Your Federal Quarterly Tax Payments are due April 15th Get Help Now >>

Analiza PIF-ova u CG by xiagong0815

VIEWS: 10 PAGES: 30

									      JADRANSKI SAJAM B U D V A
I SAJAM POSLOVNIH USLUGA I INVESTICIJA
          Budva, 29. Maj 2004.




  ANALIZA RIZIKA I PRINOSA
 PRIVATIZACIONIH FONDOVA
        U CRNOJ GORI
           Generacija 2003/04




          Univerzitet Crne Gore
      Ekonomski fakultet u Podgorici
            Smjer Finansije
     Cilj projekta

Gradacija privatizacionih fondova
prema riziku i prinosu na
investicione jedinice (vaucere)
  Zadatak projekta

Utvrditi stope prinosa i nivoe
cjenovnih rizika svih šest PIF-ova
u Crnoj Gori
   Polazna hipoteza

Na domaćem tržištu kapitala u
segmentu PIF-ova, moguće je
primijeniti metode i modele za
procjenu prinosa i rizika HOV
          Uzorak

Prosječne dnevne cijene PIF-ova
za 2003.godinu

  (Od 09.01.2003 do 31.12.2003)
          Analiza prinosa

Analiza prinosa se izračunava pomoću
opšteg obrasca za stopu prinosa

KAPITALNA APRESIJACIJA (DEPRESIJACIJA) + DIVIDENDNI PRIHOD
                    POCETNA VRIJEDNOST
         Analiza prinosa

Napomena: Pošto niti jedan PIF u Crnoj Gori
nije isplaćivao dividendu za prethodnu
godinu, obrazac za stopu prinosa ima slijedeći
oblik:

      KAPITALNA APRESIJACIJA (DEPRESIJACIJA)
                 POCETNA VRIJEDNOST
        Rezultati za prinose
  Stope prinosa na vaučere 6 PIF-ova:

1.   Mig                        16,40%
2.   Trend                      0,91%
3.   Moneta                    -4,76%
4.   Atlasmont                 -14,28%
5.   Eurofond                  -17.44%
6.   HLT                       -47,50%

Zakljucak:
  Samo dva PIF-a su imala pozitivan prinos.
  Najveći pozitivan prinos imao je Mig a
  najveći negativan prinos imao je HLT.
         Analiza rizika
Cjenovni rizik podrazumjeva praćenje
varijabiliteta cijene vaucera oko njegove
prosjecne cijene.
Različite mjere varijabiliteta su
korišćene:
            - interval varijacije
            - varijansa
            - standardna devijacija
            - koeficijent varijacije
           Analiza rizika
 Prosječne godišnje cijene jednog vaučera
 izražene u eurima za sljedeće PIF-ove:

1.   Moneta          58,48
2.   Atlasmont       56,56
3.   Trend           55,88
4.   Mig             50,35
5.   Eurofond        31,73
6.   HLT             30,05
           Analiza rizika
 Interval varijacije predstavlja razliku
 između najveće i najmanje prosječne
 dnevne vrijednosti vaucera.
 Rizik mjeren intervalom varijacije za 6 PIF-
 ova:

1.   HLT              35€
2.   Trend            31€
3.   Moneta           27€
4.   Atlasmont        25€
5.   Eurofond         13€
6.   Mig              10€
           Analiza rizika
 Varijansa predstavlja prosjek kvadrata
 odstupanja pojedinih vrijednosti prosječnih
 cijena vaucera od njihove prosječne
 godišnje cijene.
 Rizik mjeren varijansom za 6 PIF-ova:

1.   HLT            79,21
2.   Trend          47,33
3.   Atlasmont      33,76
4.   Eurofond       11,97
5.   Moneta         3,81
6.   Mig            2,41
             Analiza rizika
 Standardna devijacija pokazuje koliko u prosjeku
 odstupaju pojedine dnevne vrijednosti jednoog
 vaucera od njegove prosjecne godisnje vrijednosti.
 Rizik mjeren standardnom devijacijom za 6 PIF-
 ova:

1.   HLT                8,90
2.   Trend              6,88
3.   Atlasmont          5,81
4.   Eurofond           3,46
5.   Moneta             1,95
6.   Mig                1,55
            Analiza rizika
 Koeficijent varijacije predstavlja procenat
 prosječnog odstupanja prosječnih dnevnih
 cijena vaucera od prosječne godišnje
 cijene.
 Rizik mjeren koeficijentom varijacije za 6
 PIF-ova:

1.   HLT                29,60%
2.   Trend              12,30%
3.   Eurofond           10,90%
4.   Atlasmont          10,2%
5.   Moneta             3,33%
6.   Mig                3,08%
               Zaključci
1. Serije podataka su dovoljno duge da se
  mogu primjenjivati statističke metode.
2. Frekvencija trgovanja je relativno niska,
  što umanjuje ali ne isključuje primjenu
  statističkih analiza.
3. Ukoliko PIF-ovi u Crnoj Gori budu
  isplaćivali dividendu, dividendni prinos će
  korigovati prethodno izračunate stope
  prinosa.
4. Shodno analizi cjenovnog rizika zaključuje
  se da najmanji varijabilitet dnevnih cijena
  ima MIG a najveci HLT.
“Bolje biti približno tačan nego precizno
                   pogrešan”
         JADRANSKI SAJAM B U D V A

   I SAJAM POSLOVNIH USLUGA I INVESTICIJA
             Budva, 29. maj 2004.



Montenegro Fantasy Portfolio
              Ana Marjanović
                Mladen Dašić


            Univerzitet Crne Gore
        Ekonomski fakultet u Podgorici
              Smjer Finansije
        CILJ ISTRAŽIVANJA

 UtvrditiMontenegro Fantasy
 Portfolio (MFP) - kombinaciju
 domaćih akcija, u namjeri da se
 smanji ukupni cjenovni rizik ulaganja

 MFP - skup tri najkvalitetnije akcije
 na domaćem tržištu kapitala
  ZADATAK ISTRAŽIVANJA


Ispitati efekat kombinovanja tri
 hartije od vrijednosti sa domaćeg
 tržišta kapitala na smanjenje
 ukupnog cjenovnog rizika ulaganja
   POLAZNA HIPOTEZA

Kombinovanjem tri domaće hartije
od vrijednosti moguće je ostvariti
optimalnu kombinaciju ulaganja,
tako da ukupni cjenovni rizik bude
manji od rizika individualnih
hartija od vrijednosti
    Kriterijum za izbor akcija
Kriterijum: Najlikvidnije hartije od
 vrijednosti na domaćem tržištu.

Uzorak:
 PlantažeAD, Podgorica
 Telekom AD, Podgorica
 Jugopetrol AD, Kotor
         ULAZNI PODACI
NAZIV KOMPANIJE Standardna   Koeficijent
                devijacija   korelacije
1. PLANTAŽE (P) 0.0051       r =0.5261
                             P,T
2. TELEKOM (T)      0.0675   r =0.2284
                             P,J
3. JUGOPETROL (J)   0.4440   r =-0.0629
                             T,J
         RIZIK PORTFOLIJA
   Funkcija cilja:
              3        33
         p2=xj2j2+XjXkCOVj,k=
              j=1     j=1k=1

                        k j

= x1212+x2222+x3232+x1x212+x1x313+x2x323



 Uslov:          X1+X2+X3=1
Učešće individualnih akcija u portfoliju
               - početni scenario -




 X1= 1,0162          101,62% PLANTAZE

 X2= -0,0149          -1,49% TELEKOM

 X3= -0,0012         -0,12%           JUGOPETROL
           Komparacija rizika
                - početni scenario -


V1= 20,9%      PLANTAZE AD, Podgorica
V2= 10 %       TELEKOM AD, Podgorica
V3= 16,8%      JUGOPETROL AD, Kotor

Vp= 44,6%      Rizik portfolija (P,T,J)

Rizik dobijene kombinacije nije niži od rizika
individualnih akcija, što nije u skladu sa portfolio
teorijom. Potrebno je naći novu kombinaciju akcija!
 OPTIMIZACIJA PORTFOLIJA
Investiciona odluka:
                   PLANTAŽE       OUT
                   BJELASICA RADA IN


NAZIV KOMPANIJE ST.DEV.          KOEFICIJENT
                                 KORELACIJE


BJELASICA-RADA (B)   1.0849       0.4297 B,J

TELEKOM (T)          0.0753      -0.0707 B,T

JUGOPETROL (J)       0.4405       0.0208 T,J
Učešće individualnih akcija u portfoliju
             - konačni scenario -


X1=0.0049       0,49% BJELASICA-RADA

X2=0.9710       97,10%        TELEKOM

X3=0.0240       2,40%       JUGOPEROL
              Komparacija rizika
                   - konačni scenario -

V1= 56,35%       BJELASICA-RADA AD, Bijelo Polje
V2= 11,08%       TELEKOM AD, Podgorica
V3= 16,56%       JUGOPETROL AD, Kotor

 Vp= 10,11% Rizik portfolija (B,T,J)

 Rizik dobijene kombinacije je niži od rizika
 individualnih akcija, što je u skladu sa portfolio
 teorijom
Montenegro Fantasy Portfolio
          2.40%                0.50%      RADA
                                          TELEKOM
                                          JPK




 97.10%

                  PRIMJER:   ULOG                   10000 EUR

                              BJELASICA- RADA   50 EUR
                             TELEKOM                 9710 EUR
                             JUGOPETROL                240 EUR
             ZAKLJUČAK
   MOGUĆE JE NA DOMAĆEM TRŽIŠTU
    KAPITALA PRIMJENJIVATI METODE I
    MODELE MODERNE PORTFOLIO ANALIZE

   MOGUĆE JE FORMIRATI KOMBINACIJU
    AKCIJA KOJA SMANJUJE UKUPNI RIZIK
    INVESTIRANJA

   DOMAĆI INVESTITORI JOŠ UVIJEK PRI
    ODLUČIVANJU UZIMAJU U OBZIR SAMO
    PRINOS, ALI NE I RIZIK INVESTIRANJA

								
To top