept za razumijevanje Joyceovih
romana, i to iz više razloga: prvo, pamćenje se često u njima prikazuje kao
                                                                           25


teorijski problem; drugo, autobiografski pripovjedni modeli Joyceovih
romana zasnivaju se na mehanizmima autobiografskog pamćenja. Treće, i
najvažnije, kandidatkinja smatra da u dosadašnjim studijama o Joyceovim
romanima nije dovoljno analizirana upravo interakcija između individualnog
i kolektivnog pamćenja, kao modus oblikovanja irskoga nacionalnog i
kulturalnog identiteta.
     Iznoseći teorijsku i metodologijsku podlogu svojega rada, kandidatkinja
Grubica s jedne strane navodi autore čije su studije specijalizirane u analizi
tematike i mehanizma pamćenja u Joyceovu djelu (Rickards, Piette, Kumar,
Parrinder, Reichert i Wier) te predstavnike suvremenih i recentnih teorija
kulturalnog pamćenja (Assman, Lachman, Halbwachs, Nora, Ricoeur). U
tom smislu, ključni su pojmovi kulturalne mnemotehnike, kulture sjećanja,
mjesta pamćenja, komunikacijsko i kulturalno pamćenje. Najširi teorijski
kontekst predstavljaju analize ideje moderniteta kao složenog ali cjelovitog
pojma u okviru kojega se Joyceovo djelo identificira kao ključni kulturalni
tekst u oblikovanju modernoga irskog identiteta.       U tom je smislu cilj
doktorskoga rada Kulturalno pamćenje u romanima Jamesa Joycea
(Junak Stepehn, Portret umjetnika u mladosti, Uliks) ponuditi novo čitanje
irske povijesti i kulture u Joyceovim romanima, upravo ispitujući
mehanizme kulturalnog pamćenja koji sudjeluju u reprezentaciji irskoga
identiteta.
     Sinopsis doktorskoga rada predlaže kompozicijsku strukturu u pet
tematskih poglavlja i zaključak. Prvo poglavlje iznosi teorijsku podlogu i
metodologijske pretpostavke, te daje definicije ključnih pojmova, poput
individualnog, kolektivnog, autobiografskog, povijesnog i kulturalnog
pamćenja. Drugo poglavlje analizira odnos kulturalnog pamćenja i
nacionalizma kao dominantnih elemenata tvorbe irskog identiteta. Treće
                                                                          26


poglavlje fokusirano je na analizu diskursa katolicizma kao ključnog
označitelja u oblikovanju irskog identiteta, poglavito u dijalektici odnosa
pojedinca i zajednice. Četvrto poglavlje posvećeno je analizi jezika i
specifičnih jezičkih tvorbi (poput simbola i simboličkih izraza) u kojima se
kumuliraju temati kulturalnog pamćenja. Peto poglavlje bavi se analizom
tekstualnih strategija koje evoluiraju u Joyceovim romanima i vodi k
zaključku o posebnom značaju Joyceova Uliksa,             koji inovativnim i
eksperimentalnim pripovjednim strategijama         i    literarnim diskursom
predstavlja protumodel klasičnim strategijama oblikovanja kulturalnog
pamćenja u književnim tekstovima.
   Doktorski rad kandidatkinje mr.sc. Irene Grubice Kulturalno pamćenje
u romanima Jamesa Joycea (Junak Stepehn, Portret umjetnika u
mladosti, Uliks), prema nacrtu sinopsisa, predstavlja metodološki i teorijski
utemeljeno znanstveno istraživanje koje se bavi dosad u našoj akademskoj
zajednici neistraženim područjem, te korespondira s recentnim svjetskim
dosezima u području kulturalnih i književnih studija.


Na temelju prethodno iznesenoga donosimo sljedeću


                                 OCJENU


Mr. sc. Irena Grubica ispunjava uvjete propisane člankom 51. stavkom 1.
Zakona o visokim učilištima za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan
doktorskog studija te se može prihvatiti tema Kulturalno pamćenje u
romanima Jamesa Joycea (Junak Stepehn, Portret umjetnika u mladosti,
                                                                           27


Uliks), dok se za mentora predlaže dr. sc. Andrea Zlatar Violić, a za
komentora dr. sc. Tatjana Jukić Gregurić.




U Zagrebu, 10. lipnja 2007.




                                   Dr. sc. Tatjana Jukić Gregurić, izv. prof.


                                   Dr. sc. Andrea Zlatar Violić, red. prof.


                                   Dr. sc. Dean Duda, izv. prof.
                                                                                         28



Fakultetsko vijeće                                            Irena Grubica
Filozofskoga fakulteta                                        Vrsarska 7
Sveučilišta u Zagrebu                                         52440 Poreč
Ivana Lučića 3                                            tel. 098 1 911 367
10 000 Zagreb

                               Sinopsis doktorskoga rada

         KULTURALNO PAMĆENJE U ROMANIMA JAMESA JOYCEA
                  (Junak Sephen, Portret umjetnika u mladosti, Uliks)

Znanstveno područje: humanističke znanosti
Polje: književnost
Grana: znanost o književnosti


       Doktorski rad analizira Joyceove romane Junak Stephen, Portret umjetnika u
mladosti i Uliks prateći dijalektiku različitih oblika i manifestacija pamćenja, usredotočen
prvenstveno na odnose individualnog, kolektivnog i kulturalnog pamćenja u tvorbi
nacionalnog i kulturalnog identiteta, njihovu uzajamnost s tekstualnim strategijama u
posredovanju i reprezentaciji irskog povijesnog i kulturalnog nasljeđa.
       Pamćenje je temeljni koncept za razumijevanje Joyceovih romana, ono je u njima
često tematizirano, na njemu se zasniva estetski princip njegovih djela izražen u pojmu
epifanije, vezan je uz autobiografske elemente u romanima, diskurzivno posredovanje
zbilje, uporišni je element u eksperimentiranju jezičnim i narativnim obrascima. Analiza
sprege ovih aspekata i pamćenja u Joyceovim djelima zastupljena je, primjerice, u
studijama Rickardsa, Piettea, Kumar, Parrindera, Reicherta i Weir, dok je dijalektika
kulturalnog pamćenja «reprodukcija identiteta diljem naraštaja», načina na koji u
njegovim djelima pamćenje fungira kao mehanizam očuvanja i prenošenja obilježja
irskog nacionalnog i kulturalnog identiteta kroz povijest, u studijama o Joyceovim
romanima nedovoljno analizirana, pa to smatram ključnim razlogom za poduzetu analizu.
       Pojam pamćenja doživljava konjunkturu 1980tih na presjecištu različitih teorijskih
pristupa, a tada se javljaju i studije o Joyceu kao političkom piscu, ističu postkolonijalni
elementi u njegovim djelima, redefinira uloga simbolike i simbola u njima, te one mogu
poslužiti kao polazište za temu mog doktorskog rada. Razlog poduzete analize je i
                                                                                         29


činjenica da su u Hrvatskoj dosad objavljene tri studije o Joyceu koje njegovim djelima
pristupaju s formalno-stilskih, naratoloških i biografskih aspekata, pa moj rad
nadogradnjom na ove studije uvodi novu problematiku u analizi Joyceovih romana
uzimajući u obzir spomenute nove spoznaje u akademskoj kritici, kontekstualizirajući
problem u recentnijim pristupima.
        Teorijsku podlogu rad nalazi u problematiziranju pojma kulturalnog pamćenja i
kulturalne mnemonike u sprezi s promišljanjem moderniteta u radovima Foucaulta,
Derridae i Mastude, ali i na presjecištu različitih disciplina koje propitkuju konstitutivnu
ulogu kulturalnog pamćenja i zaborava u tvorbi individualnog i kolektivnog identiteta,
historiografski relativizam kao odraz destabilizacije uloge individualnog i kolektivnog
pamćenja u konstituiranju povijesti, fenomenologiji pamćenja i semiotici, koje nude
razgranati analitički instrumentarij za višestruko identificiranje problema i proširuju
raspon praćenja dinamike kulturalnog pamćenja u analizi Joyceovih romana.
        Metodološka okosnica se stoga nužno konstituira poveznicom uporišnih ideja
autora koji su teoretizirali i opisivali pojam individualnog, kolektivnog i kulturalnog
pamćenja (Assmann, Halbwach, Bergson, Lachman, Lotman, Ricoeur, Nora).
Metodološki protokol zasniva se na praćenju uzajamne veze motiva koji konstituiraju
kulturalno pamćenje u Joyceovim romanima, njihovo suodnošenje u fabularnim,
tematsko-motivskim sklopovima i tekstualnim zahvatima, kao i žarišnih tenzija između
pamćenja i zaborava u individualnoj i kolektivnoj identifikaciji s ukupnošću iskustva
irske povijesti i kulture.
        Područje analize sužava se na sagledavanje dihotomije individualnog i
kolektivnog, shodno tomu autobiografskog i povijesnog, kroz ulogu simbola i simbolike,
pojedine intertekstualne zahvate, revibraciju različitih tekstova iz irske književnosti, te
nekih od ključnih trenutaka irske povijesti i njenog postkolonijalnog stanja.
        Cilj rada je ponuditi novo čitanje irske povijesti i kulture u Joyceovim romanima
propitkivanjem mehanizama kulturalnog pamćenja u reprezentaciji irskog identiteta,
ukazati kako se njegova dominantna obilježja, osjećaj gubitka, nostalgije, izmještenosti,
egzila, izdaje, traumatična svijest o kolonizatorskoj represiji iskazuju kao entropija
pamćenja, a povijest i kultura konstituiraju kao niz kontingentnih mnemoničkih tragova.
                                                                                              30


          U prvom poglavlju iznosi se teorijska podloga i opisuje metodologija, definira
individualno, kolektivno, autobiografsko, povijesno i kulturalno pamćenje, raspravlja o
ambivalentnim odnosima pamćenja i povijesti u Joyceovim romanima, iznosi utjecaj
epistemiološke krize s kraja 19. stoljeća na oblikovanje njegovih stavova o ulozi
pamćenja. Spominju se pasivni i aktivni modeli pamćenja koji su utjecali na Joyceovu
prozu, hermetični i ezoterični utjecaji, koncept rasnog pamćenja i sl., njihova revibracija
u modelima kulturalnog pamćenja u Joyceovim romanima.
          Drugo poglavlje analizira odnos kulturalnog pamćenja i nacionalizma kao
dominantne značajke irskog identiteta, uz poseban naglasak na kulturni nacionalizam,
tvorbu identiteta u irskom narodnom preporodu i specifični odnos spram romantičarske
historiografije i diskursa moderniteta, te odraz post-Parnellovske krize u Joyceovim
romanima.
          Treće poglavlje u prvi plan stavlja diskurs katolicizma kao važni označitelj irskog
identiteta, revibraciju katoličkog i protestantskog nacionalizma, protkanu također kroz
popularnu kulturu, različitim mehanizmima kulturalnog pamćenja upisanu u odnose
pojedinca, društva i povijesti u Joyceovim romanima.
          Četvrto poglavlje osvrće se na jezik kao označitelj kulturalnog i nacionalnog
identiteta, a prate se također performativi jezika i tijela u posredovanju kolektivnog i
nacionalnog iskustva, pamćenje kao oblik tjelesne identifikacije pojedinca i društva kroz
jezik (npr. metafora majke za domovinu i crkvu, tehnika gigantizma, i sl.).
          Peto poglavlje raspravlja o evoluciji tekstualnih zahvata i diskurzivnih protokola
kroz Joyceove romane kao posrednicima kulturalnog pamćenja koje se uspostavlja i kao
oblik modernističkog «arhiva», konstituiranje protudiskursa u Uliksu ne samo kao ishod
subverzivnog formalno-stilskog eksperimentiranja, već i kao manifestacija simboličkog
otpora.
          U šestom poglavlju slijedi zaključak analize.


          Zagreb, 4. srpnja 2006.


          Kandidat:                    Voditelj studija:                 Mentor:

      Mr. sc. Irena Grubica         Prof. dr. sc. Milivoj Solar Prof. dr. sc. Andrea Zlatar
                                                                                       31



dr. sc. Stjepan Malović, izv. prof. Sveučilišta u Dubrovniku
dr. sc. Damir Boras, red. prof.
dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, red. prof.




                                                                  Sveučilište u Zagrebu
                                                                      Filozofski fakultet
                                                        Vijeće poslijediplomskih studija
                                                                           Ul. I. Lučića 3
                                                                           10000 Zagreb


                                    IZVJEŠTAJ


        Odlukom Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici
održanoj 11. svibnja 2005. imenovani smo u stručno povjerenstvo o tome ispunjava li mr.
sc. Ivan Tanta uvjete propisane člankom 52. stavkom 1. Zakona o visokim učilištima za
pristupanje izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog studija.

       Uvidom u životopis, popis radova, preslike diploma, potvrdu o
znanstvenoistraživačkom radu, te sinopsis disertacije pod naslovom Posredni
komunikacijski kanal – glasnogovorništvo u povijesnom i suvremenom kontekstu na
području Hrvatske, ustanovili smo sljedeće:

       Mr. sc. Ivan Tanta:
      stekao je akademski stupanj magistra znanosti 1990. godine iz područja
       informacijskih znanosti smjer komunikologija obranivši na Sveučilištu u Zagrebu
       temu «Transformacija dnevne štampe u vrijeme ekonomske krize»
      objavio je članak "Mediji i tržišna ekonomija - mene tekel ufarzin" u časopisu
       Medijska istraživanja (god. 6, br. 2) 2000. (155-156) koji se vrednuje kao A1
       člank u odgovarajućem časopisu te više stručnih stručnih i preglednih radova u
       domaćim i međunarodnim publikacijama
      sudjelovao kao istraživač u znanstveno-istraživačkom projektu pod šifrom: 5-11-
       042 i nazivom HRVATSKA U OČIMA EUROPE I SVIJETA glavnog istraživača
       Pavla Novosela.
      predaje od 2003. na Katedri za novinarstvo Hrvatskih studija, predmet
       Glasnogovorništvo.

      Pristupnik mr. sc. Ivan Tanta predložio je temu disertacije Posredni
   komunikacijski kanal – glasnogovorništvo u povijesnom i suvremenom
   kontekstu na području Hrvatske. Cilj istraživanja je razraditi povijesni okvir
                                                                                        32


   glasnogovorništva te definirati postojeće stanje među glasnogovornicima kao
   komunikacijskim posrednicima u Hrvatskoj, te njihov položaj u odnosu na medije i
   njihovu upućenost u tehnološku strukturu medija kojima se služe u komuniciranju sa
   javnosti. Očekivani znanstveni doprinost temelji se na jasnoj slici pojma
   glasnogovornik u Hrvatskoj, definiranju potrebnih znanja i vještina koje bi
   profesionalno bavljenje tom strukom iziskivalo, te strukturi obrazovnog procesa.

      Povjerenstvo uvidom u dokumentaciju i proučivši sinopsis disertacije utvrđuje da
       pristupnik mr. sc. Ivan Tanta udovoljava svim uvjetima članka 51. stavak 1.
       Zakona o visokim učilištima, te da mu se može odobriti izrada disertacije pod
       naslovom Posredni komunikacijski kanal – glasnogovorništvo u povijesnom i
       suvremenom kontekstu na području Hrvatske
      Povjerenstvo smatra da se može udovoljiti prijedlogu pristupnika da mentor pri
       izradi disertacije bude dr. sc. Stjepan Malović, izv. prof. Sveučilišta u
       Dubrovniku, a komentor dr. sc. Damir Boras, redoviti profesor na Filozofskom
       fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.


   Članovi povjerenstva



                              Prof. dr. sc. Stjepan Malović, predsjednik povjerenstva


                              Prof. dr. sc. Damir Boras, član povjerenstva


                              Prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, član povjerenstva



U Zagrebu, 22. lipnja 2007.
                                                                                         33



Fakultetsko vijeće                                                      mr.sc. Ivan Tanta
Filozofskog fakulteta                                                   Ksaver 171
Sveučilišta u Zagrebu                                                   10000 Zagreb
Ivana Lučića 3
10000 Zagreb


   POSREDNI KOMUNIKACIJSKI KANAL – GLASNOGOVORNIŠTVO U
 POVIJESNOM I SUVREMENOM KONTEKSTU NA PODRUČJU HRVATSKE

Znanstveno područje: društvene znanosti
Polje: informacijske znanosti

Uvod
  Suvremeni razvoj komunikacija kao jednu od bitnih kategorija postavio je i institut
glasnogovornika. Iako je ovaj pojam poznat još iz starih vremena u danjašnje doba on
dobiva na značenju s obzirom na svaobuhvatan razvoj komunikacija koje se sve više
služe posrednim oblicima. U vrijeme civilizacije pokretnog teksta, mobilnih
komunikacija interneta i intraneta, institut glasnogovornika je sve važniji kao posredni
oblik komunikacije. Razlog tome leži u njegovoj humanosti za razliku od odsustva bilo
kakvog neverbalnog u posrednim elektronskim komunikacijskim kanalima pokretnog
teksta poput e maila i SMS-a .
Unatoč činjenici njegova postojanja i čak pojačane potrebe za obrazovanim pojedincima
kojima to jest ili će biti zanimanje, u Hrvatskoj nema provedenog relevantnog istraživanja
kako povijesne utemeljenosti tako ni suvremenog razvoja glasnogovornika kao
transmisijskog komunikacijskog kanala . Nepoznanica je što je sve potrebno za
ostvarenje transmisijskog kanala, njegovo održanje te koji su instrumenti potrebni kako bi
se postiglo zadovoljenje i koje su svrhe i ciljevi njegova djelovanja.

  Utvrditi teorijsku podlogu i obrazložiti aktualne relevantne spoznaje
U znanstvenom području informacijskih znanosti odnosno komunikologije o samoj
glasnogovroničkoj aktivnosti nema specificiranih teorijskih podloga na kojima bi se
moglo zanovati relevantno istraživanje, stoga je upravo ovaj rad pioniraski u tom
području te mu konzultacija sa domaćom i stranom literaturom koja konzultira verbalnu i
neverbalnu komunikaciju, te više znanstvenih područja koje imaju doticaj sa pojmom
govorništva odnosno glasnogovorništva daje terijsku podlogu dok su aktuelne relevantne
spoznaje temeljene kako na rezultatima istraživanja tako i na primjerima koji će imati za
cilj da mjerenjem prije i nakon istraživanja i akceptualizacije rezultata potvrdi konkretnu
relevantnu spoznaju.

  Edukativni programi koji se provode pod pojmom «glasnogovorništvo» imaju za cilj
osposobiti polaznike za javni nastup i time im pružiti praktičnu primjenjljivost spoznaja
do koje će rad doći. Ovaj rad ima za cilj ostvariti znanstveni temelj u okviru posrednog
komunikacijskog kanala koji će u procesu osposobljavanja za komuniciranje sa javnosti i
medijima pružiti relevantne spoznaje, izbjeći nedorečenosti i dvosmislenosti koje se
                                                                                          34


javljaju tijekom djelovanja suprotnih komunikacijskih djelovanja, verbalnog i
neverbalnog prema javnosti. Konačno jedan od temeljnih ciljeva jest i priprema nastupa
koja podrazumjeva i adekvatnu pripremu verbalnog, dakle retoričkog i neverbalnog,
dakle semiotičkog.

  Uže područje rada su informacijske znanosti područje komunikologija u okviru koje se
posebno razrađuju verbalna i neverbalna komunikacija

  Cilj istraživanja je razraditi povijesni okvir glasnogovorništva te definirati trenutačno
stanje među glasnogovornicima kao komunikacijskim posrednicima u Hrvatskoj, te
njihovu poziciju u odnosu na medije i njihovu upućenost u tehnološku strukturu medija
kojima se služe u komuniciranju sa javnosti. Očekivani znanstveni doprinost temelji se na
jasnoj slici pojma glasnogovornik u Hrvatskoj, te definiranjem potrebnih znanja i vještina
koje bi profesionalno bavljenje tom strukom iziskivalo, kao i strukturom obrazovnog
procesa. Upravo ovi ciljevi bili bi jedna od predispozicija da prilikom pristupa Europskoj
Uniji domaći stručnjaci sa područja komunikologije odnosno glasnogovoeništva budu
adekvatno prihvaćeni i izvan granica svoje zemlje.

  Metode istraživanja su: anketa, mjerenje frekvencija, analiza rezultata
Nakon povjesnog istraživanja slijedi prikaz suvremenog stanja u kojem postoji sve veća
potreba za glasnogovornicima. Slijedi istraživanje o tome tko su danas u Hrvatskoj po
obrazovnoj, dobnoj i spolnoj strukturi glasnogovornici. Koliko često komuniciranju sa
javnosti, tko je ta javnost (mediji ili zainteresirane grupe građana). Što je prema njihovim
spoznajama u interes javnosti. Kako se ponašaju u kriznoj komunikaciji, kako evaluiraju
svoj doprinost instituciji za koju rade, te kakav je njihov odnos prema javnosti i
medijima.
Sveobuhvatna analiza dat će odgovor na tipsko pitanje tko je hrvatski glasnogovornik
kakvo je njegovo obrazovanje i kakvo bi ono trebalo biti.

Struktura rada je slijedeća: Uvod. Razrada osnovnih pojmova: glasnogovornik,
komunikacija, posredna komunikacija, povratna informacija, verbalna komunikacija,
neverbalna komunikacija. Povijest glasnogovorništva u Hrvatskoj. Današnja situacija.
Analiza istraživanja tko su hrvatski glasnogovornici po dobi, spolu i obrazovanju.
Institucije u kojima rade. Njihov odnos prema medijima, odnos medija prema
glasnogovorniku (analiza medijskog stava prema istraživanim glasnogovornicima.
Organiziranost za krizno komuniciranje. Evaluacija svojeg doprinosa ( kako i kada se
evaluira doprinos).
Zaključak Elementi gradiva bilo bi konzultiranje postojeće domaće i strane literature sa
područka informacijskih znanosti pravac komunikologija te znanstvenih područja koje
imaju relevantan utjecaj na verbalnu i neverbalnu komunikaciju te semiotiku.

Datum

Potpis mentora                   Potpis voditelja studija                 Potpis kandidata
                                  ili zamjenika
                                                                          Mr.sc. Ivan Tanta
                                                                                       35


Dr. sc. Borislav Knežević, izv. prof.
Dr. sc. Janja Ciglar-Žanić, red. prof.
Dr. sc. Tatjana Jukić-Gregurić, izv. prof.



FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU


Predmet:         Ocjena ispunjavanja uvjeta mr. sc. Ive Polak za stjecanje doktorata
               znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanja predložene teme pod
               naslovom Magijski realizam u suvremenom romanu australskih
               Aboridžina, odnosno u engleskom izvorniku Magical Realism and
               Contemporary Aboriginal Novel

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta imenovalo nas je, na svojoj redovitoj sjednici od
30. svibnja 2007. godine u Stručno povjerenstvo koje treba utvrditi zadovoljava li mr. sc.
Iva Polak uvjete propisane člankom 51. stavkom 1, Zakona o visokim učilištima, za
stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija, te može li se prihvatiti tema
disertacije pod naslovom Magijski realizam u suvremenom aboridžinskom romanu,
odnosno u engleskom izvorniku Magical Realism and Contemporary Aboriginal Novel,
pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Janje Ciglar-Žanić i komentora prof. dr. sc. Richarda
Nilea sa Sveučilišta Curtin, Perth, Australija.

Na temelju pregleda i ocjene priložene dokumentacije dajemo Vijeću sljedeći:


                                     IZVJEŠTAJ


Mr. sc. Iva Polak diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu engleski
jezik i književnost i francuski jezik i književnost (1998.), a potom je upisala znanstveni
magistarski studij književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Položivši
propisanih osam ispita s ocjenom odličan, magistrirala je 13. srpnja 2004. s ocjenom
odličan i temom Literature of Australian Aborigines: from oral to postcolonial discourse
(Književnost australskih Aboridžina: od usmenog do postkolonijalnog diskursa), pod
mentorstvom prof. dr. sc. Janje Ciglar-Žanić i prof. dr. sc. Anne Holden-Ronning s
Odsjeka za anglistiku, Sveučilišta u Bergenu, Norveška.

Od 2000. do 2003. godine u statusu znanstvenog novaka sudjeluje na projektu Oblici
recepcije Williama Shakespearea u hrvatskoj kulturi 20. stoljeća, pod vodstvom: prof. dr.
sc. Janje Ciglar-Žanić, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu; od 2003. do 2006.
godine na projektu Prisutnost Shakespearea u hrvatskoj kulturi: aspekti i značenje, te od
2006. god. na projektu Shakespeareanski kanon u hrvatskom kulturnom prostoru:
recepcija, reinskripcija, revalorizacija, također pod vodstvom prof. dr. sc. Janje Ciglar-
Žanić.
                                                                                          36



Od akademske godine 2001/2002. pristupnica Polak redovno sudjeluje u izvođenju
nastave na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u okviru kolegija «Uvod u studij
engleske književnosti», te «Nove književnosti na engleskom jeziku: australska
književnost i film.»

Znanstveno usavršavanje pristupnice uključuje pohađanje poslijediplomskog tečaja
“Tekst i kontekst: Britanska književnost 20. stoljeća”, pri Scottish Universities’
International Summer School, Sveučilište u Edinburghu, u kolovozu 2001. godine, na
kojem piše najbolje ocijenjeni esej na tečaju pod nazivom “Treatment of Fantasy and
Realist Sections in Alasdair Gray’s Lanark and Salmon Rushdie’s Midnight’s Children”.
Od kolovoza do prosinca 2002. god. boravi na istraživačkoj stipendiji na Odsjeku za
anglistiku Sveučilišta u Bergenu, Norveška. Boravak je iskorišten za istraživanje i pisanje
magistarskog rada pod komentorstvom prof. dr. sc. Anne Holden-Ronning. Od ožujka
2006. do veljače 2007. boravi na doktorskoj stipendiji na Australskom istraživačkom
institutu, Sveučilište Curtin (Perth, Australija). Jednogodišnji boravak je iskorišten za
istraživanje i rad na pisanju doktorskog rada pod komentorstvom prof. dr. sc. Richarda
Nilea.

Sudjelovala je na četiri međunarodna znanstvena skupa i dva okrugla stola iz područja
australistike.

Objavila je dva znanstvena rada u časopisima s međunarodnom recenzijom, jedan stručni
rad, te su joj za tisak prihvaćena dva znanstvena rada u časopisima s međunarodnom
recenzijom.

Članica je sljedećih znanstvenih udruga: Hrvatskog filološkog društva (HFD), European
Association for Studies of Australia (EASA), International Australian Studies
Association (INASA), Hrvatskog-kanadskog akademskog društva (HKAD) i Central
European Association for Canadian Studies (CEACS).

Stručno povjerenstvo, sukladno Zakonu o visokim učilištima, utvrdilo je da pristupnica
zadovoljava propisane uvjete jer ima:

1. Akademski stupanj magistra znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti
znanosti, polje filologija, grana anglistika/teorija i povijest književnosti odgovara
znanstvenoj grani (anglistika/teorija i povijest književnosti) u kojoj pristupnica želi steći
doktorat znanosti.

2. Objavila je, uz ostale, dva znanstvena rada u časopisima s međunarodnom recenzijom:
“Treatment of fantasy and realist sections in Alasdair Gray’s Lanark and Salmon
Rushdie’s Midnight’s Children”, Studia Anglica and Romanica Zagrabiensis, Vol.
XLVII-XLVIII, 2002-3, str. 401-412, te “Postcolonial Imagination and Postcolonial
Theory: Indigenous Canadian and Australian Literature Fighting for (Postcolonial)
Space”, Theory and Practice in English Studies 4, Jan Chovanec (ur.), Brno:Masaryk
University, 2005., str. 135-142.
                                                                                           37



3. Predložena tema doktorske disertacije znanstveno je relevantna za teoriju i povijest
književnosti. Pristupnica namjerava, što je dobro razrađeno i razvidno u sinopsisu, u
teorijskom dijelu baviti se ključnim raspravama o teoriji fantastične književnosti,
odnosno fantastike u književnosti, i raspravama o magijskom realizmu kako bi ustanovila
odrednice magijskog realizma kao žanra i magijskog realizma kao pripovjednog
postupka. Zbog činjenice što se rasprava o magijskom realizmu oslanja na književno-
kritički korpus koji se često identificira kao postmodernistički i postkolonijalni (zbog
odgovarajućih pripovjednih rješenja kao i lokacija na kojima nastaje), pristupnica će se
osvrnuti i na ključne spoznaje iz ovih književnoteorijskih i kulturološko-povijesnih
područja proučavanja. U dijelu koji se bavi samom analizom proznog korpusa
aboridžinskih spisatelja, pristupnica će raspraviti specifično aboridžinski koncept
Snivanja, okosnicu aboridžinske vjere, oko kojeg aboridžinski spisatelji grade svoju
inačicu magijskog realizma te će njegovu prisutnost kao i prisutnog magijskog realizma
analizirati na romanima aboridžinskih spisatelja Sama Watsona, Mudroorooa, Alexis
Wright, Brucea Pascoea, Erica Willmota, Richarda Wilkesa, Stevena McCarthyja i
Philipa McLarena koji su objavljeni u razdoblju od 1987. do 2006. godine. Cilj
istraživanja jest pokazati kulturološki specifikum magijskog realizma u romanima
aboridžinskih spisatelja, kao i osvrnuti se na književnokritičku “nevidljivost”, odnosno
zanemarivanje aboridžinskog magijskog realizma u okviru svjetskog magijskog realizma.
Budući da je riječ o književnoteorijski neistraženom području, ovim radom bi se s jedne
strane dao osobni znanstveni doprinos pristupnice samoj problematici magijskog
realizma, te bi se otvorilo i novo polje proučavanja do sada u potpunosti zanemarenih
tekstova aboridžinskih spisatelja. Sukladno tome, ovaj rad bi svojom tematikom
predstavljao značajan prilog proučavanju aboridžinskog magijskog realizma.

4. Tema predložene disertacije nalazi se u znanstvenom području, polju i grani za koje je
Filozofski fakultet ovlašten provoditi postupak stjecanja doktorata znanosti.

5. Povjerenstvo prihvaća prijedlog da mentor bude prof. dr. sc. Janja Ciglar-Žanić, koja
više godina znanstveno i nastavnički djeluje u području predložene problematike
(australistika).

6. Povjerenstvo prihvaća molbu pristupnice da se predložena disertacija piše na
engleskom jeziku čime bi se nastavila suradnja pristupnice i prof. dr. sc. Richarda Nilea u
svojstvu komentora. Tijekom jednogodišnjeg studijskog boravka u Australiji od ožujka
2006. do veljače 2007., pristupnica je surađivala s prof. dr. Richardom Nileom te tamo
napisala, uz komentorstvo navedenog profesora, i glavninu doktorskoga rada. Pisanje
doktorskog rada na engleskom jeziku omogućit će nastavak suradnje u završnim fazama
pisanja doktorata s prof. dr. Richardom Nileom u svojstvu komentora koji je u potpunosti
upoznat s građom i književnokritičkom problematikom disertacije. Prof. dr. sc. Richard
Nile je direktor Australskog istraživačkog instituta, Sveučilišta Curtin u Perthu na kojem
je pristupnica boravila, i niz godina predaje kolegije iz područja australistike te je autor i
koautor brojnih knjiga s područja australistike.
                                                                                     38


Stoga, na kraju, predlažemo Fakultetskom vijeću da odobri mr. sc. Ivi Polak izradu i
obranu doktorske disertacije na engleskom jeziku pod naslovom: Magical Realism and
Contemporary Aboriginal Novel uz mentorstvo prof. dr. Janje Ciglar-Žanić i prof. dr. sc.
Richarda Nilea.




Zagreb, 10. lipnja 2007.

Stručno povjerenstvo:

_________________________________
dr. sc. Borislav Knežević, izv. prof.

_________________________________
dr. sc. Janja Ciglar-Žanić, red. prof.

_________________________________
dr. sc. Tatjana Jukić-Gregurić, izv. prof.
                                                                                                 39

Iva Polak                                                                 Fakultetsko vijeće
Boškovićeva 16                                    Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
10 000 Zagreb                                                             Ivana Lučića 3
                                                                          10 000 Zagreb

                            SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA

               Magical Realism and Contemporary Aboriginal Novel
          (Magični realizam u suvremenom romanu australskih Aboridžina)

Znanstveno područje:    humanističke znanosti
Polje:                  filologija
Grana:                  anglistika/teorija i povijest književnosti

Teorijska podloga
         Poštujući relevantne spoznaje znanosti o književnosti i jezikoslovlja općenito, zbog
samog područja istraživanja u radu će se neizbježno staviti naglasak na ključna dostignuća u
raspravama o teoriji fantastične književnosti, odnosno fantastike u književnosti (Tzvetan
Todorov, Neil Cornwell, Rosemary Jackson, Eric S. Rabkin, Robert Scholes, George Slusser,
Christine Brooke-Rose, Kathryn Hume, Lubomír Doležel, i dr.), te teoriji i problematici
magičnog realizma (Maggie Ann Bowers, Fendy B. Faris, Lois Parkinson Zamora, David K.
Danoy, Amaryll Beatrice Chanady, Brenda Cooper, María-Elena Angulo, Jean Pierre-Durix, i
dr.).
         Zbog činjenice što se magični realizam oslanja na književno-kritički korpus koji često
nosi postmodernistički i postkolonijalni predmetak zbog odgovarajućih pripovjednih rješenja kao
i lokacija na kojima nastaje, nužno će biti osvrnuti se na ključne spoznaje iz ovih
književnoteorijskih i kulturološko-povijesnih područja proučavanja (primjerice, Linda Hutcheon,
Brian McHale, Ihab Hassan, Simon During, Theo L. D'haen, Jean-François Lyotard, Elleke
Boehmer, Ania Loomba, Bill Ashcroft, Gayatri Spivak, Edward Said).
         Rasprave u radu koje će se odnositi na pokušaj dekonstruiranja tipično aboridžinskog
značenja semema Snivanja radi dekodiranja magičnog segmenta u proznim djelima aboridžinskih
spisatelja, temeljit će se na odgovarajućim antropološkim, etnološkim, lingvističkim i
kulturološkim studijama (primjerice, Ronald M. i Catharine H. Berndt, Michael Taussig, Ian
Keen, Tony Swain, Mircae Eliade, A. P. Elkin, W. E. H. Stanner, Claude Lévi-Strauss, Gilles
Deleuze i Félix Guattari).
         Valja napomenuti da će se upravo pregled razvoja teorije magičnog realizma kao i
rasprava o semantičkom potencijalu Snivanja temeljiti na radovima izdanim posljednjih desetak
godina koji su značajno izmijenili stav književnokritičke javnosti o ovim dvoma područjima.
         Navedeno istraživanje potaknuto je književno-kritičkim uratkom aboridžinskog spisatelja
i književnog kritičara Mudroorooa koji upućuje na postojanje aboridžinskih književnih tekstova,
napose proznih, u kojima se isprepliću dvije paralelne stvarnosti: jedna se temelji na postulatima
književnog realizma i “poznate” (Zapadne) mimeze, a druga na postulatima književne fantastike,
odnosno “nepoznate” mimeze.

Uže područje rada
        Općepoznati teorijski pristupi magičnom realizmu bilo kao pripovjednoj tehnici, bilo kao
zasebnom proznom žanru unutar romana primijenit će se na dosad neistraženom korpusu
aboridžinskih proznih tekstova, napose romana, kako bi se dokazalo postojanje magičnog
realizma u suvremenom aboridžinskom romanu.
                                                                                                 40

Ciljevi/problemi istraživanja
         Cilj istraživanja jest obaviti analizu odgovarajućih aboridžinskih romana objavljenih u
razdoblju od 1987. do 2006. godine kako bi se ustanovilo postojanje magičnog realizma kao
pripovjedne tehnike i kao žanra. Također će se pokušati objasniti književnokritička
“nevidljivost”, odnosno zanemarivanje aboridžinskog magičnog realizma u okviru svjetskog
magičnog realizma.
         Kao što će rasprava pokazati, specifikumi aboridžinskog magičnog realizma ne nalaze se
toliko u samoj magično-realističnoj formi, odnosno načinu uvođenja magičnih elemenata u inače
realističan tekst već na sadržajnoj razini magičnog segmenta budući da se autori u svome
“odabiru” magične komponente oslanjaju na specifičnu kulturnu baštinu (tzv. Snivanje)
definiranu lokacijom iz koje progovaraju, odnosno definiranu kulturnim kontekstom u kojem
tekst nastaje. Ovdje nije riječ o jednostavnom zemljopisnom smještaju spisatelja magičnog
realizma već je riječ o njihovom mjestu unutar određene kulturne zajednice.

Metodološki postupci
Koristit će se analitičko-kritički i komparativni postupci.

Očekivani znanstveni doprinos
        Budući da je riječ o književnoteorijski neistraženom području, ovim radom bi se s jedne
strane dao osobni znanstveni doprinos samoj problematici magičnog realizma, te bi se otvorilo i
novo polje proučavanja do sada u potpunosti zanemarenih tekstova aboridžinskih spisatelja. U
tome smislu, glavnina rada bavit će se analizom odabranih tekstova kako bi se jasno ukazalo na
postojanje magičnog realizma u aboridžinskoj prozi kao i na odgovarajuću ontološku pozadinu
magičnog segmenta ovih tekstova zbog čega su takvi tekstovi specifični i prepoznatljivi te kao
takvi mogu funkcionirati kao odgovarajuća kulturološka inačica šireg pojma magičnog realizma –
odnosno dobiti naziv “aboridžinski magični realizam”. Određeni broj odabranih proznih djela bit
će identificiran u okviru magično-realističnog romana kao žanra dok će se u nekih autora utvrditi
postojanje pripovjedne tehnike magičnog realizma u romanima koji obično žanrovski pripadaju
nekoj drugoj vrsti. Naposljetku će se provesti rasprava o budućnosti aboridžinskog magičnog
realizma i njegovom doprinosu magično-realističnim tekstovima na svjetskoj književnoj sceni.
        Sukladno tome, ovaj rad bi svojom tematikom predstavljao prvu ozbiljnu studiju
aboridžinskog magičnog realizma uopće.


Zagreb, 26. travnja 2007.


Mentor:                                                       Kandidat

_________________________                                     _____________________
dr. sc. Janja Ciglar-Žanić, red. prof.                               mr. sc. Iva Polak, asist.
                                                                                     41


Iva Polak                            Fakultetsko vijeće
Boškovićeva 16                       Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
10 000 Zagreb                        Ivana Lučića 3
                                     10 000 Zagreb




PREDMET:        Molba za pisanje doktorskog rada na engleskom jeziku




       Molim Vijeće Filozofskoga fakulteta da mi odobri pisanje doktorskog rada na
engleskom jeziku pod naslovom Magical Realism and Contemporary Aboriginal Novel
(Magični realizam u suvremenom romanu australskih Aboridžina) pod mentorstvom prof.
dr. Janje Ciglar-Žanić budući da sam tijekom studijskog boravka od ožujka 2006. do
ožujka 2007. godine na Australskom istraživačkom institutu Sveučilišta Curtin u Perthu,
Australija, surađivala s prof. dr. Richardom Nileom te tamo napisala, uz ko-mentorstvo
navedenog profesora, i glavninu doktorskoga rada. Pisanje doktorskog rada na engleskom
jeziku omogućit će nastavak suradnje u završnim fazama pisanja doktorata s prof. dr.
Richardom Nileom u svojstvu ko-mentora koji je u potpunosti upoznat s građom i
književnokritičkom problematikom moga rada.


                                                               Zagreb, 29. svibnja 2007.
       S poštovanjem,


       mr. sc. Iva Polak, asistent
                                                                                          42


Dr. sc. Ante Čović, red. prof.
Dr. sc. Lino Veljak, red. prof.
Dr. sc. Ivan Cifrić, red. prof.

                                               Vijeću poslijediplomskih studija
                                                    Filozofskog fakulteta
                                                    Sveučilišta u Zagrebu


Predmet: utvrđivanje uvjeta za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija,
         te prihvaćanja teme doktorskog rada pristupnika mr. sc. Slavka Amulića


Na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 30.
svibnja 2007. imenovani smo u Stručno povjerenstvo koje treba utvrditi ispunjava li
 mr. sc. Slavko Amulić uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i
može li se odobriti tema za izradu doktorskog rada pod naslovom Perspektivizam i
pluralizam, pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Ante Čovića. Na temelju priložene
dokumentacije podnosimo Vijeću skupno


                                      IZVJEŠĆE
Životopis, obrazovanje i
znanstvena osposobljenost pristupnika

Mr. sc. Slavko Amulić rođen je 1960. u Splitu, gdje je završio osnovnu i pomorsku školu.
Od 1980. do 1993. plovio je na brodovima trgovačke mornarice, pri čemu je prošao put
usavršavanja i doškolovanja do zvanja kapetana duge plovidbe. Od 1993. zaposlen je u
Tehničkom muzeju u Zagrebu, gdje kao poznavatelj astronomije i astronomske navigacije
radi u planetariju. Filozofiju i sociologiju studira od 1994. god. na Hrvatskim studijima
Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1998. god. diplomirao. Iste godine upisuje magistarski
studij filozofije kao i studij knjižničarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu. Knjižničarstvo je diplomirao 2003. god., dok je magistarsku radnju pod
naslovom "Mišljenje preokreta Fritjofa Capre" obranio 2005. godine. Od 1998. godine
zaposlen je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Sudjelovao je s referatom u radu međunarodnih simpozija u sklopu 3. i 4. "Lošinjskih
dana bioetike" (2004.-2005. god.). Znanstveni članak "Poredbenost perspektiva"
(opsega 35 autorskih kartica) prihvaćen je na temelju dviju pozitivnih recenzija za
objavljivanje u časopisu "Filozofska istraživanja", i bit će objavljen u broju 106. časopisa,
koji se nalazi u tisku.

Kao istraživač-suradnik uključen je od početka 2007. godine u znanstveno-istraživački
projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta "Zasnivanje integrativne bioetike"
(šifra projekta: 130-1300990-1085, glavni istraživač. prof. dr. sc. Ante Čović).
                                                                                         43



Opravdanost i znanstveni doprinos predložene teme

Predloženom temom doktorskog rada pristupnik u središte istraživačke pozornosti dovodi
problematiku perspektivizma, koja je u ukupnom tijeku povijesti zapadne filozofije bila
doduše prisutna, ali se kod relativno malog broja mislilaca pojavljivala u eksplicitnom
obliku i izbijala u prvi plan (Leibniz, Nietzsche, Ortega y Gasset). Tek se u najnovijim
filozofskim radovima i projektima javlja širi i problemski produbljeni interes za taj
specifični filozofski pristup. Tako će F. Kaulbach pod tim vidom reinterpretirati ne samo
Nietzscheovu nego i Kantovu i Hegelovu filozofiju (Philosophie des Perspektivismus, 1.
Teil: Warheit und Perspektive bei Kant, Hegel und Nietzsche, Tübingen 1990). Jedan od
razloga za marginalnu zastupljenost tematike perspektivizma u filozofskim raspravama,
svakako predstavlja i prevladavajuće razumijevanje koje je perspektivizam dovodilo u
vezu ili čak izjednačavalo s relativizmom. Upravo stoga je najvažniji znanstveni doprinos
predloženog rada iskazan izravno kao jedan od glavnih ciljeva istraživanja, naime da se
posredstvom kategorije pluralizma otkloni relativizam koji se povezuje uz pojam
perspektive i koji se pripisuje perspektivizmu kao filozofskoj poziciji. Prijedlog radnje
odlikuje se studioznim fundiranjem u povijesnofilozofijskoj dimenziji, metodološki je
dobro zasnovan, te jasno i uvjerljivo obrazložen.

Zaključak i prijedlog

U skladu s navedenim zaključujemo da pristupnik mr. sc. Slavko Amulić ispunjava uvjete
članka 51. stavak 1. Zakona o visokim učilištima, jer je stekao stupanj magistra znanosti
u polju filozofije i jer je autor izvornog znanstvenog rada (35 autorskih kartica) koji je u
tisku u časopisu, po vrsnoći izjednačenim s časopisima s međunarodno priznatom
recenzijom, a od početka 2007. uključen je također i u znanstveno-istraživački projekt
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Nadalje, zaključujemo da je tema doktorskog rada znanstveno opravdana, da je dobro
metodološki postavljena i povijesnofilozofijski fundirana, te da donosi nove i relevantne
znanstvene doprinose. Smatramo da predloženi mentor posjeduje potrebne kompentencije
za uspješno mentorsko vođenje izrade dotičnoga doktorskog rada.

Stoga, predlažemo Vijeću da mr. sc. Slavku Amuliću odobri izradu doktorske disertacije
izvan doktorskog studija pod naslovom "Perspektivizam i pluralizam", te da se za
mentora imenuje prof. dr. sc. Ante Čović.

                                              Dr. sc. Ante Čović, red. prof.

                                              Dr. sc. Lino Veljak, red. prof.

                                              Dr. sc. Ivan Cifrić, red. prof.
U Zagrebu, 28.lipnja 2007.
                                                                                          44


Mr. sc. Slavko Amulić                         Fakultetsko vijeće
Bosiljevska 7                                 Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
10000 Zagreb                                  Ivana Lučića 3
                                              10000 Zagreb




                              Sinopsis doktorskoga rada

                 PERSPEKTIVIZAM I PLURALIZAM
                     Prilog zasnivanju pluriperspektivizma



Znanstveno područje: humanističke znanosti
Polje: filozofija
Grana: etika



1. Teorijska podloga

         Perspektiva, perspektivizam i pluralizam, njihovo porijeklo i značenje u europskoj
filozofskoj tradiciji, su glavna tema ovog rada. Teorije perspektive imaju svoju dugačku
povijest. Boetije s pojmom perspectiva određuje jedan dio geometrije, a pojam se izvodi
iz lat. perspicere: točno, jasno vidjeti, svjesno opažati. Jedan od srednjovjekovnih
pokušaja da se opiše područje optike je Perspectiva communis Johna Pechama.
Transformacijom antičke i srednjovjekovne perspektive, zvane još i perspectiva
naturalis, pojavljuje se perspectiva artificiendi, pojednostavljeno rečeno: ona koju koriste
slikari, a koja, međutim, ne proizlazi direktno iz geometrije nego posredno preko optike.
Perspektiva kao perspectiva artificialis ulazi u određivanje bića nove umjetnosti, a kao
perspektivizam u centar filozofskog razmišljanja, gdje želi iznova formulirati način na
koji se čovjek određuje u svijetu. G. W. Leibniz uveo je pojam perspektive, odnosno s
njim povezan pojam stajališta, u filozofiju. Naime, po njemu je istinito da jedna te ista
stvar može biti prikazana različito, ali uvijek mora postojati točan razmjer između
prikazivanja i stvari, a posljedično tome i između različitih prikazivanja iste stvari. U tom
smislu, tematizirat će se i Nietzscheov perspektivizam, te perspektivizam Ortege y
Gasseta. Perspektiva, njezina povijest i značenje mogu se proučavati samo pod uvjetom
već načelnog prihvaćanja da su taj pojam i njegova povijest pluralni. Istraživanje
perspektivizma i pluralizma značajno je iz više razloga. Prvi je to što oni obuhvaćaju
širok spektar tekstualnih i kritičkih strategija uz pomoć kojih se određeni sadržaji
interpretiraju, kritički valoriziraju i dekonstruiraju. Drugi je to što su sva tumačenja, po
                                                                                         45


Nietzscheu, nužno uvjetovana osobnim gledištima i samim tim neizbježno opterećena
predrasudama, preduvjetima i pretpostavkama, što znači da su pristrana i ograničena. Da
bismo izbjegli jednostranost i neobjektivnost (karakteristične za stavove novovjekovnih
prirodnih znanosti) potrebno je naučiti kako primijeniti raznovrsne perspektive i
tumačenja u službi znanja, a istovremeno izbjeći hibridne, sinkretističke teorijske
konstrukcije, pa i isto takva praktična rješenja kakvima je suvremena znanost sve
sklonija.

2. Uže područje rada

        Značenje pojmova perspektiva, perspektivizam i pluralizam promišljat će se i
tumačiti u širem kontekstu današnjih umnažanja teorijskih pravaca u svim područjima
ljudske djelatnosti. Isto tako će se razmotriti što znače perspektivizam i pluralizam u
situaciji suvremenog raspada totaliteta života na međusobno neovisna specijalizirana
područja, tako da će se primjereno tematizirati, uz filozofijske rasprave, i suvremene
rasprave o ekološki, odnosno bioetički relevantnim problemima. Pritom će se autor služiti
relevantnom sekundarnom literaturom, koja će biti kritički osvijetljena jednako kao i
djela autora direktno vezanih uz tematiziranu problematiku. Rad će se sastojati od tri
dijela s pripadajućim poglavljima i podpoglavljima. U prvom dijelu usredotočit ćemo se
na povijest i značenje pojma perspektive: od antičkog i srednjovjekovnog, geometrijskog
(perspectiva naturalis), preko perspectiva artificiens, koja uvodi subjekt ili individualnog
čimbenika, do perspektiviteta kao načina određenja čovjeka u svijetu. Time će biti
pripremljena podloga za drugi, centralni dio rada, u kojem ćemo, na temelju radova H.
Damischa i E. Panofskog, prikazati kako heuristička snaga perspektivnog dispozitiva,
njegova vrijednost kao misaonog modela, može biti polazište na najrazličitijim
područjima. Naime, iako perspektiva ima nešto zajedničko s geometrijskom optikom, ne
može se na nju svesti; ona je i paradigma viđenja shvaćenog u širem smislu – i kao
informacije i kao misaonog modela. Zatim ćemo, kao paradigmu misaonih modela,
razjasniti perspektivnost kod G. W. Leibniza kod kojeg, u paragrafu 57 njegove
Monadologije, perspektivnost postaje, takoreći, osnovna struktura svijeta koji tvore
pojedine monade sa svojim nužno različitim stajalištima. Razmotrit ćemo taj Leibnizov
stav koji, jezikom svoga vremena, kaže da ne postoji gledište na stvari, već da su stvari i
bića sami po sebi točke gledišta i kao takvi ovisni o isključivim pravilima koja traže da se
svatko otvara drugima samo ukoliko je s njima usklađen. Takvom poimanju
perspektivizma, gdje praktički imamo samo kao mogućnost premještanje iz jedne točke u
drugu, postavit ćemo Nietzscheov radikalno drugačiji perspektivizam kod kojeg ne samo
da različite točke gledišta nisu komplementarne nego je svaka od njih otvorena prema
drugoj divergenciji koja je potvrđuje. U završnom poglavlju drugog dijela rada biti će
prikazan razvoj svijesti u europskoj tradiciji, kako je vidi J. Gebster, kao neperspektivan
svijet antike i srednjovjekovlja, perspektivan svijet moderne i aperspektivan svijet
pluraliteta kao svijet u kojem živimo. U trećem, zaključnom dijelu ćemo – na tragu
Nietzscheovog shvaćanja perspektivizma, a u razlici spram Leibniza – razmotriti
mogućnosti jednog umijeća koje bi upravo od razlika učinilo sredstvo komunikacije.
                                                                                            46


3. Ciljevi istraživanja

        Budući da se rad ne namjerava ograničiti na takozvanu „imanentnu interpretaciju“
pojedinih autora relevantnih za ovu problematiku, cilj rada je prikaz, analiza,
interpretacija i kritika visoko spekulativne problematike perspektive i perspektivizma, te s
njima povezanog pluralizma, odnosno ekstenzivno razmatranje njezinih pretpostavki i
poticaja, ključnih pojmova i teza, te dosega i implikacija. Nadalje nam je cilj pokazati da
uvid o točki gledanja, perspektivi, ukida puki relativizam, kao proizvod različitih
vrijednosnih i spoznajnih određenja, te uvodi pluralizam upravo kao nužnu pretpostavku
vrijednosnog i spoznajnog određenja. Osim toga perspektiva ne mora imati uvijek
generativnu funkciju, nego njena vrijednost može biti bitno refleksivna i regulativna.

4. Metodološki postupci

       Metodološki postupci već su naznačeni u prethodnim poglavljima ovog sinopsisa,
a to su prikaz, analiza i interpretacija tekstova koji se odnose na perspektivu,
perspektivizam i pluralizam, te usporedba značenja pojmova u povijesnim kontekstima i
kod pojedinih autora.

5. Očekivani znanstveni i praktični doprinos

         Svaka kritička metoda ima svoje prednosti i ograničenja. Primjerice, feminizam
postiže dobre rezultate u analizi pitanja koja se tiču spola i roda, ali pri tom često ignorira
probleme društvene stratifikacije i druge determinante; strukturalizam je koristan u
narativnoj analizi, ali je obično pretjerano formalan; psihoanaliza podrazumijeva duboku
hermeneutiku i artikulaciju nesvjesnog sadržaja i značenja, ali uglavnom zanemaruje
sociološke determinante teksta i pojedinca. Možemo reći da, primjenjujući
pluriperspektivističku metodu, dolazimo do dubljeg i kompleksnijeg uvida, a osim toga,
pluriperspektivizam se ispostavlja kao umijeće koje upravo, fokusirajući se na nužnost
komunikacije, dovodi u ravnopravan odnos različite perspektive, od znanstvenih do
kulturalnih, u svrhu razrješavanja gorućih, prije svega etičkih problema suvremenog
svijeta.



Zagreb, 23. travnja 2007.


Mentor:                        Voditelj studija:               Kandidat:


_____________________          _____________________          ____________________
Prof. dr. sc. Ante Čović       Prof. dr. sc. Lino Veljak      Mr. sc. Slavko Amulić
                                                                                        47


Dr. sc. Ante Čović, red. prof.
Dr. sc. Mladen Havelka, izv. prof.
Dr. sc. Lino Veljak, red. prof.


                                             Vijeću poslijediplomskih studija
                                                  Filozofskog fakulteta
                                                  Sveučilišta u Zagrebu

Predmet: utvrđivanje uvjeta za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija,
         te prihvaćanja teme doktorskog rada pristupnice mr. sc. Sonje Kalauz


Na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 26. ožujka
2007. imenovani smo u Stručno povjerenstvo koje treba utvrditi ispunjava li
 mr. sc. Sonje Kalauz uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i
može li se odobriti tema za izradu doktorskog rada pod naslovom Sestrinska profesija u
svjetlu bioetičkog pluriperspektivizma, pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Ante
Čovića. Na temelju priložene dokumentacije podnosimo Vijeću skupno



                                     IZVJEŠĆE

Stručni profil, profesionalna postignuća
i znanstvena osposobljenost pristupnice

Mr. sc. Sonja Kalauz rođena je 1952. god. u Šibeniku. Višu školu za medicinske sestre u
Zagrebu završila je 1973.godine. Na Fakultetu za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu
diplomirala je 1994. godine. Poslijediplomski studij iz područja javnog zdravstva
pohađala je 1995.-1997. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te je obranom
magistarskog rada pod naslovom "Predrasude, samopercepcija i stvarnost uloge žene u
znanstvenoj medicini u Hrvatskoj" stekla akademski stupanj magistra znanosti. Programe
usavršavanja u području organizacije rada i školovanja medicinskih sestra pohađala je na
više sveučilišta u Danskoj i SAD.

Radila je 1978-1980. kao glavna sestra Odjela za dječje bolesti i rizičnu novorođenčad u
općoj bolnici Misurata, u Libiji, zatim 1980.-1985. kao glavna sestra odjela na Institutu
za zaštitu majki i djece u Zagrebu, te 1985.-1990. god. kao glavna sestra odjela Bolnice
za plućne bolesti djece i omladine Srebrenjak u Zagrebu.

Bila je voditeljica studija sestrinstva na Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu 1999.-
2004. god. Na istoj školi 2004.-2005. pročelnica je Katedre za zdravstvenu njegu, te od
2005. voditeljica diplomskog specijalističkog studija "Menadžment u sestrinstvu". Na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu vodila je 2003.-2004. tečaj "Menadžment u
                                                                                         48


sestrinstvu", te bila suradnik u nastavi na istoimenom poslijediplomskom studiju
Medicinskog fakulteta. Na Odjelu predškolskog odgoja Učiteljske akademije Sveučilišta
u Zagrebu predavala 2002.-2005. god. Na zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu izvodila
je 2000.-2005. god. nastavu iz kolegija Etika u sestrinstvu. Od 2005. god. djeluje kao
predstavnica Hrvatske komore medicinskih sestara u Radnoj grupi za izradu etičkog
kodeksa Federacije regulacijskih tijela u sestrinstvu zemalja Europske unije. Uz
navedeno, sudjelovala je u radu brojnih stručnih i profesionalnih tijela, udruga, skupova i
projekata.

Objavila je priručnik "Hitna stanja – prva pomoć na radnom mjestu" (2000.). Koautorica
je udžbenika "Oblici i primjena lijekova", koji uskoro izlazi iz tiska. u izdanju Visoke
zdravstvene škole u Zagrebu. Autorica je više nastavnih tekstova. U ovom kontekstu,
posebnu važnost imaju objavljeni stručni članci, u kojima se pristupnica bavi etičkim,
bioetičkim i filozofskom temama ("Sestrinska bioetika u kontekstu reforme hrvatskog
zdravstva", "Etika u zdravstvenoj njezi djeteta", "Filozofija i bioetika u sestrinstvu",
"Analiza razvoja etičkih sustava vrednota kod studenata zdravstvene njege i medicinskih
sestara u praksi").

Mr. sc. Sonja Kalauz sudjelovala je kao istraživač-suradnik u radu dva znanstveno-
istraživačka projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta:

   1. "Zdravstvena, psihosocijalna obilježja i regionalne posebnosti starijeg pučanstva"(
      2001.-2005., šifra: 0217001, glavni istraživač: prof. dr. sc. Mladen Havelka);
   2. "Hrvatska medicinska baština – odrednice razvoja i dostignuća od 13. do 20.
      stoljeća" (2002.-2005.. šifra: 0101101, glavni istraživač: prof. dr. sc. Biserka
      Belicza)



Opravdanost, znanstvena situiranost
i znanstveni doprinos predložene teme doktorskog rada

Predloženu temu odlikuje prije svega inovativnost pristupa, koji tradicionalno predmetno
područje profesionalne etike sestrinstva nastoji rekonstruirati i višestrano razmotriti u
mnogo širem kontekstu, koji dakle uvažava kompleksnost fenomena i prihvaća nužnost
njegova pluriperspektivnog sagledavanja. Riječ je o bioetičkom pristupu koji je u
posljednjih nekoliko desetljeća temeljito redefinirao postavke pojedinačnih
profesionalnih deontologija i metodološki antikvirao tradicionalnu medicinsku etiku.
Važno je napomenuti da pristupnica u planiranom istraživanju polazi od koncepta
integrativne bioetike, u kojem metodološka linija razvoja bioetike od početnog
principalizma, preko prihvaćanja etičkog pluralizma i interdisciplinarnosti, dospijeva do
pluriperspektivizma kao temeljnog metodološkog određenja. Može se očekivati da će
glavni znanstveni doprinos predloženog istraživanja proizići upravo iz njegove solidne
metodološke postavljenosti i to, s jedne strane, kao svestrana elaboracija teme, te s druge
strane, kao povezivanje konceptualne i empirijske linije istraživanja u kompaktan
rezultat.
                                                                                            49



Bez obzira što je riječ o bioetičkom istraživanju, koje podrazumijeva interdisciplinarnost,
predloženu je temu nužno fundirati u filozofskoj etici, a cijeli problem zahtijeva šire
filozofsko osvještavanje. Stoga je opravdano temu znanstveno situirati u polje filozofije.
Treba napomenuti da je Filozofski fakultet u tom pogledu već izgradio određenu tradiciju
i stekao izrazitu prednost u akademskoj zajednici, pa čak i na simboličkom planu, jer je
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranjena prva disertacija iz bioetike u Hrvatskoj (N.
Gosić, 1999. god.). Bioetika je zastupljena u nastavnom programu filozofije, pri čemu je
poseban interes za to inovativno područje potvrđen u okviru aktualnog doktorskog
studija.


Zaključak i prijedlog

Na temelju izloženog zaključujemo da pristupnica mr. sc. Sonja Kalauz ispunjava uvjete
članka 51. stavak 1. Zakona o visokim učilištima

▪ jer je stekla magisterij znanosti iz znanstvenog polja biomedicine i zdravstva, koje je
relevantno za bioetičku temu doktorskog rada;

▪ jer je bila suradnik-istraživač na dva znanstveno-istraživačka projekta u
četverogodišnjem razdoblju.

Nadalje, zaključujemo da je tema doktorskog rada znanstveno opravdana, da je dobro
metodološki postavljena i obrazložena, te da donosi nove i relevantne znanstvene
doprinose.

Smatramo da predloženi mentor posjeduje potrebne kompentencije za uspješno
mentorsko vođenje izrade dotičnoga doktorskog rada.

Stoga, predlažemo Vijeću da mr. sc. Sonji Kalauz odobri izradu doktorske disertacije
izvan doktorskog studija pod naslovom "Sestrinska profesija u svjetlu bioetičkog
pluriperspektivizma", te da se za mentora imenuje prof. dr. sc. Ante Čović.



                                              Dr. sc. Ante Čović, red. prof.


                                              Dr. sc. Mladen Havelka, izv. prof.,
                                              Zdravstveno veleučilište, Zagreb

                                              Dr. sc. Lino Veljak, red. prof.


U Zagrebu, 28.lipnja 2007.
                                                                                                  50

Sonja Kalauz                                              Fakultetsko vijeće
Počiteljska 12                                            Filozofskog fakulteta
10 000 Zagreb                                             Sveučilišta u Zagrebu
                                                          Ivana Lučića 3
                                                          10 000 Zagreb




                                   Sinopsis doktorskog rada

                 Sestrinska profesija u svjetlu bioetičkog pluriperspektivizma


Znanstveno područje: Humanističke znanosti
Polje: Filozofija
Grana: Etika/Bioetika

1.Uvod

Povijesno gledajući, između sestrinstva i etike postojala je stalna bliska veza, jer je sestrinstvo
nastalo u praksi i tradiciji njegovanja bolesnika i ranjenika, a uloga medicinskih sestara se
najčešće promatrala kroz prizmu moralne vrline, odnosno kao činjenja dobra. Tek krajem 19.
stoljeća sestrinstvo se od sporednog i manje važnog posla u ubožnicama ili bolnicama počelo
preobražavati u priznatu i potrebnu profesiju. Uz stvaranje teorijsko-metodološke osnove i
osposobljenosti za stručnu ekspertizu, postizanja prepoznatljivosti profesije u javnosti,
organiziranosti profesije, rasvjetljavanje bioetičkih aspekta sestrinstva postalo je pretpostavkom
za provođenja suvremenih i najviših standarda u praksi sestrinstva.

Bioetika u sestrinstvu predstavlja pluriperspektivno područje na kojem se u interakciji različitih
perspektiva stvaraju uporišta i mjerila za orijentiranje u pitanjima koja se odnose na život
bolesnika u svim njegovim aspektima i fazama, na očuvanje života, očuvanje ili podizanje
kvalitete života kroz pomoć pojedincu u zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba, kako bi on to
učinio samostalno, kada bi imao potrebnu snagu, volju ili znanje. Pri tome je bolestan ili zdrav
čovjek postavljen u samo središte interesa i sve što je vezano uz njegov život, uz očuvanje
života, uz poboljšanje kvalitete i uvjeta života treba sagledavati multidimenzionalno, kroz
interaktivnost čovjeka u odnosu prema sebi, drugim ljudima i prirodi.

Područje bioetike u sestrinstvu u Hrvatskoj je u povojima i postoji tek mali broj radova koji se
odnose na njezin predmetni okvir, metodološku posebnosti, te povijesnu i razvojnu perspektivu.
Stoga je u zadaći ovog rada da pruži povijesni pregled razvoja sestrinstva, posebice razvoja
sestrinstva u Hrvatskoj, prikaz etičkog prosuđivanja kroz znanstvene i neznanstvene etičke
perspektive, te da otvori pitanja koja se nameću modernom sestrinstvu u svjetlu bioetičkog
pluriperspektivizma.


2.Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje

Iako je sestrinstvo i briga za bolesne staro koliko i čovječanstvo, tek se tijekom prošlog stoljeća
izborilo za svoj status u društvu kao i za status profesije. Kao i svaku drugu profesiju, sestrinstvo
treba gledati kroz prizmu povijesnog razvoja u smislu postignuća i dosega, ali i kao uporište za
planiranje budućeg razvoja djelatnosti koja je usmjerena na očuvanje zdravlja što istovremeno
                                                                                                    51

znači očuvanje života, ali i očuvanje i poboljšavanje njegove kvalitete. Bioetika u sestrinstvu
predstavlja pluriperspektivno područje, u kojem se moralni problemi sagledavaju kroz pluralizam
etičkih pristupa, što se u prošlosti odvijalo u okvirima medicinske etike, gdje su moralne dimenzije
sestrinske profesije bile slabo zastupljene. Bioetika u sestrinstvu, nadalje, kroz multidisciplinarni i
interdisciplinarni pristup otvara široki spektar perspektiva, u kojem se upravo kroz različitost
pristupa i pogleda na svijet dolazi do relevantnih spoznaja i orijentacije u neposrednom
djelovanju.
U radu će biti konzultirani autori koji su se bavili povijesnim razvojem sestrinstva u svijetu
(J.K. Howe, L. Glesinger, D.L. Dietz, R.A. Lehotzky, C. Yamamoto, J. Edison), povijesnim
razvojem sestrinstva u Hrvatskoj (K. Demarin, N. Ivanuša, G. Plasek, H. Tartalja, M.D. Grmek),
zatim autori koji su pratili povijesni razvoj etike u sestrinstvu (G.Hunt, J. McHale, A. Gallagher, G.
Rumbold, M. Benjamin, R.M. Volbrecht, E. Joyce), te autori znanstvenih i stručnih radova koji se
bave bioetikom u sestrinstvu, općom bioetikom, metodološkim pitanjima bioetike, razvijanjem
metodološkog pluriperspektivizma i novog koncepta integrativne bioetike ( Lj. Zergollern-Čupak,
I. Šegota, L. Tomašević, N. Gosić, A. Čović, I. Cifrić, T. Matulić, H. Jurić),


3.Praktična primjenjivost spoznaje

Analizom i sintezom stručnog i znanstvenog štiva iz povijesti sestrinstva i sestrinske etike doći će
se do saznanja koja mogu poslužiti kao osnova za budući razvoj sestrinstva u Hrvatskoj, a što je i
jedino moguće kroz integriranost znanstvenih disciplina i pluralnost bioetičkih smjerova.
Medicinskim sestrama koje sada imaju mogućnost usvajati integrirana znanja kroz
interdisciplinarnost školovanja i prakse, valja ponuditi i bioetičku pluriperspektivnost koja im
može dati smjernice za pitanja vezana uz život, oblike života i faze razvoja, principe i načine
očuvanje života i uvjeta njegovog očuvanja.

4.Uže područje rada

Devedesetih godina prošlog stoljeća u procesu osamostaljivanja hrvatske države došlo je do
značajnih društvenih, socijalnih i ekonomskih gibanja, koja su implicirala i promjene unutar
profesionalnih grupa ili grupacija, pa samim tim i promjene unutar sestrinstva. Dobivanjem
mogućnosti samostalne regulative i legislative, medicinske su sestre prvi put došle u poziciju da
autonomno artikuliraju svoju profesiju. Bioetika kao interdisciplinarno i pluriperspektivno područje
pružila je nove mogućnosti za promišljanje i koncipiranje zvanja koje se bavi očuvanjem života i
poboljšanjem njegove kvalitete u sustavu zdravstvene skrbi, te za pronalaženje najboljih pristupa
i rješenja u svakodnevnoj praksi bolesničke njege.

S druge strane, tijekom zadnjih petnaestak godina svjedoci smo da su pozitivne promjene,
opredijeljenost za vladavinu prava, proklamirani senzibilitet za događanja u životnom okružju
postali tek puki deklarativni okvir bez stvarnog društvenog sadržaja. Kako transformacija i
negacija društvenih vrijednosti kao i neosjetljivost države za stvarne životne probleme
neposredno utječu na svakog pojedinca, došlo je i do promjena u odnosu čovjeka prema čovjeku,
čovjeka prema instituciji, i općenito govoreći do destruktivnih promjena koje izazivaju eroziju
društvenih vrijednosti. Takvo stanje u društvu zasigurno se odrazilo na sustav vrijednosti
medicinskih sestara, a samim tim i na područje zdravstvene njege i odnos medicinskih sestara
prema bolesniku u zadanom društvenom okviru.

5.Ciljevi istraživanja i očekivani znanstveni doprinos

Opći je cilj ovog rada je da na podlozi povijesne rekonstrukcije sestrinstva i relacija prema
povijesnom razvoju etike sestrinsku profesiju sagleda u svjetlu bioetičkog pluriperspektivizma i
artikulira u skladu sa suvremenim zahtjevima i standardima koji su uspostavljeni upravo u
području bioetike kao inovativne i integrativne discipline.
                                                                                                    52

Posebni je cilj rada da istraži utjecaj tranzicijskih promjena na razvoj sustava vrijednosti kod
medicinskih sestara u Hrvatskoj.

Istraživanje bi trebalo utvrditi koji su osnovni motivi za odabir profesije kod studenata sestrinstva i
medicinskih sestara koje već rade u sustavu zdravstvene zaštite najmanje pet godina ( neka
vanjska istraživanja su pokazala da do procesa depersonalizacija kod medicinskih sestara dolazi
upravo nakon pet godina radnog iskustva), ,je li, koliko i zašto došlo do negacije pozitivnih
vrijednosti kod medicinskih sestara nakon završetka formalnog obrazovanja, te što bi se trebalo
mijenjati i u kojoj točki sustava, kako bi medicinske sestre svoje postupke i promišljanja temeljile
na bioetičkoj pluriperspektivnosti i moralnim vrijednostima.




6.Metodologija


6.1. Instrumenti ( način istraživanja ):


    1. U retrospektivnom istraživanju – knjige, članci i drugi radovi relevantni za pregled
       povijesti sestrinstva i razvoja etike u sestrinstvu, te nastanak i razvoj bioetike – koristit će
       se metoda povijesne i konceptualne rekonstrukcije.

    2. U empirijskom istraživanju koristit će se standardizirani upitnik :

    -   za ispitivanje osnovnih motiva za odabir profesije ,
    -   za ispitivanje mišljenja je li, koliko i zašto došlo do negacije pozitivnih vrijednosti
        medicinskih sestara nakon završetka formalnog obrazovanja.




6.2. Uzorak ( slučajni reprezentativni uzorak ):

    1. 500 redovitih studenata studija sestrinstva / različite godine studija / zastupljenost –
       Hrvatska
       ( četiri visoka učilišta / Zagreb, Split, Osijek i Rijeka );

    2. 500 medicinskih sestara više ili visoke stručne spreme /rade na različitim razinama
       zdravstvene zaštite i na različitim radnim mjestima / zastupljenost –
       Hrvatska/jednakomjerna regionalna zastupljenost , s radnim iskustvom dužim od 5
       godina.

6.3. Metoda odabira: metoda slučajnog odabira / slučajni reprezentativni uzorak

        Uzimanjem slučajnog reprezentativnog uzorka studenata i medicinskih sestara iz
cijele Hrvatske želi se dobiti cjelovita slika motiva za ulazak u profesiju, te elemenata
važnih za razvoj sustava vrijednosti u odnosu na različitost sredina iz koje ispitanici
potječu ili u njima rade.Odabir studenata sestrinstva će se vršiti iz registra upisanih
studenata koji redovito polaze nastavu u četiri visoka učilišta U Hrvatskoj ( Zagreb,
Rijeka, Split, Osijek), a odabir medicinskih sestara vršit će se prema registru medicinskih
                                                                                                  53


sestara Hrvatske komore medicinskih sestara, vodeći računa o potpunoj regionalnoj
zastupljenosti.


6.4. Statistička obrada

Koristit će se tehnike univarijatne i bivarijatne statistike, odnosno metode distribucije postotaka,
hi-kvadrat testa i analize varijance

7. Struktura rada

 Rad će imati tri glavna dijela: teorijski, empirijski i zaključni dio.

 Prvo poglavlje teorijskog dijela rada sadržavat će prikaz razvoja sestrinstva kroz povijest
 ( primitivna društva, robovlasničko društvo, sestrinstvo u Babilonu, Egiptu,Kini, Palestini, Indiji,
 Grčkoj, Rimu, religijsko poimanje sestrinstva, sestrinstvo u arapskoj medicini, u križarskim
 ratovima, sestrinstvo u srednjem vijeku, sestrinstvo 19. i 20. stoljeća) Posebno težište će se
 staviti na razvoj sestrinske profesije u Hrvatskoj i utjecaj tranzicijskih kretanja.

 U drugom poglavlju teorijskog dijela rada dati će se prikaz razvoj etike kroz povijest i njezin
 utjecaj na moralni habitus medicinske sestre te njezine načine postupanja i promišljanja.

 U trećem poglavlju teorijskog dijela rada dati će se prikaz razvoja bioetike, odnos bioetike i
 aksiologijie, hijerarhijske klasifikacije vrijednosti, značenja moralnih vrijednosti, odnosa moralne
 svijesti i moralnih čina, značaj sustava vrijednosti u profesiji medicinskih sestara, te faktora
 utjecaja na njegov razvoj. Zatim će se obraditi značenje bioetičkog pluriperspektivizma u
 sestrinstvu u Hrvatskoj, povijest razvoja i primjene etičkog kodeksa medicinskih sestara, te
 uloge i značenja povjerenstva za bioetička pitanja medicinskih sestara
   Nakon teorijskog dijela rada uslijedit će istraživački dio u kojem bi se istražili i
   analizirali faktori utjecaja na razvoj sustav vrijednosti kod studenata sestrinstva i
   medicinskih sestara koje rade u sustavu zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj.
   Analizirala bi se motivacija za odabir profesije, je li, koliko i zašto dolazi do promjena
   u sustavu vrijednosti medicinskih sestara nakon završetka formalnog obrazovanja, te
   što bi se trebalo mijenjati i u kojoj točki sustava, kako bi medicinske sestre svoje
   postupke i promišljanja mogle temeljiti na bioetičkim zasadama pluriperspektivnosti i
   na moralnim vrijednostima..

 U zaključnom dijelu bi se na temelju rezultat rada predložili mogući pravci promjena kako u
 sustavu obrazovanja, tako i u bioetičkim načinima postupanja i promišljanja medicinskih sestara,
 te o mogućnostima unapređenja kvalitete rada bioetičkih povjerenstava na osnovama
 interdisciplinarnosti i bioetičkog pluriperspektivizma.


Zagreb, 2. ožujka, 2007.




Mentor:


Prof. dr. sc. Ante Čović                                                              Sonja Kalauz
                                                                                        54


Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju
10 000 Zagreb, Ivana Lučića 3



U Zagrebu, 18.VI. 2007.



                                             Fakultetskom vijeću
                                             Filozofskog fakulteta u Zagrebu




Predmet: Izvještaj za mr.sc. Barbaru Kalebić Maglica
o ispunjavanju uvjeta za stjecanje doktorata znanosti
izvan doktorskog studija i odobrenje teme disertacije
pod naslovom "Čimbenici rizičnog zdravstvenog ponašanja
adolescenata".



        Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na sjednici
održanoj 30.V.2007. godine imenovalo nas je u stručno povjerenstvo za ocjenu ispunjava
li mr. sc. Barbaru Kalebić Maglica uvjete propisane člankom 51., stavkom 1. Zakona o
visokim učilištima za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija i
može li joj se odobriti predložena tema pod naslovom Čimbenici rizičnog zdravstvenog
ponašanja adolescenata.
        Stručno povjerenstvo podnosi Fakultetskom vijeću sljedeći



                                      IZVJEŠTAJ


        Mr.sc. Barbara Kalebić Maglica, rođena 1977. godine u Rijeci, zaposlena na
radnom mjestu znanstvene novakinje – asistentice u Odsjeku za psihologiju Filozofskog
fakulteta u Rijeci, podnijela je Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu zahtjev za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija.
Zahtjevu je priložila sljedeću dokumentaciju: 1. Životopis, 2. Popis objavljenih radova, 3.
Presliku diplome o završenom studiju psihologije, 4. Presliku diplome o postignutom
akademskom stupnju magistra znanosti iz područja društvenih znanosti, polje psihologija,
5. Sinopsis doktorskog rada, 6. Primjerak objavljena rada, 7. Potvrdu o sudjelovanju u
                                                                                           55


istraživačkom projektu, 8. Presliku odobrenja zahtjeva za pokrivanje troškova pristupanja
izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija od strane Filozofskog fakulteta u
Rijeci i 9. Presliku Domovnice.

        Iz priložene dokumentacije stručno povjerenstvo je utvrdilo sljedeće relevantne
činjenice:

1. Pristupnica je diplomirala iz područja društvenih znanosti – studij psihologije završila
   je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2000. godine i stekla stručni naziv diplomirani
   psiholog - profesor.

2. Pristupnica je 2004. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranila
   magistarski rad pod naslovom Osobine ličnosti i suočavanje sa stresom u
   adolescenata i time stekla akademski stupanj magistra znanosti iz znanstvenog
   područja društvenih znanosti, polje psihologija.

3. Pristupnica je dosad objavila jedan znanstven rad u časopisu s priznatom
   međunarodnom recenzijom (Društvena istraživanja) iz tematike disertacije. Osim
   toga, objavila je još 4 znanstvena rada, a dva su joj rada u tisku. Iz priložene
   dokumentacije vidljivo je i da od 2001. god. naovamo kao znanstvena novakinja
   uključena u znanstveno-istraživačke projekte koji se provode na Filozofskom
   fakultetu u Rijeci (prvo u projektu "Efekti emocionalnog funkcioniranja na zdravlje",
   a potom u projektu "Osobine ličnosti, emocionalni i socijalni procesi kao odrednice
   zdravlja).

4. Pristupnica je predložila i obrazložila temu disertacije pod naslovom: Čimbenici
   rizičnog zdravstvenog ponašanja adolescenata. Prijedlog teme razrađen je prvo kroz
   uvodni dio u kojem se obrazlaže teorijska osnova koja će biti temeljem predloženog
   istraživanja. Iz dijela sinopsisa gdje su navedeni cilj i problemi istraživanja vidljivo je
   da autorica planira ispitati koji su faktori povezani s rizičnim ponašanjem
   adolescenata (konzumacijom cigareta, alkohola i droga) i to u okviru modela
   prototipova i sklonosti rizičnom ponašanju te pristupa koji ispituje povezanost
   dimenzija ličnosti i rizičnih zdravstvenih ponašanja. Osim toga, autorica će pokušati
   utvrditi koji se mehanizmi nalaze u podlozi procesa percepcije osobne ranjivosti, a
   koji djeluju na moguće negativne posljedice rizičnog ponašanja i percepcije
   prototipova, što je do sada vrlo rijetko ispitivano. Postavljene hipoteze logično slijede
   teorijske postavke na kojima se istraživanje temelji. Autorica za svoje istraživanje
   predlaže upotrebu mjernih instrumenata koji će biti konstruirani specifično za tu svrhu
   te one koji će biti prevedeni s engleskog jezika i validirani za istraživačke potrebe. U
   predloženom sinopsisu obrazložen je i znanstveni doprinos istraživanja: povezivanje
   dva teorijska pristupa – jednog koji uključuje vezu crta ličnosti i rizičnih ponašanja i
   drugog, koji ispituje mehanizme i procese zbog kojih se ljudi rizično ponašanju.
   Autorica je obrazložila i praktičan doprinos predložena istraživanja: evaluacija
   postojećih modela koji nastoje sistematizirati činitelje vezane uz rizična zdravstvena
   ponašanja adolescenata, a radi boljeg planiranja prevencijskih programa namijenjenih
   sprečavanju i/ili smanjenju učestalosti rizičnih ponašanja mladih.
                                                                                        56


4. Povjerenstvo konstatira da tema predložene disertacije pripada u područje društvenih
   znanosti, polje psihologija i da je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ovlaštena
   institucija za područje i polje kojem pripada tema.


        Na temelju iznesenih činjenica povjerenstvo konstatira da mr. sc. Barbara
Kalebić Maglica ispunjava sve zakonski propisane uvjete za pristupanje izradi
disertacije izvan doktorskog studija propisane člankom 51., stavkom 1. Zakona o
visokim učilištima: (1) stekla je akademski stupanj magistra znanosti u području
društvenih znanosti, polje psihologija, (2) objavila je jedan znanstveni rad u časopisu s
priznatom međunarodnom recenzijom iz šireg tematskog područja disertacije (traumatska
psihologija) i (3) predložila je znanstveno relevantnu temu za izradu doktorske
disertacije.


        Stoga povjerenstvo predlaže Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu da mr. sc. Barbari Kalebić Maglica prihvati temu disertacije
pod naslovom "Čimbenici rizičnog zdravstvenog ponašanja adolescenata" te da joj
odobri izradu i obranu disertacije izvan doktorskog studija pod mentorstvom prof. dr. sc.
Lidije Arambašić.




                                             Stručno povjerenstvo:



                                             Dr. sc. Lidija Arambašić, izv. prof.
                                            predsjednica povjerenstva



                                             Dr. sc. Nataša Jokić-Begić, izv. prof.
                                            članica povjerenstva



                                             Dr. sc. Jasna Hudek-Knežević, izv.prof.
                                            Filozofski fakultet u Rijeci
                                             Članica povjerenstva
                                                                                                57


Fakultetsko vijeće                                                    Barbara Kalebić Maglica
Filozofskog fakulteta                                                                Čavle 26
Sveučilišta u Zagrebu                                                             51219 Čavle
Ivana Lučića 3
10000 Zagreb

                                       Sinopsis doktorskog rada

        ČIMBENICI RIZIČNOG ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA ADOLESCENATA


Znanstveno područje: Društvene znanosti
Polje: Psihologija

         Tijekom posljednjih dvadesetak godina mnogi su istraživači ispitivali psihosocijalne
čimbenike koji su povezani s razvojem različitih zdravstvenih problema. Postoje dva pristupa
koja pokušavaju objasniti taj odnos (Bermudez, 1999).
         Osnovna pretpostavka prvog pristupa je da postoje neke varijable ličnosti koje
predisponiraju pojedince da se ponašaju na način koji može biti opasan za njihovo zdravlje.
Istraživanja uglavnom pokazuju da su ekstraverzija, otvorenost za iskustva, neuroticizam i
psihoticizam pozitivno povezani s rizičnim i delikventnim ponašanjima (Markey i sur., 2003;
Markey i sur., 2006; Vollrath i Torgersen, 2002), za razliku od ugodnosti i savjesnosti koje su
negativno povezane s navedenim ponašanjima (John i sur., 1994; Markey i sur., 2003).
         Drugi pristup se odnosi na objašnjenje mehanizma koji determiniraju pojedinca da ustraje
u nekom ponašanju unatoč svijesti o rizicima te da umjesto toga prihvati neke alternativne oblike
ponašanja od kojih će imati veću korist (npr. model zdravstvenih uvjerenja, teorija razložne
akcije, teorija planiranog ponašanja, transteorijski model promjene ponašanja). Prema ovom
pristupu ljudsko je ponašanje u osnovi racionalno i namjerno. Ljudi razvijaju set kognitivnih,
afektivnih i motivacijskih procesa uz pomoć kojih donose odluku hoće li se ponašati na određeni
način.
         Međutim model prototipova/sklonosti rizičnom ponašanju (Gibbons i Gerrard, 1995)
naglašava postojanje neracionalne i nenamjerne komponente ponašanja. Rizična ponašanja
mladih često su reakcija na rizične situacije u kojima se oni mogu naći. Budući da se adolescenti
najčešće rizično ponašaju u društvu oni imaju jasne socijalne slike vezane uz takva ponašanja, a
koje utječu na njihovu odluku hoće li se ili neće uključiti u rizično ponašanje (Gibbons i Gerrard,
1995; 1997; Gibbons i sur., 1998).
         Prototipovi su centralni element ovog modela i definiraju se kao kognitivne
reprezentacije tipične osobe koja je uključena u neko rizično ponašanje. Adolescente se pita da
procijene kakva je tipična osoba njihovih godina koja se rizično ponaša, koristeći niz evaluativnih
atributa (npr. pametan, popularan). Drugi centralni element je sklonost rizičnom ponašanju koja
se odnosi na ne razmišljanje o riziku i potencijalnim posljedicama rizičnog ponašanja (Gibbons i
sur., 1998). Ispituje se tako da se sudionicima opiše situacija u kojoj postoji mogućnost rizičnog
ponašanja i potom ih se pita koliko su skloni ponašati se na određeni način u toj situaciji. Jedan
od elemenata je i ponašajna namjera koja se odnosi na razmatranje i procjenu mogućih posljedica
određenog ponašanja i donošenje odluke kako će se osoba ponašati (Sheppard i sur, 1988).
Subjektivne norme se u okviru ovog modela odnose na percepciju da se osobe bliske
adolescentima (vršnjaci i roditelji) rizično ponašaju i da li te osobe odobravaju takvo ponašanje
(Gibbons i sur, 1998). Stavovi su operacionalizirani kao percipirana osobna ranjivost na moguće
negativne posljedice rizičnih ponašanja (Gibbons i sur, 2001).
                                                                                                 58

         Veći broj istraživanja ukazuje na povezanost prototipova i rizičnih ponašanja (npr.
Blanton i sur., 1997; Gibbons i sur., 1998). Oni su povezani i sa stavovima, subjektivnim
normama i ponašajnom namjerom. Gibbons i Gerrard (1995) nalaze da je efekt socijalnih
prototipova na rizično ponašanje velikim dijelom posredovan sklonošću rizičnom ponašanju, dok
je efekt prototipova na sklonost posredovan procesom socijalne usporedbe (Gerrard i sur., 2002,
Gibbons i sur., 2001). Rezultati nevelikog broja istraživanja pokazuju da je iskustvo uključivanja
u rizična ponašanja u prošlosti povezano s pozitivnijim stavovima prema takvom ponašanju
(Bentler i Speckart, 1981), pozitivnijim subjektivnim normama (Gerrard i sur., 1996), većom
namjerom (Bagozzi, 1981) i sklonošću rizičnom ponašanju. Gibbons i sur. (1995) nalaze da su
subjektivne norme povezane s većom sklonošću i namjerom za ponašanjem, slično kao i stavovi
prema rizičnom ponašanju (Gibbons i sur., 1998).
         Budući da su rizična ponašanja učestala (npr. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2003;
Kann i sur., 2000), da se s njima započinje već u ranoj adolescenciji te da ona uključuju
nenamjernu i neracionalnu komponentu, cilj je ovog istraživanja ispitati koji su faktori povezani s
rizičnim ponašanjima adolescenata i to s konzumacijom cigareta, alkohola i droga u okviru
modela prototipova/sklonosti rizičnom ponašanju i pristupa koji ispituje povezanost dimenzija
ličnosti i rizičnih zdravstvenih ponašanja. Osim toga pokušat će se utvrditi koji se mehanizmi
nalaze u podlozi procesa percepcije osobne ranjivosti na moguće negativne posljedice rizičnog
ponašanja i percepcije prototipova, što se do sada rijetko ispitivalo.
         Osnovni problemi ovog istraživanja su: 1. ispitati rizična zdravstvena ponašanja
adolescenata i faktore koji su povezani s tim ponašanjima u okviru modela prototipova i sklonosti
rizičnim ponašanjima, 2. ispitati odnos između crta ličnosti, elemenata modela
prototipova/sklonosti rizičnim ponašanjima i rizičnih ponašanja i 3. ispitati može li manipulacija
sličnošću, odnosno različitošću s ciljnom osobom utjecati na percepciju osobne ranjivosti na
moguće negativne posljedice rizičnog ponašanja i percepciju prototipova, kao i na namjeru te
sklonost rizičnom ponašanju.
         Očekuje se da će iskustvo uključivanja u rizična ponašanja u prošlosti biti povezano s
većom percepcijom osobne ranjivosti, pozitivnijim subjektivnim normama, većom ponašajnom
namjerom i većom sklonošću rizičnim ponašanjima. Percepcija osobne ranjivosti i subjektivne
norme će biti povezane s većom sklonošću i namjerom za rizičnim ponašanjem. Prototipovi će
biti povezani sa sklonošću rizičnim ponašanjima, pri čemu će taj utjecaj biti posredovan
procesom socijalne usporedbe. Prototipovi će također biti povezani s percepcijom osobne
ranjivosti i subjektivnim normama.
         Što se crta ličnosti tiče pretpostavka je da će ekstraverzija, otvorenost za iskustva i
neuroticizam biti pozitivno povezane s rizičnim ponašanjima, a ugodnost i savjesnost negativno.
         Očekuju se efekti crta ličnosti na rizična ponašanja pri čemu će oni biti posredovani
elementima modela prototipova i sklonosti rizičnim ponašanjima.             Manipulacija sličnošću,
odnosno različitošću u stavovima sudionika s ciljnom osobom će utjecati na percepciju osobne
ranjivosti i percepciju prototipova, kao i na namjeru i sklonost rizičnom ponašanju, pri čemu će
pozitivnije procjene ciljne osobe dovesti do veće sklonosti rizičnom ponašanju i to kada je
percipirana sličnost s ciljnom osobom visoka.
         Istraživanje će se sastojati od dva dijela. U prvom dijelu istraživanja će sudjelovati 300-
tinjak učenika svih razreda srednjih škola, a u drugom 70-ak učenika prvih razreda srednje škole,
koji su sudjelovali i u prvom dijelu, a koji su izjavili da rijetko konzumiraju cigarete. Drugi dio
istraživanja uključivat će jedino konzumaciju cigareta kao zavisnu varijablu obzirom na to da je
pušenje najraširenije rizično ponašanje kod mladih (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2003).
         Za mjerenje osobina ličnosti koristit će se BFI (Big Five Inventory; John i Srivastava,
1999), ljestvica socijalne usporedbe (Iowa-Netherlands Comparison Orientation Measure,
Gibbons i Buunk, 1999), upitnici koji će ispitivati prijašnja iskustva s rizičnim ponašanjima,
stavove sudionika, percepciju osobne ranjivosti, subjektivne norme, prototipove, namjeru,
                                                                                                  59

sklonost rizičnom ponašanju i rizična zdravstvena ponašanja, a koji će biti konstruirani za potrebe
ovog istraživanja.
         U prvom dijelu istraživanja podaci će biti prikupljani u tri navrata s razmakom od po 15
dana. U prvom navratu sudionici će ispunjavati BFI, upitnik socijalne usporedbe te upitnike koji
će ispitivati prijašnja iskustva s rizičnim ponašanjima i stavove ispitanika. U drugom navratu
ispitat će se percepcija osobne ranjivosti, subjektivne norme, prototipovi, namjera i sklonost
rizičnim ponašanjima, dok će se u trećem navratu primijeniti upitnik rizičnih ponašanja. U
drugom dijelu istraživanja sudionicima će biti prezentiran opis njihovog vršnjaka koji konzumira
cigarete, pri čemu će adolescenticama biti prezentiran ženski prototip, a adolescentima muški.
Opis će uključivati i neke stavove koje ta ciljna osoba ima, a koji će biti slični ili različiti
stavovima sudionika ovisno o njihovim rezultatima na skali stavova koji su prethodno prikupljeni.
Nakon toga sudionici će procijeniti koliko im se ta osoba sviđa koristeći niz atributa (upitnik
prototipova) te koliko im je ta osoba slična. Pitat će ih se imaju li namjeru pušiti u idućih 6 mj. i
koliko te kakva je njihova sklonost rizičnim ponašanjima. Podaci za percepciju osobne ranjivosti
na moguće negativne posljedice bit će prikupljeni u prvom dijelu istraživanja. Nakon ispitivanja
sudionici će dobiti odgovarajuće informacije o prirodi, rezultatima i zaključcima istraživanja kako
bi se otklonile sve nedoumice, nejasnoće ili sumnje koje možda kod njih postoje.
         Obrada rezultata uključivat će računanje korelacija, regresijskih analiza, analiza traga te
analiza varijance.
         Doprinos ovog istraživanja je u tome što pokušava povezati dva pristupa, prvi koji
ispituje vezu crta ličnosti i rizičnih ponašanja i drugi koji ispituje mehanizme i procese zbog kojih
se pojedinci rizično ponašaju. Rezultati istraživanja pružit će nam i informaciju o mehanizmima
koji se nalaze u podlozi procesa percepcije osobne ranjivosti na moguće negativne posljedice
rizičnog ponašanja i percepcije prototipova, što se do sada rijetko ispitivalo. Osim toga, dobiveni
nalazi će pridonijeti evaluaciji postojećih modela koji nastoje sistematizirati čimbenike vezane uz
rizična zdravstvena ponašanja kod adolescenata i pomoći u planiranju prevencijskih programa za
redukciju ili smanjenje rizičnih ponašanja kod mladih.

30. lipnja 2007.


Potpis mentora                                                          Potpis kandidata


prof. dr. sc. Lidija Arambašić                            mr. sc. Barbara Kalebić Maglica
                                                                                          60


Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju
10 000 Zagreb, Ivana Lučića 3



U Zagrebu, 18.VI. 2007.



                                              Fakultetskom vijeću
                                              Filozofskog fakulteta u Zagrebu




Predmet: Izvještaj za mr.sc. Brunu Profaca
o ispunjavanju uvjeta za stjecanje doktorata znanosti
izvan doktorskog studija i odobrenje teme disertacije
pod naslovom "Izloženost traumatskim događajima u djetinjstvu
i psihosocijalno funkcioniranje mladih".



        Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na sjednici
održanoj 30.V.2007. godine imenovalo nas je u stručno povjerenstvo za ocjenu ispunjava
li mr. sc. Bruna Profaca uvjete propisane člankom 51., stavkom 1. Zakona o visokim
učilištima za pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija i može li joj
se odobriti predložena tema pod naslovom Izloženost traumatskim događajima u
djetinjstvu i psihosocijalno funkcioniranje mladih.
        Stručno povjerenstvo podnosi Fakultetskom vijeću sljedeći



                                       IZVJEŠTAJ


        Mr.sc. Bruna Profaca, rođena 1960. godine u Splitu, zaposlena na radnom mjestu
voditeljice dijagnostike i tretmana u Poliklinici za zaštitu zdravlja djece grada Zagreba,
podnijela je Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zahtjev za
pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija. Zahtjevu je priložila
sljedeću dokumentaciju: 1. Životopis, 2. Popis objavljenih radova, 3. Presliku diplome o
završenom studiju psihologije, 4. Presliku diplome o postignutom akademskom stupnju
magistra znanosti iz područja društvenih znanosti, polje psihologija, 5. Sinopsis
                                                                                          61


doktorskog rada, 6. Primjerak objavljena rada, 7. Potvrdu o sudjelovanju u istraživačkom
projektu, 8. Presliku priznanice o uplaćenim troškovima i 9. Presliku Domovnice.

        Iz priložene dokumentacije stručno povjerenstvo je utvrdilo sljedeće relevantne
činjenice:

4. Pristupnica je diplomirala iz područja društvenih znanosti – studij psihologije završila
   je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1983. godine i stekla stručni naziv profesora
   psihologije.

5. Pristupnica je 2002. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranila
   magistarski rad pod naslovom Roditeljski stres i neke karakteristike socijalnog i
   emocionalnog razvoja djece predškolske dobi i time stekla akademski stupanj
   magistra znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, polje psihologija.

6. Pristupnica je dosad objavila jedan znanstven rad u časopisu s priznatom
   međunarodnom recenzijom (Društvena istraživanja) iz tematike disertacije. Osim
   toga, objavila je još 4 stručna rada, bila je (su)urednica ili autorica 4 knjige/
   priručnika, te je objavila poglavlja u 10 knjiga. Iz priložene dokumentacije vidljivo je
   i da je od 2005. god. naovamo suradnica na znanstveno-istraživačkom projektu
   "Samovrednovanje ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja" Instituta za
   društvena istraživanja u Zagrebu – Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja.

5. Pristupnica je predložila i obrazložila temu disertacije pod naslovom: Izloženost
   traumatskim događajima u djetinjstvu i psihosocijalno funkcioniranje mladih.
   Prijedlog teme razrađen je prvo kroz uvodni dio u kojem se obrazlaže teorijska
   osnova koja će biti temeljem predloženog istraživanja. Iz dijela sinopsisa gdje su
   navedeni cilj i problemi istraživanja vidljivo je da autorica planira ustanoviti kako je
   izloženost traumatskim događajima u djetinjstvu povezana s nekim aspektima
   psihosocijalnog funkcioniranja pojedinca. Osim toga, zanima je utvrditi kakva je
   povezanost izlaganja višestrukim traumatskim događajima i jednom traumatskom
   događaju sa psihosocijalnim funkcioniranjem mladih. Dobiveni rezultati bit će
   interpretirani u svjetlu suvremenih modela: ekološko-transakcijskog i modela učinaka
   traume na ličnost. Postavljene hipoteze logično slijede teorijske postavke na kojima se
   istraživanje temelji. Autorica za svoje istraživanje predlaže upotrebu mjernih
   instrumenata koji će biti konstruirani specifično za tu svrhu te one koji su već dobro
   provjereni u našoj zemlji. U predloženom sinopsisu obrazložena su i dva znanstvena
   doprinosa istraživanja: 1) provjera modela koji objašnjavaju dugoročne učinke
   traumatskih iskustava u djetinjstvu: ekološko-transakcijskog modela i modela učinaka
   traume na ličnost i 2) razmatranje psiholoških učinaka različitih vrsta traumatskih
   događaja (onih u obitelji i onih izvan obitelji), kao i posljedica jednokratnih
   traumatskih događaja nasuprot onih višestrukih. Autorica je obrazložila i praktičan
   doprinos predložena istraživanja: bolje poznavanje posljedica izlaganja djece
   različitim vrstama traumatskih događaja u djetinjstvu može pridonijeti boljem
   prepoznavanju rizičnih pojedinaca nakon traumatskih događaja, unapređenju
   programa prevencije, ali i što ranijim intervencijama s djecom i mladima.
                                                                                        62



6. Povjerenstvo konstatira da tema predložene disertacije pripada u područje društvenih
   znanosti, polje psihologija i da je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ovlaštena
   institucija za područje i polje kojem pripada tema.


        Na temelju iznesenih činjenica povjerenstvo konstatira da mr. sc. Bruna Profaca
ispunjava sve zakonski propisane uvjete za pristupanje izradi disertacije izvan
doktorskog studija propisane člankom 51., stavkom 1. Zakona o visokim učilištima:
(1) stekla je akademski stupanj magistra znanosti u području društvenih znanosti, polje
psihologija, (2) objavila je jedan znanstveni rad u časopisu s priznatom međunarodnom
recenzijom iz šireg tematskog područja disertacije (traumatska psihologija) i (3)
predložila je znanstveno relevantnu temu za izradu doktorske disertacije.


        Stoga povjerenstvo predlaže Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu da mr. sc. Bruni Profaca prihvati temu disertacije pod
naslovom "Izloženost traumatskim događajima u djetinjstvu i psihosocijalno
funkcioniranje mladih" te da joj odobri izradu i obranu disertacije izvan doktorskog
studija pod mentorstvom prof. dr. sc. Lidije Arambašić.




                                             Stručno povjerenstvo:



                                             Dr. sc. Lidija Arambašić, izv. prof.
                                            predsjednica povjerenstva



                                             Dr. sc. Gordana Keresteš, izv. prof.
                                            članica povjerenstva



                                             Dr. sc. Marina Ajduković, red. prof.
                                            Studijski centar socijalnog rada
                                            Pravnog fakulteta u Zagrebu
                                            Članica povjerenstva
                                                                                        63


mr.sc.BrunaProfaca                                              Fakultetsko vijeće
Mandrovićeva 20                             Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
10000 Zagreb                                                        Ivana Lučića 3
                                                                   10000 Zagreb

                           SINOPSIS DOKTORSKOG RADA
         Izloženost traumatskim događajima u djetinjstvu i
                psihosocijalno funkcioniranje mladih

Znanstveno područje: društvene znanosti
Polje: psihologija
Grana: klinička psihologija

Teorijska podloga

        Postojeće klasifikacije traumatskih događaja kojima su izložena djeca razlikuju
traumatske događaje koji ne uključuju zlostavljanje i zanemarivanje od onih koji
predstavljaju zlostavljanje. Traumatski događaji koji ne uključuju zlostavljanje su:
nasilje, katastrofe, ratni i građanski sukobi, nesreće. Traumatska iskustva povezana sa
zlostavljanjem i zanemarivanjem uključuju (Briere, 1992.): spolno, tjelesno i psihološko
zlostavljanje, emocionalno zanemarivanje, roditeljska ovisnost. Cicchetti i Toth (2000.)
opisuju četiri oblika zlostavljanja: tjelesno, spolno i emocionalno zlostavljanje te
zanemarivanje.
        Kao dugoročne posljedice zlostavljanja i zanemarivanja, Briere (1992.) navodi
najčešće psihičke smetnje koje se nalaze kod djece i mladih: posttraumatske stresne
reakcije, kognitivna iskrivljenja, promijenjena emocionalnost, disociranost, lošija slika o
sebi, poteškoće u socijalnim odnosima i izbjegavanje.
        U sagledavanju posljedica traumatskih nasilnih događaja za dijete Margolin
(2005.) navodi tri teorijske perspektive. Prema razvojnoj psihopatologiji, posljedice
nasilnih događaja su određene, s jedne strane, prirodom samog događaja, a s druge strane,
razvojnim mogućnostima djeteta. Prema teoriji traume, izlaganje prijetećim događajima
je povezano s osobnim gubicima i predstavlja intenzivni stres za djecu i mlade što
rezultira posttraumatskom simptomatologijom. Prema teoriji obiteljskog sistema, obitelj
se prepoznaje kao prvo mjesto zaštite djeteta, ali i kao mjesto u kojem se nasilni,
traumatski događaji odvijaju.
        Smatra se da još nedovoljno dobro razumijemo reakcije djece na traumatska
iskustva (Putnam, 1997.). Dio problema odnosi se na društveni stav koji otežava
priznavanje traumatizacije djece. Međutim, današnje spoznaje upućuju na formativni
utjecaj traumatskih iskustava u djetinjstvu. Ključni ishod traumatskih iskustava je u
njihovom djelovanju na očekivanja: o svijetu, o sigurnosti života s drugima te o osjećaju
osobnog integriteta. Još je Bowlby (1973.) naglašavao kako traumatski događaji
mijenjaju djetetovu sliku svijeta, oblikuju shvaćanje sebe i drugih te vode očekivanjima
od budućnosti koja imaju utjecaj na sadašnje i buduće doživljavanje i ponašanje.
                                                                                         64



Uže područje rada

        U literaturi se nalaze modeli koji objašnjavaju kratkoročne i dugoročne posljedice
traumatizacije na dijete.
        Ekološko-transakcijski model (Cicchetti i Toth, 2000.) postavlja provjerljive
hipoteze s ciljem objašnjavanja kako utjecaji sa svake ekološke razine, kao i razvojna
razina pojedinca, djeluju jedni na druge i oblikuju smjer razvoja pojedinca. Ekološko-
transakcijski model, kroz rizične faktore koji su u dinamičnoj transakciji s individualnom
razinom, objašnjava zašto se neka djeca bolje adaptiraju u susretu s traumatskim
događajima i zlostavljanjem.
        Briere (1996.,2002.) je postavio opći teoretski model razvoja simptoma nakon
traumatskih događaja – Model učinaka traume na ličnost (Self trauma model). Model
pretpostavlja da zlostavljanje i zanemarivanje ometa razvoj djeteta: a) mijenjanjem
dinamike privrženosti razvijene u ranoj dobi, b) kroz učinke ranih posttraumatskih
reakcija na kasniji razvoj, c) pokretanjem razvoja strategija suočavanja na nižem stupnju,
d) iskrivljavanjem djetetovog kognitivnog razumijevanja.
        Slična iskustva zlostavljanja mogu imati različite posljedice ovisno o djetetovom
spolu i dobi, trajanju izloženosti traumatskim događajima, kao i o nekim drugim
individualnim karakteristikama, a dva su temeljna razvojna procesa pod negativnim
djelovanjem traumatskog iskustva, osobito zlostavljanja i zanemarivanja – neurorazvojni
i psihosocijalni razvoj (Putnam (2006.).

Cilj i problemi

         Cilj istraživanja je ustanoviti povezanost izlaganja traumatskim događajima u
djetinjstvu s nekim aspektima psihosocijalnog funkcioniranja pojedinca. Također, cilj je
utvrditi povezanost izlaganja višestrukim traumatskim događajima u odnosu na izlaganje
jednom traumatskom događaju sa psihosocijalnim funkcioniranjem mladih. Dobiveni
rezultati će se interpretirati u svjetlu postojećih modela: ekološko-transakcijskog i modela
učinaka traume na ličnost.
U skladu s ciljem, postavljeni su sljedeći problemi istraživanja:
1. Utvrditi povezanost izloženosti zlostavljajućim i nezlostavljajućim traumatskim
    događajima u djetinjstvu s nekim karakteristikama psihosocijalnog funkcioniranja
    mladih.
2. Ispitati razlike u pojedinim aspektima psihosocijalnog funkcioniranja nakon
    izloženosti jednom traumatskom događaju i nakon višestrukih traumatskih
    događajima kod mladih.
3. Utvrditi ulogu i doprinos moderatorskih varijabli (obiteljske karakteristike, postojanje
    i traženje podrške te stresni događaji tijekom odrastanja) na povezanost izloženosti
    traumatskim događajima i psihosocijalnog funkcioniranja.
4. Interpretirati dobivene rezultate u odnosu na postojeće modele koji objašnjavaju
    učinke traumatskih iskustava u djetinjstvu na ličnost: ekološko- transakcijski model i
    model učinaka traume na ličnost
                                                                                         65



Metodologija

Sudionici ispitivanja
Maturanti gimnazija i strukovnih škola u Hrvatskoj (N=4.500).
Postupak
Ispitivanje će se provesti pismeno, anonimno i dobrovoljno u gimnazijama i strukovnim
školama.
Varijable
Ulazne varijable:
Traumatski događaji u djetinjstvu: tjelesno zlostavljanje, spolno zlostavljanje, traumatski
događaji koji nisu zlostavljanje

Moderatorske varijable
a) karakteristike obitelji (struktura obitelji, postojanje braće i sestara, postojanje važne
osobe izvan obitelji kao izvora podrške)
b) suočavanje – traženje podrške (roditelji, prirodni pomagači izvan obitelji, stručnjaci)
c) stresori (razvod roditelja, gubitak bliske osobe)
Varijable ishoda:
Psihosocijalno funkcioniranje: optimizam – pesimizam, anksioznost, socijalna i
emocionalna usamljenost, samopoštovanje, privrženost i školski uspjeh

Obrada rezultata uključivat će korelacijski pristup, regresijske metode te analizu
varijance.

                                Mjerni instrumenti
   Opći upitnik za sudionike ispitivanja
   Upitnik o zlostavljanju u djetinjstvu (Karlović,2001., Ćosić, 2002.)
   Skala emocionalne i socijalne usamljenosti (Social and Emotional Loneliness Scale
    for Adults, diTomaso i Spinner, 1993., prema Ćubela Adorić,2004.)
   Coopersmithov upitnik samopoštovanja (SEI) (Coopersmith, 1967., prema Lacković
    Grgin, 2002.)
   Skala optimizma – pesimizma (O-P skala) (Chang, 1994., prema Penezić, 2002.)
   Upitnik anksioznosti kao osobine ličnosti (STAI-O) (Spielberger, 2000.)
   Skala za ispitivanje privrženosti odraslih (Colins i Read, 1990., prema Buljan
    Flander, 2002.)

Očekivani znanstveni i praktični doprinos

        Znanstveno/spoznajni doprinos bit će provjera modela koji objašnjavaju
dugoročne učinke traumatskih iskustava u djetinjstvu: ekološko-transakcijskog modela i
modela učinaka traume na ličnost te u razmatranju različitih vrsta traumatskih događaja
kao i posljedica jednokratnih traumatskih događaja nasuprot višestrukim.
        Praktične implikacije odnose se na utvrđivanje povezanosti traumatskog izlaganja
i nekih aspekata psihosocijalnog funkcioniranja, kao i doprinosa moderatorskih varijabli
                                                                                      66


što može unaprijediti različite mjere intervencije : identificiranje rizičnih pojedinaca,
predviđanje posljedica i osmišljavanje podrške djeci i mladima.



U Zagrebu, 27.4.2007.

Mentorica:                                                            Kandidatkinja:
Prof.dr.sc. Lidija Arambašić                                       Mr.sc. Bruna Profaca
                                                                           67


Dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, red. prof., predsjednica povjerenstva
Dr. sc. Damir Boras, red. prof., član povjerenstva
Dr. sc. Vladimir Šimović, izv. prof. (Učiteljski fakultet Sveučilišta u
                     Zagrebu), član povjerenstva




          VIJEĆU POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA
    FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Odlukom Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
(klasa: 643-02/06-03/79, ur.broj: 3804-460-06-2), donesenom na sjednici
održanoj 28. rujna 2006. godine, imenovani smo u povjerenstvo koje treba
utvrditi ispunjava li mr. sc. Nediljko Matić uvjete propisane člankom 51.
stavkom 1. Zakona o visokim učilištima za pristupanje izradbi i obrani
disertacije u doktorskom studiju i može li se prihvatiti tema disertacije pod
naslovom Razvoj kulture korištenja e-distribucijskih kanala u modernom
bankarstvu, te potvrditi da se za mentora imenuje prof. dr. sc. Damir Boras.

Nakon uvida u priloženu dokumentaciju povjerenstvo podnosi sljedeći


                                 IZVJEŠTAJ

Mr. sc. Nediljko Matić podnio je Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu zahtjev za odobrenje izrade i obrane disertacije u
doktorskom studiju i prihvaćanje teme pod naslovom Razvoj kulture
korištenja e-distribucijskih kanala u modernom bankarstvu. Uz zahtjev
kandidat je priložio životopis s popisom objavljenih radova, preslike
fakultetske i magistarske diplome, sinopsis disertacije, dokaz o sudjelovanju
u istraživačkom radu, presliku priznanice o uplaćenim troškovima postupka i
presliku domovnice.
Pristupnik mr. sc. Nediljko Matić rođen je 18. rujna 1953. godine u
Kamenskom. Diplomirao je 1985. godine na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, filozofiju i društveno-humanističku informatiku.
Godine 2000. Nediljko Matić je magistrirao na fakultetu Organizacije i
informatike u Varaždinu, gdje je obranio magistarski rad na temu "Utjecaj
istraživanja javnog mnijenja na političko komuniciranje političkih stranaka".
                                                                                            68


       Zaposlen je u Privrednoj banci od 1997. do danas. Od 1997.do 1998.
bio je izvršni direktor zadužen za opći sektor i sektor za upravljanje ljudskim
resursima. Od 1998. do 2003. član je Uprave banke odgovoran za IT, opći
sektor, sektor za upravljanje ljudskim resursima i pravni sektor. Od 2003. do
2007. radi kao viši izvršni direktor odgovoran za rad pravnog sektora i
sektora za upravljanje ljudskim resursima.
Mr. sc. Nediljko Matić objavio je slijedeće radove:

1. Marko Sapunar, Nediljko Matić: Prednosti novih komunikacijskih
   tehnologija, Drugi znanstveni skup Novi mediji 2000 Zagreb, Biblioteka
   Komunikologijsko-novinarskog odsjeka Fakulteta političkih znanosti u
   Zagrebu, Zagreb, 2000.
2. Nediljko Matić: Uloga Business intelligence-a u upravljanju poslovnom
   bankom, Konferencija Business Intelligence 2000., Zavod za poslovna
   istraživanja, Zagreb, 2000.
Pristupnik mr. sc. Nediljko Matić predložio je temu disertacije pod
naslovom Razvoj kulture korištenja e-distribucijskih kanala u modernom
bankarstvu. Predložena tema je aktualna i vrlo dobro koncipirana kao
doktorska disertacija. Iz sinopsisa je vidljivo da kandidat ima dobru teorijsku
i praktičnu podlogu za obradu predložene teme.                  U sinopsisu je kandidat iscrpno

obrazlažio cilj, hipoteze, metodologiju, te mogući doprinos.   Uže područje predloženog
istraživanja je e-distribucijski kanali u modernom bankarstvu te razvoj i
primjena informacijske i komunikacijske tehnologije. Rad se u prijedlogu
temelji na      relevantnim teorijskim izvorima i na ključnim dokumentima međunarodnih
asocijacija, te se na taj način uspostavlja veza između društvenih zahtjeva i teorijskih
promišljanja, čime kandidat uspostavlja visoki stupanj pouzdanosti.


Očekivani znanstveni doprinos je u usporednoj analizi različitih mogućih
strategija kulture uvođenja e-distribucijskih kanala u bankarstvo te konkretne
ponude u rješavanju postavljenog cilja. Kandidat metodološki utemeljeno predlaže na osnovu
teorijskih spoznaja, te vlastitog bogatog stručno znanstvenog i praktičnog iskustva rješenja i
pristupe rješavanju distribucijskih kanala.
                                                                          69


Na temelju iznesenoga, povjerenstvo zaključuje da je Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu nadležan za problematiku predložene teme
disertacije i to u okviru znanstvenoga područja društvenih znanosti,
znanstvenoga polja informacijskih znanosti.

1. Povjerenstvo uvidom u dokumentaciju i proučivši sinopsis
   disertacije utvrđuje da pristupnik mr. sc. Nediljko Matić udovoljava
   svim uvjetima članka 51. stavak 1. Zakona o visokim učilištima, te
   da mu se može odobriti izrada disertacije pod naslovom Razvoj
   kulture korištenja e-distribucijskih kanala u modernom bankarstvu.
2. Povjerenstvo smatra da se može udovoljiti prijedlogu pristupnika da
   mentor izrade disertacije bude dr. sc. Damir Boras, redoviti
   profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.




U Zagrebu, 2. srpnja 2007. godine

                                          Prof. dr. sc. Jadranka Lasić-
                                          Lazić

                                          Prof. dr. sc. Damir Boras

                                          Prof. dr. sc. Vladimir Šimović
                                                                                           70


Mr.sc. Nediljko Matić                        Fakultetsko vijeće
Preradovićeva 37                             Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
10000 ZAGREB                                 Ivana Lučića 3
tel: +385(0)1 636 0049                       10000 Zagreb
Fax: +385(0)1 636 0055
E-mail: nmatic@pbz.hr

                             Sinopsis doktorskog rada

        Razvoj kulture korištenja e-distribucijskih kanala u
                      modernom bankarstvu

Znanstveno područje: društvene znanosti
Polje: informacijske znanosti
Grana: informacijski sustavi i informatologija

     Uvod

        Moderno poslovanje prije svega ovisi o primjeni moderne tehnologije i
orijentaciji u poslovanju prema klijentima. Odnos prema klijentima definira strukturu i
način poslovanja. Takozvana marketinška filozofija stavlja klijente u centar zbivanja, a
tek zatim utjecaj dobivaju tehnologija i odnos prema zaposlenicima. Iz primjena novih
tehnologija u bankarstvu proizlazi i naslov predložene doktorske disertacije: " Razvoj
kulture korištenja e-distribucijskih kanala u modernom bankarstvu."
       Informacijsko društvo donosi nove izazove u poslovanju banaka. Pri tome se
postavlja pitanje kako održati kontinuitet tradicionalnih vrijednosti poslovanja koje
osigurava klasično bankarstvo, a istodobno uvažiti i uključiti primjenu novih tehnologija,
prije svega Interneta, koje nam nameće moderno doba.
       Na Web stranici jedne od najboljih banaka u Hrvatskoj može se pročitati: "Naša
misija je trajno i učinkovito koristiti sve raspoložive izvore za kontinuirani napredak
našeg poslovanja u svim njegovim dijelovima, od ljudskog kapitala, tehnologije do
poslovnih procesa."
       Iz prethodne izjave banke vidljivo je koliki se značaj pridaje primjeni novih
tehnologija. Nove informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT — Information and
Communication Technologies), posebno Internet, nude nove mogućnosti i osiguravaju
unaprjeđenje poslovnih procesa i njihovih rezultata. Te tehnologije mogu osigurati nove
iskorake u kvaliteti, obuhvatu i raznovrsnosti komercijalnih sadržaja, ali i učinkovito
mjerenje napretka i rezultata sudionika poslovnog procesa, odnosno mjerenje i nadzor
kvalitete poslovanja. Primjena Interneta pridonosi standardizaciji procesa, osiguravajući
pri tome ujednačenost obuhvata i kvalitete poslovanja, koje zaposlenici i klijenti stječu
tijekom poslovnih procesa.
       Tehnologije Interneta mogu unaprijediti učinkovitost poslovanja, te učinkovitost
uporabe postojećih ljudskih i materijalnih resursa, posebno u slučajevima dislociranosti
velikog broja poslovnih subjekata.
                                                                                           71


      Nove tehnologije postale su sastavni dio svakodnevnog života, pa zbog toga raste
društveni pritisak da se one učinkovito integriraju i u procese poslovanja. Taj pritisak je
opravdan i zbog toga što su te tehnologije, prije svega Internet, jedan od
najperspektivnijih kanala distribucije za ostvarivanje ciljeva poslovanja banaka u
okruženju informacijskog društva. To je još jedan ozbiljan razlog zašto treba očekivati i
planirati da uporaba tih tehnologija postane standardnim dijelom svakodnevnog
poslovnog djelovanja i tako osigurati da poznavanje i sposobnost uporabe tehnologija
Interneta postane sastavnim dijelom osnovne pismenosti klijenata banaka.

Teorijska podloga i relevantne spoznaje koje se očekuju

        U želji da prikaže jedno od mogućih rješenja za gore opisani poslovni problem,
ovaj će rad nastojati ponuditi dokaze za slijedeće temeljne hipoteze:

1. Različito ponašanje i mišljenje klijenata o "e-banci" od banaka zahtijeva adekvatnu
prilagodbu načina na koji se banke prema svojim klijentima ophode, odnosno, moraju
uspostaviti kvalitetniji model upravljanja odnosa sa klijentima.

2. Uspješno upravljanje odnosa s klijentima (CRM – Customer Relationship
Management) moguće je ostvariti ukoliko banke raspolažu kvalitetnim i pouzdanim
informacijama o stavovima svojih klijenata.

3. Korištenje rješenja iz područja "Istraživanja tržišta" u okviru šire strategije upravljanja
odnosa s klijentima, bankama omogućava kreiranje kvalitetnijih bankarskih proizvoda i
usluga za privlačenje i zadržavanje čak i najzahtjevnijih klijenata, te ostvarivanje brojnih
konkurentskih prednosti nad tržišnim takmacima u tržišnoj utakmici na hrvatskom
bankarskom tržištu.

Praktična primjenjivost spoznaja

        Tehnološki napredak, uključujući široku upotrebu Interneta, stvorio je takozvano
Novo doba (informatičko doba). Iako se posljednjih godina mnogo raspravlja o prirodi pa
čak i o postojanju Novog doba, malo je ljudi koji se ne bi složili da Internet i drugi oblici
moćne komunikacijske tehnologije vrše ogroman utjecaj na banke i ponašanje njihovih
klijenata. Mnoge uobičajene marketinške strategije i prakse iz prošlosti dobivaju novi
smisao u doba Interneta.
      Strateško i operativno pozicioniranje poslovanja banaka na visoko konkurentnom
hrvatskom financijskom tržištu, može uz primjenu Interneta i ostalih modernih
komunikacijskih tehnologija u poslovnim procesima bitno unaprijediti kvalitetu i
efikasnost poslovanja.
      Mislimo da se ne može samo kopirati poslovanje banaka izvan Hrvatske. Kvalitetan
i održiv sustav potpore primjeni Interneta imaju bitan utjecaj na uspješnost i rezultate
uvođenja Interneta u poslovanju banaka, uvažavajući kulturne specifičnosti tržišta na
kojem se banke nalaze u tržišnoj utakmici sa konkurencijom.
      Hrvatska Internet penetracija usprkos brzim stopama rasta još uvijek nije na razini
zemalja Europske unije i SAD-a, te samom tom činjenicom podrazumijeva i nedovoljnu
                                                                                           72


upoznatost prosječnog klijenta sa mogućnostima korištenja Interneta kao distribucijskog
kanala u modernom bankarstvu kao i njegovu sigurnosnu percepciju korištenja istog.

Uže područje rada

        Analiza postojećih iskustava i različitih pristupa primjene Interneta u svijetu, kao i
modeli za prenošenje tih iskustava i izradu vlastitih strategija i provedbenih planova,
prilagođenih specifičnim uvjetima i potrebama u Hrvatskoj, mogu biti od neposredne
koristi za hrvatske banke, koje promišljaju strategiju svojeg razvitka i dugoročnog
djelovanja, vodeći računa o specifičnosti hrvatskog tržišta, odnosno hrvatskih klijenata .
       Za prelazak iz stanja u kojem na hrvatskim financijskom tržištu postoje pojedinačni
pozitivni primjeri u stanje sustavne i učinkovite primjene Interneta na bankarskom tržištu
i cjelokupnom sustavu financijskog poslovanja, posebno je važno pronaći i definirati
adekvatne i hrvatskoj situaciji primjerene ciljeve, strategije i provedbene planove, te
uspostaviti kvalitetan i održiv sustav potpore primjeni Interneta u poslovanju.



Ciljevi istraživanja i očekivani znanstveni doprinos
         Analizirat će obuhvatiti globalna iskustava i praksa korištenja Interneta u
razvijenom svijetu i Hrvatskoj u različitim segmentima upotrebe. Pokušati će se detaljno
analizirat upotreba Interneta u bankarskom sustavu u Republici Hrvatskoj. Predložiti će
se i razraditi model strategije uvođenja korištenja Interneta primjenjiv u Republici
Hrvatskoj vezano uz kulturološki aspekt hrvatskog društva vezano za primjenu i
razmišljanje o Internetu. Na hrvatskom financijskom tržištu pokrenute su tehnološki
značajne promjene, koje se temelje na načelima i ciljevima primjene najmodernije
informatičke tehnologije (IT). U primjeni su mnoga dostignuća moderne tehnologije,
kvaliteta obrazovanja i osposobljavanje zaposlenika sukladno je potrebama modernog
poslovanja, ali i problematika koja proizlazi iz ograničenih financijskih, materijalnih i
posebno ljudskih resursa, kojima raspolažu banke. Dobro i pravilno primijenjene IT
mogu omogućiti, potaknuti i značajno olakšati procese, pokrenute u financijskom tržištu.
Ali vrijedi i suprotno — neadekvatna uporaba tehnologija može dovesti do povećanja
trošenja resursa bez odgovarajućih rezultata u poslovanju.
       Analiza postojećih iskustava i različitih pristupa primjene Interneta u svijetu, kao i
modeli za prenošenje tih iskustava i izradu vlastitih strategija i provedbenih planova,
prilagođenih specifičnim uvjetima i potrebama u Hrvatskoj, mogu biti od neposredne
koristi za hrvatske banke, koje promišljaju strategiju svojeg razvitka i dugoročnog
djelovanja, vodeći računa o specifičnosti hrvatskog tržišta, odnosno hrvatskih klijenata .
       Za prelazak iz stanja u kojem na hrvatskom financijskom tržištu postoje
pojedinačni pozitivni primjeri u stanje sustavne i učinkovite primjene Interneta na
bankarskom tržištu i cjelokupnom sustavu financijskog poslovanja, posebno je važno
pronaći i definirati adekvatne i hrvatskoj situaciji primjerene ciljeve, strategije i
provedbene planove, te uspostaviti kvalitetan i održiv sustav potpore primjeni Interneta u
poslovanju.
       Naime, bankarstvo svojom osnovnom djelatnošću samo po sebi podrazumijeva
izuzetnu senzibilnost klijenata u domeni financijske sigurnosti odnosno sigurnosti
klijentovih sredstava što predstavlja kontradikciju percepciji Interneta kao nedovoljno
                                                                                          73


sigurnom okruženju, pogotovo uzevši u obzir svakodnevnu pojavu različitih oblika
Internetskih virusa, „crvi“, „spama“, „phisinga“ i sličnog malicioznog ponašanja u
virtualnom okruženju.
       Pomirenje kontradikcije korištenja Interneta i u najosjetljivijem financijskom
sektoru vidljivo je i kroz sve širu upotrebu usluge Internet bankarstva, brzorastućem
segmentu poslovanja modernog bankarstva. Daljnje širenje Internet penetracije na
hrvatskom tržištu neminovno će iziskivati i promjene u ponašanju banaka u segmentu
daljnjih uvođenja novih proizvoda i usluga kroz Internet kao sve dominantniji
distribucijski kanal.
       Primjenom različitih metodologija istraživanja tržišta utvrdili bi stavove
reprezentativnog uzorka klijenata u praktičnoj primjeni korištenja Interneta kao
distribucijskog kanala u modernom bankarstvu. Primjerice utvrditi stavove prema
konceptu i ideji uvođenja E-banke, nove institucije bankarskog sektora koja bi svoje
proizvode i usluge nudila isključivo putem Interneta, te korelaciji istog sa distribucijskim
kanalima klasičnog bankarstva.

Znanstvene metode

       Provest će se istraživanje s ciljem testiranja koncepta novog virtualnog "branda" e-
banke u suradnji sa "GfK" –Centar za istraživanje tržišta, iz Zagreba. Želi se provjeriti
jesu li klijenti upoznati s tim konceptom, što se zapravo pod tim razumijeva, koja su
očekivanja klijenata od e-banke i koji bi bili glavni motivatori da se postane klijent takve
banke u Republici Hrvatskoj.
       Prvo će se provest kvalitativno istraživanje metodom fokus grupa s ciljem
saznavanja motivacijskih čimbenika kao i sagledavanja mogućih prepreka u korištenju
"e-banke". Uzorak se sastoji od 6 grupa sa po 10 članova. Primijenit će se grupna
diskusija. Glavne teme diskusija su:
       - banka budućnosti,
       - navike korištenja bankarskih usluga,
       - navike korištenja interneta/internet bankarstva,
       - percepcija e-banke.

       Grupna diskusija se provodi tako da se postavljaju otvorena pitanja i potiče grupna
interakcija. Intervju se snima (video i audio) što omogućuje kasniju detaljnu analizu.
Tijek razgovora na grupnoj diskusiji vodi moderator, psiholog po struci. Prosječno
trajanje grupne diskusije je 90 minuta. Niti jedan od sudionika, kao ni članovi uže
obitelji, nije zaposlen u agenciji za istraživanje tržišta, agenciji za oglašavanje, u
bankama ili drugim financijskim ustanovama, kao ni u nekom od medija.
       Nakon toga će se provest i kvantitativno istraživanje metodom anketiranja
tehnikom "lice u lice" (izravno anketiranje). Popunjavanje anketnog upitnika obavljati će
se u kućanstvu uz obaveznu prisutnost anketara, uz korištenje visoko strukturiranog
upitnika. Anketu u kućanstvu provodit će dobro instruirani anketari, uglavnom studenti.
Istraživanje će se provodit na reprezentativnom uzorku stanovnika Hrvatske starijih od
15 godina, stratificiranom prema županijama (svrstanih u 6 regija) i veličini naselja (4
veličine naselja), prema popisu stanovništva 2001. Veličina uzorka bit će 1000 ispitanika.
Glavne teme istraživanja biti će iste kao i kod kvalitativnog istraživanja.
                                                                                         74



Obrazloženje strukture doktorske disertacije

       Uvodno će se raspravit što su banke i pokušati ukratko objasniti što je e-bankarstvo
i Internet i koje su im mogućnosti primjene u komercijalnom bankarstvu. Zatim će se dati
usporedni prikaz i analiza svjetskih iskustava i prakse u korištenju Interneta u različitim
djelatnostima, pa tako i bankarstvu, kao i prikaz i analiza korištenja Interneta. Nakon toga
analizirat će se stanje u Hrvatskoj i potrebe za uvođenjem Interneta, prvenstveno na
temelju rezultata provedenog istraživanja te razraditi moguće strategije i modeli potpore
korištenju Interneta u hrvatskim bankama. Zaključno će se, na temelju analize postupaka
i kriterija za odabir adekvatnih strategija i optimalnih modela potpore primjene Interneta
od strane klijenata, odrediti mogući pravci aktivnosti vezani uz sustavnu potporu
primjenu Interneta u bankarskom sustavu od strane klijenata. Rad će sadržavati popis i
tumačenje pojmova iz područja bankarskog poslovanja i Interneta, popis izvora i
literature te priloge s konkretnim rezultatima provedenih istraživanja.




U Zagrebu, 10. travanj 2007. godine




Mentor                                 Voditelj studija                     Kandidat
Prof. dr. sc. Damir Boras       Prof. dr. sc. Božidar Tepeš       Mr. sc. Nediljko Matić
                                                                                                   75

Dr. sc. Naila Ceribašić, viša znanstvena suradnica Instituta za etnologiju i folkloristiku
Dr. sc. Tomislav Pletenac, docent
Dr. sc. Tihana Petrović Leš, docent

                                 Vijeću poslijediplomskih studija
                                 Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Na sjednici održanoj 26. ožujka 2007. Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu
imenovalo je stručno povjerenstvo u sastavu: dr. sc. Naila Ceribašić, predsjednica, dr. sc.
Tomislav Pletenac, član, i dr. sc. Tihana Petrović Leš, članica, sa zadaćom da utvrdi ispunjava li
Jakša Primorac sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija
etnologije/kulturne antropologije i može li mu se odobriti tema za izradu doktorskog rada pod
naslovom “Klapsko pjevanje u Hrvatskoj: Povijesni, kulturnoantropološki i estetski aspekti” pod
vodstvom mentorice dr. sc. Naile Ceribašić i komentora akademika Jerka Bezića.
        Na temelju uvida u priloženu dokumentaciju kandidata podnosimo Vijeću sljedeći

                                              Izvještaj

Jakša Primorac upisao je Poslijediplomski studij etnologije/kulturne antropologije u ak. god.
2000./2001. U ljetnome semestru ak. god. 2003./2004. prešao je na Poslijediplomski doktorski
studij etnologije/kulturne antropologije, koji je odslušao zaključno sa zimskim semestrom ak.
god. 2005./2006.
         Kandidat je izvršio sve obveze u skladu s programom poslijediplomskog studija. Položio
je sve propisane ispite, izradio seminarske radove i napisao znanstvene radove. Riječ je o četiri
jezgrena kolegija i tri seminarska rada u I. semestru, sedam kolegija uz šest seminarskih radova u
II. semestru, sedam kolegija uz pet seminarskih radova u III. semestru, konzultacijama s
mentorima uz dva znanstvena rada u IV. semestru te konzultacijama s mentorima, po dva kolegija
i dva znanstvena rada u V. i VI. semestru. Prosjek ocjena je 4,93.
         Jakša Primorac od 2002. godine sudjeluje u znanstveno-istraživačkom radu kao
znanstveni novak na suradnom projektu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Instituta za
etnologiju i folkloristiku pod nazivom “Etnološka i folkloristička građa HAZU: Zaštita i kritičko
objavljivanje”. U okviru tog projekta proveo je tijekom 2002. i 2003. cjelovitu arhivsko-
dokumentacijsku obradu korespondencije urednika ZNŽO od 1896. do 1945. (Ivana Milčetića,
Antuna Radića i Dragutina Boranića) sa suradnicima sakupljačima etnografske građe, što je
rezultiralo novonastalom Zbirkom korespondencije. U suradnji s Klementinom Batinom proveo je
tijekom 2004. obradu svih rukopisa Stare i Nove zbirke te historiografsko istraživanje podrijetla i
korespondirajuće bibliografije rukopisa Stare i Nove zbirke, koristeći se pritom dostupnim
arhivskim i knjižničnim izvorima. Istodobno je od 2002. do 2004. prepisao i kritički obradio
rukopisnu etnološku građu Pauline Bogdan-Bijelić iz Konavala potkraj 19. i u prvim desetljećima
20. stoljeća (ONŽO SZ 107a-e i ONŽO SZ 245s), kolacionirao rukopisnu Zbirku narodnih
pjesama po cavtatskoj okolici Antuna Mostahinića (MH 46) te prepisao i priredio za objavljivanje
rukopise Izvješće s putovanja po Dalmaciji 1902. godine Dragutina Boranića (ONŽO SZ 125) i
Prilog Napomenâ o kopanju blaga u Dubrovačkomu i dalje Vida Vuletića Vukasovića (ONŽO
SZ 203).
         U razdoblju od 2002. godine Jakša Primorac je objavio šesnaest radova, među kojima je
šest znanstvenih radova (v. u bibliografiji ad 2), sedam stručnih (ad 3) i tri enciklopedijske
jedinice (ad 4). Usto je u procesu tiskanja još sedam radova (ad 5), od kojih je pet znanstvenih
(5.2.-5.6.), uz suuredništvo zbornika (5.1.) i enciklopedijsku jedinicu (5.7.). U cjelini, oni ukazuju
na nekoliko područja znanstvenih interesa i nekoliko ključnih aspekata znanstvenoga pristupa
Jakše Primorca. Tematski je riječ o istraživanjima hrvatske pučke pobožnosti, naročito
pasionizma (v. 2.2., 2.3., 3.2., 3.3., 3.7.), glazbenih izričaja grkokatolika, Ukrajinaca i Rusina kao
                                                                                                  76

religijskih i nacionalnih manjina u Hrvatskoj (2.4., 2.6., 3.4., 3.5.) te istraživanjima dalmatinskog
klapskog pjevanja (3.2., 5.5.) i pojedinih drugih sastavnica ekspresivne kulture Dalmacije i
dalmatinskoga zaleđa (baština na tragu Andrije Kačića Miošića u 3.6., 5.4.; profesionalni guslari
u 5.3.; konavoski ples u 2.1.). Naglasak je autora na brižljivom etnografskom prikazu suvremenih
obličja tih fenomena, ali su snažno istaknute i njihova povijesna dimenzija, društveni i politički
kontekst u prošlosti i sadašnjosti te komparacija sa srodnim fenomenima izvan hrvatskih granica
(npr. pasionizam južne Hrvatske u kontekstu sredozemnog, tradicijsko crkveno pjevanje
grkokatoličkih zajednica u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj, Bosni, Vojvodini i Kanadi, glazba
monifizitskih bliskoistočnih kršćana u dijaspori). Tomu treba pridodati i priloge izravno
proistekle iz rada na projektu “Etnološka i folkloristička građa HAZU” (2.5., 5.1., 5.2.), u kojih je
naglasak na pregledu i razlaganju arhivske građe pohranjene u Odsjeku za etnologiju HAZU te
procjeni njihove važnosti u kontekstu suvremenih etnoloških istraživanja u Hrvatskoj. U svim se
tim radovima očituje autorova težnja k sustavnosti izlaganja, interpretacijama temeljenima na
pomnoj analizi i teorijski razrađenoj argumentaciji. S obzirom na vrsnoću rada i vrnoću
publikacija u koje su uvrštene, posebno treba izdvojiti rad o političkim i ekonomskim utjecajima
na plesni folklor Konavljana u dvadesetom stoljeću (2.1.) i rad o problemima određenja manjina
na primjeru tradicijskog crkvenog pjevanja hrvatskih i bosanskih grkokatolika (2.6.), kao i radove
o arhivskoj građi Odsjeka za etnologiju HAZU (5.2.), profesionalizaciji tradicijske glazbe na
primjeru hrvatskih guslara (5.3., u suautorstvu s J. Ćaletom), lokalnim stilovima dalmatinskoga
klapskog pjevanja (5.5.) i surjojskoj glazbi kao primjeru globalizacijske strategije očuvanja
manjinskog identiteta (5.6.), koji su u tisku. Osim toga, treba istaknuti da je Jakša Primorac
rezultate svojih istraživanja izložio u proteklih pet godina na čak devet znanstvenih skupova u
zemlji i inozemstvu, od kojih na četiri međunarodna.
         Slijedom takvih svojih znanstvenih interesa i pristupa, Jakša Primorac je u dogovoru s
mentorima koncipirao doktorski rad u kojem namjerava obraditi povijesne, kulturnoantropološke
i estetske aspekte klapskoga pjevanja u Hrvatskoj. Povijesni dio istraživanja smjera
razumijevanju procesa koji su omogućili postupno profiliranje klapskoga pjevanja kao zasebnoga
žanra unutar širega korpusa folklorne gradske popijevke, s jedne strane, i crkvenoga pučkoga
pjevanja, s druge strane. O izvorištima klapskoga pjevanja postoji relativno opsežna literatura, no
većinom je riječ o nedokumentiranim, suvremenošću nadahnutim stajalištima stručnjaka vezanih
uz klapski pokret, a tek rjeđe o znanstveno fundiranim istraživanjima (npr. članci Jerka Bezića).
Primorčeva zadaća bila bi ponuditi historiografski i etnografski utemeljen gust opis povijesti
klapskoga pjevanja u razdobljima prije i poslije njegova institucionaliziranja putem Festivala
dalmatinskih klapa u Omišu 1967. godine. Autorovo povjesničarsko obrazovanje, znanstvena
rigorozanost u pristupu povijesnim izvorima koju je iskazao u dosadašnjim svojim radovima, kao
i neposredan rad na rukopisnim i zvučnim izvorima u središnjim hrvatskim arhivskim zbirkama
tradicijske kulture (Odsjek za etnologiju HAZU, Institut za etnologiju i folkloristiku i
Staroslavenski institut) jamstvo su uspješne provedbe tog dijela istraživanja.
         Klapsko pjevanje iznimno je važan i složen kulturni fenomen, kako ističe i kandidat u
uvodu svojega sinopsisa, pa stoga proniknuti u njegove kulturnoantropološke aspekte iziskuje
veoma dobro poznavanje suvremenih etnoloških/kulturnoantropoloških, folklorističkih i
etnomuzikoloških teorija, umijeće njihove uporabe u konkretnoj istraživačkoj situaciji te
iznalaženje prikladnih metoda terenskoga rada. U dosadašnjim istraživanjima klapskoga pjevanja
bili su dodirnuti tek pojedini kulturnoantropološki aspekti, kao primjerice klasifikacija klapskih
pjesama temeljena na značajkama predložaka i načina izvođenja (Nikola Buble), sagledavanje
klapskoga pokreta iz perspektive pozicije i težnji klapskih pjevača (Joško Ćaleta), pojava ženskih
klapa (Vedrana Milin-Ćurin), uloga klapskoga pjevanja u oblikovanju identiteta (Maja
Povrzanović) ili pak komunikacijski aspekti i procesi transformacije klape kao izvodilačkog tijela
i ljudske skupine (Buble, Ćaleta, Povrzanović). Naslanjajući se na teorijski model Dana
Lundberga, Kristera Malma i Owea Ronströma, Primorac međutim namjerava zahvatiti cjelinu
klapske scene u Hrvatskoj, posvećujući podjednaku pozornost svim trima njezinim temeljnim
                                                                                                 77

sastavnicama i tipovima sudionika: klapama i klapskim pjevačima kao praktičarima; klapskim
skladateljima, umjetničkim voditeljima klapa, čelnim ljudima festivala i smotri te članovima
žirija kao znalcima; osobama iz medijske i festivalske promidžbe te glazbene industrije kao
posrednicima. Dosadašnja znanstvena istraživanja bila su fokusirana na praktičare, dok su
preostali tipovi sudionika bili zastupljeni tek u mjeri u kojoj se, dakako, zrcale u djelovanju
praktičara. Razlog je toj potrebi za širenjem pristupa svakako i u snažnim procesima
transformacije klapskoga pjevanja, do kojih je došlo u posljednjih dvadesetak godina. U današnje
doba ono upravo iziskuje otvaranje teorijskog okvira od klasičnog folklorističkog predmeta prema
studiju popularne glazbe i kulturalnim studijima. Stoga je dragocjena autorova namjera da
fenomen klapskoga pjevanja sagleda komparatistički, uspoređujući ga s pojedinim srodnim,
regionalno, nacionalno i/ili transnacionalno usmjerenim pokretima vokalnog višeglasja izvan
hrvatskih granica (npr. Korzika, Sardinija, Gruzija, Bugarska, SAD). Glede terenskoga rada,
kandidat u sinopsisu navodi kako će koristiti otvoreni intervju i promatranje sa sudjelovanjem, što
su temeljne metode s područja kulturne antropologije. Treba tomu međutim pridodati da je
tijekom 1990-ih Primorac i sam bio aktivnim sudionikom klapske scene u sve tri njezine
sastavnice, što bi trebalo pridonijeti vrsnoći istraživačkih uvida u predmet istraživanja, ali i u
moduse njegova prevođenja u znanstveni tekst, pozicioniranja istraživača pri istraživanju vlastite
kulture te odnosa akademskog i primijenjenoga rada.
         Kako je već spomenuto, klapsko se pjevanje u znatnom svom dijelu udaljilo od
folklorističke neposredne komunikacije u malim skupinama. Današnji njegovi praktičari, znalci i
posrednici sagledavaju ga primarno u kategorijama glazbenoga djela i vrsnoće glazbene
interpretacije. Stoga je posve opravdano autorovo fokusiranje na estetske aspekte klapskoga
pjevanja. Pritom, nije dakako riječ o univerzalističkom nagnuću samoga autora već o etnografiji
glazbene estetike, tj. o koncepcijama glazbeno lijepoga u nekadašnjih i današnjih sudionika
klapskoga pokreta, koji su različito pozicionirani s obzirom na svoju (mikro)regionalnu
pripadnost, dob, spol i druge sociološke i etnološke čimbenike. Temeljeći se na nekoliko metoda
terenskoga rada (otvoreni intervju, anketa, neposredno komentariranje zvučnih snimaka), taj bi
aspekt istraživanja trebao uvelike pridonijeti razumijevanju kontinuiteta i promjena glazbenog
svijeta klapa od najdublje dohvatljive prošlosti do današnjih dana, što si autor zadaje kao jedan od
temeljnih ciljeva istraživanja.
         Nekoliko je ključnih očekivanih doprinosa ovoga rada hrvatskoj znanosti. Prvo, na
najopćenitijoj razini, klapsko je pjevanje važnim elementom današnjeg hrvatskog kulturnog i
društvenog krajolika, pa stoga zaslužuje i temeljito znanstveno istraživanje. Ovaj sinopsis dobrom
je osnovom za provedbu upravo takva istraživanja. Drugo, scena klapskoga pjevanja ocrtava sve
ključne procese kojima su posljednjih desetljeća zahvaćene mnoge europske glazbe – procese
institucionalizacije, profesionalizacije, festivalizacije, medijskog posredovanja,
internacionalizacije i estetizacije. Fokusiranje na povijesne, kulturnoantropološke i estetske
aspekte klapskoga pjevanja omogućit će uspješno kandidatovo tematiziranje i svih navedenih
procesa transformacije. Treće, važan je očekivani doprinos ovoga rada u njegovoj
komparatističkoj dimenziji, koja bi uvelike trebala pridonijeti razumijevanju klapskoga pjevanja u
širem mediteranskom, europskom, pa i globalnom kontekstu, kao i uopće razumijevanju
mehanizama nastanka i opstojnosti glokalizacijskih fenomena, kakav je i klapsko pjevanje.
Četvrto, autorovo fokusiranje na mnogostruke sudionike klapskoga pjevanja, njihove uloge u
razvoju klapskoga pokreta i njihove estetske koncepcije bit će važnim doprinosom hrvatskoj
znanosti o glazbi, naročito u smislu svojevrsna sintetiziranja etnomuzikoloških i muzikoloških
polazišta.
                                                                                             78

Na temelju prethodno iznesenoga donosimo sljedeću

                                             OCJENU
Jakša Primorac ispunjava sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog
studija etnologije/kulturne antropologije i može mu se odobriti tema za izradu doktorskog rada
pod nazivom “Klapsko pjevanje u Hrvatskoj: Povijesni, kulturnoantropološki i estetski aspekti”
pod vodstvom mentorice dr. sc. Naila Ceribašić i komentora akademika Jerka Bezića.

U Zagrebu, 11. lipnja 2007.


                        Dr. sc. Naila Ceribašić, viša znanstvena suradnica




                        Dr. sc. Tomislav Pletenac, docent




                        Dr. sc. Tihana Petrović Leš, docent
                                                                                          79


Fakultetsko vijeće                                         Jakša Primorac
Filozofskoga fakulteta                                     Odsjek za etnologiju HAZU
Sveučilišta u Zagrebu                                        Andrije Hebranga 1
Ivana Lučića 3                                              10000 Zagreb
10000 Zagreb


                                Sinopsis doktorskoga rada

                      KLAPSKO PJEVANJE U HRVATSKOJ:
           POVIJESNI, KULTURNOANTROPOLOŠKI I ESTETSKI ASPEKTI


       Znanstveno područje: Humanističke znanosti
       Polje: etnologija i antropologija
       Grana: etnologija


1. Uvod.

Organizirano se klapsko pjevanje u Hrvatskoj intenzivno razvija od nastanka Festivala
dalmatinskih klapa u Omišu 1967. godine. Premda je riječ o iznimno važnom i složenom
kulturnom fenomenu, njegova su istraživanja relativno malobrojna, dosad fokusirana na
tek pojedine aspekte (npr. glazbena izvorišta klapske pjesme) i izolirana od srodnih
glazbenih fenomena i procesa drugdje u svijetu. Namjera je ove disertacije da fenomen
klapskoga pjevanja sagleda u njegovoj cjelovitosti, pa će se stoga koristiti pristupima triju
znanstvenih disciplina: povijesti, sociokulturne antropologije i estetike glazbe.

2. Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje.

U suvremenoj se klapi pretežno nalaze neprofesionalni glazbenici koji, promatrajući iz
perspektive teorije o ozbiljnoj razonodi (Stebbins), u njoj u prvome redu zadovoljavaju
potrebe za druženjem, umjetničkim izražavanjem i usavršavanjem, ali usto i želje za
postizanjem popularnosti i materijalnom dobiti. Prema zajedničkom modelu Lundberga,
Malma i Rönstroma, u okviru cjelokupne klapske scene valja razlikovati članove klapâ
kao praktičare, klapske skladatelje, umjetničke voditelje klapâ, klapskih festivalâ i smotri
i članove žirijâ kao znalce, te osobe iz medijske i festivalske promidžbe i glazbene
industrije kao posrednike.
Povijest urbanog višeglasnog vokalnog glazbovanja u Dalmaciji nije dovoljno istražena,
jednako kao i društveno-povijesni razvoj organiziranog klapskog pjevanja od 1967.
naovamo (Bombardelli, Bezić, Buble). Isto tako postoji tek manji broj etnoloških i
etnomuzikoloških studija o društvenom svijetu i glazbovanju klapâ (Buble, Povrzanović,
Ćaleta). Glede užeglazbenih aspekata dosad je u fokusu istraživača bila struktura klapske
pjesme i njezino podrijetlo (Bezić, Buble), a gotovo je nedirnutim ostalo područje
estetike glazbe, odnosno poimanja glazbenih vrijednosti i ljepote (Kaeppler). Inače,
takva istraživanja u hrvatskoj etnomuzikologiji dosad uglavnom nisu znana.
                                                                                          80


S druge strane, veoma je povoljno što su u posljednje vrijeme o fenomenima srodnima
klapskom pjevanju, prisutnima u nekoliko područja na Sredozemlju, ali i u drugim
dijelovima svijeta (npr. SAD), napisane brojne glazbenoantropološke studije. Primjerice,
riječ je o istraživanjima društvenih svjetova i ozbiljne razonode (Stebbins), razmatranju
društveno-glazbenih vrijednosti i estetike glazbe (Garnett), povijestima pojedinih
glazbenih fenomena (Averill, Jordania), glazbenim etnografijama pojedinih lokalnih
izričaja (Lortat-Jacob, Allen), istraživanjima identiteta i transformacije u procesima
obnavljanja tradicijskog višeglasja (Bithell), propitivanju rasnih, rodnih, etničkih i
nacionalnih aspekata skupnoga pjevanja (Tsitsishvili, Erlmann) itd. Teorijski i praktični
rezultati navedenih studija komparativno su primjenjivi pri izučavanju klapskoga
pjevanja.

3. Praktična primjenjivost spoznaja.

Disertacija smjera biti temeljitom glazbenoetnografskom i historiografskom studijom
klapskoga pjevanja. Njezinim će se će rezultatima moći koristiti sudionici klapskoga
pjevanja i šira kulturna javnost.

4. Uže područje rada.

Klapsko pjevanje, promatrano kao povijesni, društveni, kulturni i glazbeni fenomen,
osnovni je predmet ovoga istraživanja. Istraživanje će prije svega nastojati iznijeti gusti
etnografski i historiografski opis, oslanjajući se pritom na analizu diskursa nekadašnjih i
sadašnjih sudionika klapskoga pjevanja o svim relevantnim aspektima klapske glazbe i
glazbovanja.

5. Ciljevi istraživanja i očekivani znanstveni doprinos.

Na temelju terenskog i arhivskog istraživanja disertacija će prikazati kontinuitete i
promjene glazbenog svijeta klapâ, njihova društvenog života i glazbovanja od najdublje
dohvatljive prošlosti do današnjeg doba. Prožimanje povijesnoga istraživanja i
kulturnoantropološke studije pridonijet će boljem poznavanju starije i novije klapske
prošlosti. U analizi specifičnog diskursa sudionika o različitim dimenzijama klapskoga
pjevanja posebna će pozornost biti usmjerena na istraživanje estetskih nazora o klapskoj
glazbi, tj. pojedinačnih i kolektivnih filozofskih sustava ljepote i dobroga ukusa u
klapskoj glazbi, što će pridonijeti cjelovitu razumijevanju estetike klapske glazbe.
Inozemna gledišta o različitim sociokulturnim i glazbenim značajkama suvremenih
organiziranih pokreta vokalnoga višeglasja preispitat će se na primjeru klapskoga
pjevanja. Time će se rasvijetliti i opće i specifične značajke klapskoga pjevanja u
globalnome kontekstu.

6. Metodološki postupci.

Kao temeljne metode s područjâ kulturne antropologije koristit će se otvoreni intervju i
promatranje sa sudjelovanjem, a u dijelu povijesnog istraživanja uobičajena metoda rada
na povijesnim izvorima.
                                                                                         81



7. Struktura rada.

Rad će se sastojati od šest većih poglavlja. U uvodnome će poglavlju biti naznačene
temeljne hipoteze i teorijska polazišta uz pregled domaćih istraživanja klapskoga
pjevanja i inozemnih istraživanja srodnih fenomena. Drugo će poglavlje obraditi
specifična pitanja starije povijesti urbane pučke popijevke u Dalmaciji u kontekstu
nastanka i razvoja klapskoga pjevanja, dok će treće poglavlje ocrtati društvenopovijesni
razvoj organiziranog klapskoga pjevanja kroz četiri desetljeća (od 1967. do 2006.).
Četvrto poglavlje sadržavat će opsežnu glazbenoantropološku studiju o suvremenom
klapskom pjevanju, s više potpoglavlja. Peto će poglavlje biti posvećeno istraživanju
glazbene estetike sudionika klapskoga pjevanja, dok će šesto poglavlje biti zaključno.

Zagreb, 26. veljače 2007.



Mentor:                                 Voditeljica studija:                 Kandidat:


Doc.dr.sc. Naila Ceribašić        Doc.dr.sc. Tihana Petrović Leš          Jakša Primorac


Komentor:


Akademik Jerko Bezić
                                                                                         82


FAKULTETSKOMU VIJEĆU
FILOZOFSKOGA FAKULTETA U ZAGREBU

                                                                           30. lipnja 2007.


       Predmet: Izvještaj stručnoga povjerenstva o tome ispunjava li Renata Geld uvjete
predviđene programom Poslijediplomskoga doktorskog studija lingvistike i može li joj se
odobriti tema za izradu doktorskoga rada


Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta u Zagrebu imenovalo nas je u stručno
povjerenstvo koje će utvrditi je li Renata Geld ispunila sve uvjete predviđene programom
Poslijediplomskoga doktorskog studija lingvistike i može li se odobriti tema pod
naslovom Od topologije do glagolskog vida (Strateško konstruiranje značenja prijedloga
in i out u engleskim fraznim glagolima) te pisanje rada na engleskome jeziku.

O utvrđenome podnosimo sljedeće

                                        IZVJEŠĆE

Pristupnica Renata Geld rođena je 1972. godine u Zagrebu. Na Filozofskome fakultetu u
Zagrebu 1996. godine diplomirala je engleski jezik i književnost. Do 2002. godine radila
je kao voditeljica programa TEFL u Školi engleskog jezika 'Aliter' u Zagrebu. Od 2002.
godine zaposlena je kao znanstvena novakinja na Katedri za metodiku nastave engleskog
jezika pri Odsjeku za anglistiku.

Renata Geld sudjelovala je, kao znanstvena novakinja, u radu dvaju
znanstvenoistraživačkih projekata: 'Engleski jezik u Hrvatskoj' (2002-2006; voditeljica J.
Mihaljević Djigunović) i 'Usvajanje engleskoga jezika od rane dobi: analiza učenikova
međujezika' (2006- ; voditeljica J. Mihaljević Djigunović). Održala je izlaganja na osam
znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj i na pet u inozemstvu. Kao gost istraživač i
gost predavač boravila je u nekoliko navrata na meksičkim sveučilištima UNAM u
Mexico City-ju i Sveučilištu u Querétaru. Istraživački dio boravka odnosio se na rad
vezan uz temu kvalifikacijskog rada te predistraživanje na temelju kojeg je osmislila
koncepciju budućega doktorskog rada. Tijekom tih boravaka u Meksiku usko je
surađivala s prof. dr. Ricardom Maldonadom Sotom kojeg predlaže za mentora.

Pristupnica je objavila osam radova (sedam u domaćim publikacijama i jedan u stranoj).
U trima objavljenim radovima bavi se užim područjem iz kojega je predložena tema
disertacije: Current Relevance in Croatian: a cognitive account (2005; Glossos 6);
Konceptualizacija i vidovi konstruiranja značenja: temeljne postavke i pojmovi
kognitivnolingvističkog teorijskog okvira (2006; Suvremena lingvistika, 62, str. 183-211);
Strateško konstruiranje značenja engleskih fraznih glagola (2006; Jezikoslovlje, 7.1-2, str.
67-111).
                                                                                         83


Nakon što je položila sve propisane ispite i predala seminarske radove propisane
programom Poslijediplomskoga studija lingvistike, Renata Geld je izradila kvalifikacijski
rad pod naslovom Kognitivno procesiranje u usvajanju drugog jezika: strategije
usvajanja značenja engleskih fraznih glagola koji je uspješno obranila u prosincu 2005.
godine. Doktorski je studij lingvistike upisala 2006. godine.

U svome sinopsisu Renata Geld predlaže kao predmet doktorskoga rada strateško
konstruiranje značenja prijedloga in i out u engleskim fraznim glagolima. Cilj joj je
produbiti spoznaje do kojih je došla u svome kvalifikacijskom radu: istražiti proces
konstruiranja značenja spomenutih prijedloga u engleskim fraznim glagolima i odrediti
posebnosti koje se tijekom toga procesa javljaju kod govornika engleskoga kao drugoga
jezika. Riječ je o znanstveno relevantnoj i nedovoljno istraženoj interdisciplinarnoj temi
koja zadire u područje kognitivne lingvistike i područje usvajanja drugoga jezika.
Predložena metodologija istraživanja temelji se na kvalitetno razrađenoj koncepciji i
pokazuje da pristupnica dobro poznaje istraživačke metode u obim područjima. Uzorak
će uključiti ispitanike kojima je prvi jezik hrvatski i one kojima je prvi jezik španjolski.
Rezultati istraživanja mogli bi osvijetliti odnose leksičkih i topoloških komponenti
fraznih glagola, konstruiranje značenja u drugome jeziku te odnose kognitivnih procesa u
prvome i drugome jeziku. Na primijenjenoj razini nove bi spoznaje mogle biti važne za
razumijevanje uloge koju pojedini jezični elementi imaju tijekom različitih faza usvajanja
engleskoga kao drugoga jezika i za izradu nastavnih materijala koji bi se koncipirali na
znanstveno utemeljenim spoznajama o usvajanju jezika.

Pristupnica je priložila molbu za odobrenje vanjskoga mentora, prof. dr. Ricarda
Maldonada Sotoa, lingvista koji se bavi kognitivnom lingvistikom i usvajanjem drugoga
jezika, i s kojim već duže vrijeme surađuje na temama vezanima uz predmet predložene
doktorske disertacije. Sa dvama sveučilištima na kojima predloženi mentor radi
Filozofski fakultet u Zagrebu potpisao je ugovor o međunarodnoj suradnji. Za sumentora
predlaže se prof. dr. Jelenu Mihaljević Djigunović koja se bavi istraživanjem usvajanja
drugoga jezika i teorijom nastave stranih jezika.

Uz molbu za odobrenje vanjskoga mentora pristupnica je priložila i molbu za pisanje
disertacije na engleskome jeziku. Navela je dva razloga za to: vanjski mentor te vrsta
građe i način analize (nekoliko tisuća odgovora hrvatskih i španjolskih govornika na
engleskome jeziku, kodiranje u izvornome obliku, kategorizacija koja će nužno uključiti i
jezično specifične oblike). Pristupnica će disertaciji priložiti prošireni sažetak na
hrvatskome jeziku te glosar na hrvatskome jeziku s popisom svih stručnih termina koji će
se upotrijebiti u radu.

Zaključak:

Povjerenstvo smatra da je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ovlašten za područje
kojemu pripada predložena tema (područje: humnanističke znanosti; polje: jezikoslovlje).
Prof. dr. Ricardo Maldonado Soto i prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović kvalificirani su
stručnjaci za predloženu temu.
                                                                                      84


Prostupnica Renata Geld ispunila je sve                 uvjete    predviđene   programom
Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike.

Na temelju izloženoga stručno povjerenstvo predlaže Fakultetskomu vijeću da Renati
Geld dozvoli izradu doktorskoga rada prema predloženome sinopsisu, da prihvati temu
Od topologije do glagolskog vida (Strateško konstruiranje značenja prijedloga in i out u
engleskim fraznim glagolima), odnosno u engleskom izvorniku: From topology to verbal
aspect (Strategic construal of in and out in English particle verbs), predloženog mentora
prof. dr. Ricarda Maldonada Sotoa i sumentoricu prof. dr. Jelenu Mihaljević Djigunović
te odobri pisanje doktorskoga rada na engleskome jeziku.



Povjerenstvo:


Dr. sc. Mario Brdar, izv. prof. (Filozofski fakultet u Osijeku)


Dr. sc. Ricardo Maldonado Soto, izv. prof. (Universidad Nacional Autónoma de México,
Mexico City i Universidad Autónoma de Querétaro, Querétaro)


Dr. sc. Jelena Mihaljević Djigunović, red. prof.
                                                                                         85


Fakultetskom vijeću                                                      Renata Geld
Filozofskoga fakulteta                                                   Maksimirska 18
Sveučilišta u Zagrebu                                                    10 000 Zagreb
Ivana Lučića 3
10 000 Zagreb

                               Sinopsis doktorskoga rada

                  OD TOPOLOGIJE DO GLAGOLSKOGA VIDA
  (Strateško konstruiranje značenja prijedloga in i out u engleskim fraznim glagolima)

Znanstveno područje: humanističke znanosti
Polje: jezikoslovlje
Grana: anglistika


        1. Uvod
        Govornici i učenici engleskoga kao drugoga jezika iznimno teško usvajaju
mnogobrojna značenja engleskih fraznih glagola. Višeznačnost se fraznih glagola
odražava u velikome broju značenjskih proširenja koja se u formalnome obrazovnome
okruženju, dakle u školi ili na studiju jezika, još uvijek poučavaju bez izravnoga
upućivanja u smislenost sastavnica same konstrukcije.
        Istraživanje na kojemu se temelji ovaj rad nastavak je predistraživanja na kojem
se temeljio moj kvalifikacijski rad Kognitivno procesiranje u usvajanju drugog jezika:
strategije u usvajanju značenja engleskih fraznih glagola. U tom se radu pokazalo da
procesiranje drugoga, kao i prvoga jezika, aktivira niz kognitivnih procesa, koje
konstruktivisti (npr. Langacker 1987, Talmy 2000, Tomasello 2003) smatraju nedjeljivim
od jezika. Pokazalo se i da kod govornika engleskoga kao drugoga jezika, protivno
tradicionalnome shvaćanju, gramatički (topološki) elementi frazne konstrukcije često
značajno pridonose izgradnji značenja. U ovom će se radu istražiti konstruiranje značenja
(engl. construal) prijedloga u engleskim fraznim glagolima i pokušat će se utvrditi
specifičnosti koje se pritom pojavljuju kod govornika engleskoga kao drugoga jezika.

       2. Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje
       Temeljno je teorijsko polazište rada kognitivnolingvistička spoznaja o
percepcijskome karakteru jezika i znanja (vidi npr. Langacker 1987, 1991; Talmy 1983,
1988, 2000). Jezično je značenje dinamično i subjektivno, a jezik je sredstvo
konceptualizacije i iskustveni fenomen nedjeljiv od ostalih kognitivnih sposobnosti i
procesa. Konceptualizacija prostora i način na koji jezik oblikuje prostor od središnje su
važnosti u razvoju suvremenoga (kognitivno)lingvističkoga teorijskoga okvira (vidi npr.
Talmy 1983, 2000; Vandeloise 1984; Casad i Langacker 1985; Pranjković 1992; Rice
1999, 2003). Druga je najvažnija teorijska pretpostavka rada kognitivnolingvistička
premisa o simboličkoj prirodi gramatike. Svaki element u kontinuumu rječnika i
gramatike na jedinstveni način pridonosi izgradnji konceptualnoga sadržaja, odnosno,
svaki gramatički element, kao i leksički, predstavlja konceptualno oruđe u izgradnji
značenja (Langacker 1987, 1991, 2001; Talmy 2000). Navedene teorijske pretpostavke
                                                                                             86


temelje se na analizi prvoga jezika iz perspektive izvornoga govornika. U ovom će se
radu spoznaje proizišle iz ovih teorija primijeniti u analizi konceptualizacije i
konstruiranja značenja kod govornika engleskoga kao drugoga jezika.

       3. Praktična primjenjivost spoznaja
       Spoznaje i zaključci dobiveni na temelju predloženoga istraživanja mogli bi naći
izravnu primjenu u dvama područjima: u području istraživanja procesa usvajanja drugoga
jezika i u području poučavanja drugoga jezika. Uvid u specifičnosti konstruiranja
značenja s obzirom na razinu znanja i duljinu učenja drugoga jezika omogućila bi
pouzdanije predviđanje uloge određenih jezičnih elemenata u različitim fazama procesa
usvajanja jezika. Utvrđivanje važnosti topoloških elemenata u usvajanju fraznih glagola
moglo bi pridonijeti osmišljavanju kvalitetnijih materijala za učenje engleskoga kao
drugoga jezika.

        4. Uže područje rada i metodološki postupci
        U radu će se istražiti strateško konstruiranje značenja prijedloga in i out u
engleskim fraznim glagolima. Analizirat će se kognitivni procesi koji se aktiviraju pri
smislenom učenju i razumijevanju navedenih prijedloga u fraznim konstrukcijama.
Odabrat će se konstrukcije s in i out, koje se razlikuju prema tome imaju li značenjski
određeniji (detaljniji) leksički dio (engl. heavy verbs) ili značenjski neodređeniji
(shematičniji) leksički dio (engl. light verbs). Planira se odabir ukupno 10 različitih
leksičkih dijelova koji su značenjski produktivni s oba prijedloga: sedam značenjski
detaljnijih (call, cut, break, draw, pull, shut i write) i tri značenjski shematičnija (go, take
i put). Ovakav omjer osigurat će uravnoteženu građu jer se temelji na činjenici da
shematičniji leksički dijelovi u kombinaciji s navedenim prijedlozima proizvode veći broj
značenja nego značenjski detaljniji leksički dijelovi.
        U prvoj će se fazi istraživanja triangulacijom, odnosno trostrukom prosudbom
(prosudbom provoditelja istraživanja, prosudbom izvornih govornika i prosudbom
govornika engleskoga kao drugoga jezika), odabrati ona značenja odabranih fraznih
glagola koja su neprovidna i najudaljenija od primarnoga (fizičkoga) značenja. Na
temelju tih značenja izradit će se glavni instrument kojim će se ispitati prosudbe o
smislenosti fraznih konstrukcija. Uzorak će uključiti sto ispitanika. Ispitanici će biti
učenici engleskoga kao drugoga jezika kojima je prvi jezik hrvatski ili španjolski, a
promatrat će se dvije varijable: razina općega znanja engleskoga jezika i duljina učenja
toga jezika. Očekuje se da će se na temelju odgovora stotinu ispitanika prikupiti građa od
otprilike 3000 do 4000 odgovora, ovisno o broju značenja odabranih prethodnom
triangulacijom. Građa će se analizirati kvalitativno prema unaprijed razrađenom kriteriju,
a zatim kvantitativno (statistički) u skladu s relevantnim varijablama.


         5. Osnovna zadaća, ciljevi, znanstveni doprinos istraživanja
         Osnovne su zadaće istraživanja pridonijeti boljem razumijevanju procesa
usvajanja drugoga jezika te pokazati na koji se način lingvističke teorijske spoznaje mogu
primijeniti i empirijski dokazati. Za realizaciju navedenih zadaća bit će potrebno: 1)
istražiti vidove konstruiranja značenja koji se aktiviraju u procesu smislene analize i
razumijevanja fraznih glagola te utvrditi važnost i ulogu prijedloga kao značenjske
                                                                                        87


sastavnice u navedenim konstrukcijama; 2) istražiti vidove i elemente konceptualizacije
koji se aktiviraju kod neprovidnih značenjskih proširenja kod kojih je teže odrediti i
definirati motivirano, nearbitrarno značenje prijedloga; 3) istražiti povezanost
konstruiranja značenja u drugome jeziku s prvim jezikom, općom razinom jezičnoga
znanja i duljinom učenja jezika.
        Očekuje se da bi rezultati ovoga rada mogli dovesti do novih spoznaja o
povezanosti kognitivnih procesa u prvome i drugome jeziku, konceptualizaciji i izgradnji
značenja u drugom jeziku te o odnosu leksičkoga i topološkoga određenja u složenim
jezičnim konstrukcijama poput fraznih glagola.

        6. Struktura doktorskoga rada
        U uvodnom će se dijelu rada opisati temeljne teorijske pretpostavke i spoznaje
koje se primjenjuju u istraživačkome dijelu rada. Dat će se pregled relevantnih radova o
jezičnome oblikovanju prostora, posebice radova koji govore o ulozi prijedloga in i out.
        Središnji će dio rada sadržavati: a) opis metodologije istraživanja (odabir jezične
građe, instrument, ispitanici, istraživački postupci); b) opis kriterija kvalitativnoga
kodiranja prikupljene građe te elemenata statističke obrade; c) opis i interpretaciju
rezultata kvalitativne i kvantitativne analize. U ovom će se dijelu detaljno opisati
strateško konstruiranje značenja te razlike u konstruiranju značenja s obzirom na opće
znanje jezika, duljinu učenja i prvi jezik.
        Očekuje se da će se sintezom dobivenih rezultata doći do specifičnih zaključaka o
kognitivnoj obradi odnosa između leksičkih i gramatičkih elemenata u drugome jeziku te
o implikacijama za daljnje istraživanje i praktičnu primjenu. Nakon zaključka slijedit će
glosar osnovnih stručnih pojmova korištenih u radu na engleskome i hrvatskome jeziku,
popis radova, sažetak na engleskome jeziku, prošireni sažetak na hrvatskome jeziku i
kazalo sadržaja rada.

U Zagrebu, 15.prosinca 2006.

mentor                                         sumentorica
prof.dr.sc. Ricardo Maldonado Soto             prof.dr.sc. Jelena Mihaljević Djigunović
(Universidad Nacional Autónoma de México
i Universidad Autónoma de Querétaro)




kandidatkinja
Renata Geld
                                                                                          88


Renata Geld
Odsjek za anglistiku

Vijeću poslijediplomskoga studija lingvistike

                                ZAMOLBA
 za odobrenje vanjskoga menotra i pisanje doktorskoga rada na engleskome jeziku

   a) Odobrenje za prof.dr. Ricarda Maldonada Sotoa kao vanjskoga mentora

        Prof.dr. Ricardo Maldonado Soto ugledni je kognitivni lingvist čija je uža
specijalnost kognitivna gramatika i usvajanje jezika. Naša je suradnja počela u vrijeme
kada sam za potrebe izrade svojega kvalifikacijskoga rada trebala pronaći skupinu
govornika engleskoga kao drugoga jezika koja bi mi poslužila kao kontrastivna skupina
hrvatskim govornicima engleskoga jezika. Profesor Maldonado pomagao mi je u
organiziranju istraživanja u sklopu izrade kvalifikacijskoga rada (istraživanje je
provedeno na sveučilištu u Querétaru) i dao mnogo korisnih savjeta tijekom provedbe
navedenoga istraživanja. Profesor Maldonado predaje na dvama sveučilištima
(Universidad Nacional Autónoma de México i Universidad Autónoma de Querétaro,
Mexico), s čijim filozofskim fakultetima naš fakultet ima službenu međunarodnu
suradnju, što će zasigurno značajno olakšati formalnu provedbu izrade i obranu
doktorskoga rada te na određeni način doprinijeti razvoju suradnje s navedenim
sveučilištima.
        Od studenoga 2005. do danas, profesor Maldonado u suradnji je s profesoricom
Mihaljević Djigunović pratio moj rad na oblikovanju teme doktorske disertacije. Uz
njegovu sam pomoć uspjela dobiti preliminarno odobrenje za provedbu doktorskoga
istraživanja na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Mexico Cityju, zahvaljujući čemu ću
u uzorak moći uključiti ispitanike kojima je prvi jezik španjolski.

   b) Odobrenje za pisanje disertacije na engleskome jeziku

        Doktorsko će istraživanje biti provedeno među govornicima engleskoga kao
drugoga jezika i to govornicima čiji se prvi jezici razlikuju (hrvatski i španjolski). Svi će
odgovori biti na engleskome jeziku. Kako je riječ o disertaciji kojoj je cilj opisati vidove
konstruiranja značenja, građa, koju će činiti između 3000 i 4000 odgovora, kodirat će se i
analizirati u izvornome obliku. Kategorizacija će se odgovora provoditi prema
specifičnim elementima vezanim uz konceptualizaciju prostora na engleskome jeziku, a
mnogi će odgovori jamačno sadržavati jezično specifične oblike.
        Drugi je razlog molbe za odobrenje pisanja disertacije na engleskome jeziku
povezan s prethodnom točkom ove zamolbe u kojoj se traži odobrenje vanjskoga
mentora. Prof.dr.sc. Ricardo Maldonado Soto magistrirao je i doktorirao u SAD-u, govori
španjolski i engleski, ali ne i hrvatski. Njegova će dvojezičnost, pored izuzetnoga
lingvističkoga znanja, biti od velike pomoći u procjeni kvalitete analize građe prikupljene
u doktorskome istraživanju.
        U disertaciju ću uključiti glosar na hrvatskome jeziku, koji će uključivati sve
stručne termine kojima ću se koristiti u radu, te prošireni sažetak na hrvatskome jeziku.
                                                                                        89


       Na engleskom jeziku naslov bi glasio: From topology to verbal aspect: Strategic
construal of in and out in English particle verbs.

       Zamolbi prilažem životopis profesora Maldonada.

       Unaprijed se iskreno zahvaljujem.

       U Zagrebu, 13. lipnja 2006.
                                                         Renata Geld
                                                 asistentica na Odsjeku za anglistiku
                                                                                        90


Mario Medak                                       Fakultetsko vijeće
Mate Ujevića 3                                Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Zagreb                                            Ivana Lučića 3
                                               10000 Zagreb



                         SINOPSIS MAGISTARSKOG RADA

                  Državnopravni položaj Banovine Hrvatske

Znanstveno područje: humanističke znanosti

Polje: povijest

Grana: nacionalna povijest


Uvod
        Hrvatsko nacionalno pitanje i državnopravni položaj Hrvatske u kontekstu
državnopravnog uređenja, odnosno teritorijalne i upravne organizacije Kraljevine
Jugoslavije imali su poseban položaj. U odnosu na hrvatsko nacionalno pitanje, program
tada najznačajnije hrvatske političke stranke, Hrvatske seljačke stranke, imao je nekoliko
faza. U radu bih istražio onu fazu političkog djelovanja Hrvatske seljačke stranke u kojoj
je ona željela provesti federalizaciju, a prema nekim autorima i konfederalizaciju
državnog ustroja Kraljevine Jugoslavije.

Teorijska podloga i relevantne spoznaje
       Rezultati izbora provedenih 1938. godine su pokazali slabost centralističkog
sustava. Neriješeno socijalno i nacionalno pitanje te međunarodna situacija otežavali su
unutarnju stabilnost Kraljevine Jugoslavije pa je u takvim okolnostima zaključen
sporazum Cvetković-Maček. Taj sporazum je bio usmjeren prema administrativnoj
reorganizaciji jugoslavenske monarhije. Ono što je zaključeno političkim sporazumom
Cvetković-Maček pravno je razrađeno Uredbom o Banovini Hrvatskoj, koja je proglašena
temeljem tada važećeg ustava iz 1931. godine. Obzirom da je Uredba o Banovini
Hrvatskoj proglašena temeljem tog ustava u radu ću prikazati pojedine bitne članke
navedenog ustava te njihovu interpretaciju i tumačenje u djelima pojedinih pravnika i
povjesničara koji su se bavili tom problematikom.

Ciljevi istraživanja
        Historiografija se dosad bavila ovom temom, međutim s obzirom na divergentne
stavove povjesničara i pravnika koji su o tome pisali, te na vremensku distancu smatram
da bi ih kao pravnik i povjesničar trebao prikazati i kritički preispitati.

Uže područje rada
                                                                                           91


       Zanima me državnopravni položaj i organizacija uprave Banovine Hrvatske prema
aktima na temelju kojih je ustrojena. Posebno me zanima položaj Banovine Hrvatske
obzirom na tada važeće norme međunarodnog prava. Tijekom istraživanja provedbe
sporazuma Cvetković-Maček i izgradnje Banovine Hrvatske osvrnut ću se na mjere koje
su u tom smislu poduzete te pokušati odgovoriti koliko su one pridonijele slobodi i
demokratizaciji političkog života unutar Banovine Hrvatske.

Metodološki postupci
        Koristit ću arhivske fondove Hrvatskog državnog arhiva i to: fond Odjela za
pravosuđe Banovine Hrvatske, fond Odjela za unutarnje poslove Banovine Hrvatske,
fond Odjela za financijske poslove Banovine Hrvatske i fond Predsjedničkog ureda bana
Banovine Hrvatske. Uz to koristit ću do sada objavljene radove o toj problematici,
poglavito radove neposrednih sudionika poput Mihaila Konstantinovića, Ive Krbeka,
Frane Žilića, Vladka Mačeka i drugih. Kao nezaobilazno koristit ću i radove Ljube
Bobana, Ivana Beuca te nove radove koji su vezani uz pravnu problematiku osnutka i
uređenja Banovine Hrvatske.
        Tijekom istraživanja ću se poslužiti Narodnim novinama, Službenim listom i
Godišnjakom Banske vlasti banovine Hrvatske. Posebnu pažnju ću obratiti novinama od
kojih ističem Hrvatski dnevnik, Jutarnji list, Obzor, Politiku, Srpski glas i Zagrebački list.
U istraživanje ću inkorporirati i norme tadašnjeg međunarodnog prava.

Struktura rada
U uvodu rada iznijeti ću razloge istraživanja. Nakon toga ću prikazati radove o istoj temi,
a potom se posvetiti pravnoj i povijesnoj problematici oko uspostave i postojanja
Banovine Hrvatske. Na kraju rada ću iznijeti zaključke do kojih sam došao.


Zagreb, 2. srpnja 2007. godine


dr. Ivo Goldstein, red. prof.            dr. Nataša Štefanec                  Mario Medak
mentor                                   voditelj studija                     kandidat
                                                                                                      92




Klasa: 034-04/07-02/____
Ur.broj: 3004-850-07-__

Zagreb, ___________ 2007.


       Temeljem članka 171. Zakona o općem upravnom postupku koji je u Republici
Hrvatskoj preuzet člankom 1. i 2. Zakona o preuzimanju zakona o općem upravnom
postupku u Republici Hrvatskoj («Narodne novine» br. 53/91) izdaje se



                                        POTVRDA


       da je (ime   i prezime kandidata),   rođen/a (datum   rođenja)   u (mjesto   rođenja),   Republika
Hrvatska,    upisala/o ak. god. (navesti      akademsku godinu)   jednogodišnji Poslijediplomski
specijalistički studij konferencijskog prevođenja, izvršila/o sve obveze propisane
programom studija te (navesti datum) položila/o završni ispit, čime je stekla/o zvanje




                  SPECIJALIST KONFERENCIJSKI PREVODITELJ ZA
                                              (navesti jezike)


                    kao i sva prava koja joj/mu pripadaju po propisima.




                                                                              Dekan


                                                             dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof.

								
To top