Europske monetarne integracije Europska monetarna unija by pVErGYG

VIEWS: 46 PAGES: 28

									Europske monetarne integracije
     Europska monetarna unija

  Kolegij: MEĐUNARODNE FINANCIJE
• Razvoj Europe nakon II svjetskog rata u gospodarskom
  smislu obilježen je značajnim integracijskim naporima
  koji su između ostalog uključivali i monetarno integriranje
  – rezultat je stvaranje Europske monetarne unije i
  jasan budući cilj uvođenja zajedničke valute

• Važno pitanje predstavljali su međusobni tečajni odnosi
  – oscilacije su potencijalno opasne za integracijske
  procese
   – Međusobno fiksiranje tečajeva nacionalnih valuta
   – Pitanje definiranja raspona fluktuacija
• 1970ih dolazi do tečajnih kriza, napušta se i formalno konvertibilnost
  dolara za zlato te se Smithsonijanskim aranžmanom dopušta raspon
  oscilacija tečaja do ±2,25% od središnjeg tečaja prema dolaru
• Marža ukupnog fluktuiranja između zapadnoeuropskih valuta iznosi 9%
• .. kretanje zmije u tunelu ..

• Rujan 1972 – 9 najrazvijenijih zapadnoeuropskih zemalja osniva
  Europski fond za monetarnu suradnju (EFMS) s ciljem obrane
  nacionalnih valuta od devalvacija te zaštite od negativnih međunarodnih
  monetarnih kretanja
   – Međusobni tečajevi valuta bili su fiksni, ali su zajednički fluktuirali prema
     trećim zemljama
   – Središnje banke deponiraju u EFMS 20% svojih rezervi zlata i 20% rezervi
     dolara, a u zamjenu dobivaju ECU (European Currency Unit) koji služi kao
     sredstvo za međusobna plaćanja
   – 1979 napušta se sustav “zmije” – uvodi se Europski monetarni sustav
     zasnovan na ECU
• Europski Monetarni Sustav (EMS) – u primjeni od
  1979, s ciljem stabiliziranja kretanja deviznih tečajeva

• Mehanizam deviznih tečajeva unutar europskog
  monetarnog sustava zasnovan na ECU – ERM I
   – CILJ – obrana od štetnih politika deviznog tečaja
   – Zasnovan na obračunskoj jedinici ECU kojeg čini košarica valuta
     zemalja članica Zajednice (najznačajnija valuta DEM), revizija
     košarice svakih 5 godina
Uvođenje Eura – tri etape

I ETAPA                                 II ETAPA
1.7.1990. – 1. 1. 1994.                 1. 1. 1994. – 1. 1. 1999.
• Liberalizacija kretanja kapitala      • Osnivanje Europskog monetarnog
                                            instituta sa sjedištem u Frankfurtu
•   Koordinacija ekonomskih politika,
    posebno važno za monetarnu i        •   Središnje banke još uvijek
    fiskalnu politiku                       zadržavaju autonomiju u pogledu
                                            vođenja monetarne politike
•   Kriteriji iz Maastrichta
                                        •   Buduća zajednička valuta zvat će
•   Održavanje raspona deviznih             se euro; odnos je 1€ = 100 centi
    tečajeva u odnosu prema ecuu
    ±2,25%
                                  III. ETAPA
                           1. 1. 1999. – 1. 1. 2002.

        PRVI DIO                                          DRUGI DIO




•   Započinje neopozivim                         •     1. 1. 2002. euro se uvodi
    fiksiranjem deviznih                               u novčani optjecaj
    tečajeva prema euru
                                                 •     Nacionalne valute
•   Monetarnu politiku                                 definitivno nestaju
    počinje voditi
    Europska centralna
    banka

•   Euro je samo knjižni
    novac
ERM II – mehanizam deviznih tečajeva zasnovan na euru

• Ulazak u Europsku monetarnu uniju – najmanje dvije
  godine provesti u sustavu ERM II

Ulazak u ERM II
• 28/06/2004 – Estonija, Litva, Slovenija
• 02/05/2005 – Cipar, Latvija
• 28/11/2005 – Slovačka


Uvođenje eura
• 01/01/2007 – Slovenija
• 01/01/2008 - Cipar, Malta
Izazovi uvođenja zajedničke valute

• Kriza EMSa početkom 1990ih, nakon ujedinjenja istočne i zapadne
  Njemačke 
   – visok proračunski deficit i porast razine plaća iznad razine
      produktivnosti
   – Raste inflacija – rastu kamatne stope kako bi se inflacija dovela
      pod kontrolu – DEM aprecira što uzrokuje aprecijaciju ostalih
      valuta u EMS

• 1992, kako bi se obranile od špekulativnih napada, Italija i Velika
  Britanija izlaze iz ERM i devalviraju valute

• 1993 proširuje se raspon fluktuacija na ±15%
Problemi deviznih tečajeva zemalja u tranziciji


  – problemi u oblasti realnog i financijskog sektora

  – monetarna suverenost za ove zemlje uskoro se pokazala
    prevelikim i preteškim izazovom

  – kontroverzna uloga MMFa zasnovana na pravilima
    Washingtonskog konsenzusa i c/p rješenjima

  – korištenje nominalne varijable (deviznog tečaja, kasnije inflacije)
    kao sidra
• Koliko monetarno – tečajna politika malog
  otvorenog gospodarstva kratke povijesti
  monetarne suverenosti uopće može biti
  uspješna u uvjetima globalizacije?

  – Održavanje stabilnosti valute?
  – Vođenje neovisne, proaktivne politike?
  – Suverenitet središnje banke?
• Formalni uvjeti – kriteriji iz Maastrichta
• Najmanje dvije godine prije uvođenja eura provesti u
  ERM II
• 31 poglavlje acquis communitaire
• Kriteriji realne konvergencije

• Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
   – Dodatni preduvjeti koji se odnose na ispunjavanje osnovnih
     političkih, ekonomskih, administrativnih i pravosudnih institucija
        NOMINALNA KONVERGENCIJA

– Održiva stabilnost cijena – držanje inflacije pod kontrolom
  – zemlja mora najmanje jednu godinu prije pridruživanja
  osigurati da njezina prosječna stopa inflacije (indeks
  troškova života) na prelazi 1,5 % prosjeka inflacije u tri
  zemlje članice s najnižim rastom cijena

– Deficit proračuna opće države – ne smije prelaziti 3%
  bruto domaćeg proizvoda. Ako je veći, mora pokazivati
  tendenciju opadanja
• Razina bruto zaduženosti opće države – ne smije prelaziti
  60% BDP ili mora pokazivati tendenciju smanjivanja

• Stabilnost tečaja – preduvjet za ulazak zemlje u ERM II
  unutar koje zemlje ne smiju provoditi devalvaciju
  autonomno

• Kamatna stopa na dugoročne državne obveznice ne smije
  prelaziti više od 2% odgovarajuću kamatnu stopu u tri
  postojeće članice s najnižom stopom inflacije
    Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju


• Između Hrvatske i EU parafiran 2001

• Njime se utvrđuje suradnja i okvir za postepeno
  približavanje Hrvatske europskim strukturama

   – Nije bio obveza za zemlje iz prvog kruga proširenja i Bugarsku i Rumunjsku
     – one su potpisale tzv. Europske sporazume i stekle status pridruženih
     zemalja
• Sporazum predviđa suradnju i međusobne obveze u područjima:

   –   Politički dijalog
   –   Regionalna suradnja
   –   Sloboda kretanja roba
   –   Kretanje radnika
   –   Pružanje usluga
   –   Tekuća plaćanja i kretanje kapitala
   –   Usklađivanje i provedba zakonodavstva i pravila tržišnog natjecanja
   –   Suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova
   –   Financijska suradnja
• Kopenhaški kriteriji (1993) – okvir za postupnu
  integraciju zemalja srednje i istočne Europe u EU:

  – Stabilnost institucija koje jamče demokraciju, vladavinu
    prava, ljudskih prava, poštovanje i zaštitu manjina

  – Funkcioniranje tržišnog gospodarstva i sposobnost
    poduzeća da izdrže konkurentski pritisak tržišnih snaga
    u Uniji

  – Sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz
    članstva, provedba ciljeva političke, ekonomske i
    monetarne unije
• 1995. na zasjedanju u Madridu dodana je i
  četvrta skupina kriterija :

  – Prilagođavanje administrativnih i pravosudnih struktura
    normama EU kako bi se preuzeti zakonodavni okvir
    mogao djelotvorno primjenjivati
                            Acquis communitaire – poglavlja :

1. Slobodno kretanje roba                   17. Znanost i istraživanje
2. Slobodno kretanje osoba                  18. Obrazovanje i usavršavanje
3. Slobodno pružanje usluga                 19. Telekomunikacije i informatička tehnologija
4. Slobodno kretanje kapitala               20. Kultura i audiovizualna politika
5. Pravo trgovačkih društava                21. Regionalna politika i koordinacija strukturnih
                                            instrumenata

6. Politika tržišnog natjecanja             22. Okoliš
7. Poljoprivreda                            23. Zaštita potrošača i zdravstvena zaštita
8. Ribarstvo                                24. Suradnja u području pravosuđa i unutarnjih
                                            poslova

9. Prometna politika                        25. Carinska unija
10. Oporezivanje                            26. Vanjski odnosi
11. Ekonomska i monetarna unija             27. Zajednička vanjska i sigurnosna politika
12. Statistika                              28. Financijski nadzor
13. Socijalna politika i zapošljavanje      29. Financijske i proračunske odredbe
14. Energetika                              30. Institucije
15. Industrijska politika                   31. Ostalo
16. Mala i srednja poduzeća
TRENDOVI u najvažnijim zemljama – USA, Velika Britanija, euro zona i Japan
NEZAPOSLENOST u euro zoni – nakon što je nekoliko godina imala
opadajući trend, u 2008 pokazuje uzlaznu putanju i to primarno zbog porasta
broja nezaposlenih u Francuskoj i Španjolskoj što je tek donekle ublaženo
pozitivnim kretanjima u Njemačkoj
    FISKALNE OSNOVE
EUROPSKE MONETARNE UNIJE
• PITANJE: na koji način definirati fiskalnu politiku
  u okviru monetarne unije?

  – Zajednička monetarna politika (one-size-fits-all)
  – Decentralizirane, ali harmonizirane fiskalne politike
  – Različiti ciljevi pojedinih gospodarstava
  – Primjena načela supsidijarnosti po kojem se pojedini
    zadaci fiskalne politike dodjeljuju onim razinama koje
    će ga najučinkovitije izvršiti
  – Postojanje zajedničkog proračuna i njegove funkcije
  – Prvenstvo u definiranju ciljeva (monetarni ili fiskalni)
OKVIR POLITIKA EMU

• Kriteriji iz Maastrichta

• Fiskalna politika treba ispuniti zahtjeve
  discipline i fleksibilnosti
   – DISCIPLINA - podrška kredibilitetu monetarne
     politike
   – FLEKSIBILNOST – obrana od asimetričnih šokova
     na razinama pojedinih gospodarstava
• Pakt o stabilnosti i rastu (Stability and Growth Pact)

   – “Nastavak” kriterija iz Maastrichta u smislu fiskalnih
     kriterija, osigurava fiskalnu disciplinu za zemlje članice
     koje su uvele euro

   – Usvojen u lipnju 1997. (amandmani 2005.) kako bi se
     ojačala fiskalna disciplina unutar E(M)U

   – Svaka zemlja na srednji rok definira ciljne veličine
     proračunskog deficita i javnog duga (granicu predstavlja
     kriterij iz Maastrichta od 3% BDPa)
• Ideja Pakta potekla je od njemačkog ministra
  Thea Weigela sredinom 1990ih s ciljem da se
  provedbom ovih mjera ograniče inflatorni pritisci
  iz zemalja članica monetarne unije

• Zemlje koje nisu uvele euro imaju obvezu pratiti
  samo pokazatelje konvergencije
• PSR osigurava fiskalnu disciplinu, ali uz prilagođavanje
  efektima cikličkih kretanja u nacionalnim gospodarstvima
  te kombinira dva važna zahtjeva E(M)U – disciplinu i
  fleksibilnost

• Kritike se zasnivaju na postojanju numeričkih ograničenja
  kojima je (1) relativno lako manipulirati kratkoročnim
  mjerama a i (2) čiju je optimalnu visinu potrebno odrediti
  za svaku zemlju
• Zaključno ..

  – Fiskalna pravila u EMU pomažu izgradnju fiskalne discipline i
    učinkovitog nadzora koji je podrška ostvarenju glavnog cilja
    monetarne politike – stabilnosti cijena. Ne postojanje čvrstih
    ograničenja na strani fiskalne ili na strani monetarne politike može
    voditi neravnoteži sustava

  – Visoki proračunski deficiti mogu biti izazvani političkim razlozima jer
    bi pokušaj njihovog smanjenja zahtijevao nepopularne mjere
    rezanja državne potrošnje što bi ugrozilo njihov ponovni izbor

  – Fiskalna nedisciplina može uzrokovati nejednakost (porast)
    kamatnih stopa među članicama što ugrožava ravnotežu tržišta

  – Nedostatak fiskalne discipline može rezultirati pojavom slobodnog
    jahača te porastom moralnog hazarda
Pitanja?

								
To top