Dunavski regionalni projekat - Rad sa mas medijima - by vcWVXrTS

VIEWS: 8 PAGES: 26

									Dunavski regionalni projekat
 - Rad sa mas medijima -

        Trening za NVO-e


   Inka Šehović, REC Bosne i Hercegovine
           Sarajevo, 31. 10. 2005.

                                           www.rec.org
     Cilj Dunavskog regionalnog
              projekta
    Cilj regionalnog projekta za zaštitu Dunava (DRP) je
     unapređenje okoliša u dunavskom slivu, zaštita voda i
  održivo upravljanje prirodnim resursima za dobrobit prirode
                             i ljudi.

• Važna komponenta projekta je podizanje svijesti javnosti o
  problemu koji se odnosi na zagađenje, naročito nutrijentima
  i otrovima u slivu Dunava.
• Veće učesće i podrška javnosti može doprinjeti i značajnoj i
  mjerljivoj redukciji zagađenja.


                                                        www.rec.org
                      Uloga medija
• Mediji igraju ključnu ulogu u stvaranju i razvoju
  demokratske kulture u svim zemljama. Informišući
  javnost, oni oblikuju javno mnijenje i utiču na ponašanje
  ljudi, a time i na njihove političke stavove.
• Stoga mediji moraju biti slobodni, pluralistički
  orijentisani i nezavisni, ali i društveno odgovorni. To su i
  uslovi kojima oni stiču opšte poverenje.
• Slobodni mediji ne mogu se razvijati u nedemokratskoj
  zemlji.
• Nema slobode bez slobodnih medija!

                                                       www.rec.org
Uticaj medija na javnost (javno mnijenje)
• Pokušaji da se utiče na javno mnijenje stari su koliko i samo
  društvo. Ipak, otkad su građani stekli pravo glasa, a time i pravo
  da biraju vlade, odnosi s javnošću dobijaju skoro dramatičnu
  važnost.
• Dobra komunikacija i stvaranje naklonosti određenog dijela
  javnosti danas su osnova svakog poslovnog uspjeha.
• Obavještavanje javnosti predstavlja planiran i stalni napor da
  se ostvari i održi dobra volja i uzajamno razumijevanje
  između organizacije i njene ciljne javnosti.
• Uloga medija (novinara) – kao instrumenta javnosti jeste u tome
  da posreduje između jednog i drugog, to jest da poveže refleksiju
  o društvu sa društvom samim.

                                                             www.rec.org
   Zašto je važna saradnja s medijima?


   O svijetu u kojemu živimo vrlo malo znamo iz
  vlastitih iskustava. Nešto smo ga više upoznali iz
  pričanja bliskih nam osoba i znanaca, a ponajviše
    smo saznali iz medija – ponajprije s televizije i
 radija te štampe i, u posljednje vrijeme, s Interneta.


UPOTREBITE MEDIJE, DA NE BI MEDIJI
         UPOTREBILI VAS!
                                                 www.rec.org
Saradnja sa medijima je važna zbog:
• Prenošenja naših poruka
• Mogućnosti da se čuje naš glas
• Informisanja i jačanja svijesti javnosti / ciljne grupe o pomenutim
  pitanjima
• Popularnosti/Imidža
• “Reklamiranja” projekta
• Prikupljanjanja novca od strane donatora
• Mogućeg uticaja na državne organe (institucije, vlasti, političare...)
• Mogućnosti poziva građanima na akciju i objašnjenja kako i oni
  mogu da učestvuju?


                                                                 www.rec.org
    Strateško planiranje komunikacije s
                 medijima
1. Određivanje medijskih ciljeva projekta kao rezultata
   opštih projektnih ciljeva.

2. Određivanje ciljnih grupa kojima se obraćamo; Kakav
   uticaj očekujemo da ćemo imati na njih?

3. Poruke kojima komuniciramo sa svakom od grupa da
   bismo ostvarili željeni uticaj.


                                                    www.rec.org
     Definisanje medija – različiti tipovi i
            kategorije mas medija:
• tematsko polje: zabavni, informacioni, obrazovni

• vlasništvo: privatni, državni, javni
  (Kada su masovni mediji u rukama države ili velikih političkih
  privrednih intersnih grupa, realno je očekivati da one određuju ili
  nadziru sadržaj masovne komunikacije)

• vrsta: štampa i magazini, radio, TV, agencije

• pokrivenost: internacionalna, regionalna, nacionalna, lokalna

                                                               www.rec.org
  Tradicionalna podjela medijskih uloga

• RADIO najavljuje događaj

• TV prenosi događanja

• NOVINE pojašnjavaju događaj

• INTERNET konvergira sve medijske
  komunikacije: tekst, sliku, zvuk i živu sliku uz
  trenutačnu mogućnost interakcije (feedback-a)
                                                www.rec.org
Forme javnog nastupa u mass
medijima
NOVINE:
• Saopštenja za javnost, press konferencija, izjava,
  intervjui, demanti, pisma čitatelja, otvorena
  pisma.
• Fotografija je važnija od 1000 riječi (mora biti
  prikladna)
• Dobre i loše strane autorizacije


                                                www.rec.org
Forme javnog nastupa u mass
medijima
RADIO:
•   Govor je najvažnije izražajno sredstvo radija
•   Govor drži pažnju, izgled osobe je samo privlači
•   Po govoru prosuđujemo drugu osobu
•   Govoriti prirodno je ključni uslov
    vjerodostojnosti



                                                www.rec.org
      Forme javnog nastupa u mass
                medijima
TELEVIZIJA
• Slika privlači pažnju, ton je drži
• Neverbalna komunikacija mora biti u suglasju sa
  verbalnom
• Govor tijela može biti važniji od izrečenog
• Kultura komuniciranja najvažnija u dijaloškim emisijama
• TV ne oprašta. TV je sofisticirani medij koji bilježi sve
  detalje, ističe ih i pojačava njihov dojam



                                                     www.rec.org
    Odabir načina i tehnika komunikacije
• Press materijali: saopštenje za medije, podsjetnik, najava,
  poziv
• Medijski događaji
• Pisma uredniku
• Priče (članci)
• Intervjui
• Ostalo …




                                                       www.rec.org
         Kako zainteresovati medije?
 Interesantni ljudi (iz organizacije ili javne ličnosti po
  pozivu)
 Interesantna mjesta koja akcentuju temu, poruku koju
  želite da prenesete)
 Interesantna tema
 Medijski događaji moraju da obiluju akcijom i kreativnošću.
 Pronađite ironiju u situaciji, ubacite dozu humora kada je to
  prigodno.
 Unesite snagu, živost i entuzijazam u vašu poruku.


                                                        www.rec.org
                   Saopštenja za medije
   Saopštenje za medije je sažet opis, namjenjen medijima, koji
        sadrži informacije o određenom stavu, događaju ili
                             određenoj temi.
Saopštenja se mogu razvrstati u nekoliko kategorija:
• Pripremna: obavještavaju o događajima, projektima ili
  programima koji treba da se dogode ili sprovedu.
• Aktuelna: daju podatke o događajima koji se odigravaju u vrijeme
  izdavanja saopštenja. Ova saopštenja treba odmah da budu
  objavljena.
• Lokalna: dolaze iz određenih oblasti i u vezi su sa »vijestima iz
  mog kraja«.
• Ekskluzivna: dostavljena jednoj agenciji, novini ili jednoj
  radijskoj ili TV stanici s pravom da ga objavi isključivo ta agencija,
  novina, radijska, odnosno TV stanica.
                                                                www.rec.org
               Kako napisati saopštenje
                     (26 pravila)
1.  Informacija mora biti vrijedna objavljivanja, dakle novum (novost).
2.  Čitaocu mora da bude jasno zašto je poruka namjenjena baš njemu i zašto bi
    trebalo da je pročita do kraja.
3. Treba po pravilu početi sa kratkim opisom vijesti, a zatim navesti izvor
    informacija.
4. Zapitajte se kako će ljudi reagovati na tu vijest i šta ih konkretno dotiče.
5. Uvjerite se da li je prvih 10 riječi u vašoj izjavi najefektivnije, pošto su one
    presudne.
6. Izbegavajte pretjeranu upotrebu pridjeva i slenga.
7. Iznesite činjenice.
8. Obezbijedite što više podataka za kontakt: adrese, brojeve telefona i faksa, e-
    mail, web adrese...
9. Ne žurite sa objavljivanjem vijesti, sačekajte da skupite dovoljno materijala.
10. Omogućite i olakšajte pristup medijima.
11. Poenta mora biti sadržana u naslovu.
                                                                           www.rec.org
12.   Dobar naslov je onaj koji će privući pažnju čitaoca da nastavi da čita vijest.
13.   Dajte značaj vijestima, učinite ih vrijednim pažnje.
14.   U uvodnom paragrafu odgovorite na sljedeća pitanja (5w): ko, šta, gdje, kada i zašto.
15.   Napravite sažetak od 250 do 300 riječi.
16.   Ponudite prateći materijal.
17.   Citati i iskazi uglednih građana daju vam kredibilitet.
18.   Kontakt informacije moraju da budu savršeno jasne.
19.   Dajte sve kontakt telefone, e-mail-ove, web adrese, tako da čitalac može lako da vas
      kontaktira.
20.   Jasno označite završetak vašeg saopštenja npr. sa linijom ili sa #######
21.   Kontaktirajte odabrane medije i saznajte prije nego što im pošaljete dopis da li postoji
      određena forma za izjavu, rok, ograničenje dužine teksta, da li je potrebna ilustracija...
22.   Ukoliko je u pitanju nešto hitno, naznačite to na vrhu dopisa. Morate obavezno u
      takvim vijestima imati poentu između naslova i kraja prvog paragrafa.
23.   Najefikasnija dužina izjave je do jedne stranice.
24.   Uvjerite se još jednom da li je tema vrijedna za objavljivanje.
25.   Nakon što ste napisali izjavu zapitajte se kako će ta tema da utiče na običnog
      građanina, zašto je neophodno da ta informacija dođe u javnost, da li će čitalac imati
      neku dobit, korist. Ukoliko niste sigurni u navedeno, počnite iz početka.
26.   Prilagodite terminologiju ciljnoj grupi.

                                                                                       www.rec.org
Korisni savjeti prilikom pisanja saopštenja
Najbolje je da koristite:
• Kratke rečenice (najpraktičnije i najlakše). Koristite jasne rečenice
  i kratke pasuse. Rečenica ne treba da sadrži više od 15-20 riječi.
  Mjenjajte dužinu rečenica da bi vam tekst saopštenja imao bolji
  ritam. Rečenice sa više od 30 riječi mogu da budu teške za
  razumijevanje. Pasusi treba da budu kratki i da sadrže od jedne do
  pet rečenica.
• Koristite jednostavne izraze. Od nekoliko sinonima treba da
  izaberete kraću i jednostavniju riječ, a ne dužu. Kada koristite
  tehničke ili složene izraze, njihovo značenje treba da objasnite
  običnim riječima.
• Nemojte da iznostite lične ocjene i stavove u saopštenju.

                                                                www.rec.org
• Ako je glavna ideja saopštenja najava konferencije za novinare ili
  nekog drugog događaja na kojem biste željeli da prisustvuju i
  novinari, morate odmah poslije prvog pasusa da navedete datum,
  mjesto, vrijeme održavanja. Nemojte ove informacije da stavljate
  na kraju ili usred četvrtog pasusa. Važno je da novinari mogu lako
  da uoče šta je svrha saopštenja.

• Saopštenje ne treba da bude duže od jedne strane, izuzev u
  rijetkim slučajevima. Ako je saopštenje duže od jedne strane, na
  dnu prve strane stavite naznaku »nastavak na drugoj strani« da bi
  novinar znao da ima još jedna ili više strana saopštenja.

• Svako saopštenje treba da sadrži ime i brojeve telefona / e-mail
  osobe zadužene za kontakt i datum slanja (na kraju saopštenja).

                                                             www.rec.org
                     Korisni savjeti (2)
• Pojedine novine, radio i TV stanice dnevno prime na desetine
  saopštenja.
• Razlikujte se od ostalih, izgradite vlastiti stil
• Zanimljive teme za saopštenja: nešto neobično, jedinstveno, novi
  projekt ili akcija, godišnjica nekog događaja, podaci o tome u kojoj
  se fazi nalazi neki projekat ili akcija, podaci o određenom
  problemu ili sličnoj temi, značajan napredak u pronalaženju
  rješenja, priča o stvarnim ljudima, priča koja pobuđuje emocije ...
• Neka vaša poruka bude i vidljiva
• Ponudite fotografije
• Neka vaša lista medija / novinara uvek bude ažurirana
• Uspostavljajte lične kontakte

                                                              www.rec.org
      Kada i kako slati izjave/saopštenja
• Izjave za medije slati 7-10 dana prije događaja prvi put, i
  obavezno još jednom 2 dana prije samog događaja.
• Izjave je najbolje slati poštom ili faksom. Obavezno
  provjeriti prijem poruke.
• Obratiti pažnju da se izjava uputi pravoj (potencijalno
  zainteresovanoj osobi).
• Ukoliko je nešto zaista hitno i vrijedno pažnje ponekad je
  efikasan i samo jedan telefonski poziv.
• Nakon slanja saopštenja pravilo je i telefonom detaljno
  obavijestiti medije o dešavanju.

                                                      www.rec.org
         Kako postupati sa novinarima
• Obezbijedite da pravi ljudi razgovaraju sa novinarima.
• Odabrana osoba mora da bude šarmantna, ubjedljiva i
  dobro informisana.
• Budite oprezni, ali nemojte biti sumnjičavi i razdražljivi.
• Budite im na usluzi. Obezbijedite im da vide sve što ih
  zanima i vodite računa da nikako ne vide stvari koje vi
  ne želite da vide.
• Za novinare koji su pomalo lijeni, pasivni, ali
  zainteresovani obezbijedite osobu koja može da da
  intevju uživo s mjesta događanja.
                                                      www.rec.org
 Praktični savjeti u postupanju sa novinarima

• Pronađite svog ekskluzivnog novinara.
• Pozovite ga na sastanak i dogovorite se s njim oko
  ekskluzivnosti publikovanja vijesti.
• Napravite atmosferu “tajnog” dogovora, pozovite na
  sastanak najviše tri odabrana novinara koji će
  ekskluzivno imati čast da prvi čuju vijest, novost.
• Budite ljubazni sa njima, učinite da se oni osjećaju kao
  dio tima.
• Kada se vijest prvi put objavi (pojavi u štampi), porašće
  brzo interes i drugih novinara za datu temu.
                                                    www.rec.org
                           Zaključak
Kako uspostaviti i razvijati odnose sa medijima:
• Upoznajte “svoje” novinare
• Korektna komunikacija - uslov za saradnju!
• Posjetite redakcije – predstavite se, razgovarajte sa novinarima!
• Izađite iz svojih društvenih uloga!
Kako kreirati medijski događaj:
• Prezentirajte medijima ono što je novo, zanimljivo, drugačije,
  nesvakidašnje...
• Imajte pozitivan pristup
• Saopštavajte samo ono što je tačno, istinito
• Pričajte samo o onome o čemu ste kompetentni
                                                               www.rec.org
Izvjava za medije (javnost) mora biti:
• Kratka
• Jasna
• Razumljiva
• Slikovita
• Pamtljiva
• Mora poštovati standard 5W (ko, šta, gdje, kada i zašto)
Izjava ne smije biti:
• Kompicirana
• Sa previše pojašnjenja (ko pojašnjava previše-ne
  pojašnjava ništa)

                                                     www.rec.org
Intervjui:
  Različite forme i mogućnost intervjua-ovisno o
  mediju.
• U novinama: mogućnost korekcije, autorizacije
• Na radiju: Boja glasa i način govorenja pobuđuju
  pažnju
• Na TV: Svaki detalj je važan. TV ne oprašta!

Nastupi u dijaloškim emisijama:
• Voditi računa o kulturi komuniciranja i
  argumentima (i način na koji sjedite, kako ste
  obučeni itd...)
                                               www.rec.org

								
To top