Your Federal Quarterly Tax Payments are due April 15th Get Help Now >>

Nacrt zakona o slatkovodnom ribarstvu by JVWN7S7J

VIEWS: 13 PAGES: 22

									              Republika Crna Gora
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I
            VODOPRIVREDE




                  NACRT

  ZAKONA O SLATKOVODNOM RIBARSTVU




          Podgorica, april 2007 godine
                                                                                NACRT

                ZAKON O SLATKOVODNOM RIBARSTVU


I OPŠTE ODREDBE
                                         Član 1

        Ovim zakonom uređuje se način korišćenja, zaštite, očuvanja, uzgoja, i ulova riba
u ribolovnim vodama.
        Odredbe ovog zakona odnose se i na rakove, školjke, žabe i druge korisne vodene
životinje ( u daljem tekstu: ostala vodena fauna) u ribolovnim vodama.

        Ribe i ostala vodena fauna su dobra od opšteg interesa u državnoj svojini i koriste
se na način i pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.

                                         Član 2

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

   1) ribolovne vode su vode rijeka sa njihovim plavnim područjima, rječni rukavci,
      jezera, bare, kanali, akumulacije i druge vode u kojima žive slatkovodne vrste riba
      i ostala vodena fauna;
   2) riblji fond je broj i zastupljenost vrsta riba i ostale vodene faune u određenoj
      ribolovnoj vodi;
   3) ribolovno područje je prirodna ili vještačka voda ili njen dio koji čini hidrološku,
      biološku i ekonomsku cjelinu za održivo korišćenje ribljeg fonda;
   4) ribolov je lov riba i ostale vodene faune sa propisanim ribolovnim sredstvima i
      alatom;
   5) privredni ribolov je ribolov koji se obavlja u cilju sticanja dobiti uz upotrebu
      dozvoljenih ribolovnih sredstava i alata;
   6) sportski ribolov je takmičarski ribolov kao sportska aktivnost;
   7) rekreativni ribolov je ribolov radi rekreacije;
   8) ribolov u naučno istraživačke svrhe je ribolov koji se vrši u cilju naučnih
      istraživanja radi zaštite, unapređivanja i mogućnosti korišćenja ribljeg fonda i
      razvoja akvakulture;
 9) ribnjak je uređeni prostor na zemljišu, ograđeni dio ribolovne vode i kavez u
      ribolovnoj vodi, koji služi za uzgoj riba i ostale vodene faune;
 10) akvakultura je privredna djelatnost kontrolisane reprodukcije i uzgajanja riba i
      ostale vodene faune u ribnjacima;
 11) ribolovna osnova je stručna studija o načinu i mjerama održivog korišćenja
      ribljeg fonda u ribolovnim vodama Republike Crne Gore ( u daljem
      tekstu:Republika);
 12) ribolovni zabran je dio ribolovne vode u kojem je privremeno ili trajno zabranjen
      ribolov;
 13) poribljavanje je plansko unošenje mlađi u ribolovne vode u skladu sa ribolovnom
     osnovom i godišnjim planom;
 14) godišnji plan je planski dokument za sprovođenje ribolovne osnove tokom
     kalendarske godine;
 15) zaštita je skup mjera predloženih od strane naučne ustanove, radi trajnog očuvanja
     biodiverziteta, bioekoloških reprodukcionih potencijala i uslova sredine;
 16) biodiverzitet je ukupna raznolikost i varijabilnost živog svijeta, njihovih zajednica
     i ekoloških kompleksa (ekosistema);
 17) lovostaj je vrijeme u kojem se pojedine vste riba, osim riba iz akvakulture, ne
     smiju loviti i stavljati u promet;
 18) autohtona vrsta ribe je domaća vrsta ribe koja je oduvijek prisutna na određenom
     području;
 19) alohtona vrsta ribe je vrsta ribe koja je unesena iz drugog zoogeografskog
     područja.

 II RIBOLOVNE VODE
                                         Član 3

       Ribolovne vode su sve vode u kojima žive slatkovodne vrste riba i ostala vodena
fauna koja se ustupa na korišćenje radi obavljanja sportskog, rekreativnog i privrednog
ribolova, osim voda:

   1) u ribnjacima;
   2) u akumulacijama, jezerima ili tekućim vodama koje se koriste ili su prostorno
      planskim dokumentima predviđene za javno vodo- snabdijevanje;
   3) u zaštićenim objektima prirode proglašenim posebnim zakonom.

                                        Član 4

       Na ribolovnim vodama utvrđuju se ribolovna područja radi obavljanja privrednog
ribolova.

       Ribolovna područja su: Skadarsko jezero sa Rijekom Crnojevića i rijeka Morača
nizvodno od Adžovih vrba, Šasko jezero i rijeka Bojana.

        Na ribolovnim područjima iz stava 2 ovog člana može se obavljati i sportski i
rekreativni ribolov.

       Izuzetno od stava 1 ovog člana privredni ribolov može se obavljati i na ostalim
ribolovnim vodama u skladu sa ribolovnom osnovom.

       Granice ribolovnih područja utvrđuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede ( u daljem tekstu: Ministarstvo).

       Izuzetno od stava 5 ovog člana, granice ribolovnih područja Ministarstvo može da
promijeni zbog novonastalih prirodnih promjena.
        Promjena granica iz stava 6 ovog člana vrši se na osnovu stručne podloge naučno-
istraživačke ustanove u oblasti slatkovodnog ribarstva, registrovane u skladu sa zakonom
(u daljem tekstu: naučna ustanova).
                                         Član 5

       Ribolji fond u ribolovnim vodama Republike ustupa na korišćenje Ministarstvo,
ako zakonom nije drugačije uređeno.

        Riblji fond ustupa se na korišćenje privrednom društvu ili preduzetniku (u daljem
tekstu: korisnik ribljeg fonda ) radi obavljanja privrednog, sportskog i rekreativnog
ribolova, ako ispunjava uslove propisane ovim zakonom.

       Riblji fond u ribolovnim vodama može se ustupiti na korišćenje i sportsko
ribolovnim klubovima radi obavljanja sportskog i rekrativnog ribolova.

       Sportski i rekreativni ribolov se ne može obavljati na objektima za akvakulturu.

       Riblji fond u ribolovnim vodama ustupa se na korišćenje najduže na šest godina.

                                         Član 6

        Ustupanje ribljeg fonda na korišćenje vrši se na osnovu javnog oglasa, koji
raspisuje Ministarstvo.

        Oglas iz stava 1 ovog člana naročito sadrži: uslove o ustupanju ribljeg fonda na
korišćenje, naziv i kategoriju ribolovne vode; površinu i granice ribolovne vode; podatke
o ribljem fondu; vrijeme na koje se riblji fond daje na korišćenje; stručne i tehničke
uslove koje mora da ispunjava učesnik na oglasu; kriterijume za izbor korisnika; visinu
početne naknade za korišćenje ribljeg fonda i način plaćanja naknade.

       Odluku o ustupanju na korišćenje ribljeg fonda u ribolovnoj vodi donosi
Ministarstvo i zaključuje ugovor sa korisnikom ribljeg fonda kojim se uređuju
međusobna prava i obaveze.

       Visinu početne naknade iz stava 2 ovog člana utvrđuje Ministarstvo.

                                         Član 7

       Riblji fond, koji javnim oglasom nije ustupljen na korišćenje, privremeno se daje
na korišćenje, bez javnog oglašavanja, privrednom društvu, preduzetniku ili sportsko
ribolovnom klubu koji ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom, a najduže do godinu
dana.
                                         Član 8

        Za korišćenje ribljeg fonda plaća se godišnja naknada.

        Sredstva od naknada iz stava 1 ovog člana prihod su budžeta Republike Crne
Gore.
                                         Član 9

      Pravo korišćenja ribljeg fonda stečeno u skladu sa ovim zakonom, korisnik ne
može ustupiti drugim licima.
                                      Član 10

        Ribolovne vode ili njihovi dijelovi mogu se proglasiti posebnim ribolovnim
zabranima ukoliko su povoljni za mriješćenje, rast i ishranu riba ili ako je riblji fond
devastiran.

          Granice i obilježavanje ribolovnog zabrana iz stava 1 ovog člana, kao i mjere
zaštite i unapređenja, na osnovu mišljenja naučne ustanove, utvrđuje Ministarstvo.

        U ribolovnim zabranima iz stava 1 ovog člana, zabranjen je ribolov, kao i sve
aktivnosti koje ometaju mrijest, razvoj i kretanje riba, osim ribolova u naučno-
istraživačke svrhe.

        Korisnik ribljeg fonda dužan je da, u roku od najduže dva mjeseca, od dana
potpisivanja ugovora, vidno obilježi granice ribolovnog zabrana i ribljeg plodišta i da ih
trajno održava.
                                        Član 11

       Korisnik ribljeg fonda dužan je da u skladu sa ribolovnom osnovom, godišnji plan
korišćenja i unapređivanja ribljeg fonda, dostavi Ministarstvu najkasnije do 31. decembra
tekuće godine za narednu godinu, radi dobijanja saglasnosti.

      Korisnik ribljeg fonda u pogledu ostvarivanja prava korišćenja ribljeg fonda
može pokretati krivični i prekršajni postupak.

      Pravno ili fizičko lice koje pričini štetu ribljem fondu dužno ja da tu štetu
nadoknadi korisniku ribljeg fonda.

        Sadržinu godišnjeg plana bliže propisuje Ministarstvo.

                                         Član 12

         Pravo na korišćenje ribljeg fonda oduzeće se ako korisnik ribljeg fonda:
        1) ne koristi riblji fond u skladu sa ugovorom i godišnjim planom korišćenja i
           unapređivanja ribljeg fonda;
        2) ne sprovodi mjere predviđene ribolovnom osnovom;
       3) ne donese godišnji plan o korišćenju i unapređivanju ribljeg fonda u
          ribolovnoj vodi u skladu sa zakonom;
       4) prestane da ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom.

                                         Član 13

       Radi održivog korišćenja ribljeg fonda ribolovnu osnovu za pojedine ribolovne
vode donosi Ministarstvo u saradnji sa naučnom ustanovom.

       Ribolovna osnova donosi se za period od šest godina.
       Ribolovna osnova, naročito, sadrži:
       1) podatke o ribolovnoj vodi;
       2) osnovne hidrografske, fizičko hemijske i biološke karakteristike ribolovne
           vode;
       3) vrste, količinu i zdravstveno stanje ribljeg fonda;
       4) mjere za zaštitu i očuvanje ribljeg fonda i način sprovođenja tih mjera;
       5) maksimalnu dnevnu i godišnju količinu dozvoljenog ulova po vrstama riba,
           određenu na osnovu količine ribljeg fonda i godišnjeg prirasta riba;
       6) način zaštite autohtonih populacija i poribljavanja;
       7) program poribljavanja (vrijeme, količinu i vrstu riba);
       8) program određivanja kapaciteta ribolovnih voda za izgradnju objekata za
           akvakulturu;
       9) mjere za zaštitu posebnih staništa;
       10) mjere za zaštitu i korišćenje voda u skladu sa propisima o vodama;
       11) organizaciju ribočuvarske službe i
       12) ekonomsku osnovu korišćenja ribolovne vode.

       Izmjena ribolovne osnove vrše se u slučaju uginuća ribe većeg od 1/3 ihtiomase
procijenjene važećom ribolovnom osnovom.

III RIBOLOV
                                         Član 14

       Ribolov može biti privredni, sportski i rekreativni.

       Način, ribolovna sredstva i alate, kojima se obavlja ribolov iz stava 1 ovog člana,
propisuje Ministarstvo.

1. Privredni ribolov
                                         Član 15

        Privrednim ribolovom mogu se baviti privredna društva i preduzetnici
registrovani za obavljanje ove djelatnosti .
       Privredna društva i preduzetnici mogu obavljati privredni ribolov ako ispunjavaju
sledeće uslove:
           1) imaju zaposleno lice sa visokom stručnom spremom poljoprivredne struke
               stočarskog smjera, diplomiranog biologa ili diplomiranog veterinara;
           2) imaju propisana ribolovna sredstva i alate za vršenje privrednog ribolova;
           3) zaključen ugovor o obavljanju privrednog ribolova u skladu sa ovim
               zakonom.
           Ispunjenost uslova iz stava 2 ovog člana utvrđuje Ministarstvo.

  Izuzeto od stava 1 ovog člana privrednim ribolovom mogu se baviti i fizička lica,
  kojima je ribolov isključivi i osnovni izvor prihoda, u količini i sredstvima koje
  propiše Ministarstvo.

      Privredni ribolov iz stava 4 ovog člana može se obavljati na osnovu dozvole koju
  izdaje korisnika ribljeg fonda, u skladu sa zakonom.

                                        Član 16

   Ugovor o obavljanju privrednog ribolova naročito sadrži:

       1) riblji fond ili ostalu vodenu faunu koja je predmet ugovora;
       2) naziv i granice ribolovnog područja odnosno dijela ribolovne vode na kojoj će
          se obavljati privredni ribolov;
       3) količinu godišnjeg ulova;
       4) vrstu i broj ribolovnih alata i opreme kojima će se obavljati privredni ribolov;
       5) vrijeme na koje se ugovor zaključuje;
       6) iznos i način plaćanja naknade za obavljanje privrednog ribolova i
       7) uslove za raskid ugovora.

2.Sportski i rekreativni ribolov
                                        Član 17

       Sportskim ribolovom mogu se baviti članovi sportsko ribolovnih klubova na
osnovu dozvole koju izdaje korisnik ribljeg fonda sportsko ribolovnom klubu na vrijeme
od godinu dana.

      Sportski ribolovni klubovi su obavezni da svoja takmičenja organizuju u skladu sa
svim mjerama zaštite i očuvanja ribljeg fonda propisanim ovim zakonom.

         Članovi sportskog ribolovnog kluba, ulovljenu ribu u toku treninga, moraju
vratiti u vodu.
                                      Član 18

        Rekreativnim ribolovom mogu se baviti fizička lica koja imaju dozvolu za
rekreativni ribolov.
          Dozvolu za rekreativni ribolov može koristiti samo lice na čije je ime dozvola
izdata.
                                          Član 19

       Za obavljanje sportskog i rekreativnog ribolova fizičko lice mora kod sebe imati
dozvolu za ribolovnu vodu na kojoj obavlja ribolov.

       Dozvola za rekreativni ribolov izdaje se kao dnevna (za jedan dan), odnosno
višednevna, a najviše do 30 dana .

        Obrazac dozvole za sportski i rekreativni ribolov izdaje Ministarstvo korisniku
ribljeg fonda.
        Dozvolu za rekreativni ribolov izdaje korisnik ribljeg fonda za riblji fond u
ribolovnoj vodi za koji je dobio pravo korišćenja, u skladu sa ribolovnom osnovom i
godišnjim planom.

       Za dobijanje dozvole iz stav 1 člana 17 ovog zakona i iz stava 2 ovog člana, plaća
se naknada u visini koju utvrđuje Ministarstvo.

        Sredstva od naknada iz stava 5 ovog člana u visini od 70 % prihod su korisnika
ribljeg fonda, u visini od 20 % prihod su Budžeta Republike i 10% Saveza sportsko
ribolovnih organizacija Republike.

       Lica koja se bave rekreativnim ribolovom ne smiju ulovljenu ribu stavljati u
promet.
       Obrazac i način distribuiranja dozvole za sportski i rekreativni ribolov propisuje
Ministarstvo.

3. Ribolov u naučno-istraživačke svrhe

                                          Član 20

      Ribolov u naučno-istraživačke svrhe mogu obavljati naučne ustanove, uz
odobrenje Ministarstva.

      Ribolov u naučno-istraživačke svrhe može se obavljati u svim ribolovnim
vodama.

          Odobrenjem za ribolov u naučno-istraživačke svrhe naročito se utvrđuju:

          1) ribolovne vode u kojima će se obavljati ribolov;
          2) svrha istraživanja, odnosno projekat koji je odobrilo Ministarstvo;
          3) vremenski period u kojem će se obavljati ribolov;
          4) imena lica koja obavljaju ribolov sa podacima o naučno istraživačkim
             ustanovama iz kojih su ta lica;
          5) slučajevi i obim odstupanja od propisanog lovostaja i
       6) vrsta i način upotrebe ribolovnih sredstava i alata za obavljanje ribolova.

      Imaoc odobrenja dužan je da blagovremeno obavijesti korisnika ribljeg fonda o
vremenu u kojem će obavljati ribolov u naučno istraživačke svrhe.

                                         Član 21

      Ribolov električnom strujom (u daljem tekstu elektroribolov) u ribolovnim
vodama može se obavljati na osnovu odobrenja koje izdaje Ministarstvo.

       Elektroribolov može se vršiti samo u naučno- istraživačke svrhe.

       O izvršenom elektroribolovu sastavlja se zapisnik.

       Aparat za elektroribolov mora biti takvih odlika da dovodi do reverzibilne
elektronarkoze riba i da ne izaziva njihovo uginuće.

IV AKVAKULTURA
                                         Član 22

      Akvakulturom se može baviti privredno društvo i preduzetnik na osnovu
odobrenja za obavljanje akvakulture, koje izdaje Ministarstvo.

       Odobrenje za akvakulturu iz stava 1 ovog člana izdaje se privrednom društvu i
preduzetniku, ako:
       1) je registrovan za obavljanje akvakulture;
       2) je prethodno pribavio saglasnost Ministarstva na tehničko-tehnološki projekat
           za obavljanje akvakulture na koji je data vodoprivredna saglasnost,
           veterinarsko-sanitarna saglasnost, saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na
           životnu sredinu, elaborat o ekonomskoj opravdanosti i rješenje o lokaciji ako
           se ribnjak gradi na zemljištu;
       3) ima ribnjak koji je izgrađen ili rekonstruisan u skladu sa tehničko –
           tehnološkim projektom iz stava 2 tačke 2 ovog člana;
       4) ima zaposleno stručno osposobljeno lice za obavljanje akvakulture.

                                         Član 23

       Stručna osposobljenost lica za obavljanje akvakulture provjerava se na ispitu.

      Program ispita i način provjere stručne osposobljenosti lica za obavljanje
   akvakulture propisuje Ministarstvo.

       Stručnu osposobljenost provjerava stručna komisija koju imenuje Ministarstvo.
                                         Član 24

       Odobrenje za akvakulturu naročito sadrži:

       1) osnovne podatke o privrednom društvu ili preduzetniku ( naziv i sjedište, ime
          i adresa);
       2) naziv ribolovne vode sa lokacijom na kojoj se obavlja akvakultura;
       3) površinu ribnjaka;
       4) vrste riba i/ili ostale vodene faune koje su predmet akvakulture i
       5) visinu godišnje naknade.

       Odobrenje iz stava 1 ovog člana može se izdati najduže na deset godina, uz
mogućnost produženja na isti period, ako ispunjena uslove za obavljanje akvakulture i
ostvarenuje rezultate u projektovanom uzgoju.

       Naknada iz stava 1 tačke 5 ovog člana prihod je Budžeta Republike.

       Visinu godišnje naknade utvrđuje Ministarstvo.

                                       Član 25

       Na udaljenosti manjoj od 100 m od oznake položaja ribnjaka nije dozvoljen
ribolov, niti približavanje ribnjaku na udaljenosti manjoj od 50 m od oznake.

                                       Član 26

        Imalac odobrenja za akvakulturu dužan je da obezbijedi praćenje zdravstvenog
stanja riba i ostale vodene faune u ribnjacima.

V ZAŠTITA RIBLJEG FONDA I OČUVANJE BIODIVERZITETA
RIBOLOVNIH VODA
                            Član 27

       Radi zaštite i unapređivanja ribljeg fonda i očuvanja biodiverziteta ribolovnih
voda zabranjeno je:

        1) loviti ribu eksplozivom, električnom strujom, otrovom, sredstvima za
   omamljivanje ili na način štetan za njihovo rasplođavanje;
        2) loviti ribu ostima;
        3) loviti ribu vatrenim oružjem, podvodnom puškom i nagonom (bacanjem
   kamenja, razgonjenjem veslima i sl.);
        4) pregrađivati ribolovne vode stalnim ili privremenim pregradama ili
   postrojenjima koje onemogućavaju slobodan prolaz ribe;
        5) postavljati sprave za lov riba na propustima, branama i sličnim postrojenjima;
        6) zagađivati ribolovne vode otpadnim vodama i materijama koje uništavaju ribe
   ili štetno djeluju na biološke uslove za opstanak riba;
        7) naglo ispuštati vodu iz prirodnih i vještačkih jezera i drugih akumulacija ako
   se time prouzrokuje opasnost za opstanak ribe;
        8) ispuštati vodu ispod biološkog minimuma;
        9) ometati postavljanje znakova kojima se obilježava ribolovna voda, prirodno
   riblje plodište, ribnjak ili ribolovna voda za ribolov pod posebnim uslovima i
   mjestima na kojima je ribolov zabranjen, kao i vršiti oštećenje i premještanje
   znakova;
        10) sprječavati spašavanje ribe i riblje mlađi sa zemljišta koje je poplavljeno;
        11) poribljavati ribolovne vode ribom iz zagađenih voda;
        12) bacati u ribolovne vode lešine, pilotinu, kore od drveta i ostale otpadne
   materije;
        13) loviti ribu ispod određenih veličina, sa mrežama čija je veličina oka manja od
   propisane, preko maksimalno dozvoljenog ulova i u vodama u kojima postoji zabrana
   ulova;
        14) vršiti promet ribljih vrsta u vrijeme ribolovnog zabrana za izlov tih vrsta;
        15) zatvarati, odvraćati i crpiti vodu iz ribolovne vode ako se time prouzrokuje
   opasnost za opstanak riba;
        16) loviti pastrmke i njoj srodne ribe neposredno rukom;
        17) vršiti noćni lov u ribolovnim vodama i
        18) kretanje neovlašćenog lica sa sredstvima za ribolov van puteva u neposrednoj
   blizini ribolovnih voda.
                                            Član 28

       Bez posebnog odobrenja zabranjeno je:

       1) loviti ribu na odstojanju manjem od 200 m udaljenosti od zatvaračnice i
   ispusta na brani;
       2) unositi nove vrste riba u ribolovne vode.
       3) plavljenje balvana i drugog drveta na ribolovnim vodama za vrijeme mrijesta
   riba i niskog vodostaja.

        Izuzetno od stava 1 tačka 3 ovog člana Ministarstvo može odobriti pojedine
ribolovne vode ili dijelove tih voda na kojima se može vršiti plavljenje balvana i drugog
drveta.
        Odobrenje iz stava 1 i 2 ovog člana izdaje Ministarstvo.

                                        Član 29

       Pri projektovanju i građenju brana i drugih pregrada na ribolovnim vodama
moraju se obezbijediti uređaji za slobodan prolaz riba na njihovom prirodnom putu.
                                         Član 30

        Ministarstvo, radi zaštite i unapređenja ribljeg fonda, ustanovljavnja lovostaja za
sve ili pojedine vrste riba na ribolovnim vodama ili djelovima ribolovnih voda, kao i
zabrane ulova riba koje nemaju propisanu veličinu, propisuje:
   1) vrijeme kada se pojedine vrste riba ne smiju loviti (lovostaj);
   2) najmanju mjeru ispod koje se pojedine vrste riba ne smiju loviti;
   3) ograničenje u pogledu ribolovnih sredstava i alata, veličine oka na njima i noćnog
        ribolova;
   4) vrste mamaca kojima se može obavljati sportski i rekreativni ribolov u pojedinim
        vodama;
   5) najveći broj komada dnevnog ulova i
   6) mjere za suzbijanje bolesti riba.

                                         Član 31

       Ribe koje su ulovljene prije ustanovljavanja lovostaja ne mogu se stavljati u
promet poslije proteka 24 časa od ustanovljavanja lovostaja.

         U vrijeme lovostaja pravna i fizička lica moraju za ribu koju stavljaju u promet, a
na koju se odnosi lovostaj, imati pismeni dokaz o proizvođaču, odnosno uvozniku ribe,
vrsti i količine ribe, kao i datumu i mjestu ulova, odnosno kupovini ribe.

                                         Član 32

       Zabranjen je lov riba koje nemaju propisanu veličinu.

       Pri prometu riba koje nemaju propisanu veličinu, pravna i fizička lica moraju
imati pismeni dokaz o proizvođaču, odnosno uvozniku ribe, vrsti i količini ribe, kao i
datumu i mjestu ulova, odnosno kupovini ribe.

                                         Član 33

        Radi zaštite rijetkih i prorijeđenih vrsta riba Ministarstvo može, po prethodno
pribavljenom mišljenju naučne ustanove, na pojedinim ribolovnim vodama ili njihovim
dijelovima zabraniti svaki ribolov ili ribolov pojedinih vrsta riba.

       Na osnovu metereoloških, hidroloških i bioloških pokazatelja Ministarstvo može,
po prethodno pribavljenom mišljenju naučne ustanove, promjeniti režim ribolova ili
perioda lovostaja za pojedine vrste riba u ribolovnim vodama.

                                         Član 34
      Pojedine ribolovne vode ili njihovi dijelovi, koji su povoljni za prirodno
razmnožavanje riba i ishranu ribljeg podmlatka, mogu se proglasiti ribljim plodištima.

       Na ribljim plodištima zabranjeno je loviti ribu, vaditi šljunak, pijesak, kamen,
panjeve i vršiti druge radnje koje mogu smetati mriješćenju riba.

       Riblja plodišta na predlog naučne ustanove određuje Ministarstvo.

                                        Član 35

        Pojedine ribolovne vode ili njihovi dijelovi mogu se proglasiti rezervatima ako je
to u interesu unapređivanja ribarstva i zaštite ribljeg fonda.

       Proglašenje rezervata vrši Ministarstvo.

      Aktom o proglašenju rezervata određuju se njegove granice i uslovi pod kojima se
u njemu može vršiti ribolov.

                                        Član 36

       Privredno društvo i preduzetnik može na dijelu ribolovne vode koji je ustupljen na
korišćenje, da izvrši ograđivanje ili pregrađivanje ribolovne vode u svrhu obezbjeđenja
uslova za intenzivni uzgoj ribe i ostale vodene faune, ako se time ne mijenja vodni režim,
ekološka ravnoteža i vrijednost ambijenta.

       Odobrenje za pregrađivanje ili ograđivanje dijela ribolovne vode izdaje
Ministarstvo po prethodno pribavljenom mišljenju naučne ustanove i državnog organa
uprave nadležnog za vode, osim za ribolovne vode u Nacionalnom parku.

       Odobrenje iz stava 2. ovog člana izdaje se za period od šest godina, uz mogućnost
produženja.
                                        Član 37

        Privredno društvo i preduzetnik kome je riblji fond ustupljen na korišćenje dužan
je preduzeti sve mjere koje doprinose unapređivanju ribljeg fonda, podizanju mrestilišta i
sl.
        Za potrebe mrestilišta matična riba može se loviti u vrijeme lovostaja na ribljim
plodištima, ribolovnim zabranima i rezervatima uz odobrenje Ministarstva.

       Riba ulovljena u svrhu dobijanja ikre mora se vratiti živa u vodu.

                                        Član 38

        Pravno i fizičko lice koje svojim radom pričini štetu ribljem fondu dužno je da tu
štetu nadoknadi korisniku ribljeg fonda.
                                         Član 39

       Naknada štete pričinjena protivpravnim ribolovom na ribolovnoj vodi obračunava
se prema cjenovniku za naknadu ribolovne štete, koji propisuje Ministarstvo.

        Sredstva ostvarena od naknade štete uplaćuju se na račun korisnika ribljeg fonda i
koriste se isključivo za unapređivanje i zaštitu ribljeg fonda na toj ribolovnoj vodi.

                                             Član 40

        Poslove poribljavanja ribolovnih voda i troškove poribljavanja snosi korisnik
ribljeg fonda u ribolovnoj vodi koja se poribljava u skladu sa ribolovnom osnovom.

       Poribljavanje se može vršiti samo sa autohtonim vrstama riba.

        Ribolovne vode se mogu poribljavati samo sa mlađi koja ima porijeklo iz voda
istog ribolovnog sliva kome pripada ribolovna voda koja se poribljava.

        Poribljavanje se vrši sa mlađi uz potvrdu o porijeklu i potvrdu o zdravstvenom
stanju koju izdaje republički veterinarski inspektor, a u prisustvu inspektora nadležnog za
poslove ribarstva.

       Izuzetno, poribljavanje se na određenim lokacijama ribolovnih voda može
obavljati i oplođenom ikrom, slobodnim embrionima, larvama i adultima uz odobrenje
Ministarstva, ako postoji ugroženost ribljeg fonda u ribolovnoj vodi i ako nema druge
mlađi za poribljavanje.

      Korisnik akumulacija dužan je korisnicima ribljeg fonda na tim akumulacijama da
nadoknadi 1/3 troškova poribljavanja, koji je predviđen ribolovnom osnovom.

       Investitor je dužan da, pri izgradnji novih akumulacija i izmještanja riječnih
tokova, u prvih šest godina u cjelosti finansira troškove poribljavanja, u skladu sa
ribolovnom osnovom, zbog devastacije ribljeg fonda promjenom životne sredine.

                                         Član 41

       Vlasnici dovodnih, turbinskih i drugih kanala dužni su da ugrade i održavaju
odgovarajuće uređaje koji sprečavaju ulaz ribe u te kanale, a korisnici brana su dužni da
obezbijede adekvatne riblje prolaze(staze) ukoliko za to ima biološkog opravdanja.

       U vrijeme biološkog minimuma zabranjeno je vršiti sve vrste ribolova i druge
aktivnosti koje ugrožavaju riblji fond.
                                              Član 42

        Ukoliko dođe do promjene fizičkih, hemijskih ili bioloških odlika ribolovne vode
koja će štetno djelovati na riblji fond, odnosno ugroziti riblji fond ili da postoji opravdana
sumnja da će do toga doći, korisnik ribljeg fonda je dužan da preduzme odgovarajuće
mjeri radi očuvanja ribljeg fonda.

      Izlov ugroženog ribljeg fonda i njegovo premještanje u drugu ribolovnu vodu radi
očuvanja u smislu stava 1 ovog člana, korisnik obavlja na osnovu dozvole Ministarstva.

       Korisnik ribljeg fonda je dužan da mjere iz stava 2 ovog člana vrši u prisustvu
inspektora za slatkovodno ribarstvo.

        Korisnik ribljeg fonda je dužan da, po izvršenim mjerama iz stava 2 ovog člana,
podnese Ministarstvu izvještaj o količini i vrsti ribe, vremenu obavljanja izlova, mjestu i
načinu izlova i premještanja, odnosno korišćenju ribolovnih sredstava i alata za obavljeni
izlov i premještanje ribljeg fonda.

       Troškove sprovođenja mjera iz stava 2 ovog člana snosi korisnik ribljeg fonda.

VI ČUVANJE RIBLJEG FONDA U RIBOLOVNIM VODAMA

                                          Član 43

         Korisnik ribljeg fonda dužan je da organizuje čuvarsku službu na ribolovnoj vodi
ili dijelu ribolovne vode u kojem je ostvario pravo korišćenja ribljeg fonda, radi čuvanja
ribljeg fonda i kontrole obavljanje ribolova.

       Čuvanje ribljeg fonda može da vrši lice koje je završilo najmanje osnovnu školu i
ima položen ispit za ribočuvara ( u daljem tekstu: ribočuvar).

       Ribočuvar vrši službu čuvanja u službenom odijelu i ima službenu legitimaciju

       Čuvanje ribolovnih voda vrše i pripadnici organa policije na području na kojem
vrše svoju redovnu dužnost.

        Stručni ispit za ribočuvara polaže se pred komisijom koju obrazuje Ministarstvo.

       Propis o službenom odijelu i legitimaciji, kao i program i način polaganja ispita za
ribočuvara, donosi Ministarstvo.
                                         Član 44

       Lice koje lovi ribu ili se sa ribolovnim sredstvima, alatom i drugim predmetima za
ribolov nalazi u blizini ribolovne vode, dužno je da na zahtjev ribočuvara pokaže
ribolovnu dozvolu, ribolovna sredstva, alat, druge predmete i ulovljenu ribu.
        Ako ribočuvar zatekne na ribolovnim vodama lice koje obavlja sportski ili
rekreativni ribolov bez dozvole dužan je da odmah sačini zapasnik i isti dostavi
inspektoru za slatkovodno ribarstvo.

        Ribočuvar je ovlašćen da privremeno, uz potvrdu, oduzme ulov, ribolovna
sredstva i alat, kao i druge predmete koji su korišćeni, ako postoji osnovana sumnja da su
upotrijebljeni ili namijenjeni za izvršavanje radnji koje su zabranjene ovim zakonom.

        Ribočuvar je dužan da oduzeti ulov, ribolovna sredstva, alat i druge predmete iz
stava 3 ovog člana, bez odlaganja, preda korisniku ribljeg fonda.

        Korisnik ribljeg fonda ne može raspolagati oduzetim ribolovnim sredstvima,
altom i drugim predmetima ( uništiti, prodati i sl.) do okončanja prekršajnog postupka.

VII EVIDENCIJA O RIBOLOVU I AKVAKULTURI

                                         Član 45

      Privredna društva i preduzetnici koji obavljaju privredni ribolov, odnosno
akvakulturu dužni su da vode dnevnik ulova i dnevnik uzgoja.

       Korisnik ribljeg fonda je dužan da vodi evidenciju o broju izdatih dozvola za
sportski i rekreativni ribolov i količini ulova rekreativnih ribolovaca.

        Podaci iz evidencije ulova rekreativnih ribolovaca sastavni su dio godišnjeg
izvještaja korisnika ribljeg fonda koji dostavlja Ministarstvu.

       Izvještaj iz stava 3 ovog člana dostavlja se najkasnije do 15 januara tekuće za
prethodnu godinu.

       Obrazac, sadržinu i način vođenja dnevnika iz stava 1 ovog člana, način vođenja
evidencije iz stava 2 ovog člana , kao i sadržaj izvještaja iz stava 4 ovog člana, propisuje
Ministarstvo.

VIII PROMET RIBA I OSTALE VODENE FAUNE

                                         Član 46

        Promet ribe i ostale vodene faune mogu obavljati privredna društva i preduzetnici
koji su registrovani za obavljenje ove djelatnosti.

       Ribe i ostala vodena fauna mogu se stavljati u promet ako ih prati uvjerenje o
zdravstvenoj ispravnosti.

      Promet ribe i ostale vodene faune obavlja se u ribnjacima, specijalizovanim
prodavnicama i na pijacama.
        Uslove koje mora ispunjavati specijalizovane prodavnice i pijace za promet ribe i
ostale vodene faune, propisuje Ministarstvo.

 IX INSPEKCIJSKI N A D Z O R
                                        Član 47

       Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši Ministarstvo preko
inspektora za slatkovodno ribarstvo u skladu sa zakonom.

1. Ovlašćenja inspektora
                                        Član 48

Inspektor za slatkovodno ribarstvo vrši nadzor naročito u odnosu na :

   1) korišćenje ribljeg fonda u skladu sa ribarskom osnovom i godišnjim planom;
   2) obavljanje akvakulture u skladu sa ovim zakonom;
   3) obilježavaje ribolovnih voda u skladu sa ovim zakonom;
   4) zaštitu ribljeg fonda i ostale vodene faune i očuvanje biodiverziteta ribolovnih
      voda;
  5) proizvodnju i promet ribe i ostale vodene faune;
  6) primjenu propisane zabrane lova riba, odnosno preduzimanja drugih radnji u
      skladu sa ovim zakonom;
  7) sprovođenje propisanih mjera u prirodnim ribljim plodištima u skladu sa ovim
      zakonom;
  8) poribljavanje ribolovnih voda;
  9) vršenje privrednog, sportskog, rekreativnog ribolova, ribolova u naučno-
      istraživačke svrhe i elektroribolova u skladu sa propisanim uslovima;
 10) zabranu unošenja novih vrsta riba.

   2. Upravne mjere i radnje
                                        Član 49

        Pored upravnih mjera i radnji propisanih zakonom kojim se uređuje inspekcijski
nadzor, inspektor za slatkovodno ribarstvo, kada utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi
propis, obavezan je da preduzme i sledeće upravne mjere i radnje:
   1) zabrani postavljanje plivajućih kaveza u ribolovnu vodu ili ograđivanje i
        pregrađivanje dijela ribolovne vode ako je izvršeno bez dozvole;
   2) zabrani na ribolovnoj vodi lov riba, odnosno preduzimanje drugih radnji koje su
        suprotne ovom zakonu;
   3) naredi korisniku ribljeg fonda u ribolovnoj vodi na kojoj se nalaze prirodna riblja
        plodišta da sprovede propisane mjere u skladu sa ovim zakonom;
   4) zabrani poribljavnje ribolovne vode ukoliko je u suprotnosti sa ovim zakonom;
   5) zabrani izgradnju ili rekonstrukciju vodoprivrednog objekta ili postrojenja i
        drugih radova i aktivnosti na ribolovnoj vodi koji sprečavaju nesmetan mrijest i
       migraciju riba bez odobrenja Ministarstva i da naloži mjere za očuvanje i zaštitu
       ribljeg fonda;
   6) zabrani obavljanje ribolova na poplavljenom području i naredi preduzimanje
       mjera za očuvanje ribe sa poplavljenog područja;
   7) zabrani ispuštanje štetnih i opasnih materija u ribolovnu vodu kojima se
       narušavaju njene fizičke, hemijske i biološke odlike, odnosno preduzimanje mjera
       koje dovode do promjene hidrološkog režima;
   8) zabrani deponovanje i odlaganje smeća i drugog otpada na obalama ribolovnih
       voda i u ribolovnoj vodi;
   9) zabrani unošenje nove vrste ribe u ribolovnoj vodi bez odobrenja Ministarstva;
   10) zabrani privredni, rekreativni, sportski, naučno istraživački i elektroribolov, ako
       se ne vrši u skladu sa ovim zakonom;
   11) zabrani lov ribe nedozvoljenim ribolovnim sredstvima, alatom i drugim
       predmetima;
   12) zabrani promet riba, koji nije u skladu sa ovim zakonom;
   13) privremeno oduzme ribolovna sredstva, alate i druge predmete, koji su
       upotrijebljeni ili bili namijenjeni izvršenju radnji suprotno ovom zakonu i
   14) trajno oduzme neobilježene alate za privredni ribolov nađene u ribolovnoj vodi i
       preda ih korisniku.

X KAZNENE ODREDBE
                                        Član 50

   Novčanom kaznom od dvjestostrukog do tristostrukog iznosa najniže cijene rada u
Republici kazniće se za prekršaj organ, privredno društvo, odnosno drugo pravno lice ili
preduzetnik, ako:

   1) ustupa riblji fond za korišćenje bez javnog oglašavanja duže od godinu dana
       (član 7);
   2) ustupa pravo korišćenja ribljeg fonda drugim licima (član 9);
   3) u ribolovnim zabranima vrši ribolov i druge aktivnosti koje ometaju mrijest,
       razvoj i kretanje riba osim ribolova u naučno istraživačke svrhe (član 10, stav 3.);
   4) ne obilježi vidno granice ribolovnog zabrana i ribljeg plodišta u roku od dva
       mjeseca od dana potpisivanja ugovora i trajno ih ne održava (član 10, stav 4.);
   5) ne dostavi Ministarstvu godišnji plan korišćenja i unapređivanja ribljeg fonda do
       31. decembra tekuće za narednu godinu (član 11, stav 1.);
   6) vrši privredni ribolov a ne ispunjava propisane uslove (član 15);
   7) obavlja akvakulturu bez odobrenja Ministarstva (član 22 stav 1);
   8) postupa suprotno članu 27 stav 1 tač 2-18 ovog zakona;
   9) lovi ribu na odstojanju manjem od 200 metara udaljenosti od zatvaračnice i
       ispusta na brani bez posebnog odobrenja (član 28 stav 1 tačka 1);
   10) unosi nove vrste riba u ribolovne vode (član 28 stav 1 tačka 2);
   11) obavlja plavljenje balvana i drugog drveta na ribolovnim vodama za vrijeme
       mrijesta riba i niskog vodostaja bez posebnog odobrenja (član 28 stav 1 tačka 3);
   12) vrši plavljenje balvana i drugog drveta na pojedinim ribolovnim vodama i
       djelovima tih voda bez odobrenja Ministarstva (član 28 stav 2);
   13) ne postupa u skladu sa članom 30 ovog zakona.
   14) ribe koje su ulovljene prije ustanovljavanja lovostaja stavlja u promet poslije
       proteka 24 časa od ustanovljavanja lovostaja (član 31 stav 1);
       Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u privrednom
   društvu, odnosno drugom pravnom licu novčanom kaznom od petnaestostrukog do
   dvadesetostrukog iznosa najniže cijene rada u Republici.
       Za radnje iz stava 1 ovog člana, pored novčane kazne, može se izreći zaštitna
   mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju do šest mjeseci.
       Za pekršaje iz stava 1 ovog člana može se kazniti fizičko lice novčanom kaznom
od desetostrukog do petnaestostrukog iznosa najniže cijene rada u Republici.
       Za prekršaj iz stava 1 ovog člana inspektor može naplatiti novčanu kaznu na
mjestu izvršenja prekršaja fizičkom licu u visini trostrukog iznosa najniže cijene u
Republici.
                                          Član 51

      Novačnom kaznom od stostrukog do dvjestostrukog iznosa najniže cijene rada u
   Republici kazniće se za prekršaj privredno društvo i preduzetnik, ako:

       1) izdaje dozvolu za sportski ribolov duže od godinu dana (član 17 stav 1);
       2) vrši rekreativni ribolov bez dozvole za rekreativni ribolov i koristi dozvolu za
          rekreativni ribolov drugog lica (član 18);
       3) stavlja u promet ribu ulovljenu u vršenju rekreativnog ribolova (član 19 stav
          7);
       4) vrši naučno istraživački ribolov bez odobrenja Ministarstva (član 20 stav 1);
       5) vrši ribolov električnom strujom (elektro ribolov) bez odobrenja Ministarstva
          (član 21 stav 1);
       6) ne sačinjava zapisnik o izvršenom elektro ribolovu (član 21 stav 3);
       7) vrši ribolov sa aparatom za elektro ribolov sa aparatom koji izaziva uginuće
          riba (član 21 stav 4);
       8) vrši ribolov na udaljenosti manjoj od 100 metara od oznake za položaj
          ribnjaka i približava se ribnjaku na udaljenosti manjoj od 50 metara od oznake
          (član 25);
       9) ne vrši praćenje zdravstvenog stanja riba i ostale vodene faune u ribnjacima
          (član 26);
       10) pri projektovanju i građenju brana i drugih pregrada na ribolovnim vodama
          nije obezbijedio uređaj za slobodan prolaz riba na njihovom prirodnom putu
          (član 29);
       11) za ribu koju stavlja u promet, a na koju se odnosi lovostaj nema pismeni
          dokaz o proizvođaču, odnosno uvozniku ribe, vrsti i količini ribe, kao i
          datumu i mjestu ulova odnosno kupovini ribe (član 31 stav 2);
       12) vrši lov ribe koje nemaju propisanu veličinu i vrše promet te ribe bez pisanog
          dokaza o proizvođaču odnosno uvozniku ribe, vrsti i količini ribe, kao i
          datumu i mjestu ulova odnosno kupovini ribe (član 32);
       13) vrši pregrađivanje i ograđivanje dijela ribolovne vode bez odobrenja
          ministarstva (član 36 stav 2);
       14) ne preduzima mjere koje doprinose unapređivanju ribljeg fonda, podizanju
          mrestilišta, ribnjaka i dr. (član 37 stav 1);
       15) lovi matičnu ribu za potrebe mrestilišta u vrijeme lovostaja na ribljim
          plodištima, ribolovnim zabranama i rezervatima bez odobrenja ministarstva
          (član 37 stav 2);
       16) ulovljenu ribu u svrhu dobijanja ikre ne vrati živu u vodu (član 37 stav 3);
       17) ne vrši poribljavanje ribolovnih voda u skladu sa članom 40 ovog zakona.
       18) ne sprovodi mjere očuvanja ribljeg fonda i ne sprovodi te mjere u prisustvu
          inspektora za slatkovodno ribarstvo (član 42 st. 1 i 3);
       19) ne podnosi izvještaj ministarstvu u skladu sa članom 44 stav 4 ovog zakona;
       20) ne organizuje čuvarsku službu (član 43 stav 1);
       21) ne sačini zapisnik o vršenju sportskog i rekreativnog ribolova bez dozvole i
          isti ne dostavi inspektoru za slatkovodno ribarstvo (član 44 stav 2);
       22) ne oduzme privremeno uz potvrdu ribolovna sredstva alat i druge predmete
          koji su korišćeni ili postoji osnovna sumnja da su upotrijbljeni ili namijenjeni
          za izvršenje radnji koji su zabranjeni ovim zakonom i iste bez odlaganja ne
          preda korisniku ribljeg fonda (član 44 stav 3 i 4);
       23) ne vodi dnevnik ulova i dnevnik uzgoja (član 45 stav 1);
       24) ne dostavlja godišnji izvještaj ministarstvu u propisanom roku (član 45 stav 3
          i 4) i
       25) vrši promet ribe i ostale vodene faune bez uvjerenje o zdravstvenoj
          ispravnosti i van ribnjaka, specijalizovanih prodavnica i pijaca (član 46 stav 2
          i 3).

       Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u privrednom
društvu odnosno drugom pravnom licu novčanom kaznom od petnaestostrukog do
dvadesetostrukog iznosa najniže cijene rada u Republici.
       Za radnje iz stava 1 ovog člana, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna
mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju do šest mjeseci.
       Za pekršaje iz stava 1 ovog člana može se kazniti fizičko lice novčanom kaznom
od desetostrukog do petnaestostrukog iznosa najniže cijene rada u Republici.
       Za prekršaj iz stava 1 ovog člana inspektor može naplatiti novčanu kaznu na
mjestu izvršenja prekršaja fizičkom licu u visini trostrukog iznosa najniže cijene u
Republici.

XI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

                                       Član 52

       Privredna društva i preduzetnici koji se bave privrednim ribolovom i
akvakulturom dužni su da usklade svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od
jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
                                         Član 53

        Sportsko ribolovna društva izdavaće dozvole za obavljanje sportskog i
rekreativnog ribolova do ustupanje ribljeg fonda za obavljanje sporskog i rekreativnog
ribolova u skladu sa ovim zakonom.
                                       Član 54

       Propisi za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od šest mjeseci od dana
njegovog stupanja na snagu.

         Do donošenja propisa iz stava 1 ovog člana primjenjivaće se propisi donijeti na
osnovu zakona o slatkovodnom ribarstvu ( '' Službeni list SRCG '', br. 39/76, 51/76, 34/88
i '' Službeni list RCG '' broj 4/92).
                                        Član 55

        Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o slatkovodnom
ribarstvu( '' Službeni list SRCG '', br. 39/76, 51/76, 34/88 i '' Službeni list RCG '' broj
4/92).
                                          Član 56

      Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u »Službenom listu
Republike Crne Gore«

								
To top