SEMINAR HIPERAKTIVNA DJECA by TpEs5ig8

VIEWS: 247 PAGES: 48

									HIPERAKTIVNA DJECA

          Kristina Oremuš
               Marta Pušić
           Sanela Mitrović
         Antun Mikolašević
POVIJEST
o George Frederic Still 1902. g. govori o nekim
  abnormalnim stanjima kod djece

o pandemija encefalitisa 1920. g.
   o počinje se govoriti o nemirnom djetetu (djeca koja su
     preboljela encefalitis pokazuju promijenjeno ponašanje)
   o jedini kriterij za postavljanje dijagnoze je djetetovo
     ponašanje
   o MCD – minimalna cerebralna disfunkcija
o dječji psiholog Laufer i dječji neurolog Denhoff:
   o uzrok su poremećaji motorike i poremećaji percepcije
   o MCD postaje hiperkinetičko-impulzivni poremećaj
   o simptome dijele na primarne (nemir, impulzivnost, ...) i
     sekundarne (trbušne kolike, poremećaji spavanja, destruktivnost,
     ...)
   o izvor poremećaja se traži u mozgu
   o protivnici: uzrok poremećaja su emocionalni faktori, anksioznost i
     smetnje u učenju



o Najčešće spominjani uzorci poremećaja:
   o   oštećenje mozga kao poslijedica različitih uzroka
   o   socijalno nepovoljni razvojni uvjeti
   o   emocionalni problemi djeteta
   o   naslijeđe
o Dijagnostički i statistički priručnik Američke psihijatrijske
  udruge:
   o DSM-II – klasificiran kao hiperkinetička reakcija u dječjoj dobi
   o DSM-III – naziv promijenjen u ADHD (poremećaj pažnje i
     hiperaktivni poremećaj)
   o DSM-IV – naziv promijenjen u deficit pažnje/hiperaktivni
     poremećaj
EPIDEMIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA
o učestalost poremećaja u populaciji djece je 3-5%
o poremećaj je četiri puta pristutniji kod dječaka nego kod
  djevojčica te je učestaliji u gradskim nego seoskim
  sredinama
o razlike u javljanju poremećaja s obzirom na
  geometrijsku rasprostranjenost
KLASIFIKACIJA
o danas u upotrebi dvije klasifikacije:
   o DSM-IV (Dijagnostički i statistički priručnik za duševne
     poremećaje, četvrto izdanje, Američke psihijatrijske udruge)
   o MKB-10 (Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih
     zdravstvenih problema, deseta revizija, u izdanju Svjetske
     zdravstvene organizacije)


o tri pojavna oblika poremećaja prema DSM-IV:
   o deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj, kombinirani tip
   o deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj, dominantno nepažljiv tip
   o deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj, dominantno hiperaktivno
     impulzivni tip
o MKB – 10:
  o ne postoji podjela na
    podtipove na osnovi
    dominirajućeg oblika
    ponašanja
  o mora biti zadovoljeno 6
    kriterija u svezi s
    nepažnjom i 3 u svezi s
    hiperaktivnošću te 1 u
    svezi s impulzivnošću
SIMPTOMATOLOGIJA
o poremećaji se manifestiraju različito u ovisnosti o
  starosti djeteta i stupnja razvoja
o smetnje na području motorike, pažnje, emocija,
  socijalnih odnosa, na perceptivno-motoričkom području i
  području kognitivnih funkcija
o PODRUČJE MOTORIKE
   o nemir, potreba za aktivnošću i pokretom
   o dijete u stalnom pokretu, vrlo brzo gubi zanimanje za nešto,
     nespretan u tijelesnom odgoju i oblačenju, ...
   o odrasli nezadovoljni ponašanjem djeteta
   o dijete ima loš status kod vršnjaka
o PAŽNJA
  o kratkotrajna i neselektivna
  o u “dobrim danima” pažnja do 20 min, a u “lošim” ne više od 5
    min
o PERCEPCIJA
  o smetnje i u vidnoj i u slušnoj percepciji
  o nemogućnost ili otežano usklađivanje vidnih podražaja,
    spoznajnih aktivnosti i psihomotorike => teškoće u pisanju i
    čitanju
  o problem: prepisivanje s ploče, učenje računskih pojmova,
    pisanje diktata,..
  o dijete funkcionira ispod svojih stvarnih mogućnosti
o EMOCIONALNO-SOCIJALNO PODRUČJE
  o   dijete nema kočnice na emocionalnom planu
  o   napadaji bijesa zbog sitnica
  o   nepredvidljiv
  o   izmjena “dobrih” i “loših” dana
  o   razmišjanja o smrti
  o   nisko vrednovanje svoje ličnosti
o GOVOR I GOVORNI POREMEĆAJI
  o 50% djece s ADHD-om ima probleme s govorom
  o više upotrebljavaju riječi nego kretnje, ali što kraće moguće


o ODNOSI S OKOLINOM
  o teško prihvaćaju socijalne zahtjeve i traže emocionalnu zrelost
    koju ne mogu postići
  o emocionalne veze s odgajateljima površne
  o ne pokazuju anksioznost zbog odvajanja
  o nesposobnost prilagođavanja nekoj grupi
  o zbog potrebe za dominacijom nisu prihvaćeni među djecom
KARAKTERISTIKE RAZVOJA
o DJETINJSTVO
  o   problemi uzimanja hrane od rođenja
  o   dijete razdražljivo
  o   prisutno udaranje glavom o predmete
  o   prisutne stalne promjene aktivnosti
o PREDŠKOLSKA DOB
  o   vrlo aktivna, impulzivna
  o   često mijenja aktivnosti, kratkotrajna pažnja
  o   uvijek u pokretu
  o   ne može završiti započete aktivnosti
  o   poremećaji spavanja
  o   ne podnose ograničenja i disciplinu
o ŠKOLSKA DOB
  o   često se doimaju kao spora, troma djeca koja sanjare
  o   problem u razredu, često ponavljaju razred
  o   nemir prilikom jela, gledanja TV-a, pisanja zadaće
  o   loš kontakt s drugom djecom
  o   ne može kontrolirati ponašanje
  o   loša slika o sebi
  o   česte tjelesne povrede
o ADOLESCENCIJA
  o manje prisutan nemir
  o 70% hiperaktivne djece ima problema u ponašanju, ali u drugom
    obliku
  o uključuju se u brojne sportove, aktivnosti
  o mijenjaju društva, interese, sredine
  o impulzivnost
  o loša slika o sebi, nesigurni u sebe
  o problem pažnje u svakodnevnom komuniciranju
o ODRASLA DOB
  o učestala promjena radnog mjesta, zanimanja, mjesta stanovanja
  o problemi pažnje
  o zlouporaba alkohola, droge
  o biraju zanimanja u kojima se mogu kretati (trgovci, mehaničari,
    sportaši...)
  o bračne razmirice
  o loša slika o sebi dovodi do tjeskobe, potištenosti
o 1966. godine Nacionalni institut za mentalno zdravlje
  SAD je objavio listu najučestalijih simptoma kod djece s
  deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem
ETIOLOGIJA

o Što uzrokuje hiperaktivni poremećaj?
o Uzroci ovog poremećaja su različiti,
  mnogobrojni,nedovoljno definirani i
  međusobno isprepleteni
o Kratak i jezgrovit odgovor na ovo pitanje
  bio bi da je uzrok ovog poremećaja
  zapravo nepoznat
Organske teorije

o Tvrde da je hiperaktivni poremećaj
  uzrokovan različitim
  neuroendokrinološkim,
o neurokemijskim i neuroanatomskim
  čimbenicima
o
Neuroanatomska istraživanja

o Tijekom povijesti različiti autori držali su
  različita područja u mozgu odgovornim za
  hiperaktivno ponašanje
o U sljedećoj tablici prikazane su neke od
  neuroanatomskih hipoteza o disfunkcijama
  kod hiperaktivnog poremećaja
Knobel i sur.   Pojačano funkcioniranje korteksa
(1959)
Wender(1971,    Pojačana osjetljivost u području
1972)           limbičkog sustava
Hunt i sur      Disfunkcija u području ceruleusa
(1985)
Mattes (1980)Poremećaj funkcioniranja
             frontalnog režnja
Gorenstein i Disfunkcija u području
Newman(1980) hipocampusa
Dykman i     Deficit inhibicije u području
sur.(1971)   diencefalona
Neurokemijska istraživanja
o Proučavanje udjela neurokemijskih faktora
  temelji se na studijama koje obuhvaćaju:
  neuroanatomska,neurofarmakološko-
  biokemijska,neurotransmiterska područja
o Sve su brojniji istraživači koji drže da je
  poremećaj uzrokovan disfunkcijom
  andrenergičkog i serotoninergičkog sustava
o Područje neurotransimitera još uvijek se smatra
  nedovoljno istraženo da bi se moglo nešto
  zaključiti
Neuroendokrinološka istraživanja

o Rezultati istraživanja utjecaja hormona na
  razvoj ovog poremećaja različiti su od
  autora do autora i nema nekakvog
  jedinstvenog zaključka
o Najviše autora povezuje ovaj poremećaj s
  štitnom žlijezdom
Neurofiziološka i Hematološka
istraživanja
o Neurofiziološka istraživanja povezuju EEG s
  hiperaktivnim poremećajem smatrajući da je
  EEG kod djece s tim poremećajem nezreliji u
  odnosu na kronološku dob ispitanika(Cantwell)
o Kod hematoloških istraživanja kao razlog
  hiperaktivnog poremećaja navode se alergije na
  određene vrste hrane naročito alergije na
  konzervanse iako to nikada nije potvrđeno
Psihosocijalne teorije
o Naglašava se uloga obiteljskih stresova
  povezana s lošim socioekonomskim
  statusom, poremećaj u odnosu majka-
  dijete, negativni način odgoja te mnogi
  drugi problemi u obitelji
o Osim obitelji naglašava se i utjecaj okoline
o Tizard i Hidges navode anksioznost i
  depresiju kao uzrok hiperaktivnog
  poremećaja
Genetske teorije

o Razne studije nalaze značajnu incidenciju
  antisocijalnog ponašanja,
  alkoholizma,uzimanje droga kod očeva i
  histerija majki kod djece sa hiperaktivnim
  poremećajem(Morrison,Stewart)
DIFERENCIJALNA DIJAGNOSTIKA
o Hiperaktivni poremećaj u najranijoj dobi
  teško je razlikovati od nekih drugih
  poremećaja
o Mentalna retardacija
  -Program neprimjeren djetetovim
  intelektualnim mogućnostima može biti
  uzrokom pojavljivanja simptoma sličnih
  simptomima kod hiperaktivnog
  poremećaja
o Poremećaji učenja
  -Vrlo često se u grupi djece s poremećajima
  učenja nalaze djeca s hiperaktivnim
  poremećajem
  -U kategoriju s poremećajima učenja a koji nisu
  posljedica hiperaktivnog poremećaja
  spadaju:poremećaji čitanja,poremećaj
  matematičkih sposobnosti,poremećaj pismenog
  izražavanja,poremećaj motoričkih vještina
o Psihijatrijski poremećaji
 -Istodobna pojava deficita pažnje i nemira s
  drugim psihijatrijskim poremećajima
 -Prkosno ponašanje(otpor prema
  autoritetima) i poremećaji u
  ponašanju(agresija,fizičko
  nasilje,alkoholizam,problematična slika o
  samom sebi)
DIJAGNOSTIKA
Dijagnostička impresija: obično se postavlja dijagnoza na osnovi
                         intervjua s roditeljima, i s djetetom.

Struktuirani intervju: uključuje roditelje, djecu i nastavnike.

Posebno je važna obiteljska i osobna anamneza.

Obiteljska: u obiteljima djece s hiperaktivnim poremećajem
nalazimo najbliže rođake koji su u djetinjstvu imali slične
poremećaje ili ih i danas kao odrasle osobe imaju. Odnosi unutar
obitelji su česti faktor nastanka poremećaja.

Osobna: može nam dati podatke o različitim traumama,
bolestima ili situacijama koje su mogle dovesti do disfunkcije
mozga, te biti mogućim uzrokom hiperaktivnog poremećaja.
Dijagnostički postupak
1. Intervju s roditeljima
   a) procjena ponašanja prema kriterijima iz DSM-IV
   Nepažnja
   •   ne posvećuju pažnju detaljima ili rade pogreške zbog
       nemara u školskom uratku, poslu ili drugim aktivnostima
   •   često imaju poteškoće u održavanju pažnje pri obavljanju
       zadaća
   •   često se čini da ne slušaju i kada im se direktno obraća
   •   često ne prate upute i ne dovršavaju školski uradak,
       kućne poslove ili dužnosti na radnom mjestu
   •   često imaju teškoće s organiziranjem zadataka i
       aktivnosti
   •   često izbjegavaju, ne vole ili odbijaju zadatke koji
       zahtijevaju trajniji mentalni napor
   •   često gube stvari potrebne za ispunjavanje zadaća
   •   često ih ometaju vanjski podražaji
   •   često zaboravljaju dnevne aktivnosti
Hiperaktivnost
o često trese rukama i nogama, ili se vrpolji na sjedalu
o ustaju sa stolca u razredu ili negdje drugdje gdje se
  očekuje da ostanu na mjestu
o često pretjerano trče ili se penju u situacijama u kojima je
  to neprikladno
o često imaju teškoća ako se treba mirno i tiho igrati
o često su u “pogonu”
o često pretjerano pričaju

Impulzivnost
o često “istrčavaju” s odgovorima prije nego čšto je dovršeno
  pitanje
o često imaju poteškoća s čekanjem reda
o često prekidaju ili ometaju druge
b) dobivanje podataka o djetetovu razvoju

  o   podaci o zdravstvenim problemima
  o   podaci o ranijim psihijatrijskim bolestima ili poremećajima
  o   utvrditi postojanje relativnih sposobnosti
  o   pre,a DSM-IV utvrditi simptome
  o   utvrditi anamnestički vrstu problema u odnosu na teškoće
      u učenju
  o   utvrditi poremećaje pažnje, ponašanja, postojanje tikova,
      odstupanja u formiranju ličnosti...
  o   obiteljski način sučeljavanja sa stresom i organiziranost
  o   prošle i sadašnje obiteljske stresove
  o   ima li netko od roditelja hiperaktivni poremećaj
  o   je li došlo do promjena u obitelji
2. Intervju s djetetom
  o   ciljano opažanje simptoma hiperaktivnog poremećaja
  o   pokazuje li djete simptome u svim situacijama i okruženjima
  o   dječje raspoloženje
  o   odnosi s prijateljima
  o   sposobnost djeteta da ostvari dobar kontakt s ispitivačem
  o   postojanje i drugih poremećaja
  o   opažanje sadržaja
  o   govor i jezik
3. Obiteljski intervju
  o koliko se roditelji i dijete osjećaju sami
  o socio-psihološko stanje obitelji i kako se članovisučeljavaju s
    problemima
 4. Standardizirane ljestvice
                                         Russel-Barkley ljestvica procjene za roditelje
Uz svaku tvrdnju zaokružite broj koji najbolje opisuje vaše dijete

                                             NIKAD KATKAD ČESTO
                                             GOTOVO UVIJEK
vrti se i izvija na stolcu                      1           2         3            4
ne može dugo sjediti                            1           2         3            4
lako mu pobjegne pažnja                         1           2         3            4
ne može čekati u redu                           1           2         3            4
brzopleto odgovara na pitanja                   1           2         3            4
ne može slijediti upute                         1           2         3            4
skače s jedne nedovršene aktivnosti na          1           2         3            4
drugu
ne može se mirno igrati                         1           2         3            4
puno priča                                      1           2         3            4
prekida tuđe razgovore                          1           2         3            4
djeluje kao da ne čuje                          1           2         3            4
gubi stvari                                     1           2         3            4
Conneri ljestvica procjene za nastavnike
                                           NE UOPĆE SASVIM MALO PRILIČNO VRLO
                                           MNOGO
stalno se vrpolji                              1          2        3
                                           4
stalno pravi buku                              1          2        3
                                           4
zahtjevan, mora imati odma ono što             1          2        3
naumi                                      4
loša koordinacija pokreta                      1          2        3
                                           4
neprekidna hiperaktivnost                      1          2        3
                                           4
razdražljiv, impulzivan                        1          2        3
                                           4
nepažljiv                                      1          2        3
                                           4
ne može završiti poslove koje je počeo         1          2        3
                                           4
kratkotrajne pažnje                            1          2        3
                                           4
                                     NE UOPĆE SASVIM MALO PRILIČNO VRLO
                                     MNOGO
brze i česte promjene raspoloženja       1          2        3
                                     4
radi naglo                               1          2        3
                                     4
Destruktivan                             1          2        3
                                     4
skita se                                 1          2        3
                                     4
laže                                     1          2        3
                                     4
eksplozivan                              1          2        3
                                     4
izolira sam sebe od drugih               1          2        3
                                     4
lako ga je voditi                        1          2        3
                                     4
nema osjećaj za “fer igru”               1          2        3
                                     4
ne može se dulje vezati uz nekoga        1          2        3
5. Informacije iz škole
  o   izvješće o učenju, ponašanju i funkcioniranju u školi
  o   bilješke o ocjenama i prisutnosti u školi
  o   individualni plan i program naobrazbe
  o   podaci druge vrste koje škola još posjeduje

6. Informacije o kognitivnom funkcioniranju

7. Pregled djeteta
Sliku o djetetovom općem funkcioniranju stvorit ćemo na
    osnovu:
  o   Anamnestički podataka
  o   Razgovora s djetetom
  o   Informacija iz škole
o Utvrđivanje postignutog stupnja znanja obavlja se
  pomoću različitih ljestvica i upitnika
o Ljestvice za samoprocjenu: ispitanik procjenjuje sebe
  u odnosu na okolinu
o Upitnici o socijalnom funkcioniranju: daju nam
  podatke o socijalnim faktorima

Laboratorijski-dijagnostički postupci uključuju:
o analizu osnovnih krvnih pretraga
o endokrinološka ispitivanja
o analizu razine serotonina i njegovih metabolita
o analize usmjerene na ispitivanje funkcioniranja mozga
Možemo reći da dijagnostički postupak obuhvata:

o   Opažanje i prikupljanje informacija
o   Definiranje problema
o   Primjenu trijažnih testova
o   Uspoređivanje dobivenih rezultata s normama
o   Tjelesno, psihološko, psihijatrijsko, neurološko i druga
    ispitivanja
TERAPIJSKE TEHNIKE

o Prije početka terapije treba:
o     postaviti terapiju na temelju dobro
  provedenog dijagnostičkog postupka
Terapijske Intervencije

o 1. Terapije usmjerene prema djetetu
  (individualna i gupna terapija)
o 2. Terapija usmjerena prema obitelji
  (individalna terapija obitelji, grupna terapija
  obitelji, obiteljska terapija)
o 3. Terapije usmjerene prema okolini - školi
  i socijalnom okruženju
Terapija u obitelji i s obitelji

o Obitelj je jako važna u terapijskom procesu.
o Roditelji koji ne znaju o kakvom se poremećaju
  radi često neadekvatno reagiraju na postupke
  djece smatrajući ih napadom na njihov autoritet
  što dovodi do interpersonalnih problema u
  odnosima obitelji.
o Uzroci ovakvih poremećaja su najčešće odnosi
  u samoj obitelji kao što su razvod braka roditelja,
  odbacivanje ili zlostavljanje djece od najbližih
  članova.
o Pomoć samoj obitelji može se pružiti kroz:
o ventiliranje osjećaja,
o potporu obitelji u razvijanju njihovih vlastitih sposobnosti,
o potporu u organiziranju aktivnosti na relaciji kuća-škola-
  zajednica,
o izdavsanje vodića, brošura, knjiga sa savjetima i
  odgovorima na pitanja s kojima se susreću svaki dan.
o savjetovalištem za mentalno zdravlje u koje treba biti
  iključena i obitelj.
o      Također je potrebno izraditi programe za
  modifikaciju ponašanja roditelja.
o Također je potrebno izraditi programe za
  modifikaciju ponašanja roditelja.
o Osnovno pravilo u radu s djecom s
  hiperaktivnošću je PROMJENA
  PONAŠANJA koja se može postići:
o NAGRADAMA
o TEHNIKOM GAŠENJA(ignoriranje
  djetetova neadekvatna ponašanja )
o IZOLACIJA
Osnovna Pravila Za Rad S Djetetom U
Školi:
  Preferirati zatvoreni tip razreda
  Smjestiti djete ispred učitelja
  Okolina (sama učionica) ne smije odvraćati
   pažnju djeteta
  Davati jasne upute
  Nove informacije moraju biti kratke
  Jasno, lagano, sporo govoriti
  Popratiti informacije slikama, modelima,
   grafikonima, glazbom, igračkama, videom...
  Davati konkretne primjere
Feedback (komunikacija sa djetetom); pitati i poticati
 djete da pita
Postupan prijelaz sa starog na novo gradivo
Sjedeći rad mora biti isprekidan pauzama
Ne poticati negativne asocijacije
Provoditi vježbe motorike ali ne dulje od 30 min
U početku ne ocjenjivati dijete, kod rješavanja testova u
 početku davati samo usmene zadatke, kasnije davati
 više vremena na usmenim zadacima
Ne davati djetetu da čita dulje tekstove
Ponuditi primjereniji program, a ne kažnjavati dijete
Ne dopustiti da dijete bude diskriminirano
Pomagati djetetu
Terapija
o Psihoterapija
o Terapija lijekovima
   o stimulansima
   o antidepresivima
o U timu mora sudjelovati pedagog koji treba imati
  dovoljno znanja iz psihologije i pedgogije, te
  treba sudjelovati i u dijagnostici i terapiji (osobito
  ako postoje školski problemi) te ako je potrebna
  modifikacija ponašanja i rad s roditeljima i
  nastavnicima.
LITERATURA
 Kocijan Hercigonja D. - Hiperaktivno dijete,
  1997.g.
 WEB :
 http://www.hud.hr/w-tekstovi/ hiperaktivnost.html
 http://www.zzjzpgz.hr/nzl/5/ hiperaktivnost.htm
 http://hr.wikipedia.org/wiki/
  Poremecaj_hiperaktivnosti_i_deficita_paznje

								
To top