Navedite nastavne metode objasnite koje koristimo u GK i na koji nacin by RUb35l

VIEWS: 831 PAGES: 12

									1. Što je slušanje glazbe, o čemu ovisi i koji su preduvjeti za ostvarenje?

- slušanje glazbe je proces koji obuhvaća niz usklađenih tjelesnih i umnih aktivnosti:
       - osjetilno primanje zvukova
       - registriranje zvukova u svijesti
       - stvaranje emotivne reakcije
       - obradu primljenih podataka
       - zauzimanje osobnog stajališta i slušanom djelu
- kvaliteta slušanja ovisi o stupanju čovjekove misaone i osjećajne aktivnosti u tijeku
slušanja djela (koncentracije)
- preduvjet za slušanje glazbe:
       - svjestan napor volje i želje za spoznavanjem novog glazbenog djela
       - trajno usmjeravanje pažnje na ono što se sluša – vježba se prvo slušanjem kraćih,
       a kasnije duljih djela
       - glazbeno pamćenje koje omogućuje prepoznavanje glazbenih tema – može se
       vježbati;
       - ponovljeno slušanje glazbenog djela koje slušamo jer svaki put uočimo nešto
       novo;
       - teorijsko i praktično znanje o glazbi

2. Navedite metodičke postupke pri sviranju melodijskim instrumentima!

- sviramo ritam (pljeskanjem) i dobe (pokretima tijela, naglašena doba teži pokret)
- prvo sviramo tijelom, tek onda dajemo instrument, kažemo učenicima da ih ne diraju dok
im ne damo znak
- svi sviraju ritam instrumentom
- svi sviraju dobe instrumentom
- 2 skupine (jedni dobe, drugi ritam) pa se izmjenjuju
melodijski instrumenti:
- u prvom razredu možemo rabiti metalofon, izvadimo sve pločice osim tona govorene
brojalice: e1 i g1 melodijske pjevane brojalice 3 tona (sunce sija)
ritamski instrumenti:
- sviramo aranžman: prvu dobu sviraju bubnjevi i tamburin; a drugu dobu činele i triangl;
štapići sviraju ritam, a zvečke dobe (ritamske mogu svirati i ritam)

3. Navedite zadatke slušanja glazbe!

- stjecanje iskustva u analizi odslušanog glazbenog djela (ugođaj, tempo, izvodilački
sastav)
- od 3.r nadalje se analizira i oblik skladbe
- djeca kroz slušanje glazbe upoznaju određen broj estetski vrijednih umjetnički obrađenih
narodnih skladbi
- razvijamo naviku slušanja glazbe
- razvijamo pozornost pri slušanju glazbe što je preduvjet za kvalitetno doživljavanje
glazbe

4. Osmislite vježbu za improvizaciju ritma!

- ritamski razgovor: učenici ritmiziraju/imitiraju padanje kiše: kad počinje padati, kiša pljušti,
kiša pristaje;
5. Navedite vrste satova glazbene kulture!

- obrada novog sadržaja: pjevanje, sviranje, slušanje glazbe
- ponavljanje: osnove glazbene pismenosti, glazbeno stvaralaštvo

6. Navedite elemente glazbenog sluha djeteta i objasnite ih!

Sluh je mogućnost prepoznavanja, razlikovanja i pamćenja različitih akustičnih glazbenoh
odnosa.
Glazbeni sluh je mogućnost stvaranja glazbenih pojmova
Elementi glazbenog sluha:
      1. Osjećaj za ritam – je urođen. Razvija se pjevanjem, sviranjem i pokretom. U 1.r
         se u početku provode igra (glazba za plesanje), a kasnije sve manje jer djeca
         sviraju i taktiraju.
      2. Osjećaj za intonaciju – opseg glasa; raspon od najdubljeg do najvišeg tona koji
         učenik može čisto pjevati. Razvija se vježbom, ovisi o predznanju, izloženosti
         pjevanju i slušanju od rođenja. Ima nasljednih osobina ovisno koliko je dijete
         izloženo postupcima razvijanja intonacije. Svako dijete ima sluha – više ili manje
         razvijen. Obično se na početku šk.god. provjerava opseg glasa (pojedinačno ili
         skupno). Opseg glasa svakog djeteta upisuje se u imenike, te provjerava na
         kraju šk.god.
      3. Osjećaj za izražajnost u dinamici – razvija se u radu s djecom kroz razne igre:
         Igra vlakića – jedno mjesto je postaja, što je vlak dalje sve je tiši, i obrnuto; Igra
         vruće hladno
      4. Osjećaj za izražajnost u tempu – razvija se pjevanjem,. Pjesme se pjevaju u
         prigodnom tempu, ni prebrzo ni presporo, zato uvijek piše oznaka tempa.
         Razvija se u području slušanja glazbe, kroz analizu odslušane skladbe.
      5. Osjećaj za realizaciju glazbene misli – pokretom – provodi se u području
         glazbenog stvaralaštva i glazbenih igara. Djecu se uči smišljena koreografija ili
         sami spontano pokretima prate glazbu.
      6. Osjećaj za glazbenu analizu – razvija se kroz slušanje glazbe. Analizira se
         ugođaj, tempo i izvodilački sastav (svirači i glazbala)
      7. Sposobnost memoriranja glazbenih cjelina – sposobnost pamćenja i
         ponavljanja fraza. U OŠ se to realizira ritamskim i melodijskim diktatima, učenje
         pjesme po sluhu, sviranjem i prepoznavanjem tema pri slušanju glazbe
      8. Sposobnost skupnog muziciranja – ostvaruje se pjevanjem i sviranjem u
         razredu i u školu (zbor, orkestar)
      9. Sposobnost primjene pisanog znaka – pri realizaciji cjeline
      10. Osjećaj za glazbenu dikciju
      11. Osjećaj uočavanja ugođaja glazbe – veselo, tužno, ozbiljno
      12. Osjećaj improvizacija glazbene cjeline – glazbeno stvaralaštvo

7. Koje su specifične metode glazbene kulture!

Igra jeke – postupak koji najčešće koristimo pri usvajanju pjesme po sluhu, kod nove
ritamske figure, težega intonativnog skoka.
- sve teče bez prekida. Učitelj pjeva frazu pjesme (primjenom dobi i memorijskim
mogućnostima učenika). Čim završi, učenici ponavljaju frazu. Ako su učenici ritamski i
intonativno točno ponovili frazu, učitelj pjeva slijedeću. Ako nisu učitelj bez prekida i
komentara ponavlja istu frazu dok ne dođe do zadovoljavajućih rezultata. Zatim ide na
slijedeću frazu. U prvoj strofi pjeva frazu po frazu, u drugoj spaja dvije fraza, a treći pjeva
cijelu.
Metoda slušnog dojma – postupak kojim se koristimo kod obrade: novog tona (4.r),
intonativnog skoka, nove ritamske figure, promjene tempa i dinamike, prijelazu iz govorene
u pjevanu brojalicu, pojmova više niže.
- postupak se temelji na novom primjeru kojeg učitelj sastavlja od učenicima poznatih
činjenica. Učitelj izvodi poznati primjer, ali samo na jednom mjestu izvede nešto novo što
na tom satu želi s učenicima obraditi, a učenici trebaju otkriti što se dogodilo i gdje. Tako
ujedno otkrivaju i cilj nastavnog sata.

Metoda ritamskog razgovora – postupak se izvodi tiho i individualno, razvija se osjećaj
za ritam, koristimo ga pri provociranju ritamske kreativnosti učenike.
- učitelj pljeskanjem ili sviranjem ritamske udaraljke postavlja «pitanje» a učenici
individualno «odgovaraju» frazom iste dužine, istim brojem doba, ali različitog ritam.

Metoda melodijskog razgovora – ovaj oblik rada obuhvaća područje intonacije glazbene
kreativnosti. Može se provoditi neutralnim slogom ili tekstom (unaprijed pripremljenom u
obliku pitanje – odgovor ili improviziranom u tom trenu). Ako se provodi tekstom dolazi do
kombinacije melodijsko-ritamskog razgovora. Provodi li se postupak neutralnim slogom,
učitelj pjeva ili svira pitanje u obliku vokalize (bez ritma), melodija završava na dominanti
(V. stupanj), a učenik (individualno) odgovore vokalizom. Melodija njegovog odgovora
završava tonikom (I. stupanj)

8. Osmislite vježbu za doživljavanje glazbe kroz pokret!

- pjesmica Tika taka (1.r)

9. Objasnite sustav glazbenog odgoja i obrazovanja u hrvatskoj danas i navedite
    zadatke svakog nivoa!
- postoje dva stupnja obrazovanja: opće obrazovanje i stručno obrazovanje
Opće obrazovanje
              - predškolski odgoj
              - osnovnoškolski odgoj
                      - 1-3.r – razredna nastava - djeca uče brojalice, dječje popijevke, igre
                      sa pjevanjem, slušanje glazbe, sviranje, pokret uz glazbu i glazbeno
                      stvaralaštvo
                      - 4-6.r – predmetna nastava – glazbeno opismenjivanje, usvajanje
                      određenih glazbenih pojmova
                      - 7-8.r – povijest glazbe
              - srednja škola – povijest glazbe kroz stilove (osnovne značajke)
              - fakultet – ako nije muzička akademija, nema glazbene kulture
Stručno obrazovanje
              - glazbena škola (ima i vrtić)
              - niža muzička (6.god) – instrument, solfeggio, zbor
              - srednja muzička (4.god) – instrument, solfeggio, zbor, orkestar,
                  harmonije, kontrapunkt, dirigiranje, metodika, povijest glazbe
              - muzička akademija (4.godine)
              - učiteljski fakultet – glazbena kultura, sviranje, zbor, metodika glazbene
                  kulture
10. Navedite skladatelje i djela koja se slušaju na satu glazbene kulture u razrednoj
    nastavi

1.razred                                          3.razred
Josip Runjanin: Lijepa naša domovino              V. Lisinski. Ribar
R. Schumann: Divlji jahač                         C.Saint Saens: Karneval Životinja (labud,
Jean Baptist Lully: Dok mjesec sja                slon, završna koračnica)
Modest Petrovič Musorgski: Ples Pilića            Petar Iljič Čajkovski: Ples Šečerne vile
C. Saint Saens: Pijetao i kokoš                   Sergej Prokofjev: Peća i vuk
                                                  Dvoržak: Humoreska
2. razred
C. Saint Saens: Karneval životinja (fosili,       4. razred
akvarij, klokani)                                 R. Schumann: Divlji jahač
Nikolaj Rimski Korsakov: Bumbarov let             W.A. Mozart: Menuet, Mala noćna Muzika
Antonio Vivaldi: Zima, II.stavak                  A. Vivaldi: Zima, II.stavak
Z. Šljivac: Valentinovo, Neobična Priča           G.Verdi: Zbor cigana (opera Trubadur)
J.Magdić: Mali Zoo                                M.P. Musorgski: Slike s izložbe

11. Navedite zadatke slušanja glazbe 1-4. razredu

- stjecanje iskustva u analizi odslušanog glazbenog djela (ugođaj, tempo, izvodilački
sastav)
- od 3.r nadalje se analizira i oblik skladbe
- djeca kroz slušanje glazbe upoznaju određen broj estetski vrijednih umjetnički obrađenih
narodnih skladbi
- razvijamo naviku slušanja glazbe
- razvijamo pozornost pri slušanju glazbe što je preduvjet za kvalitetno doživljavanje
glazbe
- omogućava učenicima da tijekom školovanja postupno upoznaju i usvoje veći broj
narodnih pjesma i popijevki

12. Objasnite razliku između školskog plana i program na primjeru predmeta
    glazbene kulture u razrednoj nastavi.

- područje kroz koje se realizira GK je nastavna cjelina, a obuhvaća područje pjevanja,
sviranja, slušanja glazbe, gl. stvaralaštva (1-3.r), a u 4.r glazbena pismenost i kultura
(intonacija i notno pismo). Nastavni plan i program je školski dokument koji određuje
nastavne predmete, a izdaje ga ministarstvo prosvjete i športa.
Nastavni plan – određuje nastavne predmete; redoslijed pojavljivanja predmeta u
razredima; broj tjednih, mjesečnih i godišnjih nastavnih sat.
Nastavni program – određuje sadržaj predmeta; dijeli se prema dva kriterija:
               - karakteristikama nastavnog sadržaja:
                      opseg – količina gradiva iz svake znanosti obrađena u predmetu;
                      dubina – kvaliteta znanja, koliko će nastavnih sati biti potrebno za
                             obradu nekog sadržaja
                      redoslijed – struktura nastavnih cjelina unutar predmeta
               - nazivima pojedinih dijelova nastavnog sadržaja (gradiva)
                      nastavna cjelina – dio gradiva koji se odnosi najčešče na predmetno
                                    područje ili granu znanosti
                      nastavna tema – samostalni dio gradiva
                      nastavna jedinica – najmanji dio gradiva koji se obrađuje u jednom ili
                                    dva nastavna sata
13. Objasnite tvorbu, opseg i njegu dječjeg glasa

Tvorba glasa – pjevamo pomoću dijafragme (mišićne opne) kod udaha se šire rebra i
izboči trbuh širenjem dijafragme. Snagom trbušnih mišića dijafragma potiskuje zrak iz
pluća i zrak se vraća do glasnica. Struja mora biti kontinuirana, neprekidna. U dušniku
(cijev u grlu kojom struji zrak) nalaze se glasnice koje potaknute strujom zraka titraju i tako
nastaje slabašan ton, koji treba rezonator – usna, nosna i sinusna šupljina – da se pojača.
Ton dobiva oblik međudjelovanjem jezika, zubi, usana i nepca.
Opseg glasa – djeca u nižih razredima OŠ trebali bi pjevati unutar 1.oktave c1-c2. glas se
može proširivati u oba smjera, ali više u visinu jer bi tonovi 2.oktave c2-f2 trebali dati sjaj i
ljepotu dobro razvijenom dječjem glasu. Bilo bi poželjno da u školi djeca dosegnu d2
odnosno e2. djeca će postupno oblikovati glas do 14-15 godine kod nastupa mutacija.
Njega glasa – treba pjevati tiho – dječja grla su nedovoljno razvijena te im šteti prevelika
struja zraka jer oštećuje glasnice. Vikanjem se na glasnicama stvore čvorići i izgubi se
glas (može se liječiti). Pjevati se treba: u prozračnoj učionici, sjedeći ili stojeći, treba paziti
na izražajnost pjevanja i dikciju, nakon pjevanja se ne smije piti ništa hladno, pjevanje
treba biti u opsegu dječjeg glasa.

14. Navedite nastavne metode – objasnite koje koristimo u GK i na koji način!

Metoda demonstracije – demonstracija je opisivanje što, objašnjavanje kako i
obrazlaganje zašto; demonstrirati se mogu ljudske sposobnosti (pjevanje, sviranje,
skladba), statički predmeti (instrumenti – izgled i zvuk) i dinamički predmeti
- u GK demonstracija dolazi i glavnom dijelu sata prije obrade novog gradiva
Metoda razgovora – razgovor podrazumijeva pitanja i odgovore;
- u GK njime učenike uvodimo u temu sata, analizu odslušane skladbe, ostvarujemo
glazbeno stvaralaštvo;
Metoda čitanja – se u GK koristi pri čitanju samog teksta pjesme; znakova za visinu,
trajanje i dinamiku tona, te partiture za sviranje
Metoda pisanja – u GK: učitelj piše na ploču naslov glazbene odrednice, analizu skladbe;
učenici pišu u bilježnicama, crtankama, radnim udžbenicima: osobni doživljaj, pišu
dogovorenim znakovima visinu, trajanje i dinamiku tona, te glazbeni diktat
Metoda crtanja – 1.r. – crtanje u korelaciji s LK, nacrtati ono što su slušali, pjevali; 2-4.r –
figurativno crtanje, zamjenjuje slikanje; bojom, oblikom, te debljinom linije izraziti osjećaje
koje glazba budi u njima neovisno o sadržaju.
Metoda praktičnog rada – isključivo se misli na pjevanje, sviranje, plesanje; uvjeti su
poznavanje materijala, redoslijeda i vrste operacije

15. Navedite sadržaje pjevanje 1-3.r

Učenici i škola – 3.r. Zapjevajmo složno svi
Jesen – 2.r. Jesenska
Božić i Nova Godina – 1.r. Spavaj mali Božiću
Zima – 2.r. Snjegović
Proljeće – 3.r. Proljetna pjesma
Majka – 3.r. Moja Majka
Dom i zavičaj – 2.r. Dom
Dječja igra – 2.r. Mali Ples
Priroda, životinje, okolina – 1.r – Miš mi je polje popasel
Kraj nastave – 1.r., 2.r. Uskoro će praznici
Običaji – 2.r. – Ja posijah lan
16. Navedite i objasnite korištenje melodijskih glazbala u nastavi GK!
           - vidi pitanje 2

17. Objasnite nastavni program GK u 1-3.razredu!

- područje kroz koje se realizira GK je nastavna cjelina, a obuhvaća područje pjevanja,
sviranja, slušanja glazbe, gl. stvaralaštva (1-3.r),

18. Objasnite načine praćenja napretka djece u predmetu GK!

- u prvim mjesecima prve šk.god. za svakog učenika se utvrde i evidentiraju njihove
glazbene sposobnosti, znanja i vještine – inicijalnim provjeravanjem
- stanje – razvijeno/nerazvijeno glazbeno pamćenje; pjevanje ritmički/melodijski čisto;
poznavanje pjesmica za pjevanje;
- način praćenja napretka djece: opisno – pismeno praćenje; brojčano – ocjenjivanje
- pjevanje se ne ocjenjuje (iako je uz slušanje glazbe najvažnije aktivnost GK u RN)
- uspjeh se prati u područjima sviranje i stvaranje

19. Što je metodika nastave GK?

Metodika glazbene kulture je specijalna didaktika koja se bavi pitanjima predmeta
glazbena kultura. (grč. methodos – planski postupak ili način djelovanja)

20. Koje glazbene instrumente koristimo u nastavi GK i kakve razlikujemo?

- koriste se gl. instrumenti koji s obzirom na tehniku sviranja, djeci ne stvaraju nikakve
poteškoće; osnovne principe sviranja dijete može naučiti za kratko vrijeme. Osnovna svrha
je primjena instrumenata za samo sviranje, te se oni ne smiju tretirati kao instrumenti
umjetničkih ansambala. Dijele se na udaraljke i melodijske instrumente.
UDARALJKE - drvene ritamske u. – kastanjete, štapići, zvečka, mali drveni bubanj;
                - metalne u. – triangl, praporci, činele, tamburin;
                - ritam.u. s kožnom opnom – veliki bubanj, mali bubanj, mali ručni bubanj
MELODIJSKI INSTRUMENTI – nisu toliko zastupljeni: zvončići, metalofon, ksilofon,
melodika, klavir

21. Osmislite pripravu, uvod u slušanje skladbe V.Lisinskog Ribar:

- razgovor o skladatelju, reći da je on tvorac prve hrvatske opere «Ljubav i zloba»
- uvodni A – dio – glazbeni kviz na mreži aplikacije ribica;
- uvodni B – dio – igra asocijacija koja dovodi do rješenja (npr. more, brod, mreža, riba,
štap itd.)

22. Artikulacija – obrada pjesmica po sluhu!

Uvodni dio    - A-dio – poznate pjesme za upjevavanje: igra «Pogodi koja je pjesma»,
                     glazbeni kviz
              - B-dio – razgovor o temi pjesme koja će se obrađivati, igra asocijacije,
                     pitalice, pantomima, tekst; učenike treba navesti do naslova tj. teme;
                     najava cilja i razgovor; obrada pjesme – pročitati tekst pjesme
Glavni dio – demonstracija, igra jeke – učenje pjesme po sluhu; pjevanje pjesme u cjelosti,
pjevanje uz uvježbavanje ritma, pjevanje po skupinama
Završni dio – pjesmi dodajemo pokret – glazbeno stvaralaštvo (osmišljavanje koreografija,
spontano), ishodavanje ritma i dobe; korelacija s hrv. jezikom ili likovnom kulturom

23. Objasnite likovne, literarne i druge načine izražavanja potaknute gl. dojmom

Hrvatski jezik – učenici mogu raditi tekst pjesme koji su slušali ili obrađivali, neku pjesmu
koja govori o istoj temi. Djeca mogu opisivati svoje osjećaje i razmišljanje koja su imali dok
su slušali glazbu – sastavak ili kratka pjesmica
Likovna kultura – crtežom i slikanjem oslikati pjesmu odnosno ugođaj pjesme
TZK – mogu se provoditi igre s pjevanjem, plesanjem, ishodavanjem ritma, pokretom
prikazati raspoloženje pjesme, koreografija uz slušanu glazbu

24. Koje je mjesto i uloga GK u 1.šk.god. u razvoju sposobnosti i psihičkih funkcija
    djece?

Učitelj tijekom 1-3.r. neprestanim izlaganjem učenika kontinuiranom, promišljenim
«treningom» raznih glazbenih područja razvija glazbene sposobnosti i vještine učenika.
    1. djeca se oslobađaju, prestaju se sramiti pjevati pred ostalima
    2. uključuju se u razne oblike muzičkog komuniciranja
    3. aktivira se zvučna radoznalost
    4. razvija se zanimanje za instr. muziciranje
    5. razvija se slušna osjetljivost
    6. regulira se i oslobađa motorika
    7. razvija se potreba za muzičkim izražajima – improvizacija
    8. njeguje se zanimanje za kolektivne glazbene aktivnosti
    9. omogućuje se afirmacija njihovih individualnih sposobnosti i afiniteta

25. Analizirajte nastavni plan i program GK u RN?

Glazbena kultura - 1. sat tjedno  15 do 17 sati tjedno
                 - 35 sati godišnje

26. Navedite i objasnite nazive pojedinih dijelova nastavnog programa

Nastavna cjelina – dio gradiva koji se odnosi najčešće na predmetno područje ili granu
znanosti
Nastavna tema – samostalni dio gradiva
Nastavna jedinica – najmanji dio gradiva koji se obrađuje u jednom ili dva nastavna sata

27. Objasnite pripremu nastavnika za sat GK

Stručna ili sadržajna priprema – odnosi se na što potpunije upoznavanje nastavnih
sadržaja predviđenih za rad s učenicima kako bi sat bio dobro interpretiran pred učenicima
(mora biti intenzivnije od znanja učenika). Predviđeni sadržaji:
               - glazbeni primjeri (notni zapisi koje učenici moraju ispravno pročitati)
               - činjenice i generalizacije – ono što učenici moraju usvojiti
               - podaci o gl. djelima – učenici ne trebaju usvojiti
Organizacijsko-tehnička priprema – odlučivanje o odgovarajućem izboru sredstava i
pomagala pomoću kojih ćemo najbolje ostvariti nastavnu djelatnost.
Pedagoška priprema – odabir najboljih načina obrade nastavnih sadržaja određenog sata
kako bi se ostvarili željeni ciljevi. Obuhvaća dobar izbor didaktičko-metodičkih načina rada
u n. procesu, određivanje logičnog slijeda sadržaja u toku n. sata.
Psihološka priprema – temeljitom pripremom za rad učitelj je sigurniji u sebe i to umanjuje
tremu. Tad i nastava teče u ugodnoj i srdačnoj atmosferi jer učenici bolje surađuju i lakše
prihvaćaju glazbene sadržaje.

28. Navedite vježbe-igre za poboljšanje intonacije!

Pogađanje cilja – učitelj instrumentom odsvira 3 puta isti ton, a učenici ponove neutralnim
slogom, zatim učitelj ocjenjuje pokazujući na meti koliko su pogodili intonaciju. Uvijek se
igra skupno ili frontalno; meta ima pet pojasa (u sredini 5);
Vježba impostacije glasa – učitelj uzima intonaciju na instrumentu (obično na tonu e1) a
zatim prolazi razredom i postavlja pitanje na tom tonu, a učenik odgovara istom
intonacijom; vježba se provodi individualno; uključuje elemente glazbenog stvaralaštva;
Vježbe za specifikaciju sluha (slušne koncentracije) – su različiti oblici igre tišine.

29. Navedite izražajne elemente potrebne pri analizi odslušane skladbe!

Ritam – mjera u kojoj je skladba pisana
Melodija – uzlazni ili silazni smjer                Tempo – brzo, sporo, umjereno
Harmonije – dur ili mol                             Glazbeni Oblik – dvodijelna, trodijelna,
Dinamika – dinamično nijansiranje                   rondo, tema s varijacijama
(glasno tiho)                                       Izvodilački sastav
Boja tona – može se ostvariti upotrebom             Ugođaj
prigodnih materijala onomatopeje

30. Koji se najčešći propusti u pjevanju djece na satu koje učitelj mora obratiti
    pažnju?

     1. Zapjev – tren u kojem počinjemo pjevanje, prvi ron treba biti precizan intonativno i
     vremenski. Učenicima dati intonaciju instrumentom, priprema udah, zatim učitelj daje
     znak za zapjev, najčešće glavom.
     2. Završetak ili neki duži ton – treba vremenski precizno završiti (znak za završetak
     dajemo rukom ili glavom)
     3. Netočnost u melodiji – djeca pjevaju krivo jer su krivo naučila pjevati, pjevaju falš ili
     intonativno padaju kad su neupjevana ili ako predugo pjevaju. Učitelj to može ispraviti
     već kod učenja pjesme igrom jeke.
     4. Pjevačko disanje – korištenjem dijafragme kostabdominalno disanje
     5. Uzimanje daha – dah se uzima između fraza, nikad usred riječi
     6. Dikcija/izgovor – mora biti jasna i razumljiv. Učitelj tome pridonosi ako i sam
     izražajno pjeva tako da jako otvara usta i karikirano izgovara riječi kako bi ga djeca
     imitirala.
     7. Glasno pjevanje – šteti glasnicama jer prevelika struja zraka izlazi iz pluća, ne
     može se kontrolirati pa je pjevanje pogrešno.

31. Objasni posebnost muzikalnosti gl. sposobnosti i dobi djeteta!

- posebnost muzikalnosti je što je svako dijete sposobno u svakom uzrastu u glazbenom
smislu; odnosi se na opseg glasa – predškolska dob – d1-g1; niži razredi c1-c2
32. Artikulacija sata gl. kulture općenito

Uvodni dio
A-dio – upjevavanje već poznatom pjesmom, upjevavanje neutralnim slogom, pogodi koja
je pjesma (ako je u gl. dijelu obrada pjesme), glazbeni kviz, igra tišine (u gl. dijelu slušanje)
B-dio – motivacijski dio – uvod u temu gl. dijela sata; traje kratko; igra asocijacija, rebusi,
križaljke, analiza tekstova, fotografija i sl.; razgovorom doći tj. navesti na temu; te prije
ulaska u glavni dio sata treba najaviti temu
Glavni dio sata
- obrada pjesme po sluhu; obrada pjesme po notama (4.r); obrada slušanja glazbe; sat
glazbenog stvaralaštva; sat sviranja;
- glavni dio započinje demonstracijom, pa razgovor o dojmovima, pa obrada, i
uvježbavanje;
- važno je da učitelj stalno komunicira s djecom i prilagođava tempo obrade, objašnjava
gradivo, a pitanjima provjerava jesu li učenici shvatili
 - uvježbava se gradivo koje su učenici usvojili, sa nekim zadacima (npr. pjevanje po
skupinama itd.)
Završni dio sata
- učitelj može osmisliti korelaciju s ostalim predmetima LK, HJ, TZK ili kombinirati razne
elemente iz GK (diktat dinamike, ili ishodavanje ritma, pljeskanje (sviranje) ritma)
Na jednom satu trebaju biti zastupljeni elementi iz svih područja glazbe – jedno se
obrađuje, a ostali elementi su zastupljeni u igrama.

33. Navedite postupke testiranja gl. sposobnosti djeci!

- važno je da se postupci odvijaju u obliku igre da djeca nemaju osjećaj ispitivanja
      1. Reproduciranje ritamskih fraza – igra telegrafa – pokazuje ritamski osjećaj
                                  učenika
      2. Reproduciranje meloritamskih fraza – igra jeke (individualno – pokazuje njihovu
                                  sposobnost melodijskog shvaćanja i reproduciranja
      3. Prepoznavanje melodije – pogodi koja je pjesma – pokazuje sposobnost
                                  prepoznavanja melodija;
      4. Prepoznavanje karaktera glazbe (Labud – lagan, Divlji jahač – brz) – pokazuje
                                  reagiranje na glazbeni doživljaj

34. Artikulacija sata slušanja glazbe

Uvodni dio
A-dio – upjevavanje već poznatom pjesmom, prepoznavanje karakterističnog početka
pjesme, glazbeni kviz, igra tišine;
B-dio – motivacijski dio – razgovor koji učenike uvodi u temu
Glavni dio sata
- prvo slušanje skladbe; postavljamo pitanja o ugođaju, izvođačkom sastavu. Ako je
vokalna, razjasniti tekst, pripremiti slike instrumenata.
- drugo slušanje skladbe; određuje se tempo, u 3. i 4. razredu oblik skladbe i dijelovi.
Završni dio sata
- treće slušanje skladbe; prelazi se u stvaralaštvo ili se podijele listići da se rezimira sat
- učitelj može ispričati zanimljivost o skladatelju, učenici ostvaruju korelaciju s drugim
predmetima
Disciplina za vrijeme slušanja skladbe – prije slušanja objasniti pravila ponašanja. Ako
netko ometa, prvo ga fiksiramo pogledom, zatim mu postaviimo pitanje, opomenemo sve,
zatim pojedinačno opomenemo ako i dalje ometa stavimo ga u prvu klupu.

35. Što je fonomimika?

Predočavanje visine tona položajima ruke u odnosu na tijelo. Kod nas se koristi engleska
fonomimika. Smatra se da bolje pamtimo sve što smo pokretom utisnuli u svijest.

36. Navedite i opišite primjere notnih zapisa u djece koja nisu gl. pismena!

- kod gl. nepismene djece u prva tri razreda možemo zapisivati dogovorenim znakovima
Dužinu trajanja tona – kraći, duži, srednji ton; slikom ili simbolom se označavaju tonovi;
provodi se kroz ritamski diktat;
Visina toma – prepoznavanje višeg ili nižeg tona; u nižim razredima dva tona; u višim
razredima 3 tona (niži srednji, viši), provodi se kroz melodijski diktat
Dinamika – jasnoća i jačina tona: ostvaruje se diktatom (od 3 tona – jedan glasniji, drugi
tiši); igrom vlakića (decresendo-cresendo); igrom vruće-hladno.

37. Osmislite vježbu za improvizaciju melodije

Ostvaruje se postupkom melodijskog razgovora. Učitelj postavlja pitanja (V, stupanj), a
učenik mu odgovori (I. stupanj) – primjer pjesmice – Veseljak

38. Objasnite predmet, cilj i zadatke metodika GK!

Predmet (sadržaj) MGK – opisuje i tumači razne nastavne metode, oblike, tehnike,
postupke i pomagala pogodnih za predmet GK, usklađujućih s psihološkim nivoom razvoja
u pojedinom razredu.
- MGK proučava, bavi se: - optimalnu organizaciju nastave (45 min tjedno, 15 min
                              dnevno)
                              - izbor nastavnih metoda (za određenu n. Jedinicu)
                              - izbor i upotreba nastavnih sredstava i pomagala
                              - praćenje i vrednovanje učenikova rada i napredovanja (opseg
                              glasa, ritam)
                              - pitanje osobe nastavnika
                              - pjevanje i sviranje
                              - slušanje glazbe
                              - stvaralački rad glazbe
                              - uvod u glazbenu pismenost (intonacija. Ritam, glazbeno
                              pismo)
Cilj MGK – je izgraditi kritičnog poznavatelja i istinskog ljubitelja glazbe
Zadaci MGK – su proučavanje nastavnih pitanja predmeta glazbene kulture.

39. Znaci za početak pjevanje i sviranja u razredu!

Znaci mogu bitit odbrojavanje ili taktiranje.
Odbrojavanje – kod odbrojavanja valja navesti dva elementa, dvije riječi (najviše
dvosložne ili jednosložne) tako da se njima označavaju 2 taktne dobe prije početka.
Odbrojavamo za: - dvodobna mjera: jen, dva (prva druga)
                     - trodobna mjera: jen, dva, tri
                     - četverodobna mjera: tri, čet (treća, četa)
Umjesto odbrojavanja može poslužiti i pljeskanje taktnih doba.

Taktiranje je profesionalan način označavanja početka glazbene izvedbe. Ulogu druge
preddobe uzima kretnja, a njezinom brzinom je naglašen tempo.
Dirigiranje – desna ruka služi za puko taktiranje, a lijeva za artikulaciju – upad ili naglasci.
Širina kratanja označava dinamiku.

Dvodobna mjera                     Trodobna                            Četverodobna

1                                  1                                       1

                                                                                     2
              2                    2              3                    3                      4


40. Objasnite glazbenu priču i način njezine obrade!

Glazbena priča je književno glazbeni oblik novijeg doba, veoma popularan među mlađim
slušateljima pa zahtjeva poseban metodički pristup. Tekstovni dio izvode pripovjedač i
glumci (Crvenkapica), a ponekad i sam pripovjedač (Peća i vuk).
Odnos glazbe i teksta: - glazba neprestano prati zbivanje
              - glazba povremeno prati zbivanje, istodobno s tekstom ili samostalno
              - glazba povremeno prati zbivanje, istodobno s tekstom ili samostalno +
              samostalne zaokružene cjeline – popijevke, plesovi
- glazbena priča traje 20-25 minuta, pa ju je potrebno raščlaniti na 2-3 manje cjeline (jer se
ne stigne cijela obraditi); poslije svake cjeline treba prekinuti slušanje, provjeriti jesu li
učenici shvatili sadržaj priče do tog trenutka; u većini priča glazba je samo dopuna pa se
može slušati i na drugim satovima
- S. Prokofjev – Peća i vuk (hrabri dječak) – Peća je uhvatio vuka. Svakog junaka
predstavlja jedan instrument svojom melodijom (puhači)

41. Navedite izražajne elemente pjevanja

- zadaće pjevanja    - upoznavanje i usvajanje određenog broja narodnih i umjetničkih
                     pjesama;
                     - razvijanje zvukovne zamjedbe
                     - proširivanje opsega glasa
                     - usvajanje navike lijepog izražajnog pjevanje i pravilne dikcije
                     - razvijanje i proširivanje ritamske i intonativne sposobnosti djece

42. Navedite načine slušanja glazbe!

1. Usputno ili pasivno – glazbe se registrira kao zvuk, ali ne zaokuplja našu pažnju.
Prakticiramo je uz obavljanje neke radnje. Registriramo je osjetilom sluha.
2. Čulno ili senzorno motoričko – doživljavamo glazbu kao ugodu, ali ne razmišljamo o
njoj. U tom trenutku mnogi čine različite pokrete – prakticiralo se uz ples.
3. osjećajno ili emotivno – djelomično shvaćanje djela u koje se traže prvenstveno
emotivna uzbuđenja. Za njega nije potrebno predznanje ni priprema.
4. opažajno ili analitičko sintetizirajuće – traži punu koncentraciju misli pri slušanju.
Zapažamo elemente glazbenog djela: teme, ponavljanje teme, oblik skladbe, slog,
izvođački sastav. Koriste se znanja iz područja glazbene kulture. Zato treba uložiti veliki
napor, ali pruža i najveće zadovoljstvo.
5. Složeno ili kombinirano – jedan od načina slušanja glazbe prevladava, a ostali su
djelomično zastupljeni. Idealna kombinacija – osjećajno i opažajno.

43. Navedite metodičke postupke pri sviranju ritmičkim instrumentima!

- sviramo aranžman: prvu dobu sviraju bubnjevi i tamburin; a drugu dobu činele i triangl;
štapići sviraju ritam, a zvečke dobe (ritamske mogu svirati i ritam)

								
To top