emigracije u 60 ima i 70 ima by FB30lmK

VIEWS: 14 PAGES: 8

									Geološka prošlost
   - 4 ere
             o   prekambrij
             o   paleozoik – kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon, perm
             o   mezozoik – trijas, jura, kreda
             o   kenozoik – tercijar i kvartar
   - ere se dijele na periode koji se dijele na epohe
   - bivši superkontinent Pangea – s vremenom se dijeli: Laurazija i Gondvana

MEZOZOIK
   - do tada je sav ovaj prostor more
   - zbog endogenih sila izdiže se reljef
   - odvija se Alpsko-dinarska orogeneza
             o   izdižu se Dinaridi (SZ-JI) na oko 3-400 metara
             o   izdizanjem se stvaraju tri reljefna oblika – Panonska zavala, Dinaridi, Jadranska zavala
   - uskoro nestaje i Panonsko more – uglavnom se odlilo u Crno more
   - počinju djelovati egzogene sile

KENOZOIK
   - tercijar – javlja se neotektonika
             o   intenzivnim djelovanjem endogenih sila ponovno rastu Dinaridi, te Medvednica, Ivanščica, Kalnik i sva ostala panonska gorja
             o   također nastaju i Učka, Brač, Hvar, Korčula i Palagruški prag
             o   već dana se nazire današnja reljefna slika
             o   za razliku od Dinarida, imaju različite smjerove pružanja
   - kvartar – na prelasku iz pleistocena u holocen
             o   globalno zatopljenje – formiranje današnje obalne linije
             o   tali se alpski led koji donosi ogromne količine raznog materijala koji zatrpava panonski prostor i uravnjuje ga
   - danas se najdinamičnije mijenjanju rijeke koje meandriraju i mijenjaju tok
             o   također ima nešto dinamike na JI gdje unutrašnje sile uzrokuju potrese
             o   jako su važne i vanjske sile
   - Đakovačko-vukovarski ravnjak
             o   Ravni kotari, Susak
             o   sačuvan jer je ostao u zaleđu
             o   prapor je odnesen u podravskom i posavskom dijelu
             o   lesni ravnjak nastao taloženjem prapora donesenog vjetrom s Alpa

Petrološki sastav
   - skupine
             o   vulkanske ili eruptivne – površinske ili efuzivne, dubinske ili intruzivne (granit)
             o   sedimentne ili taložne – mehaničke, biogene, kemogene
             o   metamorfne ili preobražene
   - u kori Zemlje su najzastupljenije eruptivne, a na površini sedimentne
             o   u Hrvatskoj je 90% stijena sedimentno

MEHANIČKE SEDIMENTNE STIJENE – PANONSKI PROSTOR

             o   na površini tlo, unutra su talozi
             o   ako su fluvijalnog podrijetla, mogu biti vezane (pješčenjak i konglomerat) ili nevezane (pijesak, šljunak)

                                                                              1
            o    ako su eolskog podrijetla, onda je prapor ili les – između Đakova i Vukovara - čvrst, porozan i pogodan za poljoprivredu
                         prapor nastao u pleistocenu (15-10tis) kad su se topili ledenjaci, uslijed trenja

BIOGENE SEDIMENTNE STIJENE – DINARSKI PROSTOR

            o    nastaju taloženjem anorganiskih ostataka organizama – odvija se u podmorju (to je bilo more)
            o    kad talog postane debeo, čestice se spajaju u stijene – litifikacija  Alpsko-dinarska orogeneza
            o    npr. vapnenac i dolomit – glavni mineral je CaCO3 – nije otporan na vodu pa se stvaraju razin oblici
                         površinski – škrape, ponikve
                         podzemni – jame, špilje
            o    kemijsko djelovanje je jače uz ugljičnu kiselinu (truljenje lišća)
            o    otapajući vapnenac voda ga može ponovno izlučiti pa nastaju stalaktiti, stalagmiti i sedrene barijere
            o    krš - dijelovi Banovine, Korduna, Gorskog k., Velebita, Like, Dalmacije, Papuka...
   - fliš – flišna stijena – u njoj je veća koncentracija gline
            o    na flišnim područjia se razvijaju tla jer su vodonepropusna
            o    Konavle, Vinodol, dijelovi Istre, Ravni kotari

METAMORFNE SEDIMENTNE STIJENE – GORE PANONSKE NIZINE

   - nastaju preobrazbom već postojećih stijena
   - 8%
   - Medvednica – zeleni škriljavac – škriljava struktura je čvrsta na smjer okomit na minerale
   - iz vapnenca nastaje mramor, iz granita gnajs

VULKANSKE STIJENE

   - 2%
   - granit – čvrsta stijena
   - nema aktivnog vulkanizma
   - vulkanski proboji – već prije stvorene vulkanske stijene su endogenim silama izvučene na površinu – Jabuka, Papuk, Psunj

Reljefni oblici panonskog prostora
NAPLAVNE RAVNI (POLOJI)
   - nizinski prostori uz velike rijeke koji se često ili stalno poplavljuju
   - nema ih više baš zbog regulacije Save i Drave nasipima
   - ipak ostaju dva poloja – Lonjsko polje i Kopački rit
   - nasipima i isušivanjem se od njih rade poljoprivredni prostori
   - tamo je jako pogodno tlo za rast hrasta lužnjaka

RIJEČNE TERASE
   - malo više od poloja (2-3 m)
   - blagi uspon – nastaju kada rijeke nose materijal i talože ih u nizinama
   - povoljne za naseljavanje

LESNA ZARAVAN
   - taloženje donesenog lesa
   - Đakovačko-vukovarska zaravan - nastala donošenjem lesa s Alpa
   - visine su do 100 metara

PRIGORJA
   - vežu se uz gore
   - nastaju tektonikom (izdizanjem reljefa) ili akumulacijom (taloženjem i propadanjem)
   - može se u rasjedima propasti – tzv. tektonska graba – ali kod nas se ne vidi jer je zatrpano

GORE
   - nastale u neotektonici
                                                                              2
   - geomorfološki – horst ili timor – stepeničasti oblik
   - način nastanka – rasjedanjem pa izdizanjem, potresima

Reljefni oblici primorskog i gorskog prostora
   - biogene sedimentne stijene
   - vapnenačke stijene
   - krško područje

PLANINSKI LANCI
   - 2 komada
              o   Sjeverni planinski lanac – Velika i Mala kapela, Plješivica, Dinara, Kamešnica
              o   Južni planinski lanac – Risnjak, Bjelolasica, Velebit
   - Dinara – 1831 m

SREDOGORJE
   - između 2 planinska lanca - Lika
   - do 1500m gore, nepovezane i samostalne

KRŠKE ZARAVNI
   - blago valoviti krški reljef ispresjecan rijekama – Zrmanja, Kupa, Čikola, Cetina
   - rijeke izgrađuju kanjone – duboke riječne doline
   - Dalmatinska zagora, Bukovica, južna Lika

FLIŠNE ZARAVNI
   - nepropusna podloga – plodno tlo
   - Ravni Kotari, Konavle, Vinodol, dio Krka i Istre

KRŠKA POLJA
   - Ličko, Gacko, Imotsko, Sinjsko i Krbavsko polje
   - nastaju djelovanjem fluvijalnih i padinskih procesa – rijeke + padinski materijali

PONIKVE, ŠKRAPE, KAMENICE

   - nastaju kemijskim djelovanjem

Hrvatska obala
   - nastaje s pleistocena na holocen – relativno mlada
   - nema akumulacijskih oblika karakterističnih za starije obale
   - estuariji - zbog izdizanja mora potopljena su donja ušća rijeka
              o   Zrmanja – Novigradsko more
              o   Krka – Prokljansko jezero
              o   Limski kanal i Bakarski zaljev – nema rijeke (potonula), ali ostalo korito
   - delta – Neretva – nanosi pijeska
   - strme obale – Dugi otok, Kornati, Unije (nisu klifovi jer oni nastaju valovima)
              o   rasjedom nastale obale – Cres, Korčula
   - akumulacijski oblici – Zlatni rat na Braču, prevlaka (poveznica Primoštena s kopnom)




   - vrijeme – trenutno stanje atmosfere
   - klima – višegodišnji (bar 30) prosjek vremena
   - klimatski elementi – temperatura, tlak, naoblaka, snijeg, vlaga…
   - klimatski modifikatori – nadmorska visina, geografska širina
   - Hrvatska – umjeren sjeverni pojas (46°SGŠ)


                                                                             3
Globalni utjecaji
    - na nas utječe i hladna polarna zračna masa (zimi) i tropska zračna masa (ljeti)
    - raspored kopna i mora
              o   između dva velika kopna (Afrika i Euroazija) te jednog oceanskog prostora (Atlantski)
              o   kopno se brže zagrijava i hladi - zbog toga razlika u tlaku
    - zima – Euroazija se jako ohladi, a istovremeno je na sjeveru Atlantskog oceana također hladno, ali ne toliko jako, pa se stvara razlika u tlaku
       i zimi smo pod većim utjecajem Euroazije jer zrak puše od tamo
    - ljeto – Euroazija je puno zagrijanija i situacija je obrnuta
    - danas je točnost prognoza oko 60-70%

Regionalni ili sekundarni utjecaji
CIKLONE

    - poremećaji, promjene vremena – nastaju i putuju
              o   mogu nastati bio gdje gdje je dodir toplog i hladnog zraka – na tom kontaktu je naoblaka, vjetar, padaline
              o   ciklogenetski prostori – gdje ima učestalih ciklona
    - Islandska ciklona
              o   Sjeverni Atlantik
              o   kod Islanda se sudaraju topli morski i hladni polarni zrak
              o   kreće prema JI zbog zapadnih vjetrova
              o   što dublje ulazi, to joj je manji utjecaj, a Alpe ju još više ublaže
    - prije dolaska ciklone stiže topla fronta pa hladna fronta
    - zadnja stiže okludirana fronta – kad hladni zrak zauzme prizemlje, a gore je topli, dok su između padaline

ANTICIKLONE

    - imaju učestala mjesta gdje nastaju – ne putuju
    - u Hrvatskoj zimi Sibirska anticiklona, ljeti Azorska anticiklona (V->N tlak)
    - vrijeme – stabilno i dugotrajno – zimi tmurno, ljeti toplo

Lokalni utjecaji
VISINA I PRUŽANJE RELJEFA

    - da nema Dinarida, Zagreb bi imao submediteransku klimu

BURA
    - ciklonalna – kad se središte genovske ciklone pomakne prema nama
    - anticiklonalna – prava zimska s orkanskim udarima od 200 km/h
    - bura razbija vodu u čestice – aerosol
    - hladan zrak puni ličku zavalu i onda se sjuri u podvelebitski kanal – dojam hladnijeg zraka nego što jest
    - ruža vjetrova
              o   S – tramontana
              o   SI – bura ili greco
              o   I – levant
              o   JI – šiluk ili jugo
              o   J – oštro
              o   JZ – lebić
              o   Z – ponente
              o   SZ – maestral

LOKALNA VREMENSKA NEPOGODA

    - panonski prostor ljeti je jako vlažan te se iznad tla formira lokalna naoblaka – kumulonimbusi
    - tamni, sivi, nastaju na mjestu i izazivaju pljuskove, visoki po 10 km

                                                                                 4
   - zbog vertikalnosti pogodni za stvaranje tuče – kapljica se vrti u krug i raste

ZMORAC I KOPNENJAK

   - dnevna cirkulacija između kopna i mora – zmorac po danu, kopnenjak po noći

Klimatska obilježja panonskog prostora
   - temperatura od -2 do 22/24 stupnja
   - kontinentalna klima, umjereno vlažna i topla ljeta
   - u Podunavlju je razlika u temp sij/srp najveća
   - padaline – Zagreb 1100mm, Vukovar 700mm
   - s porastom kontinentalnosti pada količina padalina
   - vegetacija
           o   autohtono – hrast
                        lužnjak u Spačvi - najkvalitetniji
                        kitnjak, cer, sladun
           o   malo stepe u Baranji
           o   bukva u gorama Panonskog prostora

Klimatska obilježja gorskog prostora
   - od -4 do 18°C
   - padaline – oko 3-4000 u najzapadnijem dijelu
   - vegetacija
           o   niži dio – gorska bukva – 500 m
           o   viši dio – jela, smreka, bor – 600-700 m – smreka u konkavnim prostorima punim vlage
           o   najviši dio – klekovina bora (1200-1300m) i goleti (1300-1400m)

Klimatska obilježja primorskog prostora
   - 2 klimatska podtipa
           o   prava mediteranska klima – 4-24°C –južnije od Zadra, rt Kamenjak, Lošinj
                        hrast crnika kojeg nema više (požar, krčenje), te makija i trave na kamenjaru
           o   submediteranska klima - 2/4-22/24°C – ostalo
                        bujnija vegetacija i više šuma




   - nastalo izdizanjem (transgresijom) za 90-100m
   - današnji oblik dobiva u holocenu
   - 2/3 je šelf – dio podmorja koji se veže na kopno
           o   oko jabuke – Jabučka zavala – 250 metara
           o   Palagruški prag dijeli plitki dio od dubokog
   - 135 000 km2
           o   31 000 km2 pripada Hrvatskoj
   - 1230 otoka i hridinih grebena
           o   1185 pripada Hrvatskoj
           o   jedna od najrazvedenijih obala na svijetu uz Norvešku i Grčku
   - temperatura ljeti između 22 i 25 stupnjeva
           o   sjeverni Jadran je topliji jer je uvučen u kopno
           o   viša temperatura i fosfati i nitriti iz Poa rezultiraju cvjetanjem mora
   - temperatura zimi je na sjeveru 5-7 a na jugu oko 15°C
   - salinitet oko 38 promila što je relativno veliko, a povećava se kako se ide prema pučini (manji broj vrulja)


                                                                          5
  - prozirnost oko 20-30m što označava čistoću ali i siromašnost planktonima
          o   najveća na pučini – oko 55 m, obalni prostori su zagađeniji
  - struje nisu jake, ali su stalne i idu obrnuto od kazaljke na satu, iz Sredozemlja, tako da nam dolazi čista voda
  - plima i oseka – SZ maksimalno oko 1 m
          o   znaju se dogoditi plimni valovi – ne zna se zašto
  - najveće valove radi jugo – najveći ikad = 15m

Ekologija Jadranskog mora
  - Hrvatskoj dobar dio gospodarstva ovisi o moru
  - 4 stupnja kvalitete vode
          o   I – pučina
          o   II – prostor unutarnjih otoka
          o   III – oko velikih gradova na obali
          o   IV – Bakarski zaljev, Kaštelanski zaljev
  - zagađeno starim tvornicama sagrađenim u 50im i 60im tijekom industrijalizacije jer nikog tad nije bilo briga za turizam
  - kad je industrija propala, priroda se regenerirala pomalo
  - SZ Jadran (Pula-Ancona)
          o   jako zatvoren prostor sa slabom cirkulacijom vode
          o   rijeka Po koja prolazi kroz poljoprivredno najrazvijeniji dio Italije odnosi preparate u more
          o   ti preparati uzrokuju cvjetanje mora ljeti
  - Jadransko more je jako osjetljivo zbog slabe cirkulacije
          o   svaki incident je potencijalno poguban, a 20% BDPa nam je iz turizma
  - Europa već dugo postoje planovi za stvaranje terminala za ukapljeni plin na Krku ( azijski i afrički plin Europi)
  - Družba Adria – naftovod koji bi povezivao sve kaspijske izvore nafte s Krkom – bacanje balasnih voda i odnošenje nafte

Hrvatske kopnene vode
  - dosta puno površinskih i dubinskih slatkih voda, što nam je prednost za budućnost
  - zemlja u Panonskoj nizini super filtrira vodu jer je u više slojeva
          o   Humus
          o   razni klastični materijali
          o   pijesak/šljunak
          o   glina (nepropusna)
  - i u krškom prostoru je tako, ali tamo ne možemo istražiti zbog čega točno
  - 2 sliva
          o   Jadransko more
          o   Crno more – puno veći, sve veće rijeke tamo idu
  - popis rijeka po dužini
          o   Sava, Drava, Kupa (u cijelosti hrvatska!), Dunav, Bosut
  - kako dobivaju vodu
          o   pluvijalni režim – dobiva od padalina
          o   nivalni režim – dobiva od snijega i leda
          o   naše imaju kombinirano – sve osim drave imaju Pluvijalno-nivalni, a Drava Nivalno-pluvijalni
  - komercijalna uloga voda
          o   plovidba – zapušteni putevi – Sava do Siska, Kupa do Kralovca, Drava do Osijek i Dunav skroz plovan
          o   navodnjava se manje od 1% prostora
          o   energija – posebno se iskorištava Drava kod Varaždina te Cetina (HE Peruča)
                      potencijalna devastacija prostora zbog gradnje akumulacijskih jezera


                                                                          6
  - 7. stoljeće – slavenska kolonizacija
          o   Slaveni: Azija  Kavkaz  južna Ukrajina (2/3.st) i južna Poljska („Bijela Hrvatska“)
  - 2001.: 4,400,000 stanovnika
  - 1991.: 4,780,000 stanovnika – posljedice rata
  - danas broj stanovnika raste (oko 4,5-4,7 milijuna) ali samo zbog imigracije (uglavnom zbog BiH), a prirodni pad je ogroman (-3promila)
          o   u budućnosti se očekuje i pad migracija
  - gustoća naseljenosti
                         2
          o   78 st/km – srednje naseljeno
          o   ali ne ravnomjerno – u Zagrebu i do 1000 st/km a u Ličko-senjskoj županiji 5-7 st/km
                        na 2% teritorija 25% ljudi, a na 10% teritorija 2% ljudi

Etnička struktura                                                      GODINA               1991.                                   2001.
  - vrlo homogena                                                       Hrvati               78%                                     90%
  - Srbi – u vrijeme Turskog Carstva Srbi iz Južne Srbije                Srbi                12%                                    4,5%
                                                                                             10%                 5,5% (Talijani, Mađari, Nijemci, Austrijanci,
     dolaze kod nas jer ih Turci gone                                    ostali
                                                                                    (od toga 5% Jugosloveni)   Česi, Albanci, Rusini, Ukrajinci, Bosanci) svi <1%
          o   područje pod utjecajem Pećke Patrijaršije
  - srednjoeuropski narodi – dolaze u vrijeme Marije Terezije jer su tu dobivali zemlju i povlastice
          o   velika većina Nijemaca protjerana iz istočnih predjela (Vojvodina, Srijem, Bačka) nakon WWII
  - skupina autohtonih Albanaca
          o   došli za vrijeme Turaka u Arbanase kod Zadra
          o   ostali Albanci dolaze za vrijeme Jugoslavije
  - skupina autohtonih Crnogoraca
          o   u Istri u mjestu Peroj

Vjerska struktura
  - rimokatolici – 87% (najviše u Europi nakon Špa,Ita,Irs,Polj)
  - pravoslavci – 4%
  - muslimani – 1,5%
  - protestanti – 0,4%
  - ateisti – 2,2%
  - ostali – 4%

Obrazovna struktura
  - preko 50% ljudi starijih od 15 godina ima samo osnovnu školu
  - 40% ima završenu srednju školu
  - 10% ima završenu višu školu ili fakultet (samo 30% upisanih završi faks)
  - 2-3% stanovništva je nepismeno
  - jako loša obrazovna slika – zato uvodimo obaveznu srednju školu (već možda od 2009./2010.)

Migracije
  - važan emigracijski i imigracijski prostor
  - emigracije u vrijeme Turaka
          o   gradišćanski Hrvati u Austriji
          o   moliški Hrvati u Molizeu
          o   Karaševo u Rumunjskoj
          o   Slovačka i Češka
          o   sjeverna Baranja u Mađarskoj
  - neki koji su sada kao emigracija su nekoć bili u sastavu hrvatskog etničkog prostora
                                                                            7
        o   Hrvati u Vojvodini (Bačka) – Bunjevci – došli iz Hercegovine
        o   Hrvati u Boki kotorskoj
- emigracije na prijelazu u 20. stoljeće
        o   odlazak u Sj. Ameriku zbog gospodarske krize (velik utjecaj imala bolest vinove loze)
- emigracije u 60-ima i 70-ima
        o   odlasci na „privremeni rad“ iako neki ostaju i zauvijek
- emigracije nakon rata
        o   odlazak Srba
        o   dolazak Hrvata iz BiH
        o   odljev mozgova




                                                                      8

								
To top