Uredajni zapisnik �Posavske �ume� � 1994

Document Sample
Uredajni zapisnik �Posavske �ume� � 1994 Powered By Docstoc
					        Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu “Posavske šume – Sunja” sastavljena je u skladu sa
Zakonom o šumama (“Narodne novine” broj, 52/90 – pročišćeni tekst, “Narodne novine” 5/91, 9/91, 61/91,
26/93, 76/93) i na temelju Pravilnika o uređivanju šuma (“Narodne novine” broj, 11/97) i Pravilnika o izmjenama i
dopunama Pravilnika o uređivanju šuma (“Narodne novine” broj, 121/97).



                                                     UVOD

         Šume gospodarske jedinice “Posavske šume–Sunja” leže u nizinskom području između rijeke Save i
željezničke pruge Sisak – Novska, jugoistočno od Sunje i sjeverozapadno od Hrvatske Dubice. Gospodarska
                                                                     3
jedinica zaprema površinu od 4840,71 ha s drvnom zalihom 969218 m , godišnjim tečajnim prirastom od 28634
  3                                                                            3
m i sječivim etatom glavnog i prethodnog prihoda prosječno godišnje od 163759 m .

         Šume gospodarske jedinice “Posavske šume–Sunja” su u državnom vlasništvu Republike Hrvatske.
Njima upravlja Javno poduzeće “Hrvatske šume” sa sjedištem u Zagrebu. Neposredno gospodarenje
gospodarskom jedinicom vrši Uprava šuma Sisak, šumarija Sunja.
Za gospodarsku jedinicu “Posavske šume – Sunja” izrađena je i odobrena Osnova gospodarenja “Posavske
šume” s važnošću od 01. 01. 1984. – 31. 12. 1993. godine zajedno s gospodarskom jedinicom "Posavske šume
– Dubica”.
         Bivša gospodarska jedinica “Posavske šume” podijeljena je pri izradi šumskogospodarske Osnove
područja 1996. godine na dvije gospodarske jedinice, i to na gospodarsku jedinicu “Posavske šume – Sunja”
kojom gospodari šumarija Sunja i gospodarsku jedinicu "Posavske šume – Dubica” kojom gospodari šumarija
Hrvatska Dubica.
         Šume gospodarske jedinice “Posavske šume–Sunja” bile su okupirane od ljeta 1991. godine do
kolovoza 1995. godine kada su oslobođene u akciji “Oluja”. Kako je Osnova gospodarenja za gospodarsku
jedinicu istekla 1993, godine, a nije se moglo pristupiti izradi redovne obnove, nakon oslobođenja, u godinama
1996., 1997., 1998. gospodarilo se po odobrenim godišnjim planovima gospodarenja (Naputak Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva Klase: 321-03/95-01/197 i Ur. broj: 525-03-95-1 od 6. studenog 1995. godine i Uredba
Vlade Republike Hrvatske o gospodarenju šumama oslobođenim akcijama “Bljesak” i “Oluja” i šumama
“Područja hrvatskog Podunavlja ranije pod upravom UN” (“Narodne novine”, broj 33/97 i 44/98). Planovi
gospodarenja su sastavni dio obnovljene Osnove gospodarenja.
         Redovnoj obnovi Osnove gospodarenja pristupilo se u proljeće 1997. godine, kada su obavljeni terenski
taksacijski radovi, a kancelarijska obrada rađena je tijekom 1998. godine.
Prikupljanje podataka i izradu Osnove gospodarenja obavilo je osoblje Odjela za uređivanje šuma Uprave šuma
Sisak.
         Terenski taksacijski radovi rađeni su u odjelima i odsjecima za koje se predpostavlja da nisu minirani.
Radove na izradi Osnove gospodarenja obavili su:
                  Tihomir Pejnović, dipl.ing.šum. - rukovoditelj odjela uređivanja šuma
                  Ruža Šobačić, dipl.ing.šum.      - samostalni taksator
                  Petar Jurišić, dipl.ing.šum.     - taksator
                  Tirena Jurišić, dipl.ing.šum     - taksator
                  Boško Popović, šum.teh.          - pomoćnik taksatora
                  Željko Ivić, šum.teh.            - pomoćnik taksatora
                  Tanja Lončarić, dipl.ing.šum     - revirnik u šumariji Sunja




                                                       1
                                      I. Opis gospodarske jedinice

                                             1. Povijesni podaci

         Šumski posjed gospodarske jedinice “Posavske šume – Sunja” obuhvaća šume koje su u prošlosti
pripadale II. banskoj imovnoj općini i bivšim zemljišnim zajednicama sela Staza i Slovinci.
         Udio šuma bivših zemljišnih zajednica je vrlo mali i iznosi 43 ha što se odnosi na 2a odsjek i 1ha u 58a.
odsjeku. U tim šumama nije se gospodarilo, nego su ovlaštenici sjekli kako su znali i htjeli, pa su ih pretvarali u
pašnjake i šikare.
         Najveći dio šuma pripadao je II. banskoj imovnoj općini sa sjedištem u Petrinji, a pod upravom
imovinske šumarije u Hrvatskoj Dubici. Šumarija Hrvatska Dubica gospodarila je nizinskim šumama lijeve i
                                                                                 3
desne obale rijeke Save na površini 11524 rali s drvnom zalihom od 714442 m . Za te šume izrađena je Osnova
1885. godine u kojoj je za odjele i odsjeke izrađen iskaz površina, obračunata drvna zaliha i godišnji prosječni
prirast u sječnoj dobi, ali nema propisanih radova. U tim šumama postojala je gospodarska podjela i
pripadajuće mape.
Za gospodarenje šumama II. banske imovne općine nije bilo propisa za ove šume, pa se u gospodarenju
nastojalo podmiriti potrebe žitelja (pravoužitnika) na građi i ogrijevu, te pokriti godišnje troškove uprave
prodajom drvne mase. Kako je II. banska imovna općina još prilikom segregacije dobila manji šumski fond nego
što su bile njene potrebe, a u nastojanju samoodržanja, vršene su sječe jačeg intenziteta i u sastojinama koje
nisu dosegle svoju financijsku zrelost. Osim toga većina šuma imovnih općina bili su čisti hrastici koji su jako
stradali od sušenja uslijed napada gubara, a i te se šume nalaze u blizini naselja na rubovima bivših državnih
šuma, pa su bile izložene većim šumskim štetama nego državne šume.
Šumski posjed u nekim predjelima (Evin budžak, Riboštak) bio je jako smanjen uslijed nasilnog pašarenja blaga
iz okolnih sela. Velike površine šumskog zemljišta pretvorene su u pašnjake i sve to je davalo loš izgled ovim
šumama.
         Nakon izvršene unifikacije šumskog posjeda formirana je gospodarska jedinica “Posavske šume” pod
upravom šumarije u Hrvatskoj Dubici, u koju su svrstane sve bivše državne šume koje se nalaze na lijevoj obali
Save, a bile su pod upravom državne šumarije u Jasenovcu (5231,45 ha), zatim bivše šume II banske imovne
općine, koje su bile pod upravom imovinske šumarije u Hrvatskoj Dubici (4847,31 ha) i šume bivših zemljišnih
zajednica (770,45 ha). Sveukupna površina gospodarske jedinice iznosi 10849,21 ha.
         Prema zakonskoj odredbi Nezavisne države Hrvatske o prestanku postojanja Krajiških imovnih općina
od 19.11.1941. godine broj: CBVI-2028-Z-1941., sva pokretna i nepokretna imovina imovnih općina prelazi u
vlasništvo države, pa su i šume II banske imovne općine prešle pod izravnu upravu i gospodarenje države.
         Druga Jugoslavija (23.10.1946. godine, odlukom broj: 558), proglašava nevažećima sve pravne propise
donesene u vrijeme Nezavisne države Hrvatske. Počinje se provoditi unifikacija šuma, ukida se servitutno
(pravoužitničko) pravo i temeljem Zakona o proglašenju zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih
općina Općenarodnom imovinom (“Narodne novine” broj 36/1947.god), provedena je unifikacija posjedovnih
odnosa šuma i šume navedenih vlasnika proglašene su Općenarodnom imovinom.
         Prema općim uputstvima iz 1948. godine došlo je do formiranja nove šumsko-gospodarske podjele na
šumsko-privredne oblasti i šumsko-privredna područja i formirane su gospodarske jedinice za sve šume
općenarodne imovine. Najprije su formirane stalne gospodarske jedinice, te je time stvoren temelj za buduće
uređivanje šuma.
         Prvu jedinstvenu osnovu gospodarenja za gospodarsku jedinicu kao cjelinu, prema Općim uputstvima
za uređivanje šuma Broj: 3437/1948. FNR Jugoslavije i privremenog uputstva broj: 19755-A-2/1948. NR
Hrvatske, izradila je tijekom 1952. do 1954. godine Sekcija za uređivanje šuma u Zagrebu. Bivši Šumarski
inspektorat u Zagrebu predložio je 1955. godine osnovu na odobrenje. Osnova gospodarenja “Posavske šume”
odobrena je rješenjem Izvršnog vijeća, Sekretarijata za šumarstvo NR Hrvatske broj: 3100-1957. na temelju
članka 5. Zakona o šumama NRH iz 1949. godine s važnošću od 1954.–1973. godine.
Po odluci bivšeg NOK Kostajnica 1955. godine osnovana je šumarija Šaš za čije područje su iz gospodarske
jedinice “Posavske šume” izdvojeni odjeli 2-105, 227 i 228 s površinom od 5107,23 ha.
Kako je u 1955. godini došlo do proširenja upravnih područja kotareva ukinut je NOK Kostajnica i NOK Novska,
a prošireni su NOK Sisak i NOK Nova Gradiška, pa se šumski posjedi dijele prema granicama Narodnih odbora
kotareva. Zbog toga je odcjepljen predjel Višnjički bok (892,30 ha) i dat na upravljanje šumariji Jasenovac, pod
čijom se upravom nalazi sve do 01.07.1963. godine kada prelazi pod upravu šumarije Hrvatska Dubica.
Godine 1963. šumarija Šaš seli se u Sunju i od tada gospodarskom jedinicom “Posavske šume” upravljaju
šumarija Sunja i šumarija Hrvatska Dubica.
Tijekom 1963. - 1965. godine Sekcija za uređivanje šuma Šumskog gospodarstva Sisak izradila je prvu (malu)
reviziju Osnove gospodarenja koja je odobrena rješenjem Skupštine općine Sisak, broj: 07-I-6220/1-1966. od
13. srpnja 1966. godine i rješenjem Skupštine općine Kostajnica, broj: 01-I-3695/1-1966. od 22. rujna 1966.
godine i uz suglasnost Skupštine općine Novska, s važnošću od 1964. – 1973. godine.


                                                        2
Obnovu elaborta izvršila ja Služba za uređivanje šuma Šumskog gospodarstva Sisak. Terenski radovi obavljeni
su tijekom 1973. do 1975. godine, a kancelarijska obrada podataka dovršena je početkom 1977.godine.
Elaborat je pregledan po komisiji i predložen Skupštini općine Sisak, uz suglasnost Skupštine općine
Kostajnica i Novska, na odobrenje. Obnovljena gospodarska Osnova “Posavske šume” odobrena je rješenjem
Skupštine općine Sisak, broj: 01-I-7/205-1977. od 02. prosinca 1977. godine s važnošću od 1974. do 1993.
godine s time da se 1983. godine izvrši redovna revizija.
Terenski radovi na redovnoj reviziji Osnove gospodarenja počeli su u jesen 1983. i dovršeni su u 1984. godini,
dok je kancelarijska obrada rađena 1985. godine. Revidirana Osnova gospodarske jedinice “Posavske šume” ,
uz suglasnost Skupštine općine Kostajnica i Novska, odobrena je rješenjem Skupštine općine Sisak broj: 01-I-
8/26-1986. od 27. veljače 1986. godine s važnošću od 1984. do 1993. godine.

                                               2. Prirodne značajke

                                         Orografske i hidrografske prilike

                                                                               0           0
         Šume gospodarske jedinice “Posavske šume – Sunja” leže na 45 17’ do 45 20’ sjeverne geografske
              0          0
širine i od 16 35’ do 16 49’ istočne geografske dužine od Greenwicha. Gospodarska jedinica se proteže od
sjeverozapada prema jugoistoku, i nalazi se u nizinskom području između rijeke Save i željezničke pruge Sisak
– Novska, jugoistočno od Sunje i sjeverozapadno od Hrvatske Dubice. Gospodarska jedinica je dobro
arondirana i nalazi su u jednom kompleksu osim 1. odjela koji se nalazi na brežuljkastom području iznad
željezničke pruge u blizini sela Donji Hrastovac. Sjevernu granicu dijelom čini rijeka Sunja, a istočnu rijeka
Sava, južni dio graniči s gospodarskom jedinicom “Posavske šume-Dubica”, a na ostalom dijelu graniči s
privatnim posjedom.
         Šume gospodarske jedinice dolaze na terenu koji je tek neznatnih visinskih razlika. Nadmorska visina
kreće se od 94 do 97 m, a na brežuljcima oko 140 m. Teren je ispresijecan manjim potocima (Radakovac,
Turija, Čađavac i Velika Obreška) koji se ulijevaju u rijeku Sunju. U mikroreljefu dolazi do razlika u povišenim
gredama i nizama u kojima voda stoji i preko cijele godine. Kako je gospodarska jedinica smještena uz rijeku
Savu često je plavljena. Karakteristika ovog poplavnog terena je to, da je uz Savu viši nego unutar gospodarske
jedinice. Nadmorske visine uz Savu su oko 96 m, dok su na zapadnom rubu gospodarske jedinice oko 94 m.
Pad terena nije jednoličan, nego u etažama. Od Save počinje lagani pad, nakon čega dolazi horizontalni dio u
kojem su veće ili manje depresije (tanjuri). Ove depresije su neocjedite i voda u njima leži tijekom cijele godine,
pa su nepodesne za uzgoj šumskih vrsta, naročito hrasta lužnjaka. Zbog toga je u gospodarskoj jedinici vršena
odvodnja izgradnjom kanalske mreže gdje god je to bilo moguće. U prošlom polurazdoblju kada je gospodarska
jedinica bila okupirana nije vršeno čišćenje i održavanje kanala, pa mnogi danas ne vrše svoju funkciju
odvodnje.


                             Geološka podloga, tlo i opterećenost onečišćivaćima

         Geološka podloga područja gospodarske jedinice su sedimenti aluvijalnih nanosa ilovine, gline, pijeska,
šljunka i pješčanog mulja i na velikom području prekrivena je slojem humusa. Veličina slivnog područja, reljef,
oborine, vegetacija i stanje površina određuju koliko će se materijala spirati, po količini, kako učestalo, kakve
teksture i kojih kemijskih karakteristika. Debljina tih nanosa varira, a negdje je i neznatna u odnosu na naslage
koje se nalaze ispod njih.


                                                         Tla

         Na području gospodarske jedinice dolaze hidromorfna tla koje karakterizira povremeno ili trajno
prekomjerno vlaženje u dijelu profila ili u čitavom tlu. Opis tala preuzet je iz knjige “Tloznanstvo u zaštiti okoliša:
priručnika za inženjere” Dr. Sc. Jakob Martinović, Zagreb : Državna uprava za zaštitu okoliša, 1997.


         Pseudoglej
         Sklop profila A-Ig-IIg-C i A-Eg-Bg-C. Supstrati na kojima se pseudoglej može formirati moraju biti
diferencirani po teksturi tako da se ispod relativno propustiljivog površinskog sloja javlja za vodu nepropustljiv
sloj. Pseudoglej karakterizira alterniranje vlažnog suhog razdoblja. Pseudoglej je vezan za ravničarske terene i
terene s blagim nagibima. U dinamici zastoja vode razlikujemo tri faze: a) mokru – kada su sve pore ispunjene
vodom; b) vlažnu – kada se vlažnost kreće između poljskog vodnog kapaciteta i točke venjenja i c) suhu fazu-
kada je vlažnost ispod točke venjenja. Naizmjenično smjenjivanje mokre i suhe faze uvjetuju redukcijske i
oksidacijske procese i specifičnu morfologiju (mramoriranost) g horizonta, kao i tvorbu Fe i Mn konkrecija.


                                                          3
Mnogi pseudoglejevi su reliktni i nose u sebi znakove procesa hidromorfizma koji danas više nisu aktivni.
Morfološki znaci ovise i o svojstvima supstrata, pa isti vodni može režim prouzrokovati različite morfološke
znakove. A horizont pod šumskom vegetacijom iznosi 5 – 10 cm. Površinski su horizonti (A i g) obično
praškaste ilovače s više od 40% čestica praha, dok je nepropusni sloj glinasta ilovača. Struktura je općenito
slabo izražena. Humusni horizont ima najveću poroznost (50%), dok je B (ili IIg) horizont praktično nepropustan
za vodu i s niskim kapacitetom za zrak. (3 – 6%). Tlo pod šumom ima 3 – 5% humusa i odnos C i N od 10–15;
pH se kreće od 5–6.
         Stupanj zasićenosti bazama u površinskim horizontima je obično niži od 50% . Tlo je izrazito deficitarno
u aktivnom i ukupnom fosforu. Sadržaj fiziološki aktivnog kalija najčešće se kreće od 5-10 mg/100g. Pseudoglej
je vrlo podložan eroziji.
         U gospodarskoj jedinici ovo tlo zaprema površinu od 1075,73 ha ili 23%

         Recentno aluvijalno tlo (recentni riječni nanos, fluvisol)
         Sklop profila (A)I-II. Tlo se formira na poplavnoj terasi (poloju) rijeka. Vlaženje tla se vrši iz tri izvora:
oborine, poplavne i podzemne vode. Dinamiku vodnog režima karakterizira veliko sezonsko kolebanje razine
vode i može iznositi 1-4 m. Vode u tlu su bogatije kisikom pa su procesi redukcije slabo izraženi. Uvjeti taloženja
u poloju su promjenjivi, pa nastaju slojeviti nanosi s čestom pojavom zatrpanih (fosilnih) humusnih horizonata.
Talože se jedan preko drugog vrlo raznovrsni nanosi (pijesci, šljunci). Mineralni i kemijski sastav su također vrlo
promjenjivi i zavise o podrijetlu i prirodi materijala koji se iz slivnog područja transportira u riječni tok. Većina
naših fluvisola su karbonatni i sadrže više od 5% karbonata. Količina humusa je uglavnom mala i ne prelazi 1-
2%. Fluvisoli su staništa zanimljiva za uzgoj kultura topola i vrba. Proizvodnost fluvisola najviše ovisi o
mehaničkom sastavu.
         U gospodarskoj jedinici ovo tlo zaprema površinu od 517,23 ha ili 11%

        Pseudoglej – glejno tlo
        Karakterizira ga istovremeno pseudooglejavanje i hipooglejavanje. Ima građu profila: A-Eg-Bg-G. Po
ekološkim svojstvima i kapacitetu plodnosti čini prijelaz između pseudogleja i močvarnih glejnih tala.
        U gospodarskoj jedinici ovo tlo zaprema površinu od 187,15 ha ili 4%.


        Močvarno glejno tlo (epiglej)
        Sklop profila A-G. Ima humusni horizont sa znakovima hidromorfizma i G horizont s jasno
diferenciranim Gso Gr pothorizontima. Oglejavanje (zamočvarivanje) je uzrokovano površinskim pretežno
poplavnim vodama, koje stagniraju do dubine 1m i s dubinom slabi. Epiglej se odlikuje malom biološkom
aktivnošću, nedostatkom kisika u pedosferi i nepovoljnim fizikalnim i kemijskim osobinama. Bez melioracije
nepovoljnog vodnog režima, epiglej se može smatrati malo produktivnim tlom za ratarsku proizvodnju.


          Močvarno glejno tlo (hipoglej)
          Sklop profila A-Gso-Gr ili A/T-Gso-Gr. Hipogleji su vezani za reljefske depresije u kojima se nalaze
deblji slojevi podzemne vode čija razina pokazuje malo kolebanje. Osnovno je obilježje da se podzemna voda
nalazi na tako maloj dubini da je čitav profil utjecan anaerobnim procesima (razina podzemne vode je obično
iznad 80 cm). Supstrat hipoglejnih tala može imati različit mehanički sastav, a u kemijskom pogledu može
varirati od beskarbonatnih do karbonatnih supstrata. Hipoglej zasićen bazama ima humusni horizont dubine 20-
30 cm. Debljina Gso pothorizonta zavisi o zoni kolebanja podzemne vode. Gr pothorizont se podudara sa
zonom trajne stagnacije vode. Hipoglej je pretežno glinasto tlo, G horizont je glinastiji nego A. Struktura je
glinastog tla poliedrična ili prizmatična. Tlo može imati veliki koeficijent bubrenja. Euglej sadrži do 10% humusa,
a varijacije s “anmor” humusom i do 30%. Reakcija je najčešće neutralna do slabo alkalna. Ukupni sadržaj N, P
i K je visok, ali je u anaerobnim uvjetima nizak sadržaj mineralnih oblika N. Fosfor je vezan s Fe i Al u biljkama
nepristupačne ili teško pristupačne spojeve.

         Amfiglej
         Sklop profila Aa-G-C-G ili Aa-G-G. Hidrogenizacija tla je uvjetovana i podzemnom i poplavnom vodom,
pa je prisutan i hipoglejni i epiglejni karakter profila s međuslojem koji nije ili je slabije oglejen. U ovom tipu tla su
kumulirana svojstva eugleja i semigleja u jedinstveni profil. U ekološkom smislu to je nova kvaliteta jer je biljka
izložena povećanoj vlažnosti. U pogledu mehaničkog sastava, česta je pojava višeg sadržaja gline u A nego u
G horizontu. Kemijska svojstva ovog tla su slična opisanim svojstvima hipogleja.
         Ukupno močvarno glejna tla zapremaju površinu od 2969,39 ha ili 62%.




                                                            4
Opterećenost onečišćivačima

         Tlo je važan i nezamjenjiv činilac biljne proizvodnje koja je osnovni uvijet razvoja i opstanka čovjeka i
niza djelatnosti. Površinski sloj zemlje je po svojoj ulozi najvažnija komponenta biosfere, sudjeluje u procesima
fotosinteze, transformacije i mineralizacije organske tvari, akumulacije sunčeve energije i biogenog kružnog
elementa. Upravo je taj sloj najviše ugrožen utjecajima raznih onečišćivača i potrošača tla.
         U gospodarskoj jedinici glavni onečišćivači tla su tvornice u okolici gospodarske jedinice, odnosno
industrijska zona Zagreba, Siska i Kutine, koji pridonose imisijskoj acidifikaciji (kisele kiše, suho taloženje). U
gospodarskoj jedinici tlo se najviše zagađuje utjecajem poplavne vode rijeke Save, opterećene industrijskim i
urbanim otpadom i zbog suvremenog načina poljoprivredne proizvodnje (umjetna gnojiva, pesticidi).


                                                      Klima

         Šume gospodarske jedinice prema svom zemljopisnom položaju nalaze se u zoni kontinentalne klime,
koja se odlikuje umjerenim ljetnim temperaturama i zimskim prekidom vegetacije. Da se dobije bolji uvid u
klimatske prilike ovog područja donosimo podatke o oborinama i temperaturama zraka. Za prikaz klimatskih
prilika korišteni su podaci najbliže meteorološke postaje Sisak za razdoblje 1961-1990. godine (studija
"Osnovne termičke i oborinske prilike na području Hrvatske", Državni hidrometeorološki zavod, sektor za
meteorološka istraživanja, Zagreb, listopad 1994. godine), a koji su rezultat 30 godišnjeg neprekidnog niza
mjerenja i osmatranja. Za prikaz snježnog pokrivača korišetni su podaci Šumarskog instituta Jastrebarsko
“Klimatske prilike područja Šumskog gospodastva Sisak” Svezak 2, Zagreb 1984. godine.

                                               Temperatura zraka

         Jedan od najznačajnijih elemenata klime je temperatura zraka. Temperaturni režim daje osnovno
obilježje klimi nekog područja, te posredno ili neposredno djeluje i na vrijednost ostalih meteoroloških
elemenata.
         U tabeli 1. prikazane su vrijednosti srednjih mjesečnih, te srednja godišnja temperatura zraka u T oC za
postaju Sisak.

                                                                                                    Tabela 1
                                                       MJESECI                                            PROSJ.
    I      II        III    IV         V       VI       VII VIII         IX         X     XI      XII    GODIŠNJE

  -0.7    1.9       6.3    11.1       15.8    19.1     20.8 19.8        16.0       10.8   5.6     1.0     10.6

         Prateći godišnji hod temperatura zraka od mjeseca siječnja do prosinca, vidimo da od siječnja, koji je
najhladniji mjesec, srednje mjesečne temperature zraka rastu sve do srpnja, koji je najtopliji mjesec, nakon čega
slijedi postepeno ohlađivanje zračne mase prema kraju godine. Srednja godišnja temperatura zraka za
navedeno razdoblje iznosi 10,6oC.

        U tabeli 2. prikazane su srednje vrijednosti temperature zraka u T oC za pojedina godišnja doba i
vegetacijsko razdoblje

                                                                                                    Tabela2
         Proljeće                  Ljeto              Jesen                    Zima             Veg.razdoblje
          III – V                 VI – VII            IX - XI                  XII - II            IV – IX
           11.1                    19.9                10.8                     3.8                 17.1

       Najhladnije godišnje doba je zima kada je srednja vrijednost temperature zraka za razdoblje mjerenja
3.8oC što je najniža vrijednost u odnosu na druga godišnja doba, dok je ljeto najtoplije godišnje doba sa
srednjom vrijednošću temperature 19.9oC. Proljeće i jesen su podjednako topli. Prosječna vrijednost
temperature zraka za vegetacijsko razdoblje iznosi 17.1oC.




                                                        5
                                                   Naoblaka

        Pod naoblakom podrazumijevamo pokrivenost neba oblacima, a njezina se vrijednost izražava pomoću
skale od 0 - 10. Oznaka "0" upotrebljava se kada je nebo potpuno vedro, a ukoliko je nebo potpuno pokriveno
oblacima oznaka je "10". Naoblaka je jedan od klimatskih faktora koji znatno utječe na temperaturno stanje
prizemnog sloja zraka, kao i onog na većim visinama, a ujedno je regulator - modifikator zagrijavanja i
ohlađivanja površine tla i zraka koji se nalazi nad njim.

        U tabeli 3. prikazane su srednje vrijednosti naoblake po pojedinim mjesecima u godini, kao i prosječna
godišnja vrijednost za razdoblje mjerenja 1961 - 1974.god.

                                                                                                  Tabela 3
                                            MJESECI                                                GODINA
         I       II     III    IV      V     VI VII           VIII   IX       X     XI     XII
        8.1     7.2    6.9     6.4    6.2   5.9 4.7           4.8    5.3     6.2    7.7    8.2        6.5

        Iz gornje tabele vidimo da je najviše naoblake u zimskom periodu i to u mjesecu siječnju i prosincu, dok
je najmanja naoblaka u srpnju i kolovozu.
        Prema srednjoj godišnjoj vrijednosti naoblake od 6.5, može se reći da je područje Siska više nego
poluoblačno, tj. da je nebo u tijeku godine više zastrto oblacima nego što ima vedrine.


                                                    Oborine

         Pored temperature zraka, najznačajniji klimatski element su oborine. Razdiobe oborina u tijeku godine u
vidu mjesečnih količina i količina koje padnu u pojedinom godišnjem dobu ili vegetacijskom razdoblju, od velikog
su značenja za klimu nekog područja. Oborinski režim posredno ili neposredno djeluje na broj i veličinu
vodotoka, njihovu izdašnost u tijeku godine, na visinu podzemnih voda i vlažnost tla.
         Evapotranspiracioni procesi, pod kojima podrazumijevamo isparavanje vode, te transpiraciju putem
biljaka, ovisni su o količini vode u tlu i zasićenosti zraka vodom, odnosno o količni palih oborina.
         Raspadanje (truljenje) organske tvari, aktivnost mikroorganizama, vlažnost žive ili mrtve tvari, kolanje
životnih sokova u biljnom organizmu, uvjetovano je u prvom redu, količnom vode koja stoji na raspolaganju, a
koja je oborinskog porijekla. Areal rasprostranjenja stanovite šumske vrste, biljne (šumske) zajednice, njezino
nastajanje, razvoj i zastupljenost na užem ili širem području, odraz je pored ostalog i vladajućeg oborinskog
režima. Poznavajući oborinski režim određenog područja, moguće je procijeniti i odrediti uvjete za uzgoj šuma.
         U tabeli 4 sadržani su podaci o srednjim mjesečnim i srednjoj godišnjoj količini oborina u mm.

                                                                                                  Tabela 4
                                            MJESECI                                                Prosječno
         I       II    III     IV     V      VI VII           VIII    IX     X      XI     XII      godišnje
        50      50     58      73     82     91 77            85      76     64     91     68         866

        Analizirajući podatke o srednjim mjesečnim količinama oborina, kao i srednjoj godišnjoj količini,
možemo zaključiti da ni u jednom mjesecu ne možemo govoriti o manjku oborina, ali ni o izrazitom višku. Iz
godišnjeg hoda oborina, vidimo da su one ravnomjerno raspoređene tijekom cijele godine. U prva tri mjeseca
padne najmanja količina vodenog taloga.
        Prosječna godišnja količina oborina koje padnu u Sisku iznosi 866 mm.
        Vrijednost Langovog kišnog faktora (Kf), do kojeg se dolazi iz odnosa prosječne godišnje količine
oborina i srednje godišnje temperature zraka, iznosi Kf = 866/10.6 = 82, pa to područje nosi oznaku humidnosti.
Klima je humidna (h) ako je taj faktor unutar vrijednosti 80 - 160.

        U tabeli 5 prikazane su srednje količine oborina koje padnu u pojedinim godišnjim dobima i
vegetacijskom razdoblju, te njihov postotni udio u srednjoj godišnjoj količini oborina.




                                                       6
                                                                                                     Tabela5
          Proljeće               Ljeto              Jesen             Zima            Veg. razdob.     Godišnje
            III-V              VI-VIII              IX-XI              XII-II            IV-IX
        mm        %          mm        %         mm       %        mm         %     mm         %         mm
        213       25         254       29        231      27       169        20    484        56        866

        Ljeto je godišnje doba u kojem padnu najveće količine oborina 29% od ukupne količine oborina koje
padnu u godinu dana. Zima je najsiromašnija oborinama, svega 20% od ukupne količine oborina padne u zimi.
U vegetacijskom periodu padne 484 mm oborina ili 56% od ukupne godišnje količine oborina. Prema tome
vidimo da je raspored oborina povoljan za razvoj vegetacije.


                                                 Relativna vlažnost zraka

         Pod vlagom u zraku smatra se samo vodena para primješana ostalim plinovima u atmosferi, a ne
kapljice vode ni leda. Vodena para u atmosferu dolazi evapotranspiracijom s podloge i biljnih pokrova. Zato je
zrak u donjim slojevima troposfere najvlažniji. Svakoj temperaturi zraka odgovara maksimalno moguća količina
vodene pare i tada je zrak zasićen. Prema tome, relativna vlažnost zraka je meteorološki element koji pokazuje
do kojeg postotka je zrak zasićen vodenom parom, pri određenoj temperaturi zraka. Poznavanje tog
meteorološkog elementa općenito je važno, jer stvaranje magle, oblaka, kiše, mraza i ostalih hidrometeora ovisi
o količini vlage u zraku.
         Povoljni uvjeti s obzirom na rast bilja su uz relativnu vlažnost između 50% i 90%. U tom se rasponu s
povećanjem vlažnosti zraka povećava i fotosinteza, osobito ako je sunčevo zračenje jače. Pri vrlo visokoj
relativnoj vlažnosti onemogućena je transpiracija, što nije povoljno ako ljeti zasićenost zraka potraje dulje. S
druge strane, niska relativna vlažnost znači pojačan gubitak vode iz biljaka transpiracijom i smanjuje
fotosintezu, pa biljka vene i suši se, ako se voda ne može nadoknaditi iz tla. Povećana količina vodene pare u
zraku povećava također njegov kapacitet za toplinu, pa se takav zrak teže ugrijava od sušeg, a ugrijani zrak se
teže hladi.
         Relativna vlažnost zraka mijenja se prostorno i vremenski, što znači da ovisi i o zemljopisnoj širini i
reljefu, te ima svoj dnevni i godišnji hod. S obzirom na relativnu vlažnost zraka područje ove gospodarske
jedinice pripada kontinentalnom tipu. Kod kontinentalnog tipa temperatura zraka djeluje jače na relativnu
vlažnost nego stvarna količina vodene pare u zraku, pa stoga minimum nastupa u toplom, a maksimum u
hladnom dijelu godine.
         Podaci srednjih vrijednosti relativne vlažnosti zraka, za pojedine mjesece u godini i za godišnje
razdoblje prikazani su u tabeli 6.

                                                                                                     Tabela 6
                                                 MJESECI                                              GODINA
         I       II    III       IV         V     VI VII           VIII     IX     X     XI    XII
        87      82     75        70         72    73 73            77       81     83    86    88       79

          Srednja godišnja vrijednost relativne vlažnosti zraka u Sisku iznosi 79 %, te možemo reći da je
zasićenost prizemnog sloja zraka vodenom parom osrednja. U tijeku godine, mjesečne vrijednosti relativne
vlažnosti zraka kolebaju između 70% i 88%, dakle od osrednje do jako visoke relativne vlažnosti. Iz tabele 6
vidljivo je da visoku srednju vrijednost imaju mjeseci siječanj studeni i prosinac, dok nisku srednju relativnu
vlažnost imaju travanj, svibanj, lipanj i srpanj, a što je karakteristika kontinentalnog tipa vlažnosti zraka.


                                                          Vjetar

        Vjetar je jedan od važnijih klimatskih čimbenika nekog područja.
On je posljedica strujanja zračne mase s područja visokog tlaka na područje niskog tlaka, odnosno kretanje
zračne mase uvjetovano je temperaturnim stanjima zračnih masa, a brzina i jačina vjetra njihovim razlikama u
tlaku, odnosno u temperaturi. Vjetar posredno ili neposredno utječe na temperaturni režim zraka, na sadržaj
vodene pare u zraku, te na intenzitet evaptranspiracionih procesa.




                                                            7
Godišnja ruža vjetra - čestina smjera vjetra ( % )
                                                                                                       Tabela 7
                                                  Smjerovi vjetra
           C            N           NE           E      SE      S                   SW           W            NW
          17.5         12.1        14.6         8.9    10.6    6.6                  13.6        10.1          6.0


        Iz podataka je vidljivo da prevladavaju sjeveroistočni i jugozapadni smjerovi vjetra, te da je čestina
puhanja sjeveroistočnog smjera iskazana u vrijednosti 14,6, a jugozapadnog 13,6. Od glavnih smjerova vjetra
prevladava još i sjeverni smjer sa čestinom 12,1.
        Najveća čestina vjetra pripada tišini (C) u vrijednosti 17,5. Jaki vjetrovi (brzina između 39 - 49 km/sat)
najčešće se pojavljuju u mjesecima ožujku i travnju. Olujni vjetrovi (brzine 62 -74 km/sat) su vrlo rijetki, najčešća
pojava vjetra ove jačine je u mjesecima ožujku, srpnju i studenom.


                                                        Mraz

        Mraz su ledeni kristali u obliku ljuskica, iglica, perja ili listića na predmetima na tlu. Nastaje sublimacijom
                                                                                                                 0
vodene pare uslijed noćnog ohlađivanja pri vedrom i tihom vremenu kad su temperature zraka ispod 0 C. U
umjerenim zemljopisnim širinama mraz se javlja u hladnom dijelu godine. Osim zimi, mraz se može pojaviti u
jesen pa je to rani mraz ili u proljeće kasni mraz. Proljetni mraz je opasniji jer može nanijeti velike štete biljkama
na početku vegetacije. Jesenski mraz nanosi manju štetu jer se višegodišnje biljke pripremaju za zimsko
mirovanje, a jednogodišnje biljke su najčešće završile svoj razvoj.
        Osim mraza naslage ledenih kristala mogu se stvarati na granama drveća i predmetima. Tu pojavu koja
može nanijeti znatne štete šumskom drveću zovemo inje. Inje se najčešće stvara u gorskim predjelima za
vrijeme vrlo hladnog vremena unutar magle odnosno oblaka što ih nosi vjetar. Taloženje inja u ekstremnim
prilikama može biti čak i nekoliko centimetara na sat što može izazvati i pucanje grana zbog težine.
        U tabeli 8 prikazan je srednji mjesečni broj dana s mrazom.

                                                                                                       Tabela 8
                                                MJESECI                                                 GODINA
          I       II     III    IV         V     VI VII          VIII    IX       X     XI      XII
         7.3     7.9    7.4     1.9       0.1    -   -            -      0.2     4.4    7.3     9.3        45.7


        Iz podataka o temperatiri zraka, količinama oborina može se zaključiti da ovo područje nosi obilježje
kontinentalne klime što se očituje kako u temperaturnom tako i u oborinskom režimu.
        Kontinentalnost klime očituje se u izrazitom porastu temperature zraka u proljetnim mjesecima, naročito
od ožujka na travanj, da nakon toga temperatura zraka raste polaganije do mjeseca srpnja da bi u idućim
mjesecima blago opadala do listopada, a izrazitiji pad nalazimo od listopada na studeni.
        Godišnji hod naoblake pokazuje daljnju crtu kontinentalnosti klime. Vrijednost naoblake pada idući od
početka godine prema ljetu, a ponovo prema kraju godine raste.
        S obzirom na relativnu vlažnost zraka područje ove gospodarske jedinice pripada kontinentalnom tipu.
Kod kontinentalnog tipa temperatura zraka djeluje jače na relativnu vlažnost nego stvarna količina vodene pare
u zraku, pa stoga minimum nastupa u toplom, a maksimum u hladnom dijelu godine.

        Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, koja je nastala uvažavanjem odnosa klime i vegetacije, područje
gospodarske jedinice “Posavske šume-Sunja” pripada tipu klime Cfwbx". To je umjereno kišna klima, nema
suhog razdoblja, oborine su jednako razdijeljene na cijelu godinu, najsuši dio godine pada u hladno godišnje
doba. Nailazimo na sporedni oborinski maksimum toplog dijela godine, koji je račvast, cijepa se na maksimum u
proljeću (svibnju) i u kasnom ljetu (srpnju ili kolovozu), a između njih je suše razdoblje. Temperatura
                                      0
najhladnijeg mjeseca kreće se od -3 C, ljeta su svježa sa srednjom mjesečnom temperaturom najtoplijeg
                  0
mjeseca ispod 22 C.

                                                        Snijeg

        Iz podataka, Šumarskog instituta Jastrebarsko “Klimatske karakteristike područja Šumskog
gospodarstva Sisak”, Svezak 2, Zagreb 1984. godine o snježnim prilikama na ovom području, možemo reći da
je tu pojava snijega uobičajena i prisutna svake godine, te da su razdoblja, u kojima se snježni pokrivač
zadržava na tlu, različitog trajanja, a najveća visina snijega iz godine u godinu varira. Pojava snijega je u

                                                          8
hladnijem dijelu godine, od mjeseca studenog do travnja. Trajanje snježnog pokrivača različito je iz godine u
godinu. Snježni pokrivač u nekoliko navrata nastaje i nestaje, a njegovo trajanje na tlu ovisi o temperaturnim
prilikama.

Broj snježnih dana i najveće visine snijega u cm za stanicu Sisak u razdoblju 1960-1974. godine.

         Godina     Trajanje snijega na tlu        Najveća visina snijega
                                 dana                           cm
          1960                    26                            43
          1961                    28                            12
          1962                    47                            22
          1963                    75                            63
          1964                    70                            30
          1965                    36                            23
          1966                    31                            42
          1967                    41                            45
          1968                    39                            17
          1969                    75                            65
          1970                    64                            74
          1971                    49                            67
          1972                    28                            13
          1973                    40                            15
          1974                     5                             4


Kako se vidi iz gornje tabele trajanje snježnog pokrivača varira od 5 do 75 dana. Prosječno godišnje trajanje
snježnog pokrivača na tlu iznosi 44 dana.




                                                       9
                                         Vegetacija - biljne zajednice


        Opis biljnih zajednica

       Opis biljnih zajednica preuzet je iz knjige “Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj”
Joso Vukelić, Đuro Rauš – Zagreb: Šumarski fakultet Sveučilišta, 1998.
Sistematski položaj utvrđenih šumskih zajednica na području gospodarske jedinice “Posavske šume-Sunja” :

Razred: Querco-Fagetalia Br.-Bl et Vlieger. 1937.
Red: Fagetalia sylvatice Pawl. 1928.
Sveza: Carpinion betuli Isll. 1932.
Podsveza: Lonicero caprifoliae-Carpinetum betuli Vukelić 1990.
As.: Carpino betuli-Quercetum roboris Anić1959./Rauš 1969.
        a) Subas.: Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1969.
As.: Epimedio-Carpinetum betuli / Ht.1938./Borh.1963.)

Razred: Alnetea glutinosae Br.-Bl. et Tx. 1943.
Red: Alnetalia glutinosae Tx. 1937.
Sveza: Alnion glutinosae Malcuit 1929.
As.: Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968.
As.: Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glav. 1959.

Sveza: Alno- Quercion roboris Ht. 1937/1938
As.: Genisto elatae-Quercetum roboris Ht.1938
       a) Subas.: Genisto elatae-Quercetum roboris carpinetosum betuili Ht. 1938
       b) Subas.: Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Ht. 1938
       c) Subas.: Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Ht. 1938


1. Tipična šuma lužnjaka i običnog graba (zaprema oko 8% površine)
        (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić1959./Rauš 1969.)

2. Ilirska šuma hrasta kitnjaka i običnog graba
         (Epimedio-Carpinetum betuli / Ht.1938./Borh.1963.)

3. Tipična šuma crne johe s trušljikom (zaprema oko 2% površine)
        (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968.)

4. Šuma poljskog jasena s kasnim drijemavcem (zaprema oko 26% površine)
       (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glav. 1959.)

5. Šuma lužnjaka s velikom žutilovkom subas. s običnim grabom
       (Genisto elatae-Quercetum roboris carpinetosum betuli Ht. 1938.)

6. Šuma lužnjaka s velikom žutilovkom subas. s drhtavim šašem
       (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Ht. 1938.)

7. Šuma lužnjaka s velikom žutilovkom subas. s rastavljenim šašem
       (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Ht. 1938.)

(Subasocijacije šume lužnjaka s velikom žutilovkom zapremaju 64% površine)


                              1.Tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba
                      (Carpino betuli - Quercetum roboris Anić1959. typicum, Rauš 1969.)


        Zajednica lužnjaka i običnog graba razvijena je na povišicama ili gredama, tj. na ocjeditim terenima koji
su dovoljno svježi, na pseudoglejnim tlima, koja su slabo kisela.


                                                       10
         Tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba predstavlja vrlo jasno izraženu zajednicu koja se u svim
slojevima odlikuje značajnim sastavnim elementima. Najznačajniji edifikator ove zajednice je hrast lužnjak, a
subedifikator koji se s najvećom stabilnošću javlja je obični grab u podstojnoj etaži. Obični grab je i najbolji
indikator za stanje stagnantne i podzemne vode. On podnosi kratkotrajne prolazne poplave, ali stagnantnu vodu
i visoke razine podzemne vode ne podnosi, te se javlja do srednjeg vodostaja podzemne vode od 2 do 3m, a
takav vodostaj postoji samo na gredama. Uz obični grab, ali mnogo rjeđe nalazi se klen, malolisna i srebrnolisna
lipa, divlja kruška i brijest (uništen od holandske bolesti) koji češće nalazimo u sloju grmlja. U sloju drveća
grupimično su ponegdje primješani poljski jasen i crna joha.
         U ovoj zajednici lužnjak u kombinaciji sa podstojnim grabom raste vrlo dobro, razvija ravna i čista debla,
tlo je zaštićeno od zakorovljivanja. Na mjestima gdje je grab rjeđe primješan javlja se gusti sloj grmlja.
         Sloj grmlja tvore : glogovi, obična kurika, svib, pasdrijen, klen, vez i brijest.
         Sloj prizemnog rašća nije osobito bogat s obzirom na broj vrsta. Svojstvene vrste asocijacije su :
Veronica montana, Veronica chamaedrys, Circea lutetiana, Ruscus aculeatus, Listera ovata, Primula vulgaris,
Galanthus nivalis, Carex silvatica i dr.
         U sastojinama s rijeđim sklopom razvijen je vrlo gusti sloj grmlja sviba i gloga, pa je prirodno
pomlađivanje ovih sastojina jako otežano.


                                2. Ilirska šuma hrasta kitnjaka i običnog graba
                               (Epimedio-Carpinetum betuli / Ht.1938./Borh.1963.)

          Zajednica kitnjaka i običnog graba je najraširenija klimazonalna zajednica koja nastava u Hrvatskoj sve
brdske terene, niža gorja i podnožja gorskih masiva. Nalazi se na humidnom području, na eutričnim
kambisolima, luvisolima i obronačnom pseudogleju, na nadmorskim visinama od 150 do 450 m.
          U sloju drveća sudjeluje kitnjak (Quercus petraea) koji čini nadstojnu etažu i obični grab (Carpinus
betulus) koji u odrasloj sastojini čini nuzgrednu i podstojnu etažu, a primješani su još : cer (Quercus cerris),
trešnja (Prunus avium), lipa (Tilia spp.), bukva (Fagus sylvatica) i u nižim predjelima hrast lužnjak (Quercus
robur).
          Sloj grmlja relativno je slabo razvijen. U tom sloju česti su: ljeska (Corylus avellana), obična kurika
(Evonymus europaea), glogovi (Crataegus spp.), svib (Cornus sanguinea), obična kozokrvina (Lonicera
caprifolium, obični likavac (Daphne mesereum), divlja kruška (Pyrus pyraster), divlja jabuka (Malus silvestris),
divlja ruža (Rosa canina) i dr.
          U sloju prizemnog rašća dolaze neutrofilne vrste, a napose : šumarica (Anemone nemorosa), šafran
(Crocus vernus), velecvijetni cjevac (Stellaria holostea), šumska broćika (Galium silvaticum), žuta broćika
(Galium vernum), dlakavi šaš (Carex pilosa), plućnjak (Pulmonaria officinalis), salamonov pečat (Polygonatum
multiflorum), zmijina čestoslavnica (Veronica chamaedrys), jaglac (Primula vulgaris), šumska ljubica (Viola
silvestris) i dr.
          U ovoj zajednici kitnjak u kombinaciji sa podstojnim grabom raste vrlo dobro, razvija ravna i čista debla,
a tlo je zaštićeno od zakorovljenja.


                                    3. Tipična šuma crne johe s trušljikom
                                   (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968.)

        Ova zajednica naseljuje ocjedite nize s mineralno glejnim tlom. Tlo je ocjedito slabo kisele reakcije i
bogato dušikom.
        U sloju drveća dominira crna joha. Stabla su iz sjemena i iz panja, dosta ravna, dobre kvalitete. Zbog
velike gustoće, krošnja stabala je veoma uska i slabo razvijena. Uz rubne dijelove odsjeka na višm i sušim
predjelima primješani su poljski jasen i hrast lužnjak ali samo pojedinačno.
        Sloj grmlja je slabo razvijen, a tvori ga : trušljika, kupina, glogovi, siva iva.
        U sloju prizemnog rašća najčešće su vrste: paskvica obična, metljika, bodljikava paprat, divlji hmelj,
vučja noga i dr.

       Sve navedene biljne zajednice rasprostranjene su na području ove gospodarske jedinice. Neke čine
veće komplekse, dok su druge fragmentarno primješane. S obzirom na gospodarsku podjelu na odjele, unutar
svakog odjela, ovisno o mikroreljefu, nalazimo navedene zajednice na manjim ili većim površinama.




                                                        11
                               4. Šuma poljskog jasena s kasnim drijemavcem
                                 (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glav. 1959.)


          U orografskom pogledu ova biljna zajednica u nizinskom području zauzima bare i tanjure. Tanjur je
otvorena ili zatvorena udubina u tlu. Voda se iz viših tanjura slijeva u niže (otvoreni) ili se iz njih uopće ne može
iscijediti (zatvoreni), pa odatle nestaje tek isparavanjem. Bare nisu obrasle šumskim drvećem jer jasen se
naselio do krajnje granice mogućnosti opstanka šume (barska granica šume ).
          Dominantna vrsta ove zajednice je poljski jasen koji pretežno čini čiste sastojine, a primješana mu je i
crna joha, te lužnjak na sušim terenima. U ovim zajednicama poljski jasen ne postiže svoj optimum, ali je
značajan za razvoj sastojina na močvarnim tlima.
          Sloj grmlja vrlo je oskudan ili ga nema. Pretežno je sastavljen od pomlatka poljskog jasena i trušljike
(Frangula alnus).
          Sloj prizemnog rašća čine razni šaševi, te biljke poplavno močvarnih šuma. Karakteristične vrste ove
zajednice su : Cardamine pratensis (režuha), Urtica radicans (močvarna kopriva), Leucoium aestivum (kasni
drijemavac). Od šaševa najčešći su Carex riparia, C. vulpina, C. strigosa i C. vesikaria.


                      5. Šuma lužnjaka s velikom žutilovkom subas. s običnim grabom
                        (Genisto elatae-Quercetum roboris carpinetosum betuli Ht. 1938.)

          Ova zajednica dolazi na terenima koji su nekoliko metara iznad normalnog vodostaja. One su
periodično plavljene, ali poplava traje kraće vrijeme, ili su izvan poplave. Dolaze na mineralno - močvarnom,
slabije ili jače kiselom tlu i na pseudoglejnom odnosno podzolastom slabo kiselom ili neutralnom tlu.
          Ove šume pripadaju najsušoj subasocijaciji šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke, odnosno mogu se
smatrati početnom fazom nastanka pravih greda i lužnjako-grabovih šuma.
          U sloju drveća dominantna vrsta je hrast lužnjak, a obični grab je čest, no nema dimenzije,
konkurentnost, vitalnost i regenerativnu sposobnost kao na tipičnim gredama.
          Od grmlja su najčešći klen , lijeska, grab i glogovi.
          Velika žutilovka (Genista elata) po kojoj je zajednica dobila ime, rijeđe je zastupljena, obično raste uz
rub sastojina (vrsta svjetla).
          U sloju prizemnog rašća na malim plohama mozaično se smjenjuju higrofiti i mezofiti. Prevladava vrsta
Carex brizoides (drhtavi šaš), mjestimično Carex remota (rastavljeni šaš), Glechoma hederacea (dobričica),
Lysimachia numularia (metljika). Od razlikovnih vrsta prema ostalim subasocijacijama šume hrasta lužnjaka i
velike žutilovke su Acer campestre (klen), Arum maculatum (pjegavi kozlac), Polygonatum multiflorum
(mnogocvjetna pokosnica), Anemone nemorosa (obična šumarica) i druge vrste viših terena. Dobro uspjeva i
Tilia cordata (malolisna lipa).
Ova subasocijacija lakše podnosi stres i novonastale promjene u staništima nizinskih šuma.


                      6. Šuma lužnjaka s velikom žutilovkom subas. s drhtavim šašem
                       (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Ht. 1938.)

         Šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem uspijeva na pseudoglejnim i mineralno-
močvarnim, nešto kiselijim tlima na kojima više nema poplava. To su obično vlažne grede i suše nize. Razina je
podzemne vode u proljeće i kasno u jesen visoka. Ta šuma u visinskoj raščlanjenosti idući naniže nadovezuje
se na šumu hrasta lužnjaka i običnog graba, što znači da je vlažnost tla u toj šumi veća.
         Ova subasocijacija se razvija na nešto kiselijim tlima.
         Razlikovne vrste za ovi subasocijaciju su: Carex brizoides (drhtavi šaš), Deschampsia caespitosa,
Polytrichum commune, Melanpyrum sylvaticum, Potentilla erecta, Veratrum album i dr.
U sloju drveća prevladava hrast lužnjak, a primješani su crna joha, poljski jasen, nizinski brijest, divlja kruška,
divlja jabuka, vez, topola i rijeđe obični grab.
         Sloj grmlja je bujno razvijen, a tvore ga Genista tinctoria ssp. elata, Viburnum opulus, Crataegus
oxyacantha i Crataegus monogyna, Prunus spinosa, Rubus fructicosus i vrste sloja drveća.
         Sloj prizemnog rašća dosta je siromašan brojem vrsta, no vrlo je bujan jer drhtavi šaš prekriva
komplekse i po nekoliko hektara. Uz njega i razlikovne vrste subasocijacije uspijevaju još Dryopteris
carthusiana, Licopus europeus, Circea lutetiana, Veronica montana, Rubus caesius, Scrophularia nodosa,
Aegopodium podagraria, Ranunculus ficaria, Geum urbanum, Humulus lupulus i dr.



                                                         12
                     7. Šuma lužnjaka s velikom žutilovkom subas. s rastavljenim šašem
                        (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Ht. 1938.)

Ova šuma razvija se u nizinama koje poplavljuje većinom neizravna voda ili stagnirajuća površinska voda. U
visinskoj raščlanjenosti nalazi se nešto niže od šume hrasta lužnjaka i običnog graba, ali se na nju nadovezuje
izravno ili preko šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem ili preko šume lužnjaka s velikom
žutilovkom i drhtavim šašem.
         Matična podloga je mineralno – močvarno umjereno izraženo tlo, slabo kisele do praktično neutralne
reakcije (pH = 6,00-6,50).
         Za uspijevanje zajednice odlučujući je mikroreljef, odnosno veće ili manje depresije (nize) koje
sadržavaju mnogo manje vode, nego kod zajednica Leucoio-farxinetum angustifoliae i Frangulo-Alnetum
glitinosae. U hidrološkom smislu za zajednicu je važna podzemna voda koja ostaje preko cijele godine dosta
visoka (1 –2 m). Voda se zadržava na površini vrlo dugo (lipanj, srpanj), tj. sve dok ne ispari, jer je tlo veoma
slabo propusno.
         Glavni edifikator u ovoj zajednici je hrast lužnjak, dok se nekada u velikoj mjeri javljao nizinski brijest, no
sada je gotovo potpuno unušten: nastale su velike plješine nakon što se brijest osušio. Jedino se još ponegdje
javlja vez, koji je, čini se otporniji na holandsku bolest.
         Poljski jasen je takođet član te zajednice, ali je više vezan uz čiste jasenove sastojine vlažnijeg,
karbonatnijeg tla.
         Sloj grmlja nije jednako razvijen na svim plohama. Ima mnogo šumskih površina na kojima je grmlje
slabo razvijeno ili ga uopće nema, no u tom slučaju tamo prevladava plava kupina (Rubus caesius), pa se
govori o facijesu te vrste. Na drugim mjestima javlja se grmlje u obliku pomlatka hrasta, jasena i brijesta, dok od
pravih grmova dolaze glogovi (Crataegus oxyacantha i Crataegus monogyna) velika žutilovka (Genista tinctoria
ssp. elata) crna hudika (Viburnum opulus), crni trn (Prunus spinosa) i dr.
         U sloju prizemnog rašća najznačajnije su vrste rastavljeni šaš (Carex remota) i uskolisni šaš (Carex
strigosa), potom crijevac (Cerastium sylvaticum), kiselica (Rumex sanguineus), plava kupina (Rubus caesius),
vučja noga (Lycopus europaeus), zatim Lysimachia nummularia, Lysimachia vulgaris, Caltha palustris,
Glechoma hedercea, Ranunculus repens, Galium palustre, Iris pseudocorus i druge.

       Sve navedene biljne zajednice rasprostranjene su na području ove gospodarske jedinice. Neke čine
veće komplekse, dok su druge fragmentarno primješane. S obzirom na gospodarsku podjelu na odjele, unutar
svakog odjela, ovisno o mikroreljefu, nalazimo navedene zajednice na manjim ili većim površinama.


                                           Ekološko gospodarski tipovi

“Ekološko gospodarski tip šume je skup sastojina koje su po florističkom sastavu, životnim prilikama, po vrsti,
načinu i veličini proizvodnje drveta jednake ili slične” (Cestar 1974.)
         Za određivanje nekog ekološko-gospodarskog tipa osnovne su komponente geološko litološka podloga,
šumska zajednica i pedosistematska jedinica.
Pored ovih osnovnih komponenti, za svaki ekološko-gospodarski tip treba utvrditi uzgojne karakteristike
sastojina, proizvodne mogućnosti i ekonomske pokazatelje. Osnovno je za tipološku klasifikaciju da omogući
podjelu šuma na jedinice koje su u ekološkom i razvojno proizvodnom smislu dovoljno homogene.
         U proizvodnom smislu, postoji samo jedan oblik šume koji trajno proizvodi najveće moguće količine
šumskih proizvoda koji su u skladu s potrebama gospodarstva i mogućnostima šume, uz uvažavanje ostalih
indirektnih koristi šuma. Taj oblik, odnosno tip šume, treba poznavati da bi u granicama mogućnosti konkretni
oblik usmjerili prema njemu.
Na temelju istraživanja grupe stručnjaka Šumarskog instituta Jastrebarsko Ustanovljeni su ekološko-
gospodarski tipovi šuma za područje gospodarske jedinice. (“Ekološko-gospodarski tipovi šuma” za područje
Šumskog gospodarstva Sisak, Svezak 6, Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb, 1988.)


1. Ekološko-gospodaski tip II - G - 10

        Ekološko-gospodarske karakteristike: Geološka podloga su diluvijalni i aluvijalni nanosi ilovine, gline,
pijeska i šljunka i izlučeni i u vodi taloženi nekarbonatni eolski nanosi. Taj tip karakterizira zajednica šume
lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić1959./Rauš1969.), a uključene su i njene
subasocijacije: tipična, s drhtavim šašem i s rastavljenim šašem. Tla su močvarmo glejno i pseudoglej-glej.
        Gospodarske karakteristike: Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednolična
sjemenjača. Najpovoljniji omjer smjese u doba sječne zrelosti trebao bi imati 100% vrijednosti normale za čiste
sastojine lužnjaka i 20% normale za čiste sastojine običnog graba.


                                                          13
Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja, uz utvrđenu ophodnju lužnjaka 140 god. Lužnjak
obnavljati prirodnim pomlađivanjem oplodnom sječom u 3 - 4 sijeka, koja može započeti najranije u 130. godini
starosti sastojine. Sječa se provodi sa srednje dugim pomladnim razdobljem. U fazi pomlađivanja ne smije se
uklanjati obični grab prije dovršnog sijeka. Ako žir nije obilno urodio tijekom oplodne sječe, preporuča se
podsadnja žira pod motiku (400-600 kg/ha). U pomladnom razdoblju potrebno je ostavljati podstojnu etažu radi
zastiranja tla i izvršiti pripremu tla uklanjanjem grmlja i korova, žetvom trave i rahljenjem tla. Uzgojni radovi
obuhvaćaju njegu pomlatka i mladika, čišćenje guštika i prorede.


2. Ekološko-gospodaski tip II - G - 20

         Ekološko-gospodarske karakteristike: Geološka podloga su aluvijalni nanosi. Taj tip karakterizira
zajednica šume lužnjaka s velikom žutilovkom /Genisto elatae-Quercetum roboris/ i njezine subasocijacije:
tipična, s drhtavim i rastavljenim šašem. Tla su amfiglej, epiglej, hipoglej i pseudoglej-glej.
         Gospodarske karakteristike: Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita sjemenjača,
normalnog stanja. Najpovoljniji omjer smjese u doba sječne zrelosti je 80% lužnjaka i 20% poljskog jasena i
običnog graba.
Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja, uz utvrđenu ophodnju lužnjaka 120 god. Lužnjak
obnavljati prirodnim pomlađivanjem oplodnom sječom u 3-4 sijeka, koja može započeti najranije u 110. godini
starosti sastojine. Sječa se provodi s dugim pomladnim razdobljem. Ako žir nije obilno urodio u toku oplodne
sječe preporuča se podsadnja žira pod motiku (400-600 kg/ha). U pomladnom razdoblju potrebno je ostavljati
podstojnu etažu radi zastiranja tla i izvršiti pripremu tla uklanjanjem grmlja i korova, žetvom trave i rahljenjem
tla. Uzgojni radovi obuhvaćaju njegu pomlatka i mladika, čišćenje guštika i prorede.


3. Ekološko-gospodaski tip II - G - 22

         Ekološko-gospodarske karakteristike: Geološka podloga su aluvijalni nanosi. Taj tip karakterizira
zajednica šume lužnjaka s velikom žutilovkom varijanta s poljskim jasenom /Genisto elatae-Quercetum roboris
var Fraxinus angustifolia/ i šuma poljskog jasena s kasnim drijemavcem Horvat varijanta s lužnjakom /Leucoio-
Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959. var Quercus robur/. Tla su amfiglej, epiglej, hipoglej i pseudoglej-glej.
         Gospodarske karakteristike: Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita sjemenjača,
normalnog stanja. Najpovoljniji omjer smjese u doba sječne zrelosti je 90% lužnjaka i 10% poljskog jasena i
običnog graba.
Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja, uz utvrđenu ophodnju lužnjaka 120 god. Lužnjak
obnavljati prirodnim pomlađivanjem oplodnom sječom u 3 - 4 sijeka, koja može započeti najranije u 110. godini
starosti sastojine. Sječa se provodi s dugim pomladnim razdobljem. Ako žir nije obilno urodio u toku oplodne
sječe preporuča se podsadnja žira pod motiku (400-600 kg/ha). U pomladnom razdoblju potrebno je ostavljati
podstojnu etažu radi zastiranja tla i izvršiti pripremu tla uklanjanjem grmlja i korova, žetvom trave i rahljenjem
tla. Uzgojni radovi obuhvaćaju njegu pomlatka i mladika, čišćenje guštika i prorede.

4. Ekološko-gospodaski tip II - G - 30

         Ekološko-gospodarske karakteristike: Geološka podloga su aluvijalni nanosi. Taj tip karakterizira
zajednica šume poljskog jasena s kasnim drijemavcem /Leucoio-Fraxinetum angustifolie Glavač 1959./,
raščlanjena na dvije subasocijacije: tipična /subass. typicum Glavač/ i s crnom johom /subass.alnetosum
glutinosae Glavač/. Tla su epiglej, hipoglej i pseudoglej-glej.
         Gospodarske karakteristike: Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna čista sjemenjača, normalnog
stanja.
Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja, uz utvrđenu ophodnju jasena 90 god. Jasen
obnavljati prirodnim pomlađivanjem oplodnom sječom u 2 - 3 sijeka, koja može započeti najranije u 75. godini
starosti sastojine. Površine na kojima prirodno pomlađenje ne uspije preporuča se pošumiti s 5000 sadnica
poljskog jasena na 1 ha čiste površine. U pomladnom razdoblju potrebno je izvršiti pripremu tla uklanjanjem
grmlja, podrasta i korova, te žetvom trave. Uzgojni radovi obuhvaćaju njegu pomlatka i mladika, čišćenje guštika
i prorede.

5. Ekološko-gospodaski tip II - G - 40

        Ekološko-gospodarske karakteristike: Geološka podloga su aluvijalni nanosi. Taj tip karakterizira
zajednica šume crne johe s trušljikom subasocijacija tipična /Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968. subass.
typicum/, subasocijacija s vezom i poljskim jasenom /subass.ulmetosum laevis/ i varijanta s lužnjakom /Quercus
robur). Tla je humozno glejno amfiglejno i ritska crnica s velikim postotkom organskih materija, te intenzivnim
vlaženjem donjom i površinskom vodom. Zbog obilne količine dušika u tlu vrlo dobro uspijevaju nitrofilne biljke.

                                                       14
        Gospodarske karakteristike: Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna čista sjemenjača, normalnog
stanja.
Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja, uz utvrđenu ophodnju od 60 god., crnu johu
obnavljati prirodno oplodnom sječom, koja može započeti najranije u 55. godini starosti sastojine. Površine na
kojima prirodno pomlađenje ne uspije preporuča se pošumiti s 3000 sadnica crne johe na 1 ha čiste površine. U
pomladnom razdoblju potrebno je izvršiti pripremu tla uklanjanjem grmlja, podrasta i korova. Uzgojni radovi
obuhvaćaju njegu pomlatka i mladika, čišćenje guštika i prorede.


6. Ekološko-gospodaski tip II - E - 10

         U ovaj ekološko-gospodarski tip uključene su biljne zajednice: šuma kitnjaka i običnog graba (Querco
petraeae - Carpinetum illyricum Horvat 1938.), šuma kitnjaka s bekicom (Luzulo albidae - Quercetum peraeae
Pelcer 79.). Dominantno tlo je distrično smeđe tlo tipični ili ilimerizirano, eutrično smeđe ilimerizirano.
         Gospodarske karakteristike: Optimalan sastojinski oblik je jednodobna sjemenjača. Najpovoljniji omjer
smjese je 60% kitnjaka, 20% bukve i 20% običnog graba.
         Smjernice gospodarenja: Uspostavom normalnog stanja, uz ophodnju od 120 godina i promjere sječive
zrelosti srednjeg sastojinskog stabla kitnjaka 41,0 cm, bukve 39,5 cm i običnog graba 22,5 cm prsnog promjera,
                                                3
može se postići ukupna proizvodnja od 883 m /ha.
Sastojine ovog ekološko-gospodarskog tipa treba obnavljati oplodnim sječama koja može započeti najranije u
110. godini starosti sastojine. Prilikom obnove veću pažnju treba posvetiti obnovi kitnjaka, jer je on u mladosti
ugrožen od bukve i graba. Ukoliko prirodna obnova ne uspije potrebno je vršiti popunjavanje žirom (300 kg žira
na 1 ha čiste površine). Uzgojni radovi su njega pomlatka i mladika, čišćenje guštika i prorede u letviku i
odraslim sastojinama. Prilikom provedbe njega potrebno je veću pažnju posvetiti hrastu kitnjaku.
         Cilj gospodarenja je proizvodnja furnira, kladarki, deblje i tanje oblovine bukve i kitnjaka, te drva za
celulozu i ogrijev.
U ovaj ekološko-gospodarski tip uvrštene su sastojine u kojima prevladava hrast kitnjak, a to je samo 1. odjel



                                     3. OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA

         Razvojem civilizacije čovjek je sve više posezao za iskorišćivanjem prirodnih bogatstava (fosilna goriva,
drvo, voda i dr.), podčinjavajući ih vlastitim potrebama. Tako je vremenom došlo do velikog smanjenja šumskog
fonda. U isto vrijeme, raslo je zagađivanje okoliša industrijskim otpadom (industrijski otpadni plinovi, onečišćena
voda u industrijskim procesima, ispušni plinovi automobila, otpadna motorna ulja i dr.), primjenom kemikalija u
poljoprivrednoj proizvodnji (pesticidi, herbicidi, rodenticidi, umjetna gnojiva i dr.), te općenito, načinom života
modernog čovjeka u urbanim naseljima (otpad – plastična i metalna ambalaža i razni drugi sintetički materijali
koji se prirodno ne raspadaju). Do današnjih dana zagađenje čovjekova okoliša doseglo je takav stupanj da je
postalo zabrinjavajuće, pa sve više do izražaja dolaze vrijednosti različitih funkcija prirodnih cjelina. Te posebne
funkcije šume, kao sastavnog dijela većih prirodnih cjelina, nazivamo općekorisne funkcije šume.
         Upravo tamo gdje je u najvećoj mjeri narušena prirodna ravnoteže, općekorisne funkcije šuma su
najuočljivije. One su značajnije od proizvodnje drvne mase čak do 30 puta i više.
Danas je spoznaja o vrijednosti općekorisnih funkcija šuma prodrla u sve društvene strukture i tako
popularizirala jedan od najvećih problema civilizacije ovog stoljeća.



                     Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava

         Šumski ekosustav je najučinkovitiji zaštitnik tla od erozije vodom i vjetrom, te štiti tlo od osiromašenja,
puzanja i klizanja terena i od zamočvarenja.
         Jakost erozije ovisi o reljefu (nagibu padine, njenoj dužini i obliku), o značajkama tla (tekstura, struktura,
skeletnost), izloženost strani svijeta i oborinama.
         Jedan od oblika oštećenja je degradacija tla koja nastaje kada oborinska voda prolazi kroz tlo odnoseći
mineralne tvari u dublje slojeve. Šume usporavaju procese degradacije tla. Dubokim zakorjenjivanjem drveća
produbljuju se i pedogenetski procesi u tlu, pa se time povećava i zaliha hraniva u dubljim slojevima. Šumska
prostirka miješa se s mineralnim dijelom tla, pa se humifikacijom organske tvari i mineralizacijom humusa tlo
popravlja.
         Načinom gospodarenja utječemo na smanjenje degradacije tla, jer nakon čistih sječa na velikim
površinama dolazi do povećane erozije (akvatične i eolske). Zbog zaštite tla potrebno je sječe vršiti postupno,
tako da se ne ogole veliki šumski kompleksi. Kod obnove sastojina treba izabrati vrste drveća koje se različito

                                                          15
zakorjenjuju i koje će štititi tlo od degradacije. U nizinama također dolazi do degradacije tla prekomjernim
sječama zbog poremećaja u vodnom režimu. Šuma transpiracijom smanjuje razinu podzemne vode.
Prekomjernom sječom razina podzemne vode se podiže pa dolazi do zamočvarenja tla.
         Šuma štiti tlo i od onečišćenog zraka i kiselih kiša tako što se ogromne količine otrova (sumporni
dioksid, dušični oksid, pesticidi i dr.) zadržavaju u krošnjama drveća. No te velike količine štetnih tvari ostaju na
drveću, pa dolazi do oštećenja i propadanja šumskog drveća.
         Šumsko drveća svojim dubokim zakorjenjivanjem učvršćuju tlo prodiranjem kroz nepropusne horizonte.
         Šuma štiti prometnice, željezničke pruge i druge objekte od snježnih i muljevitih nanosa, udara vjetra,
sprečavanja odrona kamenja i dr.


                                  Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav

        Na vodni režim nekog kraja šuma djeluje vrlo povoljno. Njeno djelovanje sastoji se u pročišćavanju
podzemnih i površinskih voda, te u stalnosti opskrbe vodom i sprečavanja brzog otjecanja vode. Utjecaj šume
na vodozaštitu ovisi kako o staništu tako i o šumskoj zajednici. Vrlo značajnu ulogu u tome ima reljef, geološka
podloga i tlo, vrsta drveća u sastojini, starost sastojine i dr.
        Hidološki utjecaj šume naročito dolazi do izražaja za dugotrajnih kiša, ljetnih pljuskova s velikom
količinom vode, te u proljeće za topljenja snijega.
        Vodni režim u šumi ovisi o količini transpirirane vode pojedinih vrsta drveća, o evaporaciji, o tlu i
njegovoj moći upijanja, o matičnom supstratu te o slojanju u sastojini, o godišnjoj količini oborina i o njihovom
rasporedu.
        Gospodarska jedinica “Posavske šume-Sunja” nalazi se na nizinskom području na desnoj obali Save i
izložena je čestim poplavama. Najćešće su poplave u kasnu jesen i rano proljeće.

        Površinske i podzemne vode su prema namjeni i stupnju čistoće raspoređene u četiri (od I do IV) vrste.

III. vrsta: su vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon odgovarajućeg kondicioniranja mogu upotrebljavati
u poljoprivredi i u industriji koja ne treba čistu vodu.

IV. vrsta: sve ostale vode.

        Prema navedenoj klasifikaciji rijeka Sava svrstana je u III. vrstu, s pojedinim pokazateljima za IV. vrstu

Na šumsko drveće, kao uzrok sušenja utiču onečišćenje ili opterećenje poplavne vode pojedinih pokazatelja
kvalitete vode, koji prelaze maksimalno dozvoljene standarde.

                  Pokazatelj uzroka              Standardi u vodi              Maksimalne štetne
                       sušenja             III. stupanj   IV. stupanj     vrijednosti u šumi Posavine
             Ugljični dioksid mg CO2/l         do 30         do 30                    89,00
             Kemijska potrošnja kisika
                                               20             40                       170,00
             O2/l ne više od
             Amonijak NH4 mg N/l               0,4            0,4                       1,50
             Otopljeni kisik mg O2/l
                                                4              3                        0,38
             ne manje od

Izmjereno je prisustvo većih količina od dozvoljenih: željeza, bakra, olova, cinka, kadmija, fosfata, nitrata i
drugih štetnih sastojaka. U Republici Hrvatskoj (za sliv Save) pročiščavanjem je obuhvaćemo samo 27%
otpadnih voda i to pretežno najjednostavnijim mehaničkim postupkom. Ogromne količine otpadnih voda
nepročiščene dospijevaju u naše rijeke, pa i u šume Posavine.



                                Utjecaj na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju

        Šuma povoljno djeluje na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju. Šuma štiti poljoprivredno tlo od
donošenja erozivnog materijala, ali i od eolske erozije. Štiti usjeve od udara vjetra, te ublažuje ekstremne
klimatske promjene, regulira vlažnost zraka, transpiracijom djeluje na nivo podzemnih voda i dr.




                                                         16
                                                     Utjecaj na klimu

         Šumski ekosustavi djeluju na klimu tako što susjednim naseljima i poljoprivrednim površinama
ublažavaju klimatske ekstreme, a na većim prostorima osiguravaju izmjenu zraka, te sprečava pojavu naglih
hladnih zračnih strujanja. Šuma ljeti povećava vlažnost zraka, ali i njegovu turbulenciju u više slojeve atmosfere.
Utjecaj šumskog kompleksa veličine 4000 ha zamjećuje se do 60 km udaljenosti.
Gospodarska jedinica “Posavske šume-Sunja” čini veliki šumski kompleks, pa je njezin utjecaj na klimatske
ekstreme dosta velik.


                                        Zaštita i unapređenje čovjekovog okoliša

         Širenjem gradova i industrijskih zona, izgradnjom prometnica i regulacijom vodotoka, povećanjem
poljoprivrednih površina, sve više nestaje izvorna priroda. Mnoge biljne i životinjske vrste, nepovratno nestaju
gubitkom njihova staništa.
         Visoko razvijeno gospodarstvo današnjice nosi sa sobom raznovrsne opasnosti: zagađenje ljudskog
okoliša u industrijskim centrima, podzemnih i nadzemnih voda, atmosfere, gomilanje smeća i raznih štetnih
otpadnih tvari, nekontrolirana upotreba pesticida u poljoprivredi, odlaganje radioaktivnih tvari i dr.
         Svrha zaštite od štetnog antropogenog utjecaja je da se očuva prirodni i zdrav okoliš za život čovjeka i
prirodni ekosustavi koji ga okružuju.
         Najdjelotvornija mjera zaštite šuma kojom se može učvrstiti ravnoteža šumske zajednice i povećati
njezin otpor prema svim patogenim utjecajima je uzgoj mješovitih sastojina, što raznolikiji po sastavu drveća,
grmlja i prizemnog rašća i što raznodobniji. O čemu se i u propisima uzgojnih radova u gospodarskoj jedinici
vodilo računa.


                                        Stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere

        Šume čine najveći dio raslinstva na zemlji i po prostranstvu i po asimilacijskoj površini, pa su uz mora i
oceane najveći proizvođači kisika ( cca 20 t/ha godišnje).
        Šume smanjuju onečišćenost zraka zadržavanjem čestica čađi i prašine na lisnim površinama. Te
velike količine štetnih tvari, koje se zadržavaju na lisnoj površini ili zagađuju tlo, očituju se na vegetaciji u
smanjenju vitalnosti i prirasta, u sekundarnom napadu štetnika, tj općem propadanju šuma.
        S obzirom na ružu vjetrova onečišćeni zrak dolazi od industrije Zagreba, Siska i Kutine i utječe na
zdravstveno stanje šume, tj na propadanje šume, a time i na smanjenu asimilacijsku površinu koja tada
proizvodi i manje kisika, ali se i na taj način pročišćava zrak.
        Ispitivanja su pokazala, da u atmosferi ima do 5000 različitih spojeva, koji onečišćuju atmosferu.

Izvori štrtnih elenenata i spojeva :

        - sumporni dioksid                    - transport                      60%
        - dušikovi oksidi                     - industrijska proizvodnja       18%
        - čestice teških metala               - proizv. el. energije           14%
        - čađa                                - grijanje                         5%
        - cementna prašina                    - otpad                            3%

Na šume posebno nepovoljno djeluju elementi i spojevi:

        - sumporni diokdid SO2
        - dušikovi oksidi NO i NO2 i dušična kiselina HNO3
        - ozon O3
        - kisele kiše



                                       Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija

        Šuma služi čovjeku ne samo za proizvodnju drvnog materijala već i za zadovoljenje svojih socioloških
potreba, tj. općekorisnih funkcija šume (turistička, rekreativna, zdravstvena, estetska i dr.).


                                                            17
          Rekreativna šuma je ona koju izletnici redovno posjećuju. Ona se nalazi u blizini grada ili prometnica i
građani je raznoliko koriste. Za rekreativnu funkciju šuma mora biti što više prirodna, zrela ili srednjedobna.
Rekreativna šuma se obično poklapa sa turističkom funkcijom šume. Šuma se koristi intenzivnije u rekreativne
svrhe, što je bliže urbanom naselju i što je bolje povezana prometnicama.
          Turističku funkciju imaju šume koje svojim položajem, izgledom i drugim funkcijama povećavaju
turistički promet.
          Zdravstvena funkcija proizlazi iz povoljnog utjecaja šumskih ekosustava na ljudsko zdravlje, a potječe
od proizvodnje kisika, neposrednog utjecaja na patogene organizme koji su opasni čovjeku, te povoljnog
utjecaja na psihu u smislu opuštanja od psihičke napetosti i frustracija.
          Gospodarska jedinica je nizinska šuma, u poplavnom područjua, pa nema rekreativnu i zdravstvenu
funkciju, ali može imati vrlo veliku ulogu u lovnom turizmu.


                                            Utjecaj na faunu i divljač

         Najznačajnije životinjske skupine koje obitavaju u šumskim biocenozama su ptice, sisavci, kukci i dr.
Različiti oblici mjenjanja šumskih sastojina, po sastavu i strukturi pogoršavaju uvjete opstanka različitih
životinjskih vrsta.
         Gospodarenje faunom regulirano je Zakonom o lovu (“Narodne novine broj: 10/94), Pravilnikom o zaštiti
pojedinih vrsta ptica (“Narodne novine” broj: 43/95), Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (“Narodne
novine” broj 3/95) i Pravilnikom o lovu ( internii “Hrvatske šume” p.o. Zagreb od 15. srpnja 1997).

U gospodarskoj jedinici od zaštićene faune obitavaju:

Ptice
Po gustoći ptica ove šume pripadaju među najgušće naseljene biotope u Europi.

Zaštićene ptice su:

        - jastrebovi                             - Accipitridae
        - orao zmijar                            - Circaetus gallicus
        - orao kliktaš                           - Aquila pomorina
        - orao štekavac                          - Haliaeetus albicila
        - kukavice                               - Cuculidae
        - sove                                   - Strigidae
        - leganj                                 - Caprimalgus europeus
        - pupavac                                - Upupa epops
        - djetlići, žune                         - Picidae
        - ševe                                   - Alaudidae
        - pastirice                              - Motacillidae
        - svračci                                - Laniidae
        - palčić                                 - Troglodytes troglodytes
        - muharice                               - Muscicapinae
        - drozdovi, slavuji, crvenrepke          - Turdinae
        - grmuše, trstenjaci                     - Sylvinae
        - brkata sjenica                         - Panuras biarmicus
        - dugorepa sjenica                       - Aegithalos caudatus
        - sjenice                                - Paridae
        - brgljez                                - Sittidae
        - puzavci - kratkokljuni                 - Certhia familiaris
                    - dugokljuni                 - Certhia brachydoctyla
        - strnadica                              - Emberizidae
        - zebe                                   - Fringilidae
        - vrapci                                 - Ploceidae
        - čvorak                                 - Starnus vulgaris
        - vuga                                   - Oriolus oriolus
        - veliki vranac                          - Phalacrocorax carbo L.
        - čaplje                                 - Ardeidae
        - crna roda                              - Ciconia nigra L.
        - roda                                   - Ciconia ciconia L.


                                                        18
        - golub grivnjaš                         - Columba palumbus L.
        - vodomar                                - Alcodo atthis L.
        - divlja grlica                          - Streptopelia turtur L.
        - divlja guska                           - Anser anser L.
        - patka zviždara                         - Anas penelope L.
        - patka njorka                           - Aythya nyroca Güldenstädt
        - patka batoglavica                      - Bucephala clangula L.
        - bukavac nebogled                       - Botaurus stellaria L.
        - ćubasti gnjurac                        - Podiceps critatus L.
        - mali gnjurac                           - Podiceps ruficolis Pallas

Sisavci
U nizinskim poplavnim šumama obitavaju jeleni, srne, divlje svinje koje su u ovom području interesantne kao
lovna sivljač. Ove šume pružaju sigurno utočište grabežljivcima kao što su divlja mačka, lisica, kuna zlatica,
lasice i dr.

Zaštićeni sisavci su:
        - bjelonosi jež                          - Erinaceus concolor
        - rovke                                  - Soricidae
        - šišmiši                                - Chiroptera
        - vjeverica                              - Sciarus vulgaris
        - velika lasica                          - Mustala erminea
        - vidra                                  - Lutra lutra L.
        - puh                                    - Myoxus glis L. (Glis glis L.)

Vodozemci i gmazovi
Poplavno područje Save obiluje močvarama i barama u kojima svoj životni prostor nalaze mnogi vodozemci i
gmazovi. Močvarne smeđe žabe dosežu u savskim nizinama svoju južnu granicu rasprostranjenosti u Europi.
Tirkizno plavo svadbeno ruho mužjaka vidljivo je u ožujku. Tu su česte tri vrste zelenih i drugih žaba. Ovdje
obitavaju mnoge vrste zmija. Možemo vidjeti balkansku prugastu bjeloušku i pjegastu švicarsku bjeloušku. Za
ovo pdručje karakterističan gmaz je i barska kornjača.

Zaštićeni gmazovi:
        - barska kornjača                        - Emis orbicularis L.
        - siva gušterica                         - Lacerta agilis L.
        - sljepić                                - Anguis fragilis L.
        - obična bjelouška                       - Natrix natrix natrix L.
        - prugasta bjelouška                     - Natrix natrix persa L.
        - švicarska bjelouška                    - Natrix natrix helvetica L.

Zaštićeni vodozemci:
        - mali vodenjak                          - Triturus vulgaris vulgaris L.
        - veliki vodenjak                        - Triturus cristatus Laurenti
        - crveni mukač                           - Bambina bambina L.
        - žuti mukač                             - Bambina variegata L.
        - močvarna smeđa žaba                    - Rana arvalis Nilsson
        - mala zelena žaba                       - Rana esculenta L.

         Pogrešnim uzgojnim radovima; prekomjerne čiste sječe, uzgoj monokultura, uništavanje grmlja i vrsta
drveća koje služe za ishranu životinja, nestaju mnoge životinjske vrste iz šume, a nestankom prirodnih
neprijatelja povećava se brojnost drugih životinjskih vrsta (štetnih kukaca). Zbog toga je potrebno, radi zaštite
faune, uzgajati mješovite sastojine sa različitim vrstama drveća, naročito voćkarica, podržavati podstojno grmlje
gdje se gnijezde mnoge ptice i sl.

Ribe
        Kroz gospodarsku jedinicu protječu rijeka Sunja i vodotoci Radakovac i Čađavac koji donose vodu s
brda sjeverozapadno od gospodarske jedinice. Poslije jakih kiša ili topljenja snijega poplavljena su polja
Utoločko, Orlovačko i Lipovača uz rijeku Sunju, pa riba iz Save dolazi na mrijest. Osim navedenih vodotoka u
gospodarskoj jedinici nalazi se i bara Dražiblato (odjel 29).



                                                       19
Od ribljih vrsta zastupljenije su:
         - šaran                                  - Ciprinus carpio L.
         - štuka                                  - Esox Lucius L.
         - smuđ                                   - Stizostedion lucioperca L.
         - grgeč                                  - Perca fluviatilis L.
         - som                                    - Silurus glanis L.
         - deverika                               - Abramis brama L.
         - jez                                    - Leuciskus idus L.
         - babuška                                - Carassius auratus gibelio B.
         - bijelka                                - Leucaspius delineatus Heckel
         - linjak                                 - Tinca tinca L.
         - podust                                 - Chondrastoma nasus L.
         - crvenperka                             - Scardinius erytrophathalmus L
         - žutooka                                - Rutilus ratilus L
         - klen                                   - Leucicus cephalus L.
         - bolen                                  - Aspius aspius L.
         - karas                                  - Carassius carassius L.
         - čikov                                  - Miscurnus fassilis L.
         - patuljasti somić                       - Ameiurus nebulosus Rafinesque
         - sunčanica                              - Lepomis gibbosas
         - šareni balavac                         - Acerina ceruma L.



                                                        Lov

          Ekonomsku korist čovjek ima i od lovstva tj. uzgoja divljači za odstrel.
          Zbog djelovanja čovjeka, koji neprestano mijenja kako svoj tako i životni okoliš faune, neke vrste divljači
su postale vrlo rijetke.
          Čovjek - lovac obvezan je osigurati postojanje dovoljnog osnovnog fonda divljači koje žive u slobodnoj
prirodi i koje daju prirast neophodan za biološku zaštitu šume.
          U praksi se utvrđuje odnos prema određenim vrstama divljači, tj. njihova brojnost u zajednici regulira se
različitim mjerama njihove zaštite, bilo redovnim ili izvanrednim odstrelom ili pak čestim redukcijama populacije
pojedinih vrsta označenih kao štetne, te lovostajom ili potpunom zabranom lova za korisne vrste divljači.
          Uzgojnim zahvatima u šumi također djelujemo na brojnost neke populacije: uzgojem mješovitih
sastojina, podržavanjem podstojnog grmlja i raznog bilja koji pogoduju razvoju i množenju različitih životinjskih
vrsta.
          Od divljači koje povremeno ili stalno obitavaju u gospodarskoj jedinici, sukladno Zakonu o lovu, dolaze:

        - jelen                                   - Cervus elaphus L.
        - jelen lopatar                           - Dama dama L.
        - srna obična                             - Capreolus capreolusL.
        - divlja svinja                           - Sus scrofa L.
        - jazavac                                 - Meles meles L.
        - kune                                    - Martes sp.
        - divlja mačka                            - Frlix silvestris Schv.
        - lisica                                  - Vulpes vulpes L.
        - lasica mala                             - Mustela nivalis L.
        - tvor                                    - Mustela putorius L
        - zec obični                              - Lepus europaeus Pall
        - patka žličarka                          - Anas clypeata L.
        - patka lastarka                          - Anus acuta L.
        - patka gluhara                           - Anus platyrhynchos L.
        - patka kreketaljka                       - Anus strepera L.
        - patka krža                              - Anus crecca L.
        - patka pupčanica                         - Anus querqueduala L.
        - patka krunata                           - Athya fuligula L.
        - patka glavata                           - Athya ferina L.
        - guska glogovnjača                       - Anser Fabalis Latham
        - guska lisasta                           - Anser albifrons Scopoli
        - liska                                   - Fulica altra L.

                                                         20
- fazan               - Phasanius sp.
- šljuke              - Scolopax sp.
- golub grivnjaš      - Columba palumbus L.
- vrana siva          - Cornus corone cornix L.
- vrana gačac         - Cornus frugi Legus
- čavka zlogodnjača   - Coleus monedula L.
- svraka              - Pica pica L.
- šojka kreštalica    - Garrulus glandarius L.




                           21
                 II. Dosadašnje gospodarenje šumama i šumskim zemljištima

                           1. Prikaz dosadašnje organiziranosti šumarstva

          Prije II. svjetskog rata šume ove gospodarske jedinice bile su u posjedu II banske imovne općine i u
vlasništvu zemljišnih zajednica okolnih sela. Svaki od vlasnika gospodario je šumama prema tada važećim
pravilima i svojim potrebama.
          Nakon II. svjetskog rata, Zakonom o agrarnoj reformi i kolonizaciji, iz 1945. godine i Zakonom o
proglašenju imovnih općina, zemljišnih i njima sličnih zajednica oćenarodnom imovinom iz 1947. godine,
provedena je unifikacija, ukinuto je pravo servitutno i ove šume proglašene su Općenarodnom imovinom.
          1945. godine formiraju se šumarije koje vrše gospodarenje šumama. 1946. godine ukidaju se šumarije i
osnivaju se reviri na čelu s nadlugarom pri kotarskoj šumariji, a 1947. god. osnivaju se Šumska gospodarstva sa
šumarijama. Tako je na ovom području osnovano ŠG "Šamarica" Dvor. ŠG osnovana su kao privredna
poduzeća i vrše poslove uzgoja i iskorišćivanja šuma. Na terenu kao izvršni organi su šumarije koje se dijele na
rajone i revire.
          Iskorišćivanje šuma izdvaja se iz šumarija 1948. godine i prelazi u Drvno industrijska poduzeća, dok
šumarije vrše poslove uzgoja i nadzor nad sječama.
          Šumska gospodarstva ukidaju se 1949. god., a osnivaju se Gospodarstva, ali se opet 1950. godine
osnivaju Šumska gospodarstva, a u šumarijama se ukidaju rajoni i reviri. Šumsko gospodarstvo djeluje kao
ustanova sa samostalnim financiranjem. Uz uzgojne radove vrši i sječu prethodnog prihoda, dok glavni prihod i
dalje sijeku DIP-ovi.
          1954. godine šumarije se osamostaljuju kao ustanove sa samostalnim financiranjem. Osnivaju se
šumski inspektorati.
          1960. godine osniva se Šumsko gospodarstvo Sisak, a šumarije prestaju biti ustanove sa samostalnim
financiranjem.
          Na temelju Ustava od 1972. godine i Zakona o udruženom radu, formiraju se OOUR-a (Osnovna
organizacija udruženog rada). Šumsko gospodarstvo Sisak ima 11 OOUR-a, odnosno svaka šumarija sada
postaje OOUR. Od tog perioda poslovanje u šumarstvu se učvršćuje, sredstva se udružuju, dolazi do većih i
racionalnijih zahvata, ulaže se u izgradnju šumskih komunikacija i dr.
          Do novih organizacionih promjena dolazi 1985. godine, ustanovljuje se Sisačko - Banijsko područje u
koje je uključeno Šumsko gospodarstvo Sisak. Na funkcionalnom principu osnovana su 3 OOUR-a; OOUR za
uzgoj i zaštitu šuma i OOUR za iskorišćivanje šuma sa sjedištem u Sisku i OOUR transport i mehanizacija. U
šumarijama se formiraju Radne jedinice za uzgoj i zaštitu šuma i Radne jedinice za iskorišćivanje šuma.
          Temeljem Zakona o šumama Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj: 52/1990.) osnovano je Javno
poduzeće "Hrvatske šume" p.o. Zagreb s Upravama šuma i šumarijama.
          Gospodarenje šumama ove gospodarske jedinice provodi Uprava šuma Sisak, šumarija Sunja.


2. Prikaz dosadašnjeg gospodarenja šumama i šumskim zemljištem s bilancom po odjelima

        Prikaz dosadašnjih inventura gospodarske jedinice "Posavske šume"
Propis gospodarenja za period 1999. –2008. odnosi se samo na gospodarsku jedinicu “Posavske šume-Sunja”


                                                                   Propis Osnove         Izvršenje Osnove
 Važnost Osnove       Površina     Drv. zaliha     Prirast
                                                                   Eg         Em           Eg         Em
       godine           ha                                            m 3
 I/1 1954-1963        10849,21        1585828         36564       196144      90065       171102     122059
 I/2 1964-1973        10427,10        1917285         48297       305516     113803       319675     101209
 II/1 1974-1983       10060,45        2111396         48598       215025     131770       195738     166289
 II/2 1984-1993        4841,06         981449         27761       134993      52002       109358      91957
 GPG 1995-1998                                                     17269      19952         9661      14966
 III/1 1999-2008        4840,71        969218         28634       113109      50650

Eg - etat glavnog prihoda
Em - etat prethodnog prihoda




                                                      22
        U gospodarskoj jedinici gospodarilo se po propisima Osnove do ljeta 1991. godine, kada je okupirana i
postala radno nedostupna. U šumariji Sunja sačuvana je Osnova po kojoj je izrađena bilanca uzgojnih radova
jednostavne i proširene biološke reprodukcije i izvršenih sječa po odsjecima za period od 1984. do ljeta 1991.
godine. Za godine kada je gospodarska jedinica bila okupirana (1991.-1995.) podaci o izvršenim sječama, kao
ratnim štetama dobiveni su nakon komisijskog pregleda gospodarske jedinice i procjene posječene drvne mase,
osim na nedostupnim predjelima. Procjena je izvršene tijekom zime 1995/96.godine.


a) Izvršenje propisa Osnove šumskouzgojnih radova za period 1984-1991. godine

- jednostavna biološka reprodukcija

                                                        i z v r š e n j e o s n o v e 1984. –1991.
                                        propis      po       manje od                  izvan
                                       Osnove     propisu propisa višekratni propisa
            Vrsta rada                1984.-1993. Osnove                  zahvati
                                                                                                  u%
                                                             Osnove                   Osnove
                                                                ha                               %
Priprema staništa                           82,08       36,61     45,47     30,26      91,22           45
Priprema staništa za popunjavanje          123,38       88,18     35,20     33,00      35,82           71
Popunjavanje pod zastorom                   31,01       20,47     10,54        3,5         0           66
Njega podmlatka pod zastorom                50,84       23,87     26,97          0         0           47
Popunjavanje mladih sastojina              234,63    136,29       98,34    118,58      12,21           58
Pošumljavanje nakon čistih sječa            37,34       37,34        0           0         0         100
Njega podmlatka                            332,52    135,34     197,18     165,74          0           41
Njega mladika                              115,16       80,13     35,03    210,29          0           70
Čišćenje                                   523,24    339,35     183,89     107,66       0,00           65
Kopanje kanala                            5650 m’    270 m’     5380 m’               726 m’           5
Održavanje ograde                          500 m’          0     500 m’          0   4400 m’           0

        Ukupno izvršenje osnovom propisanih šumskouzgojnih radova iznosi 59%.
Gospodarska jedinica nije bila radno dostupna od ljeta 1991. godine, stoga do isteka Osnove nisu svi radovi bili
planirani u godišnjim planovima šumskouzgojnih radova.
U odsjecima 71c, 82c,d, 83b,d, 87a,b, 88a,b, 93a,b,c,d, izvršeni su samo pripravni sijekovi ili sječa uopće nije
započeta i zbog toga nisu izvršeni uzgojni radovi pripreme staništa, njege i popunjavanja. Osim propisanih
šumskouzgojnih radova, a zbog ukazane potrebe u nekim odsjecima zahvati su vršeni višekratno.

- proširena biološka reprodukcija

                                                            i z v r š e n j e o s n o v e 1984. –1991.
                                             propis
                                                         po        manje od                 izvan
                                            Osnove                             višekratni           Osnov
                     Vrsta rada            1984.-1993. propisu      propisa                propisa
                                                                                 zahvati               e
                                                         Osnove Osnove                     Osnove
                                                                  ha                                  %
           Njega podmlatka                     116,94       0,00      116,94        -       134,39     -
           Pošumljavanje čistina               116,94      18,00        98,94       -          0,00      15
           Priprema staništa                   116,94      18,00        98,94       -         41,50      15
           Sanacija                            -            0,00         0,00       -         57,82    -
           Ukupno :                            350,82      18,00      314,82        -       233,71        5


        Radovi proširene biološke reprodukcije ukupno su izvršeni sa 5%.
Zbog ukazane potreba u odsjecima 50a i 51a vršena je sanacija. Uslijed sušenja u tim odsjecima posječena je
velika količina drvne mase, pa je vršeno pošumljavanje i njega pomlatka, ali po sada zatečenom stanju bez
uspjeha.
Izvršenje šumskouzgojnih radova po odsjecima nalazi se u bilanci koja je prilog Osnove.



                                                          23
Izvršenje plana šumskouzgojnih radova

                                                              Plan gospodarenja                    Plan gospodarenja                     Plan gospodarenja
                                                                     1996.                                1997.                                 1998.
                     Vrsta rada
                                                              propis    izvršenje                  propis     izvršenje                  propis    izvršenje
                                                                                                           ha
   priprema staništa                                                                                 50,84        10,00                   45,89                        8,00
   popunjavanje pod zastorom sast.                                                                   50,84          5,00
   njega pomlatka                                                37,34             37,34                                                  25,42                    -
   nega mladika                                                                                        37,34                37,34
   čišćenje                                                                                            37,52                -             30,03                    -
   tretiranje protiv pepelnice                                                                         37,34                37,34         25,42                    -



b) Iskorištenje drvne zalihe


                                      GLAVNI PRIHOD                                                                 PRETHODNI PRIHOD
           Propis Osnove                     Izvršenje prpisa Osnove 1984-1991                          Propis Osnove          Izvršenje propisa Osnove 1984-1991
Vrsta
             1984-1993                 redovni                 izvanredni        slučajni ukupno          1984-1993                   redovni            slučajni        ukupno
drveća
          površina     drvna      površina     drvna         površina   drvna     drvna        drvna    površina   drvna      površina      drvna         drvna           drvna
                       masa                    masa                     masa      masa         masa                masa                     masa           masa           masa
                            3                       3                                  3                                3                                      3
            ha          m           ha          m              ha                  m                      ha        m            ha                        m
Lužnjak                117741                  87782                      335     13696 101813                     24117                        29506      38714          68220
Brijest                     353                         17                  13             2       32                404                         365               95         460
P.jasen                 11461                    4445                       42      275         4762               21889                        14370       3052          17422
Grab                     2751                    1830                                           1830                 525                            29                        29
OTB                         402                     199                                18        217                1735                         529           178            707
C.joha                   2285                       679                                25        704                3125                         578               84         662
OMB                                                                                                                  207                         607           127            734
Ukupno:    610,57      134993 539,41           94952            2,15      390     14016 109358 2033,07             52002 1701,38                45984      42250          88234
U%                                  88,35       70,34                                           81,01                            83,69          88,43                     169,67



         - redovni glavni prihod iskorišten je u periodu 1984 -1991. godina po površini 88%, a po drvnoj masi
                                         3                                                  3
70%, odnosno od propisanih 134993 m posječeno je redovnog glavnog prihoda 94952 m . Dio glavnog prihoda
nije u potpunosti realiziran u odsjecima 71c, 82c,d, 83b,d, 87a,b, 88a,b, 93a,b,c,d. U tim odsjecima nisu izvršeni
uzgojni radovi pripreme staništa i njege pomlatka. Uz redovni glavni prihod u gospodarskoj jedinici posječeno je
       3                                                                 3
390 m izvanrednog glavnog prihoda zbog izgradnje ceste i 14016 m slučajnog glavnog prihoda. To su bile
sanitarne sječe suhih stabala u sastojinama zadnjeg dobnog razreda.
U gospodarskoj jedinici sušenjem lužnjaka bile su zahvaćene velike površine, pa se i propis etata glavnog
prihoda uglavnom odnosio na odsjeke koji nisu dosegli ophodnju, a u kojima je intenzitet sušenja bio velik.
Stoga je i velika količina sušaca razdužena u glavnom i prethodnom redovnom prihodu.

        - redovni prethodni prihod iskorišten je sa 84% po površini i 88% po drvnoj masi. Uz redovni prethodni
                                                      3
prihod u gospodarskoj jedinici posječeno je 42250 m slučajnog prethodnog prihoda. To su bile sanitarne sječe
suhih stabala.
                                                                           3
Drvna masa posječena u periodu 1991.-1995. kao ratna šteta iznosi 3723 m .




                                                                                  24
Izvršenje plana gospodarenja.

U godinama 1996.,1997. i 1998. gospodarilo se temeljem odobrenih godišnjih planova gospodarenja.


                              Glavni prihod                                        Prethodni prihod
  Godina               plan                  izvršenje                  plan                         izvršenje
                                 3                      3                            3                           3
                  ha          m           ha         m          ha                 m              ha           m
1996.              -           -           -          -         192,03              9529          192,03        7742
1997.              74,34      16637      74,34        9488      246,09              7040          246,09        3798
1998.                3,89        632      3,89          173     136,58              3383          136,58        1949
                                                                                                  3
U periodu od 1996. do 1998. godine zbog sušenja šuma posječeno je još 1477 m prethodnog slučajnog
                                       3
prihoda, pa je ukupno posječeno 32235 m .

                                                                                             3
U proteklom periodu od 1984. do 1998. godine sveukupno je posječeno 225942 m drvne mase, od čega je
                                3
sušaca hrasta posječeno 149275 m .


c) Zaštita šuma


        U proteklom polurazdoblju u okviru zaštite šuma bilo je propisano:

                                                                                         Izvršeno
                                                   Jedinica
                       Vrsta rada                              Propis       po           više od      manje od
                                                    mjere
                                                                          propisu        propisa       propisa
         Podizanje i održavanje žičane ograde
         radi zaštite od divljači                     m’       4400                                    4400

Zbog postojanja potrebe vršeno je avio-tretiranja gospodarske jedinice protiv hrastove pepelnice i ekonomskih
šumskih štetnika defolijatora na 1298 ha.


d) Investicijska ulaganja

                                                                               Izvršeno 1984.-1991.
                                                              Propis
                                                                            po       više od   manje od
                      Naziv prometnice                        Osnove
                                                                          propisu    propisa    propisa
                                                                                   km
    Odvojak šum.ceste od odjela 13/53 do 7/2                   3,10        3,10              -             -
    Odvojak šum.ceste od odjela 14/52 do 43/44                 3,10        3,10              -             -
    Produženje šum.ceste od odjela 67/68 do 44a                0,80        0,80              -             -
    Odvijak šum.ceste od odjela 70 /71do 40/41                 1,30          -               -           1,30
    Produženje šum.ceste od mosta na Sunji do odjela 29        1,20        1,20            0,10            -
    Odvojak od ceste u Crkvenom boku kroz odjel 25 od
                                                               1,60            -             -           1,60
    odjela 33e
    Produžetak šum.ceste od odjela 86/93 do 89/92               1,30       1,30              -             -
    Ukupno:                                                    12,40       9,50            0,10          2,90

Od ukupno propisanih 12,40 km, izgrađeno je 9,60 km šumskih cesta.




                                                         25
e) Šumske prometnice

        Izgradnjom novih prometnica u dužini od 9600 m, ukupna dužina komunikacija koje ulaze u račun
otvorenosti gospodarske jedinice iznosi 29700 m. Prema tome prosječna otvorenost gospodarske jedinice
iznosi 29800/4840,71= 6,16 km/1000ha.


f) Gospodarenje faunom i podaci o divljači

        U gospodarskoj jedinici lovištem “Posavlje” gospodarilo je Šumsko gospodarstvo Sisak šumarija Sunja
u skladu s lovnom osnovom.
        Provedbom Zakona o lovu (“Narodne novine” broj: 10/94.) na području gospodarske jedinice formirano
je jedno državno lovište.
        Državno lovište III/28 "Posavske šume" je neraspoređeno i povjereno na čuvanje J. P. “Hrvatske šume”
p.o. Zagreb.
        Gospodarska jedinica je na sjevernim rubnim dijelovima šume izložena pašarenju i žirenju.


g) Podaci o općkorisnim funkcijama

      U prethodnoj osnovi gospodarenja općekorisne funkcije nisu valorizirane, pa nije moguće napraviti
komparaciju.


h) Propadanje šuma i dr.

         Zbog djelovanja čovjeka na prirodni okoliš (izgradanja prometnica, regulacija vodotoka, razvoj industrije
idr.) dolazi do promjena u biocenozi, a koje se postepeno odražavaju i na stanište. Slabljenjem obrambene
moći cijelog ekosustava, a drveća naročito, dolazi do smanjenja vitalnosti i prirasta, povećanog napada
sekundarnih štetnika, tj općeg propadanja šuma.
         U gospodarskoj jedinici “Posavske Šume-Sunja” najprije se osušio brijest zbog holandske bolesti, zatim
je sedamdesetih godina počelo intenzivno sušenje poljskog jasena, pa su inenziteti sječa jasena bili mnogo veći
od propisa Osnove 1964-1973. Nakon toga dolazi do sušenja srednjedobnih lužnjakovih sastojina na velikim
površinama. Sušenje lužnjaka i danas je vrlo intenzivno. U odjelima gdje je sušenje intenzivno u prošlom
polurazdoblju posječena su suha stabla, sastojine su progaljene, tlo je devastirano i zamočvareno. Zbog
nedostupnosti gospodarske jedinice i nemogućnosti gospodarenja nisu vršene sanacije, pa su danas ti odsjeci
obrasli gustom čivitnjačom.

O propadanju šuma u gospodarskoj jedinici pisali su mnogi stručnjaci.
Đ.Rauš i J. Vukelić u svom radu: ”Rezultati komparativnih istraživanja šumske vegetacije na području sušenja
hrasta lužnjaka”, “Glasnik za šumske pokuse” knjiga: 25, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1989. god.,
navode uzroke i posljedice propadanja šuma u gospodarskoj jedinici.

Citat:   “B. Gospodarska jedinica “Posavske nizinske šume” Sunja

         1. Šume ove gospodarske jedinice nastale su prirodnom obnovom nakon sječe starih salvonskih
hrastika potkraj XIX. stoljeća. Te zajednice bile su svake godine redovito poplavljivane i po dva puta i one su se
normalno razvijale uz veoma mali utjecaj čovjeka (obavljanje proreda, pašarenje i žirenje). Međitim, u
posljednjim destljećima počeli su značajniji utjecaji čovjeka izgradnjom obrambenih nasipa (Orlovac) i tvrdih
cesta u šumi radi obavljanja opsežnih eksploatacijskih radova (oplodnih sječa), a i vode rijeke Save postale su
kemijski zagađene, pa je uz pojavu prirodnih štetnika (gubar) došlo i do fiziološkog slabljenja stabala i konačno
do umiranja šuma.
         2. Na tako poremećenom staništu javilo se zamočvarivanje i s njime korovne biljke (čivitnjača) koje
onemogućavaju bilo kakvu prirodnu obnovu hrasta lužnjaka.
         3. Na postojećim lokalitetima sušenja hrasta lužnjaka potrebno je obaviti površinsku odvodnju, načiniti
propuste za vodu u tvrdim cestama, uništiti korov mehanički i kemijski i obaviti umjetno podizanje sastojine
hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne johe.
         Vegetacijska istraživanja u cijelosti pokazuju da se poremetio ekosistem hrasta lužnjaka zbog
izmjenjenog vodnog režima (površinskog i podzemnog), zbog neadekvatnih melioracijskih zahvata na širem
području (nasip Orlovac) i samim sastojinama (gradnja cesta bez odgovarajućih propusta) i zbog općenito


                                                       26
poremećenih sinekoloških uvjeta za razvoj sastojina (zagađene poplavne vode, zagađena atmosfera,
poremećeni hidrološki uvjeti i dr.).
        U relativno stabilnom lancu prirodnih šumskih ekosistema puca uvijek ona karika koja je najlabilnija, a to
je u ovom slučaju bio ekosistem šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem.
        Šumarski stručnjaci moraju sa angažirati na sanitanju postojećeg stanja u gospodarskoj jedinici
“Posavske šume” jer se vegetacija može spasiti i obnoviti samo stručnim i upornim radom, izbjegavajući sve
ekscesne zahvate u tim ekosistemima.” završen citat.

         Procjena oštećenosti (sušenja) šumskog drveća obavlja se po jedinstvenoj metodologiji europske
zajednice u okviru projekta “Propadanje (umiranje) šuma” u Republici Hrvatskoj. Procjenjuje se osutost krošanja
i požutjelost lišća.
U gospodarskoj jedinici “Posavske šume-Sunja” sušenje stabala snima se na tri stalne plohe 4x4 km osnovne
mreže Gauss-Krügerovog koordinatnog sustava. Snimaju se podaci na hrastu lužnjaku i poljskom jasenu, na 72
stabla u odsjecima 54a, 70a i 61a.
Značajne oštećenosti stabala u 1987. godini nije bilo, a nakon 10 godina tj. 1997. godine evidentirana
oštećenost stabala je oko 11%. Osutost krošanja bila je 1987. god. do 10% kod 80% stabala, a od 11 do 26%
kod 20% stabala. Nakon 10 godina osutost krošanja hrasta lužnjaka utvrđena je kod 61% stabala do 10%, 28%
stabala od 11- 26%, a 11% stabala imaju oštećenost veću od 26%. Značajno oštećena stabla (11%) ne mogu
se revitalizirati i pokazuju progresiju sušenja stabala zadnjih 10 godina.
Požutjelost lišća utvrđena je 1987. godine kod 12% stabala, a 1997. godine kod 34% stabala.
Na stablima su utvrđeni šumski štetnici: jasenova pipa na poljskom jasenu, a rani štetnici, defolijatori, mrazovci,
hrastov savijač, kukavičji suznik i zlatokraj na hrastu lužnjaku.
         Plohe na kojima se snimaju podaci nalaze se u odjelima gdje sušenje nije tako intenzivno, pa su
dobiveni podaci mnogo blaži nego je stvarno stanje gospodarske jedinice.



     III. Sadašnje stanje šuma i šumskih zemljišta, način ustanovljavanja podataka i
                             uporedba s prijašnjim stanjem

                Način utvrđivanja podataka

          Prostorno razdjeljenje na odjele u gospodarskoj jedinici zadržano je kakvo je bilo određeno osnovom
gospodarenja iz 1984. godine. Manje izmjene vršene su u izlučivanju novih odsjeka. Tamo gdje je bilo potrebno
izvršiti unutarnje promjene granica izvršeno je snimanje istih, a granice su obilježene uljanom bojom, vanjske
međe treba obilježiti trajnim međašnjim znakovima.
          Na osnovu snimljenog stanja na terenu izvršene su promjene na postojećim matricama karata mjerila
1:10.000, i 1:25.000 i izrađene sastojinske karte po dobnoj strukturi, uređajnim razredima, karte plana sječa
glavnog i prethodnog prihoda, karte šumskouzgojnih radova, ugroženosti od požara, karte šumskih zajednica,
ekološko-gospodarskih tipova i tala.
          Za sve odjele i odsjeke izvršen je opis sastojina, te podjela na uređajne razrede.
          Drvne zalihe koje se planiraju za sječu u I/1 polurazdoblju kao glavni prihod utvrđene su totalnom
klupažom kao i u odsjecima s malim obrastom ili površinom ispod 1 ha, dok su drvne zalihe ostalih sastojina
iznad I dobnog razreda utvrđene polaganjem primjernih pruga sukladno Pravilniku. U odsjecima za koje se
pretpostavlja da su minirani nisu vršeni radovi već je drvna zaliha obračunata računski. Odnosno, na podatke iz
prethodne Osnove dodan je prirast i ponovo obračunata drvna zaliha pomoću lokalnih tarifa.
Drvna zaliha izračunata je na osnovi izmjerenih promjera i visina. Izrađene su visinske krivulje pomoću kojih su
po drvnogromadnim tablicama izrađene lokalne tarife za određenu vrstu drveća po grupama odsjeka. Odsjeci
su grupirani prema uređajnom razredu, bonitetu i dobnom razredu. U gospodarskoj jedinici izmjereno je 4283
visine.
Bonitet je određen na osnovi dobi sastojine i srednje sastojinske visine srednjeg plošnog stabla za glavne vrste
drveća u odsjeku.
          Prilikom doznake stabala za sječu obvezatno je primjenjivati lokalni tarifni niz za vrstu u odsjeku, po
kojoj je obračunata drvna zaliha u osnovi gospodarenja. Obračun drvne zalihe obavljen je elektroničkim
računalom s programom “Urel” koji je izradila Informatička služba u Direkciji J.P. “Hrvatskih šuma” p.o. Zagreb.
Svi podaci se nalaze u dendrometrijskoj obradi podataka i opisu sastojina - obrazac O-2.




                                                        27
                Pregled načina izmjere drvne zalihe

            Vrsta rada               Površina            %           Drvna zaliha           %
                                                                            3
                                        ha                               m
         Totalna klupaža              529,19             13            154827               16
         Primjerna pruge             1828,64             46            637218               66
             Računski                1143,63             29            177173               18
          I dobni razred              473,88             12               -                  -
             Ukupno:                 3975,34            100            969218              100

         Prirast je mjeren u odsjecima u kojima je utvrđivana drvna zaliha, bilo klupažom ili polaganjem
primjernih pruga. Na terenu su uzeti uzorci Presslerovim svrdlom (članak 18 Pravilnika 11/97.), tako da smo
odsjeke grupirali po uređajnim razredima, bonitetima i starosti. U svakoj grupi uzeli smo 5 do 10 izvrtaka po
debljinskom stupnju za svaku vrstu drveća i izmjerili dužine zadnjih 10 godova. Ukupno je izvađeno 3870
izvrtaka na radno dostupnoj površini, odnosno 1,64 izvrtaka po ha mjerene površine. Za grupe odsjeka
obračunat je debljinski prirast po vrstama drveća i debljinskim stupnjevima.
         Obračun prirasta po debljinskin stupnjevima za svaku vrstu drveća i odsjek nalazi se zajedno s
obračunom drvnih zaliha u posebnom uvezu - obračun dendrometrijskih podataka, kao i u opisu sastojina
obrazac O-2.
                                                                                     3         3
         Godišnji tečajni prirast za gospodarsku jedinicu kao cjelinu iznosi 28634 m ili 8,24 m /ha. Prosječni
godišnji postotak prirasta u cijeloj gospodarskoj jedinici iznosi 2,95%.
         Starost sastojina određena je iz podataka prethodne Osnove gospodarenja uz dodavanje 10 godina na
tada utvrđenu starost. Mladim sastojinama, nastalim prirodnim putem oplodnom sječom tijekom proteklog
polurazdoblja, starost je određena na osnovi podataka o izvršenim sječama uz dodavanje broja godina starosti
pomlatka u doba dovršne sječe. Za mlade sastojine, podignute umjetinim putem, starost je određena prema
podacima iz godine osnutka uz dodavanje broja godina starosti sadnica.


                1. Površine
Površina gospodarske jedinice "Posavske šume - Sunja" iznosi 4840,71 ha i razvrstana je u iskazu površina
prema Pravilniku.


                                        ANALIZA POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA
                  NAZIV               mjerna          stanje               razlika
                                     jedinica   1984.        1999.    više         manje
                     1                   2        3            4        5           6
        Obraslo                                  4025,24      3975,34                -49,90
        Neobraslo proizvodno                      687,49       731,60    44,11
        Neobraslo neproizvodno          ha         72,78        66,86                 -5,92
        Neplodno                                   55,55        66,91    11,36
        Ukupno:                                  4841,06      4840,71                 -0,35

         Iz gornjeg pregleda vidi se da od ukupne površine gospodarske jedinice 4840,71 ha obraslo šumsko
zemljište zauzima površinu od 3975,34 ha ili 82 %, neobraslo proizvodno zeljište zauzima površinu 731,60 ili
15%, dok ostale kategorije zemljišta zauzimaju površinu od 133,77 ha ili 3%.
         Iz komparacijskog pregleda površina 1984. i 1999. godine vidimo da je ukupna površina gospodarske
jedinice manja za 0,35 ha, zbog sravnjenja podataka s katastrom.
         - ukupno obrasla površina manja je u odnosu na ranije stanje za 49,90 ha zbog izgradnje novih cesta i
zbog toga što su neke čistine, đolovi i manje depresije izuzete iz obrasle površine, a i neki odsjeci u kojima nije
uspjelo pošumljavanje jer nisu provedeni meliorativni radovi.
         - neobraslo proizvodno zemljište veće je 44,11 ha zbog toga što su neke čistine, đolovi i manje
depresije izuzete iz obrasle površine, a i neki odsjeci u kojima nije uspjelo pošumljavanje jer nisu provedeni
meliorativni radovi.
         - neobraslo neproizvodno zemljište smanjeno je za 5,92 ha zbog sravnjivanja podataka prosjeka,
vodotoka i đolova.
         - neplodno zemljište uvećano je za 11,36 ha zbog izgradnje novih cesta.


                                                        28
         Površina gospodarske jedinice podjeljena je na 117 odjela s prosječnom veličinom 41,38 ha, broj
izlučenih odsjeka je 289 s prosječnom veličinom od 16,75 ha. Najmanji odjel je 37 s površinom 15,43 ha, a
najveći 3 odjel s površinom 103,94 ha.

        Teritorijalno, područje gospodarske jedinice “Posavske šume-Sunja” pripada Općini Sunja: K.O.
Čapljani, Donji Hrastovac, Strmen, Slovinci, Bobovac, Crkveni Bok, Šaš, Ivanjski Bok i Općini Hrvatska Dubica
K.O. Živaja u Županiji sisačko – moslavačkoj, a pod upravom i korištenjem Uprave šuma Sisak, šumarije Sunja.

   Tabela površina po vlasništvu i K.O.
                                                                 SUNJA
                                        Površina
   Katastarska   Posjedovni Površina                                            ZKL          Površina
                                        po osnovi            Posjednik                                              Vlasnik
     općina       list broj
                              ha           ha                                   broj           ha
     STAZA             510      70,01        70,01 S. O. Sisak                         87        70,01 ONI
                        92      27,87        27,87 Hrvatske šume p. o.                 140        9,74   Šumarija Šaš
   ČAPLJANI                                        Zagreb                              151       18,13   H.Š. p.o. Zg. U.Š. Sisak
                                                   Uprava šuma Sisak                             27,87
                       347       2,88        28,29 H.Š. p.o. Zg. U.Š. Sisak            111        2,88   ONI
                       483       1,86              Privatno                            837        1,86   Privatno
                       177       3,86              S. O. Sisak                         148       22,83   ONI
    DONJI              388      18,97              S. O. Sisak                         660        0,72   Privatno
  HRASTOVAC
                       318       0,36              Privatno                                      28,29
                       333       0,36              Privatno
                                28,29
                       377      297,3        297,3   H.Š. p.o. Zg. U.Š. Sisak          593      319,69 H.Š. p.o. Zg. U.Š. Sisak
                       457     199,98       132,99   H.Š. p.o. Zg. U.Š. Sisak          945      132,99 H.Š. p.o. Zg. U.Š. Sisak
    STRMEN
                       224      33,37        22,39   Javno dobro                                452,68
                               530,65       452,68
                       232      286,3       285,14   H.Š. p.o. Zg. U.Š. Sisak           58        0,95   ONI - NO općine Sunja
                                                                                        79        1,34   Privatno
   SLOVINCI
                                                                                       355      282,85   H.Š. p.o. Zg. U.Š. Sisak
                                                                                                285,14
                       493    276,77        274,83   H.Š. p.o. Zg. U.Š. Sisak          221       20,15   Privatno
                       488      4,32          4,32   M. Z. Bobovac                     724      514,45   Šumarija Šaš
   BOBOVAC
                       487    255,45        255,45   Javno dobro                                 534,6
                              536,54         534,6
                       289    173,73        167,91   H.Š. p.o. Zg. U.Š. Sisak          381      258,81   H.Š. p.o. Zg. U.Š. Sisak
    CRKVENI            288      75,1          75,1   Javno dobro                       388       22,96   H.Š. p.o. Zg. U.Š. Sisak
      BOK              290     39,05         39,05   S. O. Sisak                       391        0,29   H.Š. p.o. Zg. U.Š. Sisak
                              287,88        282,06                                              282,06
                       392   1544,31       1532,37   H.Š. p.o. Zg. U.Š. Sisak          466      1532,2   H.Š. p.o. Zg. U.Š. Sisak
      ŠAŠ                                                                              152        0,17   ONI - NO općine Sunja
                                                                                               1532,37
                       218    1548,3       1543,67 H.Š. p.o. Zg. U.Š. Sisak            388     1597,96   Šumarija Šaš
                       219     12,38         12,38 Javno dobro                         244        0,05   Privatno
    IVANJSKI           217     43,83         43,83 S. O. Sisak                         212        0,29   Privatno
      BOK                    1604,51       1599,88                                     121        1,55   Privatno
                                                                                       210        0,03   Privatno
                                                                                               1599,88
                       423   2176,98         27,81 H.Š. p.o. Zg. U.Š. Sisak            615       27,81   ONI - Šum. gosp. Zagreb
     ŽIVAJA

                             7093,34       4840,71                                             4840,71



 U K.O. Živaja veći dio površina nalazi se na području šumarije Hrvatska Dubica. U privatnom vlasništvu vodi se
25,99 ha.
        Detaljan uvid stanja površina po katastarskim općinama, česticama, po odjelima i odsjecima, te po
kategotrji zemljišta nalazi se u obrascu O-1 "Iskaz površina" , a po vlasništvu u obrscu O-15 koji su sastavni dio
ovog elaborata.




                                                                 29
                  Međe
         Prigodom terenskih taksacijskih radova utvrđeno je, da se međe uglavnom slažu s kartiranim stanjem.
Vanjske granice gospodarske jedinice omeđene su vodotocima i kanalima, pašnjacima i privatnim posjedima.
Sve vanjske međe obilježene su uljanom bojom na rubnim stablima.Šumarija je dužna međe kontinuirano
održavati i postaviti trajne međašne znakove.
Unutarnje razdjeljenje u gospodarskoj jedinici nije mijenjano, zadržana je podjela na odjele, do promjena je
došlo samo unutar pojedinih odjela, kod izdvajanja ili spajanja odsjeka. Novoformirani odsjeci su obilježeni na
terenu i ucrtani u kartu.



                    2. Drvne zalihe i prirasti

         Stanje drvne zalihe i prirasta po vrsti drveća upoređeno sa stanjem iz Osnove gospodarenja kojoj je
istekla važnost prikazano je u slijedećoj tabeli :

                                                             ANALIZA DRVNE ZALIHE
             Vrsta                           DRVNA ZALIHA                                        PRIRAST
            drveća               1984.             1999.          Razlika            1984.            1999.           Razlika
                             3                       3                  3        3                      3                      3
                         m               %       m          %       m        m               %      m           %          m
              1          2             3          4          5       6        7            8        9           10      11
        Lužnjak        605749        61,7       526974     54,4    -78775    13946       50,2      13846       48,4     -100
        Kitnjak           680         0,1           677     0,1         -3      31        0,1          25       0,1        -6
        Bukva             951         0,1          1026     0,1         75      61        0,2          52       0,2        -9
        P.jasen        283924        28,9       340605     35,1     56681     8734       31,5      10130       35,4     1396
        Grab            25463         2,6        27675      2,9      2212      877        3,2       1061        3,7       184
        N.brijest       13963         1,4        12302      1,3     -1661      469        1,7         594       2,1       125
        OTB             14572         1,5        16996      1,8      2424      539        1,9         742       2,6       203
        C. joha         31663         3,2        37652      3,9      5989     2942       10,6       1918        6,7    -1024
        D.topole                      0,0           203     0,0        203                0,0          30       0,1        30
        OMB              4484         0,5          5108     0,5        624     162        0,6         236       0,8        74
        Ukupno:        981449        100        969218     100     -12231    27761       100       28634       100        873
        U%                                        98,75              -1,25                         103,14                3,14
              3
            m /ha         322                        279                      9,11                      8,24               -0,87

                                                                                                   3                   3
          Ukupna drvna zaliha u zadnjih 10 godina smanjena je od 981449 m na 969218 m odnosno za
        3                                                                                                     3
12231m ili za 1,25 %, dok je prosječna drvna zaliha po 1 ha ukupno obrasle površine smanjena sa 322 m /ha
           3
na 279 m /ha ili za 15,4%.
                                                                   3          3
         Ukupni tečajni prirast u 1984. godini iznosio je 27761 m ili 9,11 m /ha, a ovim elaboratom utvrđen je
                                     3          3                                                               3
debljinski tečajni prirast od 28634 m ili 8,24 m /ha, što je povećanje prirasta u apsolutnom iznosu od 873 m ili
3,14 %, ali i smanjenje prirasta po ha za 10,5%.
         Povećanje ili smanjenje drvne zalihe po vrstama drveća vidljivo je iz gornje tabele. Drvna zaliha
smanjena je zbog sječe sušaca u srednjedobnim sastojinama i neakumuliranja očekivaniog prirasta na suhim i
polusuhim stablima.
         Prosječni omjer smjese svih sastojina gospodarske jedinice je: lužnjak 0,55, p.jasen 0,35, grab i OTB
0,06, c. joha i OMB 0,04. Iz omjera smjese vidlimo da su lužnjak i p. jasen najzastupljenije vrste. Lužnjak dolazi
u čistim i mješovitim sastojinama. U mješovitim sastojinama najčešće je primješan p. jasen u nizama i grab na
gredama dok su im ostale vrste primješane pojedinačno ili u manjim grupama.




                                                                  30
                   Upoređenje sadašnjeg stanja drvne zalihe sa stanjem koje se očekivalo po bilanci

                            Lužnjak      P.jasen Grab         N.brijest       OTB     C.joha    OMB Ukupno:
      Stanje 01.01.1984.       605749     283924      25463       13963       16203    31663     4484        981449
      Iskorišteno              190051      29305       2132         751        1146     1804      753        225942
      Ukupno:                  415698     254619      23331       13212       15057    29859     3731        755507
      prirast                  108497      75622       8936        6381        6580    15198     1851        223065
      Očekivano stanje         524195     330241      32267       19593       21637    45057     5582        978572
      Stanje 01.01.1999.       526974     340605      27675       12302       18699    37652     5311        969218
      Više                       2779      10364                                                             13143
      Manje                                           -4592       -7291       -2938     -7405    -271        -22497
      Sveukupno manje                                                                                         -9354
      % prirasta 1984.            2,30         3,08    3,44        3,36        3,89      9,29    3,61          2,83
      % prirasta 1999.            2,61         2,97    3,83        4,83        4,37      5,09    4,96          2,95


                                                                          3
       Upoređenjem sadašnjeg stanja drvne zalihe od 969218 m sa stanjem koje se očekivalo po bilanci od
         3                                                                           3
978572 m , vidi se da je stvarno stanje drvnog fonda manje od očekivanog za 9354 m ili za 1%.
       Iz gornje tabele vidljivo je smanjenje drvne zalihe kod svih vrsta drveća, osim kod lužnjaka i jasena.
Manjak zalihe iskazan je zbog izostanaka očekivanog prirasta radi sušenja sastojina.

                3. Tablice dobnih razreda

         U slijedećoj tabeli data je uporedba stanja površina i drvnih zaliha po dobnim razredima za gospodarsku
jedinicu kao cjelinu u doba obnove gospodarske Osnove i prilikom redovne revizije 1984. godine.


                                   ANALIZA DOBNIH RAZREDA
                                   DRVNA ZALIHA                     PRIRAST
      Dobni     Mjerna
                                1984.      1999.   Razlika  1984.      1999.                                  Razlika
      razred   jedinica        3            3          3     3          3                                         3
                             m        %   m      %   m     m      %   m      %                                  m
        1          2         3        4   5      6   7     8      9   10    11                                  12
                  ha         976,63 24   499,47 13 -477,16
          I         3
                 m
                  ha         336,16        8      621,69      16    285,53
         II         3
                 m           37137         4       80564       8     43427 3709 13              6214    22       2505
                  ha         718,80       18      271,20       7   -447,60
        III         3
                 m          206411        21       62242       6  -144169 7127 26               2410    8       -4717
                  ha         790,11       20       679,8      17   -110,31
        IV          3
                 m          262851        27     212008       22    -50843 6771 24              6141    21       -630
                  ha         781,88       19     1044,47      26    262,59
        V           3
                 m          302973        31     328482       34     25509 7276 26              7866    27        590
                  ha         315,59        8      590,39      15    274,80
        VI          3
                 m          137966        14     184088       19     46122 2316 8               4098    14       1782
                  ha         106,07        3      268,32       7    162,25
       VII          3
                 m           34111         3     101834       11     67723   562 2              1905    7        1343
                  ha        4025,24      100     3975,34      100 -49,90
     Ukupno:        3
                 m          981449       100     969218       100 -12231 27761 100              28634 100         873
       3
      m /ha bez I dob.          322                  279                    9,11                  8,24


        Promjene u dobnoj strukturi po dobnim razredima rezultat su dinamike razvoja dobnih razreda, zbog
preraštanja dijela sastojina u viši dobni razred kao dinamike redovnog gospodarenja, redovnih sječa i
pošumljavanja. Raspored dobnih razreda u odnosu na normalnu površinu je nepravilan.

                                                           31
Tabela dobnih razreda

                                                                       DOBNI RAZREDI
               I            II                    III                    IV                V              VI             VII              Ukupno
  VRSTA               Zaliha Prirast     Zaliha         Prirast   Zaliha    Prirast Zaliha Prirast Zaliha Prirast Zaliha Prirast      Zaliha   Prirast
 DRVECA       ha                                                                         m3
     1         2         3       4         5              6         7          8      9       10      11      12     13       14       15        16
LUŽNJAK                40118     2559      10965           402     115890     3283 148137      3560 135036     2803 76828      1239   526974    13846
KITNJAK                     0       0        677            25            0       0       0       0      0        0      0        0       677       25
BUKVA                       0       0       1012            52            0       0       0       0      0        0     14        0     1026        52
P.JASEN                28194     2691      43947         1617       73224     1899 150522      3032 33050       693 11668       198   340605    10130
GRAB                      499      28       1418            91       3439       138   4890      224   7029      231 10400       349    27675     1061
N.BRIJEST                 159      13       2132           133       4513       209   3670      175   1677       57   151         7    12302      594
OTB                       631      30        487            25       6741       262   7112      349   1032       37   993        39    16996      742
JOHA                   10190      794        562            27       6599       280 12231       467   6259      277  1759        73    37600     1918
D.TOPOLE                  203      30          0             0            0       0       0       0      0        0      0        0       203       30
OMB                       570      69       1042            38       1602        70   1920       59      5        0     21        0     5160      236
UKUPNO:                80564     6214      62242         2410      212008     6141 328482     7866 184088     4098 101834     1905    969218    28634
Povrsina ha 499,47             621,69                    271,2              679,80          1044,47          590,39          268,32           3975,34
Ukupna povrsina (bez I dobnog razreda)                                                                                                        3475,87
   m3/ha                  130   10,00        230           8,89       312    9,03     314     7,53    312     6,94     380     7,10       279     8,24




         I dobni razred zastupljen je po površini s 13 %. To su mlade sastojine nastale prirodnom obnovom ili
pošumljavanjem čistina. To su sastojine u fazi formiranja u kojima se provode uzgojni radovi njege pomlatka i
mladika, te čišćenje guštika i koljika. Prirodna obnova hrasta lužnjaka vrlo je otežana, zbog slabog uroda žira i
ugroženosti lužnjakovog pomlatka od jasena i grmlja. Budući da je gospodarska jedinca bila radno nedostupna
u odsjecima koji su pošumljavani došlo je do zakorovljenja tla, tako da su sada te površine obrasle čivitnjačom i
ponegdje grupama jasena. Hrastove sadnice su propale. Prilikom provedbe uzgojnih radova potrebno je
posvetiti veliku pažnju obnovi hrasta. Njege mladih sastojina treba višekratno provoditi da se hrastov pomladak
spasi od propadanja. U odsjecima gdje nije prirodna obnova u potpunosti uspjela potrebno je izvršiti
popunjavanje sadnicama lužnjaka ili jasena, ovisno o staništu. Mladi naraštaj treba obavezno tretirati protiv
pepelnice.
         II dobni razred zastupljen je po površini sa 16%, a po drvnoj zalihi sa 8%. U ovom dobnom razredu
lužnjak je zastupljen s 51%, p.jasen s 34 %, grab i OTB s 2 %, joha i OMB 13%. Iz ovog omjera smjese vidimo
da je učešća hrasta dovoljno veliko. Da bi se uzgojile mješovite sastojine potrebno je podržavati grab, klen,
brijest bez obzira na njihovu kvalitetu. U ovom dobnom razredu utvrđeni etat nije obvezan po sječivoj masi, već
samo po površini, s time da prorede budu stručno provedene, da to ne budu prejaki zahvati koji bi se štetno
odrazili na razvoj sastojine i kvalitetu stabala.
         III dobni razred po površini je zastupljen s 7 %, a po drvnoj zalihi s 6 %. Učešće lužnjaka iznosi 18%,
p.jasena 70%, graba, brijest i OTB s 9% i c. joha i OMB 3%. U ovom dobnom razredu prevladavaju sastojine
poljskog jasena s malim učešćem lužnjaka. U ovim sastojinama potrebno je proredama podržavati grab u
podstojnoj etaži, radi zaštite tla od zakorovljenja i pogodovati razvoju kvalitetnijih stabala hrasta.
         IV dobni razred zauzima 17% površine i 22% drvne zalihe. Hrast lužnjak zastupljen je u omjeru smjese
s 55%, p.jasen 34%, grab, brijest i OTB s 7% i c. joha i OMB 4%. U ovim sastojinama potrebno je proredama
pomagati kvalitetnijim stablima hrasta, te podržavati grab i jasen u podstojnoj etaži.
         V dobni razred zastupljen je po površini 26%, a po drvnoj zalihi 34%. To su dozrijevajuće sastojine u
kojima je lužnjak u omjeru smjese zastupljen s 45%, p.jasen 46%, grab,brijest i OTB s 9% i c. joha i OMB 4%.
To su sastojine u kojima je prosječni omjer smjese zadovoljavajući, u tim sastojinama jasen je dosegao
ophodnju, ali ga nesmijemo sječi da se sastojine ne progaljuju, a potom i tlo zakorovi, zato je potrebno veću
pažnju posvetiti podstojnom dijelu sastojine, naročito grabu, radi zaštite tla od zakorovljenja.
         VI dobni razred zastupljen je po površini 15%, a po drvnoj zalihi 19%. To su stare sastojine
predzadnjeg dobnog razreda. U nekima je već započela oplodna sječa zbog propisane niže ophodnje u
proteklom polurazdoblju. Hrast lužnjak je zastupljen s 73%, p.jasen 19%, grab, brijest i OTB s 5% i c. joha i
OMB 3%. Zastupljene su pretežno čiste lužnjakove sastojine ili mješovite sastojine lužnjaka i jasena s nešto
graba na gredama. Stabla su uglavnom dobre kvalitete. Stanje pomlatka u ovim sastojinama uglavnom je slabo,
djelomično se javlja pomladak jasena. Urod lužnjaka je dosta rijedak, na progaljenim dijelovima tlo je
zakorovljeno čivitnjačom. Ove sastojine podržavati do ophodnje, a do tada vršiti samo sanitarnu sječu suhih
stabala, a podržavati sve što je podstojno i štiti tlo..
         VII dobni razred zastupljen je s 7% po površini i 11% po drvnoj zalihi. To su sječno zrele sastojine
hrasta lužnjaka u kojima je lužnjak zastupljen s 55%, p.jasen 22%, grab s 13% i ostale vrste 10%. Stabla su
uglavnom dobre kvalitete. Hrast i jasen čine nadstojnu etažu, a grab i nešto jasena podstojnu etažu. Stanje
pomlatka u ovim sastojinama uglavnom je slabo. Urod lužnjaka je dosta rijedak, pa je potrebno prije dovršnog


                                                                              32
sijeka saditi žir pod motiku. Ponik se javlja češće, ali je jako ugrožen od napada pepelnice. Zbog toga je u ovim
sastojinama potrebno provoditi pripremu staništa i njegu pomlatka pod zastorom starih stabala, kako bi se
pomoglo razvoju hrastovog pomlatka koji je rijedak i ugrožen od graba i jasena i grmlja. Potrebno je vršiti
redovito tretiranje protiv pepelnice.


                     4. Opis uređajnih razreda

        Prema Pravilniku sve sastojine gospodarske jedinice razvrstane su prema namjeni šume u uređajne
razrede, koji su definirani glavnom vrstom drveća i ciljem gospodarenja, dok je sastojinski oblik definiran
načinom postanka, omjerom smjese, obrastom i kvalitetom.

 Redni                                           ophodnja površina         drvna zaliha            po ha       prirast po ha
                      Uređajni razred                               %            3      %                          3
  broj                                             god.      ha                m                               m
   1.   Hrast lužnjaka sjemenske sastojine                   65,86   1,7        29463    3,0         447         593        9,00
   2.   Hrast lužnjaka                             140     2658,79 66,9        637124 65,7           240       18194        6,84
   3.   Hrast lužnjaka-obrast do 0,2               100      121,57   3,1           7879  0,8          65         186        1,53
   4.   Hrast lužnjaka-obrast od 0,2-0,5           120      101,27   2,5        16647    1,7         164         478        4,72
   5.   Hrasta kitnjaka                            120       21,07   0,5           3131  0,3         149         170        8,07
   6.   P. jasena                                  80       906,59 22,8        262991 27,1           290        8521        9,40
   7.   Crna joha iz panja                         60       100,19   2,5        11983    1,2         120         492        4,91
Ukupno:                                                    3975,34 100,0       969218 100,0          244       28634        7,20
   8.   Neobraslo proizvodno zemljište                       731,6
Sveukupno površina:                                        4706,94



          1. Hrast lužnjak iz sjemena – sjemenske sastojine

         Za šume ovog uređajnog razreda izrađen je poseban program gospodarenja od strana Šumarskog
instituta Jastrebarsko. Na području ove gospodarske jedinice u sjemenske sastojine izdvojeni su odsjeci 123a,
                                                                                3
124a, b, c, d koji zauzimaju površinu od 65,86 ha s drvnom zalihom od 29463 m i tečajnim prirastom od 593
  3
m . Ti odsjeci su upisani u Registar proizvođača šumskog sjemena i u njima će se gospodariti po “Programu
mjera i njege genetske melioracije sjemenskog objekta”.

          2. Hrast lužnjak iz sjemena - ophodnja 140 godine

                    NAZIV URE\AJNOG RAZREDA : 2. Hrasta lužnjaka                  Oph. 140 godina
          VRSTE DRVNA ZALIHA     PRIRAST     DOBNI POVRŠINA                     DRVNA ZALIHA      PRIRAST
                    3             3                                                3                3
         DRVEĆA   m       %     m       %  RAZRED          ha                    m        %       m      %
              1         2        3       4          5       6                      7          8            9           10
         Lužnjak      434031     68     11291      62       I        458,15
         Kitnjak                 0                  0       II       490,10        62087     10             4632       25
         Bukva            14     0       -          0      III       46,08          8296     1               337        2
         P. jasen     149657     23      4486      25      IV        428,56       132083     21             3985       22
         Grab          17507     3         610      3       V        610,95       199324     31             4412       24
         N.brijest      5691     1         248      1      VI        416,11       160283     25             3455       19
         OTB            8402     1         325      2      VII       208,84        75051     12             1373        8
         C. joha       18617     3       1077       6
         D. topole       203     0          30      0
         OMB            3002     0         127      1
         Ukupno:      637124    100     18194     100                2658,79      637124     100           18194       100
            3
          m / ha          290            8,27 2,86%                                    290                  8,27

         Šume ovog uređajnog razreda izdvojene su na površini od 2658,79 ha ili 66,9% od ukupno obrasle
                                                                 3
površine gospodarske jedinice, s drvnom zalihom od 637124 m ili 65,7% ukupne drvne zalihe. Prosječna drvna
                    3                                      3
zaliha iznosi 290 m /ha, a prosječni tečajni prirast 8,27 m /ha (bez sastojina I dobnog razreda). Srednja starost
ovih sastojina iznosi 68 godina. Za tu starost i prosječni bonitet uređajnog razreda I/II (1,4) dobiva se za hrast
                                                                                              3
prema prirasno prihodnim tablicama (Špiranec, 1975.) normalna drvna zaliha od 393 m /ha (uzevši u obzir


                                                             33
omjer smjese). Prema tome srednji obrast ovih sastojina iznosi 290/393 = 0,74, što pokazuje manjak drvne
zalihe za normalnom drvnom zalihom od 27%. Odstupanje drvne zalihe o normale nastalo je zbog toga jer je u
dijelu sastojina VII dobnog razreda započela oplodna sječa, u sastojinama V i VI dobnog razreda bilo je veliko
sušenje lužnjaka, pa je obrast tih sastojina jako smanjen.



       Normalna površina uređajnog razreda unutar gospodarskih šuma iznosi 2658,79 : 7 = 379,83 ha.

                   DOBNI RAZRED     POVRŠINA    NORMALNA POVRŠINA      ODSTUPANJE OD NORMALE
                                                        ha
                         I          458,15            379,83                               78,32
                         II         490,10            379,83                              110,27
                        III          46,08            379,83                             -333,75
                        IV          428,56            379,83                               48,73
                         V          610,95            379,83                              231,12
                        VI          416,11            379,82                               36,29
                       VII <        208,84            379,82                             -170,98
                      Ukupno:       2658,79           2658,79

        Iz gornjeg pregleda vidimo odstupanja površina dobnih razreda od normalne površine.

          U ovom uređajnom razredu su mješovite sastojine hrasta lužnjaka s primjesom običnog graba na
gredama, te poljskog jasena i crne johe u nizama. Srednjodobne sastojine su dobrog uzrasta, ali su većinom
zahvaćene sušenjem, pa zbog toga u njima proredama treba vaditi samo suha stabla. U starijim sastojinama,
gdje sušenje nije intenzivno, potrebno je provoditi redovne prorede, ali sa slabijim intezitetom, a veliku pažnju
posvetiti sklopu kako se sastojine ne bi progalile i tlo zakorovilo. Zbog toga treba podržavati grab i ostale vrste u
podstojnoj etaži bez obzira na njihovu kvalitetu.
          Sastojine ovog uređajnog razreda treba obnavljati oplodnom sječom u više sijekova. Da bi se tlo
zaštitilo od zakorovljenja potrebno je podstojnu etažu podržavati do dovršnog sijeka. Prilikom obnove treba
izvršiti pripremu staništa i izraditi kanale sisavce, a postojeće odvodne kanale očistiti. Kako je u ovim
sastojinama obilan urod žira veoma rijedak, predlaže se prije dovršne sječe posaditi pod motiku 600 - 1000 kg
žira na 1 ha. Ukoliko prirodno pomlađenje ne uspije preporuča se popunjavati sa sadnicama hrasta lužnjaka,
jasena ili johe ovisno o stanišnim prilikama. Nakon obnove potrebno je provoditi intenzivne uzgojne radove
njege pomlatka i mladika, te čišćenja guštika kako bi se pomogao razvoj hrasta lužnjaka. U mladim sastojinama
obvezno je tretiranje pomlatka protiv pepelnice i trovanje voluharica.
          U sastojinama koje su predviđene za obnovu u I/1 polurazdoblju, a smanjen im je obrast i tlo
zakorovljeno može se u godini kada započinje oplodna sječa izvršiti pripravni sijek i cca 30 – 40% naplodnog
sijeka. Sječu i uspostavu šumskog reda završiti do zakonom propisanog roka. U V i VI mjesecu ukloniti sve
grmlje i predrast upotrebom sitnilica. Koncem VIII mjeseca površinu tretirati totalnim herbicidom, a sakupljeni žir
unijeti u sastojinu mehaničkim razbacivanjem (700 kg/ha) ili sadnjom pod motiku (500 kg/ha), ili sjetvom omaške
(1000 kg/ha). U proljeće provoditi redovito tretiranje hrastovog pomlatka od pepelnice. Kad se razvije dovoljno
kvalitetnog pomlatka dovršiti sječu i provoditi redovne njege mlade sastojine.




                                                         34
          Propisi etata glavnog i prethodnog prihoda

Etat glavnog prihoda
                          OSNOVA SJEČA GLAVNOG PRIHODA
                    I. Gospodarsko razdoblje 1999. – 2018.
                                                                   II. Gospodarsko razdoblje
                                                 I/2 Polurazdoblje
 Vrsta        I/1 Polurazdoblje 1999. – 2008.                              2019. - 2038.
                                                   2009. - 2018.
 drveta
                       Drvna    5 - god.
            Površina                        Etat   Površina    Etat     Površina         Etat
                       zaliha    prirast
                                     3                           3                          3
              ha                  m                  ha        m            ha            m
     1         2         3          4      5          6         7            8            9
Lužnjak                 47268       3780  51048                24158                      113409
P.jasen                  6292         542  6834                 7270                       31622
Grab                     4737         796  5533                 2130                        5972
N.brijest                   64         18     82                   47                       1580
OTB                        471         95    566                  222                        794
C. joha                    931        214  1145                   606                       2638
OMB                         21                21
Ukupno:     183,24      59784     5445 65229         78,51    34433         409,74       156015
Etat glavnog prihoda propisan je u odsjecima VII dobnog razreda i u odsjecima u kojima je u proteklom
polurazdoblju započela oplodna sječa.
Glavni prihod za I/1 polurazdoblje propisan je u odsjecima: 63c, 69a, 85a, 86a, 87a,b, 88a,b i 93a

Etat prethodnog prihoda
                               OSNOVA SJEČA PRETHODNOG PRIHODA
                           I. Gospodarsko razdoblje 1999. – 2018.
                                                                                II. Gospodarsko razdoblje
                                                           I/2 Polurazdoblje            2019. - 2038.
  Vrsta            I/1 Polurazdoblje 1999. - 2008.
                                                             2009. - 2018.
  drveta
                            Drvna     10 – god.
              Površina                           Etat    Površina      Etat         Površina       Etat
                            zaliha     prirast
                                          3                               3                           3
                ha                      m                    ha         m             ha            m
      1          2             3          4        5          6         7              8             9
Lužnjak                       346665     96750    17708                 17865                         36442
Kitnjak                                                                                                   35
Bukva                              14                                                                     91
P.jasen                       140362     43140    11067                 10279                         16646
Grab                           11437       4120      523                    297                          726
N.brijest                        5551      2420      580                    438                          809
OTB                              7327      2830      585                    473                          777
C. joha                        16804     10010     2273                  1962                           4763
OMB                              2000      1230      321                    246                          454
Ukupno:        1847,15        530160 160500       33057    1525,98      31560         3111,95         60743

         Etat prethodnog prihoda za I/1 polurazdoblje obračunat je po odsjecima na osnovu strukture sastojina,
starosti, omjera smjese i cilja gospodarenja, a bit će realiziran u svim odsjecima iznad I dobnog razreda u
kojima se ne vrši oplodna sječa u ovom plurazdoblju, ili u kojima je smanjen obrast.
Etat prethodnog prihoda za I/2 polurazdoblje i II razdoblje određen je orjentaciono za uređajni razred.
 Inenzitet prorjeđivanja u uređajnom razredu iznosi 6,2%




                                                          35
        Propis šumskouzgojnih radova

Jednostavna biološka reprodukcija

         Na osnovu ocjenjenih potreba šumskouzgojnih radova koje u okviru jednostavne biološke reprodukcije
treba izvršiti u ovom uređajnom razredu, obnovljenom osnovom gospodarenja predviđeno je :

                                                                          Površina
                                         VRSTA RADA                         ha
                        1. Pripremni radovi za obnovu sastojina
                        - uklanjanje podrasta i grmlja                       63,43
                        - čišćenje tla od korovske vegetacije               104,16
                        Popunjavanje pod zastorom stare sastojine           109,49
                        Popunjavanje mladih sastojina                        40,80
                        2. Radovi na njezi sastojina
                        - njega pod zastorom stare sastojine                167,59
                        - njega pomlatka                                    167,59
                        - njega mladika                                     216,71
                        - čišćenje sastojina                                202,27
                        - čepovanje                                          13,00
                        - izrada uzgojnih stazica                           105,42
                        - podizanje ograda radi zaštite od divljači        5,20 km
                        - prorjeđivanje sastojina (u II dobnom razredu)     490,10
                        Doznaka – prorede
                             III dobni razred <                            1357,05

Proširena biološka reprodukcija

                                                                            Površina
                                      VRSTA RADA
                                                                              ha
                      - priprema staništa                                       42,24
                      - pošumljavanje sastojina oštećenih sušenjem i
                                                                                42,24
                        propadanjem šuma
                      - njega pomlatka                                          43,04
                      - podizanje ograda radi zaštite od divljači             1,87 km




                                                     36
        3. Hrast lužnjak iz sjemena- sastojine obrasta isod o.2

U ovaj uređajni razred svrstane su sve sastojine u kojima je uslijed sušenja smanjen obrast ispod o,2. U svim
sastojinama ovog uređanog razreda propisana je sječa i obnova pošumljavanjem.

                NAZIV URE\AJNOG RAZREDA : 3. Hrasta lužnjaka sastojine obrasta ispod 0,2
       VRSTE DRVNA ZALIHA    PRIRAST     DOBNI POVRŠINA DRVNA ZALIHA                     PRIRAST
                       3               3                                    3                 3
      DRVEĆA         m         %    m            %    RAZRED    ha        m        %        m         %
            1        2         3    4             5      6                7        8        9         10
      Lužnjak         6733     85       138      74      I
      Kitnjak                  0                  0      II                        0                   0
      Bukva                    0                  0     III                        0                   0
      P. jasen          490    6           28    15     IV                         0                   0
      Grab              257    3            7     4      V     33,67        1624   21            34   18
      N.brijest           6    0                  0     VI     87,90        6255   79           152   82
      OTB               105    1            3     2     VII                        0                   0
      C. joha           288    4           10     5
      D. topole                0                  0
      OMB                      0                  0
      Ukupno:          7879   100       186     100            121,57       7879   100         186    100
          3
       m / ha            65            1,53     2,36%                         65              1,53



Etat glavnog prihoda

                                      OSNOVA SJEČA GLAVNOG PRIHODA
                                I. Gospodarsko razdoblje 1999 - 2018
                                                                                IV. Gospodarsko razdoblje
                                                              I/2 Polurazdoblje
      Vrsta             I/1 Polurazdoblje 1999 – 2008                                   2019 - 2038
                                                                 2009 - 2018
      drveta
                  Površina Drvna         5 - god.   Etat    Površina      Etat    Površina        Etat
                               zaliha     prirast
                                              3                              3                       3
                     ha                    m                    ha         m         ha            m
         1            2            3         4        5          6         7          8             9
    Lužnjak                         6733              6733
    P.jasen                          490                490
    Grab                             257                257
    N.brijest                          6                  6
    OTB                              105                105
    C. joha                          288                288
    OMB                                                   0
    Ukupno:         121,57          7879          0   7879

Odsjeci: 15a, 16a,c, 49a, 50a i 51a.

Prilikom obnove potrebno je izraditi u odsjecima kanale sisavce i po potrebi odvodne kanale, a postojeće
odvodne kanale uz cestu pročistiti.
Kod obnove ovih sastojina uklanjati amorfu kemijskim sredstvima ili mehaničkim putem. Ovisno o stanišnim
uvjetima pošumljavanje na sušim dijelovima vršiti podsadnjom žira lužnjaka (600 – 1000 kg/ha) ili sadnjom
biljaka hrasta lužnjaka (10000 sad/ha). Na nižim, vlažnijim dijelovima saditi sadnice jasena ili johe. Prilikom
obnove ostavljati postojeće grupe jasena u kojima je potrebno provesti njegu uklanjajući nepoželjan predrast.
Nakon pošumljavanja provoditi višekratne njege pomlatka i mjere zaštite od biljnih bolesti. Hrastov pomladak
tretirati protiv pepelnice, a jasenov protiv jasenove pipe.




                                                         37
          Propis šumskouzgojnih radova

Proširena biološka reprodukcija

                                                                                   Površina
                                            VRSTA RADA
                                                                                     ha
                       - priprema staništa                                             89,96
                       - pošumljavanje sastojina oštećenih sušenjem i
                                                                                       74,50
                         propadanjem šuma
                       - njega pomlatka                                               121,57
                       - podizanje ograda radi zaštite od divljači                     11,81



          4. Hrast lužnjak iz sjemena- sastojine obrasta od o.2 – o.5

U ovaj uređajni razred svrstane su sve sastojine u kojima je uslijed sušenja smanjen obrast od 0,2 do 0,5. U
svim sastojinama ovog uređanog razreda propisana je samo sanitarna sječa suhih stabala. Odsjeci ovog
uređajnog razreda predviđeni su za sječu kao glavni prihod u I/2 polurazdoblju.

            NAZIV URE\AJNOG RAZREDA : 4. Hrasta lužnjaka iz sjemena – obrasta od 0,2 – 0,5
 VRSTE      DRVNA ZALIHA     PRIRAST     DOBNI POVRŠINA DRVNA ZALIHA                    PRIRAST
                3                 3                                     3                3
 DRVEĆA       m        %       m            %    RAZRED        ha   m         %         m       %
     1         2       3       4            5       6               7         8         9       10
Lužnjak       12986    78          331      69       I
Kitnjak                0                    0       II                         0                0
Bukva                  0                    0      III                         0                0
P.jasen        2135    13             73    15     IV      41,01     6199     37         235    49
Grab                   0                    0       V      29,20     5494     33         119    25
N.brijest        24    0               1    0      VI      31,06     4954     30         124    26
OTB             448    3              19    4      VII                         0                0
C. joha        1054    6              54    11
D.topole               0                    0
OMB                    0                    0
Ukupno:       16647   100          478     100             101,27   16647     100        478    100
   3
 m / ha         164               4,72 2,87%                            164             4,72




          5. Hrast kitnjak iz sjemena – ophodnja 120 godina
                                                                                            3
Ovaj uređajni razred izdvojen je na površini od 21,07 ha s drvnom zalihom od 3131m , to je odsjek 1a koji se
nalazi izvan kompleksa gospodarske jedinice, u tom odsjeku propisana je proreda.




                                                          38
          6. Poljski jasen iz sjemena - ophodnja 80 godina


                     NAZIV URE\AJNOG RAZREDA : 6. Poljskog jasena             Oph. 80 godina
    VRSTE       DRVNA ZALIHA      PRIRAST      DOBNI POVRŠINA                 DRVNA ZALIHA         PRIRAST
   DRVEĆA        m
                   3
                          %       m
                                    3
                                          %   RAZRED          ha               m
                                                                                 3
                                                                                        %          m
                                                                                                     3
                                                                                                         %
        1          2         3        4           5        6                    7          8        9       10
   Lužnjak         50814    19            1680   20        I      38,02
   Kitnjak                   0                    0        II     131,59        18477     7         1582    19
   Bukva                     0                    0       III     204,05        50815     19        1903    22
   P. jasen       185544    71            5499   65       IV      210,23        73726     28        1921    23
   Grab             4297     2             218    3        V      310,58       114726     44        3014    35
   N.brijest        6513     2             341    4       VI       9,68          3893     1           78     1
   OTB              7526     3             378    4       VII      2,44          1354     1           23     0
   C. joha          6174     2             299    4
   D. topole                 0                    0
   OMB              2123     1             106    1
   Ukupno:        262991   100            8521   100              906,59       262991     100       8521   100
      3
     m / ha          303                  9,81   3,24%                              303             9,81

        Šume ovog uređajnog razreda izdvojene su na površini 906,59 ha ili na 22,8% od ukupno obrasle
                                                              3
površine gospodarske jedinice s drvnom zalihom od 262991 m ili 27,1%. Prosječna drvna zaliha iznosi 303
  3                                         3
m /ha, a prosječni tečajni prirast je 9,81 m /ha.
        Srednja starost sastojina ovog uređajnog razreda iznosi 65 godina. Za tu srednju starost i bonitetni
                                                   3
razred I dobiva se normalna drvna zaliha od 343 m /ha. Prema tome bi srednji obrast ovih sastojina iznosio
303/343 = 0,88.

          Normalna površina uređajnog razreda iznosi 906,59 : 4 = 226,65 ha

                    DOBNI RAZRED   POVRŠINA       NORMALNA POVRŠINA ODSTUPANJE OD NORMALE
                                                          ha
                         I          38,02                226,64                -188,62
                         II         131,59               226,65                 -95,06
                        III         204,05               226,65                  -22,6
                       IV <         532,93               226,65                 306,28
                      Ukupno:       906,59               906,59                    0

         Iz gornje tablice vidimo nesrazmjer površina po dobnim razredima s obzirom na normalnu površinu
uređajnog razreda.
         U ovom uređajnom razredu su pretežno čiste i mješovite sastojine u kojima prevladava poljski jasena s
primjesom lužnjaka na sušim terenima, te johe i topole u nizama.
         Sastojine I. dobnog razreda zapremaju površinu 38,02 ha. To su mlade sastojine u fazi koljika, guste, s
dosta stabala iz panja. U tim sastojinama potrebno je hitno provoditi radove čišćenja vadeći prvenstveno stabla
iz panja. Hrast i ostale primješane vrste prilikom uzgojnih radova treba podržavati bez obzira na kvalitetu kako
bi se njihovo učešće povećalo u budućoj sastojini.
         U starijim sastojinama potrebno je provoditi redovne prorede, ali sa slabijim intezitetom, a veliku pažnju
posvetiti sklopu kako se sastojine ne bi progalile i tlo zakorovilo.
         Obnovu ovih sastojina vršiti prirodno, oplodnom sječom u dva ili više sijekova. S obzirom da poljski
jasen rađa sjemenom, i ako tlo nije zakorovljeno ili zabareno, sastojine se lako pomlađuju, ali je zbog toga
potrebno provoditi redovne i intenzivne uzgojne radove njege, čišćenja i proreda. U pomladnom razdoblju
obvezno se treba izvršiti priprema staništa uklanjanjem podrasta jasena.




                                                          39
          Propisi etata glavnog i prethodnog prihoda

Etat glavnog prihoda
                           OSNOVA SJEČA GLAVNOG PRIHODA
                     I. Gospodarsko razdoblje 1999 – 2018
                                                                   IV. Gospodarsko razdoblje
                                                 I/2 Polurazdoblje        2019 – 2038
 Vrsta         I/1 Polurazdoblje 1999 – 2008
                                                    2009 – 2018
 drveta
                       Drvna     5 - god.
            Površina                        Etat    Površina    Etat     Površina       Etat
                       zaliha     prirast
                                     3                            3                        3
              ha                   m                  ha        m          ha            m
     1         2         3          4        5         6         7          8            9
Lužnjak                 12348       1970    14318               12143                       6567
P.jasen                 20535       1910    22445               27441                      30152
Grab                       742       175      917                  216                      1825
N.brijest                  278        50      328                1017                        703
OTB                      1345        355     1700                1097                       2477
C. joha                    112        20      132                  493                       228
OMB                        131        30      161                   21                       102
Ukupno:        90,14    35491       4510    40001    114,04     42428        118,52        42054

Glavni prihod za I/1 polurazdoblje propisan je u odsjecima: 24c, 25a, 33f, 34a, 39a, 40b, 83d, 86c.


Etat prethodnog prihoda
                              OSNOVA SJEČA PRETHODNOG PRIHODA
                          I. Gospodarsko razdoblje 1999. – 2018.
                                                                               II. Gospodarsko razdoblje
                                                          I/2 Polurazdoblje            2019. - 2038.
  Vrsta           I/1 Polurazdoblje 1999. - 2008.
                                                            2009. - 2018.
  drveta
                            Drvna 10 - god.
              Površina                          Etat    Površina      Etat         Površina       Etat
                            zaliha   prirast
                                         3                               3                           3
                ha                    m                     ha         m             ha            m
      1          2            3         4         5          6         7              8             9
Lužnjak                       33349    11270      1826                  1522                           4306
Kitnjak                                                                      0                            0
Bukva                                                                        0                            0
P.jasen                      146232    47120     12643                 10537                         24208
Grab                           3358      1740       193                    161                          338
N.brijest                      5318      2890       552                    460                          968
OTB                            6036      2990       601                    501                         1152
C. joha                        5533      2770       654                    454                         1193
OMB                            1873        970      315                    263                          552
Ukupno:         700,58 201699          69750     16784      583,89     13898         1291,98         32717

         Etat prethodnog prihoda za I/1 polurazdoblje obračunat je po odsjecima na osnovu strukture sastojina,
starosti, omjera smjese i cilja gospodarenja, a bit će realiziran u svim odsjecima iznad I dobnog razreda u
kojima se ne vrši oplodna sječa u ovom plurazdoblju, ili u kojima je smanjen obrast.
Etat prethodnog prihoda za I/2 polurazdoblje i II razdoblje određen je orjentaciono za uređajni razred.
 Inenzitet prorjeđivanja u uređajnom razredu iznosi 8,3%




                                                           40
Propis šumskouzgojnih radova

       Jednostavna biološka reprodukcija

         Na osnovu ocjenjenih potreba šumskouzgojnih radova koje u okviru jednostavne biološke reprodukcije
treba izvršiti u ovom uređajnom razredu, obnovljenom osnovom gospodarenja predviđeno je :

                                                                           Površina
                                          VRSTA RADA                         ha
                         1. Pripremni radovi za obnovu sastojina
                         - uklanjanje podrasta i grmlja                       90,14
                         Popunjavanje pod zastorom stare sastojine             8,00
                         Popunjavanje mladih sastojina                         8,00
                         2. Radovi na njezi sastojina
                         - njega pod zastorom stare sastojine                 29,40
                         - njega pomlatka                                     90,14
                         - njega mladika                                      14,58
                         - čišćenje sastojina                                 23,44
                         - prorjeđivanje sastojina (u II dobnom razredu)     131,59
                         Doznaka – prorede
                              III dobni razred <                             568,99

       Proširena biološka reprodukcija

Radovi proširene reprodukcije u ovom uređajnom razredu nisu propisani.



       7.Crna joha iz panja - ophodnja 60 godina


                     NAZIV URE\AJNOG RAZREDA : 7. Crne johe    Oph. 60 godina
     VRSTE      DRVNA ZALIHA      PRIRAST     DOBNI POVRŠINA DRVNA ZALIHA                     PRIRAST
    DRVEĆA       m
                   3
                          %      m
                                   3
                                        %    RAZRED         ha     m
                                                                     3
                                                                            %                m
                                                                                                  3
                                                                                                         %
          1       2            3      4         5        6                   7         8     9           10
   Lužnjak             816     7          23    5        I         3,3       -         -      -           -
   Kitnjak         -           -      -         -        II         -        -         -      -           -
   Bukva           -           -      -         -       III         -        -         -      -           -
   P. jasen          140       1         6      1       IV          -        -         -      -           -
   Grab               25       -         2      -        V        60,07      7314     61          287         58
   N.brijest          39       -         2      -       VI        36,82      4669     39          205         42
   OTB                55       1         2      1       VII         -        -         -      -           -
   C. joha         10908      91       457     93
   D. topole       -           -      -         -
   OMB             -           -      -         -
   Ukupno:         11983     100       492     100               100,19     11983     100          492   100
        3
      m / ha         124              5,08     4,11%                          124                 5,08



         Šume ovog uređajnog razreda izdvojene su na površini 100,19 ha ili na 2,5% od ukupno obrasle
                                                             3                                          3
površine gospodarske jedinice s drvnom zalihom od 11983 m ili 1,2%. Prosječna drvna zaliha iznosi 124 m /ha,
                                     3
a prosječni tečajni prirast je 5,08 m /ha.
         Srednja starost sastojina ovog uređajnog razreda iznosi 47 godinu. Za tu srednju starost i bonitetni
                                                                                                        3
razred I dobiva se prema Mitscherlich-ovim prirasno prihodnim tablicama, normalna drvna zaliha od 251 m /ha.
Prema tome bi srednji obrast ovih sastojina iznosio 124/251 = 0,49.

                                                       41
        Uređajni razred crne johe čine uglavnom mali odsjeci izlučeni u nizama i depresijama. Sastojine su
pretežno iz panja, prezrele, slabe kvalitete, rijetke, progaljena sklopa.Tlo je močvarno, obraslo kupinom i drugim
korovom. Obnovu ovih sastojina vršiti prirodno, oplodnom sječom u dva sijeka. Nedovoljno pomlađene dijelove
popunjavati sadnicama poljskog jasena i crne johe.

        Normalna površina uređajnog razreda iznosi 100,19 : 6 = 16,70 ha

                   DOBNI RAZRED      POVRŠINA      NORMALNA POVRŠINA ODSTUPANJE OD NORMALE
                                                         ha
                         I             3,30             16,69                  -13,39
                         II                              16,7                   -16,7
                        III                              16,7                   -16,7
                       IV                                16,7                   -16,7
                        V             60,07              16,7                   43,37
                       VI<            36,82              16,7                   20,12
                     Ukupno:          100,19            100,19                    0

        Iz gornje tablice vidimo veliki nesrazmjer površina po dobnim razredima s obzirom na normalnu
površinu uređajnog razreda.


        Propisi etata glavnog i prethodnog prihoda

Etat glavnog prihoda u ovom polurazdoblju nije propisan.

Etat prethodnog prihoda
                             OSNOVA SJEČA PRETHODNOG PRIHODA
                         I. Gospodarsko razdoblje 1999. – 2018.
                                                                           II. Gospodarsko razdoblje
                                                         I/2 Polurazdoblje         2019. - 2038.
  Vrsta          I/1 Polurazdoblje 1999. - 2008.
                                                           2009. - 2018.
  drveta
                           Drvna 10 - god.
             Površina                          Etat    Površina      Etat      Površina       Etat
                           zaliha   prirast
                                        3                               3                        3
               ha                    m                     ha         m          ha            m
      1         2            3         4         5          6         7           8             9
Lužnjak
Kitnjak
Bukva
P.jasen                        140            60        3
Grab
N.brijest                      11
OTB                            55          20
C. joha                      6063        2350         566
OMB
Ukupno:           52,70      6269        2430         569

         Etat prethodnog prihoda za I/1 polurazdoblje obračunat je po odsjecima na osnovu strukture sastojina,
starosti, omjera smjese i cilja gospodarenja, a bit će realiziran u svim odsjecima iznad I dobnog razreda u
kojima se ne vrši oplodna sječa u ovom plurazdoblju, ili u kojima je smanjen obrast.
Inenzitet prorjeđivanja u uređajnom razredu iznosi 9,1%




                                                            42
        Propis šumskouzgojnih radova

        Jednostavna biološka reprodukcija

         Na osnovu ocjenjenih potreba šumskouzgojnih radova koje u okviru jednostavne biološke reprodukcije
treba izvršiti u ovom uređajnom razredu, obnovljenom osnovom gospodarenja predviđeno je :

                                                                               Površina
                                           VRSTA RADA                            ha
                          - čišćenje sastojina                                      3,30
                          Doznaka – prorede
                               III dobni razred <                                  52,70

        Proširena biološka reprodukcija

Radovi proširene reprodukcije u ovom uređajnom razredu nisu propisani.


                5. Zdravstveno stanje sastojina

U gospodarskoj jedinici “Posavske šume-Sunja” sušenje lužnjaka je vrlo izraženo, pa su zbog toga posječeni
cijeli predjeli. U velikom broju odsjeka narušen je sklop, sastojine su progaljene, tlo zakorovljeno. Stabla
lužnjaka su izgubila vitalnost, krošnje su im smanjene, po deblu se javljaju živići, urod žira veoma je rijedak i
slab. Tako oslabljena stabla izvrgnuta su jačim napadima raznih defolijatora i patogenih gljiva (Microsphaera
alphitoides).
Poljski jasen se ne suši više tako intenzivno kao prije dvadestak godina, ali ima još uvijek dosta stabala čije su
krošnje smanjene, a vrhovi suhi. Poljski jasen je ugrožen od jasenove pipe (Stereonychus fraxini)
Zbog uklanjanja suhih stabala iz sastojine dolazi do progaljivanja, a time i do zakorovljenja tla, što umanjuje
mogućnost prirodne obnove sastojina.


                    IV. Buduće gospodarenje šumama i šumskim zemljištem

                1. Cilj i način gospodarenja


        Cilj gospodarenja svim šumama određen je i propisan Zakonom o šumama, jer su šume dobro od
općeg interesa koje predstavljaju specifično prirodno bogatstvo. Zakon obvezuje, da se šume moraju održavati i
obnavljati tako da se trajno osigura:

        1. postojanost ekosustava

        2. održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma

         3. napredno i potrajno gospodarenje te korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da
se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal, i da ispune
sada i u budućnosti, bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini, te da to ne
šteti drugim ekosustavima.

        Da bi se postigli ovi osnovni ciljevi gospodarenja potrebno je pridržavati se i smjernica "Opće
Dekleracije o zaštiti i očuvanju europskih šuma" , Helsinki, 17. lipnja 1993. godine, koju je potpisala i Republika
Hrvatska.
        Ovi osnovni ciljevi gospodarenja šumama vrijede i za ovu gospodarsku jedinicu, pa je svrha uređenja
da se osnovom propišu za budućnost takve mjere kojima će se u izvjesnom duljem periodu održati postojanost
ekosustava, općekorisnih funkcija šume i postići normalno stanje sastojina, kako u pogledu količine i strukture
drvne zalihe, tako i u pogledu visine i kvalitete prirasta. Udovoljavajući ovom cilju gospodarenja, bit će ujedno
zadovoljen cilj što boljeg podmirenja industrijskih potreba na raznim tehničkim sortimentima za mehaničku i
kemijsku preradu.

                                                        43
         Da se postigne postavljeni cilj gospodarenja prvo treba utvrditi za to potrebne preduvjete i gospodarenje
planski usmjeriti prema postizavanju tog cilja.
         Gospodarske mjere koje treba poduzeti za postizavanje postavljenog cilja gospodarenja jesu:
         - prilikom popunjavanja unositi one vrste drveća koje su u omjeru smjese slabo zastupane ili ih nema, a
stanišne im prilike odgovaraju, tako da se uzgoje vrijedne mješovite sastojine koje osiguravaju produkciju veće
drvne mase, sa što većim postotkom tehničkog drveta i većom raznolikošću sortimenata.
         - kod pošumljavanja čistina i slabo obraslih površina, potrebno je unositi one vrste drveća kojima
najbolje odgovaraju stanišne prilike i ne podizati monokulture, već mješovite sastojine.
         - uvođenje takvog načina sječa i njihovog vođenja, da se sačuva proizvodna snaga tla kao trajan faktor
proizvodnje, odnosno da se snaga tla poveća i stanje tla popravi na već degradiranim površinama.
         - racionalna njega sastojina putem njege, čišćenja i proreda radi unapređivanja prirasta po kvaliteti i
kvantitetu, te održavanje poželjnog omjera smjese zastupljenih vrsta drveća.
         Posebnu pažnju treba posvetiti mladim sastojinama, da se njega provede pravodobno, da vrijedne vrste
drveća ne budu zagušene i potisnute od nepoželjnih vrsta.
         Njezi i zaštiti postojećih, kao i novonastalih mladih sastojina treba dati prioritet pred ostalim uzgojnim
radovima provodeći istu u više navrata, prema potrebi pazeći i čuvajući naročito ugrožen lužnjakov pomladak
dok ne izraste u gornju nadraslu etažu.
         Unutar mladih sastojina I dobnog razreda treba sve veće plješine pošumiti sadnicama odgovarajućih
vrsta.
         Sprečavanjem kalamiteta pravovremenim pregledom sastojina na terenu te za slučaj pojave zaraze
upotrijebiti sva represivna sredstva.
         U svim sastojinama planiranim za proredu treba istu provoditi stručno, savjesno, čuvajući i pomažući
razvoj vrijednijih vrsta i kvalitetnijih stabala. U pravilu prorede se moraju provoditi rano i često, ali umjereno,
naročito u mladim sastojinama koje nisu prorjeđivane.
         Obnova sastojina ove gospodarske jedinice vršit će se u pravilu oplodnom sječom. Kako je prirodna
obnova ovih sastojina vrlo otežana, potrebno je podržavati podstojnu etažu radi sprečavanja zakorovljenja tla do
dovršnog sijeka. Ako prije dovršnog sijeka nema dovoljno pomlatka preporuča se sadnja žira pod motiku 600-
1000 kg/ha, a tamo gdje nakon dovršnog sijeka stanje pomlatka nije zadovoljavajuće treba vršiti popunjavanje
sadnicama i to samo na cjelovitim površinama neuspjelog pomlađenja iznad 2 ara, najkasnije treće godine iza
dovršne sječe (čl. 23 Pravilnika)
         Nadalje posebnu pažnju treba posvetiti čuvanju šuma od bespravne sječe.


                Izbor uzgojnog oblika

         Za postizanje postavljenog cilja gospodarenja ove šume će se i dalje uzgajati u visokom uzgojnom
obliku, te i ubuduće pri provedbi raznih gospodarskih mjera na uzgoju i njezi sastojina uvijek pogodovati
stablima iz sjemena, a ona iz panja uklanjati iz sastojine gdje je to potrebno i moguće.
         Prednosti visokog uzgoja su opće poznate, a potrebno je naglasiti : obzirom na duljinu proizvodnje u
visokoj šumi dobiva se veća drvna zaliha, osigurava se veći etat, kao i vrijedna i kvalitetna stabla. Glavne vrste
drveća u gospodarskoj jedinici su hrast lužnjak i poljski jasen koji zahtijevaju dulju ophodnju, naročito hrast, jer
njegov kvalitetni prirast raste do visoke starosti.
         Za popravak i očuvanje produktivne snage tla također je najpovoljniji visoki uzgoj mješovitih sastojina
vrsta svjetla i sjene, uz način sječe povoljan za prirodno zasijavanje (oplodna sječa).
         Podstojni grab i jasen mogu se uzgajati iz sjemena i panja (u dvostrukoj ophodnji), jer će se tako očistiti
hrastova debla od grana, a i spriječiti zakorovljenje tla.


                 Glavne vrste drveća i omjer smjese

         Glavne vrste drveća u gospodarskoj jedinici su hrast lužnjak (54%), poljski jasen (36%) i ostale vrste
(10%). Budući da se navedene vrste nalaze u području svog prirodnog rasprostranjenja treba ih i dalje zadržati
kao vrijedne i na staništima koje im odgovara. Ostale vrste koje dolaze pojedinačno ili u manjim skupinama su :
grab, klen, brijest, kruška, c.joha, d.topola, vrba i bukva na najvišim gredama. Kod izbora vrste drveća i smjese
treba posebno uzeti u obzir mikroklimatske i mikroreljefne faktore koji uvjetuju posebne stanišne prilike u
gospodarskoj jedinici.
         Grab se pojavljuje u smjesi sa lužnjakom na gredama i vrši korisnu ulogu u popravljanju tla i čišćenju
deblovine hrasta. U mladim sastojinama grab je biološki najjača vrsta, pa ugrožava razvoj hrastovog pomlatka,
te ga treba svesti na željenu mjeru i odrediti mu pionirsku ulogu zaštite tla i čišćenje deblovine hrasta.



                                                        44
        Na nižim položajima i zakiseljenim đolovima svrha će biti postignuta ako se uspije uzgojiti p. jasen u
smjesi s c.johom.
Prilikom umjetnog pošumljavanja potrebno je već kod prvih radova voditi računa o smjesi, ovisno o mikroreljefu,
kako bi se uzgojile mješovite sastojine.

                Izbor visine ophodnje

         Općenito je visina ophodnje već određena samom svrhom gospodarenja, izborom vrste drveća i
uzgojnog oblika. Da bi se postigla što veća i vrijednija drvna masa, treba za hrast odrediti dosta dugačku
ophodnju kojoj se prilagođuju sječive zrelosti drugih primješanih vrsta drveća.
U skladu s Pravilnikom određene su ophodnje po uređajnim razredima prema glavnoj vrsti drveća u uređajnom
razredu. Prema tome kod određivanja duljine ophodnje uzete su u obzir samo glavne vrste drveća na osnovu
kojeg kriterija su formirani i uređajni razredi. U kojoj godini će se sjeći odsjeci sa mješovitim sastojinama valja
uzeti u obzir omjer smjese i vrstu drveća.
         Sastojine u kojima dominira hrast lužnjak svrstane su u uređajni razred hrasta lužnjaka - ophodnje 140
godina. Za sastojine u kojima dominira poljski jasen određena je ophodnja od 80 godina. Za čiste i mješovite
sastojine crne johe ophodnja je 60 godina, i za uređajni razred hrasta kitnjaka ophodnja je 120 godina.


                 Način sječe

          Svaka sječa zrelih sastojina mora se provoditi tako da se omogući prirodno naplođenje sastojine.
Najbolji način za prirodnu obnovu sastojina ove gospodarske jedinice je oplodna sječa, jer najbolje odgovara
podržavanju produktivnosti tla, vrstama drveća i cilju gospodarenja, a ujedno omogućuje pomlađenje sječina
prirodnim putem. Oplodna sječa ne smije se voditi šablonski, već ju treba prilagoditi prema zahtjevima staništa i
sastojine. Potrebno je obratiti posebnu pažnju pri provedbi oplodnih sjekova (pripremni) da se sastojine previše
ne progaljuju, a u podstojnoj etaži vršiti samo razmicanje stabala i ona trebaju ostati u sastojini do dovršnog
sijeka. Podstojna etaža služi za regulaciju svjetla u sastojini, održavanje šumske mikroklime i zaštitu tla od
korova.
Prigodom same provedbe sječa treba uzeti u obzir sva šumskouzgojna svojstva postojećih vrsta drveća i omjer
smjese, te pogodovati onim vrstama koje su slabije zastupljene, kako bi se uzgojile mješovite sastojine s
najpovoljnijim omjerom smjese.
U sastojinama s normalnom drvnom zalihom dobar uspjeh pomlađenja osigurava se pripravnim, naplodnim i
dovršnim sijekom. Kroz prvi zahvat ( pripravni sijek ) trebamo sastojinu pripremiti za naplodnju. Tim sijekom
iskoristiti cca 30% drvne mase. Kod tog sijeka podstojna stabla doznačuju se samo onda ako su u gustim
grupama, pa bi otežala pripremu tla i samo naplođenje. Naplodni sijek provodi se u godini dobrog uroda
sjemena ili samo na dijelu površine gdje se pojavio prirodni pomladak. Tim sijekom doznačuje se po prilici
polovica stabala koja su ostala iza prvog sijeka, kako bi se pomlatku omogućio veći priliv svjetlosti.
          Nakon naplodnog sijeka, ovisno o stanju pomlatka, obično 2 - 3 godine, preostali dio stabala se posječe
dovršnim sijekom. Dovršni sijek se može provesti ako je najmanje 70% od ukupne površine sastojine prirodno
pomlađeno (čl. 33 Pravilnika) kvalitetnim pomlatkom koji je sposoban za samostalan razvoj. Ukoliko zbog
slabog prirodnog pomlađenja nisu ispunjeni uvijeti za dovršni sijek, potrebno je dovoljan broj biljaka osigurati
sjetvom sjemena ili sadnjom sadnica.
          Dio sastojina ove gospodarske jedinice je smanjenog obrasta (ispod 0,5), radi sušenja, tlo je
zakorovljeno čivitnjačom, pa će se obnova ovih sastojina vršiti sanacijom. U tim sastojinama potrebno je
napraviti mehaničku ili kemijsku pripremu tla i provesti pošumljavanje žirom (500-1000 kg/ha).
          U sastojinama koje se nalaze se pred dovršnim sijekom, a nema dovoljno pomlatka lužnjaka ili jasena,
potrebno je provesti pripremu tla i sadnju žira pod motiku (cca 600 kg/ha ) kako bi se dobilo dovoljno kvalitetnog
pomlatka.
          U sastojinama koje se obnavljaju prirodnim putem nakon dovršne sječe, iznosa drvnih sortimenata i
uspostave šumskog reda potrebno je izvršiti čepovanje oštećenog, savijenog i polomljenog pomlatka.
Popunjavanje većih praznina izvršiti najkasnije treće godine iza dovršne sječe, jer se tada može uočiti potreba i
obim popunjavanja.


                Odabiranje stabala za sječu

         Stabla u šumi mogu se sječi tek poslije odabiranja i obilježavanja (doznaka stabala) u skladu s
godišnjim planom gospodarenja. Doznaku stabala u pravilu obavlja radnik sa stečenom stručnom spremom
sedmog (VII) stupnja obrazovanja (dipl. ing. šumarstva), a izuzetno sa stečenom stručnom spremom četvrtog
(IV) stupnja obrazovanja - stručni radnik u šumarstvu koji je osposobljen za taj posao.

                                                        45
        Odabrana stabla za sječu glavnog i prethodnog prihoda obilježavaju se u prsnoj visini (1,30 m)
doznačnim čekićem stavljenim u zates na mrtvu koru i najnižu žilu, te vidljivim znakom obilježena sa svih strana
u prsnoj visini (bojom).
        Kod čišćenja vrši se obilježba stabalaca doznačnim čekićem na žilištu i zadiračem u prsnoj visini kod
stabalaca promjera iznad taksacijske granice, a ostala stabalca samo znakom u prsnoj visini.
        Za oštećena i izvaljena stabla prilikom sječe koja nisu doznačena mora se naknadno obaviti doznaka.
        Obračun drvne mase doznačenih stabala vrši se primjenom tarifa pomoću kojih je izvršen obračun
drvne mase u osnovi gospodarenja.


                 Šumski red

        Paralelno sa sječom i izradom drvnih sortimenata treba uspostaviti šumski red propisan Pravilnikom.
Sva ozlijeđena stabla treba što prije ukloniti, a u pomlađenim grupama posjeći sav oštećeni pomladak na čep za
vrijeme mirovanja vegetacije te provesti potrebnu njegu.

                Uzgoj i njega sastojina

        a ) Prirodno pomlađenje

         Obzirom na karakter i svrhu visokog uzgoja logično je, da se nove sastojine iz sjemena podižu
oplodnom sječom uz propisane smjernice za provođenje tih sječa kako bi se najbolje osiguralo prirodno
pomlađivanje sastojina.
         Panjače će se obnavljati po principima oplodne sječe kako bi se uzgojile kvalitetne sastojine iz sjemena.
         Prirodno pomlađivanje sastojina čini dio šumskouzgojnih radova u gospodarskoj jedinici i treba mu
posvetiti posebnu pažnju, jer su sječa i uspjeh obnove sastojine u uskoj međusobnoj vezi.


        b ) Pošumljavanje

        Podizanje sastojina umjetnim putem primjenjivat će se kod pošumljavanja čistina i sastojina kod kojih
oplodnom sječom nije uspjelo prirodno pomlađenje, a vršiti će se sjetvom sjemena ili sadnjom biljaka
odgovarajućih vrsta prema stanišnim prilikama.
        Za uspjeh pošumljavanja odlučno je više faktora : kod sadnica oprezno vađenje, sa dobro do sadnje
zaštićenim žiljem, valjan postupak sa sadnicama i naročito tehnika sadnje. Treba voditi računa i o
šumskouzgojnim svojstvima pojedinih vrsta drveća, te saditi biljke na onim staništima koja im odgovaraju.
Općenito dati prednost proljetnoj sadnji biljaka na čistinama uz prethodnu pripremu staništa.


        c ) Popunjavanje

        Popunjavanje prirodnog pomlatka u oplodnim sječama obavljati u onim slučajevima kada površine nisu
dovoljno naplođene prirodnim putem ( gotovo nakon svake dovršne sječe ostaju pojedine praznine koje treba
popuniti) ili u sastojini nije postignut povoljan omjer smjese željenih vrsta drveća.
        Popunjavanje treba vršiti i u novoosnovanim sastojinama ako uspjeh pošumljavanja nije
zadovoljavajući.
        Hrast lužnjak mora biti i dalje glavna vrsta drveća u gospodarskoj jedinici.


        d ) Njega sastojina

         Postizanje istaknutog cilja gospodarenja ovisno o pravilnoj međusobnoj koordinaciji različitih
šumskouzgojnih mjera koje se sastoje od pripreme staništa, njege pomlatka i mladika, čišćenja guštika i
proreda. Ovi zahvati trebaju činiti povezani tok uzgojnih radnji. Osnivati treba dobro sklopljene mješovite
sastojine visokog uzgoja sa odabranim vrstama drveća i poželjnim omjerom smjese. Njezi i čišćenju potrebno je
posvetiti punu pažnju, obavljati je na vrijeme i višekratno da se spriječi propadanje vrijednijih vrsta, osobito
hrasta, koji je u ovim šumama ugrožen od razne korovske vegetacije i grmlja, pa se vrlo teško obnavlja
prirodnim putem. Njega predstavlja neophodni preduvijet za čišćenje, a ovo opet za proredu.




                                                       46
        - priprema staništa

        Priprema staništa propisana je u sastojinama koje se obnavljaju oplodnom sječom, kao i na površinama
koje će se pošumiti umjetnim putem. Glavni zadatak dobre pripreme staništa je omogućivanje prirodnog
naplođenja i dobrog uspjeha pošumljavanja. Pripremu staništa za prirodnu obnovu sastojina treba izvršiti u
godini dobrog uroda sjemena ili nakon uroda sjemena uklanjanjem podrasta, kao i svega što smeta pojavljivanju
mladog naraštaja.
        Za stvaranje povoljnih uvjeta za pojavu ponika potrebna je često priprema tla mehaničkim putem i to u
sastojinama gdje je tlo obraslo gustom travom, čivitnjačom ili suviše zbito pa nema uvjeta za prirodno
naplođenje.


        - njega pomlatka i mladika

        Mlade sastojine podignute prirodnim ili umjetnim putem ne smijemo prepustiti same sebi, već ih treba
njegovati od najranije mladosti kako bi se u skladu sa stanišnim prilikama osnovale dobro sklopljene mješovite
sastojine visokog uzgojnog oblika sa odabranim vrstama drveća i poželjnim omjerom smjese. Pogotovo je
potrebna rana njega ako se radi o mješovitoj sastojini sa više vrsta drveća, koje imaju različite zahtjeve za
svjetlom, zatim ako su ugrožene vrijednije ali slabije zastupane vrste, kao i onda ako u sastojini ima mnogo
štetnog predrasta. Proces prirodne obnove u ovim šumama vrlo je otežan, urod sjemena nije obilan ni čest, a da
bi se spasio pomladak koji se javi pri takvim uvjetima potrebno je sa njegom početi još za vrijeme oplodnih
sječa i nastaviti vrlo intenzivno nakon sječe sve do momenta dominacije hrasta nad grabom, jasenom i
korovskom vegetacijom. S njegom se treba vraćati na istu površinu u kraćim vremenskim razmacima ( 2 - 4 )
godine, ako to zahtijeva stanje mlade sastojine, odnosno na svaki 1m visinskog prirasta.
Kod provođenja njege mladika potrebno je imati u vidu reguliranje omjera smjese, kao i način postanka, te
davati prednost vrstama drveća koje se žele uzgojiti za budućnost.
Njega mladika je preduvjet za provedbu čišćenja, a ovo opet za provedbu proreda.

        - čišćenje koljika i letvika

         Za razliku od njege mladika koja se odnosi na oslobađanje ugroženog mladog naraštaja u doba
stvaranja sklopa, kod čišćenja se veća pažnja obraća na pojedina stabalca. Ako se sa provedbom čišćenja
kasni nije moguće osigurati kvalitetu ili ne u mjeri u kojoj bi se to postiglo kada se čišćenje obavi na vrijeme. O
pravovremenom i kvalitetno obavljenom radu ovisi buduća kvaliteta sastojina.
Prilikom provedbe čišćenja štedi se sve što je podstojno, a uklanja prvenstveno predrast. U sastojinama gdje
nisu na vrijeme izvršene njege mladika pa ima dosta predrasta, osobito u grupama, tada se ta stabalca ne
smiju odjednom odstraniti, već to treba učiniti postepeno kako bi potisnuta stabalca ojačala. Zastupljenost
hrasta u pojedinim mladim sastojinama nije zadovoljavajuća obzirom na stanišne prilike, njegovo mjesto zauzeo
je p. jasen ili grab. Zbog toga je potrebna intervencija da se spasi hrast i postigne konačni cilj gospodarenja, a to
je uzgoj mješovitih sastojina s povoljnim omjerom smjese i odabranim vrstama drveća. Sa čišćenjem se može
vraćati na istu površinu dva ili više puta, ako to zahtijeva stanje sastojine, pa zahvate treba provoditi umjereno
da ne dođe do prejakog zahvata, a time i štete u sastojinama.

        - proreda

          U obnovljenoj osnovi gospodarenja predviđeni prethodni prihod realizirati će se u periodu od 10 godina
u sastojinama od II dobnog razreda na dalje.
          Dok se pri provođenju čišćenja pažnja obraćala na predrast, da ga se ustanovi i odstrani iz sastojine,
kod proreda se veća pažnja obraća na najvrijednija stabla sastojine tj. da se uoče i proredom uklanjaju ona
stabla koja smetaju razvoju odabranih stabala. Ostavljaju se stabla sa dobrim tehničkim osobinama, koja moraju
biti čista od grana, pravna, punodrvna, pravilno razvijene krošnje, zdrava i sa dobrim prirastom, tako da se
dobiju što vrijedniji sortimenti.
          S druge strane treba poznavati sve faktore koji umanjuju vrijednost stabala kao : jaka krošnjatost,
rašljavost, postanak iz panja, zasukanost, grbavost, osutost adventivnim izbojcima, nepravilnost poprečnog
presjeka itd.
          Poznavajući faktore koji uvećavaju odnosno umanjuju vrijednost stabala, treba već u mlađim grupama
stabala odrediti stabla koja po svom habitusu i kvaliteti sliče elitnim stablima, pa u budućem radu treba
pogodovati razvoju tih stabala.
Međutim u sastojinama je teško naći stabla sa svim navedenim tehničkim svojstvima, pa ćemo odabrati stabla
sa najmanje grešaka, čija se svojstva valjanom njegom mogu popraviti.

                                                         47
         Proredni materijal se vadi visokom proredom u gornjem dijelu sastojine, gdje vrijednim i odabranim
stablima smetaju okolna lošija stabla, jer ih stješnjuju i sprečavaju pravilan razvoj krošnje. U mješovitim
sastojinama treba voditi računa i o omjeru smjese i pogodovati onoj vrsti koja će do kraja ophodnje ostati u
sastojini. Ako su vrijednije vrste tek pojedinačno primješane treba im posvetiti veću pažnju da se održe u smjesi
makar negdje bile i slabije kvalitete. Takva stabla će biti kasnije korisna u pogledu stvaranja mješovite sastojine.
U mješovitim sastojinama ne treba prorede provoditi na štetu primješanih vrsta, ako se radi o vrstama koje
mogu s glavnim ostati do kraja ophodnje, vodeći ipak računa o kvaliteti primješane vrste.
         Posebno treba istaknuti važnost koju ima podstojni dio sastojine. Svugdje gdje je to moguće treba ju
podržavati ili formirati, jer ona ima veliku ulogu u zaštiti tla i njezi odabranih stabala. Kvaliteta tih stabala nije
bitna, jer i stabla loše kvalitete i forme mogu dobro vršiti svoju funkciju. Doznaci stabala u proredi kao vrlo
važnom uzgojnom radu mora se posvetiti puna pažnja. Taj rad je srazmjerno spor, zbog toga je potrebno da ga
obavlja dovoljan broj stručnog osoblja, jer valjanom doznakom dobra svojstva dolaze postepeno do izražaja.


                 2. Cilj i način gospodarenja po uređajnim razredima

2. Hrast lužnjak - ophodnja 140 godina

        Cilj gospodarenja je uz opće ciljeve i proizvodnja najkvalitetnije furnirske, te deblje i tanje pilanske
oblovine lužnjaka.

         U ovom uređajnom razredu sastojine će se uzgajati u visokom uzgojnom obliku s ophodnjom od 140
godina. Kod provedbe gospodarskih mjera na uzgoju i njezi sastojina treba pogodovati razvoju stabala iz
sjemena, formirati i podržavati podstojnu etažu graba ili p. jasena gdje se mogu ostavljati i ljepša stabla iz panja.
         S obzirom na duljinu proizvodnje u visokom uzgojnom obliku dobiva se veća drvna zaliha i osigurava
veći etat.
Glavne vrste drveća su lužnjak, p. jasen i podstojni grab. U ovom uređajnom razredu lužnjak je zastupljen sa
69%, p. jasen sa 23%, a ostale vrste sa 8%. U pojedinim sastojinama potrebno je formirati gdje god je moguće
podstojnu etažu radi zaštite tla.
         Obnovu ovih sastojina vršiti oplodnom sječom, ako razvoj prirodnog pomlatka nije zadovoljavajući,
preporuča se sadnja žira pod motiku (600-1000 kg/ha) prije dovršnog sijeka.
         Obnova degradiranih sastojina vršiti će se sanacijom.
         Cilj gospodarenja je uz opće ciljeve i proizvodnja najkvalitetnije furnirske, te deblje i tanje pilanske
oblovine lužnjaka.

3. Hrast lužnjak iz sjemena- sastojine obrasta isod o.2

        S obzirom da su sastojine ovog uređajnog razreda propale uslijed sušenja lužnjaka i tlo je zakorovljeno
cilj gospodarenja bit će postignut ako se na tim površinama uzgoje mlade mješovite sastojine lužnjaka, jasena i
johe.


4. Hrast lužnjak iz sjemena- sastojine obrasta od o.2 – o.5

       Sastojine ovog uređajnog razreda propale su uslijed sušenja lužnjaka i tlo je zakorovljeno cilj
gospodarenja bit će postignut ako se na tim površinama uzgoje mlade mješovite sastojine lužnjaka, jasena i
johe.

5. Hrast kitnjak – ophodnja 120 godina

        U ovom uređajnom razredu sastojine će se uzgajati u visokom uzgojnom obliku s ophodnjom od 120
godina. Kod provedbe gospodarskih mjera na uzgoju i njezi sastojina treba pogodovati razvoju stabala iz
sjemena, formirati i podržavati podstojnu etažu graba.

6. Poljski jasen - ophodnja 80 godina

        Cilj gospodarenja je uz opće ciljeve i proizvodnja najkvalitetnijih furnirskih trupaca, te deblje i tanje
pilanske oblovine poljskog jasena.
        Sastojine ovog uređajnog razreda će se uzgajati u visokom uzgojnom obliku s ophodnjom od 80 godina.
Kod provedbe gospodarskih mjera na uzgoju i njezi sastojina treba pogodovati razvoju stabala iz sjemena.
Glavne vrste drveća su poljski jasen (71%) i lužnjak (19%).

                                                         48
          Obnovu ovih sastojina vršiti oplodnom sječom, uz obaveznu pripremu staništa isijecanjem podrasta
jasena.
        Cilj gospodarenja je uz opće ciljeve i proizvodnja najkvalitetnijih furnirskih trupaca, te deblje i tanje
pilanske oblovine poljskog jasena.

7. Crna joha - ophodnja 60 godina

          Obnovu ovih sastojina vršiti oplodnom sječom, ali i podržavati panjaču radi sprečavanja zamočvarenja
terena.


                                        2. Općekorisne funkcije šuma


         Održavanje biološke raznolikosti, produktivnosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala, te
njihovo ispunjavanje sada i u bućnosti bitne su pretpostavke opstanku gospodarskih i socijalnih funkcija šuma
na lokalnoj i globalnoj razini. Očuvanje ekosustava ostvarit ćemo potrajnim gospodarenjem šuma što će se
postići dosljednom provedbom propisanih smjernica gospodarenja u gospodarskoj jedinici.
Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o uređivanju šuma (“Narodne novine” broj 121/1997.)
izvršeno je vrednovanje općekorisnih funkcija šuma gospodarske jedinice “Posavske šume-Sunja”.



                                    Vrsta općekorisne funkcije                           Površina
               Zaštita tla, prometnica, i drugih objekata od erozije, bujica i poplava   2731,19
               Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav                           3975,34
               Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju                        3973,23
               Utjecaj na klimu                                                          3973,34
               Zaštita i unapređenje čovjekova okoliša                                   4719,01
               Stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere                                3982,73
               Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija                               -
               Utjecaj na faunu i lov                                                    3966,98
               Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom                                     -


U ocjeni općekorisnih funkcija treba uzeti u obzir da se ne mogu sve adekvatno valorizirati zbog ratnih
posljedica.
        Ocjena vrijednosti općekorisnih funkcija šuma po odsjecima nalazi se u prilogu Osnove obrazac O-16.




                                                          49
                                         3. Šumskouzgojni radovi


        a ) Jednostavna biološka reprodukcija

         Na osnovu ocjenjenih potreba šumskouzgojnih radova koje u okviru jednostavne biološke reprodukcije
treba izvršiti, ovom obnovljenom osnovom gospodarenja predviđeno je :

                                                                             Površina
                                          VRSTA RADA                           ha
                         1. Pripremni radovi za obnovu sastojina
                         - uklanjanje podrasta i grmlja                        153,57
                         - čišćenje tla od korovske vegetacije                 104,16
                         Popunjavanje pod zastorom stare sastojine             117,49
                         Popunjavanje mladih sastojina                          48,80
                         2. Radovi na njezi sastojina
                         - njega pod zastorom stare sastojine                  196,99
                         - njega pomlatka                                      257,73
                         - njega mladika                                       231,29
                         - čišćenje sastojina                                  229,01
                         - čepovanje                                            13,00
                         - izrada uzgojnih stazica                             105,42
                         - podizanje ograda radi zaštite od divljači          5,20 km
                         - prorjeđivanje sastojina (u II dobnom razredu)       621,69
                         Doznaka – prorede
                              III dobni razred <                              1999,81

Priprema staništa predviđena je na površini od 257,73 ha ili 25,77 ha prosječno godišnje, a planirana je u
odsjecima koji su predviđeni za oplodnu sječu u I/1 polurazdoblju, te u odsjecima koji nakon oplodne sječe nisu
dovoljno pomlađeni, pa je potrebno izvršiti popunjavanje.
         Popunjavanje pod zastorom stare sastojine predviđa se na površini od 117,49 ha u odsjecima koji su
pred dovršnim sijekom, a stanje pomlatka nije zadovoljavajuće, i u odsjecima uređajnog razreda hrasta lužnjaka
koji su u ovom polurazdoblju planirani za obnovu oplodnom sječom. Popunjavanje vršiti sadnjom žira pod
motiku 500-700 kg žira po 1 ha.
         Njega pomlatka pod zastorom stare sastojine predviđena je na površini od 196,99 ha u odsjecima u
kojima je već počela oplodna sječa, a nisu dovoljno pomlađeni i u svim odsjecima koji su predviđeni za oplodnu
sječu u uređajnom razredu hrasta lužnjaka.
         Popunavanje postojećih mladih i budućih sastojina koje će se formirati u toku ovog polurazdoblja, a
izvršit će se na površinama neuspjelog pomlađenja, prirodnog ili umjetnog. Popunjavanje treba provesti
najkasnije treće godine nakon dovršnog sijeka na cjelovitim površinama neuspjelog pomlađenja iznad 2 ara.
         Njega pomlatka i mladika planirana je u svim odsjecima koji se nalaze u tom stadiju, kao i u onima koji
će doći do tog stadija. U svim tim odsjecima treba prvenstveno ukloniti predrast, regulirati omjer smjese. S
njegama treba početi na vrijeme i stručno ih provoditi.
         Čišćenje je planirano u odsjecima u kojima su sastojine prešle iz stadija mladika i nalaze se u fazi
formiranja. U tim sastojinama se do sada nisu svi uzgojni radovi obavljali na vrijeme pa je potrebno hitno
pristupiti čišćenju.
         Prorjeđivanje mladih sastojina propisano je u svim odsjecima II dobnog razreda. U prošlom
polurazdoblju u tim odsjecima nisu vršena čišćenja niti prorede.
         Svi navedeni radovi smatraju se jednostavnom biološkom reprodukcijom, te predstavljaju obvezni
minimum šumskouzgojnih radova u gospodarskoj jedinici za slijedećih 10 godina.
         U gospodarskoj jedinici nisu propisani uzgojni radovi proreda na površini od 393,56 ha pretežno u
odsjecima zadnjeg dobnog razreda i u odsjecima smanjenog obrasta. U tim odsjecima vršit će se samo
sanitarna sječa suhih stabala.
Popis odsjeka u kojima nisu propisani uzgojni radovi proreda: 2b, 3a, 9a, 14a, 15b,c, 16b,17a,b, 20a, 24b, 33b,
39c, 40a, 49b,c, 51b, 54a,c, 55a, 62a, 63a,b, 64a, 66b,c,e, 67a, 69a,f, 72e, 75a,b,c, 76a, 78c, 82c,d, 83b, 86b,
90/2c i 95b.


                                                      50
           b ) Proširena biološka reprodukcija

                                                                                                                  Površina
                                                          VRSTA RADA
                                                                                                                    ha
                                - priprema staništa                                                                  179,08
                                - pošumljavanje sastojina oštećenih sušenjem i
                                                                                                                      116,74
                                  propadanjem šuma
                                - pošumljavanje čistina                                                               46,88
                                - njega pomlatka                                                                     211,49
                                - podizanje ograda radi zaštite od divljači                                        18,03 km

        U okviru proširene biološke reprodukcije predviđeno je pošumljavanje čistina na površini od 46,88 ha i
sanacija na 116,74 ha.

                               4. Utvrđivanje etata i obračun normaliteta s obrazloženjem

        Obračun normalne drvne zalihe za uređajne razrede rađen je prema Špirančevim prirasno prihodnim
tablicama "Radovi" broj 25/1975. god. izdanih od Šumarskog instituta Jastrebarsko. Kod obračuna stvarne
drvne zalihe po ha nije uračunata i površina I dobnog razreda.

                                             Površina                                                   Srednja      Normalna        Normalni     % od
                                        Oph.                Drvna zaliha         Prirast
                                             bez I dob.                                       Bonitet   starost     drvna zaliha      prirast   normalne
                                        god.    ha          m3      m3/ha     m3      m3/ha              god.       m3       m3/ha   m3    m3/ha zalihe
1. Hrast lužnjak-sjemenske sast.          -      65,86      29463      447   593 9,00            I       127        39911      606   599 9,1      0,74
2. Hrast lužnjak                        140    2200,64     637124      290 18194 8,27           I/II     70        864852      393 18265 8,3      0,74
3. Hrast lužnjak – obrast do 0,2          -     121,57       7879       65   186 1,53           I/II     104        62852      517 1167 9,6       0,13
4. Hrast lužnjak-obrast do 0,2 do 0,5     -     101,27      16647      164   478 4,72           I/II     88         47799      472   891 8,8      0,35
5. Hrast kitnjak                        120      21,07       3131      149   170 8,07            I       55          6279      298   178 8,45     0,50
6. Poljskog jasena                       80     868,57     262991      303 8521 9,81             I       65        297920      343 7174 8,26      0,88
7. Crna joha                             60      96,89      11983      124   492 5,08            II      47         24319      251   746 7,7      0,49
Ukupno:                                 120    3475,87     969218      279 28634 8,24           I/II     70       1343932      380 29021 8,35     0,73

           Iz gornje tabele vidljivo je odstupanje stvarne drvne zalihe po uređajnim razredima od normalne drvne
zalihe.
         Srednja starost svih sastojina gospodarske jedinice "Posavske šume Sunja" iznosi 70 godina, a
izražena je umnoškom površina svakog dobnog razreda s njegovom srednjom starošću i ukupan zbroj
podijeljen sa ukupno obraslom površinom gospodarske jedinice. Za tu srednju starost i bonitetni razred I/II
                                                                                              3
prema Špirančevim prirasno prihodnim tablicama dobivamo normalnu drvnu zalihu od 380 m /ha. Stvarna drvna
                    3
zaliha iznosi 279 m /ha, ne računajući sastojine I dobnog razreda. Prema tome bi prosječni obrast sastojina ove
gospodarske jedinice iznosio 279/380 = 0.73, a to pokazuje manjak drvne zalihe od 27 %. Godišnji tečajni
                                         3          3
prirast u sastojinama iznosi 28634 m ili 8,24 m /ha, ne računajući sastojine I dobnog razreda. Primjenom
                                                                                              3
prirasno prihodnih tabela kao naprijed, dobivamo da bi normalni prirast trebao iznositi 8,35 m /ha.
         Normalno stanje sastojina po površini za svaki dobni razred je 662,56 ha uzevši prosječnu ophodnju
dobivenu ponderiranjem po uređajnim razredima 116 ≈ 120 godina (N = 3975,34 / 6 = 662,56 ha).
Stanje površina u odnosu na normalnu površinu po dobnim razredima je slijedeće:

                           DOBNI RAZRED         POVRŠINA         NORMALNA POVRŠINA ODSTUPANJE OD NORMALE
                                                                            ha
                                   I             473,88                    662,55                              -188,67
                                   II            647,28                    662,55                               -15,27
                                  III            271,20                    662,56                              -391,36
                                 IV              679,80                    662,56                                17,24
                                  V              1044,47                   662,56                               381,91
                                 VI<             858,71                    662,56                               196,15
                               Ukupno:           3975,34                   3975,34                                 0

Iz ovog prikaza vidimo da je stanje dobnih razreda nepovoljno u odnosu na normalnu površinu.




                                                                            51
                                          Obračun etata glavnog prihoda

        Visina etata glavnog prihoda ovisna je o stanju sastojina, zapravo o stanju najstarijeg dobnog razreda
propisanih ophodnji kao i ostalih smjernica gospodarenja. Ovom obnovljenom osnovom propisan je etat glavnog
prihoda za I/1 polurazdoblje, te orjentaciono za I/2 polurazdoblje i II razdoblje.
        Pri detaljnom određivanju etata po odsjecima uzeti su u obzir starost, obrast, kvaliteta i opće stanje
šume.
        Obračunati etat glavnog prihoda prikazan je za svaki odsjek u obrascu O-2, a po uređajnim razredima i
kumulativno za gospodarsku jedinicu na obrascu O-6.

                                       OSNOVA SJEČA GLAVNOG PRIHODA
                                I. Gospodarsko razdoblje 1999 – 2018
                                                                                IV. Gospodarsko razdoblje
                                                             I/2 Polurazdoblje
          Vrsta            I/1 Polurazdoblje 1999 - 2008                                2019 - 2038
                                                                2009 - 2018
          drveta
                                   Drvna 5 - god.
                       Površina                       Etat   Površina Etat         Površina       Etat
                                   zaliha prirast
                                                3                          3                          3
                          ha                  m                 ha       m            ha            m
             1             2         3        4        5         6        7            8            9
        Lužnjak                     66349     5750 72099                 50103                      119976
        P.jasen                     27317     2452 29769                 36986                       61774
        Grab                         5736       971    6707               2371                         7797
        N.brijest                      348        68     416              1127                         2283
        OTB                          1921       450    2371               1822                         3271
        C. joha                      1331       234    1565              12907                         3020
        OMB                            152        30     182                 21                         102
        Ukupno:          394,95 103154        9955 113109 389,71 105337                 529,26      198223

                                                                         3
       Prosječni godišnji etat glavnog prihoda iznosi 113109 m , ili 11,7% cjelokupnog inventara drvne zalihe
gospodarske jedinice. U polurazdoblju sječe se 39% od godišnjeg tečajnog prirasta.

                    Kontrola etata

        Obračun etata glavnog prihoda za I/1 polurazdoblje upoređen sa etatom dobivenim po formuli prof.
Klepca prikazuje slijedeća tabela:

                                                            Po formuli                    I/1 polurazdoblje 1999 - 2008
                                          Oph.                                                      Eg       10-god
              Uređajni razred                                                Eg       Površina                         7:4
                                                  Eg = (3,6 * V3 / u)*O                          propisani     Eg
                                                                                 3                          3
                                           god.                              m           ha             m                %
                      1                     2              3                  4          5         6             7        8
  1. Hrast lužnjak-sjemenske sast.           -              -                  -          -         -            -        -
  2. Hrast lužnjak                         140    3,6*334996/140*0.73         6374      183,24     65229         6523     102
  3. Hrast lužnjak – obrast do 0,2         100       3,6*7879/100*0.13           37     121,57       7879          788   2129
  4. Hrast lužnjak-obrast do 0,2 do 0,5    120     3,6*10447/120*0.35           110       -         -            -        -
  5. Hrast kitnjak                         120              -                  -          -         -            -        -
  6. Poljskog jasena                        80     3,6*220058/80*0.88         8714       90,14     40001         4000       46
  7. Crna joha                              60       3,6*11983/60*0,49          352       -         -            -        -
  Ukupno: G. J.                            120        V3 =585363             15588      394,95    113109        11311       73

         Po formuli prof. Klepca za Eg = 3,6 * V3 / u, gdje je V3 drvna zaliha sastojina starijih od 2/3 ophodnje.
                                                                                                           3
Godišnji etat glavnog prihoda obračunat po uređajnim razredima i reduciran s obrastom iznosi 15588 m što je
           3
za 4277 m prosječno godišnje više od stvarno propisanog etata glavnog prihoda.
Eg obračunat za gospodarsku jedinicu kao cjelinu, s prosječnom ophodnjom 120 godina, po formuli prof.Klepca
i reduciran s prosječnim obrastom gospodarske jedinice iznosi:
                                             3
Eg = (3.6 * 585363/120) * 0.73 = 12819 m
                                             3
što je više od propisanog etata za 1508 m prosječno godišnje.

                                                          52
         Etat glavnog prihoda u gospodarskoj jedinici propisan je u sastojinama koje su dosegle ophodnju ili će
tijekom polurazdoblja doseći ophodnju, pa je stvarni etat manji od mogućeg. Zbog nesrazmjera dobnih razreda
velika drvna zaliha ulazi u obračun sastojina starijih od 2/3 ophodnje.

                  Obračun etata glavnog prihoda prema Jedinstvenoj općoj formuli prof. Križanca

Eg = K * Vx/u

gdje je:

 u - ophodnja
(x) - dobna granica za koju se računa etat
                                2
Cx - 1 + 0.0053 * x - 1.0065 * x = faktor za određivanje dijela drvne zalihe iznad dobne granice (x)
Vx - dio od ukupne drvne zalihe, za koji će se uz dobnu granicu (X) računati etat glavnog prihoda
K - 2 / Cx - konstanta Opće formule
V - drvna zaliha gospodarske jedinice


                                           u
                                                                  x             K       Vx        Eg      Propisani
            Uređajni razred               Oph.    V                    Cx
                                                                 2/3           2/Cx    Cx*V     K*Vx/u    Eg- god.
                                          god.
                    1                      2       3          4        5        6        7        8           9
  1. Hrast lužnjak-sjemenske sast.                 29463     0,494     0,757   2,641    22316                 -
  2. Hrast lužnjak                          140   637124     0,494     0,757   2,641   482565      9102       6523
  3. Hrast lužnjak – obrast do 0,2          100      7879    0,087     0,993   2,014     7823       158         788
  4. Hrast lužnjak-obrast do 0,2 do 0,5     120    16647     0,233     0,946   2,113    15754       277       -
  5. Hrast kitnjak                          120      3131    0,334     0,890   2,248     2786        52       -
  6. Poljskog jasena                         80   262991     0,587     0,656   3,047   172614      6575       4000
  7. Crna joha                               60    11983     0,327     0,894   2,237    10715       399       -
  Ukupno: G. J.                                   969218                               714573     16563      11311
  Ukupno: G.J.                              120   969218     0,487     0,764   2,618   740442     16154      11311

                                                                                                                      3
Ako za (x) uzmemo 2/3 ophodnje dobivamo prema Jedinstvenoj općoj formuli etat glavnog prihoda 16563 m ,
                                                             3
reduciran s obrastom po uređajnim razredima, što je za 4152 m više od stvarno propisanog etata.

Ako za gospodarsku jedinicu uzmemo prosječnu ophodnju od u = 120 godina, a dobnu granicu za koju će se
                                                                         3
računati etat glavnog prihoda 2/3 ophodnje dobit ćemo Eg = 16154 m . Stvarno propisani etata glavnog prihoda
                    3
manji je za 4843 m prosječno godišnje.
Zbog nesrazmjera dobnih razreda velika drvna zaliha ulazi u obračun sastojina starijih od 2/3 ophodnjem, ali
dozrelih sastojina je vrlo malo pa je i propisani etat manji od računski dobivenog etata.

        Prema članku 50. Pravilnika za jednodobne šume ustanovljeni etat redovnog glavnog prihoda obvezan
je po površini kod dovršnog sijeka i čiste sječe , a ± 15 % od utvrđenog etata po vrsti drveća kod pripravnog i
naplodnog sijeka u odsjeku.
        Nakon dovršne sječe i izvoza drvnih sortimenata potrebno je obaviti čepovanje oštećenog pomlatka, a
popunjavanje treba obaviti najkasnije treće godine iza sječe, ukoliko prirodno pomlađenje nije uspjelo na dijelu
površine u odsjeku. Popunjavanje vršiti samo na cjelovitim površinama neuspjelog pomlađenja iznad 2 ara.




                                                            53
                  Prikaz razvoja razmjera dobnih razreda

Zahvat sječa u pojedine dobne razrede i postupno normaliziranje stanja dobnih razreda po površini obračunato
je i grafički prikazano za uređajne razrede 2. Hrasta lužnjaka iz sjemena oph.140 godina, 4. Poljskog jasena iz
sjemena oph. 80 godina i za gospodarsku jedinicu kao cjelinu oph. 120 godina.


        Uređajni razred – 2.Hrast lužnjak iz sjemena oph. 140 godina

        Normalna površina = 379,83

                                                             DOBNI RAZREDI
     Period                      I        II        III        IV        V         VI          VII      Ukupno
                    U
       od
     20 god.
                  periodi      1 – 20   21 - 40   41 - 60    61 - 80  81 - 100   101-120     121-140
                                                                      ha
         I     Prije sječe     458,15    490,10     46,08     428,56     610,95    416,11      208,84    2658,79
      1999     Sječa                                                                 52,91     208,84     261,75
      2018     Poslije sječe   458,15    490,10     46,08     428,56     610,95    363,20        0,00    2397,04
        II     Prije sječe     261,75    458,15    490,10       46,08    428,56    610,95      363,20    2658,79
      2019     Sječa                                                                 46,54     363,20     409,74
      2038     Poslije sječe   261,75    458,15    490,10       46,08    428,56    564,41        0,00    2249,05
       III     Prije sječe     409,74    261,75    458,15     490,10       46,08   428,56      564,41    2658,79
      2039     Sječa                                                                           379,83     379,83
      2058     Poslije sječe   409,74    261,75    458,15        490,10    46,08    428,56     184,58    2278,96
       IV      Prije sječe     379,83    409,74    261,75        458,15   490,10     46,08     613,14    2658,79
      2059     Sječa                                                                           379,83     379,83
      2078     Poslije sječe   379,83    409,74    261,75        458,15   490,10     46,08     233,31    2278,96
       V       Prije sječe     379,83    379,83    409,74        261,75   458,15    490,10     279,39    2658,79
      2079     Sječa                                                                100,44     279,39     379,83
      2098     Poslije sječe   379,83    379,83    409,74        261,75   458,15    389,66       0,00    2278,96
       VI      Prije sječe     379,83    379,83    379,83        409,74   261,75    458,15     389,66    2658,79
      2099     Sječa                                                                           379,82     379,82
      2118     Poslije sječe   379,83    379,83    379,83        409,74   261,75    458,15       9,84    2278,97
       VII     Prije sječe     379,82    379,83    379,83        379,83   409,74    261,75     467,99    2658,79
      2119     Sječa                                                                           379,82     379,82
      2138     Poslije sječe   379,82    379,83    379,83        379,83   409,74    261,75      88,17    2278,97
         I     Prije sječe     379,82    379,82    379,83        379,83   379,83    409,74     349,92    2658,79
      2139     Sječa                                                                 29,91     349,92     379,83
      2158     Poslije sječe   379,82    379,82    379,83        379,83   379,83    379,83       0,00    2278,96




                                                            54
                                       1999 - 2018
   700

   600
                                                                           sječa
   500
                           normala                                         poslije sječe
   400
ha 300

   200

   100

     0
         1-20


                21-40


                        41-60


                                     61-80


                                                81-100


                                                         101-120


                                                                   121-<
                                dobni razredi



                                      2019 - 2038
   700

   600
                                                                           sječa
   500
                           normala                                         poslije sječe
   400
ha 300

   200

   100

     0
         1-20


                21-40


                        41-60


                                     61-80


                                                81-100


                                                         101-120


                                                                   121-<




                                dobni razredi



                                       2059 - 2078
   700

   600
                                                                           sječa
   500
                           normala                                         poslije sječe
   400
ha 300

   200

   100

     0
         1-20


                21-40


                        41-60


                                     61-80


                                                81-100


                                                         101-120


                                                                   121-<




                                dobni razredi




                                                   55
                                        2079 - 2098
     600

     500
                                                                             sječa
     400                            normala
                                                                             poslije sječe

     300
ha
     200

     100

      0
           1-20


                  21-40


                          41-60


                                       61-80


                                                  81-100


                                                           101-120


                                                                     121-<
                                  dobni razredi




                                        2099 - 2118
   500
   450               normala
   400
                                                                             sječa
   350
                                                                             poslije sječe
   300
   250
ha
   200
   150
   100
    50
     0
           1-20


                  21-40


                          41-60


                                       61-80


                                                  81-100


                                                           101-120


                                                                     121-<




                                  dobni razredi



                                        2119 - 2138
   500
   450               normala
   400
                                                                             sječa
   350
                                                                             poslije sječe
   300
   250
ha
   200
   150
   100
    50
     0
           1-20


                  21-40


                          41-60


                                       61-80


                                                  81-100


                                                           101-120


                                                                     121-<




                                  dobni razredi




                                                     56
                                      2139 - 2158
   450
   400             normala

   350                                                                     sječa
   300                                                                     poslije sječe
   250
ha 200
   150
   100
    50
     0
         1-20


                21-40


                        41-60


                                     61-80


                                                81-100


                                                         101-120


                                                                   121-<
                                dobni razredi




                                                   57
6. Poljskog jasena oph. 80 godina

       N = 226,65 ha

                                                DOBNI RAZREDI
        Period                         I        II      III      IV     Ukupno
                       U
          od
                     periodi        1 - 20    21 - 40 41 - 60  61 - 80
        20 god.
                                                        ha
             I    Prije sječe         38,02    131,59  204,05   532,93     906,59
          1999    Sječa                                         204,18     204,18
          2018    Poslije sječe      38,02     131,59  204,05   328,75     702,41
            II    Prije sječe       204,18      38,02  131,59     532,8    906,59
          2019    Sječa                                         118,52     118,52
          2038    Poslije sječe     204,18      38,02  131,59   414,28     788,07
           III    Prije sječe       118,52     204,18    38,02  545,87     906,59
          2039    Sječa                                         226,65     226,65
          2058    Poslije sječe     118,52     204,18    38,02  319,22     679,94
           IV     Prije sječe       226,65     118,52  204,18   357,24     906,59
          2059    Sječa                                         226,65     226,65
          2078    Poslije sječe     226,65     118,52  204,18   130,59     679,94
             I    Prije sječe       226,65     226,65  118,52   334,77     906,59
          2079    Sječa                                         226,65     226,65
          2098    Poslije sječe     226,65     226,65  118,52   108,12     679,94




                                              58
                                         1999 - 2018
     600

     500
                                                                               sječa
     400                                                                       poslije sječe

     300
ha                                                                   normala
     200

     100

       0
           1-20


                  21-40


                          41-60


                                       61-80


                                                  81-100


                                                           101-120


                                                                       121-<
                                  dobni razredi




                                         2019 - 2038
     600

     500
                                                                               sječa
     400                                                                       poslije sječe

     300
ha                                                                   normala
     200

     100

       0
           1-20


                  21-40


                          41-60


                                       61-80


                                                  81-100


                                                           101-120


                                                                       121-<




                                  dobni razredi




                                        2039 - 2058
     600

     500
                                                                               sječa
     400                                                                       poslije sječe

     300                                                             normala
ha
     200

     100

      0
           1-20


                  21-40


                          41-60


                                       61-80


                                                  81-100


                                                           101-120


                                                                       121-<




                                  dobni razredi


                                                     59
                                        2059 - 2078
     400
     350
     300                                                                      sječa
     250                                                   normala            poslije sječe

     200
ha
     150
     100
     50
      0
           1-20


                  21-40


                          41-60


                                       61-80


                                                  81-100


                                                            101-120


                                                                      121-<
                                  dobni razredi




                                        2079 - 2098
     400
     350
     300                                                                      sječa
     250                                                   normala            poslije sječe

     200
ha
     150
     100
     50
      0
           1-20


                  21-40


                          41-60


                                       61-80


                                                  81-100


                                                            101-120


                                                                      121-<




                                  dobni razredi




                                                     60
Gospodarska jedinica “Posavske šume-Sunja”

        Za gospodarsku jedinicu “Posavske šume-Sunja” prosječna ophodnja dobivena ponderiranjem po
uređajnim razredima je 116 ≈ 120 godina, pa je normalna površina dobnog razreda 3975,34 : 6 = 662,56 ha.


                                                            DOBNI RAZREDI
         Period                      I        II        III     IV        V          VI
                        U
           od                                                                                Ukupno
         20 god.
                      periodi      1 – 20   21 - 40   41 - 60 61 - 80  81 - 100    101- <
                                                                   ha
             I     Prije sječe     499,47    621,69    271,20  679,80   1044,47     858,71    3975,34
          1999     Sječa                                         41,01    314,00    429,65     784,66
          2018     Poslije sječe   499,47    621,69    271,20  638,79     730,47    429,06    3190,68
            II     Prije sječe     784,66    499,47    621,69  271,20     638,79   1159,53    3975,34
          2019     Sječa                                                            529,26     529,26
          2038     Poslije sječe   784,66    499,47    621,69   271,20    638,79    630,27    3446,08
           III     Prije sječe     529,26    784,66    499,47   621,69    271,20   1269,06    3975,34
          2039     Sječa                                                            662,56     662,56
          2058     Poslije sječe   529,26    784,66    499,47   621,69    271,20    606,50    3312,78
           IV      Prije sječe     662,56    529,26    784,66   499,47    621,69    877,70    3975,34
          2059     Sječa                                                            662,56     662,56
          2078     Poslije sječe   662,56    529,26    784,66   499,47    621,69    215,14    3312,78
           V       Prije sječe     662,56    662,56    529,26   784,66    499,47    836,83    3975,34
          2079     Sječa                                                            662,55     662,55
          2098     Poslije sječe   662,56    662,56    529,26   784,66    499,47    174,28    3312,79
           VI      Prije sječe     662,55    662,56    662,56   529,26    784,66    673,75    3975,34
          2099     Sječa                                                            662,55     662,55
          2118     Poslije sječe   662,55    662,56    662,56   529,26    784,66     11,20    3312,79
             I     Prije sječe     662,55    662,55    662,56   662,56    529,26    795,86    3975,34
          2119     Sječa                                                            662,56     662,56
          2138     Poslije sječe   662,55    662,55    662,56   662,56    529,26    133,30    3312,78




                                                        61
                                           1999 - 2018
     1200

     1000
                                                                                 sječa
     800           normala                                                       poslije sječe

     600
ha
     400

     200

       0
            1-20


                      21-40


                              41-60


                                           61-80


                                                      81-100


                                                               101-120


                                                                         121-<
                                      dobni razredi




                                           2019 - 2038
     1400

     1200
                                                                                 sječa
     1000
                                                                                 poslije sječe
     800                      normala

ha   600

     400

     200

       0
            1-20


                      21-40


                              41-60


                                           61-80


                                                      81-100


                                                               101-120


                                                                         121-<




                                      dobni razredi




                                           2039 - 2058
     1400

     1200
                                                                                 sječa
     1000
                                                                                 poslije sječe
     800                      normala

ha   600

     400

     200

       0
            1-20


                      21-40


                              41-60


                                           61-80


                                                      81-100


                                                               101-120


                                                                         121-<




                                      dobni razredi


                                                        62
                                             2059 - 2078
   1000
    900
    800
                                             normala                               sječa
    700
                                                                                   poslije sječe
    600
    500
ha
    400
    300
    200
    100
      0
           1-20


                       21-40


                                41-60


                                             61-80


                                                        81-100


                                                                 101-120


                                                                           121-<
                                        dobni razredi




                                             2079 - 2098
   900
   800
   700            normala
                                                                                   sječa
   600                                                                             poslije sječe
   500
ha 400
   300
   200
   100
     0
          1-20


                     21-40


                               41-60


                                            61-80


                                                        81-100


                                                                 101-120


                                                                           121-<




                                       dobni razredi




                                             2099 - 2118
   900
   800
   700            normala
                                                                                   sječa
   600                                                                             poslije sječe
   500
ha 400
   300
   200
   100
     0
          1-20


                     21-40


                               41-60


                                            61-80


                                                        81-100


                                                                 101-120


                                                                           121-<




                                       dobni razredi




                                                           63
                                         2119 - 2138
   900
   800
   700          normala
                                                                              sječa
   600                                                                        poslije sječe
   500
ha 400
   300
   200
   100
     0
         1-20


                   21-40


                           41-60


                                        61-80


                                                   81-100


                                                            101-120


                                                                      121-<
                                   dobni razredi




                                                      64
                                           Obračun etata prethodnog prihoda

         Etat prethodnog prihoda za I/1 polurazdoblje obračunat je po odsjecima na osnovu strukture sastojina,
starosti, omjera smjese i cilja gospodarenja, a bit će realiziran u svim odsjecima iznad I dobnog razreda, a u
kojima se ne vrši oplodna sječa u ovom plurazdoblju, ili u kojima je smanjen obrast.
Etat prethodnog prihoda za I/2 polurazdoblje i II razdoblje određen je orjentaciono po uređajnim razredima.

        Obračunati etat prethodnog prihoda prikazan je za svaki odsjek u obrascu O-2, a po uređajnim
razredima i kumulativno za gospodarsku jedinicu na obrascu O-7.
        U narednoj tabeli prikazan je sumar etata prethodnog prihoda za gospodarsku jedinicu po vrstama
drveća i površinama na kojima će se taj prihod realizirati za I/1, I/2 polurazdoblje i II razdoblje.

                                        OSNOVA SJEČA PRETHODNOG PRIHODA
                                    I. Gospodarsko razdoblje 1999. - 2018.
                                                                                        II. Gospodarsko razdoblje
                                                                      I/2 Polurazdoblje       2019. – 2038.
      Vrsta                I/1 Polurazdoblje 1999. - 2008.
                                                                        2009. - 2018.
      drveta
                                  Drvna      10 - god.
                   Površina                                 Etat       Površina        Etat         Površina            Etat
                                  zaliha      prirast
                                                    3                                       3                               3
                      ha                        m                         ha            m              ha               m
         1             2            3            4           5             6            7               8                9
   Lužnjak                         380014       108020       19534                      19387                                40748
   Kitnjak                            677          250          30                          44                                 103
   Bukva                             1026          520          80                         117                                 273
   P.jasen                         286734        90320       23713                      20816                                40854
   Grab                             16129         6740         836                         634                                1337
   N.brijest                        10880         5310        1132                         898                                1777
   OTB                              13491         5860        1196                         988                                1951
   C. joha                          28400        15130        3493                        2416                                5956
   D.topole                          3908         2230         636                         509                                1006
   OMB                                  0            0                                       0                                   0
   Ukupno:           2621,50       741259       234380       50650       2130,94        45809           4935,74              94005

         Etat prethodnog prihoda planiran je na površini 2621,50 ha. Ukupna drvna zaliha na toj prorednoj
                          3                                3
površini iznosi 741259 m , a 10-godišnji prirast 234380 m . Sječiva drvna masa koja će se realizirati u slijedećih
                            3       3
10 godina iznosi 50650 m ili 19 m /ha proredne površine. Intenzitet proreda iznosi 6,8 % od prorednog fonda ili
21,6 % od prorednog tečajnog prirasta.
         Etat proreda obvezan je po površini s mogućnošću odstupanja u pojedinim odsjecima po sječivoj masi,
od II dobnog razreda do 2/3 ophodnje ± 20 %, a iznad 2/3 ophodnje do oplodne sječe ± 15 % od ustanovljenog
etata po vrsti drveća.
         Ustanovljeni etat prorede nije obvezan po sječivoj masi u II dobnom razredu, već samo po površini.

                  Kontrola etata

       Slijedeća tabela pokazuje uporedbu etata prethodnog prihoda propisanog ovom obnovljenom osnovom
gospodarenja i etata koji dobivamo po formuli prof. Klepca.

           Em = M ( 1 - 1/1,0pl ) * 1/q

                                            Po formuli                         Propis Osnove za I/1 polurazdoblje 1999 - 2008
                                                                Em               Masa za 10 god.              Em            Intezitet
       Uređajni razred                                                  Površina
                            Em = M ( 1 - 1/1.0 pl ) * 1/q 10-god. po ha           proredu prirast 10 god. po ha god. sječe
                                                                m3         ha                        m3                        %
               1                        2                    3      4      5         6        7         8        9     10      11
 2.Hrast lužnjak iz sjemena 530160*(1-0,7565)*1/3,5         36884 20     1847,15 530160 160500         33057 18 3306 6,24
 5. Hrast kitnjak           3131*(1-0,5893)*1/4                321 15      21,07     3131     1700        240 11         24 7,67
 6.Poljski jasen            201699*(1-0,7270)*1/3           18355 26      700,58 201699     69750      16784 24 1678 8,32
 7.Crna joha iz panja       6269*(1-0,6685)*1/4                520 10      52,70     6269     2430        569 11         57 9,08
 Ukupno:                                        741259      56080 21     2621,50 741259 234380         50650 19 5065 6,83
 Ukupno G.J.                741259*(1-0,7484)*1/3,5         53286 20     2621,50 741259 234380         50650 19 5065 6,83



                                                                65
        U tabelarnom prilogu vidimo da je propisani godišnji etat prethodnog prihoda po uređajnim razredima
              3
manji za 54 m ili za 1% od računski dobivenog etata po formuli prof. Klepca, faktor realizacije korigiran je s
prosječnim obrastom po uređajnim razredima u gospodarskoj jedinici.

        Upoređenje prosječnog godišnjeg etata prethodnog prihoda s etatom dobivenim po formuli prof. Klepca
                                                    3
za gospodarsku jedinicu kao cjelinu Em = 5329 m , pokazuje manje odstupanje nego sumar po uređajnim
                                                                                         3
razredima. Odnosno propisani prosječni godišnji etat prethodnog prihoda manji je za 264 m ili 5% od računski
dobivenog etata prethodnog prihoda.

        Intenzitet prorjeđivanja iznosi 6,83%.


                5. Zaštita šuma


        1. Propisi o zaštiti šuma

Zaštita šuma provodi se na temelju zakonskih propisa :

         -Zakon o šumama Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj: 52/1990. - pročišćeni tekst 9/91, 61/91,
26/93, 76/93).
-Pravilnik o uređivanju šuma ((“Narodne novine” broj: 11/1997.) i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
uređivanju šuma (“Narodne novine” broj: 121/1997.)
- Pravilnik o šumskom redu (“Narodne novine” broj: 6/1991.)
- Pravilnik o sporednim šumskim proizvodima (interni "Hrvatske šume" od 27.05.1994.)
- Zakon o zaštiti bilja (“Narodne novine” broj: 11/1994.)
- Zakon o šumskom sjemenu i šumskom sadnom materijal (“Narodne novine” broj: 11/1990, 23/90, 28/92.)
- Zakon o zašiti šuma od požara (Narodne novine broj: 58/1993.)
- Pravilnik o zaštiti šuma od požara (interni "Hrvatske šume" od 11.05.1995.)
- Pravilnik o doznaci stabala, žigosanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (“Narodne novine” broj:
41/1990.)
- Zakon o zaštiti okoliša (“Narodne novine” broj: 82/94.)
- Zakon o zaštiti prirode (“Narodne novine” broj: 30/94, 72/94.)


        2. Mjere zaštite i čuvanja šuma

        Neposredno čuvanje šuma od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji vrši
Uprava šuma Sisak putem šumarije Sunja koja organizira čuvanje šuma.
        Čuvar šuma je stručni radnik u šumarstvu sa položenim IV stupnjem obrazovanja koji ispunjava sve
ostale uvjete koji su propisani Zakonom.
        Zadaci i način obavljanja dužnosti čuvanja šuma propisani su Pravilnikom.
        U cilju zaštite šuma od protupravnog prisvajanja mora se posebna pažnja posvetiti redovnom i urednom
održavanju vanjske međe posjeda.

                                                 Površina        Materijal        Jedinica mjere
        Odjel/odsjek         Vrsta rada
                                                   ha             Vrsta              Količina
               1                    2               3               4                    5
           1 – 105 i
                           Čuvanje šuma          4840,71                         čuvar šuma – 2
          123 – 128


        3. Mjere zaštite šuma od požara

        Uprava šuma putem šumarije dužna je organizirati i kontinuirano provoditi mjere u cilju nastajanja,
otkrivanja, širenja, sprečavanja i gašenja požara. Šumarija je dužna provoditi preventivne mjere a to su :
organizacija opažačke i dojavne službe, uspostava šumskog reda nakon sječa, održavanje i čišćenje
protupožarnih prosjeka, organiziranje protupožarnih odjeljenja sa svom potrebnom opremom i alatom, postaviti
znakove zabrane loženja vatre.
        Opažačka služba je stalna tokom cijele godine, ali se ne obavlja kao samostalan radni zadatak već kao
dio redovitih poslova čuvanja šuma. Posebne mjere zaštite šuma od požara ovim elaboratom nisu predviđene,

                                                      66
jer ne postoji posebna opasnost od požara s obzirom na sastojinske prilike. Kako je mala ugroženost ovih šuma
od požara nije planirana izgradnja i uređenje mreže protupožarnih puteva, niti izgradnja osmatračnica, ali je
potrebno redovno čišćenje i održavanje prosjeka.

        Za sve sastojine ove gospodarske jedinice izvršeno je stupnjevanje ugroženosti šuma od požara
propisanom Metodologijom.

       I kategorija ugroženosti            veoma velika ugroženost      >480 bodova              -
       II "     "                          velika ugroženost            381-480 bod.             -
       III "    "                          srednja ugroženost           281-380 bod.          203,68
       IV "       "                        mala ugroženost               do-280 bod.          4637,38
       Ukupno G.J.                                                                            4840,71

Popis šuma ugroženih od požara po odsjecima nalazi se u prilogu Osnove.
        Šumarija se mora pridržavati Pravilnika o protupožarnoj zaštiti i Pravilnika o tehničkim mjerama zaštite
šuma od požara.
        U proljetnim i ljetnim mjesecima na ugroženim mjestima moraju se organizirati dežurstva od 0-24 sata.
        Alat za gašenje požara (10 čeličnih metli, 10 sjekira, 5 lopata, 5 motika, 1 motorna pila i sanitetski
materijal nalaze se u spremištu šumarije Sunja, a ključ se nalazi kod i upravitelja.


                                                        Površina              Materijal             Jedinica mjere
          Odjel/odsjek            Vrsta rada
                                                          ha                   Vrsta                   Količina
                1                      2                   3                     4                         5
                                                                         Terensko vozilo sa
            1 – 105 i        Motrilačko dojavna                                                   Opažačko mjesto:
                                                                         alatom za gašenje
           123 – 128                služba               4840,71                                  60 dana godišnje
                                                                              požara
            1 – 105 i        Protupožarni znaci
                                                                                Znak                 10 komada
           123 – 128            upozorenja               4840,71


        4. Zaštita šuma od divljači i stoke

         Podizanje novih ograda radi zaštite šuma od divljači planirano je u svim odsjecima uređajnog razreda
hrasta lužnjaka u kojima je planirana oplpdna sječa i u odsjecima koji će se obnavljati sanacijom, te u odsjecima
gdje je propisano pošumljavanje kao proširena biološka reprodukcija. Dužina propisanih ograda koje treba
izgraditi u ovom polurazdoblju iznosi 23,23 km. Radi zaštite šuma od divljači planira se održavanje brojnog
stanja divljači, dozvoljene za uzgoj u ovoj gospodarskoj jedinici, prema normativima, i to u broju u kojem neće
nanositi veće štete i ugrožavati sastojine.
         U gospodarskoj jedinici zabranjeno je pašarenje i žirenje.


        5. Suzbijanje biljnih bolesti i štetnika

         Zaštiti šuma od biljnoh bolesti treba posvetiti punu pažnju, pojavu bolesti i štetnika treba na vrijeme
suzbiti da ne dođe do većih kalamiteta. Najbolje mjere zaštite su uzgoj mješovitih sastojina, koje se osnivaju
prirodnim putem, a ukoliko ne uspije prirodno podizanje novih sastojina upotrijebiti kvalitetan i zdrav sadni
materijal, te vrste kojima odgovara stanište. Njegu sastojina vršiti pravovremeno, iz sastojina uklanjati stabla
koja bi predstavljala izvor zaraze. Podržavanje šumskog reda nadasve je važno, jer se time sprečavaju često
prave katastrofe koje mogu nastati, kada nastanu vremenske prilike povoljne za razvoj štetnika. Da bi se na
vrijeme prišlo suzbijanju štetnika važno je postaviti ispravnu dijagnozu i što sigurniju prognozu na osnovu
podataka opažačke službe.
         U skladu sa Zakonom o zaštiti bilja potrebno je u proljeće i jesen vršiti pregled stanja sastojina po zarazi
biljnim bolestima i pojavi štetnika i zapisnik o zarazi preda upravitelju šumarije.
         U ovim šumama kod hrasta najveće štete izaziva gubar (Lymantria dispar R), zlatokraj ili žutotrba
(Euproctis chrysorhea L), mrazovci (Geometridae-grbice), hrastovi savijači (Tortricidae - savijači ), hrastov
četnjak (Thaumatopoea processionea L) i pepelnica (Microsphera alphitoides). Poljski jasen najviše oštećuje
jasenova pipa (Stereonychus fraxini), a brijest je uništen od holandske bolesti (Ophiostoma ulmi).




                                                         67
         U slučaju zaraze većih razmjera štetnicima ili bolestima mora se pristupiti efikasnom suzbijenju štetnika
i bolesti odgovarajućim sredstvima. Prije donošenja odluke o primjeni kurative moraju se sagledati posljedice
napada štetnika napose :
         - količina drvne mase za koju se predpostavlja da će se osušiti
         - smanjenje obrasta, zakorovljenost, nepošumljavanje, prijevremena sječa
         - gubitak prirasta
         - izostanak uroda sjemena
         - troškovi primjene kurative
Da bi se opasnost od biljnih bolesti i štetnika umanjila potrebno je posvetiti pažnju zaštiti šuma prvenstveno
preventivnim uzgojnim zahvatima od kojih posebno ističemo :
         - izbjegavati osnivanje monokultura na većim površinama,
         - u čiste sastojine unašati odgovarajuće autohtone vrste,
         - prilikom nabave šumskog sjemena i sadnog materijala obratiti pažnju na podatke o provinenciji
sjemena i sadnog materijala, zdravstvenom stanju kao i o kvaliteti sadnica,
         - podizati i proširivati sastojine od autohtonih vrsta u njihovom arealu.
         - u šumama podržavati razno bilje i grmlje jer kao takovo pogoduje razvoju i množenju mnogih ptica i
grabežljivih insekata koji uništavaju šumske štetnike.

      Odjel/oodsje                                         Površina           Materijal          Jedinica mjere
                                 Vrsta rada
            k                                                ha                Vrsta                Količina
            1                          2                      3                  4                      5
                       Dijagnostičko-prognostička
        1 – 105 i
                       služba od biljnih bolesti i         4840,71            80 DANA            Dipl. inž. šum.-2
       123 – 128
                       štetnika
                       Zaštita šuma od hrastove                               fungicid                245lit
                                                               408,48
                       pepelnice                                        dodatno zašt. sredstvo        204 lit.
                       Zaštita šuma od sitnih glodara
                       Postavljanje mreže plastičnih                          rodenticid             1696 kg
                                                               339,21
                       cijevi promjera 5cm, dužine                         plastične cijevi          10176m
                       30cm i u njih staviti Rodenticid
                       Zaštita od jasenove pipe            198,18             insekticid              119 lit.
                       Aviotretiranje ranih štetnika       1500,00

                6. Šumske prometnice

       Otvorenost ove gospodarske jedinice iznosi 29,800/4840,71 = 6,16 km/1000 ha. Radi izvlačenja drvne
mase iz sastojina u ovom polurazdoblju planira se izgradnja 2,50 km novih cesta, a postojeće prometnice
potrebno je redovno održavati.

Planirane prometnice

1. Riboštak do odjela 34 – 1,50 km
2. Ljeskovača - odjel 70/69 – 1,00 km

Popis prometnica koje ulaze u obračun otvorenosti šuma.
                                                                             Javne         Šumske
                              Naziv prometnice                               ceste          ceste
                                                                               m              m
    EVIN BUDŽAK – od 13/53 odj. do 6/9                                                       4300
    ILINA GREDA-TURIJA – od odj. 14/52 do 44a                                                3300
    ILINA GREDA asfalt - od odj. 60/2a,b do 13/1                              3400             -
    ILINA GREDA - od odj. 61; 90/2 do 74                                                     6500
    ILINA GREDA lijevi odvojak - od odj. 67/68 do 44a                                        1600
    ČAĐAVSKI BOK – RIBOŠTAK od odj. 73/74 do 29                                              2700
    ZELENIK od odj. 84/85 do 122/123                                                         1700
    ZELENIK – desni odvojak od odj. 85/95 do odj. 92/93                                      1500
    ŠAŠ – POSAVSKE ŠUME                                                                      4700
    Sveukupno:                                                                3400          26300




                                                          68
                     7. Gospodarenje faunom

U šumama i na šumskom zemljištu obitava, živi i razmnožava se velik broj životinjskih vrsta. Većina životinja
koje obitavaju stalno ili povremeno u šumama i na šumskom zemljištu zaštićene su različitim međumarodnim
konvencijama.
         Faunom će se gospodariti primjenom Zakona o zaštiti prirode, Zakona o šumama, Zakona o zaštiti
okoliša, Zakona o vodama, Zakona o lovu, Zakona i propisa o rudarstvu, te podzakonskim aktima donešenim
temeljem istih zakona i raznima drugim propisima, šumskogospodarske osnove područja i ove osnove
gospodarenja.


                      8. Lovno gospodarenje

        Provedbom Zakona o lovu (“Narodne novine” broj: 10/94.) na području gospodarske jedinice formirano
je jedno državno lovište.
        Državno lovište III/28 "Posavske šume" - neraspoređeno, povjereno na čuvanje J. P. “Hrvatske šume”
p.o. Zagreb.
        U gospodarskoj jedinici obitava slijedeća krupana divljač:
        - jelen obični (Cervus elaphus L.)
        - jelen lopatar (Dama dama L.)
        - divlja svinja (Sus scrofa L.)
        - srna (Capreolus capreolus L.)

U gospodarskoj jedinici jelen obični i jele lopatar nisu autohtone vrste divljači, već su unešene u gatere i poslije
povećanja brojnog stanja ispuštene u otvoreni dio lovišta. Jelen obični unešen je 1954. godina, a jelen lopatar
1956. godine sa Brijuna. Nakon rata brojno stanje jelena lopatara u gospodarskoj jedinici je jako reducirano tako
da pojedinačni primjerci ne utiču bitno na lovno gospodarenje.

        Po izvršenom bonitiranju lovišta, binitet za jelene je I, za divlju svinju i srnu III.
        Za I bonitetni razred, normativ za jelena običnog osnovni matični fond je 1.6 grla na 100ha LPP. Omjer
spolova 1:1, koeficijent prirasta je 0,6 na broj rasplodnih košuta.
        Za obračun lovno produktivne površine za jelena običnog uzima se obraslo i nebraslo šumsko zemljište
umanjeno za površine prvog i zadnjeg dobnog razreda. Šume i šumsko zemljište u većim kompleksima
obračunavaju se u rasponu od 40 do 80%.

                            šumsko zemljište                                   raspoloživa                               broj       grla
                                                        I dobni   zadnji                     izračunata                                     matični
                                                                               površina za                     bonitet   na
  Vrsta divlači   obraslo      neobraslo       ukupno   razred    dobni                      površina     %                                 fond
                                                                               obračun                                   100/ha
                                                           ha                                                                         kom
  jelen obični      3975             732        4707      500       836           3371          2360      70      I           1,6             38


         Za III bonitetni razred normativ za srneću divljač iznosi 4 grla na 100ha LPP. Omjer spolova 1:1, a
koeficijent prirasta je 0,7 na broj rasplodnih srna.
         Za obračun lovno produktivne površine za srnu običnu uzima se obraslo i nebraslo šumsko zemljište
umanjeno za površine prvog i zadnjeg dobnog razreda. Šume i šumsko zemljište obračunavaju se u rasponu od
20 do 100%.

                  šumsko zemljište                                             raspoloživa                               broj       grla
                                                        I dobni   zadnji                     izračunata                                     matični
                                                                               površina za                     bonitet   na
  Vrsta divlači   obraslo      neobraslo       ukupno   razred    dobni                      površina     %                                 fond
                                                                               obračun                                   100/ha
                                                           ha                                                                         kom
  srna obična       3975             732        4707      500       836           3371          2023      60      III           4             81


       Za normativ za svinju divlju iznosi 2 grla na 100ha LPP. Omjer spolova 1:1, a koeficijent prirasta je 1,8
na krmače starije od 1 godine.
       Za obračun lovno produktivne površine za svinju divlju uzima se obraslo i nebraslo šumsko zemljište
umanjeno za površine zadnjeg dobnog razreda. Šume i šumsko zemljište obračunavaju se u rasponu od 20 do
80%.




                                                                          69
                  šumsko zemljište                                          raspoloživa                               broj       grla
                                                     I dobni   zadnji                     izračunata                                     matični
                                                                            površina za                     bonitet   na
  Vrsta divlači   obraslo     neobraslo     ukupno   razred    dobni                      površina     %                                 fond
                                                                            obračun                                   100/ha
                                                        ha                                                                         kom
  svinja divlja     3975             732     4707                836           3871          2323      60                    2             46


         Za sitnu divljač pretežni dio lovnoproduktivnih površina čine poljoprivredna zemljišta, ovom divljači će se
gospodariti prema odredbama lovnogospodarske Osnove.
         Lovozakupnik koji gospodari lovištem dužan je pridržavati se Zakona o lovu, Pravilnika o lovu, Zakona
o šumama, te voditi brigu o svim vrstama divljači. Odnosno potrebno je voditi računa o biološkoj ravnoteži i
prema tome prilagoditi gospodarenje lovištem. Održavati normalno brojno stanje i normalni OMF kako ne bi
dolazilo do šteta od divljači na šumi.
Lovnogospodarski objekti ne smiju se podizati u sastojinama ili blizini sastojina I dobnog razreda niti u
sastojinama u fazi obnove, ali se u tim sastojinama preporučuje podizanje visokih i niskih zaklonica, visokih
čeka, lovki i slično. Odstrel divljači treba realizirati prvenstveno u tim sastojinama, naročito srneće divljači.
         Podizanje svih lovnih objekata mora biti odobreno od strane šumarije.
         Lovnogospodarska Osnova, mora biti usklađena s osnovom gospodarenja za gospodarsku jedinicu
"Posavske šume-Sunja”.


                     9. Iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda

        U ovoj gospodarskoj jedinici korištenje sporednim šumskim proizvodima regulirano je Zakonom o
šumama čl. 44, 45, “Narodne novine” 52/90. i Pravilnikom o sporednim šumskim proizvodima (interni od 27.
svibnja 1994. “Hrvatske šume” p.o. Zagreb).


                                           V. Vrijeme sječe i izvlačenja iz šume
           Osnovom gospodarenja propisuje se vrijeme sječe, izrade i izvoza drvnih sortimenata kako slijedi :

         1. - u šumama koje se prirodno obnavljaju (oplodnom sječom) sječa se obavlja u doba mirovanja
vegetacije. Svi sijekovi oplodne sječe (pripravni, naplodni, dovršni) vrše se u zimskom periodu koji traje od 01.
10. tekuće godine do 31.03. iduće godine. Izvoz drvnih sortimenata iz šume do pomoćnog stovarišta izvršiti do
15. 04. tekuće godine i uspostaviti šumski red;
         2. - u sastojinama u kojima se provode prorede zabranjuje se sječa u vremenu od 15. 04. do 15. 06. tj.
u prva dva mjeseca od početka vegetacije;
         3. - u sastojinama gdje se provodi čista sječa i obnova iz panja zabranjuje se sječa u vremenu od 15.
04. do 15. 09. tekuće godine;
         4. - U sastojinama koje se obnavljaju umjetno (sadnjom sadnica) čista sječa može se vršiti tijekom cijele
godine, ukoliko na tim površinama nema pomlatka i ako nije štetno za izrađene sortimente;
         5. - resurekcija degradiranih sastojina može se vršiti samo u doba mirovanja vegetacije;
         6. - priprema tla, njega pomlatka, mladika i čišćenje vrši se u pravilu za vrijeme vegetacije;
         7. - izvoz odnosno iznošenje drvnih sortimenata iz šume, kod čišćenja i prorede vrši se u tijekom cijele
godine;
         8. - zbog zaštite tla i pomlatka zabranjuje se probijanje nepotrebnih vlaka u svim smjerovima, već se
treba ograničiti na najnužnije i na terenu obilježene.


                            VI. Usklađenost Osnove s prostornim planom županije
           Prostorni plan županije nije još donešen, pa ne postoji mogućnost usklađenja.




                                                                       70
                                             Zaključne odredbe

                Vođenje evidencije

 Šumarija je obvezna voditi evidenciju o izvršenim radovima predviđenim osnovom. Podaci se upisuju u
evidencije do 01. ožujka za proteklu godinu.
         Podaci o izvršenju glavnog i prethodnog prihoda evidentiraju se po površinama i drvnoj zalihi iz
manuala doznaka. Podaci za površinu prikazuju se kod prvog redovnog zahvata, a posječena drvna zaliha po
godinama.
         Podaci o izvršenim šumskouzgojnim radovima i zaštiti šuma obuhvaćaju obim radova i količinu
utrošenog materijala. Za šumsko sjeme i sadni materijal potrebna je naznaka provenijencije.
         Konačno preuzimanje i obračun šumskouzgojnih radova temelji se na ovjeri kakvoće i količine od strane
upravitelja šumarije i nakon toga se evidentiraju. Šumskouzgojni radovi, radovi na zaštiti šuma, sječi i izradi
evidentiraju se po odjelima i odsjecima, a površina se iskazuje samo kod prvog zahvata. Višekratni radovi na
istoj površini evidentiraju se posebice.
         Šumskouzgojni radovi i radovi na zaštiti šuma koji su izvršeni u odjelu, odnosno odsjeku, a nisu utvrđeni
osnovom, evidentiraju se kao nepredviđeni.
         Podaci o izvršenju etata, čišćenju i njezi, popunjavanju i pošumljavanju, označuju se na kartama iz
članka 63. Pravilnika tako da se za svaki odjel, odnosno odsjek upisuje godina sječe, vrsta prihoda, posječena
zaliha te godina izvršenog uzgojnog zahvata i površina.
         Na kraju svake godine po isteku polurazdoblja izrađuje se rekapitulacija evidentiranih podataka za
gospodarsku jedinicu.

       Manuali doznake čuvaju se do slijedeće revizije - obnove Osnove gospodarenja i potom trajno
pohranjuju.


                Šumska kronika

        U šumsku kroniku unose se kronološkim redom oni podaci koji koji nisu obuhvaćeni evidencijama, a
odnose se na gospodarenje šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice.
Šumska kronika vodi se po godinama u posebnoj knjizi. U šumsku kroniku unose se podaci o:
        1. štetnom utjecaju važnijih elementarnih nepogoda (štete prouzročene vjetrom, mrazom, snijegom,
tučom, sušom, poplavom, štetočinjama bilja, divljači, životinjama i sl.), kao i štetama koje je prouzročio čovjek;
        2. urodu šumskog sjemena s naznakom vrste drveća i intenziteta uroda;
        3. promjeni granice gospodarske jedinice;
        4. fauni i lovu (opće stanje, napredovanje ili opadanje broja divljači, osobito rijetkih životinjskih vrsta i
sl.);
        5. čuvarskoj službi;
        6. šumskim štetama;
        7. načinu sječe i izrade, izvlačenju i izvozu drvnih sortimenata;
        8. pokusima za znanstvena istraživanja;
        9. korištenju neobraslog proizvodnog zemljišta;
      10. poplavama, bujicama, izgradnji cesta i vlaka, kanala, nasipa i dr.


                Trajanje Osnove gospodarenja

         Odredbe Osnove gospodarenja u pogledu osnovnih smjernica gospodarenja važe neograničeno.
         Ograničenu važnost imaju samo opća osnova sječa, proreda i osnova šumskouzgojnih radova koje
vrijede 10 godina, tj. od 01.01.1999. godine do 31.12.2008. godine.

                Obnova Osnove gospodarenja

       Reviziju Osnove gospodarenja treba izvršiti u 2009-oj godini, tj. u zadnjoj godini važenja obnovljene
Osnove gospodarenja.




                                                         71
         Ukoliko bi se u toku provedbe ove Osnove gospodarenja izmijenile okolnosti na kojima se zasniva ova
Osnova gospodarenja obavlja se izvanredna revizija pod uvjetima propisanim Zakonom o šumama i
Pravilnikom.
         Izvanredna revizija Osnove gospodarenja obavlja se ako je u gospodarenju ustanovljeno odstupanje od
odredaba u odnosu na propise Osnove gospodarenja, čl. 75 Pravilnika (“Narodne novine” broj 11/97.).
Obračun postotaka za postupak izvanredne revizije obavlja se računski na temelju postojećih evidencija.
Taksacijska izmjera se obavlja, ako se podaci ne mogu dobiti računskim putem ( čl. 75 Pravilnika ).
         Izvanredna revizija se ne provodi, ako u pojedinim odjelima odnosno odsjecima dođe do odstupanja od
propisanih smjernica gospodarenja prema čl. 77 Pravilnika.




U Sisku, prosinac 1998.


Samostalni taksator              Rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma           Upravitelj
                                      Uprave šuma Sisak                       Uprave šuma Sisak

Ruža Šobačić,dipl.ing.šum.             Tihomir Pejnović,dipl.ing.šum.       Zvonko Rožić,dipl.ing.šum.




                                                     72

				
DOCUMENT INFO
Shared By:
Categories:
Tags:
Stats:
views:44
posted:3/18/2012
language:Croatian
pages:72