UO KVIRU ODNOSA PREMA PRIRODI POSTOJE 2 ORIJENTACIJE: 1 by rlJt2673

VIEWS: 0 PAGES: 7

									U OKVIRU ODNOSA PREMA PRIRODI POSTOJE 2 ORIJENTACIJE: 1)profitabilna orijentacija (profit pod svaku
cijenu) – to je antropocentrična orijentacija, a to znači da je čovjek u središtu i brine samo za sebe, a ne za
prirodu 2)biocentrična, ekocentrična, naturocentrična orijentacija – priroda i zaštita prirode je u središtu svega.

SOCIJALIZACIJA - proces učenja i usvajanja vrijednosti i normi od djetinjstva do smrti, postoji primarna i
sekundarna. Primarna- ucenje u obitelji, sekundarna u skoli, raznim institucijama

STO JE SOCIJALNA ANOMIJA? - odstupanje od moralnih normi i društvene kontrole, u situaciji u kojoj se sve
može, norme više ne usmjeravaju ponašanje i potiču na devijativnost. Tada dolazi do štrajkova, samoubojstava,
rastave brakova itd.

NA ŠTO SE ODNOSI GLOBALNI APARTHEJD PREMA RADERMARCHERU? - Nejednakost se produbljuje, a
nepravda sofisticira. 20% bogatih raspolaže s 80% bogatstva svijeta, a ostalih 80% siromašnih raspolaže s 20%
bogatstva svijeta. To je svjetski ustrojena nepravda.

ŠTO KARAKTERIZIRA GLOBALNI APARTHEJD? – stvaranje nepravednog svjetskog poretka. Nepravda je
ključno obilježje svjetske ekonomije. Socijalna nejednakost i nedostatak solidarnosti puno je veća na svjetskoj
razini nego unutar najnepravednijih država.Ukinuće svjetske trgovine možda i ne bi potpuno riješilo nastalo
stanje, ali bi značilo ostvarenje pravednog svjetkog poretka.

KRIZA ČOVJEČANSTVA: smanjenje neobnovljivih rezervi energije, stvaranje plinova koji povisuju globalnu
temperaturu (efekt staklenika), smanjenje bioraznolikosti, te izumiranje pojednih biljnih i životinjskih vrsta.

ISKORACI (EKSPANZIJA) ČOVJEČANSTVA: 1)iskorak u prirodu – priroda kao izvor i resursa i života,
2)socijalna ekspanzija – iskorak u društveni prostor (pogubno za prirodu), 3)ekspanzija u makroprostor –
izstraživanje života izvan Zemlje, 4)ekspanzija u mikroprostor – jako opasna za prirodu (mješanje čovjeka u
stvaranje života – genetika).

UTILITARIZAM – etičko stanovište koje za cilj ima težnju za korisnošću i dobitkom, tj. ono što je opravdano ako
koristi pojedincu ili zajednici

SIMBOLIČKI KAPITAL - informacije, znanje, komunikacija

ELITA SIMBOLIČKOG KAPITALA? - obrazovani ljudi.

EKOKAPITAL – minerali, biljke i životinje gledane kao sredstva proizvodnje kisika, prevencije erozije, čišćenja
vode i drugih sustava ekosistema.

OD ČEGA SE SASTOJI INTELEKTUALNI KAPITAL? - ljudski (um, vještina) i strukturalni kapital (klijenti,
procesi)

FORDIZAM - sporost tehnoloških inovacija, fiksirane linije proizvodnje, dugoročno planiranje i masovni marketing,
vrlo izražena hijerarhija, okomiti lanac zapovijedanja, vertikalna i horizontalna organizacija, birokracija, klasne
partije, nacionalna obilježja

ŠTO ODREĐUJE (OSNOVA ZA) SOCIJALNU MOBILNOST DANAS? – obrazovanje.

SOCIJALNA KOHEZIJA - čvrstina, stupanj povezanosti u određenoj grupi, što je viši stupanj socijalne mobilnosti
to je slabija socijalna kohezija.

SOCIJALNA MOBILNOST - može se mijenjati vlastiti socijalni status kretanjem iz jedne klase u drugu

SOCIJALNA MOBILNOST I SOCIJALNA KOHEZIJA (u kakvom su odnosu)? Što je kohezija veća to je
mobilnost manja i obrnuto. Kohezija – privlačna sila.

FUNKCIJE OBRAZOVANJA PO R DAHRENDORFU - funkcija socijalizacije, funkcija raspoređivanja socijalnih
pozicija pojedinaca, funkcija proširivanja slobodnog vremena

FUNKCIJE OBRAZOVANJA PREMA PARSONSU - socijalizacija, selekcija i alokacija.

GLOBALIZACIJA? Povezivanje ljudi iz cijelog svijeta, smanjivanje barijera u protoku dobara,usluga i kapitala;
tehnološke promjene, mobilnost kapitala i rada; umreženost; integriranost; informacija-glavni kapital. Proces
povezivanja industrijskih i financijskih aktivnosti na svjetskom tržištu, omogućuje investiranje na financijskim
tržištima na međunarodnoj razini... interpretacije globalizacije: globalno, lokalno, multikulturalnost, tehnološko

6 PITANJA OKO KOJIH SE RAZILAZE SKEPTICI I GLOBALISTI - oko samog koncepta, oko nositelja moći,
oko shvaćanja kulture, oko ekonomije, oko pitanja nejednakosti, oko svjetskog poretka.



                                                                                                                 1
GLOBALISTI - suvremenu globalizaciju promatraju kao stvarni i znakovit povijesni razvoj

SKEPTICI - globalizaciju vide kao primarno ideološku i mitsku konstrukciju bez stvarnih vrijednosti

3 PROCESA GLOBALIZACIJE: arhaični, proto i moderni

FUNKCIJE OBITELJI – seksualna, reproduktivna, odgojna, socijalizacijska i ekonomska

KULTURA – zbirka ideja i navika koje se prenose s pokoljenja na pokoljenje, prihvaćeni način ponašanja za
članove nekog društva

MULTIKULTURALIZAM/KULTURNI PLURALIZAM: uvjerenje da je miran suživot etničkih ili kulturnih skupina
moguć ako međusobno poštuju svoje kulture, priznavanje postojanja više kultura

TIPOVI KULTURA: visoka, pučka, masovna, popularna, subkultura

ELEMENTI KULTURE DRUŠTVA (NJENI SEGMENTI): 1. kao duhovno dobro - princip – norme koje obilježavaju
neko društvo (definiraju prikladno i prihvatljivo ponašanje (npr. monogamija), ideali – vrijednosti koje obilježavaju
neko društvo (ideali kojima se teži), 2. kao materijalno dobro (spomenici, ustanove...)

NORMA – vodič za akciju koji definira prihvatljivo i prikladno ponašanje

VRIJEDNOST – uvjerenje da je nešto dobro i poželjno

STATUS – pozicija u društvu (pojedinac ima status po: zanimanju, obitelji, spolu i stečeni)

ULOGA – niz normi koje određuju kakvo se ponašanje očekuje od pojedinca

MERITOKRACIJA? Tip jednakosti u kojem ljudi imaju jednake izglede da postanu nejednaki. Michael Young
zamišlja da će se društveni status podizati na temelju zasluga u društvu u kojem svi pripadnici imaju jednake
mogućnosti da ostvare svoj talent (vladavina ''uslužnih'' djelatnosti) – takav sistem je poznat pod nazivom meritr.

SOCIOLOGIJA – je znanost o društvu koja proučava razvoj društva i to tako da proučava društvene procese,
strukture i odnose kao socijalne činjenice

ŠTO JE SOCIJALNI KAPITAL (nekog društva) I ČIME JE IZAZVANA KRIZA SOC. KAP? - Povjerenje u nešto
novo, povjerenje čovjeka u čovjeka, radnika u poduzetnika kao i čovjeka u državne institucije. To je povjerenje
kao temelj odnosa u društvu. Kriza je izazvana u 18 st. razvojem sredstava za proizvodnju, trzišna proizvodnja
koja je odvojila rad od ostalih aktivnosti u životu što dovodi do individualizacije i atomizacije društva onog zivota.
Kriza polazi od moralne krize.

KAKAV JE TO KAPITALIZAM KAO MODELSKI DUALIZAM U HRV.? - To je situacija u kojoj postoje
institucionalni prostor za razvijanje poduzetničkog kapitalizma, no još uvijek se drži politički kapitalizam koji je kao
produžena ruka države živio u socijalizmu preko direktora.

AMBIVALENTNI ODNOS JAVNOSTI PREMA KAPITALIZMU: DA – zbog obilja i blagostanja, NE – zbog
neizvjesnosti na socio-ekonomskom području i drugim pravima.

KAPITALIZAM U RH PREDSTAVLJA: kraj socijalizma, privatizaciju, iskorak u tržišne odnose, ali i iskorak u
socio-ekonomsku neizvjesnost

OBLICI DRUŠTVENE NEJEDNAKOSTI? - moć, ugled i bogatstvo.

TRI FAZE RAZVOJA DRUSTVA PREMA COMTEU? – 1) Teološka faza - ljudski duh je usmjeren u svome
razmišljanju ka apsolutnom znanju, koja proizlaze iz djelovanja natprirodnih sila 2) Metafizička faza - apstraktne
sile koje su razlogom nastanka pojavnog i nama spoznatljivog 3) Pozitivna faza – konačno/završeno stanje

PREMA DURKHEIMU 3 SU STADIJA DRUŠTVA: 1) Teološki stadij (niska svijest) – sve se tumači voljom
božanske moći, dominira mitološka svijet, 2) Metafizički stadij – teologiju potiskuju misaone konstrukcije i ideje, te
filozofija, 3) Pozitivni stadij (stadij razvoja znanosti) – temelji se na znanstvenom iskustvu i istraživanju.

PREMA DRUCKERU, OBILJEŽJA POSTPOSLOVNOG DRUŠTVA SU: informacija, management i umni radnik.

BIOETIKA – proučava i vrednuje ljudsko djelovanje na području znanosti o životu, zdravlju, bolesti i smrti u svijetu
etičko moralnih vrednota i načela.

ETNOCENTRIZAM - jedan narod svoju kulturu stavlja u središte, a druge kuture obezvrijeđuje.



                                                                                                                      2
KSENOFOBIJA – strah jedne kulture od ugrožavanja nje same (strah od drugih kultura)

GLAVNE FUNKCIJE VLASNIŠTVA U TRŽIŠNIM UVJETIMA? – Funkcija upravljanja, nadzora, prisvajanja i
rizika.

VRSTE VLASNIŠTVA – privatno i javno.

SUSTAVI VLASNIŠTVA - individualni poduzetnički sustav, dioničarski sustav, korporacijsko-poduzetnički sustav.

GLAVNI POKRETAČ RADA JE – vlasništvo.

OSNOVE LIBERALNE EKONOMIJE? - Sloboda tržišta i zakon ponude i potražnje.

PREMA PARETU, ELITE KROZ POVIJEST KARAKTERIZIRA (DIJELI IH NA): lavovi – moć stjeću svojom
izravnom i oštrom akcijom i vladaju pomoću sile (primjer za ovo su vojne diktature); lisci – vladaju pomoću
lukavštine, te diplomatske manipulacije (primjer za ovaj tip elite su europske demokracije).

KOJI SU POŽELJNI CILJEVI PRIVATIZACIJE U HRV. JAVNOSTI NA 1. MJESTU? - Očuvanje radnih mjesta,
blagostanje zaposlenih, pravedna razdioba bogatstva, razvoj bez uplitanja stranog kapitala.

FAKTORI KOJI UTJEČU NA RAZVOJ OBRAZOVANJA? - Ekonomski, socijalni, demografski, tehnološke
inovacije, institucionalno uređenje, planiranje obrazovanja.

VRSTE OBRAZOVANJA – praktično, statusno, obrazovanje za birokraciju

ŠTO SE MOŽE POJAVITI KAO ''SOCIJALNA BOMBA'' U ZEMLJAMA U TRANZICIJI? - Bogaćenje nekolicine
na račun osiromašavanja ostalog stanovništva.

KOJI JE CILJ INTEGRACIJE I GLOBALIZACIJE? – Ekonomski.

OBILJEŽJA NOVE STVARNOSTI/6 OBILJEŽJA SOCIOLOGIJE PREMA RITZERU: politička revolucija,
industrijska revolucija, urbanizacija, rast ideje socijalizma, promjenjena uloga religije, rast utjecaja znanosti.

ODNOS SKEPTIKA PREMA GLOBALIZACIJI? - novi naziv za imperijalizam.

OBILJEŽJA DEMOKRATSKE DRŽAVE: slobodni izbor, višestranačje, trodioba vlasti (zakonodavna, sudska i
izvršna vlast)

TROJAKO SHVAĆANJE DEMOKRACIJE: u etičkom smislu, socijalnom, građanskom.

DRŽAVA JE ODREĐENA: teritorijem, stanovništvom, vojskom, jezikom, kulturom, religijom, povijest

DRŽAVU ČINE 3 SEKTORA: I sektor - politička vlast, II sektor - gospodarska vlast, - III sektor - neprofitan,
nepolitički sektor, čini ga cilvilno društvo (NonGoverment Organisation – NGO) – to su slobodne asocijacije
građana kojima se štite prava građana i promoviraju ta prava (bore se za ta prava)

MILLS IDENTIFICIRA 3 KLJUČNE INSTITUCIJE ELITE U SAD-U. KOJE? - velike korporacije, vojska i savezna
država.

GLAVNA RAZLIKA NA RAZVIJENI ZAPAD? - razlika u eliti na zapadu i istoku: ZAPAD – vlasnička elita
preobražena u bobose. Europski trećeputaši (nova elita zapada). ISTOK: nacionalna multipartijska elita + kolibri

NA KOJIM SE VRIJEDNOSTIMA HOMOGENIZIRA HRV.DRUŠTVO NAKON 1990/91? - Na vrijednostima
nacionalizma i Hrv. kulture.

OBILJEŽJA DEMOKRATSKE OBITELJI PREMA GIDDENSU: emocionalna i spolna jednakost, uzajamna
odgovornost i pravo u odnosima, dogovorno roditeljstvo, dogovorni autoritet nad djecom, obveze djece prema
roditeljima, društveno-integrirana obitelj, doživotni roditeljski ugovori.

OBILJEŽJA OBITELJI DANAS – ekonomska nesamostalnost, karijerizam

DRUŠTVENA STRATIFIKACIJA – neravnopravna raspodjela, društvena slojevitost, oblik društvene nejednakosti
koja se temelji na razlici u bogatstvu, ugledu i moći, a na osnovu tih razlika formiraju se klase, primarna je razlika
ona u bogatstvu.

SOCIJALNA STRATIFIKACIJA: glavni oblik socijalne stratifikacije kapitalista je klasa! funkcionira na temelju
socijalne mobilnosti (ako je socijalna mobilnost niska onda je kohezija i klasna solidarnost visoka.)



                                                                                                                    3
SEKULARIZACIJA - slabljenja religijskih institucija, religijske prakse i religijskih ideja u društvu

DESEKULARIZACIJA/REVITALIZACIJA – pojačavanje utjecaja religije

ŠTO JE RELIGIJA? - Vjerovanja koja nadprirodno i sveto povezuju s ovim svijetom.

RELIGIOZNOST - subjektivan stav i odnos prema svetom

2 PRISTUPA RELIGIJI: Prema Durkheimu, religija je oblik kolektivne (društvene) svijesti koju čine: a) sustav
vjerovanja i običaja (svi koji ga prihvaćaju vezani su u moralnu zajednicu koja se naziva Crkva) b) ceremonije,
rituali i simboli (jačaju solidarnost i grupnu koheziju).

RELIGIJSKE INSTITUCIJE - a)crkva (počiva na dogmama, regrutira rođenjem, najraširenija) , b)denominacija
(isto, ali u manjem obliku), c)sekta (manje zajednice regrutirane prema dobrovoljnosti) , d)kult (okupljanje oko
pojedinaca)

DESAKRALIZACIJA? - više ne postoji uvjerenje kako nadnaravne sile vladaju svijetom

CRKVA – velika formalna organizacija s hijerarhijom službenika, služi svim članovima društva, prihvaća norme i
vrijednosti države

DENOMINACIJA – odobrava odvajanje crkve od države, prihvaćaju norme i vrijednosti društva, premda mogu
nametnuti neka manja ograničenja svojim članovima

SEKTA – razmjerno mala religijska skupina, članovi potječu iz nižih i siromašnih klasa, javljaju se u razdobljima
naglih društvenih promjena

MILENARISTIČKI POKRETI – religijski pokreti koji obećavaju da će svijet izmijeniti vrlo brzo i naglo

KULT - skupine u kojima si pojedinac da neka mistična obilježja i oko sebe skuplja grupu pojedinaca koji ga
slijede i poštuju njegova pravla

ANIMIZAM - vjera u duhove, udovoljava intelektualnoj naravi čovjeka

NATURIZAM – vjera da prirodne sile imaju nadnaravnu moć, udovoljava emocionalnim potrebama čovjeka

MONOTEIZAM – vjerovanje u jednog vrhovnog boga

TIPOVI VLASTI PO WEBERU: karizmatska, tradicionalna, racionalno-legalna

ŠTO JE OBITELJ? - Obitelj je društvena skupina koju obilježavaju sljedeća svojstva: zajedničko prebivanje,
ekonomska suradnja, reprodukcija. Obitelj čine odrasle osobe oba spola i djeca koja su njihova ili usvojena.
Homoseksulane zajednice nisu obitelj. Jednoćelijsku obitelj čine roditelji i djeca.

TIPOVI SOCIJALNE MOBILNOSTI - horizontalna socijalna mobilnost – profesor jedan dan predaje u Osijeku, a
drugi dan u Požegi; vertikalna socijalna mobilnost – otac je zidar, a sin kasnije postane liječnik. Vrste vertikalne
mobilnosti: međugeneracijska i unutargeneracijska.

BIOLOGIZAM – Herbert Spencer: ideja da se po istim zakonitostima kao evolucija bioloških organizama događa i
evolucija društva.

ŠTO JE SOCIJALNI KONSENZUS (TEORIJA)? – Parsons. Funkcionalizam u sociologiji naglašava poredak,
sklad i zajednički sustav vrijednosti kao glavnu značajku društva. Konsenzus – društveni dogovor. Prema ovoj
teoriji: društvene promjene su prisutne, ali spore i predvidljive, a cilj im je održati ravnotežu društva, u društvu
postoje funkcionalni imperativi i nužni su za funkciju djelovanja (imperativ – ono što se mora).

4 FUNKCIONALNA IMPERATIVA KOJA SU BITNA ZA RAVNOTEŽU DRUŠTVA PARSONS– adaptacija,
postizanje cilja, integracija, latencija.

4 PODSUSTAVA DRUŠTVA - PREMA PARSONSU – privreda, politika, sustav obrazovanja i pravni sustav.

KONFLIKTNA TEORIJA – DAHRENDORF – autoritet, interesi (manifestni, latentni), grupe (kvazi grupe,
interesne grupe i konfliktne grupe)

PRIVATIZACIJA - postupak pretvaranja državnog poduzeća u poduzeća čiji su vlasnici fizičke ili pravne osobe

POŽELJNI CILJEVI PRIVATIZACIJE? – socijalna sigurnost i ekonomski prosperitet.



                                                                                                                  4
GOSPODARSKI CILJEVI PRIVATIZACIJE: maximizacija                     profita,   efikasnost,   popunjenje   proračuna,
osamostaljenje valute, stabilizacija, jačanje konkurentnosti

SOCIJALALNI CILJEVI PRIVATIZACIJE: homogenizacija, integracija, socijalni mir.

POLITIČKI CILJEVI PRIVATIZACIJE: slobodni izbori, višestranačje, podjela vlasti, jačanje demokracije

DEATATIZACIJA – slabljenje državne moći

NEGATIVNI UČINCI GLOBALIZACIJE – nezposlenost, širenje siromaštva, produbljivanje jaza između bogatih i
siromašnih, pojava novih bolesti, politički i ekonomski interesi iznad humanih, jačanje individualističke svijesti na
štetu zajedničke.

POZITIVNI UČINCI GLOBALIZACIJE: stvaranje multipolarnog svijeta, mogućnost brzog kolanja i razmjene
informacija u medicini, znanosti i obrazovanju, nerazvijenom dijelu svijeta otvara radna mjesta i nove tehnologije,
brzina komunikacije je pojačana, širenje globalne svijeti o ekologiji, otvaranje svijeta za individualne udobnosti.

ŠTO JE GLOBALIZACIJA DANAS DONIJELA? PREMA BECKU: geografsku ekspanziju, revoluciju
komunikacijske i informacijske tehnologije, univerzalnost zahtjeva za ljudskim pravima, nestanak globalne
kulturne industrije, razvijanje postnacionalne politike, postavljanje siromaštva kao svjetskog problema, naglašava
se problem destrukcije okoliša kao svjetski problem, ukazivanje na mjestimične transkulturne konflikte.

ČETIRI DIMENZIJE GLOBALIZACIJE PREMA GIDDENSU: globalizacija svjetske političke ekonomije,
globalizacija nacionalnih državnih sustava, svjetski vojni poredak (NATO), međunarodna podjela rada.

OBLICI GLOBALIZACIJE – tehnološki, politički, kulturni, ekonomski, društveni

GLOBALIZACIJA PREMA GRAYU JE: svjetsko širenje modernih tehnologija, umreženost gospodarstava cijelog
svijeta i integriranost ekonomskog života, proces rastuće međuovisnosti i povezanosti ekonomskih djelatnosti u
cijelom svijetu.

RAZLIKA IZMEĐU INDUSTR. DRUŠTAVA I POSTINDUSTRIJSKIH?
Industr. društva: materijalni proizvodni faktori, Ekonomska racionalnost; profitni motiv, velika poduzeća,
hijerarhijsko upravljanje, tržišna regulacija, konkurencija
Postind. društva: simbolički proizvodni faktori; društvena racionalnost; samopotvrda čovjeka, diverzifikacija
poduzeća, mrežna upravljačka struktura, međuovisnost

BIROKRACIJA PREMA WEBERU – 1) socijalna pojava vezana za službu, a ne osobu; za funkcije, a ne ljude,
2)to je racionalna organizacija koja počiva na racionlanom zakonskom autoritetu, 3) redovita djelatnost shvaćena
kao redovita dužnost, 4) hijerarhijski ustroj koji omogućava red i rad, 5) dosljedna primjena apstraktnik pravila na
sve pojedinačne slučajeve, 6) znanje, kvalifikacija i spretnost, 7) odvajanje službene aktivnosti od privatnog života

AMERIČKI SAN: sloboda je izraz i potvrda samostalnosti, osobna imovina i neovisnost, gospodarski rast
(proizvodnja), važnost vjerske baštine, sklonost asimiliranju, vrijednost domoljublja, podrška vojnoj sili,
individualistička usmjerenost

EUROPSKI SAN: sloboda kao izraz uklopljenosti, kakvoća življenja i uzajamna ovisnost, održivi razvoj, izraženost
slobodnog vremena i posvećenost samom sebi, očuvanje kulturnog identiteta i multikulturalnosti, vrijednost
kosmopolitizma, podrška diplomaciji i humanitarnoj pomoći, globalna usmjerenost

SELO - mali broj stanovnika, dominira poljoprivreda, obitelji s više članova, život u prirodnom okruženju, slaba
infrastrukturna opremljenost, siromašna ponuda dokolice, prevladava slabo obrazovano stanovništvo, odnosi se
temelje na vrijednostima zajedništva i solidarnosti, kontinuirano opadanje broja stanovnika, emigracijsko područje

GRAD - veliki broj stanovnika, dominira industrija uz druge djelatnosti, obitelji s manje članova, život u tehničkom
okruženju, dobra infrastrukturna opremljenost, bogata ponuda sadržaja dokolice, obrazovanije društvo, odnosi se
temelje na anonimnosti i individualnim interesima, kontinuiran porast broja stanovnika, imigracijsko područje.

SOCIJALIZACIJSKE INSTITUCIJE PREMA DURKHEIMU SU: obitelj, obrazovni sustav, religijski sustav, radna
sredina, dokolica, elektronski mediji

PRISTUPI SOCIJALIZACIJI - psihonalitički pristup, simbolički interakcionizam, generacijska teorija socijalizacija,
pristup teorije uloga, kulturno antropološki pristup

TRI GLAVNE KLASE U SUVREMENOM KAPITALISTIČKOM DRUŠTVU: gornja, srednja i niža radnička klasa.




                                                                                                                   5
PODJELA KLASA/DVIJE KLASE KLASNOG DRUŠTVA U VELIKOJ BRITANIJI:
1. PREMA VLASNIŠTVU: a) vlasničke klase – klasa buržoazije, mali poduzetnici, sitna buržoazija (imaju svoje
vlasništvo) b) nevlasničke klase - manageri eksperti, nadzornici eksperti, eksperti koji nisu manageri (vlasnici
znanja), polusamostalni manageri, polusamostalni radnici (polusamostalnost), nesamostalni manageri, radna
snaga (potpuna ovisnost),
2. PREMA EKONOMSKOJ MOĆI: gornja klasa, gornja srednja, srednja srednja, niža srednja, kvalificirana
radnička, nekvalificirana radnička, potklasa

EKONOMSKU MOĆ KLASE (ELITE) ODREĐUJE? 1)Vlasništvo nad proizvodnim sredstvima; 2)Nadzor nad
vlasništvom; 3)Ostvarenje dobiti

KLASE U SOCIJALIZMU: radnička i politička

SOLIDARNOST - humana vrijednost koja polazi od pretpostavke jednakosti i reciprociteta u građenju odnosa
prema osobama

TIPOVI SOLIDARNOSTI - mehanička, organska

LIBERALIZAM - ideologija kojoj je cilj postizanje slobode pojedinca na račun društvene jednakosti i društvene
stabilnosti.

OSNOVE LIBERALIZMA - sloboda tržišta, zakon ponude i potražnje.

TOTEMIZAM - je skup vjerovanja vezanih uz totem, koja se po najistaknutijem teoretičaru totemizma Riversu,
sastoje od društvenog, psihološkog i obrednog elementa vjerovanja i poštovanja totema.

UTJECAJ POSTFORDISTIČKE EKONOMIJE? - brzi razvoj tehnološkog procesa, rastuća globalizacija kapitala,
geografska mobilnost investicija, svjetsko tržište potrošnje

MATERIJALNA DEPRIVIRANOST - nedostatak osnovnih životnih uvjeta

TIPOVI SIROMAŠTVA: apsolutno siromaštvo (bijeda), relativno siromaštvo, subjektivno siromaštvo

SOCIJALNI UČINCI SIROMAŠTVA:
SOCIJALNA DEPRIVACIJA – siromaštvo uvjetuje pojavu relativne (socijalne) depriviranosti
SOCIJALNO ISKLJUČENJE – situacija kada pojednici zbog pomanjkanja sredstava budu potpuno isključeni iz
svih društvenih zbivanja (to su najčešće nezaposleni).

STUPNJEVI SIROMAŠTVA - apsolutno siromaštvo, relativno siromaštvo, depriviranost, isključenje.

PREMA WEBERU TRADIOCIONALNO DRUŠTVO OBILJEŽAVAJU 2 OBLIKA PONAŠANJA: tradicionalno
ponašanje, afektivno ponašanje (ratovi)

PREMA WEBERU MODERNI KAPITALIZAM OBILJEŽAVAJU OVE VRSTE DJELOVANJA: ciljno racionalno
djelovanje, vrijednosno racionalno djelovanje.

DVA TIPA KAPITALIZMA (WEBER): moderni i tradicionalni

RAZVOJ DRUŠTVA PREMA SPENCERU: čopori, grupe, plemena, nacije.

KONCEPCIJE GOSPODARSTVA – a) kapitalističko – tržišno gospodarstvo, b) socijalističko – centralno-plansko
gospodarstvo (upravljana ekonomija).

ZNAČAJKE TOJOTIZMA (TOYOTA): just in time, potpuna kontrola, decentralizacija, timska uključenost radnika.

CILJ TOJOTIZMA je u smanjenju neizvjesnosti proizvodnje, a ne poticanje prilagodljivosti tržištu (total quality
managemet).

ŠTO NEDOSTAJE HRVATSKOM DRUŠTVU U TRANZICIJI NA PUTU U KAPITALIZAM?
aktivizam, racionalno novatorstvo i samodisciplina

TEHNIČKE NOVINE – rubne, korjenite, tehnološke revolucije i tehnološke mutacije


    1.   OKO SAMO KONCEPTA – S. tvrde da je posrijedi internacionalizacija i regionalizacija, a ne
         globalizacija; G. vide oblikovanje svijeta kroz ekstenzivne i intenzivne tokove koji premrežuju regije i
         kontinente



                                                                                                               6
    2.   OKO NOSITELJA MOĆI – za S. su to i dalje nacionalne države te je posrijedi «intergovernentalisam»,
         za G. se događa erozija državnog suvereniteta i otklon od nacionalnih država, raste multilaterizam
    3.   OKO SHVAĆANJA KULTURE – S. vide uskrsnuće nacionalizma i nacionalnog identiteta, G. ukazuju na
         pojavu globalne popularne kulture, na eroziju čvrstog političkog identiteta
    4.   OKO EKONOMIJE – S. govore o novom imperijalizmu kroz regionalizaciju i triadizaciju (europa, azija i
         amerika), G. o globalno informacijskom kapitalizmu, transnacionalnoj ekonomiji i novoj globalnoj podijeli
         rada
    5.   OKO PITANJA NEJEDNAKOSTI – za S. je rastuća podjela sjever - jug i nepomirljivi sukob interesa; G.
         vide rastuću nejednakost unutar i među društvima
    6.   OKO SVJETSKOG PORETKA – S. naglašavaju realnost i neizbježnost sukoba među državama, stoga
         se zalažu za međusobno društvo država i zagovaraju tzv. politički komunitarizam; G. zagovaraju
         multilateralnu globalnu vladu, globalno civilno društvo, globalnu politiku i kozmopolitizam

ANTIGLOBALIZACIJSKI POKRETI U SVIJETU
Nevladine organizacije koje su protiv koje su protiv globalizacije:
        1. inicijativa pprotiv ekomoske globalizacije
        2. udruge za zaštitu okoliša
        3. ljevičarske skupine
        4. kršćanske skupine
        5. anarhisti
        6. udruge sljeaka
        7. sindikati
        8. pacifisti i borci za ljudska prava
        9. desničarske organizacije koje se protive multikulturalnosti.

Ključni razlozi protivljenja globalizmu:
         1. protiv slobodne trgovine
         2. protiv korporacijskog kapitalizma
         3. protiv globalizacije koja se manifestira putem gospodarske okupacije zemalja u razvoju
         4. protiv WTO-a, MMF-a, te Svjetske banke koje nameču kriterije bogatih zemalja, zanemaruju ljudsku
             dobrobit i prava, nedemokratični su, bitna je samo ekonomska korist i proširuju jaz bogatih i
             siromašnih
         5. protiv GMO hrane
         6. protiv uništenja čovjekova okoliša
         7. protiv ograničavanja suvereniteta pojedinca.




                                                                                                                7

								
To top