sve diskusije by 26c94sU

VIEWS: 489 PAGES: 441

									Pozdrav svima,

pozdravljamo Vas jos jednom sve, sada i unutar naše plave grupe.
Dobrodošli na
početak prve službene diskusije. U prvom tjednu ćemo se koncentrirati na
osnovne
pojmove i koncepte e-learninga, za početak primjenjene na Vaše lokalne
kontekste.

Nadamo se da ste proučili i prvu literaturu koja nam je na repertoaru -
članak
Zemsky&Massy.

Zanima nas kakva je e-learning situacija na vašim organizacijama -
kolegiji, projekti,
piloti, ...:

- ako već koristite e-learning - na koji način i gdje pripada prema tri
Z&M tumačenja,
- ako ga tek planirate koristiti - kamo biste ga smjestili i koji
koncepti e-learninga imaju
više smisla u vašim slučajevima.

Podij je vaš :-),

Zlatko i Goran


------------------------------------------------------------

Poruka br. 168[Grananje od br. 155]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 08:18

Naslov: Odgovor: Pozdrav

Pozdrav svima,
evo me među vama.
Jadranko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 170[Grananje od br. 163]

Poslao Alenka Boban Blagaić (abblagaic.mef) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 09:14

Naslov: Odgovor: Pozdrav

Dobro jutro dragi Ela-ovci!
Konačno sam ja potvrđujem tehničku ispravnost i moguću daljnju komunikaciju.
Radujem se početku forumskog druženja.
Lijep pozdrav od
Alenke

------------------------------------------------------------

Poruka br. 171[Grananje od br. 170]

Poslao Alenka Boban Blagaić (abblagaic.mef) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 09:18

Naslov: Odgovor: Pozdrav

P.S. Moja nepismenost izražena u prethodnom postu je tkz. rano jutarnje bunilo izazvano
nedovoljnom količinom kofeina u središnjem živčanom sustavu.
Još jednom isprika ! Pozdrav od Alenke

------------------------------------------------------------

Poruka br. 172[Grananje od br. 167]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 09:28

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Dobro jutro !
Ako mogu biti slobodan upitati. Da li počinje diskusija sa ponedjeljkom danas ili od
srijede kako piše u vodiču.
Vaš e-learning student Jadranko.
S poštovanjem!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 173
Poslao Bojan Žugec (bzugec.foi) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 09:40

Naslov: Pozdrav!

Sve funkcionira!

Bojan Žugec

------------------------------------------------------------

Poruka br. 174[Grananje od br. 129]

Poslao Zdravka Baštijan (zbastija.public) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 10:13

Naslov: Odgovor: Pozdrav

eto da se i ja priključim pozdravima!
Zdravka

------------------------------------------------------------

Poruka br. 175[Grananje od br. 166]

Poslao Darko Lukić (dlukic.adu) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 10:30

Naslov: Odgovor: ELA_Krivulja

poštovani Stanislave, krivulja je jako zanimljiva i korisna kao podsjetnik, hvala
Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 176
Poslao Karolina Horvatinčić (khorvat.carnet) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 11:05

Naslov: Diskusije - što očekujemo

Pozdrav svim polaznicima!

Kako nam svima u srijedu započinje prva obavezna diskusija,
mi tutori složili smo se da, uz kriterije navedene u orijentacijskom
kolegiju, želimo naglasiti ključne elemente za sudjelovanje u diskusijama.

Za razumijevanje gradiva i relevantnost poruka:
- iz poruke treba biti razumljivo na koje od ponuđenih pitanja za diskusiju se odgovara
  te kako se izneseni primjeri i argumenti povezuju s obrađenim materijalima u poglavlju.

Uz razumijevanje gradiva u kontekstu svoje okoline, važno je razumjeti druge okoline i
argumente. Stoga odgovori na poruke drugih polaznika trebaju:
- sadržavati primjere i argumente koji pokazuju razloge zbog kojih se slažemo s
  navodima u prethodnoj poruci (izbjegavati poruke sadržaja "Slažem se.");
- nuditi primjere iz drugih perspektiva i poticati raspravu.

Za lakše čitanje i razumijevanje poruke od strane ostalih polaznika
- poruke trebaju obrađivati jednu temu (izbjegavati odgovore na dva ili više
  pitanja u jednoj poruci);
- tekst treba biti formatiran; očekuje se da su odlomci odvojeni u paragrafe;
- poruka ne bi smjela biti duža od 150 do 200 riječi (kao ova :)), odnosno
  ukoliko se odgovara ili nastavlja na neku od prethodnih poruka, najviše do 100 riječi.

Uspješne diskusije žele vam vaši tutori!
Goga, Goran, Hrvoje, Jasna, Zlatko i Karolina


------------------------------------------------------------
Poruka br. 177[Grananje od br. 176]

Poslao Ivica Teklić (ivitekli.public) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 11:12

Naslov: Odgovor: Diskusije - što očekujemo

Hvala na lijepim željama i pozdrav svim tutorima.

Ivica Teklić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 178[Grananje od br. 176]

Poslao Zdravko Barbarić (zdbarbar.public) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 12:51

Naslov: Odgovor: Diskusije - što očekujemo

Zahvaljujem se,

naeam se da ću se svega navedenog uspješno pridržavati.

Zdravko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 180[Grananje od br. 173]

Poslao Jasna Tingle (jtingle.ela) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 15:13

Naslov: Odgovor: Pozdrav!

Pozdrav Bojan,

Hvala na javljanju. Hvala i ostalima koji su se javili odgovorom na druge poruke.

Drago mi je da medju imenima onih koji su se javili vidim i imena polaznika koji su na
radionici imali problema s pristupom WebCTu. To znaci da ce od kuce i s posla sve
stimati!

Jasna

------------------------------------------------------------

Poruka br. 181[Grananje od br. 129]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 16:32

Naslov: Odgovor: Pozdrav
Pozdrav svima!
Potvrđujem uspješno logiranje.
Dragica

------------------------------------------------------------

Poruka br. 182[Grananje od br. 172]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 16:40

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama i početak diskusije

poštovani kolega

slobodan sam odgovoriti na postavljeno pitanje! Odgovor proizlazi iz poruke broj 176 iz
Osnovnog foruma tj. diskusija započinje u srijedu ujutro.

Ove dosadašnje poruke su izgleda samo ispipavanje terena!

srdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 183
Poslao Mario Dlugoš (mdlugos.public) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 18:21

Naslov: pozdrav

Pozdrav svima !

Potvrđujem da sam se uspješno ulogirao.
Nadam se uspješnom druženju sa svima polaznicima ELE ovog naraštaja.

Mario

------------------------------------------------------------

Poruka br. 184[Grananje od br. 176]

Poslao Ante Karin (ante.karin.skole) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 18:31

Naslov: Odgovor: Diskusije - što očekujemo

Pozdrav svim našim tutorima!

Zahvaljujem na dobrim željama, te se nadam da neće biti odstupanja od kriterija (dat
ćemo sve od sebe da tako bude :)).
Pozdrav iz Imotskog.

P.S. Svim učiteljima i onima koji se tako ćute čestitam Dan učitelja. Ma gdje bili i što god
radili.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 185[Grananje od br. 129]

Poslao Miran Karić (mkaric.etfos) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 18:59

Naslov: Pozdrav

Pozdrav,

Sve radi kako treba.

Miran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 186
Poslao Emruš Azizović (eazizovi.public) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 19:16

Naslov: Pozdrav

Uspesno logovanje.

Emrus Azizovic

------------------------------------------------------------

Poruka br. 187[Grananje od br. 129]

Poslao Ivica Patrlj (ivipatrl.public) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 19:16

Naslov: Odgovor: Pozdrav

I ja sam pristupio
Pozdrav
Ivica

------------------------------------------------------------

Poruka br. 188[Grananje od br. 172]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 19:30

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama
Hi Jadranko,

naravno da diskusije počinju u srijedu u jutro.

Ali Vaše pripreme za diskusiju su naravno već počele, uz literaturu
dobili ste i natuknice za diskusiju.

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 189[Grananje od br. 184]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 23:12

Naslov: Odgovor: Diskusije - što očekujemo

Dragi kolega, hvala na lijepim željama za Dan učitelja.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 190[Grananje od br. 172]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 23:25

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

E-learning ne postoji u mojoj ustanovi. Dubravka Despot

------------------------------------------------------------

Poruka br. 191[Grananje od br. 190]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Utorak, 7. listopad 2008. 01:18

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Poštovana kolegice Dubravka,

Možete li pobliže objasniti zašto tvrdite da e-learning ne postoji u
vašoj ustanovi.
Prema Zemsky, R. i Massy, W. F. (2006). Ometena inovacija: "Što se
dogodilo e-learningu i zašto" imamo cikluse koji predstavlju različite
stupnje inovacije.
Zar u Vašoj ustanovi učenici nemaju pristup podacima na Internetu? Zar
niti jedan nastavnik ne koristi nikakve multimedijalne materijale čak ni
u okviru nastavnog predmeta Informatika?
U mojoj školi postoji takav oblik e-learninga. Većina nastavnika
izrađuje i koristi prezentacije u Power Pointu te potiče učenike na
pretraživanje Interneta.

Lijep pozdrav

Dragica Rade

------------------------------------------------------------

Poruka br. 194[Grananje od br. 176]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Utorak, 7. listopad 2008. 11:46

Naslov: Odgovor: Diskusije - što očekujemo

Hvala na lijepim željama.
Pozdrav svim tutorima ma gdje god se nalazili.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 195
Poslao Nevenka Harjač (nevenka.harjac.skole) na Utorak, 7. listopad 2008. 14:00

Naslov: Pozdrav svima !

Pozdrav svima!
Evo i mene. Puno uspjeha svim polaznicima ELe!
Nevenka

------------------------------------------------------------

Poruka br. 196[Grananje od br. 129]

Poslao Nevenka Harjač (nevenka.harjac.skole) na Utorak, 7. listopad 2008. 14:02

Naslov: Odgovor: Pozdrav

Pozdrav svima!
Veselim se suradnji sa svim polaznicima i tutorima Ele!
Nevenka

------------------------------------------------------------

Poruka br. 197[Grananje od br. 129]

Poslao Zdravko Lechner (zlechner.public) na Utorak, 7. listopad 2008. 14:07

Naslov: čekajući diskusije jedan prigodnan
Pozdrav svima, nadam se da se tutori neće naljutiti ali kada već čekamo da se malo
razbije monotonija ili neladoge

Fata hacker
Zaposlila se Fata u Informatičkoj firmi, dobije kompjuter,
radi svakodnevno na njemu, sve ide super.
Međutim, jedan dan se razboli i ne dođe na posao, a
njenim kolegama treba nešto s njenog kompjutera, ali
ne znaju lozinku.
Zovu oni Fatu:
- Fato, koja ti je lozinka na računalu?"
- Velkom. - odgovori Fata.
Probaju oni 'WELLCOME' - neće.
Probaju 'VELKOM' - neće.
'VELLCOME', 'VELKOM' - opet neće.
Zovu oni Fatu ponovo:
- Fato, kaži nam koliko slova ima ova tvoja lozinka?
- Pa jedno. - kaže Fata.
- Pa kako jedno, pobogu!?
- Pa vel'ko M!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 198
Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Utorak, 7. listopad 2008. 14:27

Naslov: Pozdrav

Lijepi pozdrav od Krešimira.



------------------------------------------------------------



Poruka br. 201[Grananje od br. 167]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Utorak, 7. listopad 2008. 18:35

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

   U našoj ustanovi (OŠ Vladimira Nazora Vrsar) postoje početni iskoraci u primjenie-
lerninga. Obzirom da smo Testni centar KING-ICT-a za provedbu ECDL projekta izobrazbe
djelatnika OŠ i SŠ, došli smo na ideju da uz postojeće edukacijske materijale (koje polaznici
zadužuju pri uključivanju u projekt) na mrežne stranice škole postavimo dodatne edukacijske
filmiće u prihvatljivom flesh okruženju koje nudimo polaznicima u sklopu diskusije na
forumu, a koje osvježavamo na mrežnim stranicama škole sukladno vremeniku seminara.
   Pri tome nastojimo polaznicima predočiti operativne aplikacijske mogućnosti koje nisu, ili
su djelomično sastavi dio standardnih edukacijskih materijala, a koje su polaznici zadužili u
okviru boksova pri uključivanju u projekt. Takav pristup je polaznicima zanimljiv i prihvatljiv
jer dobivaju dodatne informacije i zornu demonstraciju nekih skrivenih ili propuštenih detalja
a u konačnici su jako bitni za pozitivan ishod njihovog krajnjeg pristupanja ispitnoj provjeri
Trenutni filmići su vidljivi i pristupačni na linku:
   Drugi iskorak iz standardnog edukacijskog okruženja je ideja učiteljâ biologije i kemije,
koji su preložili da u okviru stranice koju svaki djelatnik ima na školskoj mrežnoj stranici
omoguće učenicima (Carnetova podrška) da svome „omiljenom“ učitelju- ici postavljaju
delikatna pitanja koja ne žele postavljati u javnom okruženju.


------------------------------------------------------------

Poruka br. 202[Grananje od br. 191]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Utorak, 7. listopad 2008. 18:43

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Hi Dubravka,

odličan pokušaj! Ali idemo ipak malo istražiti detaljnije.

Čim je jedna suradnica u ELAi, to već govori da se nešto zbiva u Vašoj
organizaciji. I d aje suma različita od nule.

Dragica je odlično postavila niz konkretnih pitanja. Idemo redom, opis
Vaše organizacije, informatičke infrastrukture u njoj.

Uz srdačne pozdrave,

Goran




------------------------------------------------------------

Poruka br. 203[Grananje od br. 201]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Utorak, 7. listopad 2008. 18:48

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Hi Esade,

lijep i konstruktivan opis e-learninga u Vašoj školi!

Možda bi za početak bilo interesantno spomenuti još koji detalj o
iskustvima koje ste stekli kao testni centar za provedbu programa ECDL.
Kakvo je bilo predznanje prije nego što ste postali testni centar? Kakva
su iskustva polaznika? Kako sad ocjenjujete informatičku osposobljenost
nastavnog kadra u školi?

Uz srdačne pozdrave,

Goran



------------------------------------------------------------

Poruka br. 204[Grananje od br. 129]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Utorak, 7. listopad 2008. 19:31

Naslov: Odgovor: Pozdrav

Pozdrav svima, a posebno osoblju u režijama !

Marijan

------------------------------------------------------------

Poruka br. 205[Grananje od br. 203]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Utorak, 7. listopad 2008. 20:30

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Bojim se da ne "potrošim" prostor za druge diskutante, ali mislim da bi bilo
korisni za sve nas da neka iskustva koja već imamo i podijelimo. Naime, već 3 godine u našoj
školi se vrši 35% f2f i 65% dodatnae-learning edukacija polaznika (učitelja i profesora OŠ i
SŠ).
Prve godine na Forumu je aktivnost bila sljedeća:
-10% aktivni
-15% djelomično aktivni
-75% promatrači ili neaktivni
Te godine smo imali68% prolaznost na završnim ispitima. Predznanja koja su polaznici
donijeli (po procjeni mentora) su bila:
-60% zadovoljavajuća
-15% djelomično zadovoljavajuća
-25% nezadovoljavajuća
Postoci su se "revolucionarno" promijenili kada su se polaznici aktivno uključili u
diskusije na Forumu. Sljedeće dvije godine se situacija znakovito promijenila. Na Forumu je
aktivnost bila u prosjeku sljedeća:
-30% aktivni
-40% djelomično aktivni
-30% promatrači ili neaktivni
Rezultati na kraju seminara su se znakovito popravili: 92% - tna prolaznost na završnim
ispitima. Predznanja koja su polaznici donijeli (po procjeni mentora) su bila:
-70% zadovoljavajuća
-19% djelomično zadovoljavajuća
-11% nezadovoljavajuća
Esad Mujaković LP


------------------------------------------------------------

Poruka br. 206[Grananje od br. 202]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Utorak, 7. listopad 2008. 21:54

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Dakle ovako: u mojoj ustanovi postoji informatička učionica s otprilike 15 umreženih
računala koja imaju pristup Internetu, ali se ta učionica koristi za osnovnu obuku djece
od 5. do 8. razreda, dakle oni uče programske jezike Logo i Basic (o čemu ja nemam
pojma), Excell u 7. razredu, html i izrada web stranica u 8.raz. U zbornici imamo jedno
računalo spojeno na Internet, ali je brzina smiješna, a ja ne mogu ni svoje mailove
pročitati jer konfiguracija ne podržava moju Yahoo mail verziju.
Nekoliko učitelja (uključujući mene) je prošlo ECDL obuku, ali ništa dalje s tim ne radimo
jer nemamo tehničke mogućnosti. Kad sam pitala za Internet vezu u učionici rečeno mi
je da moramo imati nekakav uređaj koji nemamo i na tome je stalo.
S obzirom na moj interes, mislim da se mogu udobno smjestiti u Ranu većinu prema
Zemsky&Massy (ne bih se gurala u tehnološke lidere). Pozdrav, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------

Poruka br. 208[Grananje od br. 206]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Utorak, 7. listopad 2008. 23:42

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Dobra večer Dubravka i svim polaznicima plave grupe,
 Situacija u mojoj OŠ Julija Benešića u Iloku vrlo je slična Vašoj. E-learninga nema niti po
jednoj definiciji prema Zemsky i Massy, ali se u ciklusima prihvaćanja može svrstati u ciklus
poboljšanja tradicionalnih konfiguracija tečajeva/programa.
 U školi imamo jednu učionicu s 20-ak umreženih računala koja se također koristi isključivo
za nastavu informatike. U zbornici se nalaze dva računala spojena s printerom i fotokopirnim
uređajem.
 Sva računala imaju pristup internetu i spojena su relativno dobrom DSL mrežom, osim
nekoliko računala za koja smo se izborili u svojim učionicama, a kojima je konfiguracija
toliko slaba da su nam mogućnosti korištenja ograničene.
 Škola posjeduje laptop i projektor koji se mogu koristiti u nastavi uz najavu.
 ECDL obuku prošlo je četvero učitelja uključujući i mene. Ujedno smo mi jedni od rijetkih
koji se služimo oblicima e-learninga u nastavi, u smislu korištenja Power Point prezentacija,
pretraživanja interneta i slično.
 Ono što bih mogla nazvati planom za dalju budućnost zasigurno je uvođenje e-learninga kao
softvera za pomoć pri učenju i podučavanju (premaZemsky i Massy) što bi uvelike olakšalo i
poboljšalo komunikaciju između učenika i učitelja te kvalitetu samog nastavnog procesa.
 Zanima me kako napreduju ostale škole na području e-learninga i voljela bih čuti iskustva
onih koji ga provode na višem nivou nego što je slučaj na mojoj ustanovi.
 Lijepi pozdrav svima,
Sanja Rališ


------------------------------------------------------------

Poruka br. 209[Grananje od br. 207]

Poslao Lijljana Dolšak (ldolsak.vss) na Utorak, 7. listopad 2008. 23:52

Naslov: Odgovor: Pozdrav

Nadam se da tutori mogu vidjeti da smo skoro u ponoć online.
Za ovakvu predanost zaista nas treba nagraditi, ako ništa drugo, onda
lakšim zadatkom.
Sretno.
Laku noć želi Lili

------------------------------------------------------------

Poruka br. 210[Grananje od br. 208]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Srijeda, 8. listopad 2008. 00:31

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Dobra večer/jutro Sanji i ostalim kolegama
Ako pristupim odgovoru što je e-learning sa spoznaje o razvoju
situacije u vlastitoj okolini kao najbliži odgovor koji sam do sad na osnovi pretežno
iskustava mojih kolega ali i vlastitih, mogla donijeti, dolazim do zaključka da je pravu i
konačnu definiciju e- learninga doista teško dati , jer je i prema Zemsky&Massy e-
learning koncept koji još uvijek nema dosljedne definicije. Moja spoznaja o tome prije
svega četiri, pet godina bila je nešto sasvim drugo nego sad, (iako vjerujem ne i
pogrešna). Trenutno na školi (Graditeljska škola Čakovec) imamo
četiri umrežene učionice sa računalima i bežičnu vezu na Internet, certificiranu učionicu
za održavanje ECDL_a, dva ECDL experta-ispitivača, šest profesora je završilo
kompletni ECDL (6 modula), dok je još oko 10 profesora završilo ECDL (4 modula). Tri
profesora su prije mene završila i ELU, te tako ja danas mogu sagledati pojam e-
learninga sa nešto više i kompleksnije razine koja uključuje tzv. kombiniranu nastavu
(kombinaciju „klasične“ i online nastave), primijenjenu na razini institucije u kojoj radim
kroz dodatne sadržaje i nastavne predmete temeljene na mentoriranim online
tečajevima, (čiji su mentori ujedno i profesori http://www.carnet.hr/casopis/51/clanci/2),
te kroz neke pilot projekte na kojim se trenutno radi. Na taj način je postignut (barem u
jednom malom segmentu nastave) jedan od poželjnih ciljeva e-learninga da profesor
preuzme ulogu mentora, koordinatora, a učenik postaje istražitelj i aktivni sudionik
procesa usvajanja znanja i vještina. Dakle tumačenjem e-learninga
prema kontinuumu u našoj ustanovi se izvodi kombinirana nastava, a u pojedinim
segmentima postoji i tendencija prema potpunoj online nastavi, dok bi je prema Zemsky-
u & Massy-u svrstala u drugu kategoriju. Prema Bonku – (podjela prema integraciji
weba u nastavi), je ipak veći dio nastave još uvijek unutar prve grupe 1-5, dok postoje i
iskoraci prema drugoj grupi 5 i 6 (korištenjem online testova – Ampix i WebCt). Evo
zanima me da li još neki polaznici imaju slične spoznaje ili iskustva. Lijep pozdrav!
Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 211[Grananje od br. 206]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 8. listopad 2008. 00:34

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav svima,

na pocetku pozdrav i od drugog iz para tutora, drago nam je sto ste vec unaprijed
prionuli na rasprave ne cekajuci srijedu.

Dubravka,
evo kako stvari odmah drugacije izgledaju. Vi ste na pragu prvog ciklusa prihvacanja e-
learninga - Poboljsanja tradicionalnih konfiguracija tecajeva ili programa. To je faza kroz
koju svaka institucija mora proci na putu preko nekolicine inovatora prema tehnoloskim
liderima, a sa zajednickim ciljem postizanja kriticne tocke - rane vecine.

Dobro ste uocili prvenstveno tehnicke slabe tocke na Vasoj ustanovi. Vidite li mozda sebe
kao inovatora koji potice promjene na tom polju? Mi tu vidimo odlicnu podlogu za prvi
zadatak.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 212[Grananje od br. 208]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 8. listopad 2008. 00:35

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav Sanja,

lijepo ste nam predstavili svoju ustanovu. Dakle, Vi ste inovator na Vasoj ustanovi, ECDL je
potaknuo promjene u Vasoj organizaciji. Veselimo se Vasem zadatku, planiranje uvodjenja
e-learninga kao pomoci pri ucenju je vrlo zanimljiva tema.
Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 213[Grananje od br. 210]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 8. listopad 2008. 00:45

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama


Pozdrav Suzana,

predstavili ste nam svoju skolu koja je izvrstan primjer ustanove koja je u primjeni e-
learninga napravila puno, a sjecamo se i Vasih kolega prethodinka u ELA-i.

Dobro ste primjetili kako definicija e-learninga moze biti siroka, a posebno nam je
zanimljiva Vasa transformacija u percepciji e-learninga. To je nesto kroz sto cemo svi
skupa kroz nastavu ELA-e prolaziti u sljedeca dva semestra.

Dobro dosli na forum,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 214[Grananje od br. 203]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Srijeda, 8. listopad 2008. 08:06

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Osnovna škola Vladimira Nazora Vrsar (31 djelatnik i 209 učenika).
Opremljenost:
Informatička učionica s 15+1 računalo + LCD projektor + Interaktivna ploča. Računalo u
svakoj učionici spojeno na velike TV ekrane i na Internet. Dva računala u knjižnici dostupna
učenicima u svakom trenutku Računalo + LCD projektor u čitaonici (svakodnevno
prikazivanje nastavnih filmova). Računalo + LCD projektor u učionici Tehničke kulture.
Umrežena računala u dvije zbornice (škola je fizički razdvojena na RN i PN i spojena toplom
vezom). Umrežena računala u svim uredskim prostorijama. Dvije portirnice s računalima na
kojima je mrežna aplikacija za vođenje podataka o posjetiteljima. Podružnica smo KING-
ICT-a za ECDL već treću godinu
Educiranost:
Od 21 nastavnika 18 je položilo svih 7 ECDL modula a trenutno su u projektu i posljednja 3
djelatnika (kroz edukaciju su prošli i tajnica i knjižničarka i školski psiholog).
Primjena:
Gotovo svi nastavnici u nastavi koriste vlastite i mrežne materijale jer svi u svakom trenutku u
svojim učionicama imaju pristup Internetu. Koristimo nekoliko baznih aplikacija koje smo
sami razvili u školi: Statistika – svjedodžbe, Baza podataka o seminarima, Baza podataka o
posjetiteljima škole
Umreženost: U školi postoje tri mreže
Informatička učionica, Uprava , Zbornice, knjižnica, sportska dvorana
LP Esad Mujaković


------------------------------------------------------------

Poruka br. 215[Grananje od br. 205]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Srijeda, 8. listopad 2008. 10:06

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Hi Esade,

ovo su zaista impresivni rezultati i svima mogu poslužiti kao argumenti
koji se mogu koristiti pri animiranju profesora/učitelja u široj
primjeni metoda e-poučavanja (prihvatimo Forum kao jedan od oblika
e-poučavanja) u nastavi!

Da li netko drugi ima slične numeričke podatke o primjeni e-poučavanja?

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 216[Grananje od br. 206]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Srijeda, 8. listopad 2008. 10:45

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Lijepi pozdrav svima,
Nadovezujem se na Dubravkinu poruku jer mi se čini sadržajno najbliža.
E-learnng na Medicinskom fakultetu u Rijeci poglavito na zavodu za patologiju je u
povojima. Čula sam za pokušaje organizacije izbornih kolegija u Merlinu, prije dvije
godine i od tada nema pomaka.
Klasificirani premaBongu et al.(1999) mi bi bili na prvoj razini, dok prema
Zemsky i Massy (2006) koristimo e-learning kao softver za pomoć pri učenju i
poučavanju,no najbolje mi se čini pozicioniranje ukontinuumu gdje bi se moglo
reći da koristimo E- learning u klasičnoj nastavi jer nastavnici za predavanja uglavnom
pripremaju PowerPoin prezentacije.
Jedan od mogućih razloga je dislociranost zavoda od matične kuće (mi smo u bolničkom
krugu) i usmjerenost na stručnu djelatnost za potrebe koje značajno više koristimo
informatičku podršku.
Svi nastavnici zavoda imaju dostupno računalo i internet (15 računala, 3 LCD projektora,
dvije mikroskop povezane kamere) i rade istovremeno struku, istraživanja i nastavu.
U nastavi koristimo Power Point prezentacije, na CDu pohranjene sadržaje (slike
makro i mikro preparata), software prijevod Patologije sa sveučilišta u Kanzasu i ono što
mi se čini najbližim E-learningu živu mikroskopsku sliku na LCD projektoru tijekom
mikroskopiranja na vježbama. (Bilo bi lijepo kada bi mogli u obdukcijsku salu uvesti
kamere pa da studenti nemoraju stajati pored obducenta tijekom obdukcije već da to
mogu gledati u vježbaoni.)
Nitko od nastavnika nije prošao formalnu edukaciju tipa ECDL obuke, ali su svi bili jako
zainteresirani kada sam spomenula ELU pa mislim da bismo kao sredina bili rana većina
na grafikonu faza usvajanja tehnolgija.
Čini se da sam malo odužila, pozdrav, Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 217
Poslao Jasna Tingle (jtingle.ela) na Srijeda, 8. listopad 2008. 10:50

Naslov: Još jedan poziv onima koji se do sad nisu javili

Pozdrav svima,

Još jednom pozivam sve polaznike koji se do sada nisu javili da nam pošalju kratku
poruku na ovaj Osnovni forum, kako bismo znali da su s nama i da je sve u redu. U
Zelenoj grupi nam nedostaje još 5 polaznika koji se nakon Orijentacijske radionice nisu
javili, a pretpostavljam da je slično stanje i u ostalim grupama.

Sve ostale koji su odradili ovo prvo javljanje pozivam da polako krenemo u tematske
diskusije. Danas je službeni početak 1. diskusije, pa provjerite jesu li u forumu
namijenjenom za 1. diskusiju svake pojedine grupe tutori već postavili pitanje.

Zanimljivo i konstruktivno diskutiranje želi vam

Jasna



------------------------------------------------------------

Poruka br. 218[Grananje od br. 214]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Srijeda, 8. listopad 2008. 10:57

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Lijepi pozdrav cijeloj plavoj grupi! :)

Knjižničarka sam u Osnovnoj školi Brda, Split. Naša škola nije tako
dobro informatički opremljena kao kolege Esada, ali zasigurno će u
budućnosti biti bolja situacija...

Zasada imamo računalnu učionicu s 10 računala u kojoj se izvodi
iskljucivo nastava informatike. U informatičkoj učionici samo su dva
računala spojena na Internet.
U zbornici imamo jedno računalo s printeromn spojeno na Internet za
potrebe učitelja.
Školskoj knjižnici imam dva računala, oba spojena na Internet - od toga
na jednome radim ja jer upravo unosim fond u knjiznicni program kako
bismo postigli informatizaciju knjiznice, a drugo racunalo je
namijenjeno učenicima za rijesavanje skolskih zadataka i pretrazivanje
informacija na Internetu (s tim da je ovo racunalo dosta sporo jer ima
vec dosta godina). Na raspolaganju nam je za koristenje za cijelu skolu
jedno prenosno racunalo i projektor.

Trenutno kao jednu od vecih potreba u svojoj skoli vidim potrebu za
dostupnosti osobe koja bi nam bila na raspolaganju za tehnicku podrsku
koja bi odrzavala postojeca racunala, zasada smo tu jako slabi.

Od ucitelja samo je ucitelj koji predaje informatiku polozio svih 7 ECDL
modula, a ove godine imamo 10-ak polaznika.

Prema konceptu iznesenom u clanku R. Zemsky i W. F. Massy, usudila bih
se kazati da je nasa skola po pitanju e-learninga na pocetnom stadiju,
gdje se e-learning iz odredjenih nastavnih predmeta i u knjiznici
primjenjuje kao elektronicki posredovano ucenje.

Ivana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 220[Grananje od br. 143]

Poslao Alenka Boban Blagaić (abblagaic.mef) na Srijeda, 8. listopad 2008. 11:59

Naslov: Odgovor: Pozdrav

Dobar dan Adrian,
drago mi je da si se javio. Meni ELA djeluje kao SF. Super mi je druženje s ljudima i
stjecanje novih znanja, ali mi se tokom čitanja prvog zadatka razvio osjećaj tipa: "Koji
će kukumar ta ELA u mom životu?" Mislim da me ovo virtualno okruženje lagano guši i da
neću naći dovoljan broj slova i njihovih kombinacija da bih izrazila ono što mislim. Čak
mi je i prva diskusija previše apstraktna (ono tipa: "Utjecaj sunčevih pjega na spolnost
bijelih miševa"). Kako da se naša "crvena podgrupa" međusobno dogovara, a ne ovako
jedan po jedan?
Lijep pozdrav i ugodan praznički dan želi ti Alenka

P.S. Dok mi ne daš odgovor kako da čoporativno komuniciramo ja ću sistemom "copy-
paste" , uz popravak ž/m roda, ovu poruku poslati našim pajdašima.

------------------------------------------------------------
Poruka br. 221[Grananje od br. 145]

Poslao Alenka Boban Blagaić (abblagaic.mef) na Srijeda, 8. listopad 2008. 11:59

Naslov: Odgovor: Pozdrav

Dobar dan Marinko,
drago mi je da si se javio. Meni ELA djeluje kao SF. Super mi je druženje s ljudima i
stjecanje novih znanja, ali mi se tokom čitanja prvog zadatka razvio osjećaj tipa: "Koji
će kukumar ta ELA u mom životu?" Mislim da me ovo virtualno okruženje lagano guši i da
neću naći dovoljan broj slova i njihovih kombinacija da bih izrazila ono što mislim. Čak
mi je i prva diskusija previše apstraktna (ono tipa: "Utjecaj sunčevih pjega na spolnost
bijelih miševa"). Kako da se naša "crvena podgrupa" međusobno dogovara, a ne ovako
jedan po jedan?
Lijep pozdrav i ugodan praznički dan želi ti Alenka

P.S. Dok mi ne daš odgovor kako da čoporativno komuniciramo ja ću sistemom "copy-
paste" , uz popravak ž/m roda, ovu poruku poslati našim pajdašima.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 222[Grananje od br. 146]

Poslao Alenka Boban Blagaić (abblagaic.mef) na Srijeda, 8. listopad 2008. 12:00

Naslov: Odgovor: Pozdrav

Dobar dan Monika,
drago mi je da si se javila. Meni ELA djeluje kao SF. Super mi je druženje s ljudima i
stjecanje novih znanja, ali mi se tokom čitanja prvog zadatka razvio osjećaj tipa: "Koji
će kukumar ta ELA u mom životu?" Mislim da me ovo virtualno okruženje lagano guši i da
neću naći dovoljan broj slova i njihovih kombinacija da bih izrazila ono što mislim. Čak
mi je i prva diskusija previše apstraktna (ono tipa: "Utjecaj sunčevih pjega na spolnost
bijelih miševa"). Kako da se naša "crvena podgrupa" međusobno dogovara, a ne ovako
jedan po jedan?
Lijep pozdrav i ugodan praznički dan želi ti Alenka

P.S. Dok mi ne daš odgovor kako da čoporativno komuniciramo ja ću sistemom "copy-
paste" , uz popravak ž/m roda, ovu poruku poslati našim pajdašima.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 223[Grananje od br. 160]

Poslao Alenka Boban Blagaić (abblagaic.mef) na Srijeda, 8. listopad 2008. 12:01

Naslov: Odgovor: Pozdrav

Dobar dan Marjana,
drago mi je da si se javila. Meni ELA djeluje kao SF. Super mi je druženje s ljudima i
stjecanje novih znanja, ali mi se tokom čitanja prvog zadatka razvio osjećaj tipa: "Koji
će kukumar ta ELA u mom životu?" Mislim da me ovo virtualno okruženje lagano guši i da
neću naći dovoljan broj slova i njihovih kombinacija da bih izrazila ono što mislim. Čak
mi je i prva diskusija previše apstraktna (ono tipa: "Utjecaj sunčevih pjega na spolnost
bijelih miševa"). Kako da se naša "crvena podgrupa" međusobno dogovara, a ne ovako
jedan po jedan?
Lijep pozdrav i ugodan praznički dan želi ti Alenka

P.S. Dok mi ne daš odgovor kako da čoporativno komuniciramo ja ću sistemom "copy-
paste" , uz popravak ž/m roda, ovu poruku poslati našim pajdašima

------------------------------------------------------------

Poruka br. 224[Grananje od br. 207]

Poslao Alenka Boban Blagaić (abblagaic.mef) na Srijeda, 8. listopad 2008. 12:02

Naslov: Odgovor: Pozdrav

Dobar dan Gordana,
drago mi je da si se javila. Meni ELA djeluje kao SF. Super mi je druženje s ljudima i
stjecanje novih znanja, ali mi se tokom čitanja prvog zadatka razvio osjećaj tipa: "Koji
će kukumar ta ELA u mom životu?" Mislim da me ovo virtualno okruženje lagano guši i da
neću naći dovoljan broj slova i njihovih kombinacija da bih izrazila ono što mislim. Čak
mi je i prva diskusija previše apstraktna (ono tipa: "Utjecaj sunčevih pjega na spolnost
bijelih miševa"). Kako da se naša "crvena podgrupa" međusobno dogovara, a ne ovako
jedan po jedan?
Lijep pozdrav i ugodan praznički dan želi ti Alenka

P.S. Dok mi ne daš odgovor kako da čoporativno komuniciramo ja ću sistemom "copy-
paste" , uz popravak ž/m roda, ovu poruku poslati našim pajdašima

------------------------------------------------------------

Poruka br. 225
Poslao Alenka Boban Blagaić (abblagaic.mef) na Srijeda, 8. listopad 2008. 12:16

Naslov: Učim, učim na svojim greškama...

Poruka bi glasila:

Dajte mi škanicl na glavu i pravite se da me ne vidite

ili

mili Bože što volim što sam iza monitora pa me ne vidite

Ugodan praznik
Alenka
P.S. Sada sigurno znam što znači tipka:"Šalji privatno"

------------------------------------------------------------

Poruka br. 227[Grananje od br. 215]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Srijeda, 8. listopad 2008. 14:13

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Lijep pozdrav mentorima
Rado bi se još malo nadovezala na postavljeno pitanje, iako sam
shvatila da bi bilo idealno upravo u okviru prvog zadatka napraviti cjelokupnu analizu
stanja e-learninga u našoj školi.
Ukratko sad mogu reći da se online tečajevi provode već treću
godinu za redom sa učenicima prvih i drugih razreda četverogodišnjih zanimanja
(Obrada slike pomoću GIMP- a, Izrada animacija pomoću Flasha, i Obrada A/V zapisa-
Edupoint – Carnet), a da su nakon završetka provedene od strane kolega (ELA tutora) i
ankete, odnosno ispitivanje zadovoljstva i usvojenih vještina takvim načinom izvođenja
nastave. Dobivene povratne informacije su svakako poticajne za daljnji nastavak rada,
iako se slažemo da je potrebno izvesti online nastavu u „kontroliranim“ uvjetima u svim
segmentima, kada se radi o učenicima te dobne skupine. Napravljene su i analize
utjecaja samog mentora na tijek rada (poznatog ili nepoznatog mentora), te zadnja
analiza i utjecaj virtualnog okruženja, kroz usporedbu različitih LMS- ova, (učenici su
upoznali Moodle i WebCT) te njihov utjecaj sa stajališta vizualnog utjecaja (naravno uz
pretpostavku kvalitetne tehničke podrške) na motivaciju i tijek usvajanja online
sadržaja.
 Detalje bi ostavila za zadatak. Još jednom lijep pozdrav! Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 232[Grananje od br. 210]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Srijeda, 8. listopad 2008. 19:23

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Poštovana kolegice, podaci koje ste nam predočili su impresivni i jako korisni. Neka Vaša
iskustva su primjenjiva i u mojoj sredini i svakako ću ih pokušati imlementirati.
Međutim nije mi posve jasna informacija da je šest profesora završilo "svih 6 ECDL -
modula" jer postoje samo dvije varijante "4 Modula" za stratnu Diplomu ( a
Ministarstvo plaća 5) i "7 Modula" za Ecdl Diplomu.
Predpostavljam da se radi o lapsusu, koji u ovoj situaciji nije niti bitan. Za svaku pohvalu su
uvjeti koje imate u pogledu primjene ICT- tehnologija, a koje je predpostavljam osigurao Vaš
ravnatelj jer sve ovisi od njih.

LP
Esad Mujaković, ravnatelj OŠ Vladimira Nazora Vrsar
------------------------------------------------------------

Poruka br. 235[Grananje od br. 232]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Srijeda, 8. listopad 2008. 20:04

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav kolegi Esadu
Da ispričavam se za krivo navođene broja modula, ipak sam polagala
ECDL davne 2005 godine i doista sam krivo pobrojala koliko smo mi to modula trebali u
dva dana položiti da dobivanje osnovne ECDL diplome, (koju sam eto "dobila" zajedno
sa našim informatičarima, iako ja sama to nisam). I točno je da najčešće ostali profesori
koji ne predaju računalstvo ili informatiku polažu 5 modula za ECDL start diplomu. Znam
da polažu dva modula manje, no kako sam navela za osnovni 6 tako je ispalo za start 4.
Moram se ubudeće točno informirati kada nešto pišem, zato sam kontaktirala kolegicu
koja vodi ECDL kod nas, pa sam ostala i sama iznenađena da je start diplomu dobilo već
24 profesora naše škole, a ne kako sam prije napisala, dok nas osnovni ECDL ima 7, od
toga 3 experta.
I doista moram reći da imamo ravnatelja koji je spreman ulagati i u
tehnologiju i podržava sve aktivnosti i dodatne edukacije profesora informatike i
računalstva, ali i ostalih predmeta na našoj školi. Lijep pozdrav Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 236[Grananje od br. 235]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Srijeda, 8. listopad 2008. 20:33

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav kolegici Suzani,
Zaista mi nije bila namjera da Vas intrigiram s tehničkim podacima ECDL-projekta jer sam
slučajno i mentor u ECDL projektu pa te tehničke podatke jako dobro znam i siguran sam da
ste s lakoćom položili sve module ( ma koliko ih bilo ), ali na temeljno pitanja koje sam Vam
postavio odgovorili ste mi ( dakle tko je mjerodavna osoba koja podržava primjenu ICT
tehnologija u Vašoj školi - to je ravnatelj, koji podržava sve aktivnosti i dodatne edukacije
profesora informatike i računalstva, ali i ostalih predmeta na našoj školi), što mi je dokaz da
nisam usamljen.
LP Esad Mujaković


------------------------------------------------------------

Poruka br. 238[Grananje od br. 217]
Poslao Ana Budimir (abudimir.mef) na Srijeda, 8. listopad 2008. 21:11

Naslov: Odgovor: Još jedan poziv onima koji se do sad nisu javili

Dragi zeleni,
Eto javljam se s pozdravom i objavljujem da je sve u redu, danas ću čak staviti i sliku...
Bila sam u gužvi, imala sam nastupno predavanje...sve je odlično prošlo
Pozdrav

------------------------------------------------------------

Poruka br. 242[Grananje od br. 208]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Srijeda, 8. listopad 2008. 22:39

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Vecer Sanji i Dubravki, kao i svim sudionicima diskusije! :)

U poruci br. 218 opisala sam informaticku opremu u svojoj ustanovi, koja
nije nesto previse dostupna u mojoj skoli... No, prema Zemsky i Massy
(2006) i Tingle (2004.) mislim da nas to ne treba obeshrabriti jer iz
iscitanoga mi se cini da "velika kolicina tehnologije" nije garancija
uspijesnog uvodjenja i kvalitetne primjene e-learninga.

Prema Zemsky i Massy (2006) konceptu svoju ustanovu zasada mogu pronaci
pod stavkom 3. u primjeni e-learninga u elektronicki posredovanom
ucenju, slijedi objasnjenje.

U mojoj ustanovi kao i u vasoj podrazumjevamo da se e-learning izvodi u
racunalnoj ucionici na satovima informatike jer se od ucenika zahtijeva
intenzivna uporaba racunala, prema clanku Tingle (2004).

U skolskoj knjiznici izvodimo navedeni koncept e-learning s jednim
prijenosnim racunalom, projektorom, Internetom i projekcijskim platnom -
sto za pocetak i nije lose :), izvodi se na dolje opisani nacin.

Kao knjiznicar nastojim ucitelje odredjenih predmeta informirati o
dostupnim izvorima znanja na Internetu na osnovu kojih mozemo
organizirati sat s navedenom opremom u knjiznici, koji moze biti u vidu
prezentacije ili radionice.

Radi se o izvorima znanja ovog tipa, npr:
1.)Hrvatski jezik:
   Marko Marulić: http://www.knjizevni-krug.hr/marulianum/mm_index.asp,
   Petar Preradovic: http://www.preradovic.bjelovar.com/main.html,
   Silvije Strahimir Kranjcevic:
http://www.sskranjcevic.hr/uvod.ASP?PisID=1,

2.) Engleski jezik, ali i svi strani jezici
   ICDL: http://www.icdlbooks.org/

3.) Pov, Hrv. jez, Zem...:
    Digitalizirana bastina NSK: http://www.nsk.hr/Heritage.aspx?id=25

4.) U provedbi odredjenih tema vezanih uz knjiznicu pri provedbi
knjiznicno-informacijskog programa koristim Virtualnu ucionicu NSK
http://www.nsk.hr/DigitalLib.aspx?id=92

Ucenici i samostalno u knjiznici mogu koristiti razne DVD-e i CD-e
(Meridijani, Drvo znanja, Enter,...), koji se takoder mogu upotrijebiti
i u nastavi.

U svakom slucaju, mislim da bi bilo korisno u skoli napraviti jednu
anketu da vidimo koliko ucenika ima pristup Internetu iz svojih domova,
a ukoliko se radi o vecini (pretpostavljam) mogli bi im se mozda npr.
zadati neki istrazivacki zadaci za samostalni rad od kuce pod vodstvom
ucitelja i knjiznicara koji ce prezentirati u skoli... Mislim da bi
podatak o dostupnosti Interneta ucenicima iz njihovog doma bila korisna
smjernica za nas s oskudnom opremom (ja ga isto nemam) jer bismo tada
mogli bolje osmisliti rad.

Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 244[Grananje od br. 129]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Četvrtak, 9. listopad 2008. 09:21

Naslov: Odgovor: Pozdrav

Pozdrav svim bojama!

Danas tek primjetih da se moramo svi javiti na početku programa kako bi potvrdili
mogučnost rada u WebCT okružju.

Radujem se našem upoznavanju, a drago mi je da ponovo vidim one koje već poznajem.

Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 245
Poslao Kaća Živković (kzivkov.vss) na Četvrtak, 9. listopad 2008. 09:31

Naslov: Pozdrav svima

Evo i mene napokon ovdje.
Sve vas lijepo pozdravljam i veselim se druženju s vama.
Uživajte i sretno vam bilo!

Lp,

Kaća

------------------------------------------------------------

Poruka br. 247[Grananje od br. 215]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Četvrtak, 9. listopad 2008. 10:06

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Srdačan pozdrav svim kolegama
U našoj školi u petak 10.10.2008. godine započinje novi ciklus ECDL izobrazbe učitelja i
djelatnika OŠ i SŠ. Kao podružnica KING ICT-a pružamo kompletnu uslugu:
Predavanja f2f – 30 sati
On-line mentoriranje – 90 sati
Polaganje ispita – nedefiniran broj sati
Robert Zemsky, William F. Massy, definiraju tri moguća koncepta e-learninga. Mi u ECDL
projektu primjenjujemo Koncept 3., odnosno, tijekom tečaja na mrežne stranice škole
postavljamo dodatne edukacijske materijale. Za Module koji su usmjereni na teoretska znanja
polaznicima nudimo predispitne Flash kvizove znanja, a za Module koji preferiraju praktična
znanja polaznicima nudimo Flash filmiće koji zorno prikazuju one detalje koji su bitni, a nisu
sastavni dio standardnih edukacijskih materijala koje polaznici zadužuju na početku seminara.
Polaznici po volji materijale mogu koristition-line ili ih spremiti na svoje računalo pa ih
koristitiof-line. Trenutno se obrađuje M1 pa su na mrežnim stranicama dostupni edukacijski
Flash kvizovi:
http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/
LP Esad Mujaković


------------------------------------------------------------

Poruka br. 252[Grananje od br. 235]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Četvrtak, 9. listopad 2008.
13:48

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav svima,

Radim u Osnovnoj školi „Mato Lovrak“ Nova Gradiška koja je tehnički dobro opremljena
zahvaljujući ravnatelju koji ima velike sličnosti sa Suzaninim ravnateljem. U svakoj
učionici škole učitelji imaju na raspolaganju računalo, TV, DVD uređaje. Projektore i
pametnu ploču koriste povremeno. Većina kolegica i kolega nastavu obogaćuje
multimedijskim prezentacijama. Sva su računala umrežena s izlazom na Internet.
Od ukupno 5x djelatnika, jedan djelatnik je završio kompletni ECDL (7 modul), 2x
završilo osnovni ECDL. Polaznici ELE su kolega Ivica i ja. Dvoje kolega, za izvođenje
nastave koriste Carnetov LMS – „Nikola Tesla“ . Dvoje su stalni polaznici online tečajeva
(Obrada slike pomoću GIMP- a, Izrada animacija pomoću Flasha, Napredne tehnike
izrade web-a, ). Prema kontinuumu u mojoj školi lagano se približavamo kombiniranoj
nastavi.

Prema Bonkovom tumačenju e-learninga u mojoj školi web se u nastavi koristi većinom
informativno; 2. i 3. razina, te kao dodatak nastavnim aktivnostima; razina 6. upotrebom
online testova.

Prema tumačenju Zemsky i Massy – školu bih (neskromno) smjestila u treći koncept –
elektronički posredovano učenje. U prilog tomu navodim stručni skup proveden
videokonferencijski korištenjem alata Microsoft Office Live Miting 2007 gdje smo kroz
radionice obradili alat Expression Studio.

Što ostali misle, jesam li realna?! Vesna


------------------------------------------------------------

Poruka br. 254[Grananje od br. 244]

Poslao Kaća Živković (kzivkov.vss) na Četvrtak, 9. listopad 2008. 14:08

Naslov: Odgovor: Pozdrav

Evo i mene ovdje.

Sve Vas lijepo pozdravljam i nadam se ugodnom i korisnom druženju.

Ugodan nadolazeći vikend želim.

Lp,

Kaća

------------------------------------------------------------

Poruka br. 257[Grananje od br. 252]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Četvrtak, 9. listopad 2008. 18:33

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Hi Vesna,

zaista dobar prostup, ujedinili ste opis Vaše škole s pročitanom
literaturom.
Postavili ste odlično pitanje! S nestrpljenjem očekujemo odgovore!

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 258[Grananje od br. 242]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Četvrtak, 9. listopad 2008. 18:36

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Hi Ivana,

dali ste lijep opis nekih resursa koje preporučujete korisnicima.

Svakako bi preporučio da provedete anketu, to će biti odličan podatak za
realnu procjenu stanja te planiranej daljnjih akcija.

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 259[Grananje od br. 216]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Četvrtak, 9. listopad 2008. 18:40

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Hi Suzana,

interesantno je da u redovnoj nastavi koristite i e-materijale iz
drugih ustanova software (prijevod Patologije sa sveučilišta u Kanzasu).

Kako su u ovom slučaju riješena prava korištenja?

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 273[Grananje od br. 167]
Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Petak, 10. listopad 2008. 11:07

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav svim plavcima, a posebno našim tutorima Goranu i Zlatku !

Ja sam malo duže promišljao o tezama koje su nam dali naši tutori pošto radim u jednoj
specifičnoj ustanovi te mi je bilo teško izabrati lokalni kontekst u kojem ću analizirati e-
learning. Zbog toga ću koristiti po potrebi dva konteksta. U ovoj prvoj poruci analizirat ću
prvi kontekst, a u kasnijim porukama upoznat ću Vas sa drugim kontekstom i razlogom
zbog čega ga koristim u ovim diskusijama.

Nastavnik sam taktike kopnene vojske na Katedri taktike u Hrvatskom vojnom učilištu.
Zbog specifikuma okruženja u kojem radim, analizirati ću situaciju samo na mojoj
katedri. Razlog leži u činjenici da nemam dovoljno saznanja o radu na ostalim katedrama
pošto se radi o nekoliko razina školovanja, i o priličnom broju katedri.

Situaciju na katedri mogao bi u kontinuumu e-learninga smjestiti na sredinu. Dakle,
nešto između korištenja pomagala u nastavi i kombiniranog modela. Naši amfiteatri i
kabineti su opremljeni multimedijom, nastavnici koriste PowerPoint prezentacije,
nastavnici i veći dio polaznika ima osobna računala koja su interno umrežena te se
materijali distribuiraju u digitalnom obliku. Začeci kombiniranog modela vidljivi su u tome
da polaznici i nastavnici imaju tehničke mogučnosti međusobne komunikacije na internoj
mreži te neki nastavnici na taj način mentoriraju učenike prilikom izrade završnih radova.

Po Bonku, katedra je na drugoj razini integracije weba u nastavi. Može se reći da se
uočavaju naznake 4. i 5. razine, dok treća razina još nije implementirana.

Prema Zemsky & Massy, katedra provodi e-learning kao elektronički posredovano
učenje. Ovo se ogleda u korištenju resursa simulacijskog središta gdje se polaznici
(određene razine školovanja) stavljaju u ulogu stožera postrojbe određene razine te uz
pomoć računalnih simulacija rješavaju taktičke zadaće.

Ova poruka ima 310 riječi no nadam se da će tutori za prvi puta zažmiriti na jedno oko.
Radujem se diskusijama i nadam se da ću potaknuti raspravu ostalih plavaca.

Pitanja?

Darko




------------------------------------------------------------

Poruka br. 277[Grananje od br. 167]
Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Petak, 10. listopad 2008. 13:30

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav svima !

Djelatnik sam Časničke škole Hrvatskog vojnog učilišta, ČŠ HVU, koja je odgovorna za
školovanje kadeta, kandidata za časnike za temeljne časničke dužnosti, te časnike za
niže stožerne, zapovjedne i funkcionalne dužnosti.

E-learning u ČŠ HVU je u primjeni kao i u civilnim obrazovnim institucijama koje su već
navele kolegica i kolege u dosadašnjim diskusijama. Stanje resursa u ČŠ HVU je:
-sve učionice opremljene su multimedijom i imaju pristup internetu,
-osoblje, nastavnici, kadeti i polaznici, educirani su za korištenje informatičke opreme.
Svi nastavnici u svojim uredima imaju računala, kadeti u sobama, a polaznici koriste
dvije informatičke učionice i svi imaju pristup internetu,
-polaznici izobrazbe uključeni su u pripremu i provedbu simulacijskih vježbi u
Simulacijskom središtu,
-kadeti koriste web za informiranje i istraživanje izvora, predaju seminarskih radova i
drugih aktivnosti sukladno programu fakulteta na kojem studiraju,
-jedanaest djelatnika iz HVU polaznici su ovog naraštaja ELA-e, a dva djelatnika
uspješno je završilo prošli naraštaj.

Proučavajući obveznu literaturu i sudjelujući na dosadašnjim diskusijama, E-learning u
ČŠ HVU mogu svrstati u:
-e-learning kontinuum: informacijske tehnologije koriste se da bi potpomogle klasičnu
nastavu,
-Bonk: prva grupa, razina 1-5,
-Zemsky&Massy: imamo djelomično zastupljene sve tri kategorije. Prema S-krivulji
inovacije nalazimo se između inovatora i tehnoloških lidera.


Toliko o meni, idemo dalje !

Marijan


------------------------------------------------------------

Poruka br. 278[Grananje od br. 149]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Petak, 10. listopad 2008. 13:32

Naslov: Odgovor: Što je e-learning

Pozdrav svim kolegama u plavoj grupi i posebno našim tutorima Goranu i Zlatku !
 Što reći o e-learningu? Upozanavajući se na akademiji s njegovim profilom postavljanja
samog imena što je e- learning teško je dati jednu određenu definiciju, ali kroz moja
promišljanja mogu reći svoje poimanje kako vidim njegove konture prepoznavanja. E-
learning je spajanje elektronskih tehnologija uključujći korištenje osnovnih digitalnih
višestruko obrazovnih cjelina i tehnologija bogatog dizajna s mogučnošću prijenosa bilo kada
i bilo gdje koja omogućava color="red">* "Učenje u pravo vrijeme" (eng. just-in-
time learning) s ciljem da korisnik može iskoristi svoj stil poučavanja i učenja (nastavnici i
učenici).
*R.Zemsky, W.F. Massy: Ometena inovacija- Što se dogodilo e-laeningu i zašto
P.S. Drago mi je da sam imao isto razišljanje kao i pozivani autori u fus noti prema definiciji
Just-in-time koju sam osobno u ime svoje grupe na akdemiji prezentirao kao rad skupine od
šest članova za stolom plave grupe.
Ako ima pitanja ili sugestija stojim na raspolaganju.
Lijep pozdrav i ugodan vikend želim Vam svima u plavij grupi i našim tutorima!
Jadranko



------------------------------------------------------------

Poruka br. 285[Grananje od br. 167]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Petak, 10. listopad 2008. 19:24

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav svim kolegama i tutorima,

i zamolba na početku: s obzirom da se s dvogodišnjim nastavničkim stažom smatram
početnikom, zamolit će iskusnije kolege za razumijevanje, a u opisu „e-learning situacije
u mojoj organizaciji“ ograničiti ću se na osobna iskustva iz predmetne nastave bez
razmatranja šireg okružja.

Nemam se čime pretjerano hvaliti, a tehnologiju upotrebljavam kao pomagalo u
izvođenju nastave (negdje oko 2. stupnja u modelu koontinuma). To se najčešće svodi
na slajdove „PP poisoninga“ i na upućivanje polaznika na web izvore poput Wikipedie. U
pripremi za nastavu smjestio bih se nešto desnije u kontinuumu. Naime, u sklopu NATO
Defence Collega, pohađao sam tečaj „Tehnologija u edukaciji“, izvođen kombiniranom
metodom. Tečaj mi je pomogao u sistematiziranju spoznaja iz područja pedagogije,
oduševio konstruktivizmom i bitno utjecao na perspektivu poučavanja.

Planiram intenzivniju upotrebu e-learninga kao „elektronički posredovano učenje“
(Zemsky, Massy), interaktivno učenje s ciljem snažnog uključivanja polaznika u nastavu.
Prednosti prve dvije domene (prema istom izvoru) olakšano učenje na daljinu i
komfornije upravljanje učenjem/poučavanjem treba iskoristiti, no držim da je isključiva
orijentacija prema njima, povezana s opasnošću skretanja u tehno-fanatizam.

Nedostatkom te podjele (ograničene tržištem) smatram: skučen prostor za šire
razumijevanje „e“ - poput „exciting“, „enthusiastic“, „emotional“, „extended“, „excellent“
pa i „educational“, kao što predlaže Luskin (Wikipedia 7.10.08. „E-learning“).

Pozdrav,
Andrija!
------------------------------------------------------------

Poruka br. 286[Grananje od br. 252]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Petak, 10. listopad 2008. 19:40

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Lijepi pozdrav Vesna,

vas me je opis potaknuo na preispitivanje moga shvacanja pojma
e-learninga jer sam ga mozda shvatila malo presiroko...

Izvodjenje nastave u svojoj skoli bih prema E-learning kontinuum
smjestila na drugo mjesto gdje se tehnologija u prvom redu koristi da bi
potpomogla klasičnu nastavu, pri tome mislim na primjenu PowerPoint
prezentacija, DVD-a, pretrazivanje informacija na Internetu,
prezentiranje i primjenu izvora znanja na Internetu za poducavanje u
nastavi, primjenu interaktivnih CD-ROM-ova.

Prema tumačenju Zemsky i Massy sam stavila svoju ustanovu u treci
koncept jer sam na "prvu ruku shvatila" da je ovaj treci koncept
usmjeren upravo vise na prezentaciju sadrzaja s nekim interaktivnim i
multimedijalnim svojstvima (npr. TELL ME MORE tecaj za ucenje stranih
jezika), kao i na alate koji sluze za izradu i prezentiranje sadrzaj na
web stranicama.
Buduci da se u mojoj skoli tehnolohija zasada koristi samo za
prezentaciju sadrzaja opredijelila sam se za ovaj treci koncept.
Na taj prvi dojam primjena videokonferencije mi je djelovala kao nesto
sto bih stavila na visu razinu radi vece mogucnosti komunikacije.

No, medjutim nisam sigurna i bilo bi mi drago kad biste mi vi ili netko
iz grupe jos pomogao i svojim misljenjem jesam li pogresno protumacila
ovaj treci koncept Zemsky i Massy-a? :))
U tome slucaju u mojoj ustanovi nece biti ni toga nekog pocetnog oblika
e-learninga :)

Hvala! Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 287[Grananje od br. 273]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Petak, 10. listopad 2008. 19:44

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav "vojniku" i ostalim članovima
Prema kontinumu svoju katedru postavljate između korištenja pomagala u nastavi i
kombiniranog modela.
Smatram da ste optimist kao i ja, mada nisam sigurna koliko smo realni jer se
kombiniranim modelom nastava izvodi većim dijelom online, dok pretpostavljam da je u
Vašem i mom slučaju obrnuto.
Manjim djelom nastavni proces provodimo online, a najveći dio nastave odvija se
korištenjem pomagala u nastavi.
Slažete li se, ili "vojnički"- čvrsto držite svoj stav?!
Vesna

------------------------------------------------------------

Poruka br. 288[Grananje od br. 259]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Petak, 10. listopad 2008. 19:48

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Hi Gorane,
mislim da je lapsus bio u imenu...
Autorska smo prava riješili prilikom dobivanja dozvola za prevođenje
softwarea,Zagrebačke katedre, a mi smo u Rijeci to samo prilagodili svojim potrebama,
a tome nam je uvelike pomogao prof.Ivan Damjanov koji radi na njihovom
medicinskom fakultetu i nesebično pomaže patolozima u Hrvatskoj.

Pozdrav, Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 292[Grananje od br. 242]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Petak, 10. listopad 2008. 21:19

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Hi Ivana!
Moram se nadovezati na tvoju poruku u kojoj predlažeš anketu za učenike kako bi se dobilo
realno stanje. Mi smo na našoj školi napravili nešto slično prije dvije godine kad se po prvi
put uvela Informatika kao izborni predmet. Zanimalo nas je koliko učenika ima svoja računala
i pristup internetu. Rezultati su nas pomalo iznenadili jer nismo očekivali toliki broj djece bez
računala. Nakon toga moj suprug, koji je serviser, i ja sklopili smo nekoliko računala i
poklonili djeci iz socijalno najugroženijih obitelji. I danas ima još nekolicina koji nemaju
računala i jedini kontakt s njima im je informatika. Dala si mi dobru ideju da snimim koliko
se situacija promijenila.
Prema tome, teško mi je govoriti o bilo kakvom konceptu e-learninga. Već sam rekla kako
prema Z&M u našoj školi nema e-learninga, a pripadamo prvom ciklusu prihvaćanja.
Kad govorimo o kontinuumu to bi još uvijek bila ona klasična nastava, ali bih tu izdvojila nas
nekolicinu koji se služimo i pomagalima u nastavi kad god je to moguće. Ako se pozovem na
Bonka onda bih mogla reći da smo u tragovima u prvoj grupi ako uključimo svo nastavno
osoblje.
Posljednjih se dana osjećam kao inovator. Kao da mi je netko otvorio vrata u novi svijet.
Toliko me toga zanima i u e-learningu prepoznajem mnoge mogućnosti. Ne bih ga još mogla
definirati, ali mislim da to niti nije cilj jer se mnogi autori nisu mogli složiti oko toga. Bitno je
da znamo da postoje mnoge teorije i shvaćanja samo moramo pronaći sebe u tom moru
informacija. Kad me ljudi pitaju kakvu akademiju pohađam, onda se sva moja objašnjenja
svedu na slijedeće: to vam je ono učenje na daljinu jer ostala objašnjenja dovode do bijedih
pogleda, ali i to će se brzo promijeniti.
O tvom postavljenom pitanju o shvaćanju trećeg koncepta e-learninga prema Z&M ću
još malo razmisliti pa javim što sam zaključila.
Srdačan pozdrav svima i ugodan vikend,
Sanja


------------------------------------------------------------

Poruka br. 293
Poslao Danijela Milošević (danimilo.public) na Petak, 10. listopad 2008. 23:01

Naslov: Pozdrav iz Cacka

Lep pozdrav za sve kolege i tutore!

Danijela Milošević

------------------------------------------------------------

Poruka br. 295[Grananje od br. 167]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Petak, 10. listopad 2008. 23:54

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav tutorima i svim polaznicima plave grupe iz Cacka.

Kasnim celu sedmicu sa ukljucivanjem u diskusiju jer je na mojoj
ustanovi, Tehnickom fakultetu u Cacku bas ove nedelje imalo dosta
aktivnosti koje su vezane za osnazivanje e-learninga na fakultetu:
- u toku je konkurs za upis na Master studije za elektronsko ucenje koje
smo razvili u okviru Tempus projekta
http://www.tfc.kg.ac.yu/tempus-jep-41016-2006/,
- ove nedelje smo formirali videokonferencijsku ucionicu
Ali, opet ne bih mogla da tvrdim da na fakultetu sistemski radimo na
uvodjenju i razvijanju e-learninga. Ne postoji strategija i planovi
ustanove na tom polju.
Medjutim, pojedini nastavnici, odnosno katedre koriste e-learning u
svome poducavanju.
Ako bih ocenjivala primenu e-learninga na Tehnickom fakultetu u Cacku po
Bonku, onda je to za vecinu kurseva na nivoima 1 - 4, samo par kurseva
je na nivou 6.
U e-learning kontinumu opet je stanje sarenoliko: na vecini kurseva smo
za sada na klasicnom obliku e-learninga, a na pojedinim se vec koristi
blended learning.
Nadam se da cemo u ovoj skolskoj godini koristiti videokonferencijski
sistem i Moodle LMCS sistem za e-learning kao obrazovanje na daljinu -
1. trzisna nisa po Zemskom.
Na Moodle sistemu imamo vec postavljeno 20 aktivnih kurseva sa 776
polaznika u prosloj skolskoj godini - 2. trzisna nisa po Zemskom
Konacno, najveci broj kurseva na fakultetu koristi e-learning sa
stanovista pripreme nastavnih materijala, koriscenja razlicitih
softvera, interaktivnih web apleta, simulacija,..-3. trzisna nisa po
Zemskom
Prekinucu ovde, bez zakljucka, jer sam se, ocigledno,raspisala.
Pozdrav
Radojka Krneta

------------------------------------------------------------

Poruka br. 296[Grananje od br. 286]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Petak, 10. listopad 2008. 23:56

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Lijep pozdrav Ivana,

Primjena videokonferencijskog načina poučavanja nije nešto novo, kod nas samo
nedovoljno korišteno. U prilog tomu stoji tumačenje Bates-a koji u tumačenju
obrazovanja na daljinu videokonferencije spominje već u trećoj generaciji od ukupno
pet, s naglaskog daljnjeg razvoja.

Smatram da ovaj način poučavanja ne bi opravdao ulazak u višu razinu, treci koncept
prema Zemsky i Massy-a je realan.

Nadam se da sam bar malo pomogla. Vjerujem da će i ostali dati svoje mišljenje.

Vesna




------------------------------------------------------------

Poruka br. 297[Grananje od br. 167]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Subota, 11. listopad 2008. 00:05

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama
Lijep pozdrav svima,

Radim kao učiteljica informatike u OŠ „Rikard Katalinić Jeretov“ u
Opatiji. U matičnoj zgradi postoji informatička učionica s 20 umreženih
računala i projektorom u kojoj se održava nastava informatike te
edukacija i ispiti za polaznike ECDL programa. U ostalim učionicama se
nalazi jedno računalo, a u nekima se nalazi i projektor. U područnim
školama i u dislociranoj zgradi matične škole u kojoj su učenici od
1.-3. razreda ima svega po 3 starija računala bez veze na Internet tako
da učitelji razredne nastave uglavnom ne koriste računala u nastavi..

Skoro polovica nastavnika predmetne nastave obogaćuje svoju nastavu
multimedijskim sadržajima bilo da je riječ o prezentacijama koje su sami
napravili ili gotovim materijali koji idu uz udžbenički komplet

Zahvaljujući ravnatelju koji je informatičar i Gradu Opatiji dobili smo
server. Na teret Grada je nedavno zaposlen školski informatičar koji
čiji je zadatak između ostalog osposobiti serverski sustav.

Prema kontinuumu svrstala bih nas još uvijek u drugo razdoblje iako
bismo se osposobljavanjem serverskog sustava ubrzo mogli pomaknuti u
treće razdoblje. Prema Bonku web je integriran u nastavu uglavnom na
drugoj i trećoj razini. Prema Zemsky i Massy, u ciklusima prihvaćanja
e-learninga svrstavamo se u ciklus poboljšanja tradicionalnih
konfiguracija tečajeva/programa.

Pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 298[Grananje od br. 172]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Subota, 11. listopad 2008. 00:16

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Dobra večer!
Pozdrav poštovanim tutorima Goranu i Zlatku, a isto tako poštovanim kolegama plave
grupe gdje god bili!

Radim na Hrvatskom vojnom učilištu, Dekanat, katedra službi borbene potpore
(logistika) , nastavnik prometne službe i suvremenih transportnih tehnologija.

Kako dati najbliži odgovor ; E-learning u našoj organizaciji.
Naše učilište ima umrežene učionice sa računalima i lcd projektori također se nalaze u
učionicama. Računala imaju i nastavnici u svojim uredima koji su također umreženi i
imaju intranet i internet. Predavanja se odvijaju multimedijalno, a isto tako učenici-
studenti u školi mogu komunicirati putem intraneta i interneta kada su u pitanju
konzultacije , pisanje seminarskih radova i istraživanja odnosno pronalaženja literature
za svoje učenje.

Na taj način mislim da se postigao cilj da nastavnik postaje voditelj , učenik-student
istražitelj.

Tumačenjem E-learninga u našoj školi prema Zemsky-Massy svrstao bih u drugu
kategoriju.
Prema kontinuumu u našoj školi provodi se kombinirana nastava, a gdje smo imali jedan
primjer on line nastave na daljinu putem video linka sa našeg učilišta u Zagrebu prema
Splitu gdje su učenici-studenti Hrvatske ratne mornarice slušali predavanje.

Prema Bonku podjela prem integraciji webaje mali dio nastave unutar prve grupe od 1-5,
dok postoje tnedencije prema druge dvije grupe; druge od 6-7 i treće od 8-10.

Toliko od mene i spreman sam na Vaša pitanja , sugestije.

Lijep pozdrav i mirna laka noć do skorog javljanja.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 300[Grananje od br. 287]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Subota, 11. listopad 2008. 07:46

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav Vesna,

možda sam bio i malo nejasan kada sam rekao da se nalazimo na sredini
e-learning kontinuuma.

Naime, u mojoj ustanovi-katedri su pomagala u nastavi implementirana na
visokom nivou i smatram da smo tu fazu kontinuuma prošli. Mi možemo u
izvanrednim slučajevima koristiti i videokonferenciju na najvišim
razinama školovanja.

Sa kombiniranim modelom nastave u klasičnom smislu još nismo ni krenuli.
Dakle nalazimo se na sredini kontinuuma. Ako se kombiniranim modelom
nastave smatra nastava koja se većinom izvodi online, onda ju mi ne
provodimo, a zbog određenih specifičnosti kolegija koji se predaju, ne
vidim je u primjeni ni u bliskoj budućnosti.

No to ne znači da je za određene kolegije nemoguć iskorak u tom smjeru.

Isto tako smatram da ukoliko nastavnik i polaznik imaju mogućnost 24
sata onlajn komunikacije internetom i internom mrežom te na taj način
mogu izmjenjivati materijale, voditi debate i ostalo, da je to začetak
kombiniranog modela nastave. Neki nastavnici to primjenjuju dok su drugi
skloniji sistemu "face to face".

Vi ste u pravu kad kažete da je to manji dio nastave, no to je bio i moj
stav.

Lijep pozdrav

Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 307[Grananje od br. 172]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Subota, 11. listopad 2008. 16:58

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav svima od Krešimira!

Asistent sam na Zavodu za elektrostrojarstvo Elektrotehničkog fakulteta
u Osijeku.Student sam poslijediplomskog doktorskog studija, smjera
elektroenergetika.

Elektrotehnički fakultet je visokoškolska ustanova koja se podijeljena u
više zavoda.Obrazovanje stručnjaka, kao i znanstveno - istraživački i
stručni rad je primaran zadatak zaposlenika ustanove.

Fakultet je opremljen standardnim laboratorijima s računalima za
potrebe izvođenja laboratorijskih vježbi iz različitih kolegija, te
učionicom za daljinsko učenje (konferecijska učionica). U svakoj
računalnoj učionici na raspolaganju stoje više računala i LCD
projektora. Sva računala su umrežena (LAN) s izlazima na internet.
Kabineti također posjeduju računala koja su umrežana i povezana s
internetom. Unutar fakulteta postoji računalna podrška čiji je primarni
zadatak rješavanje problema vezane uz korisničke račune studenata i
djelatnika (mail,ftp,cmu,osobne stranice...),spajanje na LAN i Wirelesss
mrežu fakulteta.Što se tiče e-learninga, neki zavodi imaju web sjedišta
na kojima su dostupna predavanja studentima u repozitorijima nastavnih
materijala, kao i e-adrese nastavnika. Radi se na konstruktivističkom
tipu vođenja nastave.

S poštovanjem,

Krešimir Miklošević
------------------------------------------------------------

Poruka br. 309[Grananje od br. 307]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Subota, 11. listopad 2008. 20:07

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Hi Krešimire,

zaista konstunktivan opis Vaše institucije. Siguran sam da će Vam ovakav
pristup dati dobre rezultate u izradi Vaših zadataka.

Kako ocjenjujete stupanj e-learninga prema kategorizacijama koje su
ponudili Z&M te Bonk?

Negdje kasnije u diskusijama zamolit ćemo Vas da malo detaljnije
elaborirate konstuktivistički pristup u edukaciji koji koristite.

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 310[Grananje od br. 277]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Subota, 11. listopad 2008. 20:11

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Hi Marijane,

precizno, sažeto i kvalitetno.

Jako je dobro da ste u opis uveli i parametar edukacije nastavničkog
kadra za korištenje e-learninga.

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 311[Grananje od br. 285]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Subota, 11. listopad 2008. 20:14

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama
Hi Andrija,

smatrate li klasifikaciju koju su ponudili Z&M nedovoljno preciznom,
proširite i nadopunite je!

a pored "e" u abecedi ima i drugih "e" (exciting) slova.

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 312[Grananje od br. 295]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Subota, 11. listopad 2008. 20:16

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Hi Radojka,

drago nam je da ste nam prikazali ustanovu u kojoj se očigledno radi na
uspostavljanju e-učenja. Nije sistematično? Bit će posla za Vas!

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 313[Grananje od br. 297]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Subota, 11. listopad 2008. 20:19

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Hi dragice,

očigledno radite u jednoj od rijetkih škola koje su uspjee zaposliti
informatičara.

Ako sam dobro razumio, informatičar je zaposlen na održavanju sustava a
ne u razrednoj nastavi? SIgurno je da će ovakav pristup stvoriti bazu za
širu primejnu informatike a time i e-poučavanja u nastavi.

Uz srdačne pozdrave,

Goran
------------------------------------------------------------

Poruka br. 326[Grananje od br. 300]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 09:39

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Lijep pozdrav Vesni i Darku
Evo nadovezala bih se na vašu raspravu, o tome dali je to što
najčešće možemo izvoditi u školama - nastavi tzv. “kombinirana” metoda ili nije,
odnosno da li postoji naglasak na online.
U našoj školi je kolega, koji je završio ELU prije tri godine, pokrenuo
online nastavu Geografije, (u suradnji sa kolegicom koja predaje taj predmet). Već se
treću godinu za redom s 1. razredima četverogodišnjih zanimanja izvodi na taj način
određeni broj sati nastave (jedna veća nastavna cjelina zasad) u oba predmeta
(Informatika i Geografija). U radu imaju podršku i udruge Kneja, čiji član administrira
Moodle i postavlja pripremljene materijale. Svi učenici imaju dostupne online materijale,
ali zbog organizacije nastavnog procesa (zakonski učenici moraju doći u školu i to se ne
može izbjeći) učenici dolaze i na satove koji su predviđeni da se izvode online. Tako su
za vrijeme tih satova smješteni u učionicu s računalima, u vrijeme kada imaju redovno u
rasporedu sat Informatike ili Geografije. Kolegica odgovara na pitanja na forumu,
vezano uz gradivo i prati ih online , (ali ne dolazi u učionicu kod učenika), a kolega je taj
koji kompletno koordinira cijeli projekt i ispravlja eventualne nedostatke i tako ga stalno
nadograđuje. Satovi se normalno upisuju u satnicu za Geografiju i Informatiku. Anketom
koju su proveli pokazano je da su učenici vrlo zadovoljni uvođenjem online nastave u
klasičnu nastavu i pokazalo se da su vrlo aktivni i zainteresirani na tim satovima.
Evo postavila bih pitanje svima da li smatrate da se opisani način
izvođenja nastave može smatrati „kombiniranom“ nastavom, odnosno da li satovi koji se
izvode i u učionici u prije opisanim uvjetima mogu smatrati kao potpuna online nastava
iako su učenici u školi?
Pozdrav svim kolegama i mentorima!
Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 328[Grananje od br. 254]

Poslao Vjerana Spajić (vspajic.zsem) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 11:30

Naslov: Odgovor: Pozdrav

Lijep pozdrav svima, veselim se budućem tipkanju.

Vjerana Spajić

------------------------------------------------------------
Poruka br. 329[Grananje od br. 326]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 13:09

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav Suzani !

Smatram da je definicija kombinirane nastave vrlo rastezljiva. Ako
kombinirana nastava predstavlja model nastave u kojem se veliki dio
nastave u učionici zamjenjuje online nastavom, onda se postavlja pitanje
što je to "veliki" dio nastave.

Dali je to većina nastavne satnice za određeni predmet?
Dali je to ukupna većina količine vremena koji nastavnici i polaznici
utroše za savladavanje određenog predmeta?

Ako nam je ELA primjer za kombiniranu nastavu, onda je to svakako i
jedno i drugo.

Moje skromno tumačenje je da može biti i jedno i drugo.
Zbog toga mislim da vi u Čakovcu zaista provodite kombinirani model nastave.

Možda druge kolege ne misle tako?

Pozdrav iz Varaždina,
Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 330[Grananje od br. 176]

Poslao Silvije Premuš (silvije.premus.skole) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 13:16

Naslov: Odgovor: Diskusije - što očekujemo

Evo i konano pozdrav svima od mene...

Silvije

------------------------------------------------------------

Poruka br. 333[Grananje od br. 167]

Poslao Dubravka Brkljačić (dbrkljacic.ufzg) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 14:40

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav svima,
prvo isprika kolegama unaprijed što se za početak neću osvrtati na vaše opise
e-learninga,jer jos uvijek se i sama borim s istim.
Stoga započinjem priču o mojem e-learningu ovako.

Učiteljica sam engleskog jezika u osnovnoj školi i privatnoj školi stranih jezika.
Rad s djecom od 7 do 14 godina uvelike se razlikuje od rada sa srednjoškolcima,
studentima ili odraslima, stoga bih te osnovne pojmove i koncepte e-learninga
za početak primijenila na moje lokalne kontekste.

Radim u OŠ Sesvetska Sela koja je kao "najmlađa" (2008.) uspjela biti
i najmodernija što se tiče ICTa zahvaljujući mnogim donacijama.
Svaki kabinet ima na raspolaganju računalo i internet umrežene s
glavnim računalom kod ravnateljice, na taj se način često komunicira s uredom
ravnateljice, tajnice idrugih, te dobivaju
potrebni dokumenti za tekuću školsku godinu (zakoni, pravilnici i sl.).
Informatička učionica nudi 15 računala s internetom.
Nastava informatike je organizirana za učenike od 5. do 8. razreda.
Mnogi učitelji sudjeluju ili su već uspješno završili ECDL tečajeve.
Ja sam, u želji za daljnim unaprjeđenjem nastave engleskog jezika, upisala
poslijediplomski studij pri UFZG i e-Learning akademiju za tutora jer
vidim budućnost edukacije u korištenju ICTa i samog e-learninga.

Uz veliku potporu ravnateljice, za mojim daljnjim školovanjem i unaprjeđenjem nastave
engleskog jezika, od ove školske godine započinjem projekt QUEST ATLANTIS.
Nakon on-line radionice s Australiom i Indianom (SAD) odobren mi je rad
na istom s mojim učenicima.
Projekt je zamišljen kao dodatna nastava engleskog jezika u školi za učenike 6. razreda
koji će osim rada na engleskom jeziku imati priliku razgovarati s učenicima širom svijeta
i rješavati ekološke probleme.(Detaljnije informacije o tom edukativnom programu
možete pronaći na stranici http://atlantis.crlt.indiana.edu/)
Program se može raditi i iz kuće, no mnoga djeca zbog tehničkih
razloga još nemaju dostupan internet.

U toj e-learning edukaciji moram naglasiti onaj odgojni čimbenik, koji je nekako
uvijek u sjeni obrazovnog. Osim naravno same tehnologije vrlo je važna uloga roditelja
i učitelja, koji bi morali biti informatički pismeniji od djece, zbog mnogih opasnosti
korištenja interneta.

E-learning mojeg okruženja prema Zemskyu i Massyu je svakako e-learning kao
elektronički posredovano učenje, no razvija se i prerasta u e-learning kao
softver za pomoć pri učenju i podučavanju.
Zbog osjetljivosti subjekata koji koriste taj isti oblik e-learninga, tj. djece, mislim
kako je za nivo osnovnoškolskog obrazovanja i odgoja e-learning kao obrazovanje na
daljinu
još uvijek nedodirljivo područje.

Hvala.


------------------------------------------------------------
Poruka br. 335
Poslao Silvije Premuš (silvije.premus.skole) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 16:19

Naslov: Dodatni login... Važno

Poštovani,
Obraćam Vam se sa jednim specifičnim problemom sa kojim se mučim već od
početka svog rada na školi. Naime ja sam zaposlen u dvije škole.
Carnet-ovu pristupnu šifru dobio sam na prvoj tj. Osnovnoj školi
Šemovec, dok u drugoj Poljoprivrednoj i vet. školi Arboretum Opeka nisam
mogao dobiti jer je u sustavu nemoguće dobiti dodatni identitet zbog
toga jer su vezani za MBG.

Već duže od godinu dana uzaludno pokušavam riješiti taj problem u
suradnji sa našim školskim informatičarima, uzaludno pišem mailove i u
CARNet te sam vjerojatno suočen sa situacijom da me nitko ne shvaća
ozbiljno ili pak se nitko do sad nije želio ozbiljno pozabaviti sa mojom
situacijom. Stoga sada koristim priliku da kao sudionik tečaja pokušam
riješiti preko Vas.

Kako sam u obje škole neprestano u situaciji da radim poslove u kojima
je nužno koristiti login ) npr. narudžba knjiga, ažuriranje web
stranica, sudjelovanje u projektima, a vjerujem da će mi trebati i za
ovaj tečaj (pošto je upravo škola u kojoj nemam login ona koja je
dovoljno opremljena za provođenje projekata iz područja e-learninga)
molim vas da mi pomognete da konačno mogu napraviti osobne stranice kao
djelatnik, uređivati stranice knjižnice pod svojim pravim identitetom, a
ne kao dragica.ljubic

Molim Vas da mi pomognete ili da me uputite na pravu adresu na kojoj bih
mogao riješiti ovaj specifični problem. Do sad su me uvijek vraćali da
se obratim školskom administratoru sustava - međutim on to jednostavno
ne zna/ne može riješiti. Tako da je to slijepa ulica.

Zahvaljujem unaprijed
S poštovanjem, Silvije Premuš


------------------------------------------------------------

Poruka br. 341[Grananje od br. 333]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 20:48

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Poštovana kolegice Dubravka,
bez obzira na duljinu Vašeg prezentiranja škole u kojoj radite i Vaših stavova o e-learningu u
OŠ (malkice ste prebacili normu), mislim da ste jedna od rijetkih polaznica na forumu koja je
prepoznala senzibilnost posla kojim se bavimo u OŠ.
Naime temeljna obveza djelatnika u osnovno - školskom obrazovanju je da uz nužno i
obavezno obrazovanje, posebnu pozornst posvetimo odgoju naše djece jer ako se odgojnoj
komponenti posveti dužna pozornost sveukupna kvaliteta našeg društva će ostvariti višu
razinu, pa će sva nadolazeća edukacijska nadogradnja zasigurno biti lakša i imati veći, da ne
kažem <u>puni </u>smisao.
Ono s čime se ne bih u potpunosti složio je Vaš navod citiram: &quot;Zbog osjetljivosti
subjekata koji koriste taj isti oblik e-learninga, tj. djece, mislim kako je za nivo
osnovnoškolskog obrazovanja i odgoja e-learning kao obrazovanje na daljinu još uvijek
nedodirljivo područje&quot;.
Naime siguran sam da ćemo tijekom druženja na ELA-i svi zajedno doći do konkretnih
mogućnosti primjene e-learninga i u OŠ ma koliko ta rješenja bila ograničena. To je upravo
osnovni zilj i zadatak koji smo si zadali kada smo se uključili u ELA-u.
LP


------------------------------------------------------------

Poruka br. 345[Grananje od br. 296]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 22:30

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Bok Vesna, hvala na odgovoru! :)

imala sam jedan drugi nacin pristupa tumecanjima e-leraninga prema
Bonku, kao i Zemsky i Massy-a.

Znam da nema stroge definicije e-learninga, ali pokusavam ga malo bolje
razumijeti, te sam isla pristupom da usporedim ova dva tumacenja i
pronadjem nekakvu slicnost medju njima kako bih dosla do nekih
karakteristika. Spomenula sam mogucnost komunikacije jer mi je ta
karakteristika nekako bila prva koju sam uocila da se po njoj njihove
pojedine razine i koncepti medjusobno razlikuju, a i smatram je vaznom
mogucnoscu.

Moja neka usporedba bi glasila ovako:
 E-learning kao elektronicli posredovano ucenje prema Zemsky i Massy-u
bi odgovaralo informativnoj ulozi weba (razine 1-5) prema Bonku.

  Objasnjenje: sadrzaj se uglavnom prezentira na webu (cd-u,
dvd-u...), ali ne postoji nikakva mogucnost komunikacije ucenika s
nastavnikom ili ucenika medjusobno (kao sto mi ovdje komuniciramo).
Dakle, ucenik u trecem konceptu M&Z i Bonkovim 1-5 razinama jedino u
mogucnosti ostvariti nekakvu tzv. komunikaciju sa sadrzajem.

Na isti nacin se mogu usporediti ostala dva koncepta Zemsky i Massy s
Bonkovom 6-7, 8-10 razinama. No medjutim, na njima osim sto ucenik
ostvaruje onu istu komunikaciju sa sadrzajem (kao u 3 konceptu Z&M, ili
na Bonkovim 1-5 razinama) se uocava mogucnost i dodatne komunikacije
ucenika medjusobno, kao i ucenika s uciteljem.

Iz ovoga pristupa tumacenjima sam se opredijelila da bih
videokonferenciju stavila u visu razinu od treceg koncepta Z&M jer
omogucuje jako dobru mogucnost komunikacije sudionika.

Ne znam zasto, ali meni je ta komunikacija nekako vazna :)

No, kao sto rekoh, jos mi je sve novo i vjerujem da ce s vremenom kroz
ove diskusije doci do kristalizacije e-leraninga! :))

Lijepi pozdrav svima!




------------------------------------------------------------

Poruka br. 347[Grananje od br. 292]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 22:54

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Hej Sanja,

i ja cu napraviti taj kratki upitnik o dostupnosti Interneta ucenicima
iz vlastitih domova u svojoj skoli pa ce biti zanimljivo vidjeti rezultate.

Evo, bas sam i u poruci koju sam Vesni upravo napislala, kazala kako
vjerujem da ce mi se s vremenom bas kroz ove razgovore na diskusiji
iskristalizirati taj pojam e-learning jer je i u mene slicna zbrka...
Malo sam, izmedju ostalog, i ja ovaj vikend ponovo razmisljala i o M&Z
kao i o Bonku te pokusla povuci neke paralele pa sam o tome pisala Vesni
u poruci prije...

Svakako se javi kad stignes!

Lijepi pozdrav! :))


------------------------------------------------------------

Poruka br. 348[Grananje od br. 326]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 22:55

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama
Dobra večer !
Lijep pozdrav Suzani , ostalim plavim kolegama i tutorima Goranu i Zlatku

Razmišljanje i pitanje je jako dobro i dobar primjer za razmišljati i odvagnuti približno
gdje smjestiti navedenu nastavu.

Nadovezao bih se na Vaše razmišljanje o kombiniranoj ili naglasku na on-line nastavi.
Prema Vašem upitu i razmišljanju mogu skromono reći da se na osnovu nastavnih
predmeta koje ste naveli kao primjere provodi kombinirani model nastave u učionici
zamjenjen jednim djelom on-line, ali niste naveli omjer koliki je u korist satnice on-line.

Krećemo li se prema kontinuumu s lijeva na desno i uđemo negdje oko sredine
kontinuuma imamo ono što zovemo kombiniranim modelom nastave u kojem je veliki
dio nastave zamijenjen on-line (hybrid learning, mixed-mode i blended), znači da broj
nastavnih sati treba dati rezultat u kojim se okvirima nastava odvija.

Za sada prema Vašim podacima , moje skromno mišljenje je da imamo po kontinumu s
lijeva na desno prema sredini kombiniranu nastavu. Uzimajući u obzir da sljedeća
poruka ako bude imala broj ukupnih nastavnih sati predmeta što se više izvodi možemo
dati precizniju definiciju. Da li je nastava on-line?

Lijep pozdrav Suzana!

Jadranko


------------------------------------------------------------

Poruka br. 350[Grananje od br. 300]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 23:17

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Srdačni pozdravi svima na listi,

Bilo mi je zanimljivo čitati vaše postove, pomogli su mi pri formuliranju vlastite definicije
e-learninga: zamjena ili nadopuna učioničkog podučavanja “licem u lice” korištenjem
novih e-tehnologija, zahvaljujući širenju Interneta i sve većoj otvorenosti prema
netradicionalnim načinima podučavanja. Malo teže mi je bilo pronaći dodirne točke sa
situacijama u vašim ustanovama (uspjela sam pronaći nešto sličnosti s konceptom kojeg
su predstavili kolege iz visokog vojnog učilišta).

Nadalje, predstavila bih se kao "nesto malo znatiželjniju prosječnu korisnicu računala”
(imam osnovnu ECDL diplomu). Već 6 godina na Veleučilištu VERN honorarno predajem
kolegije iz područja poduzetništva, a nešto kraće poslovnu etiku, upravljanje rastom
poduzeća, te poslovno savjetovanje). Na ELA-in program Course Design sam krenula
samoinicijativno (sama ga plaćam), i to iz vrlo pragmatičnog i prozaičnog razloga –
željela sam svoje kolegije učiniti atraktivnijima i dostupnijima studentima, te uvesti
mogućnost on-line diskutiranja u sklopu kolegija.
Prvo “triježnjenje” je nastupilo sa spoznajom da se e-learning ne radi izolirano, te, da bi
taj napor bio održiv, on mora biti dio sveukupnog procesa uvodjenja e-learninga u cijeli
system. Dakle, prvi korak kojeg sam poduzela nakon orijentacijske radionice je bio
prodiskutirati s kolegicama i kolegama status daljeg razvoja e-learninga u okviru
Veleučilišta i odjela Poduzetništvo, planove sustavnog uvođenja, tehničke mogućnosti i
sl. Već sljedećeg tjedna imam nekoliko sastanaka nakon kojih ću imati jasniju sliku u
kojoj mjeri i kako brzo ću moći ispuniti svoj cilj – “move the power of the Internet for
learning from promise to practice”.

Gordana

PS. U narednoj poruci slijedi pokušaj predstavljanja e-learninga u mojoj ustanovi uz
pomoć literature


------------------------------------------------------------

Poruka br. 351[Grananje od br. 167]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 23:39

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav Blaupunkt-ovci ili BBBiG i plavim tutorima!

Kontekst ove poruke je e-l* na Visokoj školi za sigurnost s pravom javnosti iz Zagreba
na kojoj sam nositelj kolegija «Osobna zaštitna sredstva«. U realizaciji nastave prema e-
l* kontinuumu, postojećom tehnologijom služim se kao nastavnim pomagalima
(računalo, projektor, Internet, Power Point i dr.) za prezentacije predavanja i studentskih
radova. Kao visoko školska ustanova prema Bonku (1999) mislim da smo dosegli
četvrtu razinu integracije weba u nastavi s tendencijom prelaska u petu razinu, prva
grupa-informativna uporaba weba u nastavi.

U pogledu ljudskih resursa od 30-tak predavača i stručnih suradnika, na razini ustanove
prema Zemsky & Massy (2006) imamo jednog tehničkog lidera**, nekolicinu iz rane
većine (3 završena ELA/T, 2 ELA/CD i 1 ELA/M, te 3 buduća ELA/T i 1 ELA/CD), izvrsnu
informatički obrazovanu ekupu kao tehničku podršku (web dizajneri i programeri – 5
osoba). Pitanje je u koju kategoriju smjestiti ostale postojeće korisnike e-l VSS-a
(nastavnici i studenti), da li su oni kasna većina?

U tehnološkom kontekstu koriste se 3 dobro opremljene multimediajlne učionice (dvije u
Zagrebu i jedna u Splitu) povezane (LAN) s centralnim poslužiteljem, dok se kao dio
tehničkih resursa u nastavi koriste predavaone FSB-a opremljene projektorima i
platnima. Uz navedeno, svim nastavnicima je stalno na raspolaganju desetak projektora
i prijenosnih računala.

Moj stav je da je općenito bit e-l proniknuta, ali pošto je čovjek društveno-socijalno biće
(prema Utterbacku od inovacije se očekuje stvaranje dominantnog dizajna, standardna i
prihvaćena koncepcija e-l), ovom procesu (S-krivulja) kao jedan važan interaktivni
odnos čovjeka i tehnologije treba pridružiti društveni aspekt odnosa poučavatelj-poučeni,
jer «Revolucija jede svoju djecu»!

* e-l – e - learning
** Za tutore: pogodite tko se krije iza ELA alumni - T/CD/M i inicijala D.K.?

srdačan pozdrav

Stanislav

------------------------------------------------------------

Poruka br. 354[Grananje od br. 176]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Ponedjeljak, 13. listopad 2008. 00:04

Naslov: Odgovor: Diskusije - što očekujemo

Pozdrav svim polaznicima!

Evo uključujem se i ja u diskusiju...

Emil

------------------------------------------------------------

Poruka br. 357[Grananje od br. 313]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Ponedjeljak, 13. listopad 2008. 00:35

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Lijep pozdrav!

Zaista sam sretna što radim u jednoj od rijetkih škola koja je zaposlila
školskog informatičara jer je teško kvalitetno održavati nastavu i
obavljati niz ostalih poslova kojih je svakim danom sve više i koji su
potrebni.

Školskog informatičara plaća Grad Opatija koji je ujedno i osnivač
Škole. Održava po 1 sat tjedno od 1.-3. razreda i 2 sata multimedijalne
skupine od 5.-8. razreda. Ostala zaduženja su: održavanje računala i
mreže (veza između škole i servisa), osposobljavanje i održavanje
servera, izrada web stranica škole, ažuriranje e-matice, administrator
imenika, informatička pomoć djelatnicima škole, mjesečno planiranje,
snimanje i dokumentiranje svih školskih događanja, izrada školskog lista
i ostali poslove koji su vezani za informatiku.

Veliku ulogu u zapošljavanju je imao i ravnatelj koji je ujedno i
informatičar i bivši (1.generacija-Course Design) i sadašnji
(Management) polaznik ELA-e i pridružit će nam se u drugom semestru.
Vjerujem da ćemo kao tim zajedno sa svim učiteljima i stručnim
suradnicima škole učiniti mnogo na razvoju e-learninga u svojoj školi.

Srdačan pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 358[Grananje od br. 350]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Ponedjeljak, 13. listopad 2008. 01:03

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Evo me opet, ovog puta odgovaram na drugi dio pitanja:


Pri izvođenju svojih kolegija koristim se kombiniranim modelom nastave – od klasičnog
učioničkog pristupa, preko radioničkog pristupa i potpomaganja tehnologijom (npr. osim
praćenja predavanja PowerPoint prezentacijom, audio i video materijalom, studenti veliki
dio literature i uputa za rad dobiju u elektronskom obliku putem portala, koji služi i za
slanje poruka/obavijesti). Svoj privatni mail koristim za primanje seminarskih radova i
zadataka, te slanje komentara (opcija comments) i preporuka za poboljšanje radova.
Ono što mi najviše nedostaje je mogućnost on-line diskusije putem foruma, on-line
testovi, ankete, i sl. U usporedbi sa kolegama/cama iz mog odjela, spadam u kategoriju
onih koji vrlo rano usvajaju i koriste prednosti nove tehnologije.

Nadalje, u mom je slučaju integracija weba u nastavu u principu došla do 5. razine
(informativna upotreba prema Bonku i suradnicima), uz povremeno “koketiranje” s
razinama 6 i 7. Naglašavam da među predavačima postoji i jedna grupa onih koji
intenzivno koriste web sve do razine 10 (uz napomenu da se razina 9 koristi za neke
povremene programe).

Razmatrajući niše e-learninga, prepoznajem veliki potencijal za korištenje e-learninga za
učenje na daljinu segmenta zaposlenih/izvanrednih studenata. E-learning se koristi u
skromnim razmjerima kao software za pomoć pri učenju i podučavanju (postavljanje
materijala-literature). Do treće razine (e-learning kao elektronički potpomognuto učenje)
još uvijek nismo stigli, iako se za potrebe nekih kolegija koriste standardni razvijeni
programi (npr. u nastavi informatike, pripreme za polaganje BEC ispita iz engleskog
jezika, razne simulacije i sl.)

Iako su iskustva s “učenjem usput” o primjeni e-learninga kao inovacije utješna, jasno je
da je potrebno čim prije započeti sa sustavnim radom na obuhvatnijem uvođenju e-
learninga.

Pozdrav, Gordana
------------------------------------------------------------

Poruka br. 362[Grananje od br. 335]

Poslao Jasna Tingle (jtingle.ela) na Ponedjeljak, 13. listopad 2008. 09:46

Naslov: Odgovor: Dodatni login... Važno

Dobar dan,

Shvatila sam vas zahtjev i proslijedit ću ga na pravo mjesto ovdje u CARNetu. Vjerujem
da će vas i opet uputiti školskom administratoru, no nastojat ću da dobijemo i neku
uputu za administratora kako riješiti taj problem.

Jasna

------------------------------------------------------------

Poruka br. 371
Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Ponedjeljak, 13. listopad 2008. 14:15

Naslov: Besplatno preuzimanje članaka iz SAGE publikacija

Pozdrav svima,

Koristim priliku da vam proslijedim informaciju o mogucnosti besplatnog preuzimanja
članaka iz SAGE publikacija u naredna 3 tjedna (do 31.10.2008). Radi se o clancima koji
su objavljeni od 1999 pa do danas, mozda nadjete nesto sto vam bude od koristi

Until 31 October articles from all Sage journals from 1999 onwards can be downloaded
FREE. To gain access, go to

https://online.sagepub.com/cgi/register?registration=FTOct2008-2

and register.


Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 383[Grananje od br. 333]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Ponedjeljak, 13. listopad 2008. 22:58

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav svima, ma gdje bili !
Drago mi je da smo u dosadašnjim diskusijama konstatirali trenutno stanje i navodili
prednosti e-learninga. Čini mi se da malo govorimo o nedostatcima i ciljevima. U uvodu
1. cjeline „što je e-learning“ autor preporuča kritički pristup: preispitivanje pretpostavki,
zagledati ispod površine i postavljanje kritičkih pitanja kako bi razumjeli koncept e-
learninga. Dijelim mišljenje kolegice Dubravke, kada je u pitanju primjena e-learninga u
osnovnim školama. Sretan sam što e-learninga, ma što to značilo, nije bilo u mojoj
osnovnoj školi.

Pitanja:
U kojoj mjeri e-learning ima mjesta u srednjim školama, odnosno kako postići optimalni
sklad između e-learninga i klasičnih predavanja ?
Kako se boriti protiv opasnosti interneta; ovisnosti, zaštita od raznih nameta, virusa i
sl. ?
Zašto polaznici ELA-e jedva čekaju radionicu kako bi se vidjeli i porazgovarali „face to
face“?
Da li su stvoreni zakonski preduvjeti za e-learning ?
Koliko treba vremena za edukaciju nositelja nastavnih sadržaja i administratora ?
Da li su osigurana financijska sredstva za nabavku opreme i održavanje ?
Postoje li odluke na strateškoj razini o implementaciji e-learninga u sustavu
obrazovanja ?

Odgovor na zadnje pitanje kada je u pitanju sustav izobrazbe za potrebe Oružanih snaga:
Koncept izobrazbe za potrebe Oružanih snaga RH, odobren od ministra obrane RH 01.
ožujka 2007. godine, http://www.morh.hr/katalog/documents/Koncept%
20izobrazbe_OSRH.pdf, u projektu br. 4, “uvođenje novih načina usvajanja i održavanja
znanja“ , na stranici 22, govori o primjeni elektroničkog učenja, e-learning, u sustavu
vojne izobrazbe. Kao prednost „e-learninga“ navedeno je: 30 % povećana preciznost
provedbe zadaća, 40 % pojeftinjuje proces obrazovanja itd., a kao problem navodi
nepoznavanje primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije. U sustavu vojne
izobrazbe iskustva prihvatljiv je mješoviti način podučavanja tzv. blended learning koji
se sastoji od kraćih klasičnih predavanja u konzultativno-instruktivnoj funkciji, na koje se
nadovezuje elektronsko učenje kroz didaktički razvijene sadržaje.


Marijan


------------------------------------------------------------

Poruka br. 384[Grananje od br. 333]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Ponedjeljak, 13. listopad 2008. 23:13

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Poštovana kolegice!

Iako je u kontekst temeljnog obrazovanja (osnovna škola) zakonski ugrađen i odgoj djece,
činjenica je da je taj kontekst u osnovnoj školi premalo zastupljen. Temeljni odgoj dijete
dobiva u svojoj obitelji i Vi učitelji dobivate više ili manje «odgojeno» dijete kojem u
odgojnom kontekstu nemate vremena posvetiti više pažnje, jer ste ne svojom krivnjom
preokupirani realizacijom «obimnog» nastavnog programa na preveliki broj djece u
razredima.

Neosporna je uloga roditelja i nastavnika u odgojnom i obrazovnom procesu, ali pitanje je s
obzirom na navedene okolnosti koliko se kao nastavnik možete posvetiti odgoju djece.
Postavlja se pitanje gdje je tu e-learning u odgojnom kontekstu osim što je očito zastupljen
u obrazovnom procesu, s obzirom da smo prema Utterbecku (1999) došli do konkretne
dominantne i učinkovite inovacije «e-learning» koja se usavršava. U e-learning kontinuumu
prošli smo ili ovisno o financijskim mogućnostima prolazimo sve modele poučavanja, a
prema
Zemsky & Massy (2006) rastegnuti smo od inovatora do konzervativaca.

Za temeljno obrazovanje i odgoj naše djece, e-learning ne smije biti nedodirljivo područje jer
bi takvim pristupom stvorili još osjetljiviju djecu. Ne slažem se s Vašom upotrebom
izraza "osjetljivi subjekti", to su ipak "naša i vaša djeca". Bit e-lerninga treba proniknuti i u
dogoju.

srdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 387[Grananje od br. 341]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Utorak, 14. listopad 2008. 00:15

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Poštovani kolega Esade!

Čini mi se da ste i Vi malkice prebacili normu. Očiti je i Vaš senzibilitet (kao i kod
kolegice Dubravke) prema poslu kojim se bavite. Kamo sreće da je u osnovnim školama
više tehnoloških lidera (Zemsky & Massy (2006)).

Pitanje koje visi u zraku je «Kako i na koji način povećati odgojni kontekst rada u
osnovnim školama» vezano uz svakodnevni rad pa i u e-learningu kao načinu
poučavanja. To Vam pitanje postavljam kao otac devetogodišnje djevojčice koji veoma
aktivno sudjeluje u njezinom odgoju, jer obiteljski odgoj smatram kamenom temeljcem
kvalitetnog društva. To Vam pitanje postavljam kao nastavnik koji radi sa studentima i
odraslim osobama, pri čemu su prisutni mnogobrojni problemi (plagiranje, nepoštivanje i
sl.). Naravno da nije sve tako crno.

Obrazovno-odgojni proces treba uz manje opterećene poučavatelja i «inovatore» u
razvoju odgojnog konteksta na svim obrazovnim razinama, a s obzirom na postojeći
tehnološki razvoj. Nadam se da me razumjete kada kažem da je osim u tehnološkom i
obrazovnom kontekstu potrebno proniknuti bit e-learninga i u odgojnom kontekstu.
Naše druženje u ELA zasigurno vodi ka tome cilju, nadam se na svim poljima, od
osnovne škole do fakulteta i visokih škola, do radno aktivnog stanovništva, pa sve do
treće dobi, da bi se bolje generacijski povezali i razumjeli.

srdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 388[Grananje od br. 345]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 14. listopad 2008. 00:34

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav Vesna i Ivana, ostali,

razvile ste lijepu raspravu o visestrukim tumacenjima e-learning koncepata na svojim
konkretnim primjerima.

Vasa razmisljanja su sasvim u redu. Svaka primjena racunala moze se smatrati e-
learningom - barem nekom vrstom. Upravo je elektronicki posredovano ucenje jedan od
tri koncepta koji omogucuje najsiru definiciju e-learninga, do te mjere da cak uopce ne
mora biti on-line, sto se u vecini slucajeva (krivo? ispravno?) podrazumijeva.

Prema tome, Ivana je u pravu kad je smjestila svoju ustanovu u treci koncept
(elektronicki posredovano ucenje), te je odlicno naglasila vaznu novost koju
videokonferencija kao dvosmjerni medij unosi i omogucije u organizaciji procesa
prijenosa znanja. Stoga bi upotreba videokonferencija po svojoj interaktivnoj prirodi
pripadala u slozenije koncepte - one koji podrazumijevaju obrazovanje na daljinu.

Pozdrav,
Zlatko

Usput, Ivana nam je dala sjajnu usporedbu tri Zemsky&Massy koncepta i Bonkove
ljestvice razina.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 389[Grananje od br. 326]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 14. listopad 2008. 00:52

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav svima,

ako ovo nije lukav i prepreden nacin uvodjenja kombinirane nastave, onda ne znam sto je
:-).
A ono najvaznije Suzana je navela na kraju - rezultate ankete medju ucenicima.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 390[Grananje od br. 350]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 14. listopad 2008. 01:03

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav Gordana,

dobro dosli na forum!

Skrenuli ste nam paznju na vrlo vazan moment - trijeznjenja, kako ga ispravno nazivate.
E-learning se *moze* raditi izolirano, ali u samo dva slucaja i to oba kratkog daha -
inovator i usamljeni strijelac. O ovom drugom konceptu cemo puno raspravljati u
kasnijim kolegijima.

Za sada spomenimo tek da nam je drago da ste odmah krenuli sa akcijom unutar svoje
ustanove in order to move from promise to practice.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 391[Grananje od br. 383]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Utorak, 14. listopad 2008. 01:05

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Poštovani kolega Marijane!
Nije mi prihvatljiv Vaš stav da je u primjeni e-learninga premalo rečeno o ciljevima. Cilj ili
ciljevi su sasvim jasni, implemenatcija e-leraninga na svim razinama društva u svrhu učenja i
poučavanja na daljinu, razvoj e-learnig tržišta i e-learning znanja.
Zasigurno je da se premalo bavimo nedostacima e-leraninga. Prema Utterbecku (1999) očito
je da mi razmišljamo o e-learningu kao o dominantnom dizajnu, gotovom proizvodu koji
treba što prije primjeniti. Očito je i da e-leraning nije u potpunosti savršen, ali predstavlja
trenutačno jedan standardizirani format koji je privukao mnogo korisnika.
Potpuno mi je irelevantan Vaš stav, citiram&quot;Sretan sam što e-learninga, ma što to
značilo, nije bilo u mojoj osnovnoj školi.&quot; Pretpostavljam da ste mislili na doba kada ste
Vi išli u osnovnu školu.
Mislim da kontekst Vašeg stava ne pripada unapređenju rasprave o e-learningu, jer ako se
bojimo prošlosti onda nam budućnost ne može biti svijetla. Badava nam onda sugestije autora
o preporučenom pristupu, preispitivanju pretpostavki, zagledavanje ispod površine i
postavljanje kritičkih pitanja. Svaki pokušaj i potez, svaki eksperiment koji napravimo ima za
posljedicu rezultat koji zahtjeva preispitivanje i kritički osvrt s ciljem da bi razumjeli
pretpostavljene koncepte pa tako i koncept e-learninga.
Srdačan pozdrav
Stanislav Topić


------------------------------------------------------------

Poruka br. 392[Grananje od br. 333]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 14. listopad 2008. 01:16

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav Dubravka,

dobro dosli u diskusije, drago nam je cuti da imate priliku raditi u takvom novom
okruzenju. Quest Atlantis je takodjer lijep primjer.

Pri kraju svojeg opisa spominjete puno zanimljivih tema kojima cemo se dosta baviti u
nastavku naseg zajednickog puta - naglasavate specificnosti vezane uz odgojnu
komponentu Vasih ucenika, einformaticku pismenost roditelja/ucitelja, te (onu koju cemo
sa posebnim zanimanjem preispitati na kraju ELA-e) nedodirljivost osnovnoskolskog
obrazovanja ...

Veselimo se zajednickom putu,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 393[Grananje od br. 383]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Utorak, 14. listopad 2008. 02:06

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Poštovani kolega Marijane!
Nadam se da je e-learning okruženje implementirano u nekom od vrtića na području RH i
šire. Ako nije, vrijeme je! Možda je ovaj moj komentar na pitanje, citiram: «U kojoj mjeri e-
learning ima mjesta u srednjim školama, odnosno kako postići optimalni sklad između e-
learninga i klasičnih predavanja?» prežestok, ali mislim da je to nemoguće, jer klasična
predavanja su prošlost.
Zašto mislim da stoji ova moja tvrdnja? Kada pogledate koja se količina edukacijskog
materijala u digitalnom obliku nalazi na tržištu i to za sve uzraste i dobne skupine, onda je era
e-learninga odavno nastupila iako su e-learning okruženja još uvijek nejednoliko
distribuirana.
U ustanovi u kojoj radim (VSS), na prste jedne ruke mogu nabrojati izvođače klasičnih
predavanja (jedna osoba), koja prema Zemsky &amp; Massy (2006) pripada klasi
«tradicionalista».
Da potkrijepim priču o vrtiću: Prije dvije godine (2006) veoma uspješno smo realizirali
multimedijalnu radionicu «Djeca i vatrogasci» za djecu predškolske dobi u vrtiću (pet i šest
godina) i za učenike prvog i drugog razreda OŠ.
Dakle, multimedijalna radionica realizirana je uz pomoć nastavnih pomagala koja pripadaju e-
learning kontinuumu (video kamere, projektor, platno, ozvučenje, pragramski alati za obradu
video zapisa, materijali skinutih s Interneta) te vatrogasna vozila i pripadajuća oprema uz
aktivno sudjelovanje vatrogasaca.
Niti jednim klasičnim predavanjem ne bi djeci uspjeli prenijeti predodžbu poslova koje
obavljaju vatrogasci.
srdačan pozdrav
Stanislav Topić


------------------------------------------------------------

Poruka br. 394[Grananje od br. 383]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 14. listopad 2008. 02:20

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav Marijane, Stanislave, ostali,

zapoceli ste vrlo zanimljivu raspravu, Marijan skrece paznju na to da nam je pristup na
pocetku semestra mozda previse idealisticki, te postavlja legitimna pitanja o mjestu e-
learninga u sustavu obrazovanja unutar pojedinih konteksta. Kao primjer nam daje
krovni dokument koncepta izobrazbe unutar konteksta u kojem djeluje - oruzanih snaga.

Stanislav nas poziva na afirmativan pristup, ali takodjer naglasava i da se premalo
bavimo nedostacima.

Posto smo tek zasli u drugi tjedan nastave, svakako nam te zanimljive teme jos nisu
stigle na red. U ovom prvom kolegiju cilj nam je uvesti najsiru mogucu definiciju e-
learninga kako bismo postali svjesni kakvo je opce stanje e-learninga na nasim
ustanovama u kontekstu tri tumacenja koja cine okosnicu naseg prvog tjedna -
kontinuum, Bonk, Zemsky i Massy. Kasnije, kako cemo rasti kroz prvi semestar, nastojati
cemo razviti svijest o realnom mjestu pojedinih nacina koristenja tehnologije u procesu
obrazovanja.

U drugom semestru odabrali ste smjer unutar kojega cete se detaljnije pozabaviti jednim
konkretnijim dijelom u organizaciji lanca e-learninga - organizacijom i stvaranjem
pretpostavki za uspostavu e-learninga (management), efikasnim koristenjem raspolozive
tehnologije radi izrade materijala (Course Design) ili efikasnim koristenjem nastavnih
materijala (Tutoring).

Osnovna ideja koja se proteze cijelom nastavom ELA-e je razviti osjecaj za mjeru - gdje,
kada, kako i koliko koristiti e-learning u procesu obrazovanja. Gotovo da ne postoje dva
ista konteksta (drustvene skupine, ustanove, kolegiji, tecajevi, lekcije, ...) unutar kojih se
rjesenja mogu cjelovito preslikavati. Isto tako, ne postoji univerzalan recept primjene e-
learninga uvijek i svugdje. Ideja tehnologije je da nam olaksa zivot, a ne zakomplicira.
Ako je tehnologija takva ili je nacin koristenja tehnologije takav, nesto ne valja.

To kriticko razmisljanje prema upotrebi tehnologije najvrijedniji je alat koji mozete
ponijeti iz ELA-e.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 395
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 14. listopad 2008. 02:32

Naslov: Drugi tjedan

Pozdrav svima,

evo nas vec u drugom tjednu nastave. Dok proucavate ovotjedne materijale, osvrnimo se
kratko na prvi tjedan.

Vidimo da ste se svi odlicno snasli u WebCT okruzenju, pa iako ono sputava spontanost,
produktivnost i kvaliteta vasih rasprava je odlicna i mi tutori zaista uzivamo u vasem
drustvu.

Cini se da su vam neke teme koje i nisu izravno vezane uz samo gradivo ove prve cjeline
jako zanimljive. Pozivamo vas da i dalje otvarate i raspravljate takve teme, vasi odazivi
jasno pokazuju da su vam itekako zanimljive. No, imajte na umu i to da se dobar dio tih
tema nalazi u poglavljima koja su pred nama, a sigurno ih ne bi htjeli potrositi i prije nego
sto dodjemo do njih.

U drugom tjednu ceka nas prosirenje teme iz prvog tjedna. Osvrnut cemo se na razlicite
tehnologije i njihovu povijesnu dimenziju, a bit ce tu i jedna zanimljiva tablica.

Nastavite u istom tempu.

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 397[Grananje od br. 371]

Poslao Kristina Rismondo (krismondo.mioc) na Utorak, 14. listopad 2008. 07:28

Naslov: Odgovor: Besplatno preuzimanje članaka iz SAGE publikacija

Draga Gordana,
Zahvaljujem na korisnoj informaciji.

Kristina

------------------------------------------------------------

Poruka br. 402[Grananje od br. 345]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Utorak, 14. listopad 2008. 11:12

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav Ivana,

Tvoje su poruke nekako najbliže mojim razmišljanjima pa se stoga opet
nadovezujem na tebe.

Sviđa mi se tvoja usporedba koncepta e-learninga prema Z&M s razinama
integracije weba po Bonku. Otvara nova razmišljanja. Složila bih se da
treći koncept i prva grupa integracije weba imaju sličnosti što se tiče
komunikacije, odnosno da je to uglavnom komunikacija sa sadržajem. Ali
bih isto tako kao razliku navela da po trećem konceptu materijali
uključuju učenje koje je interaktivno, ali ne nužno i na daljinu.

Ako se ovaj koncept odnosi i na različite interaktivne igre za učenje,
rješavanje zadataka, gledanje obrazovnih materijala (što on-line, što na
raličitim CD-ima i DVD-ima) onda moram dodati kako takav oblik
e-learninga ipak postoji u mojoj školi, a ne kako sam prije napisala.

Što se tiče videokonferencije, ako ti nije dovoljno smjestiti ju u
elektonički posredovano učenje prema Z&M zbog veće komunikacije, možeš
ju svrstati u drugu i/ili treću grupu integracije weba po Bonku jer mi
se čini da tamo ima više prostora za takvu vrstu komunikacije.

Ugodan dan svima.

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 423[Grananje od br. 393]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Utorak, 14. listopad 2008. 22:23

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Dragi kolege,
čini mi se da smo se malo odmaknuli od specifičnosti teme naše diskusije.
Ali kroz vašu raspravu sam uočila da malo pomnijom analizom svog okruženja samo na
prste mogu nabrojati "izvođače klasičnih predavanja (jedna osoba), koja prema Zemsky
& Massy (2006) pripada klasi «tradicionalista»"kako kaže Stanislav i da gotovo svi
predavači na mom zavodu (13 nas je) koristimo neki od oblika E-learninga.

Na mojem zavodu se pojavila ideja da probamo osigurati financijska sredstva za slide
skener kojim bismo mogli studentima pripremiti stakalca za mikroskopiranje putem
weba. Priznajem da se ugodno osjećam jer me moja sredina potiče i prepoznaje kao
jednu iz "rane većine" promatramo li usvajanje tehnologije. A pojavom ovakvih zamisli
naša ustanova bi ušla u kategoriju elektronički posredovanog učenja (Zemskya i
Massyja,2006), odnosno razinu 8-10 (Bonk i sur. 1999).

Ali, ne mogu da se ne osvrnem i na mišljenje kolege Marijana koji se doima skeptičnim,
po pitanju E-learninga u osnovnim školama. Mislim da strah i otpor nisu potrebni već
samo promišljanje E-learninga i njegova prilagodba mlađim uzrastima. Osnovnoškolci se
nerijetko bolje snalaze u E-okruženjima od većine nas i njima je učenje putem E-
learninga vrlo primjereno.

Stoga da zaključim...Mišljenja sam da je definicija E-learninga promatrana preko E-
learning kontinuuma, ili razina integracije weba (Bonka i sur. 1999) pa i kroz tri razine
tumačenja E-learninga (Zemskya i Massyja,2006) dovoljno široka u definiranju i da
ostavljaju prostor i zone preklapanja, a samo je na nama da pokušamo u njih integrirati
svoj način rada i neprestano ga unaprijeđivati.

Pozdrav, Sanja


------------------------------------------------------------

Poruka br. 424[Grananje od br. 397]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Utorak, 14. listopad 2008. 22:29

Naslov: Odgovor: Besplatno preuzimanje članaka iz SAGE publikacija

Gordana,

Hvala, ima korisnih članaka.

Pozdrav, Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 425[Grananje od br. 335]

Poslao Marjana Seršić (marjana.sersic.skole) na Srijeda, 15. listopad 2008. 00:10

Naslov: Odgovor: Dodatni login... Važno

Poštovani!
Ja osobno nemam Vaš problem i nisam iz CARNeta, ali kolegica je u istoj situaciji kao i Vi
i taj je problem riješila. Dobila je dva korisnička imena i lozinke. Budite uporni s
helpdeskom.
Marjana Seršić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 426[Grananje od br. 298]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Srijeda, 15. listopad 2008. 00:35

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav svim kolegama i tutorima,

Nešto o meni i ustanovi u kojoj radim - nastavnik na Hrvatskom vojnom
učilištu, na Katedri opće-vojnih predmeta predajem vojnu topografiju i
pomažem/asistiram pri vježbama iz GIS-a.

Moje kolege (Jadranko, Darko, Andrija) dali su kvalitetan prikaz
korištenja e-learninga na HVU kao nastavnici određenih predmeta te
pokazali i moju situaciju kao nastavnika vojne topografije:
- po modelu kontinuuma koristim se kombiniranim modelom nastave
- po Bonku koristim razine 1-5
- po Zemsky&Massyju koristim e-learning kao softver za pomoć pri učenju
i poučavanju

Međutim, specifičan je način provedbe vježbi iz GIS-a (geografsko
informacijski sustavi) jer se izvodi u kabinetu opremljenom samo
računalima, međusobno umreženim, ali bez međusobne komunikacije
polaznika i bez pristupa Internetu. Nastavu izvode dva nastavnika -
jedan objašnjava/predaje način korištenja specifičnih programa, a drugi
obilazi polaznike i pomaže/asistira te otklanja nejasnoće, kvarove...
I sad dolazimo do nečeg zanimljivog: znači li to da po Bonku i njegovim
razinama integracije weba u nastavi, ovaj oblik nastave ne spada ni u
jednu razinu?

Pozdrav od Emila



------------------------------------------------------------

Poruka br. 430[Grananje od br. 328]

Poslao Dina Vasić (dvasic.zsem) na Srijeda, 15. listopad 2008. 14:39

Naslov: Odgovor: Pozdrav

Tipkam i ja! Sve funkcionira!

Srdačno,
Dina

------------------------------------------------------------

Poruka br. 431[Grananje od br. 426]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 15. listopad 2008. 16:07

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav Emile,

dobro dosli na forum!

U pravu ste sto se tice GIS-a, prema Bonku Vas nacin rada ne moze se rengirati, barem ne
ovaj dio koji ste opisali. Ipak, ukoliko bila kakve obavijesti o predmetu dajte putem weba,
marak i najosnovnije, tada Vas kolegij mozemo smjestiti u prvu razinu prema Bonku.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 435
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 15. listopad 2008. 19:41

Naslov: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Pozdrav svima,

jeste pogledali filmic? Sto kazete na napomene predavaca? Oni su tada uveli film kao veliku
novinu u obrazovni proces, no tu se pojavljuju neke poznate dileme ...

Sto kazete o tome?

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 437[Grananje od br. 311]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Srijeda, 15. listopad 2008. 21:25

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav uvaženom tutoru Goranu i svim kolegama, a posebno pozdravljam one koji
imaju volje ovo čitati!

Ne bih tumačenje e-l koncepta kroz „tri široke domene koje definiraju glavne tržišne niše
nazvao nepreciznim“, ali mi je blisko shvaćanje da bilo koje učenje, pa i e-učenje, nije
pojam koji je moguće u potpunosti opisati samo iz perspektive tržišta. Z&M stav o e-l
kao poglavito tržišno orijentiranoj inovaciji doživljavam kao realnost. Pri tom poglavito
razumijem kao
- „ pretežno“,
- „u najvećoj mjeri“,
- „gotovo uvijek“
ali nikako kao
- „isključivo“,
- „u potpunosti“ ili
- “nikad i nikako drugačije“.

Pitanja koja sam sebi postavljam, a nisam „istražio na web-u“ (priznajem što iz lijenosti,
što iz nedostatka vremena):
1.      Postoji li prostor za tumačenje e-l s raznih epistemoloških pozicija;
 uz konstruktivizam, gdje je mjesto e-l u objektivizmu i ostalim ep. pozicijama ?
2.      Ima li smisla tri glavne grupe teorija o učenju po Bates & Poole 2003, glava
2: biheviorizam, kognitivizam i socijalnu konstrukciju znanja, ili slične podjele, uzeti kao
polazište za pokušaje tumačenja e-l koncepta?
Vjerojatno ovakva pitanja dijelom zadiru u slijedeće cjeline, pa ne očekujem trenutni
odgovor i uvjeren sam da će se s vremenom pojaviti odgovori!

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 438[Grananje od br. 435]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Srijeda, 15. listopad 2008. 22:20

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Pozdrav svima,

Filmić mi je bio odličan, mislim da je vrlo jasno predstavljeno sve što se željelo reći o
temi, izabrani prilozi su u potpunosti poslužili za ilustraciju. Odlično je iskorištena
mogućnost pojačavanja i ponavljanja predstavljenih podjela putem teksta ispisanog na
bijeloj podlozi (to communicate information, to change attitudes, to develop skills, to
develop interest, to raise problems). Mogu potvrditi da su ti stari crno-bijeli, poučni
filmovi studentima zanimljivi (i korisni) u nastavi, jer su ih odlično prihvaćali.

Predstavljena podjela ciljeva korištenja filma u nastavi (u mom slobodnom prijevodu:
prenijeti informaciju, te utjecati na promjenu stavova, razvijanje vještina, pobuđivanje
interesa, te otvaranje /artikuliranje/ problema) mi je osvijestila kako sam zapravo na
početku krenula vrlo skromno. Naime, pri film sam ubacila s ciljem koji tu nije naveden:
zabaviti auditorij i zainteresirati ga tehnikom koja je drugačija od klasičnog predavanja
(uz svu tu dramatiku, tehniku "korak po korak", različite efekte, otvorena pitanja koja
potiču na diskusiju) korištenu pri predstavljanju teme, uspjeh (zabava) je bio
zagarantiran! Međutim, postepeno sam dodavala i ostale ciljeve, proces je išao u
koracima, pa su se moja očekivanja (ciljevi) povećavali svaki naredni puta kada sam
prikazivala film.

Danas mi, naravno, više nije dovoljno samo zabaviti auditorij, danas svaki taj film ima
dodatnu svrhu – doprinijeti tome da se nešto promijeni u načinu razmišljanja, gledanju
na problem, te obogati auditorij za jedno iskustvo intenzivnog promišljanja, ili čak
poljulja postojeće stereotipe!

Dakle, meni je jedina dilema koja se nameće prilikom korištenja filmova u nastavi:
jesmo li sigurni da smo iskoristili sve mogućnosti koje nam film pruža, odnosno
propuštamo li u potpunosti poentirati na tom primjeru (ili smo ograničeni nastavnom
cjelinom/lekcijom koju po programu toga dana moramo obraditi...).

Pozdrav, jedva čekam komentare ostalih kolega i kolegica,

Gordana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 443[Grananje od br. 435]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Srijeda, 15. listopad 2008. 23:51

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Srdačan pozdrav svima,

Ne mogu započeti nikakvu diskusiju, a da se ne osvrnem na to koliko su
se stvari promijenile od snimanja ovog filma do danas, a ustvari kao da
se i nisu promijenile. Davne 1963 i danas nas, kao da prate iste dileme
kod odabira kako medija tako i sadržaja kojima educiramo učenike.

Ono što je njima donio film vrijedi i danas, a to je da je film medij
koji omogućava pomicanje granica u prikazivanju veličine, vremena,
udaljenosti i pokreta. Kao glavni ciljevi filma navode se potaknuti,
motivirati i educirati učenike, ali u službi ostvarivanja onih ciljeva
koje mi želimo postići tim medijem.

Film mora biti pomno odabran i usmjeren, ali ne samo u smislu educiranja
nego i mijenjanja stavova kroz razvijanje vještina i razumijevanje
prikazanog sadržaja. Svaki film mora imati i odgojnu komponentu. Ovdje
mi se proteže pitanje kako najbolje odabrati film i na koji ga način
maksimalno iskoristiti?

Mislim da je to nešto čemu svi mi učitelji težimo u odabiru onoga što
prezentiramo učenicima. Možda su se promijenile tehnologije, metode,
generacije, ali bit onoga što je prikazano u filmu stoji i danas. Nadam
se da će se neki od vas pronaći barem u dijelu ove poruke.
Želim vam ugodno razmišljanje,

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 448[Grananje od br. 443]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Četvrtak, 16. listopad 2008. 13:13

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Pozdrav Sanji i Gordani ..
Moram se složiti sa kolegicama koje su primijetile išto što je i meni
prvo palo na um, da se upravo kroz ovaj film (&quot;Choosing a Classroom Film&quot;
iz 1963) vidi koliko se puno, a zapravo malo promijenilo od njegovog snimanja. Sad
možemo postaviti pitanje: Zašto je tako?
Vidimo da su doista temelji e-learninga postavljeni davno, koristila se
tehnologija u svrhu postizanja željenog cilja (stimulacije, motivacije i edukacije
učenika/studenata). Upravo nakon gledanja tog starog materijala je vidljivo da je e-
learning koncept koji nije slijepo vezan uz tehnologiju nekog određenog tipa ili doba, već
generalno. Tako se neometano nadopunjuje, razvija i nadograđuje. U tome je i njegova
budućnost.
Svih 5 stvari zašto su filmići osmišljeni (prijenos komunikacija i
informacija, utjecaj na nečiji stav, razvoj vještina i njihovo usvajanje korak po korak,
razvijanje interesa, naglašavanje problema) su jako dobar primjer gdje i kako i na koji
način je ponekad potrebno koristiti tehnologiju da bi se postigli željeni ciljevi, ali su i
upozorenje da se krivom primjenom, odnosno krivim pristupom korištenju iste mogu
dobiti i neželjeni ili slabi rezultati.
Dakle način na koji se pristupa pojedinoj problematici i što, kada i u
koje svrhe primjeniti je fenomenalno predočen i doista mi je sada jasno zašto još
možemo nešto naučiti i iz tako starog edukativnog materijala.
 Lijep pozdrav svima, doista me zanima i mišljenje ostalih! <br>
Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 453[Grananje od br. 443]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Četvrtak, 16. listopad 2008. 21:58

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Lijepi pozdrav svima,

evo Sanja je pisala o filmu kao mediju pa se nadovezujem na njenu poruku.
Ovaj film me potaknuo na razmisljanje o tome kako svaki novi medij
izaziva nove nade i strahove u drustvu, a vjerojatno takve emocije
izaziva i kod pojedinaca pri uvodjenju u odgojno - obrazovni proces.

Nekada su nam na raspolaganju u obrazovanju jedini medij bili ucitelj i
udzbenici, a sada imamo cijelu lepezu za izabrati. Pretpostavljam da se
pri uvodjenu novog medija u odjno - obrazovni proces uvijek javljaju
iste dileme. Stoga mi se cini da napomene pripovijedaca u ovom filmicu
vezane uz uvodjenje filma kao novog medija u odgojno-obrazovni proces se
zasigurno mogu primjeniti i pri uvodjenju e-learninga (koji je usko
povezan s uporabom medija Interneta) u obrazovne ustanove.

Internet je isto tako medij koji pomice prostorne i vremenske granice,
omogucuje vecu vidljivost pojedincima i ustanovama, pruza nam vecu
dostupnost i slobodan protok informacija, utjece na mijenjanje stavova,
razvija nove vjestine (svatko moze objavljivati sadzaj nakon
svladavcanja npr. HTML jezika), razvija interese (tzv. "surfanjem"),
omogucuje komunikaciju...

No kao i kod filma, i svakog drugog medija pa tako i kod e-learninga
trebamo imati na umu cilj te u svhu njegova sto boljeg ostvarivanja
izvrsiti prikladanu selekciju i izbor dostupne tehnologije.

Osobno mi se cini da veci izbor medija odgojno-obrazovni proces cini
dinamicnijim te da doprinose poticanju, motiviranju i boljoj edukaciji
ucenika. Mozda ce neki ucenika bolje odredjenu lekciju usvojiti iz
udzbenika, drugi slusajuci ucitelja, treci citajuci na webu, cetvrti
gledajuci dokumentarni film...

Eto toliko zasada! :)

Srdacno, Ivana



------------------------------------------------------------

Poruka br. 455[Grananje od br. 435]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Četvrtak, 16. listopad 2008. 23:27

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Lijep pozdrav svima,

Moram priznati da sam se iznenadila kad sam pogledala film "Choosing a Classroom
Film" jer nisam puno očekivala od filma koji je snimljen 1963. godine. Nisam očekivala
takav sistematičan pristup tom problemu.

Gledajući film shvatila sam da sve navedeno vrijedi i danas. Ciljevi nastave se nisu
promijenili bez obzira na to kako se izvodi (prenošenje informacija, mijenjanje stavova,
razvijanje interesa i vještina i rješavanje problema). Naravno, danas imamo na
raspolaganju tehnologiju koja omogućuje mnogo više, ali i dalje imamo pitanje „Kako
dobro izabrati edukativni materijal?“ u svrhu postizanja ciljeva. Na tržištu postoji
mnoštvo edukativnih materijala i ako tome dodamo Internet i edukativne materijale koje
sami osmislimo i napravimo te motiviranog učenika ili studenta imamo dobitnu
kombinaciju.

Motivacija je ključni element učenja i poučavanja. Bilo bi interesantno istražiti jesu li
učenici i studenti danas, kad mogu koristiti svu dostupnu tehnologiju, više motivirani za
učenje nego prije.

Pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 458[Grananje od br. 455]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Petak, 17. listopad 2008. 10:33

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Pozdrav svima!

Iako se u čak 4 od dosadašnjih 5 poruka u reakcijama na film barem jednom pojavljuje
riječ “motivacija“ pokušat ću se nadovezat na ideju koju dijelim s kolegicom Dragicom.
Krajnje jednostavno pristupe učenju je moguće opisati kao dvije suprotstavljene
krajnosti: površno učenje (koje je vanjski motivirano i usmjereno pamćenju gradiva) i
duboko učenje (koje pokreće unutarnja motivacija i teži razumijevanju).

Predloženo istraživanje utjecaja dostupnosti tehnologije na motivaciju usmjerio bih k
slijedećem pitanjima:
da li prednosti suvremene tehnologije utječu samo na vanjske okolnosti motiviranja/
demotiviranja ili postoji korelacija između razvoja tehnologije i unutarnje motivacije (i
ako postoji kolika je)?
te bih istraživanje proširio i na motivaciju nastavnika, jer kako navodi
kolegica „Motivacija je ključni element učenja (ali i) poučavanja.“

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 459[Grananje od br. 458]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 17. listopad 2008. 10:52
Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Hi svima,

interesantna tema, primjene filmova u odgonom procesu je potaknula
zanimljivu diskusiju.

Dopustite da malo proširim temu.

Svima su poznati odlični i vrlo kvalitetni materijali koji se emitiraju
u okviru obrazovnog programa HTV.

Koji su razlozi da se ovaj oblik poučavanja na daljinu ne koristi češće
u redovnoj nastavi? Vjerojatno ćete slične prepreke i sami nailaziti
prilikom primjene e-poučavanja.

Mišljenja?

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 462[Grananje od br. 459]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Petak, 17. listopad 2008. 11:17

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Lijepi pozdrav svima,

mozda je jedan od razloga sto se takav oblik poučavanja na daljinu ne
koristi češće
u redovnoj nastavi i taj jer i ucitelji teze mijenjaju put nacina
poucavanja kojim su i sami prosli kroz svoje obrazovanje...

Mislim da je uglavnom vecina nas prosla klasicni tip nastave kroz svoje
skolovanje i to nam je poznato pa automatski primjenjujemo takav obrazac
poucavanja i na svoje ucenike. Cini se da i mi moramo pomalo nauciti
uciti i drugim nacinima kako bismo lakse mijenjali svoje metode poucavanja.


Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 469
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 17. listopad 2008. 21:00
Naslov: 6. generacija?

Pozdrav svima,

vidjeli smo u ovoj cjelini povijesni pregled obrazovanja na daljinu, prema kojem se ono s
obzirom na tehnologiju dijeli u 5 generacija. Slazete li se s tom podjelom?

Što dolazi nakon 5. generacije, vidite li i 6. generaciju?

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 470
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 17. listopad 2008. 21:23

Naslov: Motivacija tehnologijom

Pozdrav svima!

Dragica istice iz filma prevaznu temu motivacije i predlaze zanimlivo istrazivanje utjecaja
tehnologije na motivaciju. Andrija dalje razradjuje tu zanimljivu temu uvodjenjem
pojmova povrsnog i dubokog ucenja u ovisnosti u tehnologiji, ali i motivaciju nastavnika.
Zadrzimo se jos malo na ovoj temi.

Imajmo na umu da smo vec napominjali da je potrebno je biti selektivan pri izboru
pojedine tehnologije i znati koju tehnologiju koristiti u određenom trenutku. Ako idemo
jos korak dalje, iz toga bi se dalo zakljuciti da je sadržaj taj koji nam diktira koju
tehnologiju upotrijebiti, jer u suprotnome upotreba tehnologije radi nje same nema puno
smisla.

Svaka tehnologija ima određene značajke koje je bitno uzeti u obzir pri odabiru, a
učinkovito obrazovanje na daljinu je rezultat kombinacije različitih tehnologija.

U nasim pak se materijalima navodi da su istraživanja pokazala da su studenti iznimno
fleksibilni i da će, ako ih se motivira na odgovarajući način, učiti neovisno o tehnologiji.

S druge strane tu je i rasirena teza da ce studente koristenje moderne tehnike
zainteresirati za neku temu.

Kako to komentirate?

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 473[Grananje od br. 470]
Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Petak, 17. listopad 2008. 23:35

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Lijep pozdrav Zlatku i ostalim članovima!

Iz perspektive učitelja osnovne škole slažem se da bez motivacije, na bilo koji način,
nema učenja, niti uspjeha.

Ako uzmemo u obzir istraživanja koja su pokazala da je prilikom vrednovanja
učenikovog znanja, važnije tko učenika ispituje, nego kolika je njegova stvarna razina
znanja, dolazim do zaključka da je i kod prezentiranog nastavnog sadržaja (film,
prezentacija, e-sadržaj...), važnija osoba koja stoji iza toga, nego sama tehnika.

Stojim uz tezu da motivacija dodatno jača mogućnošću uporabe moderne tehnike.

Kada se učenicima pakaže način dolaska do određenog sadržaja uz pomoć klasičnih
metoda i korištenjem suvremene tehnologije, te im se omogući korištenje iste, učenici
dobivaju dodatnu volju i motivaciju (bar u mojoj školi).

Važna je osoba koja motivira učenike, a mi ih dodatno motiviramo korištenjem moderne
tehnologije, stoga je uspjeh zagarantiran?!

Uostalom, zar polaznici Ele nisu motivirani ovim načinom poučavanja?

Vesna



------------------------------------------------------------

Poruka br. 474[Grananje od br. 473]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Petak, 17. listopad 2008. 23:55

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Pozdrav svima,

Nadovezujući se na odgovore kolega (Vesnin odgovor mi je vrlo blizak), a naročito na
poziv naših tutora na davanje komentara u vezi s motivacijom nastavnika te
s „raširenom tezom“ da će korištenje moderne tehnike zainteresirati studente za neke
teme, željela bih istaći par razmišljanja koja idu u prilog njezinom korištenju:

        Uvođenje te moderne tehnike u nastavu, primjerice - prikazivanjem filmova
koji služe kao poticaj za diskusiju ili daju poruku u uskoj vezi s temom koja se obrađuje,
unosimo značajan element osvježenja, iznenađenja, neočekivanog, što stvara dodatnu
dinamiku u nastavi (... „slika govori 1000 riječi, a film još više“...)
        Izmjenjivanje različlitih metoda i tehnika, uz poštivanje specifičnosti
podučavanja odraslih, doprinosi stvaranju okolnosti koje pogoduju pospremanju
informacija u dugotrajnu memoriju.
         Koristeći suvremene tehnike u nastavi, približavamo se svojim
učenicima/studentima ostvarujući komunikaciju na način koji im je blizak (interaktivni
stil, instant komunikacija, video, raznorazni gadgets, YouTube...) i stoga potencijalno
bolje, brže, trajnije prihvaćen. To, također, pomaže dokidanju predrasude o učenju kao
dosadnom, monotonom, iscpljujućem ... procesu.

Dakle, spadam među one koji su spremni pozdraviti novine u pogledu korištenja nove
tehnike kao dragocjenog dodatka i pomagala u nastavi, koristiti ih u razumnoj mjeri, a s
prvenstvenim ciljem obogaćivanja spektra korištenih komunikacijskih alata čija je glavna
svrha – omogućiti učinkovito učenje, povezivanje i pamćenje.

Gordana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 476[Grananje od br. 459]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Subota, 18. listopad 2008. 00:40

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Još jednom, pozdrav svima!

Bit ću slobodan iznijeti svoje iskustvo s malo šire shvaćenim pojmom
obrazovnog programa HTV-a. Dakle ne govorim o prijepodnevnom emisijama s
klasičnim didaktički strukturiranim temama, nego o TV-kalendaru.
Osvježavanje memorije, a često i proširivanje spoznaja o nekim općim
temama (iz povijesti, znanosti, tehnologije, industrije i sl.),
relativno kratkim pregledom informacija vezanih za pojedini dan, koje su
vrlo često važne za područje kojim se bavim pokazalo se vrlo korisno, a
istodobno ne opterećujuće, kako za polaznike tako i za nastavnike.
Mislim da na rijetku primjenu učenja na daljinu TV-om sigurno utječe
krutost vremena izvođenja, otežana mogućnost brzih izmjena sadržaja i
slaba, gotovo nikakva mogućnost interakcije.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 477[Grananje od br. 469]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Subota, 18. listopad 2008. 00:42

Naslov: Odgovor: 6. generacija?

Kasnovečernji/ranojutanji pozdrav uz pitanje tutorima (i ostalima) – bismo li vrlo
zanimljivu tehnologiju IWB (Interactive WhiteBoard
(http://en.wikipedia.org/wiki/Interactive_whiteboard, http://www.youtube.com/watch?
v=DjdNPMZJbLs&hl=hr ), svrstali u 4 ili 5. generaciju, ili je za nju prikladnije izmisliti
novu kategoriju tj. neku „hibridnu“ generaciju tehnologije? Naime, kako ona omogućuje
povezivanje velikog broja performansi iz prethodnih generacija tehnologija korištenih za
DL, čini mi se da ju je teško svrstati u samo jednu od tih generacija.

Što se tiče moje vizije 6. generacije, ona bi mogla biti povezana s nekim
vidom “teleportiranja” in medias res... Ne bi li bilo odlično kada bi učenici o Francuskoj
učiti tako da se “šeću” po (virtualnom?) Parizu?

Pozdrav i ugodan vam weekend!

PS. Ovo je pomalo inspirirano sve češćim akcijama u muzejima s kostimiranim
vođenjem i pokušajima što vjernijeg predstavljanja predmetne tematike, kao i odličnim
rezultatima raznoraznih simulacija i demonstracija stvarnih situacija (simulacija burze,
demonstracija situacije za osmišljavanje poslovnog pothvata, i sl.)…


------------------------------------------------------------

Poruka br. 479[Grananje od br. 470]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Subota, 18. listopad 2008. 01:28

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Još jednom, pozdrav svima, ovaj put skoro pa Dobro jutro!

Tko o čemu, ja o Bates, Pool 2003. glava 2. Čini mi se da navedeni izvor
daje kontratezu:
„Dobar materijal poučavanja, jasni ciljevi, dobro strukturiranje
materijala za učenje i relevantnost potrebama učenika, tiču se upotrebe
bilo koje tehnologije u poučavanju, a ako se ti principi ignoriraju
poučavanje neće uspjeti čak i ako se jedinstvene karakteristike medija
elegantno upotrijebe.“

Ovo tumačim na način da je moguće da tehnologija možda i izazove interes
za neku temu, ali samo uz prethodno ispunjen nužan uvjet poštivanja
pedagoških principa.
Bilo teza, bilo kontrateza tek i noćas mislim da bi bilo interesantno
provesti istraživanje.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------
Poruka br. 481[Grananje od br. 477]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Subota, 18. listopad 2008. 11:18

Naslov: Odgovor: 6. generacija?

Pozdrav Gordani i ostaloj ekipi,

Podjela e-learninga u pet generacija prema Batesu mi se čini sasvim
prihvatljivom i jasno daje pregled tehnologija i vrsta komunikacije. No,
međutim, u posljednjih desetak godina razvile su se neke ''hibridne''
tehnologije kako ih naziva Gordana, za koje niti ja nisam sigurna gdje
ih svrstati.

Primjer je upravo ''interactive whiteboard'' koju bi mogli svrstati u
posljednje dvije generacije, no možemo li takvo nešto. Možemo li za tu
ploču reći da je ona sljedeća generacija ili možemo otvoriti neku
podgrupu u postojećim generacijama?

Osim interaktivne bijele ploče (u doslovnom prijevodu), tu se nameću i
druge tehnologije, izumi, uređaji... Ako prelistamo bilo koji
informatički časopis, npr. Bug, možemo vidjeti najave i novosti u
informatičkom svijetu. Danas možemo čitati knjige elektroničkim putem
iako je knjiga prvenstveno tiskani materijal, mobiteli i pocket PC-i su
zamijenili i radio i televiziju i računalo. Omogućuju nam pristup netu
iz skoro bilo kojeg dijela svijeta. To su tehnologije ili bolje rečeno
uređaji koji zadiru u skoro svih pet generacija, a zapravo ne pripadaju
niti jednoj. Što ćemo s njima?

Što se tiče virtualnog okruženja doista bih bila oduševljena kad bih
mogla prošetati Parizom ili nekih drugim gradom i bilo bi opravdano
nadati se tome kao sljedećoj generaciji.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 487[Grananje od br. 309]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Subota, 18. listopad 2008. 20:29

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Pozdrav mentorima i plavoj grupi,
PremaBonku svoj kontekst svrstao bih od nedavno u 2. grupu.U mojoj ustanovi web se do
nedavno koristio uglavnom za objavu nastavnih planova i programa..Studenti su koristili
različite izvore na web stranicama fakulteta za skidanje predložaka (bilješke nastavnika,
Power point prezentacije) korištenih u sklopu izvođenja nastave. Mogućnost dobivanja
informacija o prolasku na pojedinim dijelovima kolegija im je također bila omogućena putem
web stranica pojedinih zavoda koji djeluju unutar fakulteta.Od nove akademske godine web
se koristi kao podrška interakciji i komunikaciji koja uključuje profesore, asistente i studente.
Naime, svaki student koristeći svoju LSP autorizaciju u svakom trenutku na službenim
stranicama fakulteta imat će uvid u ocjene koje je dobio tokom semestra.Isto tako otvoren je i
forum (društveni softver) gdje studenti imaju mogućnost diskutiranja o temama vezanim za
nastavu. Također se možemo pohvaliti da se na razini fakulteta svake godine provodi online
anketa gdje studenti ocjenjuju kvalitetu rada kolega asistenata i profesora.
Prema Z&amp;M, e-learning bi svrstao u drugu kategoriju gdje je unutar određenih kolegija
omogućeno izvođenje online eksperimenata na stručnim aplikacijama. Dokumentiranje
laboratorijskih simulacija također je dana kao jedna od mogućnosti.
Premae-learning kontinuumu, kontekst bi svrstao u kombinirani model nastave. Više o tome u
1. zadatku.
Pozdrav




------------------------------------------------------------

Poruka br. 492[Grananje od br. 470]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Subota, 18. listopad 2008. 21:54

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Pozdrav svima...
<p align="jastify">Doista je tema motivacije zanimljiva, pa se i ja pridružujem toj
diskusiji. Meni je zanimljivo pitanje, a još više odgovor..Kako motivirati učenike kada
pristupaju online učenju?. Što kada mentor nije njima poznata osoba koja može svojim
stavom i pristupom utjecati na njihovu motivaciju?.
Upravo taj „problem“ je nešto što se pokazalo zanimljivim za istražiti,
odnosno barem pokušati uvidjeti da li postoji veza npr. odabranog LMS-a i
samomotivacije koju osim odabrane prave tehnologije i podrške, stvara i vizualno
sučelje istog. Dakle koliko može biti poticajno samo online okruženje za učenika (npr.
jednostavno za snalaženje, dopadljivo, zanimljivo, i sl.) da nastavi rad i motivira ga za
daljnje istraživanje i usvajanje sadržaja, pogotovo ako se radi o nementoriranim
edukacijama i tečajevima.
Motivacija se dakle može sagledati sa više strana i u više užih
područja, ali za ciljano usvajanje sadržaja sa željenim rezultatima, utjecaj na učenika i
njegovu motivaciju sigurno ima više udruženih elemenata (i odabrana prava tehnologija
sa grafički oblikovanom i razrađenom podrškom i kvalitetan ciljani i primjeren
sadržaj).
l.p<br>
 Suzana


------------------------------------------------------------
Poruka br. 493[Grananje od br. 492]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Subota, 18. listopad 2008. 22:27

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Pozdrav svima, moje je mišljenje da je tehnologija jedno, a sadržaj drugo. Dakle, mislim
da tehnologija može pomoći u prijenosu sadržaja, ali da je u principu najvažniji sadržaj.
Isto tako, gledajući film iz 1963. ne mogu se oteti dojmu da smo otprilike 45 godina u
zaostatku što se tiče primjene bilo kakvih multimedijalnih tehnika u obrazovanju.
PS.Mislim da motivaciju potiče osoba.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 494[Grananje od br. 473]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Subota, 18. listopad 2008. 23:14

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Pozdrav Vesni i ostaloj ekipi

Mišljenja sam da motivacija tehnologijom traži promjenu razmišljanja.
Predstavlja ponovni početak, pokušaj da se cijeli posao radi još bolje,
ali na drugačiji način nego što se radilo do sada.To je kreativan i
inovativan proces koji mijenja organizaciju poučavanja.Potiče li
kreativnost u nastavi korištenje ICT tehnologije?

Pozdrav,
Krešimir

P.S Mišljenja molim


------------------------------------------------------------

Poruka br. 495[Grananje od br. 459]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 02:23

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Lijep pozdrav svima,

Pitanje zbog čega se vrlo kvalitetni materijali koji se emitiraju u
okviru obrazovnog programa HTV-a ne koristi češće u redovnoj nastavi sam
si postavljala još dok sam bila učenica. U osnovnoj školi su ih
nastavnici koristili i preporučivali jako malo, a u srednjoj gotovo
ništa. Ako je tako i u drugim školama, pitala sam se zašto i za koga se
te emisije rade i prikazuju?
Mislim da se u ovom slučaju radi o neprilagodljivosti i komoditetu
nastavnika. Možda im je teško promijeniti već isplanirani sat, možda se
boje da će im obrazovne emisije „oduzeti“ previše vremena od nastavnog
sata, možda nemaju televizor (video, DVD) u svojoj učionici pa se moraju
seliti u drugu ili možda ne znaju rukovati tehnikom. Možda se boje da bi
njihov predmet ili njih samih ravnatelj, kolege ili roditelji mogli
smatrati „neozbiljnim“ ili da ne rade dobro svoj posao, možda se boje da
bi bilo teže održavati disciplinu u razredu ili jednostavno smatraju da
tome nema mjesta u redovnoj nastavi već da obrazovne emisije učenici
trebaju gledati kod kuće.

Ima puno možda i sigurno nije sve. To su prepreke koje trebamo savladati
da bismo uspješno mogli provoditi e-learning u našim odgojno-obrazovnim
institucijama.

Pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 505[Grananje od br. 495]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 13:16

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Pozdrav Dragici i Kreši (naravno,i svima ostalima:), no njihovi odgovori i poziv na dalju
diskusiju su me zaintrigirali.

Naime, Krešo kaže kako "motivacija tehnologijom traži promjenu razmišljanja"
te "pokušaj da se posao radi na drugačiji način nego do sada", dok Dragica odlično
primjećuje kako se "...vrlo kvalitetni materijali obrazovnog programa HTV-a gotovo
uopće ne koriste u nastavi", te ispravno zaključuje da je učitelje/nastavnike/predavače
strah da bi bili percipirani kao "neozbiljini", ali i da je u pozadini jednog broja slučajeva
upravo strah usljed neznanja upravljanja tom novom tehnologijom.

Stoga samo podsjećam i na to da je (normalna, ljudska) reakcija na promjene sljedeća -
promjeNE (odnosno - NE! promjenama), te da se pomaci mogu vidjeti i nakon educiranja
nastavnika/ca (u prijateljskoj atmosferi, u malim grupama, sa gotovo individualnom
podukom) za učenje rukovanjem tim pomagalima. Kod nas je to odlično funkcioniralo
kada je svim predavačima koji su to željelli tijekom 2 weekenda bila organizirana
radionica za izradu PowerPoint prezentacija.

I na kraju, komentari koji uporno ističu kako je "sadržaj najvažniji" su apsolutno u
pravu, no mislim da ne smiju ostaviti zatvorena vrata mogućnosti da taj sadržaj prenesu
svom auditoriju na različite načine, različitim alatima, tehnikama, tehnologijama, a ako
su one pri tom djeci/učenicima/studentima bliski i prihvatljivi ... tim bolje
(pretpostavljam:)!

Ugodno vam nedjeljno poslijepodne! Gordana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 511[Grananje od br. 459]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 15:24

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Hello everybody,

Već smo došli do zaključaka da je jedan od razloga nekorištenja određene
tehnologije upravo strah od nedovoljnog poznavanje tehnologije. Kad
govorimo o HTV-ovim obrazovnim materijalima mislim da se tu radi i o
mnogo drugih faktora.

Andrija je spomenuo krutost vremena izvođenja. Mislim da je to jedan od
glavnih problema. Da bismo neki materijal koristili u nastavi moramo
biti upoznati s vremenom prikazivanja i kompletnim sadržajem. Već ovdje
se stvari počinju komplicirati.

Ako u vrijeme prikazivanja nismo u školi, materijal moramo snimiti da bi
ga kasnije prikazali učenicima. Ako smo pak na nastavi osim opremljene
učionice moramo uskladiti svoj raspored i raspored učenika. A gdje su u
svemu tome ciljevi sata koje želimo postići? Kako ćemo znati voditi
učenike kroz materijal ako ga ni mi sami nismo detaljno analizirali?
Kako ćemo znati učenicima skrenuti pozornost na ono što je bitno? Radi
li se onda o pukom zabavljanju auditorija kako je rekla Gordana u nekoj
od prijašnjih poruka? Ili sama primjena tehnologije doprinosi boljem
razumijevanju nastavnog sadržaja?

Mislim da se iz ovih razloga i razloga koje su već navele ostale kolege,
nastavnici rjeđe odlučuju za gledanje HTV-ovim materijala. Prije će
gledanje prepustiti učenicima za rad kod kuće u smislu zaokruživanja
neke cjeline ili jednostavno za ponavljanje ili za one koji žele saznati
više.

Srdačan pozdrav,

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 512[Grananje od br. 492]
Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 16:23

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Hi,
Meni je ovo vrlo intrigantno; tehnologija koja postaje dijelom motivator korisnika kako
Suzana navodi je vrlo zanimljiv koncept.
Činjenica je da su kako Dubravka kaže sadržaj i tehnologija odvojeni pojmovi,ali čini mi
se da je upravo jedna od njihovih poveznica motivacija. Motivacija je višesmjerna;
samomotivacija koja nailazi na odgovor(ispruženu ruku) primjerenom tehnologijom
oblikovanog sučelja u kojem se nalaze svi potrebni sadržaji, ponekad ima za posljedicu
da se motivacija razvija, mijenja i širi kako se dublje ulazi u neko područje.


Lijepi pozdrav, Sanja


------------------------------------------------------------

Poruka br. 513[Grananje od br. 458]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 16:41

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Pozdrav,
nadovezala bih se na posljednje riječi Andrije „Motivacija je ključni element učenja (ali i)
poučavanja.“ Motivacija je ključna,kako za učenika tako i za učitelja.
Motivacija učitelja u našem okruženju nerijetko iziskuje veliku dozu altruizma jer je
jedina sadisfakcija uspješan učenik dok učenik nerijetko ispunjava egoističnu potrebu za
osobnim uspjehom kroz uspješno završeni proces učenja.



------------------------------------------------------------

Poruka br. 517[Grananje od br. 469]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 18:35

Naslov: Odgovor: 6. generacija?

Pozdrav Goranu i Zlatku, i svim kolegama u plavoj grupi

Slažem se s navedenom podjelom i kategorijama označenim u podjeli.
Mislim da 6. generacija neće biti "samo" virtualna šetnja Parizom odnosno isključivo
napredak tehnologije na višu razinu, već možda i integracija nekoliko razina, njihovo
objedinjavanje i prepoznavanje uzajamnosti procesa i pozitivne povratne sprege kao
osobito značajnih. A možda to slijedi u nekoj 7.generaciji?
Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 522[Grananje od br. 494]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 19:00

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Krešimire,
moj je odgovor potvrdan odnosno mislim da pravilno rabljena IC tehnologija potiče
kreativnost sudionika poučavanja.To je poput uspona na planinski vrh s kojeg (jednom kad se
uspneš) puca prekrasan pogled, ali napor uspinjanja mnoge odvraća od toga. Dostupnost
tehnologije sama po sebi motivira, budi znatiželju... No u mojem poslu (postoji
izreka&quot;na kraju se mrtvi broje&quot; (molim zanemarite opasku ako nalazite da je
neprimjerena kontekstu)) i vjerojatno u svim ostalim poslovima bitan je rezultat tj. ishod
učenja. Upravo tu vidim prednosti primjene IC tehnologije jer može povećati motivaciju i
time ishod učenja. Mislim da je stjecanje znanja ovim putem brže i da je vrsta napora
uloženog u stjecanje znanja drugačija i da se znanje slaže poput puzzle za razliku od klasičnih
oblika nastave gdje se znanje usvaja procesom &quot;taloženja&quot;.Jedina je mana
nemogućnost stjecanja vještina, no to ovaj puta nije bila tema...
Lijepi pozdrav, Sanja


------------------------------------------------------------

Poruka br. 526[Grananje od br. 459]

Poslao Dubravka Brkljačić (dbrkljacic.ufzg) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 22:30

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Poštovani,
na pitanje:
"Koji su razlozi da se ovaj oblik poučavanja (film) na daljinu ne koristi češće
u redovnoj nastavi?"
kao učiteljica mogu odgovoriti vrlo jednostavno.
Nismo dovoljno educirani o tome.
Nadovezala bih se i na komentare kolega. Ako sami nismo motivirani kao učitelji za
implementaciju istoga u nastavu ostajemo robovi zadanog plana i programa, a film
ostaje još samo jedan u nizu "simpatičnih" ali neiskorištenih medija. Strah!?
Svaki medij koji se koristi u nastavi (posebice osnovnoškolskoj) važno je poznavati na
visokom nivou kako bi se istim stimuliralo, motiviralo i educiralo učenike.
Zašto se pri edukaciji učitelja ili profesora tako malo govori o relevantosti poruke
medija, a previše o samom korištenju tehnologije?

Pozdrav, Dubravka.
------------------------------------------------------------

Poruka br. 527[Grananje od br. 473]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 22:37

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Dobra večer svima!

Htjela bih započeti s nekim definicijama koje sam preuzela s neta u
potrazi za motivacijom. Jedna od njih glasi: ''Motivacija je proces u
živom biću koji to živo biće pokreće prema određenom cilju''
(Didaktika). A druga: ''Motiviranje učenika za nastavu obuhvaća sve što
izvana ili iznutra potiče na učenje, usmjerava ga, određuje mu
intenzitet, trajanje i kakvoću'' (Psihologija učenja in pouka). Kao
učitelji vrlo dobro smo upoznati s važnošću motivacije učenika i slažem
se s Dubravkom da je bitna osoba koja motivira.

Različiti su utjecaji na motivaciju, a tehnologija zasigurno ima vrlo
jak utjecaj jer unosi nešto novo u nastavni proces i ako ju dobro
iskoristimo pozitivno će utjecati na motivaciju učenika za učenje. No,
po mom mišljenju samo korištenje neke tehnologije nije dovoljno da tu
motivaciju i održi. Učenici se brzo zasite jednog obrasca pa je
potrebno, kako naglašava Gordana, izmijenjivati tehnologije, metode i
tehnike rada i to je uspješan recept za dobru motivaciju i pohranjivanje
informacija u dugotrajno pamćenje.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 528[Grananje od br. 512]

Poslao Dubravka Brkljačić (dbrkljacic.ufzg) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 22:42

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Pozdrav "Plavcima",
složila bih se s tezom da se odabirom tehnologije utječe i na motivaciju učenika.
Potkrijepila bih to vlastitim primjerom.
Učenicima 6. razreda ponuđena je dodatna nastava iz engleskog jezika na klasičan način
i dodatna nastava kroz on-line edukativni program - već spominjanu igricu "Quest
Atlantis".
Na prvu ponudu pozitivno je reagiralo 10 učenika, dok je na "moderniju" verziju
pozitivno reagiralo 40 učenika.
Učenici zahtijevaju da idemo ukorak s vremenom i pratimo razvoj tehnologije, kako bi
im ostali bliži i lakše ih motivirali za edukaciju.
Tehnologija nam "odradi" pola posla.
Dubravka. :)

------------------------------------------------------------

Poruka br. 531[Grananje od br. 494]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 23:52

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Pozdrav tutorima i plavoj ekipi

Odbrojavaju se posljednje minute diskusije pa eto i moje mišljenje o
vezi motivacije i tehnologije. Citirat ću kolegu Krešimira da
"motivacija tehnologijom traži promjenu razmišljanja" i "mijenja
organizaciju poučavanja", ali bi pokušao umjesto pojma tehnologije (ICT)
uvesti pojam "netradicionalne nastave" i time istaći važnost
predavača/učitelja u procesu motivacije u nastavi.

Iz vlastitog iskustva znam da uporaba tehnologije poboljšava kvalitetu
nastave, ali pretjeranim korištenjem tehnologije gube se neki ciljevi
nastave i ona skreće u krivom smjeru, a tu presudnu ulogu ima
nastavnik/predavač koji će pametno dozirati tehnologiju i kreativnost
kroz klasičnu nastavu i tako "ispraviti krivine".

Emil

------------------------------------------------------------

Poruka br. 532[Grananje od br. 397]

Poslao Emruš Azizović (eazizovi.public) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 23:57

Naslov: Odgovor: Besplatno preuzimanje članaka iz SAGE publikacija

Hvala puno kolegijalnost na delu, meni je pomoglo.
Pozdrav Emruš

------------------------------------------------------------

Poruka br. 533[Grananje od br. 435]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 00:08

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Poštovane kolegice, kolege i tutori!

Moram priznati da me se isječak filma «Choosing a Classroom Film» nije posebno dojmio
s konteksta vremenske distance, jer problemi i dileme koji su bili prisutni onda bili su
prisutni i prije prikazivanja tog filma kao novine (1963. godina), a isti su i danas. Jedine
razlike danas u odnosu na ono doba jesu evidentni tehnološki napredak u kojem se
samo mogu naslutiti mnogobrojne mogućnosti u procesu edukacije*.

Ono što me se najviše dojmilo je entuzijazam koji ne mogu osporiti. Taj entuzijazam je
neosporno prisutan i danas, a dokaz ste svi Vi (i moja malenkost) koji ste se prijavili na
ELA i naši ELA tutori.


- edukacijski proces: viši rodni pojam za obrazovanje i odgoj, prema Pastuović (1997,
str. 137).

Srdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 535[Grananje od br. 469]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 00:15

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet...isti problemi i 6. generacija?

Poštovane kolegice, kolege i tutori!

Ipak, promišljajući o poruci koju daje isječak filma «Choosing a Classroom Film»
zaključih da poanta prikazanog nije sam film i ono što je kao novina u ono doba
predstavljao u edukacijskom procesu, nego je naglasak više na problemu brizine kojom
se današnje tehnologije razvijaju i nama da se brzini tog razvoja prilagodimo, odnosno u
kontekstu vremena evidentno je da su problemi ostali identični.

Uz navedene pojmove kao što su poticaj, edukacija i motivacija u današnje doba skriva
se i pojam inovacija, nesavršenost dominantnog dizajna e-learninga kao konaćnog
proizvoda prema Utterbacku, brzina razvoja tehnologije s tendencijom potpunog
usvajanja «e-l» prema Zemsky & Massy (2006).

Činjenica je da iz konkurentskog procesa e-learninga kao inovacije još uvije nije
proizašao novi standardizirani format koji je u stanju brzo privući nove korisnike, iako
smo na dobrom putu prema 6. generaciji. Fantastična je usporedba Utterbecka s
razvojem automobilske industrije, koji dakako još uvijek traje (pitanje goriva za
pokretanje automobila u budućnosti, ekološka pitanja, pitanje sigurnosti i mnoga druga
pitanja koja dolaze).

Puno je problema ostalo, neki novi su se pojavili, a neki problemi će se tek pojaviti. Tako
je i s e-learningom.

Srdačan pozdrav
Stanislav Topić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 536[Grananje od br. 469]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 00:21

Naslov: Odgovor: 6. generacija?

Poštovane kolegice, kolege i tutori!
IT tehnologija sama po sebi već predstavlja tržišnu nišu, a procesi edukacije u e-l okruženju,
obilato podržani tom sve naprednijom tehnologijom predstavljaju novostvorenu tržišnu nišu
znanja, koja će u odnosu na neka prošla vremena (elitizam u obrazovanju) biti dostupna svima
ovisno o osobnim interesima, financijskim mogućnostima pojedinaca i društva.
Jedna od posljedica brzine razvoja tehnologije koja prati cjelokupno društvo u svim
segmentima njegovog postojanja jesu rizici. Prema Čaldaroviću (1995, str. 42) nove
tehnologije proizvode nove rizike, odnosno predmijeva se da rizici dolaze iz budućnosti i da
je tempo tehnološkog razvoja identičan s razvojem rizika. Implicite, utjecaju tog tempa
razvoja neminovno je podložan proces edukacije podržan e-learningom.
Pojavljuje se problem usklađivanja temeljnih nastavnih umijeća i očekivanja i od nastavnika i
od studenata/učenika, onako kako ih opisuje Kyriacou (1998), primjerice kod upotrebe izvora
i materijala u nastavi (nekad školska ploča i grafoskop, a danas multimedijalna učionica,sutra
6. generacija).

Pitanje je u kojoj mjeri će poremećaji u raznim tržišnim nišama utjecati na edukacijske
procese u našoj e-learning budućnosti (nepoznati rizici razvoja novih tehnologija, financijski
rizici, rizici usklađenosti temeljnih nastavnih umijeća u e-learning okruženju i drugi rizici).

Srdačan pozdrav

Stanislav Topić


------------------------------------------------------------

Poruka br. 538[Grananje od br. 470]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 02:24

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Poštovane kolegice, kolege i tutori!
Definicija motivacije prema Pastuoviću (1997., str. 118.) je da je «Motivacija psihički proces
zadovoljavanja potreba, odnosno motiva pojedinaca. Taj se proces očituje u motiviranom
ponašanju čime se postižu ciljevi što služe zadovoljavanju motiva». S obzirom na
univerzalnost navedene definicije ista se odnosi i na motivaciju za učenjem odnosno
motivaciju za obrazovanjem.
Prema Teorijama motivacije dva osnovna pitanja preformulirat ću na naš slučaj, jer smo mi
odrasle osobe trenutačno studenti ELA, a istovremeno smo i predavači našim
studentima/učenicima.
Na temelju kojih smo elemenata donijeli odluku o poduzimanju aktivnosti - uključenja u
ELA?
Što nas je motiviralo da se uključimo u ELA?
Navedena dva pitanja odnose se i na našu djecu, studente i učenike.
Ovo je moj komentar na postove Zlatka, Vesne, Gordana, Andrije, Sanje Š. Sanje R.,
Krešimira, Suzane, Dubravke B., Dubravke D. i Emila.
Srdačan pozdrav
Stanislav Topić


------------------------------------------------------------

Poruka br. 539[Grananje od br. 470]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 02:29

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Ovo je nastavak prethodnog posta i pokušaj da se uz zadane normative da suvisli komentar.
Ako sagledamo edukacijski proces (odgoj i obrazovanje) kao oblik ponašanja kojim ćemo
naučiti drugačije ponašanje, uspješno postići cilj i zadovoljiti naše potrebe (intrinzički motiv
npr. znatiželja, interes, potreba da budemo aktivni i uspješni-zadovoljstvo), odnosno
ekstrinzički motiv – stjecanje kompetencija - da nas ne pregazi vrijeme) onda je neminovni
rezultat i bez provedenog istraživanja (Dragičin prijedlog, mada ga ne
osporavam),<u>zadovoljenje samoostvarenja pomoću učenja uz upotrebu «nove
tehnologije».</u>
Vjerujem da su motivi isti kao i kod naših studenata/učenika, ali da su nam trenutačno ciljevi i
potrebe kojima zadovoljvamo naše životne uloge različiti.
Stoga Zlatkovu i Goranovu opasku o rezulatima istraživanja u svezi studenata koji su
fleksibilni ako ih se motivira za učenje na odgovoarjući način, neovisno o tehnologiji, ne bih
prihvatio prvo polazeći od sebe. Da su me za ELA program na mojoj ustanovi animirali s
«Choosing a Classroom Film» pristupom zasigurno ne bih bio dio Blaupunkt grupe. Moj
jedini problem je kronični nedostatak vremena, te se stoga javljam sa zakašnjenjem i u kasne
sate.
Srdačan pozdrav
Stanislav Topić


------------------------------------------------------------

Poruka br. 541[Grananje od br. 493]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 09:36

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Lijepi pozdrav svima,
samo zelim dati svoj kratki osvrt na razvijenu diskusiju. Iz iskustva
mogu reci da je tehnologija jako privlacna ucenicima. Zeljela bih
naglasiti da je privlacna i onim ucenicima koji imaju lose predznanje i
ne ostvaruju dobre rezultate u skoli. Jedno racunalo za djecu koje imam
u knjiznici je upravo jako privuklo i ucenike s losim uspjehom u skoli.
Smatram da je to izvrsno jer i ucenici i s losijim uspjehom sada
redovito navrate u knjiznicu. Isto tako smatram da je to jako dobar
temelj i podloga da ih se usmjeri i motivira za edukativne sadrzaje i na
racunalu, ali i na izvore iz knjiznice. Nekako mi se cini to dobrom
prilikom gdje se moze djelovati.

Stoga, interes djece za tehnolohiju zasigurno postoji. Slazem se s
Dubravkom kada naglasava vaznost sadrzaja. Tehnologija nam moze pomoci u
prijenosu, ali i dizajnu sadrzaja, sto smatram jako vaznim. Ona moze
dati sadrzaju nove mogucnosti, koje mu ne moze dati medij knjige. Isto
tako ucenje tehnologijom nam daje nove mogucnosti koje nam ne daje model
klasicne nastave. Mislim da je najbitnije da dobro upoznamo njenje
mogucnosti i karakteristike, te da ih iskoristimo u odredjenim trenucima
u obrazovnom procesu. Kada to uspijemo i kada je smisleno koristimo,
smatram da ce doprinjeti motivaciji ucenika za ucenje.

Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 544[Grananje od br. 517]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 10:12

Naslov: Odgovor: 6. generacija?

Lijepi pozdrav Plavcima,

slazem se s podijelom jer nam daje lijepi pregled karakteristika
pojedine tehnologije.
Tesko mi je predvidjati sto bi moglo biti u 6. generaciji, ali
pretpostavljam da bi ta generacija imala jos vece mogucnosti u svojim
karakteristikama i komunikaciji.

Iz tablice se moze zamijetiti da svaka generacija na visoj razini jos
bolje olaksava prijenos znanja tj. materijala za ucenje pa bi tako i 6.
generacija mogla imati jos jacu tu karakteristiku i omoguciti jos bolju
nadopunu klasicne nastave.

Ivana

------------------------------------------------------------
Poruka br. 545[Grananje od br. 469]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 11:49

Naslov: Odgovor: 6. generacija?

Pozdrav plavoj skupini !

Podjela koju Bates navodi na 5 generacija mogla bi se oslikati i kroz određenu piramidu
tehnologija u kojoj je su na vrhu piramide tiskani materijali, dok je na dnu E-learning.
Svaka nova generacija u sebi sadrži i onu prethodnu, ali prilagođenu ovoj novoj.

Primjerice, mi danas koristimo e-learning i vežemo ga za razvoj interneta. Međutim,
interent kao medij komunikacije je tehnološki iskorak u smislu da se ranije generacije
obrazovanja mogu prezentirati na suvremeniji način.

Tako mi danas internetom distribuiramo tiskovni materijal, slušamo radio, gledamo
filmove, ostvarujemo videokonferencijske veze itd.

Moje skromno mišljenje je da je danas teško napraviti distinkciju između jednosmjerne i
dvosmjerne komunikacije ukoliko se koristimo internetom. Kada se s nekom razgovara
preko telefona (dvosmjerno komunicira) je slično i kada se izmjenjuju e-mailovi, poruke
na forumu, chata...

Gdje je ta granica između jednosmjerne komunikacije i dvosmjerne komunikacije ?

Pozdrav,

Duhović


------------------------------------------------------------

Poruka br. 546[Grananje od br. 545]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 11:57

Naslov: Odgovor: 6. generacija?

Pozdrav još jednom !

Zaboravio sam odgovoriti na pitanje kako mi vidimo slijedeću generaciju obrazovanja na
daljinu.

Kažu neke mudre glave da se svaka nova tehnologija prvo isproba u vojne (tajne)
svrhe, pa tek onda kad dođe vrijeme postane javna i ulazi u široku primjenu.

Na pitanje tutora odgovaram protupitanjem;
Mislite li da već postoji 6. generacija obrazovanja na daljinu, ili da li postoje bar tehnički
preduvijeti da se ona ostvari?
Duhović



------------------------------------------------------------

Poruka br. 555[Grananje od br. 546]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 13:04

Naslov: Odgovor: 6. generacija?

Poštovane kolegice i kolege!

Nije bez osnova primjedba kolege Darka u svezi vojne primjene neke nove tehnologije
koja onda svoje mjesto dobije i u svakodnevnom životu. Ponirski počeci Interneta
krenuli su od Advanced Research Projects Agency Network (tzv. ARPA) koja je
povezivala nekoliko računala u četiri sveučilišta u državama Kalifornija i Utah. ARPA je
izgrađena s ciljem da to bude mreža koja će još uvijek uspješno raditi i u slučaju da dio
mreže bude oštećen. U izgradnji je aktivno sudjelovala vojska proučavajući načine
održavanja komunikacija u doba hladnog rata. Nije bez osnova i pretpostavka o rizicima
koje donose nove tehnologije. Pretpostavljam da već postoji tehnologija 6. generacije,
ali je tek u testnoj fazi u skladu s prije navedenim.

Sdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 557[Grananje od br. 469]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008.
15:41

Naslov: Odgovor: 6. generacija?

Lijep pozdrav svima,

Ne slažem se s podjelom obrazovanja na daljinu prema Batesu na 5 generacija zbog
uvrštavanja videokonferencija već u treću generaciju, pogotovo zbog dvosmjerne
komunikacije.

Bez računala i masovnije uporabe Interneta, koje se spomilju u četvrtoj generaciji,
videokonferencije nemaju mogućnost primjene.

Mišljenja sam, da tek u ovoj, petoj generaciji, videokonferenciji počimaju dobivati
potpuni smisao i primjenu.
Što se tiče 6. generacije, bez obzira na vrhunsku tehnologiju koja iskoči, (virtualni svijet,
simulacvije ...), mislim da smo potpuno nespremni za širu uporabu.

Nismo dovoljno educirani pripremiti djecu ni za korištenje tehnologije 5.-te generacije, a
pogotovo nešto više. Često mi se čini da generacije koje obrazujemo, neće biti dovoljno
dobro pripremljene za ono što će se od njih očekivati.

Ima li još istomišljenika?

Vesna

------------------------------------------------------------

Poruka br. 558[Grananje od br. 533]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008.
16:52

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Lijep pozdrav,

Ljudi su ti koji nešto prihvaćaju i pokreću, ne tehnologija.

Smatram da se filmom željelo prikazati da, bez obzira na vrstu tehnike koja se koristi u
određenom vremenskom periodu, njena primjena nije presudna u edukaciji. Daleko je
važnija osoba - mozak, koji stoji iza projektora, iza leće, iza određenog nastavnog
sadržaja, nego sama tehnika.

Tehnika treba biti u službi osobe, olakšati joj edukaciju, nikako suprotno.

To je problem za svako vrijeme, zar ne?

Vesna

------------------------------------------------------------

Poruka br. 561[Grananje od br. 526]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 21:54

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

               Film „color="navy"><b>Choosing a Classroom</b>“ je dokaz da svaki
povijesni trenutak u svim oblastima ljudskog stvaralaštva i rada, pa tako i u sferi edukacije
ima određeni broj perjanica koje nastoje osim standardnih i uvriježenih metoda i principa,
napraviti iskorake s tendencijom poboljšavanja sustava i uvođenja najnovijih tehnologija u
svoj djelokrug rada.
S današnje točke gledišta film nam djeluje naivno jer se dogodio veliki vremenski iskorak.
Možda će i sadašnja razina primjene i implementacije e-learninga u obrazovne sustave za
desetak godina nekim novim polaznicima ELA-e ili neke druge akademije činiti jednako
naivnom. Zašto već za deset godina? Pa zbog toga što se vrijeme danas u odnosu na razvoj i
primjenu ICT tehnologijama ponaša eksponencijalno.
Međutim činjenica je da se mi danas bavimo vrlo sličnim poslom kao i naše kolege iz 1963.
godine, samo što koristimo drugačije tehnološke i elektroničke alate.
Lijep pozdrav


------------------------------------------------------------

Poruka br. 562
Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 22:14

Naslov: Zaokružetak

Hi svima,

Počeli smo našu prvu diskusiju s uvodnim pitanjem o e-learning situaciji
u vašim organizacijama - kolegiji, projekti, piloti, ... i to nastojali
povezati s tumačenjima iz literature.

Dobili smo naravno lepezu opisa institutcija i e-okruženja.

Kad smo krenuli u drugom tjednu diskutirati o primjeni različitih
tehnologija u obrazovnom procesu kao da se uz tehnologije sve češće
spominjala i motiviranost.

Film „Choosing a Classroom“, iz neke pradavne 1963. godine kao da je
samo podvukao sličnosti u edukativnom procesu sa današnjim danima i
problemima, a ostalo je tek da se danas koristimo drugim tehnologijama u
edukaciji.

Pustili smo na trenutak slobodu mašti da zamislimo 6. generaciju
tehnologija u e-obrazovanju. Da li trebalo spomenuti direktno
povezivanje mozga s računalom? Ili to pripada nekoj tek dolazećoj genraciji?

Na kraju su se koplja lomila ponovo oko tehnologije i motivacije, ovaj
put u pozitivnoj sprezi. Nove tehnologije kao izvor motivacije za mlade,
naravno duhom...

Nadam se da dijelite naše mišljenje da smo dobro otvorili diskusije u
ovom semestru, sagledali probleme iz raznih uglova, što je važno i ne
složili se oko svih izrečenih misli.

Nadamo se novim uspješnim diskusijama,

Vaši,

Zlatko i Goran
------------------------------------------------------------

Poruka br. 564[Grananje od br. 539]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 22:35

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Ako ozbiljnije i samokritično razmišljamo o motivaciji tehnologijom i samom uvođenju ICT-
a u osnovne škole, morali bi smo se vratiti color="navy"><b>desetak </b>godina unazad.
Oni koji se barem toliko dugo druže s djecom u OŠ, sigurno će se prisjetiti da su u to vrijeme
color="navy"><b>učenici </b>bili ti koji su color="navy"><b>„glavni“ </b>krivci što su se
ICT tehnologije počele uvoditi u nastavne procese.
Naime tadašnja struktura nastavnika informatike (jer se najčešće radilo o bivšim učiteljima
Tehničke kulture a ne o školovanim informatičarima) je u pogledu primjene ICT tehnologija u
većini slučajeva bila inferiorna u odnosu na učenike (čast rijetkim izuzecima). Posebno je bila
katastrofalna motiviranost ostalih nastavnika. Dakle u tom periodu (do 4-5 godina unazad)
nastavnici su motivaciju za primjenu ICT-a stjecali od učenika kako bi im postali barem
ravnopravni.
Međutim posljednjih par godina se slika znakovito mijenja i konačno učitelji počinju
nadrastati učenike. Sada se događa color="navy"><b>drugi paradoks</b>. Učitelji su sve više
motivirani za uvođenje tehnologija, a učenici motivaciju pronalaze za one sadržaje koji
direktno ne tangiraju nastavu.
 LP


------------------------------------------------------------

Poruka br. 565[Grananje od br. 470]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 23:15

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Dobra večer svima,

Ne mogu tvrditi da motivacija učenika i studenata ovisi direktno o
tehnologiji. Sadržaj je veoma bitan jer se nitko neće upuštati u učenje
onoga što ga ne zanima i nije mu potrebno samo zbog tehnologije koja
omogućuje korištenje kvalitetnih edukativnih materijala, ali tehnologija
može pomoći u poticanju interesa i lakšem razumijevanju sadržaja.

Kao mentorica u ECDL projektu primijetila sam da svi polaznici više vole
učiti koristeći multimedijalne sadržaje nego učiti pomoću priručnika
iako je sadržaj isti. Ali ti polaznici su motivirani sadržajem; žele
naučiti osnove rada na računalu koje su im potrebne u svakodnevnom radu
te uspješno položiti ispite. Tehnologija u svakom slučaju pomaže u
savladavanju prepreka.
Isto tako sam uočila u svojoj školi da se uporabom tehnologije
motivacija jako povećala u nastavi onih predmeta (npr. Matematika) koji
su je najmanje koristili do tada..

Usprkos tome, ne mislim da je motivacija za učenje danas puno veća nego
prije 45 godina nego da moramo danas tu motivaciji održavati na
drugačiji način jer današnji učenici i studenti rastu s tehnologijom i
traže od nas da se prilagodimo i da im omogućimo korištenje te tehnologije.

Lijep pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 566[Grananje od br. 371]

Poslao Adrian Josip Drempetić (addrempe.public) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 23:16

Naslov: Odgovor: Besplatno preuzimanje članaka iz SAGE publikacija

Dra!ga Gordana, zZahvaljujem puno :) mogu pronaći za sebe mnogo zanimljivih
članaka! Super

------------------------------------------------------------

Poruka br. 570[Grananje od br. 371]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Utorak, 21. listopad 2008. 13:50

Naslov: Odgovor: Besplatno preuzimanje članaka iz SAGE publikacija

Zahvaljujem!
Suzana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 572[Grananje od br. 564]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Utorak, 21. listopad 2008. 14:59

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Upravo slušam vijesti na radiju u kojima se spominju liječnici u bolnicama. Predstavnik
sindikata kaže ,citiram: Postoje aparati, ali nema ljudi koji su osposobljeni raditi na
njima. Dakle, liste čekanja se mogu smanjiti ako se jave privatnici koji znaju baratati
aparatima. Mislim da ovaj citat puno toga objašnjava, naša motivacija je upravo u tome
što smo mi ti 'privatnici' koji želimo znati....
PS. Ovo je stvarno bila digresija, ali mislim da ima veze s našim e-learningom....
Pozdrav cijeloj plavoj grupi, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------

Poruka br. 573[Grananje od br. 562]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Utorak, 21. listopad 2008. 17:00

Naslov: Odgovor: Zaokružetak

Lijep pozdrav mentorima i svim plavcima!
Čitajući i uključujući se u ove diskusije dobila sam uvid, neke nove
spoznaje i nove poglede na primjenu tehnologija u različitim školama i u različitim
područjima. Kao i svakoj stvari i problemu doista se i temama vezanim uz e-learning
može pristupiti iz raznih gledišta, pa jest da su naša mišljenja ponekad različita, kako
primjećuju naši mentori, ali ih uvjetuju i različita iskustva iz različitih radnih sredina u
kojima se nalazimo. I slažem se da je važnije saslušati druga mišljenja i teorije, te ih
barem pokušati razumjeti, nego da se svi moramo složiti oko jedne misli, stava ili
tvrdnje.
Prve diskusije su doista bile poticajne..Do druge teme.. Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 576[Grananje od br. 562]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Utorak, 21. listopad 2008. 20:17

Naslov: Odgovor: Zaokružetak

Poštovane kolege i tutori.
  Na osnovu informacija i iskustava koje sam stekao na mnogobrojnim seminarima i
predavanjima u posljednjih 5 godina, kada sam imao zadovoljstvo slušati predavanja i
diskusije najeminentnijih predavača iz oblasti obrazovanja (uključujući i ELA-u), stekao sam
i neke osobne dojmove koji su primjereni našem zajedničkom projektu. Evo nekih mojih
razmišljanja primjerenih temi color="navy">Zaokružetak. Uz dužno poštovanje i ispriku
izvorima informacija, ne sjećam se točno ni svih seminara niti svih predavača pa ih ne mogu
citirati, ali ovo je moj osobni osvrt, koji i nije ničiji citat. (Ispričavam se ako broj riječi u
odgovoru bude izvan standarda – ovo je color="navy">Zaokružetak).
  U posljednjih desetak godina u svijetu su se dogodile velike promjene. Međutim, iako
učenici – studenti, očekuju da se i color="navy">obrazovni sustavi prilagode tim
promjenama, to im na žalost još nismo priuštili.
Danas je u svim analizama color="navy">2000. godina jako zgodna kao markantna točka.
  Ako promatramo color="navy">znanje kao temelj globalnog društva, onda je evidentno da
su stoljećima dominantnu ulogu u stjecanju znanja imale color="navy">metode poučavanja,
koje su u samim počecima bile jedine ali su se vremenom počele ponašati čisto matematički
po funkciji:
<img border="0" alt="a" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/multistatic/32/1.jpg">
  Istovremeno je color="navy">nadogradnja znanja (u početku sramežljivo) ali u istom
vremenskom okruženju preuzimala opadajući trend poučavanja i prerasla u matematički
prepoznatljivu funkciju:
<img border="0" alt="s" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/multistatic/33/2.jpg">
Parametar „color="navy"><b>k</b>“ u obje funkcije ima približno istu vrijednost.
  Upravo se negdje oko 2000. – te godine dogodilo da je:
<img border="0" alt="d" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/multistatic/35/4.jpg">
  Jasno je da je color="navy">nadogradnja znanja do danas (2008.) znakovito nadmašila
color="navy">metode stjecanje znanja poučavanjem.
  Cijelo to vrijeme, sveukupna količina društvenog znanja je rasla eksponencijalno, većina
analiza prihvaća funkciju:
<img border="0" alt="f" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/multistatic/34/3.jpg">
  Od color="navy">„famozne“ 2000. godine color="navy"><b>baza </b>eksponencijalne
funkcije se promijenili i sad nije color="navy"><b>e</b> neko je color="navy"><b>10</b>.
  To od prilike znači da će se količina informacija dostupnih na Internetucolor="navy"> za 4
do 5 godina, svaki tjedan povećavati tri do četiri puta. Prilično nezamislivo, ali analitički vrlo
izvjesno i realno. Za samo 4-5 godinacolor="navy"> neki danas standardni poslovi će nestati,
a pojavit će se color="navy">neki novi, vrlo traženi poslovi za koje danas niti ne znamo.
  Vrlo je blizu color="navy">Treća generacija optičkih vlakana koja će istodobno prenositi
color="navy">100 milijuna telefonskih poziva u sekundi. Zaokruženi procesi edukacije traju
8, 4, 4(6) … godina. Neizbježan zaključak je color="navy">da mi trenutno neke naše učenike
– studente educiramo za poslove koji će u trenutku njihovog apsolviranja nestati.
Lijep pozdrav
p.s. pesimizam nije znak da se svi skupa ne nastavimo truditi.


------------------------------------------------------------

Poruka br. 579[Grananje od br. 477]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Utorak, 21. listopad 2008. 20:52

Naslov: Odgovor: 6. generacija?

Ozbiljna znanstvena istraživanja naslućuju ( i tvrde ) da će:
  Do 2015. godine biti proizvedeno color="navy">super računalo „jače“ od ljudskog mozga
  Do 2025. godine cijena će mu pasti na color="navy">1.000,00 €
  Do 2045. godine biti će color="navy"><b><u>„jači“ </u></b>od svih ljudskih mozgova
zajedno.
  LP
p.s. moja upitna realnost je 2025. Međutim, nemojte biti skeptični vjerujte u prognoze. Naime
kao što je na Internetu 1998. bilo 2.000.000 korisnika a 2008. , 1.800.000.000, ili mobiteli -
1998. je bilo 200.000.000 korisnika a danas nas ima 2.000.000.000., sigurno je da će nam i
ovakva color="navy"><b>&quot;naučno fantastična prognoza&quot;</b> postati realnost.
------------------------------------------------------------

Poruka br. 589[Grananje od br. 579]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Utorak, 21. listopad 2008. 22:50

Naslov: Odgovor: 6. generacija?

Poštovani kolega Esade!
Tvrdnja da ozbiljna znanstvena istraživanja naslućuju (i tvrde) proizvodnju super računala
&quot;jačeg od ljudskog mozga&quot; je apsurdna. Tu tvrdnju koju ste Vi iznjeli može
naslućivati (i tvrditi) jedino znanstvena fantastika.
Ozbiljna znanstvena istraživanja se bave egzaktnim pitanjima pa tako i pitanjima
funkcioniranja ljudskog mozga. Zapitajmo se, da li ikada može biti proizvedeno nešto tako
savršeno kao što je ljudski mozak, čije funkcioniranje nažalost još uvijek dovoljno ne
poznajemo.
Neosporna je činjenica da će biti proizvedena tzv. super računala, približno slična ljudskom
mozgu, a koja će zasigurno biti superiorna u odnosu na čovjeka kao pojedinca. Moguće su to
riješenja koja spadaju u 6. generaciju! Pitam Vas tko će &quot;udahnuti život&quot; tom
super računalu? Pa naravno, čovjek sa svojim mozgom, ili da preformuliram pitanje: Što je
nastalo prije: Kokoš ili jaje?
srdačan pozdrav
Stanislav Topić


------------------------------------------------------------

Poruka br. 594[Grananje od br. 589]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Srijeda, 22. listopad 2008. 07:35

Naslov: Odgovor: 6. generacija?

Poštovani kolega Stanislave,
Ako je itko ozbiljan onda je to uvaženi color="navy">dr. Pero Lučin Naime kao što sam u
članku naveo to su iskustva koja sam stekao na seminarima. Ovu informaciju nam je u svojim
predavanjima predočio dr. Pero Lučin.
I drugo, Ovdje akcent treba staviti na riječ color="navy">„jači“ a ne
color="navy">„pametniji“. Prilog: dio prezentacije sa seminara u Opatiji.
<img alt="h" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/multistatic/37/3a.jpg">
LP


------------------------------------------------------------

Poruka br. 595[Grananje od br. 589]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Srijeda, 22. listopad 2008. 08:09
Naslov: Odgovor: 6. generacija?

Poštovani kolega.
Vi naravno imate pravo u svakoj diskusiji iznositi svoja mišljenja i stavove, ali nemate pravo
bez ikakvih dokaza pobijati tuđe stavove, posebno kada niste sigurni da su
onicolor="navy"><b> točni ili netočni</b>, a kao što ste to učinili u svojoj diskusiji citiram:
color="navy"><b><u>&quot;Tvrdnja da ozbiljna znanstvena istraživanja naslućuju (i tvrde)
proizvodnju super računala &quot;jačeg od ljudskog mozga&quot; je apsurdna. Tu tvrdnju
koju ste Vi iznjeli može naslućivati (i tvrditi) jedino znanstvena fantastika. &quot;</u></b>
<img alt="h" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/multistatic/37/3a.jpg">


------------------------------------------------------------

Poruka br. 598[Grananje od br. 570]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Srijeda, 22. listopad 2008. 09:49

Naslov: Odgovor: Besplatno preuzimanje članaka iz SAGE publikacija

Pozdrav i zahvala Gordani!

Emil



------------------------------------------------------------

Poruka br. 605[Grananje od br. 469]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Srijeda, 22. listopad 2008. 22:11

Naslov: Odgovor: 6. generacija?

Pozdrav plavcima gdje god bili !

Prvo isprika zbog ne sudjelovanja u diskusiji ovih dana, a razlog je službeni put.

Slažem se s podjelom, pet generacija obrazovanja na daljinu prema Batesu daje vrlo
dobru sliku primjene tehnologije i značaja medija u sustavu obrazovanja s obzirom na
komunikaciju.

“Šesta generacija” zasigurno će imati veće mogućnosti, “bolju komunikaciju, interakciju”
i nadam se otkloniti nedostatke “pete generacije”. Kvalitetnom komunikacijom
proširujemo načine prezentiranja obrazovnih sadržaja, a kao što znamo ona djeluje i
na “motivaciju” o kojoj se puno govorilo.

Lijep pozdrav,
Marijan


------------------------------------------------------------

Poruka br. 608[Grananje od br. 470]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Četvrtak, 23. listopad 2008. 14:34

Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Pozdrav plavcima!

Slažem se s tezom autora, kolegica i kolega u dosadašnjim diskusijama, da u primjeni
tehnologija treba biti „umjereno inovativan“, da su tehnologije dobar alat, a da je u
prvom planu obrazovni proces i pedagoški ciljevi vezani uz određeno tematsko područje
kojim upravlja čovjek.

Zasigurno da motivacija utječe na primjenu suvremenih tehnologija u obrazovanju, ali i
tehnologije s druge strane utječu na motivaciju nastavnika i učenika. Iz osobnog iskustva
mogu reći da mi je kao učeniku bilo interesantnije gledati filmove i primjenu drugih
tehnologija u nastavi, nego slušati suhoparna predavanja. Danas kada sam u ulozi
zapovjednika/poučavatelja kad god je to moguće koristim suvremenu tehnologiju, ako
ne u provedbi nastave onda svakako u njenoj pripremi.

Ni jedna ljudska aktivnost ne niče sama iz sebe. Svaka aktivnost nastaje zbog neke
unutarnje pobude ili vanjskog poticaja. Motivacijom nazivamo proces pokretanja,
usmjeravanja, određivanja jačine i trajanja naše aktivnosti za postizanje nekog cilja.
(Bujas, 1964.).

Kako podizati vlastitu motivaciju?
Postavljanjem ciljeva, učiniti svoj posao izazovnim i raznolikim, razvijati područje
stručnosti te nagrađivanjem.
Lee Lacocca je postavio sebi cilj da postane presjednik Forda s 35 godina i petnaest
godina ga je taj cilj motivirao i usmjeravao mu ponašanje.


Lijep pozdrav,

Marijan


------------------------------------------------------------

Poruka br. 616
Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 24. listopad 2008. 13:25

Naslov: O razlozima i stavovima

Pozdrav svima,
super nam ide, evo nas vec u novom tjednu i zapocinjemo novu diskusiju.
Nasa nova tema pozabaviti ce se stavovi o e-learningu koje
vladaju oko nas.

I dok polako privodite kraju citanje Zemskyja i Masse i zapazate ukupno
10 vaznih stvari za ovaj dio rasprave (sest Batesovih i cetiri Z&M :-)
pozivamo vas da tom svjetlu revidirate stavove o e-learningu na
vasoj instituciji ili radnom mjestu.

Usporedite opcenite pretpostavke na vasoj ustanovi i svoje osobne,
poklapaju li se one? Mogu li se neke osporiti i na temelju kojih argumenata?

Dok razmisljamo o tome, pokusajte ovu raspravu iskorititi i za pripremu
prvog zadatka. U tom smislu, tijekom ovog tjedna bilo bi dobro donijeti
odluku o odabiru izmedju dva koncepta prvog zadatka. Imate li bilo
kakvih pitanja vezanih uz sam zadatak ili uz materijale iz ovog tjedna,
rado cemo vam pomoci.

Veselimo se novim diskusijama,
Zlatko i Goran



------------------------------------------------------------

Poruka br. 617
Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 24. listopad 2008. 13:33

Naslov: Druga i treća diskusija

Hi svima,

tehničkom pogreškom došlo je do razlike u prikazu diskusija na forumu
polaznicima i tutorima.

Na našem prikazu je bila preskočena druga diskusija (Stavovi o
e-learningu), tako da smo greškom (mojom) diskusuju počeli u okviru
foruma predviđenu za treću diskusiju (Analiza 1. kolegija po teorijama
učenja).

Da stvari i dalje budu zanimljive, pri unosu druge diskusije u naš
prikaz izbrisane su već poslane Vaše poruke. Na našem prikazu, možda su
još prisutne na Vašem.

Ispričavamo se.

Molim da već poslane poruke ponovite te da se uključite u drugu diskusiju.

Uz srdačne pozdrave,
Goran



------------------------------------------------------------

Poruka br. 623[Grananje od br. 616]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Petak, 24. listopad 2008. 22:14

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Novi pozdrav za tutore i plavu grupu,
Opisala sam kako na nasem fakultetu primenjujemo e-learning –
nesistematski, samo na delu kurseva nastavnici i studenati koriste
Moodle platformu (sto je prema Zemsky i Massy (2006) 2. ciklus
usvajanja e-learninga), pa se na S-krivulji inovacije za ovaj ciklus
realno nalazimo u pocetnom delu, gde su inovatori. Postoji i veci broj
kurseva na kojima se ICT koristi u osavremenjenoj face-to-face nastavi
- ovaj 1. ciklus usvajanja e-learninga na S-krivulji inovacije i na
nasoj ustanovi prolazi fazu rane vecine, kako to opisuju Zemsky i Massy
(2006).
Ali, nas nekolicina, koji smo zagovornici koriscenja LMS platformi za
nastavu i ucenje u kombinaciji sa osavremenjenom face-to-face nastavom,
i koji smo ti inovatori, zeleli bismo da te svoje stavove nametnemo bar
ranoj vecini na nasoj ustanovi. Kako cemo uspeti u tome? Koristicemo
neke od 6 razloga koje je Bates (2000) prepoznao kao najcesce:
1. najveci broj nasih studenata poseduje vestine koriscenja ICT;
2. Kako imamo i vanrednih studenata koji studiraju iz radnog odnosa i
koji cesto nisu iz Cacka, postavljanjem nastavnih materijala na Moodle,
uz koriscenje diskusija, kvizova, foruma i e-maila, povecali bismo
efikasnost i smanjili troskove njihovog studiranja;
3. Anketiranjem studenata kojima smo vec organizovali nastavu preko
Moodle sistema, pokazali bismo da li smo unapredili procese poucavanja i
ucenja.
Kako smo u pocetnoj fazi 2-og ciklusa usvajanja e-learninga, 4-ti
Bates-ov razlog o povecanju isplativosti, kao i 5-ti o pokretanju novih
saradnji uvodjenjem e-learninga, ne mozemo u ovom periodu uzeti kao
argumente.
 Da li su ovo dovoljno jaki razlozi za menadzment fakulteta da podrzi
uvodjenje e-learninga kao dominantnog dizajna ? Ko su tehnoloski lideri
na univerzitetskim ustanovama?
A o stavovima o e-learningu u iducoj diskusiji!
Radojka Krneta

------------------------------------------------------------

Poruka br. 630[Grananje od br. 616]
Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Subota, 25. listopad 2008. 19:24

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Pozdrav svima, ...
Vjerujem da se mogu svrstati u ranu većinu, (gledajući naravno
svoju ustanovu) uz kolege koji su već završili ELU za koje mogu reći da spadaju u
inovatore ( Faze prihvačanja tehnologije „Zemsky i Massy”), još nekoliko kolega spada u
ranu večinu - sveukupno 10 profesora (ili 18%), uglavnom profesori informatike i
računalstva, direktno ili indirektno vezani uz predmete koji se izvode u računalnoj
učionici uz podršku ICT-a. Naši razlozi bi se našli u potpunosti ili barem djelom u svakoj
fazi (svih 6) prihvačanja e-learningapo Batesu. No gdje su profesori
općeobrazovnih predmeta ili struke koji se ne izvode u informatičkim učionicama?. Koji
su njihovi stavovi?..
Dakle po Zemsky i Massy navest ću slijedeće: <br>
1. Stav: Ako stvorimo proizvod, korisnici će sami doći <br>
Proizvod je stvoren (počinjem sa tom tezom)..Dakle, tko su korisnici ako se radi o
obrazovnog ustanovi srednjoškolskog nivoa?..Tko mora prvi pristupiti da bi u takvom
sustavu obrazovanja e-learning (e-nastava) uopće bila ponuđena učenicima (kao
krajnjim korisnicima). Pretpostavljam da treba prvo uključiti- motivirati nastavnika, koji
postaje prvo korisnik pa mentor/tutor.
2. Stav: Klinci će se snaći u e-nastavi kao riba u vodi. <br>
Učenici dobro prihvačaju novi proizvod kao i sve novo, dapače očekuju nove načine
poučavanja i usvajanja znanja. Problem se javlja kod korisnika, nastavnika iz
obrazovnog sustava - ako postoji entuzijazam a prije svega ako mu je stalo do dobrobiti
njegovih učenika odgovor će biti pozitivan, u protivnom će ga trebati motivirati na neki
drugi način, iako je upitno da li motivacija isključivo iz koristi ima zadovoljavajućeg
potencijala, iako ni faktor nagrade nebi smio biti upitan ili isključen.
3. Stav: E-learning će nametnuti promjenu u načinu
poučavanja.<br>
Možda je zapravo to ujedno i odgovor zašto postoji i veliki postotak onih koji spadaju u
tradicionaliste. Da li godine poučavanja na klasičan način utječu na teže prihvačanje ili
potpuno neprihvačanje novih načina poučavanja koje e-learning nosi ili je ipak samo
stvar osobne motivacije/nemotivacije? Druga je grupa nastavnika koji drže do svoje
nastave i osobne reputacije, ali ili nisu imali dovoljno znanja o ICT tehnologijama ili
samomotivacije da bi ranije krenuli, ali potaknuti okolinom i novonastalim uvjetima
(ECDL, potrebna oprema,...) prihvatili su novonastalu situaciju i spremni su usvajati i
primjenjivati nove metode poučavanja (kasna večina). Mogla bi se složiti da dva razloga
i po Batesu vjerojatno imaju utjecaja na njih(3. kako bi se unaprijedilo poučavanje i
6. zato što je uvođenje e-learninga postaje tehnološki imperativ).
4. Stav: E-learning će doprinijeti razvoju međunarodnih mreža
<br>
Postoje nastojanja inovatora (mentora/tutora), rane večine uz podršku tehnoloških
lidera (institucije), da se nastavi i pokrene novi projekt između više škola, iz nekoliko
predmeta (više o tome u prvom zadatku).
Evo otvorila sam i sama sebi još neka pitanja na koja trebam
potražiti odgovor, a pokušala sam odgovoriti na ono što sam mogla.
Lijep pozdrav! Suzana
------------------------------------------------------------

Poruka br. 632[Grananje od br. 616]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Subota, 25. listopad 2008. 22:14

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Pozdrav plavoj grupu i tutorima.
  Specifičnost obrazovnih procesa u OŠ, kurikularni zahtjevi, senzibilnost i osjetljivost
populacije, odgojne obvezujuće komponente obrazovanja, dob učenika i niz nespomenutih
faktora u pogledu implementacije e-learninga u OŠ, pred nas stavlja određene neprobojne
okvire i ograničenja.
  Zahvaljujući opremljenosti školskih učioničkih prostora, i edukaciji djelatnika (80%
djelatnika je položilo svi 7 ECDL modula), usuđujem se konstatirati da u mojoj ustanovi
možemo prepoznati i color="navy">Inovatore i Tehnološke lidere i pripadnike Rane većine.
Nastava je oplemenjena e-sadržajima, bilo da se radi o kreacijama učitelja bilo da se koriste
mrežni e-materijali. Dakle po color="navy">Batesu poučavanje se u mojoj ustanovi
unaprjeđuje i poštuje se činjenica da je uvođenje e-learninga imperativ. Međutim f2f nastava
ma koliko bila oplemenjena je dominantna i obvezujuća. Postoje jedna color="navy">„mala“
vrata na koja bi se e-learning mogao u punom smislu implementirati i u OŠ. Po meni bi se
gotovo kompletna color="navy">dodatna nastava u mojoj ustanovi mogla prilagoditi tako da
se organizira on-line.
  Postoji više razloga koji to potkrjepljuju. color="navy">Dodatna nastava se pruža
učenicima koji žele naučiti više i koji se pripremaju za natjecanja i u pravilu se aktivno koriste
ICT tehnologijama (ako i ne , u knjižnici imaju stalno dostupna umrežena računala). Veliki
broj nastavnika u mojoj ustanovi također zadovoljava potrebne pretpostavke za ovakav
pristup. Samu dopunsku nastavu je dosta teško uklopiti u redoviti raspored škole. Interes
učenika po nekim provedenim anketama za ovakav oblik dopunske nastave bi bio puno veći.
Minimalni broj f2f sati dodatne nastave bi se održao neposredno prije natjecanja.
  Svi djelatnici i učenici su u HUSO Carnetovoj bazi pa bi predmetni nastavnici imali
tehnološke preduvjete da na svojim stranicama i forumima definiraju prava pristupa ciljanim
učenicima.
Dakle imali bi mogućnost u okviru postojeće tehnologije učenicima zadavati problemske
zadatke i testove, primati i pregledavati rezultate i odgovarati na upite učenika i uopće
komunicirati s polaznicima svoje grupacije.
O ovoj temi imam namjeru i pisati u svom prvom zadatku.
Lijep pozdrav


------------------------------------------------------------

Poruka br. 636
Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Nedjelja, 26. listopad 2008. 12:37

Naslov: perspektiva

Poštovane kolege i tutori.
Na osnovu informacija i iskustava koje sam stekao na mnogobrojnim seminarima i
predavanjima u posljednjih 5 godina, kada sam imao zadovoljstvo slušati predavanja i
diskusije najeminentnijih predavača iz oblasti obrazovanja (uključujući i ELA-u), stekao sam
i neke osobne dojmove koji su primjereni našem zajedničkom projektu.
Evo nekih mojih razmišljanja
Uz dužno poštovanje i ispriku izvorima informacija, ne sjećam se točno ni svih seminara niti
svih predavača pa ih ne mogu citirati, ali ovo je moj osobni osvrt, koji i nije ničiji citat.
U posljednjih desetak godina u svijetu su se dogodile velike promjene. Međutim, iako
color="navy">učenici – studenti, očekuju da se i obrazovni sustavi prilagode tim
promjenama, to im na žalost još nismo priuštili.
Danas je u svim analizama 2000. godina jako zgodna kao markantna točka.
Ako promatramo znanje kao temelj globalnog društva, onda je evidentno da su stoljećima
dominantnu ulogu u stjecanju znanja imale metode color="navy">poučavanja, koje su u
samim počecima bile jedine ali su se vremenom počele ponašati čisto matematički po
funkciji:
<img alt="a" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/multistatic/32/1.jpg">
Istovremeno je color="navy">nadogradnja - izgradnja znanja (u početku sramežljivo) ali u
istom vremenskom okruženju preuzimala opadajući trend poučavanja i prerasla u matematički
prepoznatljivu funkciju:
<img alt="s" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/multistatic/33/2.jpg">
Parametar „color="navy">k“ u obje funkcije ima približno istu vrijednost.
Upravo se negdje oko 2000. – te godine dogodilo da je:
<img alt="d" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/multistatic/35/4.jpg">
Jasno je da jecolor="navy"> izgradnja znanja do danas (2008.) znakovito nadmašila metode
color="navy">stjecanje znanja poučavanjem.
Cijelo to vrijeme, sveukupna količina color="navy">društvenog znanja je rasla
color="navy">eksponencijalno, većina analiza prihvaća funkciju:
<img alt="f" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/multistatic/34/3.jpg">
Od color="navy">„famozne“ 2000. godine baza eksponencijalne funkcije se promijenila i sad
nije color="navy">e nego je color="navy">10. To od prilike znači da će se količina
informacija dostupnih na Internetu za 4 do 5 godina, color="navy">svaki tjedan povećavati tri
do četiri puta. Prilično nezamislivo, ali analitički vrlo izvjesno i realno.
Za samo 4-5 godina neki danas color="navy">standardni poslovi će nestati, a pojavit će se
neki novi, color="navy">vrlo traženi poslovi za koje danas niti ne znamo. Vrlo je blizu
color="navy">Treća generacija optičkih vlakana koja će istodobno prenositi
color="navy">100 milijuna telefonskih poziva u sekundi.
Zaokruženi procesi edukacije traju 8, 4, 4(6) … godina. Neizbježan zaključak je da mi
trenutno neke naše učenike – studente educiramo za poslove koji će u trenutku njihovog
apsolviranja nestati.
Lijep pozdrav
p.s. pesimizam nije znak da se svi skupa ne nastavimo truditi.


------------------------------------------------------------

Poruka br. 637[Grananje od br. 598]
Poslao Goran Karlović (gkarlovi.public) na Nedjelja, 26. listopad 2008. 13:01

Naslov: Odgovor: Besplatno preuzimanje članaka iz SAGE publikacija

Hvala Gordana. Ima zanimljivih stvari.
Pozdrav Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 640[Grananje od br. 616]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Nedjelja, 26. listopad 2008. 13:44

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Pozdrav plavcima,

Šest najčešćih razloga koje nastavno osoblje koristi kao opravdanje za uvođenje e-
learninga po Batesu su razlozi što se i u Hrvatskom vojnom obrazovnom sustavu e-
learningu daje velika pozornost.
Držim da bi navedeni razlozi “nastavnog osoblja” trebali biti i razlozi svih ostalih
čimbenika uključenih u obrazovni sustav (državne i lokalne razine, menadžmenta
obrazovnih institucija, učenika, roditelja i dr.), a da bi svakako najvažniji razlog trebao
biti unaprjeđenje poučavanja.

U Časničkoj školi prema S-krivulji inovacije nalazimo se između inovatora i tehnoloških
lidera, a da upitnih stavova navedenih i pojašnjenih u 6. poglavlju članka
Zemsky&Massy, kao i najčešćih prepreka o kojima govore Jasenka Gojšić i mr.sc.
Predrag Pale, u Hrvatskom vojnom obrazovnom sustavu nebi trebalo biti iz sljedećih
razloga:
- postoji strategija, definirani su ciljevi, nositelji i rokovi. U tijeku je operacionalizacija,
- ljudski potencijali postoje, educiranosti i motivacije ne nedostaje,
- infrastruktura (računala, multimediji, simulatori, spojni putevi i dr.) dobrim dijelom
pokrivena,
- cjeloživotno učenje je u primjeni,
- pratimo iskustva drugih o primjeni e-learninga,
- e-learnig je u početnoj fazi,
a novca za softver i još malo motivacije vjerujem da će biti dovoljno.

Imamo li vremena ?

Lijep pozdrav,

Marijan


------------------------------------------------------------

Poruka br. 643[Grananje od br. 616]
Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Nedjelja, 26. listopad 2008. 22:59

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Lijep pozdrav tutorima i cijelog grupi,

Svoju školu bih prema Z&M svrstala u 1. fazu ciklusa usvajanja
e-learninga. Mnogi nastavnici često osvježavaju svoju nastavu koristeći
ICT tehnologiju. Usprkos tome, imam dojam da većina zbog
neinformiranosti misli da je prikazivanje i komentiranje Power Point
prezentacija i drugih multimedijalnih sadržaja te pretraživanje
Interneta u potrazi za informacijama krajnji domet uporabe tehnologije u
nastavi.

Nastavnici koji su se susreli s e-learningom kao polaznici ECDL programa
uglavnom smatraju da je takav način edukacije organiziran zbog uštede
vremena i novaca i da bi bilo bolje da je kompletna nastava
organizirana f2f.

Prije svega, potrebno je nastavnike educirati o e-learningu,
generacijama obrazovanja na daljinu (Bates 1995.), demonstrirati njegove
 mogućnosti jer se nastavnici neće odlučiti na primjenu e-learninga u
nastavi ako ne znaju kako to učiniti.

Najčešći razlog koje nastavno osoblje koristi za uvođenje e-learninga
(Bates 2000.) je kako bi se unaprijedilo poučavanje. Nešto rjeđi razlozi
su pokretanje novih suradnji i zato što je uvođenje e-learninga
tehnološki imperativ. Razlog uvođenja e-learninga kako bi učenike
poučili vještini korištenja ICT tehnologije nije prisutan u mojoj školi
(osim kod kolege informatičara i mene) jer moje kolegice i kolege
smatraju da to trebaju učiti isključivo u okviru nastavnog predmeta
Informatika, a u okviru ostalih predmeta samo primijeniti stečene vještine.

Pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 644[Grananje od br. 616]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Nedjelja, 26. listopad 2008. 23:00

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Lijep pozdrav,

Prema Z&M S-krivulji inovacije nastavnike svoje škole mogu smjestiti u
različite kategorije; od tehnoloških lidera (ravnatelj, polaznik 1.
generacije ELA-e), ranu većinu (oko 20% nastavnika uključujući
informatičare), kasnu većinu (oko 55%) pa sve tradicionalista (oko 20%).

Upitni stavovi o e-learningu (Z&M)
1. Ako stvorimo proizvod, korisnici će sami doći je stav koji se nije
pokazao točan u mojoj školi. Na žalost, većina učenika uči uglavnom za
ocjenu te ih je potrebno usmjeravati i poticati na rad te pratiti njihov
napredak.
2. Klinci će se snaći u e-learningu kao ribe u vodi je stav koji se
pokazao djelomično točan. Iz iskustva znam da su učenicima
najzanimljivije računalne igre i pretraživanje Interneta te uporaba
softvera koji služe za izradu prezentacija i drugih multimedijalnih
sadržaja (obrada fotografija, montaža filma i slično).
3. E-learning će nametnuti promjenu u načinu poučavanja je stav za
kojeg smatram da će se teško ostvariti jer da bi došlo do promjene u
načinu poučavanja mora biti ispunjeno niz preduvjeta (osposobljenost
nastavnika i učenika, opremljenost, motivacija…) te se mora pokazati da
je e-learning kod većine učenika učinkovitiji od f2f nastave.
4. Elektronički posredovano učenje brzo bi dovelo do razvoja
međunarodnih mreža koje bi spajale i nastavnike i učenike je nešto čemu
bismo trebali težiti.

Pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 645[Grananje od br. 630]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Nedjelja, 26. listopad 2008.
23:07

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Lijep pozdrav Suzani i ostalima,

U ovoj diskusiji orijentirat ću se na mišljenje kolega i svoje osobno
prema Bates-u, koja se podudaraju u 3 od 6 razloga uvođenja e-learninga
(nismo složni kao Suzanini u svih 6):

   1. kako bi učenike poučili vještini korištenja
informacijsko-komunikacijskih tehnologija,

učenici osnovne škole od 5. – 8. –og razreda u svom programu slušaju
informatiku kao izborni predmet u koji nisu uključeni svi učenici

   3. kako bi se unaprijedilo poučavanje
koje je u mojoj školi još uvijek na razini prenošenja znanja. Nastavnici
koji koriste prezentacije i pretraživanje Interneta, te digitalne
obrazovne materijale rade to upravo zbog toga da poboljšaju kvalitetu
poučavanja.

   5. kako bi se pokrenule nove suradnje

kao voditelj ŽSV-a nastavnika informatike pokrećem projekt povezivanja
škola svoje županije. Krajnji cilj je održavanje stručnih skupova
korištenjem videokonferencijske veze, te održavanje i uspoređivanje
jednog nastavnog sata

U čemu se razlikujemo?

1. Osim nastavnika fizike, mali broj nastavnika radi na poboljšanju svog
poučavanja uvođenjem tehnologije.

2. Nedostaje znanja, ali još više motivacija. Tehnologija ne, škola je
relativno dobro opremljena.

Prema „Zemsky i Massy”- faze prihvaćanja tehnologije, dva učitelja
svrstavam u tehnološke lidere, nekolicinu u ranu većinu, dok se ostali
mogu ubrojiti u kasnu većinu.

Nastavnici smatraju da nisu dovoljno plaćeni za posao koji rade. Nemaju
motivaciju za usavršavanjem koje iziskuje vrijeme i napor uz istu plaću.

Ali, zar je novac jedino što nas pokreće?
Lijep pozdrav, Vesna


------------------------------------------------------------

Poruka br. 647
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Ponedjeljak, 27. listopad 2008. 07:51

Naslov: 4. tjedan, nastavak diskusije

Pozdrav svima,

pred nama su zadnja dva tjedna prvog kolegija, prema rasporedu to su zadnji tjedan
diskusije i tjedan predaje prvog zadatka.

Nazalost, prosli tjedan upoznali smo jos jednu vaznu stranu e-learninga - vaznost
ispravnog funkcioniranja tehnologije. Naucimo nesto iz ovoga slucaja za potrebe izrade
zadatka, nemojte zaboraviti naglasiti vaznost postojece ili isplanirati okvire buduce
tehnicke podrske u Vasim radovima.

Kako smo uslijed tehnickih problema prakticki potpuno izgubili jedan cijeli tjedan
diskusija, nastojat cemo to nadoknaditi u ovom tjednu, te diskusiju ostaviti otvorenu i
kroz drugi tjedan kad prema rasporedu nema diskusija.

U ovom tjednu dakle nastavljamo 2. diskusiju o stavovima o e-learninu, te uvodimo nove
zanimljive pojmove u nas svijet e-learninga. Mi cemo vec danas paralelno otvoriti vise
nizova poruka vezano uz teme iz oba tjedna druge diskusije, a vas ocekujemo kao i
uvijek - od srijede nadalje.

Jos jednom, zao nam je sto su nam ovi tehnicki problemi razbili uhodani ritam, no
nadamo se da cemo to nadoknaditi u ovom tjednu.

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 649
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Ponedjeljak, 27. listopad 2008. 08:09

Naslov: Prvi zadatak

Pozdrav svima,

vrijeme brzo leti i pred nama su zadnja dva tjedna prvog kolegija. Prema tome, krajem
drugog tjedna predajemo svoj prvi zadatak (09. studenoga) - Stanje e-learninga na
Vasim ustanovama. Zadatak Vam dakle na izbor daje dva koncepta:

1. Prijedlog koristenja e-learninga za Vasu ustanovu ili neku drugu siru cjelinu, za Vas
kolegij kao zaokruzenu jedinicu ili kao tek jedan dio Vaseg kolegija

ili

2. Analiza stanja e-learninga na vašoj ustanovi s preporukama za promjene koje je
potrebno uvesti.

Nadamo se da ste vec donijeli odluku o tome koji cete koncept odabrati, te da vec radite
na Vasim zadacima. Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica, sada je pravo vrijeme da ih
rascistimo.

Mi tutori cemo Vam rado pomoci, kontaktirajte nas na bilo koji od nacina koji Vam stoje
na raspolaganju - forum, privatna poruka preko WebCT maila ili nasih vanjskih mailova.

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 653[Grananje od br. 630]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Ponedjeljak, 27. listopad 2008. 10:08
Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Pozdrav svima!

Iako e-l doživljavam prvenstveno kao elektroničko posredovano učenje (3. pristup po
Z&M), u svim verzijama mojih planova za intenzivniju primjenu e-learninga, naravno da
vidim također i potrebu za softverom koji će pomoći učenje i poučavanje (2. pristup po
Z&M). Stoga su mi izuzetno zanimljiva razmatranja iz ponuđenog teksta ali i iskusnijih
nastavnika o 3. iznevjerenom stavu o izazivanju promjena u načinu poučavanja.

ZA.
U poglavlju 6. Z&M rijetkim utjecajem na promjenu poučavanja navodi se primjer u
kojem su nastavnici „natjerani“ na točno objašnjavanje svoje nastavne strategije, ali i
promišljanje o strategijama učenja svojih studenata, što je pretpostavljam imalo
posrednog utjecaja na njihovo poučavanje.

PROTIV.
S druge strane najčešća upotreba Power Pointa i alata za upravljanje tečajevima opisana
je samo kroz olakšanu vizualizaciju i prijenos ranije strukturiranih materijala, dakle bez
utjecaja, ili bar bez bitnog utjecaja na promjenu načina poučavanja.

Rekao bih da Suzanin odgovor opisuje temeljne razloge za sumnju o ostvarivanju
utjecaja e-l na način poučavanje, ali pokazuje da utjecaj ipak postoji. No čini mi se da je
problem u tome što se taj utjecaj „teško“ ostvaruje, kao što kaže Dragica. Iako mi
Dragičin ton zvuči za mrvu pesimističniji rekao bih da kod obje kolegice postoji
suglasnost oko izbora suštinskih razloga za prespor utjecaj e-l na način poučavanja.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 654[Grananje od br. 647]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Ponedjeljak, 27. listopad 2008. 10:31

Naslov: Odgovor: 4. tjedan, nastavak diskusije

Pozdrav svima, a naročito Suzani, Vesni, Radojki, Marijanu, Esadu i Dragici koji su dali
uvodna promišljanja u vezi sa stavovima o e-learningu u njihovim sredinama. Stoga se
na ovom mjestu neću puno zadržavati na preslikavanju Rogersove krivulje prihvaćanja
tehnologije u mojoj instituciji, ili na analizi (ne)primjenjivosti Z&M stavova o e-learningu
(primjerice 1. i 3. stav zanemaruju otpor prema svakoj promjeni koji koji se javlja „po
defaultu“ ne samo kod tradicionalista). OPASKA: ovo je bio samo uvod, dužina odgovora
se računa od sljedećeg odlomka...:)

Od Batesovih „top 6“ razloga zasto uvesti e-learning osvrnut ću se samo na “povećanje
isplativosti”, kao poveznicu s Vesninim pitanjem „zar je novac jedino što nas pokreće?“.
Mislim da je e-learning prevažno područje da bi ovisio samo o entuzijazmu,
profesionalnoj znatiželji nastavnika/predavača i njihovoj „krađi“ vlastitog privatnog
vremena za edukaciju o e-learningu. To rezultira nesistematskom primjenom e-learninga
(Radojka), pa iako možda kao predavači time dobivamo „faktor različitosti“ u odnosu na
ostale, ipak je konačni rezultat – parcijalni rezultat na razini institucije, a time i manja
isplativost.

Suzana otvara problem koji se javlja profesorima općeobrazovnih predmeta koji se ne
izvode u informatičkim učionicama, što Dragica nadopunjuje pitanjem (parafraziram) “čiji
je posao kompjuterski opismeniti učenike/studente?”. Esadovo rješenje o on-line
dodatnoj nastavi će se mnogima pokazati kao odličan način popularizacije E-learninga.
No najtežim mi se čini dati odgovor na Marijanovo pitanje - kako da i svima ostalima
(osim nastavnicima) unapređenje poučavanja postane bitan razlog za uvođenje e-
learninga. I opet dolazimo do novca, pa zaključujem da je za početak (za dobro
lobbiranje) neophodno razviti sljedeće:

1. dobar set ekonomskih pokazatelja isplativosti uvođenja e-learninga
2. “troškovnik” educiranja nastavnika za razumijevanje, prihvaćanje, razvijanje,
primjenu i provođenje e-learninga u institucijama, kako to ne bi ostala zadaća male
grupe entuzijasta koji se time bave iza pomoći…

Pozdrav, Gordana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 663[Grananje od br. 654]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Ponedjeljak, 27. listopad 2008. 20:49

Naslov: Odgovor: 4. tjedan, nastavak diskusije

Drago društvo,
nadovezujem se na Gordanina razmišljanja s posebnim naglaskom na onaj dio "iza
pomoći" koji je vjerojatno trebao biti "iza ponoći"... ali u to vrijeme i koncentracija nam
osjetno pada...
Sretna sam što vidim da i Esad i Vesna razmišljaju slično kao ja u stvarima koje se tiču
osnovne škole. Kad sam se upisala na našu ELU i ja sam u ideji imala dodatnu nastavu,
dakle učenike koji žele i mogu više od ostalih. Takvih učenika u mojoj školi ima jako
puno, ali u svakodnevnom radu jednostavno se ne mogu njima posvetiti.
Mislim da bi e-learning tu bio najbolja opcija.
Što se tiče onih ostalih, na orijentacijskoj radionici je već rečeno da u osnovnoj školi e-
learning nikako ne može biti glavna sastavnica odgojno-obrazovnog procesa, već samo
određena pomoć i dodatak učenju.
Pozdrav, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------

Poruka br. 664[Grananje od br. 653]
Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 27. listopad 2008. 21:02

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Hi Radojka, Suzana, Vesna, Andrija,

naravno lijep pozdrav i svima ostalima.

Nalazimo se na pravom tragu, teorija (kako je sve lijepo s modernim
tehnologijama poput epoučavanja) i praksa (motivacija, edukacija,
financijska podrška) se razilaze. To su objektivnoi problemi koji se
sreću u svim sredinama, tek su pojedini aspekti različito ponderirani.

Bitno iz ovog dijela je svakako to da shvatite da problemi na koje
nailazite su redovna praksa a ne iznimka koja upravo Vas lupa o glavu.
Pokušajte sagledati specifičnosti vlastite situacije, proučite iskustva
drugih i odlučite se za svoj put.

Kroz trnje, naravno a da li do zvijezda??

Uz srdačne pozdrave,

Goran



------------------------------------------------------------

Poruka br. 665[Grananje od br. 623]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Ponedjeljak, 27. listopad 2008. 21:30

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Pozdrav Radojka,

plan Vam je sasvim u redu. Planirate li ga razraditi detaljnije kroz svoje
zadatke?

Zaista, tko su tehnoloski lideri? Koliko vidimo, na Vasoj ustanovi to ste Vi. A
sto se tice Vaseg pitanja da li su tu dovoljno dobri razlozi za management,
imate na izbor dva puta - pozeljeti idealno (i napraviti ga za potrebe
zadataka u ELA-i) i postaviti ga u realan kontekst (ako vec ne tijekom ELA-
e, onda u kasnijoj komunikaciji sa Vasim managementom).

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------
Poruka br. 666[Grananje od br. 630]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Ponedjeljak, 27. listopad 2008. 21:36

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Pozdrav Suzana,

U poruci 630 s nadnevkom od Subota, 25. listopad 2008. 19:24, Suzana
Šestan (ssestan.public) piše:
<blockquote>Pozdrav svima, ...

2. Stav: Klinci će se snaći u e-nastavi kao riba u
vodi. <br>
Učenici dobro prihvačaju novi proizvod kao i sve novo, dapače očekuju nove
načine
poučavanja i usvajanja znanja. Problem se javlja kod korisnika, nastavnika
iz
obrazovnog sustava - ako postoji entuzijazam a prije svega ako mu je stalo
do dobrobiti
njegovih učenika odgovor će biti pozitivan, u protivnom će ga trebati
motivirati na neki
drugi način, iako je upitno da li motivacija isključivo iz koristi ima
zadovoljavajućeg
potencijala, iako ni faktor nagrade nebi smio biti upitan ili isključen.

Ovo na mje jako zanimljivo. Vi dolazite sa ustanove koja vec ima povijet u
ELA-i i u primjeni e-learninga.



3. Stav: E-learning će nametnuti promjenu u načinu
poučavanja.<br>
Možda je zapravo to ujedno i odgovor zašto postoji i veliki postotak onih koji
spadaju u
tradicionaliste. Da li godine poučavanja na klasičan način utječu na teže
prihvačanje ili
potpuno neprihvačanje novih načina poučavanja koje e-learning nosi ili je
ipak samo
stvar osobne motivacije/nemotivacije? Druga je grupa nastavnika koji drže
do svoje
nastave i osobne reputacije, ali ili nisu imali dovoljno znanja o ICT
tehnologijama ili
samomotivacije da bi ranije krenuli, ali potaknuti okolinom i novonastalim
uvjetima
(ECDL, potrebna oprema,...) prihvatili su novonastalu situaciju i spremni su
usvajati i
primjenjivati nove metode poučavanja (kasna večina). Mogla bi se složiti da
dva razloga
i po Batesu vjerojatno imaju utjecaja na njih(3. kako bi se unaprijedilo
poučavanje i
6. zato što je uvođenje e-learninga postaje tehnološki imperativ).
4. Stav: E-learning će doprinijeti razvoju
međunarodnih mreža
<br>
Postoje nastojanja inovatora (mentora/tutora), rane večine uz podršku
tehnoloških
lidera (institucije), da se nastavi i pokrene novi projekt između više škola, iz
nekoliko
predmeta (više o tome u prvom zadatku).
Evo otvorila sam i sama sebi još neka pitanja na koja
trebam
potražiti odgovor, a pokušala sam odgovoriti na ono što sam mogla.
Lijep pozdrav! Suzana
</blockquote>

------------------------------------------------------------

Poruka br. 667[Grananje od br. 632]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Ponedjeljak, 27. listopad 2008. 22:02

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Pozdrav Esade,

spominjete zanimljiv prijedlog o organizaciji dodatne nastave preko e-learninga, sa
zanimanjem ocekujemo opis ovog koncepta u prvom zadatku.

Detaljno ste opisali nastavnike i njihovo informaticko obrazovanja. Smatrate li da je
poznavanje tehnologije od strane Vasih ucenika dovoljno ili su nuzni dodatni satovi obuke
za udaljeni rad? Ako da, postoji li bezbolan nacin kako uklopiti te sate u postojeci
raspored?

Nemojte zaboraviti krajnje korisnike i ova vazna pitanja prilikom izrade svog zadatka.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 669[Grananje od br. 640]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Ponedjeljak, 27. listopad 2008. 23:32

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Pozdrav Marijane,

cini se da djelujete unutar vrlo dobro postavljenih okvira. Spominjete vrijeme
... mislite li na to da Vam je u interesu u sto kracem roku poboljsati efikasnost
poucavanja uvodjenjem e-learninga ili na neko drugo vrijeme?

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 671
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 28. listopad 2008. 00:37

Naslov: Krivulja prihvacanja tehnologija

Pozdrav svima,

u trecem kolegiju smo upoznali i prilagodili Rogersovu krivulju prihvacanja tehnologija.

Gdje bi se prema vasem misljenju trebale nalaziti razlicite vrste e-learninga na krivulji
prihvacanja?

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 672
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 28. listopad 2008. 00:46

Naslov: 4 stava - zablude?

Pozdrav svima,

Suzana i Dragica detaljno su opisale stanje na svojim ustanovama po pitanju 4 stava o e-
learningu. Vratimo se jos malo na ovu vaznu temu.

Koji od 4 stava predstavlja najvecu zabludu na Vasoj ustanovi?

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 673
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 28. listopad 2008. 00:59

Naslov: Interviewi

Pozdrav svima,

kako Vam se cine dva interviewa koje smo vidjeli? U njima vidimo dva različita pogleda na
e-learning - prvi (Gojšić) naglasava aspekt planera koji razloge vidi u globalizaciji i
cjelozivotnm ucenju, a drugi (Pale) više naglasava pogled korisnika.

Koji pogled Vam je blizi?

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 674[Grananje od br. 616]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Utorak, 28. listopad 2008. 09:29

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Pozdrav plavcima!

Tehnički problemi sa WebCT-om (a neki od nas imali su problema i sa svojom
tehnologijom) nameće nam ponovo pitanje jesmo li tehnički spremni zakoračiti na treći
ciklus e-learninga, kad nam stvari "štekaju" na drugom? No to je ipak pitanje koje nam
je Zlatko postavio u slijedećoj diskusiji.

Ne bih se usudio usporediti pretpostavke o e-learningu na ustanovi u kojoj radim
(Hrvatsko vojno učilište) sa svojima, ali sama činjenica da je nekoliko mojih kolega u
ovoj generaciji ELA-a ulijeva mi povjerenje da su stavovi vrlo bliski.

Ja bih se osvrnuo na, po meni, dominantni razlog za uvođenje e-learninga u sustav
školovanja koji provodi HVU, a to je drugi Bates-ovi razlog.

Drugi Batesov razlog: „kako bi omogućio širi pristup visokom školstvu“, mogao bi se u
mojem kontekstu preformulirati u „kako bi omogućio školovanje bez prekida redovitih
poslova na ustrojbenom mjestu“. Naime, dolaskom na školovanje, polaznici u najvećem
broju slučajeva dolaze u Zagreb na duže vrijeme (do godine dana), odvajaju se od
obitelji, a često se i ne mogu vratiti na svoja stara ustrojbena mjesta jer se ona u
međuvremenu popune novim kadrom. To djeluje jako destimulirajuće na same
polaznike. Pošto e-learning omogućava uključivanje u izobrazbu iz udaljenih lokacija te
polaznici mogu putem on-line nastave ostati raditi na ustrojbenom mjestu na koje su
navikli, moj stav je da uvođenje e-learninga u sustav vojnog školstva ima veliko
opravdanje.

I ostali Batesovi razlozi za uvođenje e-learninga mogu se lako primijeniti u kontekstu u
kojem radim.

Za sada toliko, lijep pozdrav

Darko
------------------------------------------------------------

Poruka br. 675[Grananje od br. 674]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Utorak, 28. listopad 2008. 13:35

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Lijepi pozdrav svima! :)

Ukratko cu iznijeti misljenja kolega koja sam zamolila za komentiranje,
ali i svoja osobna u odnosu na osnovu skolu prema Batesu (2000):

1. kako bi ucenike poucili vjestinama koristenja
informacijsko-komunikacijskih tehnologija:

   ucenici se vjestinama ovih tehnologijama u OŠ uce na izbornim
satovima informatike prema stavu kolega. Moj stav je malo razlicit i
smatram da se na satovima informatike oni mozda vise uce sluziti
racunalom, programirati, sluziti se pojedinim softverom. No
pretpostavljam da to mozda nije ona informacijska pismenost koja se
uvrstava u obvezni program srednje skole u pokrajini British Columbia u
Kanadi, zajedno s citanjem, pisanjem, matematikom i vjestinama drustveno
odgovornog ponasanja.

Americka bibliotecna udruga (ALA) definira informacijski pismenog
ucenika kao onoga koji uspjesno i ucinkovito:

1.pristupa informacijama
2.vrednuje informacije kriticki i kompetentno
3. tocno i kreativno koristi informacije


Smatram da je informacijska pismenost vazna za obrazovanje (kao i za
e-learning) i prepoznata je kao takva i u Hrvatskoj jer je usla u
Nastavnog plana i programa za osnovnu školu (urednici Dijana Vrcan i
Ivan Milanović Litre, - Zagreb, MZOŠ, 2006.) u kojemu je predvidjena za
ostvarivanje kroz rad skolskih knjiznica zasada. No, pitam se je li to
dovoljno prostora za njeno ostvarivanje?

2. zakljucili smo da e-learning bi omogucio siri pristup i osnovnom
obrazovanju

    npr. za pojedine ucenike kada iz opravdanih razloga nisu na nastavi
ili ako su u bolnici dulje vrijeme, mozda bi mogli umanjiti taj gubitak
gradiva e-learningom kroz dostupnost materijala i komunikaciju s
uciteljima...
Recimo ili npr. za djecu koja su uspijesna u sportu te izostaju cesce s
nastave
3. kako bi se unaprijedilo poucavanje

   slazu se s tim da bi se na ovaj nacin moglo zasigurno unaprijediti
njihovo poucavanje, ali smatraju da im je potrebna sistematizirana
edukacija i podrska u tome...

4. kako bi se povecala isplativost

   ovdje u prvom redu uocavaju da bi prvi put pri uvodjenu e-learninga
trebalo uloziti vise vremena i za pripremu materijala i ovladavanje
alatima, te novca. No smatraju da bi im to olaksalo rad u narednim
godinama i ustedjeli bi vrijeme za pripremu jer bi odrzavali materijale
i dopunjavali ih...

5. kako bi se pokrenule nove suradnje:

  slazu se da se ovim nacinom mogu ostvariti lijepe suradnje, ali u
buducnosti jer prvo bi bilo dobro podignuti e-learning na visu razinu u
nasoj skoli...

Toliko za sada...

Ivana




------------------------------------------------------------

Poruka br. 678[Grananje od br. 672]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Utorak, 28. listopad 2008. 14:10

Naslov: Odgovor: 4 stava - zablude?

Lijep pozdrav Zlatku i plavcima,

Većina nastavnika (oko 90%) u mojoj školi složila bi se da su u našoj ustanovi prisutni
2. i 3., „upitni stavovi“ koje navode Zemsky i Massy o korištenju e-learninga.

Dok je najveća zabluda vezana uz stav „Klinci će se snaći u e-nastavi kao riba u vodi“

Stav „E-learning će promijeniti način na koji poučavamo“, kojega Bates navodi kao 3.
razlog za opravdanje uvođenje e-learninga (kako bi se unaprijedilo poučavanje) je
izraženiji i dominantniji. Spomenuta većina nastavnika (90%) u mojoj školi koristi nove
tehnologije pri izvođenju nastave. Jedan dio njih to radi iz „praktičnih“ razloga, a drugi da
budu u „trendu“ (6. razlog kojega navodi Bates – uvođejne e-learninga kao tehnološki
imperativ).

Stav „Klinci će se snaći u e-nastavi kao riba u vodi“ je također prisutan ali i vrlo upitan.
Učenicima s kojima radim (uzrast 5 – 8 razred) sam ponudila online nastavne sadržaje,
na kojima su lekcije, animacije i igrice vezanom uz programiranje, koje dodatno trebaju
pregledati kod kuće. Sugeriram im što češći posjet tom web sjedištu, no rezultati nisu
ohrabrujući.

Učenici imaju računala, vezu s internetom, ali svega oko 15% učenika prihvaća ovo
nabrojano. Poglavito, što je uvrježeno mišljenje da je e-learning isključivo vezan uz
informatiku, te se drugi ne trebaju previše „zamarati“.

Iz ovoga proizlazi da niti u informatici učenici previše dobro „ne plivaju“. Kako je tek u
ostalim predmetima? Školama?

Vesna


------------------------------------------------------------

Poruka br. 680[Grananje od br. 616]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Utorak, 28. listopad 2008. 14:30

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Pozdrav svima,

E-learning u mojoj ustanovi, kao i svaka nova inovacija prolazi prolazi
kroz fazu razvoja i prihvaćenja. Rekao bih da je prihvaćena s
oduševljenjem od edukatora (nekolicine asistenata V generacije EL-e,
prodekana za nastavu) mlađe generacije ali i suočena sa oponentima
konzervativnog tipa.

Iz moje perspektive svoj kontekst svrstao bi u fazu rane večine. Prema
S - krivulji inovacije predstavljamo tzv. inovatore. Temeljni načini
pouke su u večini slučajeva prisutni (korištenje različitih
prezentacijskih softvera). Uvođenje digitalnih obrazovnih jedinica kao i
korištenje softverskog alata za učenje na daljinu (WebCT, Blackboard)
još uvijek nije zaživjelo.

E - learning se koristi kao dodatak tradicionalnoj nastavi a kao glavni
motiv za uvođenje e - learninga je ideja da se zadovolje različite
edukacijske potrebe djelatnika.

Pozdrav,

Krešimir


------------------------------------------------------------
Poruka br. 681[Grananje od br. 616]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Utorak, 28. listopad 2008. 15:18

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Srdačan pozdrav svima!

Lijepo je čuti kako većina škola i ustanova iz kojih dolazimo provodi barem neki oblik e-
learninga ili im je to plan za blisku budućnost.

Većina nastavnog osoblja u mojoj školi ne zna što je e-learning pa stoga i nemaju stav o
njemu. Kad im se pobliže objasne ciljevi takvog učenja mišljenja su da je to odlično, ali
nisu spremni provoditi takvu vrstu učenja. Smatram da je razlog tomu već spominjano
nedovoljno poznavanje tehnologije.

U školi imamo jednu dobru ekipu mlađih učitelja (ne želim podcijeniti nikoga, govorim
samo o našoj situaciji) koji e-learning provodimo iz dva razloga prema Batesu: kako bi
unaprijedili poučavanje i zato što smatramo da je e-learning tehnološki imperativ. U
sklopu nastavnog predmeta Informatika, kao što spominju i neke kolege, pojavljuje se i
prvi razlog uvođenja e-learninga po Batesu – kako bi poučili vještini korištenja
informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Također većina učitelja smatra kako to i
treba ostati u sklopu toga predmeta.

Kad govorimo o krivulji prihvaćanja tehnologije (Z&M) svoju ustanovu bih svrstala
negdje između inovatora i tehnoloških lidera jer je mali broj onih koji su prošli ili prolaze
ECDL i onih koji koriste neke oblike e-learninga u nastavi.

Ugodan dan svima,

Sanja


------------------------------------------------------------

Poruka br. 682[Grananje od br. 672]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Utorak, 28. listopad 2008. 18:15

Naslov: Odgovor: 4 stava - zablude?

Lijep pozdrav mentorima, Vesni i svim ostalim plavcima..
Slažem se sa kolegicom Vesnom , da je i2. Stav: Klinci će se snaći u e-nastavi
kao riba u vodi, upitan, no ovisi kako na njega gledamo. U našoj školi postoje i
smjerovi web dizajner i medijski tehničar, dakle zanimanja koja su primarno vezana uz
tehnologiju, nove programe i medije, te sam pogotovo iz iskustva rada snjima i dalje
sklona mišljenju, da će se djeca snaći u e-nastavi.
Smatram da največi upitnik stoji na1. Stavu: Ako stvorimo proizvod
<u>korisnici će sami doći</u>, jer smatram da je upravo taj put do proizvoda, taj
korak najvažniji. Vjerujem da će se učenici snaći u e- okruženju ako budu pravilno na
njega usmjereni i upućeni, ali kako će do njega doći to je drugi problem, (da li mogu
doći do njega ako s njim nisu ni upoznati ili za njega ni neznaju?). Veći je problem kako
će nastavnici doći, prihvatiti i pod kojim uvjetima „novi proizvod“, da bi postali spona
(mentori/tutori) do krajnjeg korisnika-učenika.
lp. Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 687[Grananje od br. 682]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Utorak, 28. listopad 2008. 20:02

Naslov: Odgovor: 4 stava - zablude?

Lijepi pozdrav!

Zemsky i Massy 2006 navode cetiri upitna stava o e-learningu, evo nekih
razmislljanja na temelju njih:

1. stav: Ako stvorimo proizvod, korisnici ce sami doci:

   Ako se stvara zbirka digitalno visestruko iskoristivih obrazovnih
jedinica, poput Merlota, mislim da je vazno o tome educirati nastavnike
i ukazati im se na prednosti koje im takva zbirka donosi. Osim
kvalitetnog proizvoda, treba imati i razradjenu strategiju edukacije
kojom ce se doci do potencijalnih korisnika. Neki ce doci sami, ali po
istrazivanju Merlota vidimo kako se dobiva dojam kako se cini da uopce
ne postoje korisnici e-learninga vec samo inovatori i izumitelji koji
zele pokazati sto su postigli.

Ponovo se vracam na vaznost informacijske pismenosti. Vazno ju je
unapredjivati kako kod ucenika tako i kod ucitelja jer da bismo dosli do
neke informacije samostalno trebamo biti informacijski pismeni! Ovdje
mozemo postaviti pitanje, koliko su ucitelji kroz svoje obrazovanje
imali priliku slusati predavanja i svladati vjestinu ciljanog
pretrazivanja medija Interneta i vrednovanja pronadjenih informacija da
bi mogi samostalno doci do potrebnih informacija i novosti koje bi im
mogle biti od koristi?!


2. stav: Klinci ce se snaci u e-nastavi kao ribe u vodi

  E-learning je za djecu novo okruzenje jer kao sto vidimo njihova
upotreba racunala je prvenstveno svedena na povezivanje, zabavu i
kreiranje prezentacija. Cini mi se da bi e-learning za njih mogao biti
znacajna promjena "nacina ucenja", ali i znacajno teza promjena od f2f
nastave. U klasicnoj nastavi oni su uglavnom "slusaoci" kojima se
prezentira znanje, a u e-learningu trebaju aktivno usvajati znanje (npr.
o dobivenim materijalima trebaju itekako kriticki razmisljati).
E-learning mi se cini znatno zahtijevniji i aktivniji nacin usvajanja
znanja, koji je u odnosu na klasicnu nastavu za njih novost te ne vidim
kako bi se oni u tome lako snasli bez vodstva ucitelja.

3. stav: E-learning ce nametnuti promjenu u nacinu poucavanja

   Ne znam kakvu bi to znacajnu promjenu trebao nametnuti ako znamo da
je barem u osnovnoj skoli ucenike vazno "nauciti uciti"! Ili je pak
vaznije izprezentirati i ispricati lekciju?!
U e-learning jos vise dolazi do izrazaja njihovo kriticko razmisljanje,
discipliniranost, aktivno sudjelovanje u ucenju. Cini mi se da je on
idealan za usvajanje vjestine "nauciti uciti".

4. Razvoj medjunarodnih mrezi koje bi spajale nastavnike i ucenike

   To bi uistinu bilo lijepo! :)

Ivana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 690[Grananje od br. 687]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Utorak, 28. listopad 2008. 22:02

Naslov: Odgovor: 4 stava - zablude?

Pozdrav svima!

Naravno da je važno „naučiti učiti“. U svezi s tim svidjela mi se je
usporedba koja kaže da su oni koji vide svrhu poučavanja u „proizvodnji“
nastave (nastavnih sati, lekcija, prezentacija …) poput onih koji drže
da je svrha zdravstvenog sustava popuniti bolničke krevete.

Nažalost moje iskustvo iz perspektive učenika srednje škole, studenta
dodiplomskog i poslijediplomskog studija (nažalost još uvijek) govori da
su brojni nastavnici koji imaju ili su imali što promijeniti u svom
načinu poučavanja - u svojoj „proizvodnji“ nastave.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 692[Grananje od br. 678]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Utorak, 28. listopad 2008. 23:51
Naslov: Odgovor: 4 stava - zablude?

Pozdrav cijeloj ekipi!

Sam naziv ''upitni stavovi'' (Z&M) govori o tome da svaki stav ima svoje
za i protiv, tj. da o svakome od njih možemo diskutirati. Kako se na
mojoj ustanovi e-learning baš i ne susreće, govorit ću o mogućim
zabludama koje bi se mogle pojaviti njegovim uvođenjem.

Prvi stav, na koji se osvrće i Suzana, po mom je mišljenju vrlo
diskutabilan. Da je dovoljno samo uvesti nešto novo i samim time
uvjeriti ljude da to koriste, većina bi nastavnika u mojoj školi
provodila e-nastavu. To nije slučaj jer oni nisu niti upoznati s takvom
vrstom učenja iako neki od njih koriste računala u pripremi i izvedbi
svojih nastavnih sati. S druge strane, samim tim što je e-learning nešto
novo, u meni je pobudilo želju za njegovim boljim upoznavanjem i
rezultiralo prijavom na ELA.

Hoće li djeca odmah prigrliti e-learning (2. stav po Z&M) i hoce li se
snaći kao ribe u vodi, po mom mišljenju ovisi puno o osobi koja provodi
e-learning i o načinu njegova prezentiranja učenicima. Mislim da nije
dovoljno samo uključivanje tehnologije u nastavu već je presudna
motivacija o kojoj smo prije govorili.

Došli smo i do trećeg stava. Vjerujem da će mnogi učitelji uvođenjem
e-learninga zaista očekivati revolucionarne promjene u načinu poučavanja
što on donekle i donosi. Ali ako se prisjetimo cilja učenja kojeg
spominje Ivana (naučiti učenike učiti) osim primjene tehnologije i novih
izvora informacija, e-learning ne donosi puno novosti.

O 4. stavu ne mogu puno komentirati s pozicije svoje ustanove (OŠ) osim
izraziti zadovoljstvo ukoliko se takvo nešto i dogodi.

Laka noć svima.

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 696[Grananje od br. 667]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Srijeda, 29. listopad 2008. 07:58

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Poštovani tutori i uvažene kolege
Potpuno mi je jasna osjetljivost organiziranja e-dodatne nastave u OŠ, ali to su jedina
color="navy">„mala“ vrata na koja se e-learning u smislu učenja na daljinu može eventualno
integrirati u osnovne škole i to samo u predmetnoj nastavi (7 i 8 razred).
Naime kao ravnatelj škole upravo moram voditi računa o svim aspektima ovog pitanja.
Međutim sagledavajući cjelokupnu sliku stanja u mojoj školi, došao sam do zaključka da bi
ova ideja mogla vremenom zaživjeti u školi. Zahvaljujući color="navy">content management
sustav, CMS u kojem je kreirana školska stranica, programska podrška je kvalitetna i u
potpunosti omogućuje ovakav pristup. Svi učenici na satovima informatike dobivaju potrebne
instrukcije za korištenje školske stranice i većina je svladala potrebne tehnologije. Već sada
neki nastavnici komuniciraju s učenicima (referati, zadaci, razmjena informacija) sa svojim
učenicima.
U slučaju da se poslože sve kockice i da moja želja i ideja krene u realizaciju, najprije ćemo
započeti s predmetom u kome i nastavnik i učenici imaju i potrebna tehnološka znanja i želju
da upravo putem e-learninga ostvaruju ovaj projekt.
Anketa među nastavnicima i učenicima koji dodatnu nastavu trenutno slušaju f2f pokazala je
da su jedino iz color="navy">kemije i biologije zadovoljeni svi preduvjeti color="navy">(i
nastavnik i svi polaznici dodatne nastave su potvrdili opredjeljenje i potrebno tehnološko
znanje). Dakle ako i dođe do realiziranja ovog projekta, to će u početku biti samo iz onih
predmeta gdje su svi uvjeti zadovoljeni.
Ono što mene više brine je stav color="navy">inspekcijskih nadzornih organa, jer je upitno da
li će oni biti senzibilni i prihvatiti ovu ideju. Naime dopunska nastava je sastavni dio tjednih
zaduženja učitelja.
Bez njihove suglasnosti, koju obavezno moram zatražiti, projekt naravno neće zaživjeti.
Lijep pozdrav
Esad Mujaković


------------------------------------------------------------

Poruka br. 697[Grananje od br. 696]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Srijeda, 29. listopad 2008. 08:17

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

HI Esade,

ovo je dobar primje prripreme projekta,

osiurana tehnološka podrška, CMS,
provjereno predznanje i nastavnika i učenika,
i što je najvažnije spremnost nastavnika i učenika da se upuste u nove
obrazovne tehnologiije.

Važno je za svaku sredinu da se s novim tehnologijama krene uspješno.
Tehnološki lideri moraju uspjeti kako bi ostavili dobar dojam i
potaknuli većinu da se dodatno angažira.

Zato je dobro i to što ste predložili pokretanje upravo na razini jednog
predmeta a ne potpune nastave. Ostali će slijediti dobre primjere.

Uz srdačne pozdrave,
Goran




------------------------------------------------------------

Poruka br. 698[Grananje od br. 681]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Srijeda, 29. listopad 2008. 08:24

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Hi Sanja,

iz Vaše analize bih podvukao samo jednu rečenicu,

"Također većina učitelja smatra kako to i treba ostati u sklopu toga
predmeta." (Misli se na informatiku.)

Ovo je vrlo jednostavan način da se izbjegne osobni veći angažman. Stvar
je nečija tuđa briga.

Podsjeća me to na diskusije s mog fakulteta gdje se hvalilo pristupa
e-poučavanja, ali...

Materijali su svima dostupni, mogu se kopirati i koristiti bez autorskih
prava i sve u tom pravcu.

Opravdanje zvuči solidno, dok se ne sjetite da recimo vodeći svjetski
Univerzitet (radi tamo stotinjak nobelovaca) MIT je obavezao svoje
nastavnike da sve obrazovne materijale vezane uz predmet stavi na mrežu.
Oni se ne plaše kopiranje, jer naravno uz materijale slijedi i
interpretacija a to je ono što nastavu stvarno čini kvalitetnom.

Uz srdačne pozdrave,

Goran


------------------------------------------------------------

Poruka br. 701[Grananje od br. 637]

Poslao Boris Veličan (bvelican.public) na Srijeda, 29. listopad 2008. 14:41

Naslov: Odgovor: Besplatno preuzimanje članaka iz SAGE publikacija

I ja se zahvaljujem!
Boris Velican

------------------------------------------------------------

Poruka br. 710[Grananje od br. 675]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 00:14

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Pozdrav Sanja,

U poruci 675 s nadnevkom od Utorak, 28. listopad 2008. 13:35, Ivana Sarić
(ivana.saric12.skole) piše:
>
>Americka bibliotecna udruga (ALA) definira informacijski pismenog
>ucenika kao onoga koji uspjesno i ucinkovito:
>
>1.pristupa informacijama
>2.vrednuje informacije kriticki i kompetentno
>3. tocno i kreativno koristi informacije

e, ovo je lijepa referenca, valja je dodatno naglasiti i zapamtimo je za
ubuduce.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 711[Grananje od br. 672]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 00:47

Naslov: 4 stava - afirmativan pristup?

Pozdrav svima,

u svojim raspravama spominjete da su svi stavovi kriticni, jasno ovisno o ustanovama
pojedini vise ili manje dolaze do izrazaja. Svaki od stavova ima svoje, vrlo stvarne
nedostatke s kojima se susrecete svakodnevno u svojem radu.

Mozemo li tome doskociti na kakav pametan nacin? Kako pomoci ucenicima "nauciti uciti"
u ovom novom okruzenju (za nas, oni za drugo ne znaju) koje ce ih pratiti do kraja
zivota?

Svojevremeno, dok sam bio blizi akademskoj zajednici, puno se spominjalo nesto sto se
nazivalo integralno ucenje, ako se dobro sjecam. Ukratko, ideja je bila svojevrsno
horizontalno povezivanje gradiva kroz razne predmete. Npr. hrvatski jezik (npr. Goethe),
zemljopis (gdje je zivio i koje su karakteristike tog podrucja), povijest (sto se desavalo u
to doba) itd. ... sve do informatike (sto se o njemu moze pronaci na mrezi, vrednovanje
mreznih resursa pomocu kritickog znanja razvijenog kroz ostale predmete).

Sto mislite o takvom konceptu? Bi li na ovaj nacin jedan stav afirmirao drugi?

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 712
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 00:56

Naslov: Samostalni strijelci

Pozdrav svima,

Bates nam ovaj tjedan uvodi pojam samostalnog strijelca (lone ranger) naprama timskog
rada.

Kakva su Vasa razmisljanja o tome - gdje su granice samostalnih strijelaca? Jesu li
samostalni strijelci ujedno i tehnoloski lideri? Jesmo li Vi samostalni strijelci?

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 713[Grananje od br. 674]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 01:17

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Pozdrav plavoj skupini!

Od Batesovih "6 najčešćih razloga za uvođenje e-learninga", kao
nastavnik vojnog učilišta bi istaknuo važnost:
1. kako bi studente poučili vještini korištenja
informacijsko-komunikacijskih tehnologija;
4. kako bi se povećala isplativost;
5. kako bi se pokrenule nove suradnje.

To ne znači da ostali razlozi nisu barem djelomično zastupljeni, ali ovi
mi se nameću kao dominantni obzirom na specifičnost vojne izobrazbe i
organizacije.
Da pojasnim, 1. razlog mi se nameće samim nazivom nastavnog predmeta
kojim se bavim (geografsko informacijski sustavi) u kojem je osnovno
sredstvo rada polaznika informacijsko-komunikacijska tehnologija!
4. razlog - s financijskog aspekta gledano, instituciju (i nas!) najviše
brinu znatni početni troškovi za nabavu opreme te traženje načina da se
ti troškovi povrate. Tu važnu ulogu ima 5. razlog - iznajmljivanje
postojeće informacijsko-komunikacijske tehnologije i ostale opreme
drugim visokoškolskim ustanovama čime se pokreću nove suradnje, ali i
vraća uloženi novac.

Pozdrav od Emila

------------------------------------------------------------

Poruka br. 714[Grananje od br. 711]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 09:50

Naslov: Odgovor: 4 stava - afirmativan pristup?

Pozdrav svima!

Ne samo da mislim da je vrijedno truda razmisliti o primjeni „integralnog učenja“, nego
je takav pristup već prisutan i to u praktičnom smislu u vojnom poučavanju. Primjerice
na Mornaričkoj ratnoj školi SAD-a prisutni su programi koji se organiziraju na način da
se umjesto tradicionalne podjele na predmete nastava sastoji od integriranih nastavnih
jedinica s „core“ temama koje se odnose na znanja iz različitih disciplina.

Da ne zamaram „militarizmom“ pokušat ću pristup opisati još jednim pojednostavljenim
primjerom, ali iz osnovno školskog okružja. Tema „bicikl“ ima za cilj osposobiti učenike
za korištenje te sprave u svakodnevnom, realnom životu. Tijekom nastavne jedinice kod
učenika je očito potrebno razviti:
- vještine potrebne za vožnju bicikla, poput koordinacije pokreta, ravnoteže itd.
- znanja o održavanju poput podmazivanja lanca, zamjeni guma itd.
- navike sigurnog ponašanja u prometu,
što bi se u tradicionalnom pristupu savladavalo kroz striktno odvojene predmete tipa
Tjelesni odgoj, Tehnička kultura itd. Ideja „integralnog učenja“ je uz moto „learn by
doing „ u temelju „progresivne edukacije“.

Razvijanje kritičkog mišljenja, je rekao bih sigurna prednost ovog pristupa ili drugim
riječima izazivanje dublje uključenosti polaznika. No postoji čisto pragmatičan problem:
otpor uvođenju ovakvih pristupa ponekad pružaju „nosioci“ postojećih, tradicionalno
strukturiranih predmeta, a nisam siguran da li je taj otpor lakše savladati u e-learning
okruženju.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 722[Grananje od br. 672]
Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 15:23

Naslov: Odgovor: 4 stava - zablude?

Lijep pozdrav Goranu i Zlatku, naravno svim (u blaupunkt grupi) plavcima!

Većina nastavnika na Hrvatskom vojnom učilištu ne poznaje stavove o korištenju e-
learninga (oko 95%),izuzev mojih sadašnjih kolega koji sada pohađaju e-learning
akademiju i onih koji su je završili u prošloj generaciji.

Moj osobni stav je da na Hrvatskom Vojnom Učilištu prisutan je 2. i malo 3.,stav koje
navode Massy i Zemsky o korištenju e-learninga.

Najveća zabluda je vezana uz stav „Klinci će se snaći u e-nastavi kao riba u vodi“. (
Imamo na HVU dva profila polaznika „klinaca“ od 18-25 godina starosne dobi i 25 do 50
godina)gdje pristup učenja je različit poradi ciljanog gradiva koje svladavaju.

Naime, razmišljam i danas da na mojim predavanjima kada predajem da je najbolji dio
predavanja animacija polaznika putem multimedijalnog prikaza sadržaja kao kratki video
klipovi iz nastavne jedinice koja se obrađuje, a koja dobro djeluje na oba profila klinaca
koji su opisani.

Naši studenti i polaznici škola i raznih specijaliziranih tečajeva imaju računala na
upotrebi, vezu s internetom , ali svega 40% studenata – polaznika prihvaća ovo
nabrojano za učenje, a ostalih 60% Internet koriste više za svoje osobne aktivnosti (e-
mail, elektronska novina, portali drugih sadržaja .
Mišljenja sam da je e-learning isključivo vezan uz nastavnika- moderatora koji organizira
svoj predmet i poboljšava informatički maksimalno za bolje poučavanje, a klinci u ovom
slučaju ne trebaju se puno zamarati jer dobvijau sve potrebito na gotovo. Što hoću reći
na ovu najveću zabludu „ „Klinci će se lako snaći u e-nastavi kao riba u vodi“. Da na
našoj HVU školi a vjerojatno i drugim civilnim školama neke ribe čekaju na gotovo, kao
npr. Riba koja živi u akvariju sve je osigurano: akvarij u smislu računala, voda je
Internet, profesor-moderator je onaj koji maksimalno dobro i količinski kuha hranu, tako
da se ne trebaju previše zamarati odlazeći u potragu za hranom.

Stav „E-learning će promijeniti način na koji poučavamo“, kojega Bates navodi kao 3.
razlog za opravdano uvođenje e-learninga kako bi se unaprijedilo poučavanje. Mora se
paziti jedino da klinci zvani ribe u vodi moraju puno više samostalno plivati u potrazi za
hranom .


Lijep pozdrav!
Jadranko


------------------------------------------------------------

Poruka br. 731[Grananje od br. 712]
Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 18:07

Naslov: Odgovor: Samostalni strijelci

Pozdrav svima!

Koliko sam razumio Batesa & Poolea (glava 2 Effective Teaching with Technology in
Higher Education. 2003.) postoje razne perspektive poučavanja (najčešće se govori o 5)
međusobno jednako vrijedne i svaka može biti potpuno legitiman stav pojedinog
nastavnika. Čini mi se da bi upravo tu trebale biti granice autonomije nastavnog osoblja,
te se u tom pogledu ne bi smio nametati „jedinstven pristup“.

Pretpostavljam da stupanj iskorištavanja mogućnosti e-learninga ovisi o perspektivi
poučavanja, odnosno da su neke od njih pogodnije za e-l okružje, ali da je sa svakom od
njih moguće, bar u nekoj mjeri, poučavati u e-l okružju. (Ponavljam premalo znam o
području, a ovo samo pretpostavljam, te očekujem da će me slijedeći kolegiji razuvjeriti
ili potvrditi pretpostavku). U svezi s tim svako bezuvjetno opiranje uvođenju očitih
prednosti e-l ili s druge strane uvođenje e-l pristupom samostalnog strijelca što
onemogućava timski pristup čini mi se iskrivljenim tumačenjem autonomije nastavnog
osoblja ili zloupotrebom akademske slobode.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 732[Grananje od br. 711]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Četvrtak, 30. listopad 2008.
18:59

Naslov: Odgovor: 4 stava - afirmativan pristup?

Lijep pozdrav Zdravko,

uvođenjem HNOS-a (Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda) u osnovne škole,
veliki naglasak stavljen je na usvajanje znanja, vještina i sposobnosti, kroz rad na
projektima, te provedbu integrirane nastave koju Vi spominjete u diskusiji.

Integrirana nastava u mojoj školi provodi se na horizontalnoj i vertikalnoj razini.

Dokazano je da djeca sadržaje pojedinih predmeta "slažu u posebne kutiju", nema
korelacije s drugim nastavnim predmetima, dakle, svaki sadržaj uče odvojeno.

Da bi se povezale iste činjenice iz različitih predmeta, kroz integriranu nastavu, upravo
sutra, uz 31.10. Svjetski dan štednje u mojoj školi organiziramo Dan otvorene nastave s
temom "Štednja" gdje će se kroz sve predmete i sve uzraste prožeti tema Štednje.

Mislim da ovim bar malo pobijam svoju prethodnu diskusiju koja je bila poprilično
kritična, te potvrđujem pozitivnu stranu integrirane nastave.

Lijep pozdrav, Vesna


------------------------------------------------------------

Poruka br. 733[Grananje od br. 732]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 19:12

Naslov: Odgovor: 4 stava - afirmativan pristup?

Lijepi pozdrav Vesna i svi ostali,

isti slucaju je i u mojoj skoli. Ucitelji predmetne nastave se svaki
mjesec zajedno sasataju na mjesecnim planiranjima gdje planiraju
nastavne sadrzaje za iduci mjesec. Na zajednickom planiranju se traze
poveznice i korelacije u sadrzaju pojedinih predmeta i jedna od ideja je
upravo u tome da se isti sadrzaj iz istih predmeta uci u isto vrijeme...
Svake godine imamo sve veci broj timskog izvodjenja nastave,
integriranih dana, terenske nastave i projekata.

Kolege uistinu lijepo to rade i sve vise primjenjuju u svom radu :)

Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 734[Grananje od br. 687]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 19:48

Naslov: Odgovor: 4 stava - zablude?

Pozdrav Ivani i ostalima,

Ivanina diskusija me inspirisala i uporedila bih je sa Upitnim stavovima
 i sa S krivuljom prihvatanja tehnologije Zemskog i Massyja (2006):

1. Ako stvorimo proizvod, korisnici ce sami doci
Ako stvorimo kvalitetan obrazovni sadrzaj(nastavni materijal) ucenici ce
ga hteti koristiti. Mi se kao tutori moramo dobro obuciti u
instrukcijskom dizajnu, pa tek onda praviti obrazovni sadrzaj. Nisu
dovoljne samo vestine koriscenja tehnologije nego i
metodicko-pedagosko-didakticka znanja. Da bismo znali kakve smo sadrzaje
napravili, korisnici-ucenici nam ih kontinualno moraju evoluirati.
Upravo taj nedostatak evaluacije je razlog sto visestruko iskoristivi
obrazovni sadrzaji (SCO) su jos uvek na S krivoj u delu koji pripada
inovatorima-ovo je moja mala intervencija, na prezentiranoj nam krivoj,
na kojoj Uvedene LO nose tehnoloski lideri (Zar tehnoloski lideri ne
nose vec dokazanu inovaciju? A prema istrazivanjima projekta
Weatherstation u MERLOT-u, ciklus usvajanja SCO "tek treba uzleteti".
Dakle, Ivana, mozda je prerano da sa digitalno visestruko iskoristivim
obrazovnim
jedinicama (a da ih prethodno ne evaluiramo) tvrdimo da ce korisnici
sami doci?!

2. Klinci ce se snaci u e-nastavi kao ribe u vodi
Kako Ivana kaze "e-learning za njih mogao biti znacajna promjena "nacina
ucenja", i "u e-learningu trebaju aktivno usvajati znanje" - ucenici se
moraju postaviti u centar ovog procesa i moraju medjusobno komunicirati
u tom procesu ucenja.
Zemsky i Massy zakljucuju da su mladi ljudi racunarski zaludjeni jer:
zele biti povezani, zele se zabavljati, zele predstaviti sebe isvoj rad.
Kreirajmo im ovakve obrazovne sadrzaje!

3. E-learning ce nametnuti promjenu u nacinu poucavanja
Kako je to jezgrovito rekao u svom intervjuu mr.sc.Predrag Pale stari
tip predavaca(koji je bio jedini vlasnik i prenosilac informacije)
postaje onaj ko (u)vodi ucenike u sistem znanja, stavljanja stecenih
znanja u razne kontekste.
Sto su ucenici sa viseg nivoa obrazovanja (ili starijeg uzrasta),
njihova aktivna uloga treba da bude sve veca, a nadzor i usmeravanje od
strane tutora sve manji.
I,takodje, prema pozitivnom iskustvu mr.sc. Palea, treba krenuti sa
inoviranjem svoje nastave korak po korak - uvoditi jednu po jednu novinu
i utvrditi dejstvo te novine u poucavanju na ucenike - da li se povecao
nivo njihove motivacije, nivo znanja, nivo zadovoljstva,..

4. Razvoj medjunarodnih mrezi koje bi spajale nastavnike i ucenike
Na univerzitetskom nivou to je vec ostareno kroz razne Joint master
(PhD) studies.
Na mom fakultetu jedan takav master program za elektronsko ucenje
startuje ove godine. U realizaciji nastavnog programa ucestvuju
nastavnici sa 3 evropska i 5 univerziteta iz regiona.
Zar ELA akademija nije najbolji primer kako e-learning povezuje ucenike?
Radojka Krneta


------------------------------------------------------------

Poruka br. 735[Grananje od br. 671]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 20:22

Naslov: Odgovor: Krivulja prihvacanja tehnologija

Bok Zlatko, Goran i svi ostali!
Svidja mi se vasa prilagodjena Rogersova krivulja prihvacana tehnologija
i na fini nacin povezuje sudionike u fazama usvajanja tehnologije i
cikluse usvajanja kod e-learninga.

Buduci da se u mojoj ustanovi e-learning javlja u obliku poboljsanja
tradicionalnih konfiguracija tecaja mi zasada pripadamo kasnoj vecini.
Cilj nam je napredovati i ici prema ranoj vecini jer bi bilo lijepo
uvesti alate za upravljanje tecajem.

E, a nakon toga se dolazi do tehnoloskih lidera koji uvode objekte ucenja.
S pojmom objektima ucenja sam se susrela jos prije u literaturi, no
nikad nisam sigurna sto je zapravo to? Po definiciji je sve jasno, ali
kako on izgleda i kako ga prepoznati od ostalih on-line materijala?
Pohranjeni su u repozitorijima poput Merlota, no je li ih izradjuju samo
organizirani strucnjaci ili ih mogu izradjivati i ucitelji uz
svladavanje odredjenih alata? Na ova pitanja ne znam odgovor pa
sudionicima u svojoj ustanovi ne bih po ovoj finoj krivulji zadavala
ciljeve tehnoloskih lidera :))

Otisla sam malo do Merlota i nasla sam iz biologije on-line materijal o
DNA, evo linka:

http://www.dnaftb.org/dnaftb/1/concept/index.html

E sada, zamolila bih Gorana ili Zlatka samo ako je moguce da mi kazu je
li to objekt ucenja? Meni se cini da bi mogao biti no ponovo nisam
sigurna... U svakom slucaju, lijepo izgleda :))

Hvala,

Ivana



------------------------------------------------------------

Poruka br. 736[Grananje od br. 711]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 21:39

Naslov: Odgovor: 4 stava - afirmativan pristup?

Lijep pozdrav
Već sam se u jednoj prijašnjoj diskusiji osvrnula na takav princip integracije predmeta kroz
on-line nastavu Geografije koja se izvodi u suradnji sa nastavom Informatike. Ako gledam
stručne predmete u našoj školi u području grafike i audio vizualnih tehnologija, intergaciju
kroz web, Internet, sa elementima multimedije,video i sl., (kao osnovnih elemenata nastavnog
plana i programa), horizontalna veza između predmeta itekao postoji, ali i ona vertikalna.
Naučeno u jednom predmetu, primjenjuje se u drugom, a gradivo nižih godina je uvjet rada u
višim. Nešto je lakše provoditi e-learning u takvom okruženju.
Ali upravo je zato intergracija Geografije i Informatike jako bitna i pokazuje da se može
barem dio aplicirati i na ostalo područje, ali uz puno truda i angažmana, entuzijazma i od
strane profesora i mentora/tutora. Znanje e-lerninga koje mi sada stječemo je bitno i smatram
da je online tečaj za e-tutore (EDUPOINT) koji je sad u planu doista potreban. Dakle kako da
gledam i analiziram situaciju u školi, na širem ili užem području, jer ovisno o tome mogu
imati lijepu ili manje lijepu viziju ?..Na užem području su u planu ili se provode zanimljivi
projekti.
Mogu spomenuti projekat koji je u razvojnoj fazi, pokrenut kao međugranična suranja dviju
škola, radi podizanja i razmjene znanja i iskustva učenika naše škole i srednje tehničke škole
u Nagykanizsi sa ciljem očuvanja spoznaje o znanjima ruralne baštine oba kraja kroz izradu
digitalne knjižnice. Naravno sve se bazira na elementima e- learninga uz podršku (Web CMS-
a, LMS Moodle, itd), a planira se ukljičivanje tri stručna predmeta u kojima se do sad nije
provodila viša razina e-learninga.
Pozdrav svima<br>
Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 738[Grananje od br. 734]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 22:16

Naslov: Odgovor: 4 stava - zablude?

Bok Radojka :), evo mali osvrt na Zemskog i Massyja (2006) stavove:

1. Repozitoriji objekata ucenja su nekako cini mi se vise vani zazivjeli
nego u nas. Evo link na popis nekih:

http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/iom/LO4

U Hrvatskoj znam da postoji inicijativa od Carneta, linkovi:

http://www.skole.hr/nastavni-materijali
http://www.skole.hr/nastavni-materijali/o-materijalima?news_id=213#mod_news

Iskreno receno, nisam stigla sve ovo iscitati pa ne bih jos nista ni
mogla konkretno kazati u vezi LO. Ali s vremenom cemo sigurno vise
nauciti...

Nisam zeljela kazati, ni tvrditi da ce korisnici sami doci. Zeljela sam
samo naglasiti kako mi se cini da je potrebno imati planiranu strategiju
edukacije prema potencijalnim korisnicima (tada sam u prvom redu mislila
na ucitelje i ucenike u skolama) jer ne znam koliko oni znaju za
postojanje ovih repozitorija i mogucnost primjene njihovih materijala u
nasatavi ili samoucenje.

Tu sam svakako zeljela naglasiti vaznost informacijske pismenosti i
njeno ukljucivanje u danasnje obrazovanje jer nam upravo ona omogucava
dolazak do potrebnih informacija i njihovu primjenu. Ona je mozda samo
jedan od nacina da sto veci broj potencijalnih korisnici dodje do
ovakvih repozitorija...

Dakle edukacija, informacijska pismenost, a sada bih dodala i motivaciju
kao neke od elemenata koji bi mogli privuci korisnike ovim proizvodima...
Naravno, i kvalitetan proizvod, za kojeg je potrebno poznavanje
odredjenih vjestina - no, nisam sigurna tko sudjeluju u kreiranju LO za
ovakve repozitorije poput Merlota jer nisam o njima jos stigla dovoljno
iscitati... (ucenici, nastavnici, posebni strucnjaci ili samo strucnjaci?)

2. U ovom stavu sam zeljela kazati kako mi se cini da je e-learning za
ucenike drukcije okruzenje za ucenje s obzirom na tradicionalnu nastavu.
Cini mi se da su u e-learningu ucenici aktivniji u usvajanju znanja jer
npr. trebaju iscitati novo gradivo, kriticki razmisliti o procitanom,
pisati radove i sl. dok su u f2f nastavi vise imali ulogu slusaoca...
Cini mi se kako im on moze i treba pruziti povezanost (komunikaciju),
zabavu i prezentaciju sebe ali ipak mozda ne u tolikoj mjeri kao
racunalne igre ili slozene prezentacije. No , o kreiranju sadrzaja jos
ne bih nista mogla puno kazati jer nisam dovoljno citala literaturu po
tom pitanju...

3. Potpuno se slazem s mr. sc. Predragom Pale-om i njegovim
razmisljanjima. Upravo zato mi se i cini kako je vazno da mi vec kroz
osnovnu skolu trebamo nase ucenike polagano uciti njihovoj aktivnoj
ulozi u ucenju tj. "uciti ih ucit" -naravno uz vodstvo ucitelja, zato
sam i upotrebila izraz "nauciti ih uciti" jer mislim kako jedino na taj
nacin fakulteti mogu dobiti aktivne studente...
Slazem se i s polaganim uvodjenjem inovacija u nastavu jer mislim da
tehnologija ne treba biti cilj, nego ucenje i poucavanje uz koristenje
tehnologije.

Puno pozdrava, Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 739[Grananje od br. 735]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 22:48

Naslov: Odgovor: Krivulja prihvacanja tehnologija

Pozdrav Ivana,

svaka zaokruzena nastavna cjelina, tema, vizualizirani ili na neki drugi nacin opisani
koncept koji mozete visetstuko upotrijebiti za svoje vlastite nastavne ciljeve moze se
promatrati kao learning object.

Ne postoji pravilo da learning objecte proizvode samo strucnjaci, ali je to njima svakako
lakse radi odredjenog obrzovanja ili institucionalne podrske. No podsjetimo ovjde i na
pravu definiciju pojma "amater", onu koja se uglavnom zaboravlja. Ona kaze da je
amater onaj koji se necime bavi iz ljubavi i entuzijazma, a ne ciste profesije. Prema
tome, svatko tko je savladao neki alat i u njemu napravio odredjene zaokruzene cjeline
koji se mogu visestruko iskoristiti zahvaljujuci njihovoj kvaliteti i/ili obrazovnoj
vrijednosti, napravi oje learning object.

Vidjet cemo kasnije dosta takvih zanimljivih primjera, a ovaj koji ste naveli takodjer je
jedan zanimljiv primjer.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 740
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 23:02

Naslov: Samostalni strijelci - nuznost?

Pozdrav svima,

u ovom smo tjednu dakle upoznali dva nacina organizacije - samostane strijelce i timski
pristup. Sto mislite, mora li svaka ustanova nuzno proci kroz fazu samostalnih strijelaca na
putu prema timskoj organizaciji posla? Ima li kakve posebne koristi od prolaza ustanove
kroz fazu slobodnih stijelaca?

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 746[Grananje od br. 740]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Petak, 31. listopad 2008. 00:41

Naslov: Odgovor: Samostalni strijelci - nuznost?

Pozdrav tutorima Zlatku i Goranu, naravno svim plavcima (blaupunkt) grupi ma gdje bili!

U ustanovi kao što je Hrvatsko Vojno Učilište mišljenja sam da je nužno proći kroz fazu
samostalnih strijelaca. Svaki nastavnik (samostalni strijelac) ima svoj pristup
rješavanja kako dosegnuti zajednički cilj svladavanja znanja sa polaznicima –
studentima s korištenjem e-learning .
Usporedbe radi nas deset nastavnika bili smo predavanjima dva dana na e-learninga
u Carnetu gdje smo svatko imali svoja gledanja i stavove (samostalnog strijelca)
tumačenja e-learninga koji su na kraju približni bili u razmišljanjima.

Svaki od samostalnih strijelaca donijet će novi koncept gledanja koji će se fokusirat na
aktivno učenje sa kombinacijom predavanja u učionici, sinkronu i asinkronu interakciju
na nove načine.
Naime gledajući u tom smjeru nastavnici nakon određenog iskustva preoblikovat će
aktivnosti poučavanja i učenja uz nadređenu instituciju (HVU ravnateljstvo-dekanat)
tako da iskoriste potpunu i optimalnu prednost nove tehnologije za približavanje i
usvajanje znanja učenika.

Dali slobodni strijelaca ima u ostalim ustanovama i na koji način?

Lijep pozdrav!
Jadranko



------------------------------------------------------------

Poruka br. 759[Grananje od br. 671]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Petak, 31. listopad 2008. 11:42

Naslov: Odgovor: Krivulja prihvacanja tehnologija

Pozdrav plavcima!

Rogersova krivulja prihvačanja tehnologija je interesantna u kontekstu katedre u kojoj
sam nastavnik.

U poruci 273 već sam dao osvrt koje se vrste e-learninga primjenjuju na mojoj katedri.
Sve te vrste mogli bi rasporediti na krivulju prihvaćanja. No pretpostavljam da tutori u
stvari žele da poredamo 4 vrste e-learninga koju spominju Z&M kao „cikluse prihvaćanja
e-learninga“, a u meterijalima se spominju i kao vrste e-learninga?

Od četiri ciklusa, na katedri je prisutan onaj koji se naziva „Poboljšanje tradicionalnih
konfiguracija tečaja“. Možemo reći i da smo uveli i neke digitalno višestruko isplative
obrazovne jedinice, ali smatram da još uvijek spadamo u kasnu večinu.

Jesam li dobro shvatio pitanje?

Darko


------------------------------------------------------------

Poruka br. 760[Grananje od br. 722]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Petak, 31. listopad 2008. 12:00

Naslov: Odgovor: 4 stava - zablude?

Pozdrav plavcima.
Nadovezao bi se na kolegu Jadranka koji je dobro ocrtao stanje sa "klincima" na
Hrvatskom vojnom učilištu, tj. da je zabluda da će naši polaznici prigrliti e-learning jer je
pojam "mlade generacije" u našem kontekstu vrlo rastezljiv.

Ponovio bi samo da mi nemomo problema sa prvim i drugim stavom jer kod nas
polaznici ionako ne "dolaze sami" već moraju doći, a samim time, ukoliko će im biti
nametnut, oni će biti "prisiljeni" prigrliti e-learning.

Ipak, smatram i da je 3. stav da će e-learning promijeniti način na koji poučavamo
zabluda u našem kontekstu, jer će si nastavnici samo pojednostaviti način poučavanja ali
ga neće iz temelja mijenjati.

Pozdrav,

Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 762[Grananje od br. 759]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 31. listopad 2008. 13:38

Naslov: Odgovor: Krivulja prihvacanja tehnologija

Pozdrav Darko,

nacelno smo mislili na to gdje kod Vas spada pojedina tehnlogija - PPPT, videokonferencije,
LMS, video materijali ... itd.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 763[Grananje od br. 673]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 31. listopad 2008. 13:42

Naslov: Cjelozivotno obrazovanje

Pozdrav svima,

pokusajmo sagledati jos jedan interesantan dio interviewa. J. Gojsic u interviewu cesto
spominje cjelozivotno obrazovanje i e-learning kao jedan od jako zgodnih nacina kako se
cjelozivotno ucenje moze organizirati.

I dok zivimo u maloj zemlji relativno velikih udaljenosti i sa 20% nezaposlenih, moze li se
gledati na koristenje e-learninga u formalnom obrazovanju i kao na pripremu pojedinca
na potrebu cjelozivotnog ucenja i privikavanju na alate i principe koji ce mu trebati do
kraja zivota?
Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 764
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 31. listopad 2008. 13:46

Naslov: Timski rad - nista posebno?

Pozdrav svima,

u materijalima smo se prvi put sreli sa timskim radom i preko njega smo presli vrlo lako.
Ipak, nemojmo podcjeniti cinjenicu da timski rad predstavlja evolucijsku stepenicu vise od
pristupa samostalnog strijelca.

Znamo li mi timski raditi, jesmo li vicni radu u timovima?

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 771[Grananje od br. 722]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 31. listopad 2008. 20:26

Naslov: Odgovor: 4 stava - zablude?

Hi svima,

čitajući zanimljive ideje o klincima neplivačima (zaista bilo bi
interesantno vidjeti neku analizu, domaću naravno) koja govori o tome
kolika je realno informatička pismenost najmlađe generacije i koliko ona
ograničava mogućnost modernih e-tehnologija u nastavi.

Ili mi je promakla neka takva studija?

Da se nadovežem i na temu integralne nastave, koja još nije ušla u naše
programe ali je prihvaćena metodološki u nastavi nacionalne grupe
predmeta u inozemstvu. Bilo bi interesantno eksperimentalno provjeriti
koliko je takva nastava efikasnija u odnosu na klasične podjele po
predmetima, npr kroz nekoliko odabranih škola.

Uz srdačne pozdrave,

Goran
------------------------------------------------------------

Poruka br. 772[Grananje od br. 764]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Petak, 31. listopad 2008. 22:11

Naslov: Odgovor: Timski rad - nista posebno?

Pozdrav našem plavom timu...
O timskom radu se unatrag dvije godine puno govori i napravljeno je niz edukacija/seminara
za profesore srednjih škola. Na nekima sam bila i mogu reći da sam nakon tih radionica i
doista timskog rada kroz radionice pokušala barem dio dobrih strana timskog rada prenijeti i
na nastavu, što se pokazalo dobrim. Tako u okviru svog predmeta (Izrada web stranica)
učenici rade jedan veći projekt na određenu temu u timu po troje učenika, na način da sami
podjele zadatak i svatko može odraditi dio koji mu odgovara najviše i gdje se može max.
iskazati. Rezultati rada u timu pokazali su se vrlo dobrima, a učenici i sami traže da rade na
taj način. Evo navest ću neke pozitivne strane timskog rada sa jedne naše radionice: /Voditelj
radionice: Marija Rašan Križanac/
<ul>
<b>Kakav tim – mislimo li timski?<br>
</b><li>“Ako mislite da ste vi slika nikad nećete vidjeti širu sliku.” <br>
<li>Naučimo gledati i prihvaćati različite vizure.<br>
<li>Nitko od nas nije važniji od ostalih.<br>
<li>U timu svatko ima mjesto na kojemu najviše doprinosi. <br>
<li>U timu su svi pobjednici. <br><br>
<b>Što timski rad omogućuje?</b><br>
<li> Više različitih načina ostvarenja cilj/a/eva.<br>
<li> Više kreativnosti i inventivnosti.<br>
<li> Brže i snažnije reagiranje na izazove.<br>
<li> Više djelotvornosti i učinkovitosti.<br>
<li>Bolje upravljanje kvalitetom.<br> <br>
<b>Neki školski timovi </b>
<li> Stručni aktivi </b>
<li>Interdisciplinarni timovi </b>
<li>Timovi učenika </b>
<li>Voditeljski timovi</b>
<li>Tehnički timovi </b></li></ul>
Evo možda nismo ni svjesni da sigurno u vlastitim ustanovama već funkcioniramo unutar
pojedinih timova, /a i mi ovdje usvajamo znanja jednim vidom timskog rada/. Samostalni
strijelci jesu najčešće inovatori, no nisam sigurna da mogu biti i lideri, no vjerujem da bi
njihove kvalitete došle do izražaja upravo unutar timskog rada /jer i u timu mora postojati
vođa/. I još jedna misao…/nije moja/…ali se slažem snjom…<br>
 “Djelujući zajedno ljudi mogu dosegnuti ona postignuća kojima se kao pojedinci ne mogu ni
nadati.”<br><br>
 Lijep pozdrav ...Suzana



------------------------------------------------------------
Poruka br. 780[Grananje od br. 371]

Poslao Poli Radmanović (poli.radmanovic.skole) na Subota, 1. studeni 2008. 00:04

Naslov: Odgovor: Besplatno preuzimanje članaka iz SAGE publikacijaH

Hvala!

Poli

------------------------------------------------------------

Poruka br. 789[Grananje od br. 772]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Subota, 1. studeni 2008. 10:34

Naslov: Odgovor: Timski rad - nista posebno?

Pozdrav svima, a posebno onim najaktivnijima.
Prvo bih se htjela osvrnuti na pojam integrirane nastave u osnovnoj školi. HNOS
(Hrvatski nacionalni obrazovni standard) lijepo objašnjava i opisuje načine primjene, ali
u praksi to ide vrlo teško jer da bi to sve moglo funkcionirati trebalo bi potpuno
promijeniti viđenje obrazovanja. Govori se ovdje o projektima, terenskoj nastavi,
otvorenom danu, tematskom planiranju i sl. ali moje iskustvo govori da nakon početnog
zanosa sve je to nekako splasnulo (npr. rečeno nam je na početku da će sva pedagoška
dokumentacija biti prilagođena, a ništa se nije promijenilo). Zato mislim da je i ovo moje
nastojanje pratiti vas ostale u razmišljanjima jedan od načina promjene dosadašnjeg.
Smatram da je promjena, i to temeljita promjena nužna.
Drugi problem je timski rad. Suzana je lijepo opisala glavne odrednice timskog rada,
ciljeve i prednosti, ali opet u praksi ja mogu timski raditi samo s nekoliko kolega jer
ostali čvrsto ostaju u svojim zadanim okvirima koje nisu mijenjali godinama.
Završit ću u optimističnom tonu... Već sama činjenica da ovdje diskutiramo za mene
označava promjenu.. Pozdrav, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------

Poruka br. 790[Grananje od br. 673]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Subota, 1. studeni 2008. 10:37

Naslov: Odgovor: Interviewi

Pozdrav svima,

obja interviewa su zanimljiva i korisna. Prvi (Gojšić) naglasava
mogucnosti e-learninga za drustvo, a drugi (Pale) je okrenut korisniku.

Gojšić navodi prednosti koje e-lerning otvara drustvu, zemlji, ustanovi:

1. mogucnost da ucimo od najboljih u svijetu i studiramo na
sveucilistima koja su nam do sada bila iz odredjenih razloga nedostupna,

2. pojedine ustanove mogu ponuditi svoje znanje i obrazovanje daleko
siroj populaciji nego da sada, te na taj nacin povecati svoju
konkurentnost u svijetu - posebno znacajno za manje zemlje

3. multidisciplinarno stvarati zajednicke obrazovne sadrzaje i iz njih
uciti.

4. mogucnost iskoristavanja e-learninga za cjelozivotno obrazovanje

Da bismo ovo ostvarili u drustvu Gojšić navodi vaznost pobudjivanja
svijesti u gradjanima o cjelozivotnom obrazovanju kako za osobni tako i
za drustveni napredak pojedine zemlje, donosenje strategiju e-learninga
na drzavnoj razini, fluentnost profesora u stranim jezicima jer ce
imati priliku poucavati studente iz raznih dijelova svijeta i pokretanje
multidisciplinarne industrije obrazovnih materijala.

mr.sc. Predrag Pale se okrece korisniku i naglasava dostupnost i
fleksibilnost ucenja za pojedinca uz pomoc tehnologije, vaznost
osnivanja centara podrske za korisnike, multidisciplinarnu suradnju i
timski rad, provjeravanje zadovoiljstva korisnika, olaksavanje procesa
ucenja primjenom raznih vizualizacija i samoprovjere znanja te
koristenje tehnologije za dopunu nastavnog procesa.

Oba pogleda su vazna i usko povezana za uspjesno ostvarivanje
e-learninga te ni jedan nije zanemariv. Podizanje svijsti u drustvu o
e-learningu i donosenje strategije na drzavnoj razini koju navodi Gojsic
je neophodno i vazno jer ce na taj nacin korisniku biti jos lakse
dostupno sve ono sto navodi Pale u svom interview-u.

Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 791[Grananje od br. 764]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Subota, 1. studeni 2008. 10:46

Naslov: Odgovor: Timski rad - nista posebno?

Pozdrav svima,

Možemo li mjenjati sami sebe prvo, a nakon toga i ljude oko nas ?
Živimo li ispod razine svojih mogućnosti ?
Kako utvrditi idemo li u pravom smjeru ?

Osobno sam sklon vjerovanju da za projekt zvan e- learning na ETF-u
nužna dobra organizacijska i upravljačka struktura. Kohezija između
određenih jedinica (katedri, zavoda) unutar organizacije je slaba i
predstavlja kamen spoticanja. Pojedine djelatnike na određenim zavodima
odnosno katedrama vidim kao samostalne strijelce, inovatore.

S obzirom na složenost životnih problema i procesa, timski rad vidim kao
jednu od mogućnosti učinkovitijeg rješenja istih. Treba zaboraviti na
opise radnih mjesta koji sustavno obrađuju potrebe pojedinica i bave se
isključivo njegovim sposobnostima. Znanja koja posjedujemo, koja su
razvijena kroz vertikalu sustava odgoja i obrazovanja više nisu dovoljna.
Potrebno je učiti, komunicirati na novi način, pronaći se u novim
dodirnim točkama.U sustavu u kojem je obrazovanje usmjeremo prema
natjecanju, a ne prema suradnji i kooperaciji gdje se o vrednovanju
rezultata rada slabo govori, gdje potaknute inovativnosti kao i da nema
ostaje nam rad kao samostalan strijelac.

Pozdrav

Krešimir



------------------------------------------------------------

Poruka br. 792[Grananje od br. 791]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Subota, 1. studeni 2008. 10:56

Naslov: Odgovor: Timski rad - nista posebno?

includes attachment

Pozdrav svima,

Ova slika mi se činila dosta praktična za daljnju diskusiju.

Pozdrav

Krešimir


------------------------------------------------------------

Poruka br. 795[Grananje od br. 792]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Subota, 1. studeni 2008. 11:55

Naslov: Odgovor: Timski rad - nista posebno?

Lijep pozdrav Krešimire..

Evo slika je doista jako zabavna ali očigledno je da ne postoji osnovno što treba biti u
timu a to je vođa ili koordinator. Moram još jednom spomenuti da se i u timu mogu
napraviti vrhunski rezultati.Prošle je godine na državnom natjecanju iz multimedije,
multimedijalni projekat učenika naše škole kojeg čini tim od toje učenika i dva mentora
postigao prvo mjesto. Djeca su na početku bila skeptična kako će raditi zajedno no
pokazalo se izvrsnim pa sad dalje ni ne pomišljaju da se uključe u natjecanje kao
samostalni strijelci. Toliko im se svidio taj rad u timu pogotovo kad su shvatili što sve
zajeno oni mogu postići, da smo još jedan veći projekat napravili te godine i opet su
osvojili prvu nagradu. Nakon toga nas oni zaustavljaju na hodniku i pitaju kad će
konačno biti novi projekt da započnu raditi zajedno. A duh natjecanja je bio i te kako
prisutan...

Suzana



------------------------------------------------------------

Poruka br. 797[Grananje od br. 616]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Subota, 1. studeni 2008. 12:39

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Pozdrav plavoj grupi i tutorima,

Posebnosti u primjeni e-learninga su pisutne i na fakultetima biomedicinskih znanosti kao
i u drugim ustanovama (kako navode kolege). One proizlaze iz specifičnosti obrazovnih
sadržaja, populacije kojoj su namjenjeni, ali i kurikuluma koji se mora ispoštovati unutar
kolegija.

Na katedri za patologiju Med.Fak.u Rijeci usudila bi se reći da je najzastupljenija rana
većina jer nastavni se proces svakodnevno proširuje e-sadržajima.
Studenti su zahtjevna populacija koja vrlo rado prihvaća ICT posredovano učenje.
Dominantnu poziciju u sklopu koje vidim e-learning u nastavi kolegija patologije su
izborni predmeti. Izborni, elektivni predmeti u sklopu kolegija 3-6godine studija medicine
i stomatologije. Elektivni predmeti kao male modularne jedinice (do 30 nastavnih sati) su
najprikladniji za e-learning, on-line izvođenje, a ujedno omogućavaju mobilnost
polaznika koji nisu više ograničeni ponudom na jednom medicinskom fakultetu već
zahvaljujući ETCS bodovnom vrednovanju mogu biti konkurentni na med.fak. u Zagrebu,
Osijeku ili Splitu.
Time se zadovoljavaju osnovne potrebe studentske populacije u kojma smo nalazim
manjkavi, a to su raznovrsnost i dostupnost nastavnog sadržaja.

Tehnološka podrška za ovakav pristup postoji u sklopu sustava Moodle okruženja pri
Zagrebačkom Sveučilištu i pretpostavljam da razmišljanja o implementaciji istog idu u
istom smjeru ovdje iznesenih razmišljanja.

Ostaje pitanje kako osigurati adekvatnu provjeru predznanja studenata i nastavnika
uključenih u proces, kako to učiniti obligatnim (jer to su uvijeti sine qua non ) i
istovremeno stimulirajućim.
Ipak mislim da si ne možemo ostaviti imperativ uspjeha na početku i da to nije nužno
jer nerijetko prvi pokušaji nisu najbolji te toga moramo biti svjesni da ne odustanemo.

Lijepi pozdrav, Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 798[Grananje od br. 764]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Subota, 1. studeni 2008. 12:40

Naslov: Odgovor: Timski rad - nista posebno?

Da bi timski rad bio uspješan mora biti temeljen na pretpostavci da su svi članovi tima
ravnopravni. color="navy">Voditelj tima je neophodan ali ga članovi tima moraju
doživljavati kao prvog suradnika, a ne kao nalogodavca.
Upravo zbog toga u timskom radu moraju biti jasno precizirani zadaci, ciljevi, nositelji
aktivnost i načini i metode pomoću kojih će se zadaci i ciljevi ostvariti. Timski projekti
moraju biti „mjerljivi“ kako bi se u konačnici mogli vrednovati. Ljudi su društvena bića pa su
samim tim predodređeni za timski rad.
Ono što je najvažnije u timskom radu je da svaki član tima odrađuje svoje zadaće ali i da
istovremeno surađuje, color="navy">komunicira, pruža ostalim članovima tima sva svoja
znanja, neprekidno motivira i sebe i ostale, primjenjuje kvalitetne prijedloge svojih kolega.
Ovakav pristup je zamišljen i po color="navy">HNOS-u. U OŠ se najbolje prepoznaje
ucolor="navy"> timskim mjesečnim planiranjima i korelacijama.<b>Ukoliko voditelji timova
(u ovom slučaju ravnatelji) iz svih sudionika, uključujući i sebe izvuku ono što je
najbolje,</b> ciljevi i zadaci će biti ostvareni i timski rad će imati puni smisao.
U protivnom ako zataji neka od karika može se dogoditi sljedeće:
<img alt="h" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/multistatic/67/timski.jpg">
Lijep pozdrav tutorima i plavcima
Esad Mujaković


------------------------------------------------------------

Poruka br. 799[Grananje od br. 669]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Subota, 1. studeni 2008. 14:13

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Pozdrav Zlatku, Goranu i svim plavcima,

Osim prepreka za primjenu e-learninga o kojima govore Jasenka Gojšić i mr.sc. Predrag
Pale: strategija, ciljevi, ljudski potencijali, timski rad, educiranost, motivacija,
infrastruktura, cjeloživotno učenje i druge, smatram “vrijeme kao resurs” izuzetno
važnim, a o kojem vrlo malo govorimo. Činjenica je da ostale resurse: čovjeka, tvarne
resurse – tehnologije i novac možemo zamijeniti ili osigurati, ali vrijeme, koje je
izgubljeno, izgubljeno je zauvijek.

Vrijeme kao resurs usporedio bih sa novcima, kada je u pitanju e-learning. U početku će
nam trebati puno uloženog vremena, ali nakon toga uvjeren sam da će ga biti dovoljno.
Iz osobnog iskustva kao student, vrijeme koje sam izgubio na putovanje do fakulteta i
doma, predavanja i vježbe na kojim nisam nazočio iz opravdanih razloga bilo je
izgubljeno i nenadoknadivo vrijeme.

Na Vaše pitanje “mislite li na to da Vam je u interesu u sto kracem roku poboljsati
efikasnost poucavanja uvodjenjem e-learninga” odgovor je “da”. Možda baš u tom grmu
leži zec!

Lijep pozdrav,

Marijan


------------------------------------------------------------

Poruka br. 800[Grananje od br. 763]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Subota, 1. studeni 2008. 16:06

Naslov: Odgovor: Cjelozivotno obrazovanje

Pozdrav Zlatku, Ivani i svim nasim plavcima,

Oba intervjua su iskustva, ocigledno, iskusnih poznavalaca e-learninga.
Jasenka Gojsic je potvrdila ono sto sam naglasila u jednoj od svojih
predhodnih diskusija:strateski pristup uvodjenju e-learninga, pocev od
nivoa drzave, pa do pojedinacnih ustanova je veoma znacajan.

I Jasenkin naglasak na vaznosti celozivotnog ucenja (long life
learning), da bi smo se i mi na ovim prostorima mogli kvalitetno
ukljuciti u novi ekonomski poredak (sa novim tehnologijama, novim
nacinima poslovanja) je pun pogodak .

U svetu je korporativno ucenje veoma cesto sprovedeno pomocu e-learninga
- kompanije nude svojim zaposlenim ili korisnicima njihovih proizvoda i
usluga kontinualna usavrsavanja putem specijalizovanih kurseva.
Zasto ne bismo i na univerzitetu (fakultetima) mogli ponuditi mogucnost
da zainteresovani pojedinci (koji nisu studenti) mogu pratiti online
jedan ili nekoliko kurseva - delove nekog studijskog programa, koji bi
im dali neka njima potrebna usko specijalizovana znanja i o tome im
izdali sertifikat? Ili ponuditi treninge za nove poslove?

Mozete li mi dati neke primere korporacijskih online kurseva i treninga
u Hrvatskoj, ako ih ima (ko ih organizuje i izvodi, ko dizajnira takve
kurseve,kome su namenjeni )?
Zakon o visokom obrazovanju u Srbiji samo sturo daje mogucnost uvodjenja
celozivotnog ucenja na univerzitetu. Ali nista blize nije definisano! A
u Hrvatskoj?

Radojka Krneta

------------------------------------------------------------

Poruka br. 802[Grananje od br. 760]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Subota, 1. studeni 2008. 18:24

Naslov: Odgovor: 4 stava - zablude?

Pozdrav plavoj grupi!

Kolege s HVU (Jadranko i Darko) identificirali su 1. i 2. stav po Zemsky
i Massyju kao "upitne" jer dobro poznaju specifičnosti vojne izobrazbe i
organizacije koje ću ja pokušati povezati s pristupom samostalnog strijelca.
1. stav je upitan jer polaznici "ne dolaze sami, već moraju doći"
(Darko), a i nastavnici (oko 90% veli Jadranko) ne mogu uvesti
e-learning u nastavu jer neznaju što je. Ostalih 10% nastavnika (kolege
koji su završili ili sad pohađaju ELA-u) dolaze s različitih katedri,
rodova i grana što im otežava međusobnu horizontalnu komunikaciju, a
vojna hijerarhija i zapovjedni lanac guše kreativnost (vertikala se boji
promjena koje ne razumije!) pa su svedeni na pristup samostalnog strijelca.
2. stav je upitan zbog "klinaca" (18-25 i 25-50 godina veli Jadranko)
koji dolaze na vojnu izobrazbu. Istina je da "mlađa generacija" (18-25)
voli tehnologiju i među njima je najlakše naći "maštovitog studenta" ili
entuzijasta koji prihvaća e-learning, ali je tu kruta vojna organizacija
koja ne dozvoljava njegovo zadržavanje kao asistenta/stažista na HVU
nego ga šalje na stažiranje u postrojbu gdje se on "ohladi" od
e-learninga. I tako ostajemo na pristupu samostalnog strijelca.

Lijep pozdrav od Emila

P.S. Odlazim na službeni put (3.-14.11.) pa neću moći ispoštovati rok za
1.zadatak!
Što učiniti kad se vratim???

------------------------------------------------------------

Poruka br. 814[Grananje od br. 733]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Subota, 1. studeni 2008. 23:23

Naslov: Odgovor: 4 stava - afirmativan pristup?

Dobra večer svima!

Kako smo se dotaknuli integrirane nastave, moram se osvrnuti na nekoliko
stvari. O ovoj vrsti nastave se govori intenzivno od uvođenja HNOS-a
iako ona postoji i izvodi se puno duže od toga, a sad treba biti rame uz
rame s timskim radom, projektima i mjesečnim planiranjima učitelja i
nastavnika. Glavni cilj integrirane nastave je određenu temu provući
kroz što više predmeta, praktički u isto vrijeme, u jednom satu ili
danu. Vesna i Ivana su ukratko opisale kako to izgleda u njihovim
školama i u predmetnoj nastavi, a ja ću se osvrnuti na razrednu nastavu.

U razrednoj nastavi integrirana je nastava zastupljenija jer jedan
učitelj koordinira šest predmeta i lakše mu je isplanirati jedan takav
dan i uključiti strani jezik i vjeronauk da dobije potpunu integraciju i
korelaciju. Jedan od dobrih primjera zašto ovakva nastava je kako ću
djecu naučiti brojati do deset na engleskom ako nisu savladali sve
brojke u matematici ili kako će nešto prepisati ako nisu naučili sva
slova...

Zlatkovo je pitanje bilo bi li koncept integracije doveo do afirmacije
stavova o e-learningu. Mislim da bi. Temelj od kojeg bi trebali započeti
je obučavanje ljudi za e-learning i korištenje potrebne tehnologije.
Integracijom pojedinih predmeta kroz određene alate i uvođenjem ovakvog
učenja u škole te dobrom prezentacijom, učitelji bi polako jedan za
drugim prihvaćali novi način rada. Ako učitelji dobro prihvate
e-learning i učenici će ga prigrliti kroz pozitivan stav učitelja. Ovime
smo došli i do zaključka da će sve ovo djelomično zaista promijeniti
način rada, a ako u tome budemo uspješni doći će i do suradnje s drugim
školama, institucijama i državama jer ćemo željeti podijeliti svoja
iskustva i čuti iskustva drugih.

Pitanje je samo jesmo li spremni na sve ovo jer nam to nameće puno više
rada, stalno usavršavanje i dakako cjeloživotno učenje? Mislim da
polaznici ELA-e jesu.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 825[Grananje od br. 762]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 11:42

Naslov: Odgovor: Krivulja prihvacanja tehnologija

Hvala Zlatku na pojašnjenju.

Probat ću proanalizirati stanje na svojoj katedri o svjetlu Rogersove
krivulje i Bonkovih razina integracije WEB-a u nastavi, te ostalih vrsta
e-learning aktivnosti (Z&M).
1) Tradicionalna nastava već je poodavno poboljšana korištenjem
prezentacijskih softvera - prošli smo sve faze do tradicionalista.

2) Svi polaznici imaju pristup internetu i mogu istraživati web. Imaju i
nastavnici. Međutim, mišljenja sam da od nastavnika i studenata web
istražuju još uvijek tehnološki lideri kojih je nekoliko na katedri i
30-tak posto polaznika. Tu se slažem sa kolegom Jadrankom koji je u
jednoj diskusiji napomenuo da polaznici koriste web većinom za stvari
koje nemaju veze sa proučavanjem nastavnih sadržaja.

3) Zbog specifičnosti nastavnog procesa, nastavnici ne objavljuju svoje
materijale na web-u kao i materijale studenata. Međutim postoji lokalna
mreža u kojoj ti materijali kolaju. Smatram da te nastavnike i polaznike
svejedno treba svrstati u tehnološke lidere.

4) Korištenje weba kao sredstvo za reklamiranje tečaja i programa je
prisutno, ali na razini ministarstva. Na nižim razinama se ne koristi.

5) Ostali oblici i vrste e-learninga nisu prisutni na mojoj katedri i
potrebni su inovatori (slobodni strijelci) da bi ih potakli.

Lijep pozdrav,
Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 826[Grananje od br. 798]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 11:43

Naslov: Odgovor: Timski rad - nista posebno?

Pozdrav Esadu i plavcima,

Mala digresija na mišljenje kolege Esada o prepoznavanju timskog rada kroz mjesečno
planiranje.

Kao ideja jako je dobro zamišljeno, no u konačnici, mjesečno planiranje svodi se na čisti
formalizam Bez obzira na načelo postignutu korelaciju i ciljeve kroz mjesečno planiranje,
najčešće to završava samo kao napisana i zadovoljena forma, bez stvarnih rezultata.
Bez "lidera" među nastavnicima, kao nositelja timskog rada, nema pomaka.

Primjer odrađenog timskog rada u mojoj školi predstavljen je kroz
projekt "Profesionalna orijentacija", čiji su nositelji učenici osmih razreda, kojima je ova
tema najaktualnija.

Osim informatike, na kojem je projekt rađen, uključeni su svi razrednici osmih razreda,
pedagoška služba, roditelji, te gradske srednje škole u koje se upisuje večina učenika.

Smatram da je ovo dobar primjer timskog rada, posebno stoga što je zaživjela ideja da
se projekt kontinuirano provodi iz generacije u generaciju.

Veći trud potrebno je uložiti u realizaciju timskog rada - projekta, ali je u konačnici i
zadovoljstvo veće.

Lijep pozdrav, Vesna




------------------------------------------------------------

Poruka br. 827[Grananje od br. 764]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 12:28

Naslov: Odgovor: Timski rad - nista posebno?

Pozdrav plavcima,

Na pitanje "znamo li mi timski raditi, jesmo li vicni radu u timovima?", ako mislite na
plavu grupu, odgovor je "da".

Timski rad omogućava da se zajedničkim naporima postižu bolji rezultati koji nadmašuju
zbroj pojedinačnih. Pri tome i svaki pojedinac postiže više nego u klasičnim uvjetima
izvan tima. Samo timovi nasuprot pojedincima i grupama pojedinaca mogu uspješno
rješavati složene situacije koje nameće današnje vrijeme, vrijeme promjena. To se
postiže zahvaljujući "timskom potencijalu i sinergiji".

Iako su timovi dio naše svakodnevice i pokazuju se dobrim u rješavanju mnogih
problema, ključno je ne zaboraviti i pojedinca “slobodnog strijelca”. Napredak i razvoj,
motivacija i ključna otkrića još uvijek nose predznak – individualno.

Kreativni pojedinci dolaze na mnoge i neobične ideje, rijetko ih zadovoljava “status quo”.
Nije upitno da kreativne osobe uveliko doprinose boljitku, ali istodobno mogu uzrokovati i
poteškoćama. Promjene nisu uvijek popularne, ali ako su one “planske” u većini
slučajeva dovode do uspjeha.

U procesu upravljanja bitne su sve funkcije: planiranje, organiziranje, kadroviranje,
koordinacije i nadzor.

Planiranje i nadzor nerazdružive su funkcije menadžmenta. Nešto više o ovoj tezi u
narednoj poruci.

Lijep pozdrav,

Marijan
------------------------------------------------------------

Poruka br. 828[Grananje od br. 790]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 13:06

Naslov: Odgovor: Interviewi

Pozdrav plavcima, Ivani i Radojki.

Nadovezao bih se na Ivaninu i Radojkinu diskusiju iz kojih su mi
najinteresantniji pojmovi vezani i za interview-e oni o cjeloživotnom
obrazovanju i strateškom pristupu e-learningu.

Na Hrvatskom vojnom učilištu u stvari i provodimo svojevrsni model
cjeloživotnog obrazovanja. on je definiran strateškim dokumentom naziva
" Koncept izobrazbe za potrebe OSRH" .
(http://www.morh.hr/katalog/documents/Koncept%20izobrazbe_OSRH.pdf) .
Dokument kao Projekt br.4 (str.22) definira e-learning kao strateško
opredjeljenje i navodi njegove prednosti.

Upravo se i iz navedenog programa može iščitati da je e-learning pogodan
za vojni sustav školovanja jer se prilagođava korisniku ovisno o
njegovoj dobi, predznanju i sklonostima.

Već sam ranije napomenuo da je sustav školovanja direktno povezan sa
karijernim sustavom u OSRH koji traje tijekom cijele karijere, pa ako i
nije cjeloživotni, onda barem vrijedi do umirovljenja.
Polaznicima je vrlo bitno na vrijeme završavati određene razine
školovanja, ali im je bitna i prilagodba tog školovanja njihovom
obiteljskim, ustrojbenom i inom okruženju. Zbog toga me raduje strateško
opredjeljenje za e-learning unutar užeg i šireg okružja u kojem radim.

Pozdrav,
Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 831[Grananje od br. 772]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 15:07

Naslov: Odgovor: Timski rad - nista posebno?

Srdačan pozdrav svim plavcima i tutorima!

O timskom radu se jako puno govori i u osnovnim školama jer HNOS ističe
takav rad kao nezaobilazan dio nastavnog procesa. Svi smo mi barem
nekoliko puta sudjelovali na raznim radionicama i bili izloženi
teoretskim značajkama timskog rada. Kako je već rekao i Marijan, smisao
tima je u sinergiji, tj. pojavi da se suradnjom ostvaruju rezultati veći
od zbroja pojedinačnih rezultata članova tima.

Osim već navedenih značajki i prednosti timskog rada prenijela bih vam 5
zlatnih pravila timskog rada s jedne radionice u organizaciji Školske
knjige:

1. Svaki član tima preuzima odgovornost za svoju ulogu u timu i za
zadatak koji treba obaviti.
2. Nema međusobnog nadmetanja i neprijateljstva.
3. U timu smo udruženi protiv samo jednog, zajedničkog neprijatelja:
problema koji rješavamo da bismo ostvarili cilj.
4. Budi maksimalno otvoren prema tuđim idejama.
5. U timu nema pojedinačnih uspjeha i neuspjeha. Ako u zadanome roku
riješimo problem, svi smo jednako uspješni. Ako ne riješimo, svi smo
jednako neuspješni.

Kao i u Suzaninom slučaju i u našoj školi djeca su prepoznala prednosti
timskog rada i vole ga jer se osjećaju uspješnije i zadovoljni su
rezultatima svoga rada i svojim doprinosima u timu. No što se tiče
mjesečnog timskog planiranja učitelja i nastavnika dijelim Dubravkino
mišljenje da je sve to nekako splasnulo nakon prvotnog zanosa.

Smatram da jesmo vični radu u timovima i da znamo raditi timski, ali još
uvijek kao da očekujemo da osoba-voditelj tima uradi veći dio posla i da
nas pogura. Također često nailazimo na osobe koje se pokušavaju kroz
timski rad provući sa što manje vlastitog angažmana.

Dijelim mišljenje kolega da su polaznici ELA-e jedan dobar primjer
timskog rada.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 835[Grananje od br. 800]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 18:13

Naslov: Odgovor: Cjelozivotno obrazovanje

Pozdrav Radojki i ostalim plavcima i štovanim tutorima , ma gdje god bili u ovom
tehnološkom dobu, sve što je daleko tako je blizu zahvaljujući e-learningu !

G-đa Radojka Vaš razmišljanje iz (e-mail)pošte pod redni brojem 800 , dao mi je želju
da se pridružim Vašim razmišljanjima kako je to u R.Hrvatskoj razvijeno i koji su
tečajevi i gdje se provode.
U listopadu 2004 SIC- studentski informacijski centar krenuo je provođenjem
projekta „VIRTUS- virtualni akademsko-informacijksi servis: Stipendija info
(www.stipendija.info), (VIRTUS- Virtula Academic Information Service. ) financiran kroz
TEMPUS- SCM program Europske komisije.
Temeljni je cilj projekta „VIRTUS“ promicati važnost stipendija kao čimbenika koji
doprinosi povećanju akademske mobilnosti i demokratizaciji visokog obrazovanja.

Ono čemu također težimo u R. Hrvatskoj je sudjelovati u EU-programima mobilnosti
LEON-ARDO i SOCRATES (koje će uskoro postati dio programa „Integrirano cijelo
životnog učenja“/ Integrated Lifelong learning programme), Nadam se da kada R.
Hrvatska stekne punopravno članstvo u Europskoj uniji , mobilonst hrvatskih studenata i
nastavničkog kadra biti će u puno boljoj situaciji.

Lijep pozdrav!
Jadranko


------------------------------------------------------------

Poruka br. 839[Grananje od br. 802]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 19:18

Naslov: Odgovor: 4 stava - zablude?

Hi Emile,

Dobro ste uočili specifičnosti primjene e-poučavanja u jednoj strogo
hijerarhijski organiziranoj organizaciji vojna izobrazba. Svakako se na
nju ne mogu direktno i jednostavno prenijeti Zemskog i Massija.

Što se tiče Vašeg problema s rokovima predaje zadatka, učinili ste
upravo ono što trebate, unaprijed najaviti spriječenost (poslovnim)
obavezama.

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 841[Grananje od br. 800]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 19:44

Naslov: Odgovor: Cjelozivotno obrazovanje

U poruci 800 s nadnevkom od Subota, 1. studeni 2008. 16:06, Radojka
Krneta (rkrneta.public) piše:
>Mozete li mi dati neke primere korporacijskih online kurseva i treninga
>u Hrvatskoj, ako ih ima (ko ih organizuje i izvodi, ko dizajnira takve
>kurseve,kome su namenjeni )?
>
>Radojka Krneta

Draga Radojka,

U Hrvatskoj se na tržištu nudi jako puno on-line tečajeva iz raznih
grana znanja, npr. strani jezici (Tell me more tečajevi), osnove
informatičke pismenosti (ECDL tečajevi), poslovna edukacija, management
(upravljanje projektima) i sl. tako da se može reći da su namijenjeni
širokom spektru ljudi.

Same sadržaje izrađuju tvrtke same ili ih kupuju. Na tržištu e-learninga
postoji čitav niz gotovih e-learning sadržaja koji se mogu isporučivati
putem LMS-a, pod uvjetom da su i LMS i sadržaji rađeni prema istim
standardima. Danas se opće prihvaćeni standard naziva SCORM standard.

U proces izrade sadržaja sudjeluju stručnjaka za sam sadržaj, razvojni
stručnjaci (dizajneri i sl.), stručnjaci za alate i instrukcijski
dizajner koji ih međusobno povezuje kako bi izradili što kvalitetniji
sadržaj. Naime stručnjaci za sadržaj ne moraju nužno imati iskustva u
e-learningu niti poznavati alate, a razvojni stručnjaci ne moraju biti
upoznati sa sadržajem koja se obrađuje, nužno je te dvije strane što
bolje povezati kako bi klasične materijale pretvoriti u što bolji
e-learning materijal.

Lijep pozdrav,
Ana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 842[Grananje od br. 831]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 20:01

Naslov: Odgovor: Timski rad - nista posebno?

Lijepi pozdrav svima,

evo ukratko cu kazati situaciju u vezi HNOS-a u svojo skoli. U nas se
svaki mjesec sastajemo i planira se gradivo za iduci mjesec te se traze
korelacijske veze medju sadrzajima. Tijekom prve godine bi sve ostalo na
tome, svi bi otisli u svoje ucionice i radili po starom. Zatim je
zazivio jedan projekt o vodama u kojem su ucenici visih i nizih razreda
pod vodstvom svojih uciteljia u Sloveniji predstavili ostalim skolama
rijeke Dalmacije bazirajuci se na kulturnu bastinu. Cini mi se da se
nakon toga situacija polagano mijenja i svake godine se ostvaruje sve
veci broj timskog rada ucitelja kroz manje, ali znatno cesce projekte na
razini skole, integrirane dane i terensku nastavu. Ni u nas, kao ni u
Dubravke i Sanje, timski rad nije na vrhuncu ali je polagano sve vise
prisutan i imam osjecaj da će s vremenom postajati cesci jer mi se cini
da je i za njegovu primjenu potreno odredjeno vrijeme i prolazak kroz
odredjene faze prihvacanja...

Misljenja sam da je privilegija i sreca imati i "samostalne strijelce"
u ustanovi te da ih svakako treba podrzati jer oni predstavljaju pravo
osvijezenje u borbi protiv svakodnevne rutine, donoseci inovacije u svoj
rad veoma lako mogu za sobom povuci i odredjeni broj kolega posebno ako
su skloni suradnji i timskom radu...

Timski rad postaje nuznost u danasnje vrijeme radi sve vece kolicine
informacija, znanja i novih otkrica na svakom podrucju znanosti. Mislim
da ce u vecini djelatnosti za kvalitetno obavljanje odredjenog
posla/zadatka /stvaranje kvalitetnog proizvoda biti potrebna sve veca
kolicina znanja i vjestina iz raznih grana koje pojedinac nikako nece
moci sam zadovoljiti, ali će moci pridonijeti kvaliteti timskog rada
kvalitetnim i dobrim obavljanjem zadatka s aspekta svog podrucja.

Isti slucaj je ocit i u ovoj 4. cjelini e-learninga gdje se vidi da u
uspjesnoj organizaciji cijelog tog procesa e-learninga u pozadini stoji
cijeli tim kako bi korisnici imali dobru i kvalitetnu podrsku jer jedino
tim moze zadovoljiti sve segmente u lancu podrske studentima.

Srdacno,

Ivana




------------------------------------------------------------

Poruka br. 846[Grananje od br. 746]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 22:09

Naslov: Odgovor: Samostalni strijelci - nuznost?

Pozdrav plavoj grupi!

U diskusiji (ili dvije) o samostalnim strijelcima rado ću se nadovezati
na svoje kolege Andriju (koji govori o autonomiji nastavnika) i Jadranku
(koji govori o nužnosti faze slobodnih strijelaca).

U ustanovi i okružju (kontekstu) u kojem radim, autonomija nastavnika je
vrlo često tema na kojoj se lome koplja zbog specifičnosti same
ustanove. Konkretno na mojoj katedri izrazito je naglašen timski rad jer
nijedan kolegij ne predaje samo jedan nastavnik, već postoje nosioci
kolegija i nastavnici suradnici, a uloge se mijenjaju na različitim
razinama školovanja i na različitim kolegijima.

U takvom okružju vrlo je upitna uloga slobodnih strijelaca, već iskorak
u inovaciji mora biti rezultat timskog rada. Slažem se da netko mora
biti inicijator promjene, ali ga ostali moraju slijediti od početka.

U donekle hijerarhijskoj strukturi gdje voditelj katedre ima vjerojatno
puno veće ovlasti nego na drugim katedrama u civilstvu, autonomija
nastavnika je vrlo rastezljiv pojam i ovisi prije svega o stavu
voditelja katedre.

Idealna kombinacija bila bi kad bi slobodni strijelac ili inovator bio
upravo voditelj katedre, ali samo u smislu da pokrene i podrži uvođenje
e-learninga u nastavu. Uporište svakako ima u strateškim dokumentima
koji su doneseni.

Problem je što su upravo voditelji nekih katedri ponekad teški
tradicionalisti pa ih ne pogađaju strijele njihovih slobodnih strijelaca
- inovatora.

Pozdrav,
Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 848[Grananje od br. 764]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 22:28

Naslov: Odgovor: Timski rad - nista posebno?

Pozdrav plavoj ekipi.

Vidim da smo svi nekako opredijeljeni za timski rad iako se u svakom od
nas možda krije mali slobodni strijelac koji bi uvijek nešto napravio
bolje, više, naprednije. Možda neki od nas smatraju da su timski igraći,
ali su u stvari slobodni strijelci?

Mogu reći da je okružje u kojem radim izrazito orijentirano na timski
rad. Sretan sam da postoje i formalni i neformalni vođe tima koji ga
usmjeravaju u pravom smjeru. Mislim da su čak važniji ovi neformalni
lideri u smislu postizanja krajnjeg cilja.

No to nije dovoljno za implementaciju nove tehnologije (e-learninga) u
nastavu jer nam u timu nedostaju tehnološki stručnjaci.

Pošto je uvođenje e-learninga strateško opredjeljenje moje ustanove,
nadam se da će ona prepoznati neminovnost popunjavanja timova sa
tehnološkim stručnjacima.
Pozdrav od Darka


------------------------------------------------------------

Poruka br. 849[Grananje od br. 673]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 22:49

Naslov: Odgovor: Interviewi

Pozdrav svima,

Interviewi s Gojšić i Pale mi se pomalo čine kontradiktornima. Gojšić na
stanje e-learninga u Hrvatskoj gleda optimistično i svrstava nas u korak
s ostalim zemljama svijeta, dok Pale smatra da je cijeli svijet u
zaostatku, a mi u još većem. Osobno mi je bliži stav Gojšić jer nam
planski daje upute što i kako trebamo učiniti da bi e-learning zaživio u
našem obrazovnom sustavu. U isto vrijeme nas upozorava kako ne trebamo
čekati sve idealne uvjete za uvođenje e-learninga jer ćemo zakasniti.
Pojam cjeloživotnog učenja koji je ovdje izražen kao nužan i
nezaobilazan je prva stepenica koju moramo prijeći. No mislim da su svi
oni koji žele kvalitetno raditi svoj posao i biti u korak s trendovima
već svjesni ove potrebe i spremni na nju.

Ne bih se složila s Pale da Hrvatskoj nedostaje znanja. Polaznici ELA-e
u primjer pokušaja stvaranja kritične mase za uvođenje e-learninga u
Hrvatskoj. Vrlo mi je zanimljiv razlog koji navodi za primjenu
tehnologije u svom kolegiju, a to je ''zamrznuti one trenutke kad je
čovjek u najboljoj formi i najboljoj koncentraciji i prenijeti drugim
generacijama''. Također kaže da ''e-learning omogućava da ono što
najbolje napraviš staviš na raspologanje svima i da to ne moraš
ponavljati kasnije''. Mislim da bi se nad ovim trebali zapitati jesmo li
spremni i radimo li toliko kvalitetno da to želimo podijeliti s drugima,
a kasnije i s cijelim svijetom?

Laka vam noć,

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 863[Grananje od br. 849]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Ponedjeljak, 3. studeni 2008. 08:16

Naslov: Odgovor: Interviewi

U poruci 849 s nadnevkom od Nedjelja, 2. studeni 2008. 22:49, Sanja Rališ
(sanja.martinovic.skole) piše:
>Pozdrav svima,
>Ne bih se složila s Pale da Hrvatskoj nedostaje znanja. Polaznici ELA-e
>u primjer pokušaja stvaranja kritične mase za uvođenje e-learninga u
>Hrvatskoj.

Pozdrav Sanji i ostalima,

Slažem se u načelu s pojmom kritične mase, ali mislim da se kritična masa mora stvoriti
ponajviše među potencijalnim korisnicima e-learninga. Gđa. Jasenka Gojšić je u intervju
naglasila da se u svijesti ljudi mora ustaliti ideja cjeloživotnog učenja. Problem je u tome
što postoji veliki broj ljudi koji na pomisao o učenju nakon završenog školovanja ne žele
ni razmišljati, a kamoli o cijeloživotnom učenju. Mislim da bi upravo tu skupinu ljudi
trebalo motivirati za daljnje učenje, jer kako je prof. Pale u svom intervjuu napomenuo
jednu važnu stvar u vezi sporijeg razvoja e-learninga - da je to multidisciplinarni projekt.

Isto tako slažem se s gospođom Gojšić da nam nedostaje nacionalna strategija, ali
mislim da relativno brzo prihvaćamo i pratimo nove trendove učenja i poučavanja u
svijetu.

Lijep pozdrav,
Ana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 865[Grananje od br. 842]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Ponedjeljak, 3. studeni 2008. 09:28

Naslov: Odgovor: Timski rad - nista posebno?

Dobar dan svima!

Nadovezala bih se na razmišljanja o timskom radu o kojem sam mnogo
slušala nakon uvođenja HNOS-a u osnovne škole. Svaki mjesec održavamo
mjesečno planiranje na kojem planiramo projekte na razini škole, mini
projekte, terensku nastavu i ostalo. I u mojoj školi je, kao i u
Dubravkinoj, Sanjinoj i Ivaninoj taj početni entuzijazam brzo splasnuo.
Ne mogu reći da mjesečno planiranje loše odrađujemo, ali bi moglo i
trebalo biti i bolje.

Bila sam osobno uključena u veći projekt koji je uspješno dovršen i
uvidjela sam sve prednosti timskog rada. Slažem se s kolegom Esadom
koji navodi preduvjete koji moraju biti zadovoljeni da bi timski rad bio
uspješan.

Osvrnula bih se još na projektnu nastavu i timsko-suradničko učenje u
nastavi. Budući da je Informatika u osnovnoj školi izborni predmet,
manje je učenika u grupi i imam određenu slobodu u izvođenju nastave
pokušavam između ostalog provoditi i projektnu nastavu. To zahtjeva moju
bolju pripremljenost i veću aktivnost učenika, ali su rezultati takvog
rada dobri. Treba voditi računa da timski rad ne prijeđe u grupni rad
(svi ćemo raditi sve) već da je izuzetno važna podjela uloga u timu,
odrađivanje svojih zadaća te suradnja s drugim članovima tima.

Lijep pozdrav

Dragica



------------------------------------------------------------

Poruka br. 879[Grananje od br. 841]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Ponedjeljak, 3. studeni 2008. 11:16

Naslov: Odgovor: Cjelozivotno obrazovanje

Pozdrav Ana, Jadranko, Darko, Zlatko i ostali plavci,

Hvala na odgovorima o nekim primerima korporacijskih online kurseva i
treninga u Hrvatskoj. Jedan moj magistrant sprovodi istrazivanja o
korporacijskom ucenju i vazni su nam podaci o stanju u nasem regionu.
Ana, mozete li mi navesti konkretnije podatke o online tecajevima
poslovne edukacije,upravljanja projektima, Tell me more tečajevima
(dovoljne su i web adrese)
Darko, da li je zazivela online obuka u okviru Vaseg projekta" Koncept
izobrazbe za potrebe OSRH"?
Zlatko, da li Vasa tvrtka Audio Video Consulting izradjuje „po narudzbi“
online tecajeve za neke druge tvrtke ili ustanove?



------------------------------------------------------------

Poruka br. 886[Grananje od br. 863]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Ponedjeljak, 3. studeni 2008.
14:04

Naslov: Odgovor: Interviewi

Pozdrav Ani i ostalima,

osvrnula bih se na razmišljanje kolegice Ane koja konstatira da postoji veliki broj ljudi
koji ne žele ni razmišljati o učenju nakon završenog školovanja, a kamoli o
cijeloživotnom učenju što naglašava kao nužno gđa. Jasenka Gojšić.

U jednom dijelu slažem se s kolegicom Anom, ali isto tako smatram da na takve ljude ne
treba gubiti previše energije, jer će ionako za nekoliko godina biti "van igre", neće moći
ostati u sustavu.

Posebno mi je zanimljiv stav gđe. Gojšić koja kaže da ljudi moraju naučiti (Carnet će ih
obrazovati) kako e-learning profesionalno koristiti, obrazovati ljude koji će profesionalno
koristiti tu tehnologiju.

Primjer toga, kako Carnet obrazuje ljude, te nakon obrazovanja, naručuje izradu
određenih obrazovnih sadržaja - tečajeva, dakle profesionalno korištenje tehnologije,
vidljiv je kroz tečajeve programiranja Logo, Pascal, C++.

Dakle, pokrenuta je industrija kvalitetnih obrazovnih materijala u Hrvatskoj, o čemu u
svom intervjuu govori gđa. Gojšić., stoga je na nama da se uključimo u izradu ili bar
korištenje istih.

Nadam se, da sam u jednom dijelu pomogla i kolegici Radojki, vezano uz pitanja
tečajeva kod nas.

Da li je netko od "naših plavaca" uključen u izradu obrazovnih materijala ili tečajeva?

Lijep pozdrav, Vesna




------------------------------------------------------------

Poruka br. 888[Grananje od br. 879]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Ponedjeljak, 3. studeni 2008. 14:54

Naslov: Odgovor: Cjelozivotno obrazovanje

Pozdrav Radojka,

Ovaj strateški dokument je u početnoj fazi implementacije u sustavu vojnog školovanja,
a njegov Projekt 4. koji definira uvođenje e-learninga upravo je otpočeo upučivanjem
mojih kolega i mene na e-learning akademiju. Mi smo dakle odabrani da budemo
svojevrsni inovatori.

Pozdrav još jednom,
Darko

------------------------------------------------------------
Poruka br. 896[Grananje od br. 879]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 4. studeni 2008. 00:45

Naslov: Odgovor: Cjelozivotno obrazovanje

U poruci 879 s nadnevkom od Ponedjeljak, 3. studeni 2008. 11:16, Radojka Krneta
(rkrneta.public) piše:

>Zlatko, da li Vasa tvrtka Audio Video Consulting izradjuje „po narudzbi“
>online tecajeve za neke druge tvrtke ili ustanove?

Pozdrav Radojka,

mi smo vise orijentirani na hardverski dio price, multimediju - npr. opremanje
telekonferencijskih ucionica, uspostavu nacionalnih/sveucilisnih videokonferencijskih
sustava, projektiranje i opremanje velikih dvorana i slicno.

No osobno sam kao autor, dio tima autora ili recenzent sudjelovao u izradi CARNetovih
online tecajeva. Po narudzbi.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 897
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 4. studeni 2008. 00:52

Naslov: Zavrsni tjedan prvog kolegija

Pozdrav svima,

dobro dosli u zavrsni tjedan prvog kolegija.

Nadamo se da rad na vasim zadacima ide dobro i da je posao pri kraju. Imate li jos
kakvih pitanja, bit ce nam drago ako vam jos mozemo pomoci. Sad je jos uvijek pravo
vrijeme za to.

Sigurno imate puno posla sa zadatkom 1. Stoga cemo ovotjedni forum nastaviti kao
lagani nastavak proslotjednog jos dan-dva, a onda ga zatvoriti zakljuckom 2. diskusije.
Naravno, vasi komentari na otvorene teme su i dalje dobro dosli, a eventualne
nedoumice i/ili ideje oko zadatka mozete putem foruma raspraviti i sa svojim kolegama.

Mi tutori smo i dalje redovito na forumu kako bismo vam pomogli oko eventualnih
nejasnoca.

I jos za kraj - predaja zadataka obavlja se pomocu WebCT alata koji mozete naci kao:
Početna stranica > Ostali alati > Predavanje radnih zadataka
Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 898[Grananje od br. 841]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Utorak, 4. studeni 2008. 08:10

Naslov: Odgovor: Cjelozivotno obrazovanje

Lijepi pozdrav plavcima,

Nadovezala bih se na Aninu poruku 841, koja podupire moje mišljenje a to je da se na
našim prostorima može naći mnogo raznovrsnih on-line tečajeva različitih tematika.

Time se kroz imperativ cjeloživotnog obrazovanja otvara novo tržište i proizvodna grana
kako se postulira u interview-ima. A implementacija sadržaja cjeloživotnog obrazovanja
na svim razinama počev od državne i prepoznavanje iste kao strateškog plana je vrlo
značajna da bi se proces ubrzao.

Tržište e-learninga u Hrvatskoj postoji i dinamično se razvija, a podupiru ga odrednice na
državnoj razini (poput krilatice "zemlja znanja" ).
Danas se nerijetko mogu naći kvalitetni edukacijski sadržaji ili pohađati on-line što mi
konkretno u našoj ustanovi rabimo u stručnom usavršavanju (on-line slide seminari).

Sanja




------------------------------------------------------------

Poruka br. 899[Grananje od br. 886]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Utorak, 4. studeni 2008. 08:34

Naslov: Odgovor: Interviewi

Pozdrav Vesni i ostalima,

Moram priznati da se slažem s Aninim mišljenjem "da postoji veliki broj ljudi
koji ne žele ni razmišljati o učenju nakon završenog školovanja" no istovremeno nisam
mišljenja "da na takve ljude ne treba gubiti previše energije, jer će ionako za nekoliko
godina biti "van igre", neće moći ostati u sustavu." kako kaže Vesna jer upravo neki od
ljudi iz te skupine nedostaju da se postigne "kritična masa".

Tko bi od nas razmišljao o cjeloživotnom obrazovanju da to nije uvjetovano
zadržavanjem radnog mjesta, napredovanjem ili čak ostankom na istoj poziciji? Rijetko
tko ima tako visoko razvijenu unutarnju potrebu za usvajanjem novog i otkrivanjem
nepoznatog. Ali kada se ljudima približi ciljano osmišljen sadržaj čije usvajanje doprinosi
kvaliteti obavljenog posla nema onog tko se ne zainteresira. Jer svi mi težimo
profesionalnom odnosu, a edukacija i osposobljavanje za profesionalno korištenje
tehnologije se samim time nameće kao obaveza.

Interview mr. Gojšić je pokušao dati smjernice kako najlakše stvoriti ravnotežu između
tehologije koju imamo i korisnika koji je moraju usvojiti, dok dr. Pale analizira osobnu
konkretnu primjenu tehnologije stoga se neka od mišljenja u iznesenim interviewima ne
podudaraju kako je Sanja primjetila.

Lijepi pozdrav, Sanja


------------------------------------------------------------

Poruka br. 900[Grananje od br. 740]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Utorak, 4. studeni 2008. 08:46

Naslov: Odgovor: Samostalni strijelci - nuznost?

Pozdrav plavcima,

Samostalni strijelci su bojim se organizacijska nužnost koja nije uvijek sretan izbor. Da
bi se eventualno izbjegla faza slobodnih strijelaca moralo bi se na početku
okupiti "interdisciplinarnu jezgru tima" kojom se odmah u začetku projekta osigurava
timski rad.

Organizacija kroz sustav samostalnih strijelaca često dispergira materijalna sredstva
namijenjena projektu, te ako doživi neuspijeh obično se ustanova teško odlučuje na
novi. No ponekad kada su u pitanju pilot studije samostalni strijelci su organizacijska
prednost jer se projekt odvija neovisno o paralelnim većim sustavima u ustanovi.

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 903[Grananje od br. 800]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Utorak, 4. studeni 2008. 19:27

Naslov: Odgovor: Cjelozivotno obrazovanje

Lijep pozdrav svima

I u srednjem školstvu je zadnjih nekoliko godina izraziti naglasak na cjeloživotnom
obrazovanju, kao jedna od obavezne dokumentacije na početku školske godine je i
izrada vlastitog plana cjeloživotnog obrazovanja (što sve govori).

On-line tečajevi (mentorirani i nementorirani), tipa koje priprema Edupoint – Carnet, ali i
ostali, pokazali su se nužnima profesorima stručnih sadržaja vezanih uz internet, web i
multimediju, što zbog usvajanjem novih sadržaja, ili samo zbog obnove znanja.

On-line tečajevi koji su vezani na nastavne sadržaje, implementiraju se sve više i u
planove edukacija stručnih vijeća.

Jedan primjer: prošle školske godine grupa profesora iz područja Grafike i AV
tehnologija bila je ciljano uključena u Edupoint - Carnet on-line tečaj, koji je bio
vrednovat i kao sudjelovanje na međužupanijskom stručnom skupu.

Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 909[Grananje od br. 879]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Srijeda, 5. studeni 2008. 19:05

Naslov: Odgovor: Cjelozivotno obrazovanje

U poruci 879 s nadnevkom od Ponedjeljak, 3. studeni 2008. 11:16, Radojka Krneta
(rkrneta.public) piše:
>Ana, mozete li mi navesti konkretnije podatke o online tecajevima
>poslovne edukacije,upravljanja projektima, Tell me more tečajevima
>(dovoljne su i web adrese)

Draga Radojka,

Na ovim adresama:
http://www.edukacija.net – link edukacija
http://www.algebra.hr/elearning/Elearning_Main.aspx

ćete pronaći veliki broj online tečajeva. Mislim da neki do tih tečajeva imaju i mali demo,
pa možete pogledati kako izgleda.

Lijep pozdrav,
Ana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 914
Poslao Goran Knežević (gknezevi.etfos) na Srijeda, 5. studeni 2008. 23:05

Naslov: Broj riječi

Lijep pozdrav!

Jedno pitanje zbog problema sa "nedostatkom prostora" prilikom pisanja 1.zadatka.
Molio bih vas da mi kažete ulazi li i popis literature u broj riječi koje zadatak treba imati
(500-750)?

Hvala,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 916[Grananje od br. 899]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Četvrtak, 6. studeni 2008. 00:24

Naslov: Odgovor: Interviewi

Lijep pozdrav tutorima i cijeloj plavoj grupi

Nadovezala bih se na vaša razmišljanja o cjeloživotnom obrazovanju. Gđa
Jasenka Gojšić napominje da, iako ne postoji nacionalna strategija,
Carnet nastoji stvoriti kritičnu masu koja razumije e-learning, a mr.sc.
Predrag Pale naglašava da je e-learning neizbježan jer ne može svatko
imati svog privatnog učitelja. E-learning nam također omogućuje učenje u
vrijeme kad nama odgovara kao i provjeru znanja .

Mislim da sve više ljudi danas shvaća da završetak formalnog školovanja
ne znači i završetak obrazovanja. Iako svjesni te potrebe mnogi se teško
pokreću i samostalno odlučuju na neki oblik stručnog (ili nestručnog)
usavršavanja.. Upravo zato je potrebno da, dok se ne počnemo
e-learningom baviti sustavno, ta stvorena kritična masa ljudi u svojim
sredinama potiče i usmjerava ostale na korištenje tehnologije koja im
omogućuje cjeloživotno učenje.

Da bismo postigli željeni cilj nužno je s tim započeti što ranije i
neprestano naglašavati učenicima i studentima njegovu važnost.

Pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 917[Grananje od br. 914]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 6. studeni 2008. 00:27

Naslov: Odgovor: Broj riječi

Pozdrav Gorane,
u taj broj ulazi sazetak, ali ne ulazi popis literature.

Kod planiranja zadatka obratite paznju na podjelu bodova, pa nastojte dobro opisati
institucionalni kontekst. Dakle, nema previse prostora za dubinske analize pojedinacnih
primjera, ali ih svakako navedite.

750 rijeci nije puno, ali nije ni tako malo. Sazeto iznosenje svojih ideja i misli jedna je
od kritickih disciplina koje nastojimo izvjezbati kroz ELA-u.

Imali smo i pitanje smije li se u zadatku koristiti i zakljucke pojedinih diskusija. Zadatak
predstavlja sazetak svega sto smo kroz semestar naucili, rekli, raspravljali ...
Dakle, da - koristite svoje zakljucke, no ne morate ih navoditi referencom prema
odradjenoj diskusiji. Ali svakako korisitite reference pri spominjanju literature unutar
teksta.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 918[Grananje od br. 917]

Poslao Goran Knežević (gknezevi.etfos) na Četvrtak, 6. studeni 2008. 08:39

Naslov: Odgovor: Broj riječi

Hvala na odgovoru!

Lijep pozdrav,

Goran


------------------------------------------------------------

Poruka br. 925[Grananje od br. 897]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 7. studeni 2008. 08:08

Naslov: Odgovor: Zavrsni tjedan prvog kolegija

Hi svima,

ostalo je još nekoliko dana do predaje prvog zadataka.

Naravno ukoliko imate još nekih pitanja ili dilema, ovo je pravi
trenutak da se javite.

Uz srdačne pozdrave,
Zlatko i Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 927
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 7. studeni 2008. 17:22

Naslov: Zakljucak 2. diskusije

Pozdrav svima,

ovim tjednom smo zavrsili drugu diskusiju i prvi kolegij. Dok rad na vasim zadacima
privodite kraju, zakljucimo nasu drugu diskusiju.

Zapoceli smo malim tehnickim poteskocama, no na kraju smo uglavnom uspjeli obraditi
teme koje su prema rasporedu bile pred nama. Iako je obim rasprava bio nesto manji od
ocekivanog, vazno je napomenuti da je kvaliteta svih rasprava bila je odlicna, te da smo
mi tutori uzivali citajuce vase odlicne komentare.

Jos jedna mala napomena na ovom dijelu - posao tutora nesto je drugaciji od klasicnog
nastavnika. Naime - kao prvo, nesto nas manje ima, a kad se javljamo tada u pravilu
nastojimo skrenuti paznju na neke momente, fenomene i pojmove koju su vazni. Stoga
se nemojte bojati raspravljati sa tutorima, odgovorati na nase poruke, provokacije i
slicno ... Kriticko misljenje je nesto sto nam je jako vazno razviti kroz ELA-u.

Sto se samog gradiva tice, vazno je upamtiti da smo se bavili s
- cetiri vrste Zemsky&Massy e-learning aktivnosti
- cetiri Zemsky&Massy problematicna stava pri uvodjenju e-learninga
- Batesovih sest razloga za uvođenje e-learninga.

Detaljnije ste nam predstavili svoje ustanove u kontekstu i dobro ocijenili njihovo stanje
svrstavsi ih u neku od cetiri Z&M aktivnosti i iz njih proizasle kategorije - inovatori,
tehnoloski lideri, rana vecina, kasna vecina, tradicionalisti. Takodjer ste bili kriticni i vrlo
realni prema svojim ustanovama po pitanju cetiri prevladavajuca stava o e-Learningu.

Sto se tice sest Batesovih razloga, uglavnom ste po vaznosti posebno naglasavali:

- unapredjivanje poducavanja
- poucavanje vjestini koristenja informacijskih tehnologija
- suradnja

... ali spominjete i sljedece:
- smanjenje troskova
- Darko spominje specificnost njegovog konteksta i naglasava povecan pristup
sadrzajima.

Imali smo kvalitetnu raspravu na temu cjelozivotnog obrazovanja, integrirane nastave i
timskog rada.

S veseljem ocekujemo vase zadatke i vidimo se u drugom kolegiju, sljedeci tjedan. Teme
koje nas tamo cekaju bave se nacinom na koji ucimo.

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 932[Grananje od br. 649]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 9. studeni 2008. 12:44

Naslov: Odgovor: Prvi zadatak

Pozdrav tutorima.

Promišljajući o prvom zadatku susreo sam se sa dilemom konteksta
primjene e-learninga. Kao nastavnik taktike kopnene vojske na katedri
taktike Hrvatskog vojnog učilišta radim tek odnedavno i još uvijek se
prilagođavam na sustav i tematiku. Ta okolnost, kao i svojevrsna
netransparentnost i zatvorenost sustava vojnog školovanja navele su me
da preispitam obrazovni kontekst o kojem želim pisati u prvom zadatku, a
možda i u onima koji slijede.

Odlučio sam se zbog toga odmaknuti od moje katedre i mojeg radnog
okruženja te u zadatku iznijeti prijedlog korištenja e-learninga u
sustavu stručnog osposobljavanja i usavršavanja kadrova u jednom sportu
kojim se bavim već tridesetak godina. Taj sport se naziva orijentacija.

Kao član Izvršnog odbora Hrvatskog orijentacijskog saveza, involviran
sam na dva načina u sam sustav stručnog osposobljavanja. Polaznik sam
Hrvatske olimpijske akademije i predviđen sam za predavača na nekim
kolegijima u stručnom dijelu predmeta.

Zamisli prezentirane u ovom mojem 1. zadatku zasigurno će se naći na
raspravi u Hrvatskom orijentacijskom savezu i služiti kao polazište za
promišljanje uvođenja e-learninga u navedeni sustav.

Evo toliko umjesto uvoda koji bi mi odnio nekoliko desetaka riječi koje
su ipak u zadatku značajan resurs s kojim se na treba razmetati.

Pozdrav, Darko


------------------------------------------------------------

Poruka br. 933
Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Nedjelja, 9. studeni 2008. 16:52

Naslov: Poruka za Zlatka i Gorana
Poštovani tutori Zlatko i Goran!

molim Vas da uvažite moju ispriku zbog ne sudjelovanja u zadnjim vrlo interesantnim
diskusijama. imao sam zdravtvenih problema, jer me uklještilo u lumbalnom predjelu.
trebao sam to odležati, a i boli. stoga baš nisam bio vičan za pisanje (zub vremena). Sve
sam postove na kraju ipak pročitao. Iako je diskusija završena, da li se još uvijek može
dati koji komentar.

najljepša hvala na razumijevanju

stanislav topić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 937[Grananje od br. 932]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 10. studeni 2008. 10:40

Naslov: Odgovor: Prvi zadatak

Hi Darko,

orjentacije bez sumnje vrlo izazovan sport.

Pouzdajemo se u Vaš odabir konteksta. Sigurno je da e-learning ima
mjesta u različitim sportskim obrazovnim sustavima.

Uz srdačne pozdrave,

Goran


------------------------------------------------------------

Poruka br. 939
Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 10. studeni 2008. 10:45

Naslov: Prvi zadatak - drugi put

Hi svima,

kratka informacija, prvi zadataci su predani i preuzeti.

Slijedit će čitanje, ocjenjivanje, usaglašavanje itd. To će oduzeti
nešto vremena pa Vas molimo za strpljenje.

S zadovoljstvom moramo konstatirati da su svi zadaci (uz nešto unaprijed
najavljenih isprika) predani na vrijeme.

A sad naravno, bez predaha prelazimo na 2. kolegij.
Uz srdačne pozdrave,

Zlatko i Goran



------------------------------------------------------------

Poruka br. 942
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 12. studeni 2008. 00:32

Naslov: 2. kolegij

Pozdrav svima i dobro dosli u drugi kolegij.

U tjednu nakon predaje radova diskusije tradicionalno malo zamru. Djelomicno je to
uzrokovano snizavanjem tenzija i zasluzenim opustanjem nakon predaje 1. zadatka, a
vecim dijelom kolicinom materijala koja nas ceka u 1. cjelini 2. kolegija. Stoga u ovom
tjednu nemamo diskusija.

Nakon sto smo se upoznali s osnovama e-learninga, presli smo na slijedeci kolegij koji se
bavi poucavanjem i ucenjem.

Iz nase osobne perspektive ucenika u ELA-i, teorija poucavanja i ucenja nam je bila
velika novost, ova područja ne ulaze u kurikulume tehnickog obrazovanja. Vjerojatno ce
se i u nasoj grupi naci polaznika sa slicnim iskustvom, dok ce pojedinci sa humanističkim
obrazovanjem naici na neke poznate teorije. Pokusajte literaturi pristupiti tako da kroz
nju pokusate sagledati koja je uloga nastavnika u poucavanju opcenito i kroz razlicite
modele nastojte prepoznati Vasu osobnu perspektivu poucavanja.

Proucavajuci materijale, razmislite o tome kako različitim učenicima, tako i razlicitim
nastavnicima odgovaraju različite perspektive. Kod jednog učenika ce jedan pristup
poluciti izvrsne rezultate, a kod drugog lose.

Na kraju ocjenite i sami sebe - kakvi smo mi to u procesu poducavanja. TPI test ce za dio
nas sasvim sigurno biti iznenadjenje. Zapamtite ga i probajte ponoviti kroz neko
razdoblje, zacuditi cete se kako se stilovi poducavanja mogu mijenjati, a zanimljivo ce
sigurno biti i pratiti koji su to razlozic zbog kojih smo se promijenili.

Dok se bavimo Vasim zadacima, mi tutori smo redovito na forumu i provjeravamo
eventualne poruke.

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 951
Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Utorak, 18. studeni 2008. 11:20

Naslov: TPI-prijevod

includes attachment

Poštovane kolegice i kolege!

Ako se uz ovaj prilog može uštedjeti malo vremena, cilj je postignut.
Pročitajte D. Pratta i navalite na TPI uz ispriku za pogreške u prijevodu.

srdačan pozdrav svima.

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 952[Grananje od br. 951]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Utorak, 18. studeni 2008. 13:10

Naslov: Odgovor: TPI-prijevod

Hi!
Zahvaljujem dragi kolega!
Jadranko!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 954[Grananje od br. 951]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Utorak, 18. studeni 2008. 15:09

Naslov: Odgovor: TPI-prijevod

Hvala!
Suzana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 955[Grananje od br. 951]

Poslao Gordana Sokol (gordana.sokol.skole) na Utorak, 18. studeni 2008. 15:15

Naslov: Odgovor: TPI-prijevod

Hvala, svakako će se uštediti na vremenu :-)
lp,
Goga
------------------------------------------------------------

Poruka br. 956[Grananje od br. 951]

Poslao Karmen Toić Dlačić (karmen.toic-dlacic.skole) na Utorak, 18. studeni 2008. 17:30

Naslov: Odgovor: TPI-prijevod

Svaka čast!
Puno hvala!
Karmen Toić Dlačić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 957
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 19. studeni 2008. 03:16

Naslov: Teorije učenja

Pozdrav svima,

nakon krace pauze u diskusijama, za vrijeme koje se nadamo da ste uspjeli savladati
zaista veliku kolicinu matrijala koja nam je bila na rasporedu, idemo u novu 3. diskusiju.

Odnos ucenja i ucenika tema su 3. cjeline, tko je ucenik i kako uci. Idemo jos malo dublje
u teoriju ucenja, pa nam ovdje Ally u svom clanku predstavlja skole misljenja kao odlicnu
nadogradnju na teoriju o nacinima poducavanja iz prosle cjeline.

Biheviorizam, kognitivizam, konstruktivizam - novi su pojmovi u nasem kolegiju koji ce
nam pomoci dublje razumijeti prirodu ucenja.

Stoga vratimo se jos jednom na prvi kolegij i promotrimo ga kroz prizmu te tri paradigme
- sto mislite temeljem koje od tri paradigme je pripremljen 1. kolegij? Sto Vas navodi na
taj zakljucak?

Odražavaju li sve aktivnosti tu paradigmu koju ste odabrali?

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 958
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 19. studeni 2008. 03:20

Naslov: Paradigma koja nedostaje

Pozdrav svima,

u prethodnom nizu poruka raspravljamo o tome na temelju koje paradigme je napravljen
prvi kolegij. A postoji li paradigma koja nije reprezentirana uopce?

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 959[Grananje od br. 951]

Poslao Zdravko Barbarić (zdbarbar.public) na Srijeda, 19. studeni 2008. 07:06

Naslov: Odgovor: TPI-prijevod

Hvala Stanislave!

Nastavi tako i u buduće.

ZdravkoB.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 960[Grananje od br. 959]

Poslao Alenka Boban Blagaić (abblagaic.mef) na Srijeda, 19. studeni 2008. 09:05

Naslov: Odgovor: TPI-prijevod

Hvala ti Stanislave!
Alenka

------------------------------------------------------------

Poruka br. 961[Grananje od br. 951]

Poslao Zdravko Lechner (zlechner.public) na Srijeda, 19. studeni 2008. 10:01

Naslov: Odgovor: TPI-prijevod

Svaka čast na trudu
Lp
ZdravkoL

------------------------------------------------------------

Poruka br. 962[Grananje od br. 951]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Srijeda, 19. studeni 2008. 10:28

Naslov: Odgovor: TPI-prijevod
Hvala kolega!

Darko Duhović

------------------------------------------------------------

Poruka br. 968[Grananje od br. 962]

Poslao Goran Karlović (gkarlovi.public) na Srijeda, 19. studeni 2008. 15:28

Naslov: Odgovor: TPI-prijevod

Hvala!!!!!!
Pozdrav Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 969[Grananje od br. 951]

Poslao Goran Knežević (gknezevi.etfos) na Srijeda, 19. studeni 2008. 20:03

Naslov: Odgovor: TPI-prijevod

Svaka čast!

Pozdrav!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 978[Grananje od br. 957]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Četvrtak, 20. studeni 2008. 10:57

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

face="Dialog">Pozdrav svima na početku novih diskusija...
face="Dialog">Ally ima vrlo zanimljiv članak o pristupu online učenju, te utjecaju
tehnologije, nastavnih sadržaja i kompletnog oblikovanja (dizajna) tečaja na proces usvajanja
znanja i vještina. Vrlo su mi zanimljiva i mišljenja drugih autora, da dizajn tečaja određuje
učinkovitost učenja (Rovai, 2002.).
face="Dialog">Kako smo sa grupom učenika upravo takvo ispitivanje proveli i u školi –
koliko ima utjecaja vizualni aspekt online sučelja nekog LMS-a na motivaciju učenika, u
prvom susretu, a i tijekom rada na motivaciju, da se nastavi i ponovi usvajanje sadržaja na taj
ili sličan način, posebno su mi interesantna upravo ta mišljenja o važnosti dizajna tečaja.
Stoga mi se čini interesantnim stav Stoyanova i Kommersa (2002.) (kognitivna škola
mišljenja - što utječe na online učenje vezano uz proces pamćenja) da treba koristiti različite
strategije; primjer pravilni smještaj informacija na ekranu, značajke ekrana (boja, grafika,
veličina teksta itd.), slijed informacija i način isporuke (audio, vizualni, animacija, video).
face="Dialog">Što se tiče smještaja našeg dosadašnjeg savladavanja online sadržaja prema
vrstama škola mišljenja (bihevioristička, kognitivna i konstruktivistička), vjerujem da naš rad
leži na temeljima konstruktivističke škole, pa bi izdvojila mišljenje (Murphy &amp;
Cifuentes, 2001), da dobra interaktivna online nastava olakšava stvaranje znanja i da studenti
trebaju biti u interakciji s drugim studentima i predavačem pri čemu sami kontroliraju dnevni
red učenja. (U tome vidim rad naše grupe, naš interaktivni odnos razmjene mišljenja i
stavova). No ne mogu izdvojiti ni elemente kognitivne škole i dijelove koje sam prije
spomenula, iako mislim da kod nas nije toliko do izražaja došla mogućnost vlastitog puta
savladavanja sadržaja (što ta škola naglašava) jer smo svi ipak u istim ili sličnim uvjetima i na
isti smo način motivirani kako savladavati pripremljene sadržaje. Nekako sam ipak na kraju
prije sklonija zaključiti da se radi o kombinaciji kognitivne i konstruktivističke škole, nego se
odlučiti samo za jednu.
face="Dialog">Rado bi čula mišljenja drugih kolega ako sam u zabludi.
face="Dialog">Lijep pozdrav Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 990
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 21. studeni 2008. 20:03

Naslov: Sto se dogadja?

Pozdrav svima,

sto se dogadja, gdje ste? :-)

U 1. cjelini 2. kolegija ima jako puno materijala, a uvodimo i dosta novih termina. Iz
osobnog iskustva mozemo reci da je nama kao osobama tehnickog obrazovanja, bez
formalnog pedagoskog obrazovanja, ovo predstavljalo novost.

Razumijemo da se nakon predaje zadatka i tjedna bez diskusija malo teze opet uhodati.
Diskusija koja je aktualna traje dva tjedna, tako da imamo dovoljno vremena za obraditi
sve teme, no jedan tjedan smo prakticki vec potrosili. No dakle, vrijeme je da polako
opet prionemo poslu.

Citamo se,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 991
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 21. studeni 2008. 20:05

Naslov: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Pozdrav svima,

idemo napraviti jedan odmak. U prvom pitanju se bavimo nasim prvim kolegijem, a
probajmo se ovdje malo odmaknuti u stvarni svijet.

Kakvo je stanje u Vasoj okolini (kontekstu), srednjem ili visokom skolstvu, specificnoj
instituciji iz koje dolazite? Koliko tamo ima biheviorizma, kognitivnizma i konstruktivizma?

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 995[Grananje od br. 978]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Subota, 22. studeni 2008. 09:55

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

includes attachment

Zdravo Suzani, ostalim plavcima i tutorima,

Gotovo da je moj stav o utemeljenosti naseg 1. kolegijuma na kognitivnom i ponajvise
konstruktivistickom pristupu ucenju, identican Suzaninom.

 Pored podsticanja izgradnje vlastitog znanja kroz interakcije nas studenata medjusobno
i sa tutorima, kao i u konstruktivistickom pristupu, istakla bih da su i nasi predavaci
bili "po strani" i nas su izbacili u centar procesa ucenja i dopustili nam da sami stvaramo
svoja znanja. Primena stecenih znanja u kontekstu opisa vlastitih institucija ili kurseva je
ocigledan dokaz da je nase ucenje bio aktivni proces.

U svakoj celini smo imali vreme za razmisljanje sa postavljenim pitanjima, kao i primere
iz prakse, za bolje razumevanje prezentiranog gradiva.

I kako kaze Suzana, bilo je i kognitivnog pristupa ucenju - materijali su organizovani u
smislene celine da bi se povecala nasa ucinkovitost obrade informacija (Miller (1956)),
mada nismo imali eksplicitno date mape informacija koje bi nam prema Stoyanovu i
Kommersu (2002.) olaksale dublju obradu informacija.

Nije bilo ni nekakvih predtestova ili predpitanja, kojima bismo aktivirali nasa postojeca
znanja.

Iako su nam ponudjene razlicite vrste informacija (tekstualne, audio i vizuelne), svi smo
trebali citati, slusati i gledati sve. Idealno je billo da smo mogli uraditi neki test za
odredjivanje naseg stila ucenja i da smo prema rezultatima bili upuceni na za nas
najprikladnije materijale.

Dakle, ipak, nedovoljno kognitivnog pristupa.

U prilogu stavljam dva slajda kojima je moj magistrant vizuelizirao Kolbove stilove
ucenja,na duhovit, ali vrlo ucinkovit nacin.
Do ponovnog pricanja, pozdrav

------------------------------------------------------------
Poruka br. 996[Grananje od br. 995]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Subota, 22. studeni 2008. 10:35

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Hi Radojka,

u skladu s konstruktivističkim pristupom građenja znanja koji stoji iza
ELA pristupa poučavanju, mogu samo pozvati sve da čujemo i druga mišljenja.

Zaintrigiralo me Vaša ideja o predtestovima kojima bi se odredili
preferirani stilovi učenja, (zadržat ću za sebe na kojoj sam se
karikaturi prepoznao!), te određivanja individualnog puta savladavanja
novih sadržaja. To je svakako idealno, kako bi izgledala realizacija,
gledano sa stajališta tutora koji bi bili neposredno anagažirani oko
realizacije nastave, odnosno autora koji bi pripremali materijale?

Namjerno su izdvojene ove dvije uloge u obrazovnom procesu.

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 997[Grananje od br. 957]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Subota, 22. studeni 2008. 11:18

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Prvi kolegij zasigurno ima elemente color="purple"><b>biheviorizma. </b>Tutori su znali
usmjeravati ponašanje polaznika i poticati ih u radu. Predviđeni su svi koraci koje je trebalo
odraditi kako bi polaznici stekli potrebna znanja. Primjerenim pohvaljivanjem diskusija koje
to zavrjeđuju, polaznici su dodatno stimulirani i usmjeravani. U konačnici smo i nagrađeni
bodovima za ostvarene rezultate tijekom našeg e-obrazovanja. Element kažnjavanja za
neželjene oblike ponašanja tijekom obrazovanja, nije bio zastupljen, ali je bio zastupljen
element uskraćivanja nagrade u smislu manjeg broja bodova od očekivanog. Dakle pristup
prvom kolegiju je bio kompatibilan s teoretskim pretpostavkama color="purple"><b>J. B.
Watsona</b>, odnosno stalnim stimuliranjem izazivane su pozitivne reakcije kod polaznika.
Zastupljenost color="purple"><b>kognitivističkih </b>načela je prepoznatljiva po tome što
su polaznici usvojili niz novih pojmova koje su oblikovali na različite načine. Pri tome su
imali na raspolaganju primjere i modele pomoću kojih su lakše povezivali pojmove i usvajali
znanja.
Konačno,u prvom kolegiju su jako prisutna načela color="purple"><b>konstruktivizma
</b>jer smo svoja znanja izgrađivali na bazi vlastitih iskustava, pri čemu smo imali
mogućnost samostalnog odabira informacija i kreiranja stavova na temelju vlastitih
kognitivnih shema.
Zaključio bih da je razmjena iskustava i ideja kroz diskusije unutar prvog kolegija, kod
polaznika doprinijela značajnom napretku u obrazovanju, jer su polaznici mogli podijeliti
najbolje dijelove svojih iskustava i iskustava unutar vlastitih institucija.
Lijep pozdrav plavcima i tutorima Esad Mujaković


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1001[Grananje od br. 997]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Nedjelja, 23. studeni 2008. 10:22

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Lijepi pozdrav svima,

cini mi se da 1. kolegij ima prisutne elelemente svih triju skola
misljenja, s posebnim naglaskom na elemenatima konstruktivizma. Slijedi
analiza elemenata koje sam mogla prepoznati kroz nas 1. kolegij prema
elementima svake od skola iznesenim u literaturi Ally (2005).

1. Biheviorizam: prema (Good & Brophy, 1990) odgovor se na stimulaciju
moze mjeriti, proucava se ponasanje koje se moze mjeriti kao pokazatelj
ucenja.
U skladu s ovom tvrdnjom iznijela bih da su unaprijed utvrdjena
odredjena ponasanja i zahtijevi koji se mjere bodovima (ponasanje i
sudjelovanje u diskusijama, pisanje zadataka). Kazani su nam ocekivani
ishodi i ciljevi prije usvajanja svakog sadrzaja, provjera usvojenog
znanja postoji kroz diskusijsko preispitivanje misljenja i predane
zadatke, nastavni materijali su organizirani od znanja prema primjeni,
data nam je povratna informacija kojom pratimo i usmjeravamo svoj rad.

2. Kognitivizam: prema Milleru (1956.) informacije trebaju biti
grupirane u smislene cjeline. U kolegijima se primjenjuje organizacija
sadrzaja u smislene cjeline.
 Iskoristene su strategije za sposobnost osjeta (pravilni smjestaj
informacija na ekranu), znacajke ekrana (boja, grafika, velicina
teksta..), slijed informacija i nacin isporuke (audio, vizualni, video),
date su nam smjernice za fokusiranje na vazne informacije u materijalu,
koriste se pitanja u toku nastave kojima se aktiviraju i i postojece
strukture znanja.
Mape informacija nisu primjenjivanje, ali mozda pregled sadrzaja
kolegija (podsjeca na linearnu mapu informacija oblikom) i tablica
rasporeda omogucuju u tu svrhu pregled online materijala.
Individualne razlike su postovane prezentiranjem materijala kroz
tekstualne, vizualne i auditivne informacije, prisutni su elementu ARCS
modela (Keller & Suzuki, 1988.), potaknuti smo da koristimo
metakognitivne vjestine u procesu ucenja (Meyer, 1998., Sternberg,
1998.), data nam je prilika da radimo zadatke koji koriste primjenu
informacija iz stvarnog zivota.
3. Konstruktivisticka skola misljenja: ovdje je ucenje aktivan proces
jer moramo primjeniti odredjene informacije u praksi, prema Murphy &
Cifuentes (2001) prisutna je dobra interakcija jer polaznici moraju
preuzeti inicijativu da bismo naucili i bili u interakciji s ostalim
polaznicima i tutorima pri cemu sami moramo kontrolirati svoj dnevni red
ucenja i na taj nacin se mora stvarati vlastito znanje, prisutno je
kolaborativno i suradnicko ucenje, data nam je prilika i vrijeme za
promisljanje, ucenje je smisleno jer zadaci omogucuju odabir smislenih
aktivnosti koji nam pomazu u primjeni i personalizaciji informacija,
ucenje je interaktivno jer komuniciramo sa sadrzajem, polaznicima i
tutorima... Uocavaju se prisutni stupnjevi interakcije: polaznik-zaslon,
polaznik-sadrzaj, polaznik-polaznik, polaznik-tutor, tutor-polaznik.

Srdacno,

Ivana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1005[Grananje od br. 978]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 23. studeni 2008. 15:30

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Srdačan pozdrav svima!

Izgleda da nam treba malo više vremena da se uhodamo nakon stanke, ali
idemo hrabro polako dalje.

Evo mog pogleda na 1. kolegij i mislim da se ne razlikuje puno od
mišljenja ostalih kolega. Moj zaključak je da se 1. kolegij temelji na
konstruktivističkoj školi mišljenja, ali i da ne isključuje kognitivnu i
biheviorističku.

1. kolegij sam pronašla u svih sedam utjecaja na online učenje
konstruktivističke škole (Ally, 2005.), a koji bi ukratko bili: učenje
kao aktivan proces, stvaranje vlastitog znanja putem informacija iz prve
ruke, kolaborativno i suradničko učenje, vođeno otkrivanje znanja, tj.
nadzor nad procesom učenja od strane tutora, vrijeme za promišljanje,
smisleno učenje i personalizacija informacija te interaktivno učenje i
suradnja s ostalim polaznicima.

Elementi kognitivne škole mišljenja očituju se u razvijanju kritičkog
mišljenja, što se tražilo od nas u analizi ustanova iz kojih dolazimo.
Ovdje također pripadaju i strategije koje ističu i Suzana i Ivana, a
koje omogućuju maksimalnu sposobnost osjeta kao što su: smještaj
informacija na ekranu, značajke ekrana, slijed informacija i način
isporuke o čemu su vodili brigu stvaratelji našeg tečaja.

Što se tiče biheviorističke škole, mislim da njeni elementi nisu visoko
zastupljeni u 1. kolegiju, osim u smislu bodovanja zadataka i diskusija
te povratnih informacija kroz koje možemo pratiti svoj napredak prema
postavljenim ciljevima. Na bodove gledam kao na usmjeravatelje u procesu
našeg učenja jer se ipak bodovalo kritičko mišljenje i primjena naučenog
na lokalne kontekste više nego provjera konkretnog znanja.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1006[Grananje od br. 991]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 23. studeni 2008. 17:06

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Još jednom pozdrav svima!

Smatram da je u našem školstvu (OŠ) nažalost još uvijek visoko
zastupljen biheviorizam. Pred učenike postavljamo ciljeve koje oni
moraju postići i testovima ocjenjujemo njihovo znanje. Nagrađujemo ih
dobrim, a kažnjavamo lošim ocjenama. Nastavni materijali jesu
organizirani od lakšeg prema težem i od poznatog prema nepoznatom, ali
često ne traže složenije procese mišljenja.

Kognitivizam, po kojem je učenje proces koji uključuje pamćenje,
mišljenje, razmišljanje, apstrakciju, motivaciju i metakogniciju (Ally,
2005.), možemo pratiti kroz pojedine predmete poput matematike ili
prirode i društva. Od učenika se traži pamćenje, razmišljanje,
povezivanje već naučenog s novim sadržajima i prijenos iz konkretnog u
apstraktno. Cilj nam je da djeca što više informacija pohrane u
dugotrajno pamćenje, ali nam metode kojima to pokušavamo često ne idu u
prilog. Trebamo više poraditi na strategijama primjene, analize, sinteze
i vrednovanja informacija (ove strategije možemo pratiti već od prvog
razreda kod učenja pisanja i čitanja).

U posljednje vrijeme se sve više ističe važnost aktivacije učenika u
nastavni proces, suradničko i timsko učenje te samostalno istraživanje.
S ovime polako ulazimo u konstruktivizam. Ide se prema tome da
ocjenjujemo učenikov napredak, a ne znanje ili neznanje, a polazi se od
toga da su svi učenici sposobni, a učitelji su ti koji ih trebaju
usmjeriti i prilagoditi sadržaje svakome od njih.

LP
Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1008[Grananje od br. 1006]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Nedjelja, 23. studeni 2008. 18:14

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

face="Dialog">Lijep pozdrav svima…
face="Dialog">Pokušat ću napraviti analizu dijelova nastave koji se izvode online, (online
Edupoint tečajevi u koje su uključeni učenici i online nastava Geografije). Smatram kao i
kolegica Sanja da još uvijek veliki dio nastave i u srednjem školstvu leži na biheviorističkim
temeljima i to ne samo u najnižem nivou primjene e-learninga, već se i manjim djelom mogu
naći i u online nastavi. <br>

face="Dialog">1. Biheviorizam: (Good &amp; Brophy, 1990) odgovor na stimulaciju se
može mjeriti, proučava se ponašanje koje se može mjeriti kao pokazatelj učenja. I online
tečajevi imaju unaprijed određena ponašanja i poznata očekivanja i cilj, odnosno
samoprovjeru i provjeru koja se na kraju mjeri.
face="Dialog">2. Kognitivno mišljenje: je svakako zastupljeno, korištenjem strategije koje
omogućuju maksimalnu sposobnost osjeta, (pravilni smještaj informacija na ekranu) - važne
informacije treba smjestiti u središte ekrana za čitanje, a ključne informacije treba naročito
naglasiti da bi se učenici na njih mogli usredotočiti, značajke ekrana (boja, grafika, veličina
teksta itd.), slijed informacija i način isporuke (audio, vizualni, animacija, video), tako da se i
na taj način motivira učenika za usvajanje sadržaja. Dizajn tečaja određuje učinkovitost
učenja (Rovai, 2002.), a to dolazi do izražaja kod oblikovanja LMS-a i sadržaja. No ne postoji
razlika u načinu usvajanja sadržaja da bi se na kraju postigao unaprijed postavljeni cilj, tako
da nema mogućnosti različitih eksperimentiranja ili učenja iz iskustva, jer krivo rješenje i
način rada na kraju rezultira i lošom evaluacijom, najčešće bez mogućnosti ponavljanja i
popravaka. Grupni rad bi trebao biti bitan, iako u online edukaciji koju spominjem vrlo malo
dolazi do izražaja, tek u ponekoj diskusiji.
face="Dialog">3. Konstruktivističko mišljenje: od učenika se očekuje da su aktivni u online
nastavi, te se prate u svojim javljanjima, a stječu znanje kroz osobnu interpretaciju i obradu
informacija koje primaju, ali kanaliziranih prema jasno definiranom cilju i vremenski ipak
ograničeni. Pokazuje se interakcija, no najčešće samo sa LMS_om i materijalima, te sa
mentorom, dok se vrlo mala interakcija postiže između samih učenika, a prema tome bi
trebalo definitivno usmjeriti daljnji tok online edukacije.
face="Dialog">Dakle i u školi (kroz tečajeve) je moguće pronaći sve tri škole mišljenja, ali ne
u svim elementima, neke tek u tragovima, a dolazi do izražaja upravo kombinacija sve tri.
face="Dialog"> Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1009[Grananje od br. 990]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Nedjelja, 23. studeni 2008. 21:43
Naslov: Odgovor: Sto se dogadja?

Dragi naši mentori,
mislim da ste u poruci "Što se događa?" upravo pogodili bit problema. Naime, mi
profesori u školama imamo (možda) suprotnu situaciju: pedagoško obrazovanje smo
apsolvirali i to nam nije ništa novo, a nedostaju nam tehnička znanja.

Shodno tome, mi smo se više fokusirali na tehničku podršku u našim organizacijama
koja nam je potrebna. Što se tiče škola poučavanja i učenja, mislim da se svi slažemo u
tome da smo kombinirali sve tri škole poučavanja u 1.kolegiju.

PS. Mene je najviše zaokupio test dominantnih perspektiva u poučavanju prošli tjedan,
tako da sam se bihevioristički promijenila u ponašanju jer se u nastavi trudim razvijati i
druge perspektive. Upravo se spremam ponoviti test nakon 10 dana da vidim kolika je
promjena.


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1013[Grananje od br. 1001]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Ponedjeljak, 24. studeni 2008. 10:56

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Lijep pozdrav svima!

Osvrnuvši se na 1. kolegij pronašla sam prema Allyju (2005.) elemente
svih triju škola mišljenja, ali smatram da nisu zastupljene u jednakoj
mjeri. Po mom mišljenju najmanje je zastupljen biheviorizam dok
prevladavaju uglavnom elementi konstruktivističke škole.

Nastavni materijali su organizirani po načelu od lakšem prema težem ,
poznatog prema nepoznatom i od znanja prema primjeni, ali nisam uočila
bihevioristička načela kao što su ponavljanje i utvrđivanje znanja,
učenje napamet i slično. Doduše, mi jesmo ocijenjeni za sudjelovanje u
diskusijama i esej, ali ne bih to nazvala načinom ocjenjivanja koji je
opisan u biheviorističkoj školi. (Good & Brophy), 1990.).

Pronašla sam puno više elemenata kognitivne škole kao što su stvaranje
veza između novih i srodnih informacija pohranjenih u dugotrajnom
pamćenju, prikazivanje informacija na različite načine, individualne
razlike polaznika, motivacija su za učenje, podizanje samopouzdanje
polaznika od strane tutora i povratna informacija o uspješnosti
usvajanja nastavnog materijala (ocjene).

Najviše sam pronašla elemenata konstruktivističke škole kao što su
kolaborativno i suradničko učenje (Hooper & Hannafin, 1991.; Johnson &
Johnson, 1996.; Palloff & Pratt, 1999.), vrijeme i prilika za
promišljanje i aktivnim sudjelovanjem stjecanje znanja kroz osobnu
interpretaciju. Student je u središtu učenja dok tutori imaju ulogu
savjetnika i pomagača.

Pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1014[Grananje od br. 1009]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Ponedjeljak, 24. studeni 2008. 11:53

Naslov: Odgovor: Sto se dogadja?

Pozdrav mentorima i ostalim plavcima!

Raduje me što su mentori zabrinuti za nas. No mi vrijedno radimo u tišini. Očekivali smo
rezultate prvog zadatka, proučavali smo literaturu, riješavali TPI kojeg nam je preveo
naš kolega i sad ćemo navaliti na diskusije.

Jel tako plavci?

Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1017[Grananje od br. 1005]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Ponedjeljak, 24. studeni 2008. 15:26

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Pozdrav plavcima,

Nadovezujem se na Sanjin odgovor jer s njim nalazim mnogo poveznica.

Mislim poput drugih kolega da su strategije poučavanja svih škola zastupljene u
1.kolegiju, premda u različitom obimu.

Prevladava pristup konstruktivističke škole jer kako se navodi (a može se primjetiti u 1.
kolegiju ) nastoji se da student bude u središtu učenja, a predavač ima ulogu savjetnika i
pomagača (Duffy & Cunningham, 1996.). Što je upravo pristup koji je dominantno
korišten u prvom kolegiju. Pri tom se očekuje aktivno sudjelovanje studenata dok
mentori iz „sjene“ prate i usmjeravaju situaciju.

Lijepi pozdrav Sanja
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1024[Grananje od br. 995]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Ponedjeljak, 24. studeni 2008. 19:15

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Pozdrav svima!

Dijelim jake impresije koje ostavljaju rezultati testa stila učenja (poput onog s adrese u
prilogu) s brojnim kolegama koji su ih iskušali. No, nije zgorega ovdje podsjetiti na
stavove onih koji kažu da su pokušaji svrstavanja učenika u pojedine stilove učenja
pregrube kategorizacije (na primjer Bates & Poole 2003). Takvi prvenstvenu svrhu
ovakvih testova vide u omogućavanju dubljeg razumijevanju fenomena učenja.

U tom smislu Radojkin konstruktivan prijedlog ne bih okarakterizirao idealnim, no
svakako izuzetno korisnim. Vrlo jednostavni savjeti (koji se nude uz predloženi test na
navedenoj stranici) za učenike koji iskazuju izrazitu sklonost jednom polu u pojedinom
paru pojmova, a izloženi su nastavi koja je pretežno usmjerena drugom, korisni su ne
samo onima koji uče već i onima koji poučavaju.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1025[Grananje od br. 995]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Ponedjeljak, 24. studeni 2008. 19:20

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

includes attachment

Pozdrav svima!

Očito sam propustio prikačiti prilog.

Još jednom pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1026[Grananje od br. 1008]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 24. studeni 2008. 19:41
Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Hi Sanja, hi Suzana,

uz Vaše ocjene o pretežno biheviorističkom pristupu poučavanju u
osnovnim školama, kako ocjenjujete pristup i rezulatate Walfdorfskih škola?

Bez nekog detaljnijeg poznavanja programa i rezultata, prilično me
začudilo kad sam jednom prilikom sreo učenicu Walfdorske škole koja se u
7. razredu po prvi put srela (bihevioristički) s tablicom množenja.

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1027[Grananje od br. 1013]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Ponedjeljak, 24. studeni 2008.
19:56

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Lijep pozdarav svima,

nadovezujem se na Dragičinu diskusiju u kojoj naglasak stavlja na elemente
konstruktivističke škole kao što su kolaborativno i suradničko učenje (Hooper &
Hannafin, 1991.; Johnson & Johnson, 1996.; Palloff & Pratt, 1999.), gdje tutori
usmjeravaju polaznike ka unaprijed definiranim ciljevima.

U prvom kolegiju prožimaju zadaci i instrukcije koje polaznike stavljaju u središte
procesa učenja, a polaznici "stječu znanje kroz osobnu interpretaciju i obradu informacija
koje primaju osjetilima" (Ally, 2005). Aktivnost polaznika ima odlučujuću ulogu.

Kada se poučavanje izvodi kooperativno bez obzira je li to diskusija ili razmjena ideja, s
ciljem rješavanja postavljenog zadatka, razvija se učenje, uvažavaju se različiti stavovi,
te potiče međusobni dijalog.

Osim konstruktivističkog pristupa, prepoznala sam neke elemenate kognitivne
paradigme, kao što su strategije koje potiču više razine razmišljanja (analizu, sintezu,
primjenu), uvažavanje individualnih razlika polaznika, motivaciju.

Iz gore navedenog, a temeljem analize prvog kolegija, pristupe koje prepoznajem u
velikoj mjeri su konstruktivistički, s elementima kognitivne paradigme.

Nisam uočila jasne elemente biheviorističkog poučavanja, a ostali?

Vesna
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1028[Grananje od br. 1026]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Ponedjeljak, 24. studeni 2008. 22:38

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Pozdrav Gorane,

Waldorfska škola je slobodna škola čije se opće pedagoške odrednice
bitno razlikuju od klasične nastave na koju smo naviknuli. Cilj škole
nije osposobiti učenike za određena zanimanja ili ih ''nafilovati''
gotovim znanjima potrebnim za život nego razvijanje sposobnosti za
učenje i za samoobrazovanje, te spremnosti na stalno učenje
(cjeloživotno učenje).

Kvalitetnu nastavu podrazumijeva: aktivan učenik, učenje otkrivanjem,
traženjem, iskustvom, individualizacija, samorealizacija učenika,
kvalitetna komunikacija, socijalna interakcija, pojmovi, pravila, zakoni
i teorije se ne uče napamet već se učenjem stvaraju, učitelj kao
suradnik - organizator... Prepoznajemo li ovdje elemente neke škole
mišljenja?

Prema ovome što sam napisala gore očigledno je da je Waldorfska škola
odlično zamišljena i da zasigurno puno više omogućava učenicima
razvijanje znanja, vještina i sposobnosti od klasične škole, ali problem
se javlja kad se postavi pitanje uspjeha i prelaska u drugu školu ili na
studij. U Waldorfskim školama uspjeh se procjenjuje individualno u
obliku opisnih ocjena, a učenici se kroz 13. razred pripremaju za maturu
prema ''normalnom'' državnom planu i programu.

Stoga nisam zagovornik alternativnih škola, ali definitivno smatram da
bi puno elemenata takvih škola bilo poželjno uključiti u svoju nastavu
kao i novitete kojima se podučavamo na ELA-i.

P.S. nisam navodila literaturu jer je ima nešto iz glave s fakulteta, a
nešto s raznih stranica na netu gdje možete pronaći i više

LP

Sanja

------------------------------------------------------------
Poruka br. 1029[Grananje od br. 1026]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Ponedjeljak, 24. studeni 2008.
23:02

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Pozdrav Goranu, Sanji i Suzani

Slažem se s kolegicama da je bihevioristički pristup poučavanju u
osnovnim školama zastupljen u značajnijoj mjeri, ali smatram da ga primjenjuje manja
skupina učitelja - većinom tradicionalisti.

Stavovi vezani uz kognitivnu školu mišljenja i strategije koje omogućuju korištenje
postojećih znanja da bi bolje razumjeli nove informacije u velikoj mjeri provode se u
mojoj školi.

Primjer toga vidim u radu s mentalnim, konceptualnim ili umnim mapama koje koristi
većina učitelja kako bi učenicima olakšali usvajanje i povezivanje određenih pojmova -
činjenica.

Prema stavu Millera koji kaže da informacije treba podijeliti da se spriječi
preopterećenost, kao i stavovima Holley i suradnika, 1979; Smith & Ragan, 1999, koji
smatraju da se materijali trebaju organizirati u obliku mapa, ovakav oblik rada smatram
dobrim primjerom kognitivne škole mišljenja.

Postoje iskoraci prema konstruktivističkoj školi mišljenja, prvenstveno u nastavi
informatike i fizike, kroz projekte. Posebno je važan projekt "Profesionalna orjentacija"
čije uporište vidim u teoriji Mezirow-a

Možda sam preoptimistično prikazala pristup poučavanju u svojoj školi, ali, i mali iskorak
prema naprijed ipak je iskorak.

Vesna




------------------------------------------------------------

Poruka br. 1031[Grananje od br. 958]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Utorak, 25. studeni 2008. 11:01

Naslov: Odgovor: Paradigma koja nedostaje

Pozdrav svima!

Upravo sam u nedavno opisanoj situaciji nastavnik s tehničkim obrazovanjem, bez
pedagogije bar u formalnoj izobrazbi. No da stvar bude još složenija radim u vojnom
okružju, a trenutno sam u ulozi učenika izloženog konstruktivizmu ELE.

Iz te perspektive pojam „paradigme“ doživljavam kao nešto što koliko god se trudio ne
uspijevam izbjeći, a on nikako, baš nikako, ne spada u moj omiljeni vokabular. (Sličnost
s „porezom“ je zapanjujuća. Nitko ga ne voli, ali moram priznati da je neizbježan, na
kraju krajeva iz poreza dobivam osobni dohodak.)

No kad je već postavljeno pitanje oko nedostajuće paradigme, spomenut ću „socijalnu
konstrukciju znanja“. Jedan od pristupa kategorizaciji brojnih teorija učenja govori oko
tri grupe teorija učenja: biheviorizam, kognitivizam i socijalna konstrukcija znanja (opet
Bates & Pole, 2003). U tom pristupu pojam konstruktivizma razmatra se prvenstveno iz
perspektive znanja, gdje s objektivizmom čini dva trenutno dominantna pristupa među
brojnim epistemološkim pozicijama. Za razliku od podjele iz ponuđenih materijala, u ovoj
podjeli je konstruktivističke uplive moguće naći u više paradigmi znanja. Naravno pitanje
podjela nije presudno i suočavanje s preklapanjima, pa ponekad i gotovo
kontradiktornim pristupima prirodno je okružje konstruktivizma.

Vraćajući se na „socijalnu konstrukciju znanja“ držim naravno da je, iako nije posebno
istaknuta, u praktičnom smislu provedbe 1. kolegija naravno itekako bila prisutna.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1034[Grananje od br. 1026]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Utorak, 25. studeni 2008. 16:42

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

face="Dialog">Pozdrav..
face="Dialog">U ovom dijelu koji sam na netu pronašla o Waldorsfkoj pedagogiji mogu naći
dosta poveznica sa konstruktivističkim i kognitivnim mišljenjem kao što je i Sanja navela.
face="Dialog">Što daje waldorfska pedagogija? <br>
* odgojni put primjeren mladom čovjeku, obrazujući njegove misaone sposobnosti, praktična
iskustva i bogatstvo kreativnog izričaja, u čemu dijete ostvaruje optimum razvoja svih svojih
talenata <br>
* razvijanje volje praktičnim djelatnostima (obrti, ručni rad, vrtlarstvo) <br>
* izgradnju cjelovitog mišljenja zasnovanog na slikovitom razumijevanju nastavnih sadržaja,
što dovodi da razvijanja osobnog stava i vlastitih prijedloga za rješavanje problema <br>
* njeguje odgovornost za zajednicu uz istovremeni odgoj za samostalan odgovoran i
samosvjestan osobni razvoj Kako se ocjenjuje u waldorfskoj školi? <br>
* umjesto apstraktnog, formalnog i kvantitativnog načina ocjenjivanja brojkom, učenikov
razvoj se kvalitativno prati i opisno ocjenjuje.
face="Dialog">No problem nastaje što naša organizacija „klasičnih“ škola traži mjerene,
brojčane vrijednosti procjene znanja koji se proteže cijelom vertikalom, pa je teško i izbjeći u
potpunosti usvajanje činjenica (bihevioristički) tj. učenje („bubanje“) tablice množenja, iako
bi samo slikovni prikaz ili praktični primjer bio djeci daleko primjereniji. Problem nastaje
kada za niz činjenica ne postoji iskustvena spoznaje iz stvarnog života, te premalo vremena ili
volje da se djeci tako nešto pokuša predočiti, ili je slika preapstraktna da bi se je shvatilo, a
nastavni plan traži usvajanje mjerenjem (provjerama) niza podataka koji nas tako barem u tom
dijelu vraćaju na biheviorizam.
face="Dialog">Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1035[Grananje od br. 951]

Poslao Adrian Josip Drempetić (addrempe.public) na Utorak, 25. studeni 2008. 17:36

Naslov: Odgovor: TPI-prijevod

Svaka čast kolega! Ovo je potez kolegija :)
Hvala na trudu i lijepi pozdravi!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1036
Poslao Adrian Josip Drempetić (addrempe.public) na Utorak, 25. studeni 2008. 18:28

Naslov: ELA Web tekstovi za 2. Kolegij u wordu

includes attachment

Dragi crveni!

ne znam kako je vama, meni je vrlo nezgodno čitati materijale o pojedinim kolegijima
pred kompjutorom, volim podrcrtavati, pisati bilješke itd. pa sam sve tekstove skinuo i
kopirao u word da mogu s time raditi i učiti bez kompa, i mislio sam da bi to moža još
nekome pomoglo pa šaljem fajlove u privitku.

Zimski pozdravi iz Zagreba, brrr danas je ozbiljno zahladilo ...

Adrian

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1044[Grananje od br. 1034]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Utorak, 25. studeni 2008. 22:17

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Lijep pozdrav tutorima i svim plavcima!

Svaka škola treba imati viziju i misiju što ulazi u njezin školski
kurikulum i prema tome treba djelovati. Waldorfska škola se ističe
posebnom pedagogijom i pohađaju je učenici čiji roditelji smatraju da će
njihova djeca usvajati znanje na prikladniji način. Teško je govoriti o
tome što je bolje ili gore odnosno koja su djeca spremnija uhvatiti se u
koštac sa životom nakon školovanja i bolje obavljati posao za koji su
školovani.

U državnim školama i sveučilištima je gotovo nemoguće izbjeći
biheviorizam jer nastavnici nemaju toliku slobodu, vremenski su
ograničeni i kako je Suzana napomenula postoji nastavni plan i program
kojeg treba „proći“ i adekvatno ocijeniti učenike i studente. Smatram da
nije niti potrebno toliko izbjegavati biheviorizam koliko je potrebno uz
biheviorističku uvrstiti i elemente kognitivne i konstuktivističke
paradigme.

U svojoj školi pronalazim skoro unutar svakog predmeta elemente svih
triju škola. Povremeno se odrađuju projekti unutar predmeta, među
predmetima ili na razini škole tako da učenici kroz timsko-suradničko
dolaze do novih spoznaja.

Iako su nastavnici spremni za takav oblik rada, mislim da neki učenici i
roditelji još nisu. Nije im jasno zašto nije dovoljno samo usvojiti
činjenice ili neku vještinu već se od njih traži izvođenje zaključaka i
rješavanje problema.

Pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1045[Grananje od br. 1044]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Utorak, 25. studeni 2008. 22:51

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Dragi plavci,
spominjanjem waldorfske škole i poreza od kojeg svi na kraju krajeva živimo (hvala na
podsjećanju kolega Andrija), mislim da smo svi zajedno na dobrom putu.

Naime, moje mišljenje je da nijedna krajnost nije dobra. Smatram da bi trebali uzeti od
svakog mišljenja i svake teorije poučavanja najbolje.

Ne mogu se pohvaliti da je situacija u mojem okruženju idealna. Na primjer, danas je
popodne nestalo struje i morali smo raspustiti đake jer se nije mogla odžavati nastava
(djeca - digitalni urođenici su toliko vrištali i divljali da smo ih morali pustiti).

E sad, moje je pitanje konkretno: Što s e-learningom kad nestane struje? (Ja se još
uvijek sjećam dobrih starih vremena kad sam u tim slučajevima upalila svijeću i
najnormalnije objašnjavala gradivo)

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1055[Grananje od br. 957]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Srijeda, 26. studeni 2008. 14:18

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Pozdrav plavcima i našim tutorima!

Teorije učenja, kojih ima više od 50, mogu se razvrstati u tri glavna pravca, prema
teoretičarima koji ih zastupaju, a to su bihevioristi, kognitivisti i konstruktivisti.

Bihevioristi tvrde da je učenje definirano kao vidljiva promjena u ponašanju što daje
indicije da li je, ili nije, polaznik / student nešto naučio, a ne nešto što se zbiva u
polaznikovoj / studentskoj glavi.

Kognitivna psihologija kaže da učenje uključuje upotrebu pamćenja, motivacije i
mišljenja i da razmišljanje igra značajnu ulogu u učenju. Oni vide učenje kao integralni
proces i tvrde da količina naučenog zavisi od polaznikovog / studentovog kapaciteta
procesiranja, količine uloženog truda u procesu učenja, dubine procesiranja i učenikove
postojeće strukture znanja (Craik & Tulving, 1975; Ausubel, 1974).

U posljednje vrijeme napravljen je pomak prema konstruktivizmu. Teoretičari
konstruktivisti tvrde da polaznici / studenti interpretiraju informaciju i svijet u skladu sa
njihovom osobnom stvarnošću i da oni uče opserviranjem, procesuiranjem i
interpretiranjem, a zatim personaliziraju informaciju u personalno znanje (Cooper, 1993;
Wilson, 1997).

Kada se bliže analiziraju škole biheviorista, kognitivista i konstruktivista, zapažaju se
mnoga preklapanja ideja i principa. Razrada online materijala za učenje može uključiti
principe svih triju teorija. Strategije biheviorista mogu se upotrijebiti za učenje „što“
(činjenice), kognitivne strategije mogu se upotrijebiti za učenje „kako“ (procesi i
principi), a strategije konstruktivista mogu se upotrijebiti za učenje „zašto“ (mišljenje
višeg nivoa koji unaprjeđuju personalno značenje i kontekstualno učenje).

Lijep pozdrav!
Jadranko


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1058[Grananje od br. 1027]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Srijeda, 26. studeni 2008. 15:16
Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Lijep pozdrav svima,

Slažem se sa Dragicom i Vesnom i kao i one smatram da su u 1.kolegiju najviše
zastupljeni elementi kognitivne i konstruktivističke škole.

Kognitivistički pristup se vidio u tome kako su nam tutori pomagali da shvatimo
međusobnu povezanost stvari, npr. povezanost prihvaćanja tehnologije sa strukturom
populacije, te usporedili više različitih tumačenja e-learninga. Tutori su nam i objasnili
kako da primijenimo dobivene informacije te uputili na pisanje odgovora u diskusijama,
gdje su mogli vidjeti kako smo mi percipirali i interpretirali informacije.

Što se konstruktivizma tiče, primjenjivao se od samog početka ELA-e, već na
orijentacijskoj radionici gdje su nas predavači vodili kroz teme, a mi smo zajednički
stvarali odgovore (npr. na radionici „Što je e-learning“). Iznosili smo vlastite stavove i
iskustva i komentirali iskustva drugih.

Isto tako putem ovih diskusija mi imamo vremena da savladamo i procesuiramo novo
gradivo, dobro promislimo o njemu pa se tek onda uključujemo vlastitim komentarima.
Što je isto element konstruktivizma - dati vrijeme i priliku za promišljanje (Ally, 2005.).

Lijep pozdrav,
Ana Partalo

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1059[Grananje od br. 1036]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Srijeda, 26. studeni 2008. 15:31

Naslov: Odgovor: ELA Web tekstovi za 2. Kolegij u wordu

Hvala Adriane na trudu!
Dobra zamisao a još ljepši uradak.
Pozdrav!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1061[Grananje od br. 1001]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Srijeda, 26. studeni 2008. 18:29

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Draga Ivana,

Ne bih se baš složila s nekim Vašim argumentima za biheviorizam. Samo postojanje
ciljeva i očekivanih ishoda nije argument za biheviorizam. Naime, smatram da svako
učenje, neovisno o školi mišljenja treba sadržavati obrazovne ciljeve kao dobru
pripremu nastavnog sadržaja.
Ono što je specifično za biheviorizam su utvrđeni ciljevi, tj. nešto što se može provjeriti,
učenje činjenica, npr. u matematici tablica množenja. Postoji jedan ili nekoliko točnih
odgovora, i uglavnom nisu diskutabilni.

Isto tako, kao jedan od argumenata za biheviorizam ste napisali: „provjera usvojenog
znanja postoji kroz diskusijsko preispitivanje mišljenja i predane zadatke“.

Zanima me zašto ste ovaj argument svrstali pod biheviorizam, a ne neku drugu školu
učenja?

Lijep pozdrav,
Ana

U poruci 1001 s nadnevkom od Nedjelja, 23. studeni 2008. 10:22, Ivana Sarić
(ivana.saric12.skole) piše:
>
>1. Biheviorizam: prema (Good & Brophy, 1990) odgovor se na stimulaciju
>moze mjeriti, proucava se ponasanje koje se moze mjeriti kao pokazatelj
>ucenja.
>U skladu s ovom tvrdnjom iznijela bih da su unaprijed utvrdjena
>odredjena ponasanja i zahtijevi koji se mjere bodovima (ponasanje i
>sudjelovanje u diskusijama, pisanje zadataka). Kazani su nam ocekivani
>ishodi i ciljevi prije usvajanja svakog sadrzaja, provjera usvojenog
>znanja postoji kroz diskusijsko preispitivanje misljenja i predane
>zadatke, nastavni materijali su organizirani od znanja prema primjeni,
>data nam je povratna informacija kojom pratimo i usmjeravamo svoj rad.
>
>Srdacno,
>
>Ivana
>


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1065[Grananje od br. 1044]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Srijeda, 26. studeni 2008. 22:23

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Lijep pozdrav Dragici i plavcima,

Osvrnula bih se na Dragičino razmišljanje u kojem iznosi da nastavnici prihvaćaju novije
načine poučavanja, dok su učenici i roditelji suzdržani, teže prihvaćaju takav način
poučavanja.

Na održanom županijskom stručnom vijeću nastavnika informatike jedna od tema
odnosila se na disleksiju i mnemotehnike, gdje smo trebali prilagoditi određenu nastavnu
temu djeci s takvim poteškoćama.

Većina učitelja svoj fokus stavlja na sadržaj, koje ne znaju ili ne želi prilagoditi
učenicima. Mišljenja su da učitelj treba iznjeti sadržaj, pratiti plan i program, a dodatnu
pomoć učenik neka potraži od stručne službe. Čisti biheviorizam.

Razmišljajući o takvom stavu došla sam do slijedećeg zaključka. Većina učitelja
informatike su inžinjeri informatike, elektrotehnike i strojarstva. To su osobe koje u
svom redovnom školovanju nisu imali pedagoško-psihološku izobrazbu, već su to
naknadno ubrzano prošli kao uvjet za rad u školi. Njihovo poučavanje tjekom školovanja
je bilo usmjereno na sadržaj, stoga i oni veliku važnost pridaju tome.

Učenici žele i prihvaćaju promjene u poučavanju, žele uključivanje u projekte, ali nema
interesa učitelja da ih vode kroz njih.

Prihvaćate li mišljenje da su osobe inžinjerskog smjera manje senzibilizirane nego što su
to "pravi" učitelji?

Vesna



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1072[Grananje od br. 1045]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 00:58

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Pozdrav svima,

U poruci 1045 s nadnevkom od Utorak, 25. studeni 2008. 22:51, Dubravka Despot
(dubravka.despot.skole) piše:

>Naime, moje mišljenje je da nijedna krajnost nije dobra. Smatram da bi trebali uzeti od
>svakog mišljenja i svake teorije poučavanja najbolje.

ovo je vazno naglasiti jos jednom, kao jedan od najvaznijih zakljucaka 3. diskusije. Ne
smije se nikako zapeti u zamku iskljucivosti. Nema idealne paragidme/teorije/nacina
prijenosa i stjecanja znanja, vec primjenom sve tri teorije valja naci idealan omjer za
postizanje cilja poucavanja.


>E sad, moje je pitanje konkretno: Što s e-learningom kad nestane struje? (Ja se još
>uvijek sjećam dobrih starih vremena kad sam u tim slučajevima upalila svijeću i
>najnormalnije objašnjavala gradivo)

Hm da, bojim se da onda ostaje samo "-learning", bez "e-".
No, na raspolaganju nam i dalje ostaje prilicno siroka paleta npr. konstruktivistickih alata.
Nalazimo se unutar grupe mladih ljudi sa kojima i dalje mozemo neposredno
komunicirati, zar ne?

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1074[Grananje od br. 1027]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 01:27

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Pozdrav Vesna,

U poruci 1027 s nadnevkom od Ponedjeljak, 24. studeni 2008. 19:56, Vesna Lončar-
Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) piše:
>
>Nisam uočila jasne elemente biheviorističkog poučavanja, a ostali?

iako je zastupljen u znatno manjoj mjeri nego konstruktivisticki pristup kojeg posebno
naglasavate, biheviorizam je svakako prisutan u 1. kolegiju. Pisali ste zadatak i predali
ste nam ga, na sto smo Vam mi odgovorili (izmedju ostalog) ocjenom - jednoznacnim
brojcanim pokazateljem razine usvojenog znanja.

To predstavlja jedno od temeljnih postavki biheviorizma.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1075
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 01:29

Naslov: Vrste e-learning aktivnosti i njihova klasifikacija

Pozdrav svima,

dakle u novom tjednu nastavljamo diksusiju iz proslog tjedna, koja je nakon prve
dvije opsirne diskusije, pobudila nesto manje interesa. No ostalo nam je je jos puno
zanimljivih tema iz ovog dijela gradiva, pa krenimo dalje.

Idemo napraviti jos jedan odmak od 1. kolegija i probajmo generalno kategorizirati e-
learning aktivnosti prema pristupima ucenju.

Kamo biste smjestili pojedine e-learning aktivnosti, npr, kamo spadaju:
- online prezentacija
- diskusija
- promišljanje
- istraživanje
- zadatak

Pozdrav,
Vasi tutori

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1076
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 01:37

Naslov: Jos malo o "boljoj" paradigmi

Pozdrav svima,

zakljucili smo u prethodnim raspravama da valja od svake paradigme uzeti ono sto vam
u odredjenom slucaju treba. To bi dakle znacilo da biheviorizam nije bas skroz los i
zastario. No opet, je li e-learning sve sto je konstruktivisticko?

Tako npr. Pratt u svom clanku kaze da se ne protivi temeljnim nacelima konstruktivizma,
ali se opire nasrtajima da to postane jedinstveni nacin ucenja. Nekako se stvara osjecaj
da konstruktivizam, kao najnovija paradigma, ima tendenciju da u potpunosti potisne
ostale dvije metode.

Uzmimo jedan primjer koji se nadovezuje na raspravu iz prethodnih nizova poruka.

Nastavnik ste u 5. razredu osnovne skole i svojim ucenicima nastojite pribliziti nacin
ucenja koji ce ih vrlo vjerojatno pratiti kroz cijeli zivot. Napravili ste online tecaj
matematike za klince i rado biste ga ucinili konstruktivistick(ij)im. Da biste to postigli,
hocete li u online tecaj uvrstiti i forum?

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1077[Grananje od br. 991]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 03:09

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Već duže vremena „kuham“ odgovor na temeljna pitanja iz ovog zadatka. Budući da su
moji prethodnici već prepoznali u kojoj mjeri su se paradigme pojašnjene u literaturi
mogle povezati s onim što i kako smo učili u prvom kolegiju, ja ću se zadržati na onom
dijelu pitanja koji se odnosi na specifičnosti institucija iz koje dolazimo.
U moj instituciji se radi o poučavanju studentske populacije i na njih se primjenjuju sva
pravila učenja za odrasle, koja se značajno razlikuju od načina na koji uče djeca.
Knowles tvrdi da odrasli uče 20% kroz slušanje, 40% kada vide i čuju, i 80% kada sami
nešto urade ili otkriju! Odrasli donose sa sobom obilje životnih iskustava (dobrih i loših),
kao i iskustava različitih uloga (oni su nečija djeca, nečiji roditelji, prijatelji, građani,
zaposlenici... ). O tome govori i Prattov model učenja, koji ističe kontekst (osim
nastavnika, učenika, sadržaja i ciljeva) kao važan čimbenik procesa učenja. Odrasli
imaju već duboko uvriježenu sliku samopoimanja te na njima grade svoj pristup, a
samim time mogu i puno toga izgubii (status, poziciju, sigurnost...). Ove specifičnosti
uvjetuju i paradigme učenja koje ćemo primijeniti.

Nadalje, jasno je da je proces učenja kod svih bolji ako je potpomognut željom za
učenjem (npr. strast za učenjem nečeg novoga), svrhom ili ciljem koji se želi postići
učenjem (npr. napredovanje na poslu), povjerenjem u učitelja/predavača (npr. uspjeh
karizmatičnih predavača koji su se dokazali i izvan institucije u kojoj predaju), te
osjećajem učenika da može utjecati na proces (npr. dopušteno postavljanje pitanja,
navođenje primjera i sl.).

Pozdrav, Gordana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1078[Grananje od br. 1077]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 03:19

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

I još par riječi o neophodnom zaokruživanju i provjeri koliko je uspjeha polučio naš
izabrani model poučavanja...

Iako u nastavi koristimo pristupe bazirane na sve tri teorije učenja, najvidljiviji rezultat
pokazuju pristupi koji sve naučeno povezuju u cjelinu, te stečenom znanju i vještinama
daju praktičnu i upotrebnu vrijednost.

Najčešće se to radi uz pomoć debriefinga (diskusije nakon aktivnosti), što dovodi do
izvlačenja zaključaka na temelju vlastitog i tuđeg ponašanja.

Prva faza debriefinga je dijeljenje (rad u parovima, peer to peer teaching, podjela s
grupom, traženje pojašnjenja/pomoći i sl) i tu nastavnik postavlja otvorena pitanja kako
bi omogućio potpunije izražavanje.

Važna komponenta debriefinga je i analiza (npr. omogućavanje sudionicima da
protumače uzroke svojih ponašanja i akcija) – tu je primjerenije agresivnije ispitivanje
(zašto, kako, što biste napravili i sl.).

Nadalje, tako raščlanjena iskustva potrebno je uopćiti (generalizirati) kako bi se došlo do
općih zaključaka što činiti u sličnim situacijama, i tu predavač daje i svoje mišljenje, te
se stavlja u odnos prema zaključcima do kojih se došlo u debriefingu.
Na kraju, naučeno treba pretvoriti u akciju (primjena), no to nije uvijek izvodivo zbog
ograničenja učenja u predavaonici, ali se korištenjem caseova (studija slučajeva)
možemo približiti željenoj akciji.

No proces učenja i poučavanja je gotov tek kada učitelj/predavač da povratnu
informaciju u kojoj mjeri je učenik naučio/napredovao/shvatio ili otvorio prostor za
stjecanje novih znanja. Najčešće se to radi putem numeričke ocjene, no učinci su bolji
kada je povratna informacija konkretnija i potpunija.


Za kraj, par uputa s jednog seminara za trenere:
        Učimo i dok učitelji/treneri koriste monolog!
        Čujem i zaboravim. Vidim i zapamtim. radim i razumijem.


Pozdrav, Gordana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1085[Grananje od br. 991]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 11:15

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Poštovani tutori i poštovane kolege. Ovaj put sam nastojao bez puno riječi ali s puno slika
pristupiti predloženoj diskusijskoj temi. Nadam se da ćete brže i efektnije konzumirati ono što
sam htio izložiti.
Različite generacije sobom nose i različite vještine, što ima za posljedicu različite<b>kocepte
učenja</b>. Dakle vrlo je važno znati povijesni razvoj generacija u edukativnom smislu. Mi
danas čak niti ne znamo sve alate tzv.<b>Net generacije</b> jer se novi pojavljuju
svakodnevno.
<img alt="p" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/3.jpg">
U mojoj ustanovi tj. Osnovnoj školi današnja generacija koju mnogi znanstvenici
nazivaju<b>Homo Zappiens</b>, otprilike funkcionira ovako:
<img alt="o" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/4.jpg">
<img alt="i" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/5.jpg">
<img alt="u" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/6.jpg">
<img alt="z" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/7.jpg">
<img alt="t" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/11.jpg">
<img alt="r" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/12.jpg">
Ključna riječ u današnjim obrazovnim kontekstima bi trebala
biti<b>&quot;fleksibilnost&quot;.</b>
<img alt="e" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/14.jpg">
<img alt="w" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/15.jpg">
I za kraj
<img alt="s" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/18.jpg">

LP
Esad Mujaković


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1087[Grananje od br. 1061]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 12:19

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Draga Ana,

potpuno se slazem s Vama kako svako ucenje i nastavnik ima unaprijed
zadane ciljeve ucenja. No međutim, osobno ove tri teorije nisam
dozivivjela kao strogo razdvojene i razmisljajuci o njima sve vise mi se
cini kako su prisutni svi njihovi elementi u danasnjem poducavanju, smo
je razlika u tome koji od nih u pojedinim segmentima dolaze vise do
izrazaja. O tome nesto vise u iducoj poruci ovih teorija u kontekstu
osnovne skole...

Mislim da sve ove tri teorije imaju zadane ciljeve ucenja (koji mogu
biti isti, ali razlika je u nacinu njihova ostvarivanja i vrednovanja).
Glavna razlika je u tome sto je biheviorizam strogo orijentiran na
postignuce tog cilja tj. zeljeni rezultat usvojenih znanja pri samom
vrednovanju, dok kognitizam uz rezultat pri vrednovanju uzima u obzir i
izvedbu tj. proces kojim je ucenik dosao do rezultata.

Navest cu primjer za 1. kolegij: uvijek su nam u svakoj cjelini bili
navedeni ciljevi ucenja.

Npr. 1 cjelina prvog kolegija je navela kao ciljeve ucenja:

Po završetu ove cjeline polaznici će moći:
•      razlikovati različite vrste e-learninga;
•      identificirati vrste i koncepte e-learninga koji se trenutno koriste u
njihovom
        kontekstu.

Do navedenih ciljeva smo dosli kroz citanje literature, razmisljanje,
diskusije... Diskusije svakako ne smatram elementom biheriorizma. No
međutim sama ocjena tih diskusija kao i predanih zadataka (u kojemu smo
ponovo trebali npr. iskazati i usvojenost ciljeva ove prve cjeline prvog
kolegija) je dana u brojacanom obliku bodova.
Ja kroz dobivenu brojcanu ocjenu ne dobivam informaciju o tome je li
vrednovana moja izvedba i sami proces izrade tog zadatka i diskusije
(pretpostavljam da je vrednovana, no ne mogu biti sigurna koji kriteriji
su bili najbitniji pri procesu vrenovanja). Ja kao "ucenik" nemam
povratnu informaciju o tome mom ucinjenom procesu koji je vrednovan
(sto je bilo dobro?, sto mogu popraviti kako bi sljedeci put mogla jos
bolje napisati zadatak ili popraviti npr. ocjenu iz diskusija?, sto je u
mom procesu bilo mozda lose? i sl.).

Dakle, upravo zbog te povratne informacije koja mi je data samo u
brojcanom obliku sam se odlucila da za prisutnost biheviorizma.
Diskusija kao diskusija nije bliska biheviorizmu jer nam daje slobodu
sudjelovanja, izrazavanja razmisljanja i sl., no cinjenica je da smo
ocjenjeni brojcanom ocjenom za diskusiju!


Puno pozdrava,

Ivana




------------------------------------------------------------

Poruka br. 1089[Grananje od br. 1061]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 12:53

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Hi Ana

konkretno sto se tice tablice mnozenja koju navodite kao primjer u
poruci 1061 s nadnevkom Srijeda, 26. studenog 2008.:

"Ono što je specifično za biheviorizam su utvrđeni ciljevi, tj. nešto
što se može provjeriti,
učenje činjenica, npr. u matematici tablica množenja. Postoji jedan ili
nekoliko točnih
odgovora, i uglavnom nisu diskutabilni."

 Svakako bih se slozila da je mogucnost biheviorizma u provjeri
utvrdjenih cinjenica kada postoji jedan ili nekoliko tocnih odgovora
koji uglavnom nisu diskutabilni. No medjutim, ponovo smatram da je danas
rijetkost naici samo na takve testove provjere znanja te da su obicno
kombinacija razlicitih tipova zadataka medju kojima se uglavnom nalaze i
slozeniji zadaci.

Kao primjer navodite tablicu mnozenja. Ne znam koliko pojedini ucitelji
jos uvijek primjenjuju brzo racunanje koje zahtjeva samo izbacivanje
rezultata i onda to ocjenjuju?!
Misljenja sam da se samo "cisto" brzo racunanje moze koristiti kao jedan
od oblika vjezbe nakon odredjenog stupnja usvojenosti gradiva, ali
nikako kao provjera znanja. Jedno vrijeme se po skolama moglo cuti da
vise nije ni dozvoljeno provjeravati znanje ucenika na takav nacin, mogu
provjeriti kod kolega...

U nastavnim materijalima je naveden zanimljiv primjer vezan uprabo uz
tablicu mnozenja:

"Primjerice, tri različita nastavnika mogu svoje učenike naučiti množiti
na neki od sljedećih načina:
•        Nastavnik A može tražiti od učenika da tablicu množenja ponove 10 puta.
•        Nastavnik B može objasniti učenicima kako je množenje zapravo niz
zbrajanja.
•        Nastavnik C može zahtijevati da učenici riješe problem, npr. koliko se
boca može prodati, ako kamion prevozi 10 kutija boca, a u svakoj kutiji
su tri reda boca, s 12 boca u svakom redu. "


Mislim da je danasnje vrijeme uistinu rijetkost primjera nastavnika A i
misljenja sam da ni ne smije djecu poducavati na taj nacin...
Nasi udzbenici i program je koncipiran da nastavnik obvezno treba
tablicu mnozenja pri poucavanju objasniti kao nastavnik B tj. povezati
je s zbrajanjem (gdje se nadovezuje na vec steceno znanje), zatim mogu
uslijediti izmedju ostalih i odredjena kolicina vjezbi nastavnika A, ali
svakako su prisutni zadaci i nastavnika C (cesto se takvi oblici
problemskih zadataka i postavljavaju pri samoj obradi tablice mnozenja,
a na osnovu njega se i objasnjava nastavna jedinica).

LP, Ivana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1091[Grananje od br. 1075]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 13:57

Naslov: Odgovor: Vrste e-learning aktivnosti i njihova klasifikacija

Pozdrav svima,
Naučili smo da kognitivističke teorije najvažnijima za učenje smatraju
način na koji pojedinci percipiraju i interpretiraju informacije, kako
ih pohranjuju i prizivaju u sjećanje i da se metode procjene znanja
trebaju usredotočiti i na proces i na rezultate. Prema tome pisanje
zadatka bi svrstala u kognitivizam.

Elementima kognitivizma smatram i promišljanje i istraživanje jer prema
Kolbu (1984.) iskustvo učenja čine dvije sastavnice: opažanje i obrada.
Promišljanje o nastavnim materijalima nakon čitanja pripada opažanju, a
istraživanje novih informacija obradi.

Diskusiju bi uvrstila kao element konstruktivizma jer prvenstveno traži
našu aktivnost, suradnju i primjenu stečenog znanja. Znanje i
razumijevanje stvaramo zajednički s mentorima, pri čemu svatko od nas
doprinosi procesu vlastitim interpretacijama na temelju vlastitih
iskustava i iskustava drugih (nastani materijal 2.cjeline).

Oko on-line prezentacije imam određene dvojbe. Ako se odnosi na
preuzimanje video materijala onda bih rekla da ima elemente i
kognitivizma i konstruktivizma jer nas jednim dijelom poučava iz
iskustva drugih, a drugim dijelom kao nastavni materijal od nas
zahtijeva promišljanje o njemu i pripada strategijama kognitivne škole
mišljenja.

Da ne bih zaobišla biheviorizam tu bih uvrstila jednim dijelom zadatak i
diskusije iz razloga što smo za njih ipak dobili brojčane ocjene
(bodove) kao vrednovanje našeg postignuća prema zadanim ciljevima.

Ovo bi bila moja interpretacija, a svakako me zanimaju interpretacije
drugih kolega.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1093[Grananje od br. 991]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 14:30

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Pozdrav svima,

Dati cu pregled teorija ucenja u kontekstu osnovne skole.
Smatram da elementi svih tiju teorija ucenja postoje u osnovnoj skoli.

1) Elemente biheviorizma mozemo pronaci pri usvajanju sadrzaja jer su
nastavni materijali organizirani od lakseg prema tezem, od poznatog
prema nepoznatom, od znanja prema primjeni. Biheviorizam je prisutan i
kao jedan od oblika pri ponavljanju i utvrđivanju znanja, kao i kod
provjere znanja.

2.) Elementi kognitivizma su prisutni u usvajanju novih sadrzaja.
Ucitelji nastoje ucenike motivirati, potaknuti na razmislajanje i
pamćenje. Pri tome s ucenicima ponavljaju i isticu vec usvojene pojmove
te na njih nadograđuju nove, cesto koristeci pri tome mentalne mape za
vizualizaciju informacija i lakse zapamćivanje.

Cini mi se da je kognitivizam jos uvijek znatno manje prisutan u
procjeni i vrednovanju znanja jer se jos uvijek cesto ne vrednuje
izvedba i sam proces kojim je ucenik dosao do rezultata, a uglavnom se
vrednuju sami rezultati.

3.)Konstruktivizam je prisutan kroz npr. realizaciju projekata gdje
ucenici primjenjuju naucena znanja, kao i kroz poticanje npr.
problemskih i kontekstualnih zadataka. Pri njihovoj realizaciji dolazi
do suradnje, a svatko doprinosi procesu temeljem vlastitog truda, znanja
i iskustva. Nerijetko ucenici trebaju i prezentirati ostvarene projekte.

No, cini mi se da je konstruktivizam jos uvijek nedovoljno prisutan u
procijeni i vrednovanju rezultata. Mozda bi zgodan primjer toga mogli
biti satovi likovne kulture na kojima ucenici kroz određeni likovni
zadatak trebaju realizirati svoj rad. Na kraju se organizira izlozba
dovrsenih radova i ucenici tada pod vodstvom ucitelja promatraju,
komentiraju i vrednuju radove kroz ostvarenost likovnog zadatka. Ovakvo
vrednovanje je izvedivo vec i s ucenicima razredne nastave te se lako
moze uociti da vec i ucenici ove dobi uz vodstvo ucitelja daju lijepe
komentare i realne procijene radova. A usput dobiju jasniju sliku i
potpuniju povratnu informaciju, te na neki nacin se izvede i ponavljanje
zadanog likovnog zadatka.

Zakljucak:
Biheviorizam je "zgodan" za utvrđivanje i ponavljanje određenih
sadrzaja. No, misljenja sam da bi mu uvijek trebao prethoditi
kognitivizam i konstruktivizam u usvajanju i ucenju novih znanja i
vjestina, sto je uglavnom i prisutno u skolama.

Isto tako, cini mi se da bi pri procjeni znanja uz biheviorizam (koji
zasada prevladava) trebali biti vise zastupljeni i elementi kognitivizma
i konstruktivizma jer ce ucenici imati bolju povratnu informaciju.

Srdacno,

Ivana

------------------------------------------------------------
Poruka br. 1095
Poslao Emil Banek (embanek.public) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 15:10

Naslov: Predaja 1. zadatka

Pozdrav tutorima,

htio bih predati 1.zadatak no ništa se ne događa kad otvorim WebCT alat Predavanje
radnih zadataka.

Emil

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1098[Grananje od br. 1074]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Četvrtak, 27. studeni 2008.
16:35

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Pozdrav Zlatko,

Prihvaćam kritiku na svoje pitanje upućeno u diskusiji koje je glasilo: Nisam uočila jasne
elemente biheviorističkog poučavanja, a ostali?

Bilo bi preciznije definirati ovako: Osim ocjenjivanja zadatka, nisam uočila jasne
elemente biheviorističkog poučavanja, a ostali? Slažete se?

U pretjeranoj realnosti ili kritičnosti često nam promakne nešto puno ljepše i važnije, zar
ne?

Vesna


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1099[Grananje od br. 1065]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 17:46

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Pozdrav svima!

Razmjena mišljenja Dragice i Vesne pokazala je dvije suprotstavljene situacije, u prvoj
ulogu „tehnoloških lidera“ ili čak „inovatora“ ( ako mi je dopušteno upotrijebiti pojmove iz
1. kolegija u malo širem smislu) zauzimaju nastavnici, a ulogu „konzervativaca“ učenici i
roditelji, u drugoj situaciji pak uloge su podijeljene upravo obratno. Moja opažanja iz
dvije, tri „školske situacije“ (što vojne, što civilne, da ih sada ne nabrajam) govore da se
u oba dvije uloge pojavljuju i nastavnici i učenici, ne ulazim pri tome u raspravu kojih je
gdje više.

Za mišljenje koje Vesna iznosi u svom pitanju rekao bih da je teza koju je vrlo logično
postaviti. No s obzirom da spadam u „inženjersku populaciju“ jasno je da je moje
očekivanje o rezultatima eventualnog istraživanja koje bi trebalo potvrditi ili opovrgnuti
postavljenu tezu krajnje subjektivno, i uvjeren sam da ga Vesna može sama pogoditi.

Čini mi se da iako ne daje izravan odgovor na postavljeno pitanje naslov iz izborne
literature „How do Perspectives on Teaching Vary Across Disciplinary Majors for Students
Enrolled in Teacher Preparation? može pomoći u ovoj diskusiji, ili je barem bio
interesantan jednom „nepopravljivom tehničaru“.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1100[Grananje od br. 1095]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 18:35

Naslov: Odgovor: Predaja 1. zadatka

Hi Emile,

obzirom da je prošao rok predaje prvog zadatka, vjerojatno je zatvorena
mogućnost predaje zadataka.

Provjerit ćemo.

Predlažem da zadatak pošaljete e-mailom kao att. Nakon što se u okviru
WebCT omogući ponovna predaja zadatka, poslat ćete ga na WebCT jer je
bez toga nemoguće upisati ocjenu.

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1101[Grananje od br. 1099]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Četvrtak, 27. studeni 2008.
18:56

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Pozdrav Andrija,
Drago mi je da te zaintrigirala teza odnosa inžinjera i učitelja prema djeci.

I ja pripadam skupini „inžinjerske populacije“, ali bez obzira na naš subjektivan stav
smatram da smo svjesni kakvi bi bili rezultati eventualnog istraživanja na tu temu.

Upisali smo ELU, želimo se stručno usavršavati, težimo ka promjenama u načinu rada i
poučavanja, motivirani smo. Zar to nije dovoljno za put do uspjeha?

Vesna




------------------------------------------------------------

Poruka br. 1112[Grananje od br. 1100]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 23:05

Naslov: Odgovor: Predaja 1. zadatka

includes attachment

Pozdrav Gorane,

evo šaljem Vam prvi zadatak u prilogu.

Srdačan pozdrav,

Emil

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1119[Grananje od br. 1112]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 28. studeni 2008. 07:26

Naslov: Odgovor: Predaja 1. zadatka

Hi Emile,

primljeno,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1121[Grananje od br. 1089]
Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Petak, 28. studeni 2008. 08:54

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Draga Ivana,

Iskreno, nadam se da učitelja koji tako poučavaju ("koji zahtijevaju samo izbacivanje
rezultata i onda to ocjenjuju" i A iz Vašeg primjera) više nema. Ne radim u školi pa ne
znam kakva je realna situacija na "terenu" (vjerujem da ću više o tome saznati u drugoj
diskusiji), ali se mogu nadati:)
Primjer tablicu množenja koji sam navela nije bio stvarni primjer koji primjenjujem,
nego samo primjer kako je to u biheviorizmu.

Lijep pozdrav,
Ana

U poruci 1089 s nadnevkom od Četvrtak, 27. studeni 2008. 12:53, Ivana Sarić
(ivana.saric12.skole) piše:
>Hi Ana
> Svakako bih se slozila da je mogucnost biheviorizma u provjeri
>utvrdjenih cinjenica kada postoji jedan ili nekoliko tocnih odgovora
>koji uglavnom nisu diskutabilni. No medjutim, ponovo smatram da je danas
>rijetkost naici samo na takve testove provjere znanja te da su obicno
>kombinacija razlicitih tipova zadataka medju kojima se uglavnom nalaze i
>slozeniji zadaci.
>
>U nastavnim materijalima je naveden zanimljiv primjer vezan uprabo uz
>tablicu mnozenja:
>
>"Primjerice, tri različita nastavnika mogu svoje učenike naučiti množiti
>na neki od sljedećih načina:
>•      Nastavnik A može tražiti od učenika da tablicu množenja ponove 10 puta.
>•      Nastavnik B može objasniti učenicima kako je množenje zapravo niz
>zbrajanja.
>•      Nastavnik C može zahtijevati da učenici riješe problem, npr. koliko se
>boca može prodati, ako kamion prevozi 10 kutija boca, a u svakoj kutiji
>su tri reda boca, s 12 boca u svakom redu. "
>
>
>Mislim da je danasnje vrijeme uistinu rijetkost primjera nastavnika A i
>misljenja sam da ni ne smije djecu poducavati na taj nacin...
>Nasi udzbenici i program je koncipiran da nastavnik obvezno treba
>tablicu mnozenja pri poucavanju objasniti kao nastavnik B tj. povezati
>je s zbrajanjem (gdje se nadovezuje na vec steceno znanje), zatim mogu
>uslijediti izmedju ostalih i odredjena kolicina vjezbi nastavnika A, ali
>svakako su prisutni zadaci i nastavnika C (cesto se takvi oblici
>problemskih zadataka i postavljavaju pri samoj obradi tablice mnozenja,
>a na osnovu njega se i objasnjava nastavna jedinica).
>
>LP, Ivana
>


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1126[Grananje od br. 1036]

Poslao Karmen Toić Dlačić (karmen.toic-dlacic.skole) na Petak, 28. studeni 2008. 10:20

Naslov: Odgovor: ELA Web tekstovi za 2. Kolegij u wordu

Zahvaljujem
Lijep pozdrav
Karmen Toić Dlačić
(zelena)

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1127[Grananje od br. 1031]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Petak, 28. studeni 2008. 11:08

Naslov: Odgovor: Paradigma koja nedostaje

Pozdrav svim plavcima i kolegi Andriji!
Studija Europske zajednice «New Learning Environments in School Education» detektirala je
postojanje inovativnih trendova u teoriji i praksi okruženja za učenje. Nalazi iz studije
sugeriraju jasan pomak prema novoj paradigmi učenja. Nova paradigma učenja predstavlja
pomak od instruktivizma prema konstruktivizmu. Izgleda da će vizije konstruktivista u
budućem obrazovnom sustavu biti globalno prihvaćene i dijeljene.
Nova paradigma učenja (elearningeuropa.info, 2005) ukazuje na niz potencijalnih promjena:

učenja;
                                                tilovima učenja</b>: Planiranje učenja,
različito za različite polaznike/studente, omogućujući im da rade prema svom individualnom
stilu učenja i svojim tempom učenja;

razvijanje vještina i umijeće međusobne komunikacije i suradnje (kolaboracije);
                                                                                             –
savjetniku, voditelju, kontroloru procesa učenja u parovima (pupil-to-pupil) i učenja u grupi,
te koji svojim polaznicima/studentima osigurava uvijete za proces učenja;

činjenica i znanja, prema kreiranju znanja. Polaznici/studenti moraju biti aktivni učesnici u
konstruiranju znanja kroz svoj vlastiti proces učenja, radeći samostalno i zajedno sa svojim
kolegama. Eksperimentiranje i istraživanje su značajni aspekti ovog aktivnog konstruiranja
znanja;
                                                         igma učenja unosi vjerovanje da će
učenje dobiti reorganiziranjem situacije učenja na način da se tradicionalni način mišljenja
vezan za nastavni program nadilazi multidisciplinarnim pristupima i radikalno modificiranim
planiranjem vremena , organizacije, učenja i nastavničkog/profesorskog rada.
 Izgleda da je opće prihvaćeno da upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije sadrži
veliki potencijal za podršku i transformiranje gore spomenutog pomaka prema novoj
paradigmi učenja.
Pozdrav,
 Jadranko !


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1128[Grananje od br. 1036]

Poslao Zdravko Barbarić (zdbarbar.public) na Petak, 28. studeni 2008. 11:39

Naslov: Odgovor: ELA Web tekstovi za 2. Kolegij u wordu

Hvala Adrian!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1129[Grananje od br. 1075]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Petak, 28. studeni 2008. 12:29

Naslov: Odgovor: Vrste e-learning aktivnosti i njihova klasifikacija

Pozdrav plavcima i tutorima!
Kako ja gledam pojedine e-learning aktivnosti.
 U slučaju kad je cijeli proces obrazovanja osmišljen tako da se izvodi putem interneta, e-
learning postaje jedan od oblika obrazovanja na daljinu. Tu je e-learning logičan nastavak u
razvoju obrazovanja na daljinu koji su ustanove i polaznici objeručke prihvatili kao rješenje
modernog doba gdje spadaju e-learning-ove aktivne komponente; (online prezentacija,
diskusija, promišljanje, istraživanje, zadatci i dr.)
 Pri tom je internet riješio probleme komunikacije između ustanove i polaznika i distribucije
materijala na puno komforniji način nego bilo koja ranije poznata tehnologija. Internet je unio
u rječnike novi termin za učenje, učenje preko mreže, tj. online učenje (engl. online learning).
Online učenje je klasificirano kao jedan sveobuhvatni termin koji se odnosi na učenje pomoću
PC računala, Interneta ili intraneta. Razine ovog učenja variraju, počevši od osnovnih
programa koji uključuju tekst i grafiku tečaja, vježbe, testiranje i snimanje rezultata rada, kao
što su rezultati testa, pa sve do visoke sofisticiranosti. Sofisticiranost mogla bi uključiti
animacije, simulacije, audio i video dijelove diskusijskih grupa sa kolegama i ekspertima,
online mentorstvo, linkove na materijale pohranjene na intranetu ili na Webu i ostale resurse
obrazovanja (Urdan &amp; Weggen, 2000).
 Ovo je posebno važno jer u današnje vrijeme naši mnogi časnici i dočasnici i profesionalni
vojnici imaju potrebu za različitim vrstama obrazovanja specijalističkog karaktera koje će im
pomoći da mogu obavljati svoj posao profesionalno i učinkovito ili da u njemu mogu
napredovati. Zbog svojih obiteljskih i poslovnih obveza, misija , udaljenosti postrojbi od
vojne akademije oni više ne mogu u školske klupe na uobičajen način te predstavljaju sve
veću populaciju »netipičnih« polaznika, čije se potrebe za obrazovanjem mogu idealno riješiti
uz pomoć online programa. Vrlo je važno pitanje kvalitete materijala i procesa te njihove
smislenosti u edukaciji polaznika/studenata, profesionalnog vojnog osoblja (zaposlenih ljudi).
Na sam proces obrazovanja važno je osvrnuti se u ovako širokom kontekstu iz razloga što se
danas sve češće govori o cjeloživotnom obrazovanju i cjeloživotnom učenju. Trend
cjeloživotnog obrazovanja i potreba za stalnim stručnim usavršavanjem i doškolovanjem,
posljedica je sve bržeg razvoja tehnologije i promjena na radnom mjestu. Te promjene danas
u mnogim strukama traže kontinuirano obnavljanje znanja stečenih u redovnom obrazovanju,
a posebice znanja stečenih tijekom studiranja.
Pozdrav,
Jadranko!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1134[Grananje od br. 1076]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Petak, 28. studeni 2008. 14:33

Naslov: Odgovor: Jos malo o "boljoj" paradigmi

Pozdrav
Mi u našoj školi već imamo iskustva s organiziranjem on-line tečajeva. Naime u okviru
izannastavnih aktivnosti, prošle godine je organiziran on-ine tečaj za polaznike GLOBE-grupe
(jer slučajno svi učenici iz grupe imaju i računala i potrebna znanja iz primjene ICT-a).
U pripremu i realizianje tečaja uključeni su: lekcije, vježbe, zadaci, testovi, asinkroni
komunikacijski alati, color="navy"><b><u>forum </u></b>color="blue">i elektronička
pošta. Dakle moj odgovor je potvrdan.
Dapače diskusije na forumu su uvelike doprinijele proširivanju spoznaja svih sudionika unutar
projekta.
LP


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1136[Grananje od br. 1091]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Petak, 28. studeni 2008. 15:25

Naslov: Odgovor: Vrste e-learning aktivnosti i njihova klasifikacija

Lijepi pozdrav!

Evo kao sto je i Sanja napisala i mene pomalo najvise zbunjuje online
prezentacija. Buduci da njima prikazujemo i prenosimo informacije, moze
biti u obliku testiranja - npr. kviz ili provjera znanja stavila bih je
u bioheviorizam.
Njome mozemo i npr. prikazivati mape informacija i olaksavati pamcenje,
moze poticati na razmisljanje i metakognitivne proces, informacije u
njoj mogu biti prezentirane na razlicite nacine (tekstualne, verbalne i
vizualne) pa bi po tome mogla ici i u kognitivizam.

No, ona moze biti interaktivna i omogucivati barem onu interakciju
ucenik-sadzaj. Sto ako je ucenici izrađuju npr. na satu iz informatike
da bi steceno znanje iz određenog softvera primjenili u praksi i pri
tome su organizirani u grupe pa na taj nacin suradjuju. Prezentacijom
ucenici mogu dobiti nefiltrirane informacije koje mogu sami
kontekstualizirati i personalizirati. Ovisno o kutu gledanja, mozda bi
prema ovim nekim karakteristikama mogla spadati i u neki vid
konstruktivizma?!


Diskusiju bih svakako smjestila u kognitivnu i konstruktivistcku skolu
misljenja jer potice na razmisljanje, razmjenu osobnog iskustva,
suradnicko ucenje i interakciju.

Promišljanje, istrazivanje i zadatak bih stavila u kognitivizam, ali
svakako predstavlja i sastavni dio konstruktivizma. No, medjutim npr.
istrazivanjem se dolazi do novih spoznaja i cinjenica pa sadrzi mozda i
elemente biheviorizma jer se tu javlja potreba za poznavanjem nekih
cinjenica.
Ovisno o tipu, zadtak moze biti bihevioristicki, kognitivni i konstruktivni.

Evo, svega sam pomalo "nadrobila". Slozila bih se s navedenim zakljuckom
iz prethodnih diskusija da su sve skole misljenja dobre.
No razmisljajuci o njima meni se katkada cini da se one dosta preklapaju
i da su zapravo sadrzane jedne unutar drugih pa mi je tesko povlaciti
katkada cvrste granice.
Nekako mi se cini da npr. konstruktivizam u sebi mora sadrzati i
kognitivizam jer svako ucenje zahtijeva metakognitivne sposobnosti,
promisljanje, opazanje, pamcenje i usvajanje cinjenica...
 Iz tih razloga cini mi se da su ove tri skole misljenja usko povezane
te da je danas vrlo rijedak ucitelj u kojega prevladava samo jedna.

Srdacno,

Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1138[Grananje od br. 1136]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Petak, 28. studeni 2008. 17:15

Naslov: Odgovor: Vrste e-learning aktivnosti i njihova klasifikacija

Ovdje bih se ispravila vezano uz primjer prezentacije koji sam dala u
prethodnoj poruci jer mislim da i nije bas dobar...

Navela bih jedan primjer prezentacija koje me zbunjuju. Npr. postoje
prezentacije ili nazovimo ih tecejevi http://www.lynda.com/ za ucenje
ovladavanja softverima za izradu web stranica, za fotografije, izradu
publikacija... One mogu biti offline, a sigurno imamo i online
primjera... Cini mi se da ovakve prezentacije omogucuju iducu tvrdnju:

"Konstruktivisti tvrde da studenti interpretiraju informacije i svijet u
skladu sa svojom osobnom stvarnošću, te uče putem opažanja, obrade i
interpretacija te onda pretvaraju informaciju u osobno znanje (Cooper,
1993.; Wilson, 1997.). Studenti uče najbolje kada ono što uče mogu odmah
primijeniti i tome dati osobno značenje."

Dakle, cini mi se kako za ucenje iz ovakvog tipa prezentacija trebamo
organizirati svoje vrijeme, sami opazamo, obrađujemo i interpretiramo
informacije te ono sto je najbolje mozemo ono sto smo odslusali i
pogledali odmah provjezbati i primjeniti, pokusati sami napraviti...
Stoga mnozda bismo mogli zakljuciti da imaju neke obrise
konstruktivisticke tvrdnje?

Po tim nekim karakteristikama ovakve bih prezentacije stavila u neki vid
konstruktivisticke teorije ucenja, one vise sluze za samoucenje... No,
nemaju mogucnost komunikacije, suradnje pa stoga nisam sigurna mogu li
ici u konstruktivizam?
Cini mi se da im je to ozbiljan nedostatak! :)

Help! :))

Ivana

P.S. U svakom slucaju, mislim da ove sve tri skole misljenja
predstavljaju zapravo idealan proces ucenja i da zapravo savrseno
opisuju sami "proces ucenja" jer da bismo nesto uspjesno naucili sluzimo
se elementima iz svih skola misljenja: usvajamo informacije, opazamo,
razmisljamo, zakljucujemo, pamtimo, primjenjujemo u vlastitoj okolini i
kontekstu, suradjujemo itd...




------------------------------------------------------------

Poruka br. 1139[Grananje od br. 1036]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Petak, 28. studeni 2008. 17:20

Naslov: Odgovor: ELA Web tekstovi za 2. Kolegij u wordu

I ja podcrtavam, saram i sl. Ne mogu se naviknuti na ucenje ispred
racunala bez oznacavanja na papiru.

Hvala!

------------------------------------------------------------
Poruka br. 1140[Grananje od br. 1036]

Poslao Gordana Sokol (gordana.sokol.skole) na Petak, 28. studeni 2008. 18:17

Naslov: Odgovor: ELA Web tekstovi za 2. Kolegij u wordu

Lijep pozdrav svima,

prije svega hvala i ja volim pocrtavati, no postoji i brži način kako doći do papirnatih
materijala bez kopiranja u Word.
Među Ostalim alatima postoji alat Ispis materijala. U prilagodbi za ispis odaberete Popis
stranica, označite ono što vam je potrebno te odaberete završetak prilagodbe ispisa.
Jedino što vam još preostaje sve skupa pošaljete na ispis.
Nadam se da ćete ovako uštediti malo vremena :-).

Lp,
Gordana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1141[Grananje od br. 1087]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 28. studeni 2008. 20:11

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Pozdrav Ivana,

dobro naglasavate svoj dozivljaj povezanosti svih triju teorija. Takodjer
zanimljivo razmisljate o diskusijama, konstruktivistickom elementu koji se
na kraju ipak procjenjuje bihevioristickim metrom - brojem bodova. Zadatak
takodjer spominjete u istom kontekstu kvantizacijskog iskazivanja rezultata.

No, u obrascu ocjenjivanja uz svaku brojcanu rubliku stoji i nase tutorsko
tekstualno pojasnjenje nase ocjene, dakle povratna informacija. Tu vam
detaljno pojasnjavamo sto ste dobro napravili, na sto biste u sljedecim
zadacima morali obratii vise paznje, koji dio ste eventualno propustili ...

Dakle, dajemo vam povratnu informaciju i na ocjenjivanje gledamo kao na
recenziju vaseg rada. To ce jos vise doci do izrazaja u preostala dva
zadatka, cime uvelike zadavoljavamo druge dvije teorije ucenja.

Da smo vam ostavili samo opisanu ocjenu, bez daljnjih komentara, to bi
tada bio cisti biheviorizam. Sad, naravno da je ta povratna informacija
(recenzija!) nekad opirnija, a nekad sazetija.

Pozdrav,
Zlatko
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1142[Grananje od br. 1085]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 28. studeni 2008. 20:25

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Pozdrav Esade,

pohvale na vrlo zivopisnoj poruci, nasuprot suhoparnom tekstu koji uobicajeno koristimo.

Naceli ste jednu vrlo zanimljivu temu kojom cemo se puno baviti kasnije - razlikama
izmedju tzv. digitalnih imigrananata i digitalnih domorodaca.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1143
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 28. studeni 2008. 20:30

Naslov: Teorije ucenja i zivotna dob

Pozdrav svima,

ako do krajnjih granica sazmemo sto je to konstuktivizam, odnosno sto ga to razlikuje od
ostalih metoda, mogli bismo reci da je to usadjivanje ili ucenje sposobnosti da
učenik/student postane samostalan za daljnji rast.

U danasnjem svijetu znanje se udvostrucuje svakih nekoliko godina, izjava "... danas
sam nesto naucio" pada u vodu, jer vec sutra moram nauciti nesto novo. Proces rasta i
prosirivanje znanja mora se moci samostalno nastaviti, sto postaje kljucno za
savladavanje slozenijih poslova.

Tako bismo konstruktivisticku metodu ucenja na neki nacin mogli promatrati kao alat ili
vjestinu pojedinca.

Nadovezimo se na raspravu o ucenicima 5. razreda OS iz prethodnog niza poruka.
Zanima nas sto mislite u kojoj zivotnoj dobi bi bilo bolje primjeniti koji od tri pristupa
poucavanju. Ili ste možda misljenja da to ne ovisi o uzrastu ucenika?

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1146[Grananje od br. 1138]
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 28. studeni 2008. 21:27

Naslov: Odgovor: Vrste e-learning aktivnosti i njihova klasifikacija

Podrav Ivana,

da, online prezentacije mogu biti komplicirana tema, uvijek je pojedine online aktivnosti
tesko strogo smjestiti u odredjenu teoriju ucenja.

Online prezentacije se ipak/uglavnom/u vecini slucajeva oslanjaju na biheviorizam i
kognitivizam. Bez mogucnosti komunikacije, konstruktivizma je ipak jako ogranicen,
odnosno tesko ga je ostvariti.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1151[Grananje od br. 957]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Petak, 28. studeni 2008. 22:34

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Osvrćući se na 1. kolegij vjerujem da su tu na mahove vidljivi elementi
konstruktivističke škole mišljenja. Vlastitom interpretacijom online
sadržaja doprinosimo savladavanju sadržaja. Polaznici primjenjuju
postojeće znanje da bi filtrirali i protumačili nove informacije. Rekao
bih da je naglasak bio na suradnji, a time i na interakciji što nas
dovodi do kognitivističke škole učenja. Pisanje prvoga zadatka samo je
jedan od primjera (načina) na kojem pojedinci interpretiraju i
percipiraju informacije. Diskusije vidim kao proces u kojem mi polaznici
ELE dolazimo do rezultata učenja (bitan je i proces učenja, a ne samo
konačan rezultat). Tutore vidim kao graditelje (Prat, 2006.) . Pitanja
koja tutori postavljaju predstavljaju samo smjernice kojima se služe da
dođu do cilja učenja.
Obrisi biheviorizma su vidljivi i to kroz ocjenjivanje.

Pozdrav,
Krešimir

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1163[Grananje od br. 1141]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Subota, 29. studeni 2008. 08:00

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Pozdrav plavcima!
Malo se kasno uključujem (nadam se ne prekasno) u raspravu i vidim da su
kolege već uglavnom sve rekle o teorijama učenja koje se primjenjuju u
našem kolegiju.

Moram priznati da sam i ja bio sklon mišljenju onih koji su ustvrdili da
ne vide elemente biheviorizma u našoj nastavi.

Naime, iščitavajući materijale, o kognitivizmu se govori da se koriste
procjene znanja i da se ocjenjuju i izvedba (postupak) i konačni
rezultat. Nisam uočio onaj dio koji kaže da je ocjena opisna, a ukoliko
se daje brojčano da je to element biheviorizma.

No zato imamo naše tutore da nas pouče.

To je samo dokaz da su ove teorije itekako isprepletene i ne mogu se u
praksi jednostavno provoditi samostalno. Pa i svaki formalni kontekst
zahtijeva egzaktno ocjenjivanje.
Mi smo svojevremeno imali predmete koje smo ocjenjivali sa "prolazi/ne
prolazi". Postojale su i opisne ocjene. No u konačnici opći uspjeh je
uvijek bio vrednovan egzaktnom brojčanom ocjenom.

Lijep pozdrav,
Darko



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1164[Grananje od br. 958]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Subota, 29. studeni 2008. 08:23

Naslov: Odgovor: Paradigma koja nedostaje

Lijep pozdrav!

Razmišljajući o paradigmi koja nedostaje, preispitivao sam svoje
dosadašnje formalno školovanje i prepoznavao sam u svakom elemente
pojedine paradigme koje su nam prezentirane u ovoj cjelini.
Činjenica je stupanj školovanja raste tako se biheviorizam (prisutan u
nižim razredima osnovne škole) sve više pomiče ka kognitivizmu i
konstruktivizmu. Konstruktivizam je bila paradigma mog poslijediplomskog
obrazovanja, ali ponovo sa elementima kognitivizma pa i biheviorizma
(ocjenjivanje). Sve ove paradigme imaju učenika na jednoj strani i
nastavnika na drugoj (u nekom obliku i ulozi).

Što sad tu nedostaje?
Po mom mišljenju, nedostaje jedna vrlo bitna paradigma, a to je
samoobrazovanje. Mnoge stvari naučio sam bez nastavnika, pokretan nekom
unutarnjom motivacijom, istražujući, radeći pokušaje i pogreške, bez
očekivanja neke formalne ili neformalne nagrade (ocjene, priznanja
okoline) već isključivo radi toga što me je to interesiralo.
U Prattovom modelu poučavanja to bi izgledalo kao da su nastavnik i
učenik isti element.
Internet danas igra veliku ulogu u samoobrazovanju i nije samo puka
spona između sadržaja i učenika.

Zanima me mišljenje drugih?

Darko


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1172[Grananje od br. 1141]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Subota, 29. studeni 2008. 09:54

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Hvala Zaltko!

ja sam propustila tu povratnu opisnu informaciju
(recenziju!) naseg rada... Svakako cu je pogledati!

Puno pozdrava :)

Ivana




------------------------------------------------------------

Poruka br. 1173[Grananje od br. 1065]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Subota, 29. studeni 2008. 10:17

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Pozdrav mentorima i svim kolegama plave grupe

Vesnino me pitanje zaintrigiralo, ali i dalo za razmišljati.
Niti u mojoj ustanovi većina nastavnika nema formalnu pedagoško-psihološku izobrazbu,
i gotovo svi prilazimo studentu kroz dominantno poučavanje sadržaja.
U mojoj se ustanovi koristi ovisno o vrsti nastave da li su to predavanja, seminari ili
vježbe sva tri pristupa biheviorističke, kognitivne ali i konstruktivističke strategije. Svaki
od pojedinaca ima osobnu slobodu koristiti pojedini pristup i metode za dati sadržaj.
Tijekom predavanja najzastupljenije su biheviorističke strategije dok kognitivna i
konstruktivistička prevladavaju tijekom seminara i vježbi.

Primjenjiv je način rada u skladu s mišljenjem Ertmera i Newbya (1993.), jer se
biheviorističke strategije koristite u poučavanju činjenica, dok elemente kognitivne i
konstruktivističke strategije koristimo u poučavanju procesa, mehanizama ali i za
poticanje usvajanjem načela te sposobnosti razvijanja strategija i njihove primjene koja
ujedno stimulira, motivira studenta.

Naglasak bi svakako trebao uključivati osmišljavanje dodatnih sadržaja u duhu
konstruktivističkog mišljenja da se studentima pruži prilika da konstruiraju vlastito
značenje iz prezentiranih informacija od ponuđenih sadržaja.

Sanja


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1176[Grananje od br. 957]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Subota, 29. studeni 2008. 12:17

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Pozdrav svim plavcima,

Slažem se s kolegicama i kolegama koji u svojim diskusijama navode da u 1. kolegiju
imamo zastupljene sve tri teorije učenja koje su međusobno isprepletene i povezane.
Naravno da dominantnu zastupljenost vidim u elemenatima konstruktivizma. Ako bih
zastupljenost navedenih teorija iskazivao u postotcima odokativnom metodom onda je:
biheviorizam do 5 %, kognitivizam do 20 %, a konstruktivizam oko 75 %. Slijedi analiza
koju temeljim na materijalima navedenim u literaturi Ally, M. (2005).

Biheviorizam, u manjem dijelu, prepoznajem u provedbi radionice 1. i 2. dan, gdje sam
stekao prve informacije o e-learningu, te u dijelu ocjenjivanja diskusija i zadatka.
Kognitivizam prepoznajem u dijelu radionice, diskusija koje se vode temeljem
postavljenih ciljeva, obvezne literature, unaprijed zadanih pitanja, kao i izradu zadataka
u kojem sublimiramo cijeli kolegij s mogućnosti izrade projekta, prijedloga primjene u
našoj ili nekoj drugoj ustanovi. Konstruktivizam je dominantan u svim dijelovima jer
svakodnevno prepoznajem suradničke, iskustvene i refleksne metode, timski rad u
kojem smo mi polaznici u središtu pozornosti.

Što se tiče zastupljenosti e-learning aktivnosti u 1. kolegiju po kvadrantima Allyevog
članka, prezentaciju sadržaja smjestio bih u 5, diskusiju i zadatak u 8 – 9, a promišljanje
i istraživanje u 9 kvadrant.

Lijep pozdrav,
Marijan


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1178[Grananje od br. 1136]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Subota, 29. studeni 2008. 15:58

Naslov: Odgovor: Vrste e-learning aktivnosti i njihova klasifikacija

face="Dialog">Lije pozdrav Sanji, Ivani i ostalim plavcima...
face="Dialog">U nekim stvarima bi se složila sa već iznesenim mišljenjima. <br>
Online prezentacije mogu biti različito oblikovane. Ako se radi o pretežno tekstualnim
prezentacijama, navođenje definicija i činjenica bez primjera, svrstala bi ih u biheviorističko
mišljenje, no ako se radi o prezentaciji vježbe sa opisanim slijedom izvođenja (tutorijali) ili
primjeri upotpunjeni sa vizualnim elementima, ili 3D simulacijama prikaza pokusa ili vježbe,
tada bi ih svrstala u kognitivan pristup. Prezentacije nisu same sebi svrha, već sadržaj koji se
prezentira i na način koji se prezentira.
face="Dialog">Diskusije razvijaju kritičko mišljenje i traže stav, te mi ih je nekako najlakše
svrstati u kognitivni pristup, ali za razliku od Ivane ipak je ne bi povezivala sa
konstruktivizmom. <br>
Promišljanje traže i diskusije i istraživanje i zadaci, tako da mi je teško izdvojiti taj pojam
nevezano uz ostale, iako se promišljanje najviše vežu uz kognitivnu školu. Istraživanje bi
povezala sa traženjem vlastitog puta do nekih spoznaja, možda čak i na bazi pokušaja i
pogrešaka. Taj individualizam u spoznaji je karakterističan za konstruktivizam.
face="Dialog">Zadatak po meni predstavlja kompleksan pojam koji traži i poznavanje
činjenica i promišljanje i vlastiti put do rješenja. Kroz zadatak ako je dobro postavljen dolaze
do izražaja sve škole mišljenja, biheviorizam, kognitivizam i konstruktivizam.
face="Dialog">Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1181[Grananje od br. 1140]

Poslao Silvije Premuš (silvije.premus.skole) na Subota, 29. studeni 2008. 17:28

Naslov: Odgovor: ELA Web tekstovi za 2. Kolegij u wordu

includes attachment

Drage kolege svih boja...
Vidim da mnogi od Vas ne vole učiti pred ekranom. To ne mora biti tako jer postoji puno
zanimljivih i besplatnih programa koji će učenje pred ekranom učiniti zabavnim i preglednim.
Pomoću njih naravno <b>možete podcrtavati tekst na web stranicama, arhivirati ga,
mijenjati...</b>
Vjerojatno koristite prilično rašireni Mozilla Firefox. Ovaj preglednik, uz osnovnu verziju
nudi i mnoge korisne <b>dodatke (Add-ons)</b> koji mogu olakšati učenje pred ekranom na
razne načine. Skrenuo bih Vam pažnju na dva, koja i sam intenzivno koristim u radu. To su:
<b>ScrapBook</b> koji možete skinuti https://addons.mozilla.org/en-
US/firefox/addon/427">ovdje</a> (https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/427)
te <b>Zotero</b> koji možete skinuti https://addons.mozilla.org/en-
US/firefox/addon/3504">ovdje</a> (https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/3504)
Naravno ništa ne može zamijeniti tekst ispisan na papiru, ali nisu ni svi tekstovi podjednako
važni pa ih je šteta sve ispisivati. Osim toga, te papire ćete kad tad baciti. Ovako vam
zauzimaju samo malo prostora na računalu i mogu stajati tu dok ih ne zatrebate jednog dana i
tada ćete ih imati obrađene, podcrtane kako vi želite i organizirane na način koji vama
odgovara.
Evo kako izgleda tekst obrađen u ScrapBook-u (vidi u privitku: Primjer.jpg)

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1196[Grananje od br. 1085]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Subota, 29. studeni 2008. 22:20

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Postovani kolega Esade,
Prema VAK teoriji o stilovima ucenja (Vizuelni, Auditivni, Kinesteticki) Vasa efektna
prezentacija ce navise odgovarati vizuelnom tipu ucenika kojima i ja pripadam (najbolje
ucim gradivo koje je ilustrovano slikama, videom, graficima, formulama)
Da li po Vasem misljenju stil ucenja Net generacije (digitalnih urodjenika) najvise
odgovara kinestetickom stilu (uce kroz pokret, dodir, aktivnost, vise vole da nesto
naprave nego samo da citaju i slusaju) ili nekom od druga dva?
I sa druge strane, iz ugla poducavanja, da li onda za njihovo poucavanje treba da bude
dominantan konstruktivisticki pristup u kome se ucenicima daje dosta individualnosti u
interpretaciji i obradi informacija (Ally, 2005) ?

Pozdrav
Radojka




------------------------------------------------------------

Poruka br. 1199[Grananje od br. 161]

Poslao Ana Budimir (abudimir.mef) na Subota, 29. studeni 2008. 22:46

Naslov: Ocjena-zadatak

Poštovani tutori,
Upravo sam pogledala objašnjenje ocjene zadatka, nemam primjedbi osim što mi u pdf.
dokumantu piše ocjena 19 od 20 a u konačnom obliku je to 17,5. Voljela bih pojašnjenje.
Srdačan pozdrav
Ana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1200[Grananje od br. 217]

Poslao Ana Budimir (abudimir.mef) na Subota, 29. studeni 2008. 22:49

Naslov: Zadatak-ocjena

Poštovani tutori,
Upravo sam pogledala objašnjenje ocjene zadatka, nemam primjedbi osim što mi u pdf.
dokumantu piše ocjena 19 od 20 a u konačnom obliku je to 17,5. Voljela bih pojašnjenje.
Srdačan pozdrav
Ana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1210[Grananje od br. 1181]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 10:59

Naslov: Odgovor: ELA Web tekstovi za 2. Kolegij u wordu

Hvala, super, bas cu pokusti to primjeniti i pomalo mijenjati svoje
navike printanja jer mi je zao tolikog papira i suma...

Vidjet cemo kako ce mi ici :)

Hvala!



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1212[Grananje od br. 1176]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 11:11

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Pozdrav svima,

Moj dozivljaj zastupljenosti nasih e-learning aktivnosti u 1. kolegiju
po kvadrantima Allyevog članka je slican Marjanovom:
•      prezentacija sadržaja 5 kvadrant
•      promisljanje i istrazivanje 8. kvadrant
•      zadatak 9 kvadrant
Medjutim,diskusione aktivnosti bih smestila u 5. Kvadrant, jer su se
diskusije temeljile na dijalogu ucenika, ali su moderatori diskusija
bili uglavnom tutori.

Radojka


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1213[Grananje od br. 1134]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 11:13

Naslov: Odgovor: Jos malo o "boljoj" paradigmi

Hi,

uvrstila bih forum u tecaj jer bi nam omogucio jos bolju suradnju i
komunikaciju.

Slicno, kao i od Esada, imala sam priliku cuti jos od nekih kolega na
seminarima pozitivna iskustva vezana uz primjenu foruma.
Mozda bi se eventualni izostanak foruma vezan uz osnovnoskolski uzrast
kod takvih tecajeva mogao pravdati time da se komunikacija i suradnja
uslijed nedostatka foruma ostvaruje u skoli buduci da se radi o obveznom
obrazovanju...

No, svakako mislim da bi forum pridonio poboljsanju svakodnevne
komunikaciji sudionika te da bi ga bila steta ne iskoristiti... Kao i
Esad, vise naginjem potvrdnom odgovoru :)

LP, Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1214[Grananje od br. 1181]

Poslao Ante Karin (ante.karin.skole) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 11:40

Naslov: Odgovor: ELA Web tekstovi za 2. Kolegij u wordu

Pozdrav Silvije,

Do sada sam koristio IE, a nakon ovoga tvoga priloga, sigurno ću češće
koristiti Firefox.
Isprobao sam i vidim prednost, uštedu i korist.
Što drugo reći. Zahvaljujem,
Ante
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1217[Grananje od br. 991]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 13:16

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Pozdrav svim plavcima !

U Časničkoj školi, ustanovi u kojoj radim, školujemo dvije razine izobrazbe: temeljnu i
naprednu časničku izobrazbu, a zastupljene su sve tri teorije učenja kako u cjelom
programu tako i u svakom predmetu što prvenstveno ovisi preferenciji nastavnika,
predznanju polaznika izobrazbe, o sadržaju i ciljevima (Pratt, D.D. 2006). Izobrazba se
provodi temeljem nastavnih planova i programa kojima su definirani ciljevi, metode,
vrijeme i ocjenjivanje.

U Temeljnoj časničkoj izobrazbi prema mojim procjenama biheviorizam je zastupljen do
25 %, kognitivizam do 30 %, a konstruktivizam do 45 %. Naprijed navedeno obrazlažem
činjenicom da se kandidati za časnike uglavnom po prvi put susreću sa znanjima
i “vještinama” koja su potrebna časniku (pojedinačne zadaće: kretanje pojedinca,
pozdravljanje, radnje s naoružanjem, zaštitnom opremom i sredstvima, orijentacija i dr.,
te skupne zadaće: gađanje iz naoružanja, vježbovne, taktičke radnje i dr.),
uvježbavamo ih do zadanog standarda, te osposobljavamo da stečena znanja i vještine
mogu prenijeti na svoje podređene.

U Naprednoj časničkoj izobrazbi školuju se časnici koji su završili temeljnu časničku
izobrazbu i radili u postrojibi 5-7 godina (njihovo iskustvo nastavno osoblje itekako
uvažava). Omjer paradigmi učenja je svakako još povoljniji u koriste konstruktivizma do
60 %, kognitivizma do 30 % i biheviorizma do 10%.

Na višim razinama vojne izobrazbe konstruktivizam je još dominantniji, što mogu
potvrditi kolege Andrija i Darko.


Lijep pozdrav,

Marijan


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1229[Grananje od br. 1143]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 19:14

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja i zivotna dob


Pozdrav Zlatku i svima iz plave grupe,
Zlatko tvrdi da se proces prosirivanje znanja mora moci samostalno
nastaviti, sto postaje kljucno za savladavanje slozenijih poslova. Ovo
bi trebala biti bit celozivotnog ucenja, koje i na nasim prostorima
postaje sve aktuelnije.

Gordana u poruci br. 1077, u vezi sa nacinom ucenja odraslih navodi da
"Knowles tvrdi da odrasli uče 20% kroz slušanje, 40% kada vide i čuju, i
80% kada sami nešto urade ili otkriju". Dakle, sto je zivotna dob
starija, "porcija" konstruktivistickog pristupa u ucenju i poucavanju
treba biti sve veca.

I obrnuto, sto je zivotno doba mladje, "porcija" bihevioristickog
pristupa poucavanju i ucenju treba biti veca.

Ovo je moje subjektivno sagledavanje nacina poucavanja zavisno od
zivotne dobi, utemeljeno na dugogodisnjem radu sa odraslim ucenicima
(studentima), strastvenoj posvecenosti obrazovanju moga sina od njegovog
prvog razreda osnovne skole, ali i na serioznim diskusijama mnogih iz
moje grupe sa dobrim pedagoskim obrazovanjem.

Kako sam samo inzenjer duboko zaronjen u obrazovne procese, volela bih
cuti utemeljene argumente i za i protiv moga stanovista.

Pozdrav
Radojka

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1231[Grananje od br. 1213]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 19:38

Naslov: Odgovor: Jos malo o "boljoj" paradigmi

Lijep pozdrav tutorima i svim plavcima!

Online tečaj iz matematike za učenike 5. razreda je dobra ideja.
Matematika je za većinu učenika često „problematičan“ i „neprivlačan“
predmet i zbog toga je svaka ideja koja će predmet učiniti dostupnijim i
„privlačnijim“ uvijek dobro došla.

Naravno, da bi se takav tečaj mogao provesti moraju biti zadovoljeni
neki preduvjeti. Svaki učenik mora znati koristiti računalo i imati
pristup Internetu. Slažem se s Ivanom i Esadom da bi forum omogućio
bolju suradnju i komunikaciju bez obzira što učenici imaju priliku
komunicirati u učionici f2f.

Takav način rada zahtjeva od nastavnika bolju pripremu, ali i zahtjeva
više vremena za obradu nastavne teme od klasičnog načina. No, bez obzira
na sve to vjerujem da bi učenicima više ostala u sjećanju takva nastava.
Na žalost, vrijeme koje nastavnici imaju na raspolaganju za obradu
gradiva je ograničeno i nemaju puno slobode u mijenjanju nastavnog
plana i programa. Zato se slažem s kolegom Esadom da je dobro usmjeriti
takav oblik rada na dodatnu nastavu i izvannastavne aktivnosti.

Pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1234[Grananje od br. 1217]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 20:16

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Pozdrav svima!

Pošto me je kolega Marijan već prozvao, dopunit ću i potvrditi njegovu
poruku.

Imam sreću raditi na katedri na kojoj se s pravom potvrđuje teza
iznesena od nekolicine kolega (i tutora) po kojoj ne postoji dobra ili
loša teorija učenja.

Recimo to ovako:
Predaju se dva predmeta: predmet X i predmet y.

Predmet X temelji se na usvajanju određenih stručnih pojmova, poučava se
s naglasnom na transmisiju, a kod polaznika se vrednuje rezultat.

Predmet Y temelji se na vježbama u kojima polaznici primjenjuju ranije
usvojena znanja iz predmeta X, poučava se na način da se razvija
razmišljanje polaznika (ponekad polaznici i naukuju), polaznici su
usmjereni na dobru izvedbu koja se u konačnici i vrednuje. Krajnji
rezultat je potpuno nebitan, bitna je samo dobra izvedba koja se i
ocjenjuje.

Dakle, moja katedra primjenjuje sve tri paradigme i smatram da u tome ne
griješi.

Zbog ovoga smatram da nisu sretne formulacije nekih kolega po kojima
"nažalost prevladava biheviorizam" u određenom kontekstu poučavanja.
Svaki širi kontekst (npr. OŠ) sastoji se od niza užih konteksta (npr.:
razredi, predmeti...) koji bi se morali analizirati zasebno i onda
donositi sud dali je određena teorija učenja manje ili više prikladna za
taj uži kontekst te koji je pravi omjer utjecaja ove tri paradigme u
izvedbi nastave.

Lijep pozdrav,
Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1236[Grananje od br. 958]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 20:38

Naslov: Odgovor: Paradigma koja nedostaje

Pozdrav svima,
Teorijama ucenja se bave pedagogija i psihologija, a grana pedagogije koja ih objedinjuje je
didaktika. Didaktika je u doslovnom prijevodu umijece poucavanja, u sirem smislu je znanost
o poucavanju i ucenju uopce, a u uzem smislu znanost o nastavi (Gudjons, 1993.).
 Biheviorizam, kognitivizam i konstruktivizam su najrasirenije, najprihvacenije i njihova
kombinacija se smatra najboljim modelom ucenja i poucavanja. Sve teorije ucenja su bazirane
na nacinu usvajanja odredjenih znanja, vjestina i navika pojedinaca i/ili grupe. Neke od teorija
koje sam pronasla, a mogu se prema potrebi koristiti u online poucavanju su jos i:
<ul>
<li>teorija dvostrukog kodiranja (A. Pavio) - prisjecanje ili prepoznavanje objekata
ucinkovitije je ako su informacije prethodno bile prezentirane i vizualno i verbalno</li>
<li>teorija poucavanja pomocu ''sidra'' (J. Bransford) - aktivnosti poucavanja i ucenja
izgradjuju se oko problemske situacije ili analize slucaja</li>
<li>teorija razrade - poucavanje treba biti organizirano u rastucim intervalima slozenosti za
optimalno ucenje</li>
<li>teorija visestrukih inteligencija (H. Gardner) - ucenje treba temeljiti na jednoj od sedam
oblika inteligencija</li>
<li>teorija socijalnog ucenja (A. Bandura) - ucenje se dijelom odvija promatranjem,
modeliranjem te imitacijom drugih pojedinaca</li>
<li>teorija kognitivnog pripravnistva - strucnjak otkriva pripravniku nacin svog razmisljanja i
demonstrira vjestine koje su potrebne za obavljanje neke specijalisticke aktivnosti</li>
<li>racunalom podrzano suradnicko ucenje (T. Koschmann) - podrzati ucenike u zajednickom
ucenju i uporabom tehnologije ostvariti grupnu dinamiku</li>
</ul>
Iskreno govoreci, neke od ovih paradigmi su i meni kao uciteljici bile nove stoga sam ih i
preuzela s linka www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/pedagogija/ostalo za sve one koji
zele saznati vise.
LP
Sanja


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1238[Grananje od br. 991]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 21:02
Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Pozdrav svima,

U nastavi se uglavnom dominatno koriste 2 do 3 perspektive koje su
bazirane na sve tri paradigme učenja. Prisutna je sloboda izbora metode
poučavanja. Uglavnom prevladava subjektivistička tradicija. Znanje i
osoba koja ga posjeduje ne mogu se odvojiti. Značenje svijetu daje onaj
tko znanje usvaja (učenik) te postoji mnogo različitih, no jednako
vrijednih, interpretacija ideja i događaja.

Obrazovna situacija je takva da je profesor aktivni voditelj predavanja.
Vodi studente kroz skup nastavnih aktivnosti. Visoki stupanj kontrole je
na strani profesora. Usredotočenost na sadržaj jedan je od glavnih
odlika transmisijske perspektive poučavanja. Pred studenta se
postavljaju klasični ciljevi koje oni moraju postići. Različitim
stilovima ispitivanja se provjerava njihovo znanje. Nagrađujemo ih
dobrim , a kažnjavamo lošim ocjenama. Temelj je još uvijek u
biheviorističkoj teoriji učenja.

Laboratorijske i auditorne vježbe bazirane su na kongnitivističkoj
orjentaciji.Teorijsko znanje koje su studenti stekli kroz frontalni
način predavanja primjenjuju na laboratorijskim i simulacijskim
modelima. Primjenjuju postojeće znanje da bi filtrirali i protumačili
nove informacije. Na taj način studenti grade svoje mišljenje,
razmišljanje, motivaciju i apstrakciju. Dolaze do poopćenih zaključaka
što učiniti na sličnim primjerima.

Timskim učenjem i samostalnim istraživanjem polako ulazimo u
 konstruktivističku paradigmu učenja. Ocjenjivanje studentovog napredka,
a ne znanja ili neznanja je prioritet. Profesori i asistenti su ti koji trebaju
usmjeriti i prilagoditi sadržaje da bi se došlo do cilja a to je procjena znanja učenika
na temelju učenikove izvedbe i primjene znanja. Znanje i razumijevanje
studenti i nastavnici stvaraju zajedno. Procesu učenja doprinose na temelju
 vlastitih iskustava i iskustava drugih.

LP

Krešimir

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1245[Grananje od br. 1229]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 21:44

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja i zivotna dob

Pozdrav Rajdojki, tutorima i svim plavcima!
Ne bih se baš složila sa stavom da treba u starijoj životnoj dobi više
primijeniti konstruktivističniji pristup dok u mlađoj biheviorističniji.
Moje mišljenje je da to ne ovisi o uzrastu učenika već da se sva tri
pristupa mogu primijeniti u bilo kojoj životnoj dobi.

Konstruktivisti tvrde da studenti interpretiraju informacije i svijet u
skladu sa svojom osobnom stvarnošću, te uče putem opažanja, obrade i
interpretacija te onda pretvaraju informaciju u osobno znanje (Cooper,
1993.; Wilson, 1997.). Prema tome, to se može primijeniti na djecu
najmlađe dobi.

S druge strane, uočila sam elemente biheviorizma prilikom poučavanja
odraslih (ECDL edukacija) pri čemu se traži usvajanje određenih pojmova
i vještina i provjera istih kroz ispit. Smatram da je to u redu, jer da
nije to tako postavljeno mnogi ne bi uspješno savladali program.

Moje mišljenje, s kojim se drugi ne moraju složiti, temelji se na
iskustvu rada s osnovnoškolskom (1.-8.r.) i srednjoškolskom populacijom
kao i na radu s odraslima. Također imam petogodišnju kćer na kojoj sam
„isprobavala“ različite pristupe učenja.

Lijep pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1246[Grananje od br. 1231]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 22:00

Naslov: Odgovor: Jos malo o "boljoj" paradigmi

Lijep pozdrav…
Forum je uz chat i mail osnova bilo kojeg LMS-a i slažem se sa ostalima da ima
važnu ulogu u online edukaciji. No u pravilu je orijentiran na tekstualnu izmjenu
informacija, bez nekih vizualnih elemenata sa kojima se upotpunjuje, najčešće i bez
vizualnih elemenata prepoznatljivosti kao što su avatari (kao kod chata).
Ako samo pogledamo naše diskusije, možemo vidjeti primjer, no nisam sigurna da
je takav oblik komunikacije jako stimulativan za 10 ili 11 godišnjake. Forum služi za
izmjenu mišljenja, problema ili pitanja između učenika i mentora/moderatora ili
međusobno. Mislim da kod djece te dobi može nastati problem u komunikaciji, jer se
temelji na sposobnosti izražavanja misli i pismenosti. Kad razmislimo koliko nama
odraslima treba vremena da izrazimo smislenim tekstom svoje mišljenje, stav ili
problem, kako je tek djeci te dobi? Pitanje je da li iz njihovih pitanja
nastavnik/mentor/moderator može shvatiti da li su djeca usvojila nešto ili ne i da li mogu
smisleno objasniti problem na koji su naišla??..
Vjerujem da je u barem u početku forum jako zanimljiv, no postoji opasnost da se
pretvori u obični chat sa nepovezanom komunikacijom ili komunikacijom nevezanom na
teme koje trebaju usvojiti.<br>
Možda ima i neki interesantniji alat koji se njima može ponuditi??

Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1248[Grananje od br. 1229]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 22:07

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja i zivotna dob

Pozdrav Radojki i svima ostalima,

Mozda se necete sloziti sa mnom u pogledu mog stava na teorije ucenja i
zivotnu dob, ali pokusat cu vam obrazloziti svoje razloge. Misljenja sam
da teorije ucenja zajedno s metodama obrazovanja moraju biti u sluzbi
postizanja obrazovnih ciljeva i da nemaju nuzno veze s dobi ucenika.
Stariji didakticki modeli bili su usmjereni prema poucavanju i
nastavniku, dok se noviji modeli koji su sve rasireniji usmjeravaju
prema uceniku i procesu ucenja.

Vrlo je vazno oblikovati nastavni proces ucenicima i njima prilagoditi
oblike i metode poucavanja pri tome uzimajuci u obzir osobine ucenika i
nacine ucenja i usvajanja znanja. Bez navedenoga necemo biti uspjesni u
postizanju obrazovnih ciljeva koji su nam zadani ili smo ih sami odredili.

Kako sam uciteljica engleskoga jezika u nizim razredima OS trudim se u
svakom skolskom satu koristiti kombinacije sljedecih aktivnosti:
razgovor, objasnjavanje, pokazivanje, uvjezbavanje, postavljanje
pitanja, dijalog, rad u paru i/ili skupini, istrazivanje, pracenje
napredovanja, davanje povratnih informacija ucenicima o njihovom
napretku... Naravno da sve aktivnosti nisu uvijek zastupljne niti u
istoj mjeri na jednom skolskom satu.

Mislim da su ovo aktivnosti koje su pozeljne na svim stupnjevima
obrazovanja i da nuzno ne trebaju biti ogranicene na odredjenu dob, a
sadrze elemente svih triju paradigmi o kojima smo raspravljali.

Srdacan pozdrav

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1256[Grananje od br. 1246]
Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 23:01

Naslov: Odgovor: Jos malo o "boljoj" paradigmi

Dobra vecer svima,

Ne bih rekla da je e-learning sve sto je konstruktivisticko i nadam se
da konstruktivizam nece u potpunosti zamijeniti ostale dvije metode jer
kao sto kaze Ally (2004.) bihevioristicke strategije mogu se koristiti u
poucavanju cinjenica, kognitivisticke u poucavanju nacela i procesa te
konstruktivisticke u poucavanju primjene naucenog u stvarnom zivotu i
kontekstualiziranog ucenja. Jedna bez druge ili trece ne bi funkcionirale.

Sto se tice petasa i online tecaja matematike, i ja sam misljenja da bi
trebalo ukljuciti forum ako zelimo da nas tecaj bude
konstruktivisticki(ji) i da bi doprinio prosirivanju spoznaja (Esad),
poboljsao suradnju i komunikaciju (Ivana i Dragica) sudionika. No,
takodjer dijelim Suzaninu dvojbu oko toga mogu li ucenici te dobi
smisleno izraziti svoje misli i stavove te donositi zakljucke. Mislim da
bi forum u tom slucaju morao biti dobro vodjen od strane nastavnika -
mentora i da bi morao biti prilagodjen uzrastu i interesima djece.

Zbog ogranicenosti slobode nastavnika u redovitoj nastavi i zbog opsezne
pripreme nastavnika za ovakav oblik rada, dijelim i mišljenje kolega da
bi takav tecaj bilo najbolje voditi kao dodatnu nastavu ili
izvannastavnu aktivnost.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1257[Grananje od br. 1212]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 23:03

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

Pozdrav plavoj skupini i tutorima!

Smatram da su zastupljene sve tri paradigme/teorije učenja u 1.
kolegiju, i to ovako:
- konstruktivizam najviše (izrada zadatka, sudjelovanje u diskusijama)
- kognitivizam (proučavanje literature, promišljanje)
- biheviorizam najmanje (samo brojčana ocjena zadatka/diskusija).

Zanimljive su mi pojednostavljene strategije navedenih paradigmi koje
navodi kolega Jadranko (Poruka br. 1055):"... bihevioristi odgovaraju na
pitanje "što" (činjenice), kognitivisti na pitanje "kako" (procesi i
principi), a konstruktivisti na pitanje "zašto" (mišljenje višeg nivoa...)"!

Moje vrjednovanje e-learning aktivnosti prema dijagramu (Ally, 2005.)
slično je vrjednovanju kolega Marijana i Radojke:
- prezentacija sadržaja i diskusije (5-6)
- promišljanje i istraživanje (8)
- zadatak (9)

Srdačan pozdrav,

Emil

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1266[Grananje od br. 1256]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 02:15

Naslov: Odgovor: Jos malo o "boljoj" paradigmi

Pozdrav svima,

Dotakli smo se nekih pitanja koja mogu rezultirati beskonačnom diskusijom, bez
mogućnosti postizanja konsenzusa (poput pitanja stereotipa o nastavnicima tehničke
struke koji "nisu dovoljno senzibilizirani" za promjene u izvođenju nastave, pitanja uče li
odrasli i djeca na isti način, je li konstruktivizam precijenjen i sl.).

Jasno je da svatko od nas svoj stav bazira na iskustvima iz radne sredine. Primjerice,
iako u svojoj nastavi/treninzima primjenjujem/kombiniram načela biheviorizma,
kognitivizma i konstruktivizma, kao „svoj“ način ću uvijek prvo istaći konstruktivizam (to
je dokazao i moj TPI test – izrazito dominantna perspektiva je perspektiva naukovanja,
tj. praktičnog podučavanja!). Naime, nakon položenog pismenog ispita - „teorije“
(biheviorizam), izrade zadataka (rezultat spoznajnog procesa), studenti pristupaju
usmenom ispitu za kojeg koristim studiju slučaja kao alat kojim provjeravam u kojoj
mjeri je student razumio/shvatio/naučio gradivo, odnosno koliko ga je spreman
primijeniti na konkretnom slučaju. Dakle, u ovom slučaju konstruktivistički pristup mi
služi i kao provjera u kojoj mjeri sam uspjela prenijeti željenu materiju, tj. naučiti
nekoga nečemu.

Nadalje, nije nam nevažno pitanje koje dolazi iz poslovnog sektora (gospodarstva):
koliko dugo će se današnji studenti - sutrašnji zaposlenici uhodavati na svom poslu (tj.
kada će prestati biti „trošak“, a kada će početi doprinositi?). Smatram da je
institucija „kataloga znanja“ značajno doprinijela osviještenosti o tom pitanju, pa sada svi
dionici u tom procesu znaju što je minimum znanja i vještina kojeg studenti moraju
savladati.

Evo i jednog primjera koji ide u prilog tome da po završetku školovanja student mora
steći znanja i vještine koje će znati primjenjivati već od prvog dana na svom poslu
(Bolonjska deklaracija). Naime, do nedavno su neka (atraktivna) poduzeća izbjegavala
razmatrati stručne prvostupnike/ce kao kandidate za posao, no kada su ovi prvi puta
dobili priliku i kada su stavljeni u ravnopravno (cjelotjedno) natjecanje za posao sa
studentima koji su završili četverogodišnji, znanstveni studij – naprosto su ih „pomeli“ jer
su imali pregršt praktičnih znanja/vještina za kojima tržište naprosto vapi, a uz to su ih i
znali primijeniti!

Nadam se da sam koliko-toliko doprinijela sagledavanju ovih pitanja iz kuta gledanja
onih koji (gradeći na temeljima postavljenim u osnovnim i srednjim školama) educiraju
sutrašnje zaposlenike.

Pozdrav, i ugodan vam novi radni tjedan, Gordana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1269[Grananje od br. 1196]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 10:04

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Poštovana kolegice Radojka i ostali plavci,
prije svega pojašnjenje izraza Homo zappiens za sve kolege kojima je pojam možda nov:
<img alt="v" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/1b.jpg">
Po meni ste, kolegice Radojka precizno definirali da Homo zappiensi prakticiraju kinesteticki
stil učenja, zbog toga obrazovanje mora primjenjivati potpuno nove pristupe:
<img alt="c" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/3b.jpg">
jer
<img alt="x" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/4b.jpg">
u stanju su da prebacivnjem s kanala na kanal svakih par minuta prate 5 različitih frilmova-
programa i da na kraju znaju prepričati sadržaje svih 5 programa.
Oni komuniciraju kraticama njihove poruke imaju najviše 10-tak kratica koje potuno
definiraju željenu poruku. Oni su svjesni da su prvo i zadnje slovo svake riječi dominantni. Mi
imamo sposobnost da čitamo potpuno pogrešno napisan teksta, ako su prvo i zadnje slovo na
svome mjestu:
<img alt="y" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/5b.jpg">
homo zappiensi imaju sposobnost čitanja poruka i teksta čak i ako nemaju sva slova na
raspolaganju. Stoga je njihova komunikacija svedena na niz kratica koje međusobno
neprekidno kreiraju i usvajaju.
Inače jasno je da homo zappiensi niti ne traže našu suglasnost za individualnost u obradi i
interpretaciji informacija. Oni po (Ally, 2005) tu mogućnost maksimalno konzumiraju.
LP
Esad Mujaković


------------------------------------------------------------
Poruka br. 1270[Grananje od br. 1143]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 11:12

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja i zivotna dob

Pozdrav Zlatku,
Situacija je još dramatičnija ako krenemo samo 5 godina naprijed. Naime količina informacija
će se eksponencijalno uvećavati:
<img alt="k" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/1c.jpg">
Mi u našoj školi već prepoznajemo konstruktivisticke vještine kod velikog broja naših
učenika, čak već od četvrtog razreda pa na dalje.
LP
Esad Mujaković


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1271[Grananje od br. 1246]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 11:14

Naslov: Odgovor: Jos malo o "boljoj" paradigmi

Lijepi pozdrav...


Dijelim Suzanino misljenje kako forum zahtijeva vremena da izrazimo
smislenim tekstom svoje mišljenje, stav ili problem.

Suzana navodi da kod osnovnoškolske djece može nastati problem u
komunikaciji jer se forum temelji na sposobnosti izražavanja misli i
pismenosti.

Mislim da je djecu potrebno prvenstveno upoznati s pravilima ponasanja
na forumu i pruziti im tu vrstu edukacije, treba im objasniti njegovu
svrhu i smisao...
Isto tako, kao sto je i Sanja kazala, potrebno je da bude vodjeni i
dobro usmjeren od ucitelja kako se rasprava na odredjenu temu ne bi
pretvorila u nesmislenu komunikaciju.
Cak mi se cini da su osnovnoskolci u prednosti jer nisu osudjeni samo na
komunikaciju preko foruma te sve upite i nejasnoce preko foruma mogu
upotpuniti f2f komunikacijom.

Sklonija sam misljenju da se ne treba previse bojati nastanka problema u
komunikaciji kod ove dobi iz razloga sto se forum temelji na sposobnosti
izražavanja misli i pismenosti.
Kao ucitelji moramo biti svijesni da se radi upravo o djeci koja jos
usvajaju i uce se vjestinama izrazavanja misli i pismenosti. To je i
jedan od razloga zasto idu u skolu te bi im upravo forum mogao odlicno
posluziti upravo za tu vjezbu. Stoga ne mozemo od njih ocekivati da nece
naici upravo na taj problem, ali upravo s vecom mogucnoscu izrazavanja
trebali bi biti uspjesniji u tome. Cini mi se kako im upravo forum pruza
vecu mogucnost izrazavanja!

Isto tako, vazno je napomeniti da bi upravo na forumu pojedini ucenici
koji su u razredu mozda povuceniji mogli doci vise do izrazaja . Ucitelj
ima mogucnost da cuje misljenje svakog ucenika, sto cesto u razredu
nema upravo radi ogranicenosti vremena...

Ivana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1272[Grananje od br. 1143]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 11:52

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja i zivotna dob

Hi,

u opisu konteksta osnovne skole vec sam navela kako u poducavanju u OŠ
prepoznajem sve tri paradigme ucenja. Sklonija sam misljenu da njihova
primjena ne ovisi o toliko o dobi.
Cini mi se da njihova primjena ovisi o vise faktora: dobi, ciljevima,
mogucnostima ucenika, kontekst, sadrzaju, sklonosti ucitelja prema
pojedinoj paradigmi...

Konstruktivizam u osnovnoj skoli vidim kroz primjenu projekata,
kontekstualnih i istrazivackih zadataka. Smatram da je on svakako
prisutan u 5. razredu, a ucenici se polagano pocinju uvoditi u njega vec
kroz razrednu nastavu. Mislim da je jedina razlika u tome sto je ucenike
mlađe dobi potrebno vise voditi kroz proces, a s vecim uzrastom oni
postaju sve samostalniji u tom procesu. Njegova primjena u OŠ zahtijeva
vecu pripremljenost i suradnju ucitelja. Ucitelj treba suradnju kolega,
roditelja, vecu pripremu "terena" tj. znati kojim izvorima znanja
raspolaze u skoli, istraziti na sto ili koga ce uputiti ucenike tako da
zna kako ce njegovi ucenici upravo tu pronaci odgovore na postavljene
zadatke... i sl.

Isto tako, mislim da su nasa djeca od 5. razreda vec samostalno spremna
usvojiti neke sadrzaje za koje imaju interese. Mnogi ucenici citaju
odredjene casopise, izlozeni su raznim medijima i mnostvu informacija
tako da su vec na određenim segmentima i vise upoznati nego ucitelji.
Npr. oni vec imaju svoje blogove i komuniciraju preko njih, a nitko ih
to u skoli nije ucio :), znaju napraviti filmic i sl. - sve sami naucili :))
LP,

Ivana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1274[Grananje od br. 1234]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 13:20

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Pozdrav plavcima i uvaženom kolegi Duhoviću!

U potpunosti podržavam Vš stav i promišljanja koja ste iznjeli kolega, kao da slušam
svoje razmišljanje koje ste naravno Vi kolega prezentirali sa svog stajališta.
Pozdrav,
Jadranko!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1276[Grananje od br. 1271]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 15:23

Naslov: Odgovor: Jos malo o "boljoj" paradigmi

Lijep pozdrav ...
Još malo u vezi foruma .... Ja osobno nemam iskustva sa predavanjem mlađim dobnim
skupinama, pa me upravo zanima mišljenje kolega i kolegica koje imaju.
Na CUC-u je bio prezentiran i jedan pilot projekt, koji je pratio rezultate uvođenja online
nastave u nekoliko osnovnih i srednjih škola, te su prezentirane i neke poteškoće na koje se
naišlo. Meni je zanimljiv dio analize gdje se postavlja pitanje primjene foruma.
Ukratko: djeca su na početku bila oduševljena, od 433 logiranja na dan (tri po učeniku)
pročitano je 120 poruka na forumu (vjerojatno postavljanih od stane mentora i pročitanih po
nekoliko puta), ali je postavljeno svega 10 pitanja sa njihove strane. Velik broj poruka nije bio
vezan uz temu/sadržaj. Učenici često nisu reagirali na poticaj nastavnika vezano uz diskusije
na određenu temu i često nisu pitali i tražili pomoć. Broj javljanja i pročitanih poruka na
forumu se s vremenom znatno smanjio.
Iako su iskustva uglavnom pozitivna, a najbitnije vrijedna i za učenike i nastavnike, ipak se
nisu zanemarila i neka drugačija razmišljanja učenika:<br>
“problem je što ovisi o nama, koliko ćemo i kada raditi”<br>
“lakše je kad ti objasni neka osoba nego kad ti sam čitaš” <br>
“profesorica nam može pojasniti ako vidi da nama nešto nije jasno, ovako je teško” <br>
“lakše je slušati nego samo čitati” <br>
“za komunikaciju je lakše face to face, a za učenje može i ovako”
...te je zaključeno: Osnovnoškolci vole koristiti forum, ali za neformalnu komunikaciju, a
srednjoškolci su manje zainteresirani jer imaju svoje privatne kanale za komunikaciju. <br>
No pozitivno je da bi svi i učenici i nastavnici nastavili sa takvim oblikom nastave i
komunikacije, prema njihovim riječima. A koliko sam shvatila ni kolege u ovoj grupi nebi bili
obeshrabreni već bi im bio samo poticaj za nastavak.
Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1277[Grananje od br. 1199]

Poslao Hrvoje Jerković (hjerkovi.zsem) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 16:43

Naslov: Odgovor: Ocjena-zadatak

Pozdrav Ana!

Sve nesporazume smo danas rijesili, sada su sve ocjene azurirane kako treba.
Molimo provjerite za svaki slucaj.
Molio bih vas samo da se ubuduce javite u obavijesti (grupa zeleni).

Lp!

hrvoje

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1278[Grananje od br. 1276]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008.
19:20

Naslov: Odgovor: Jos malo o "boljoj" paradigmi

Lijep pozdrav Suzana,

Slažem se s zaključcima skupa u kojima se tvrdi da osnovnoškolci vole koristiti forum,
ali za neformalnu komunikaciju. Isto tako smatram da su u početku euforični, stalno se
javljaju i vrlo su aktivni, no nakon kratkog vremena gube interes.

Obzirom da radim u osnovnoj školi, kroz obradu nastavnih sadržaja vezanih uz primanje
i slanje e-mail potvrdilo se gore izneseno. Brzo gube interes, ako nema kontinuiranog
poticanja od strane učitelja.

Smatram da djeca u 5. razredu neznaju jasno postavljati pitanja, pogotovo vezana uz
sadržaj iz matematike.

Mišljenja sam, ako se forum postavi na tečaj, trebaju biti praćene i vrednovane
učenikove aktivnost kroz brojčani pokazatelj - ocjenu.

Bez obzira što je to bihevioristički pristup, ocjena je i stimulativni element.
Vesna




------------------------------------------------------------

Poruka br. 1279[Grananje od br. 1272]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 19:34

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja i zivotna dob

includes attachment

Pozdrav svima!

Duboko cijenim respektabilno iskustvo kolegica/kolega na temelju kojeg su iznijeli svoje
spoznaje u ovom i prethodnom nizu. Pomalo sam im i zavidan. Izuzev iz perspektive
učenika, osobno nemam nikakvog iskustva o nastavi u osnovnoj školi, a i ovo malo
nastavnog iskustva s odraslim osobama stekao sam u nekakvom kontinuumu tipa:
-       nastavnik po zapovijedi – gotovo protiv moje volje
-       nastavnik početnik (nadobudni) – u nastavi do grla „s voljom“ (s vremenom
zavolite nastavu)
-       nastavnik koji će, po prirodi stvari u vojsci, kad-tad dobiti novu dužnost van
nastave – a tek sad vidim koliko toga o nastavi ne znam.
Kao takav „ne-doživotni“ nastavnik lišen sam dragocjenog iskustva, no to možda može
ponekad predstavljati sasvim malu prednost, naravno samo u jednom (možda i jedinom)
pogledu: neopterećenosti dosadašnjim iskustvom.

Dojam koji je kod mene izazvala rasprava je da su stavovi o „granici“ uvođenja ili udjelu
konstruktivizma u nastavi kod pojedinih uzrasta učenika uglavnom zasnovani na
osobnim, većim ili manjim, iskustvima u nastavi. Iskustva se skupljaju na jednom „tipu“
učenika, a odluke utemeljene na tom iskustvu primjenjuju na drugom tipu učenika, dok
se tipovi učenika sve brže mijenjaju (slika u prilogu). Po mom sudu, osim iskustva,
utjecaj na odluke bi trebala ostvariti i predviđanja, ili barem pokušaji predviđanja
promjena koje nastaju kod učenika. Ta predviđanja (ili već postojeće promjene kao što
govore Ivanin posljednji odlomak i Esadovi prilozi) mi sugeriraju da konstruktivizmu ima
smisla dati prostora i puno prije 5. razreda.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1282[Grananje od br. 1279]
Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 20:22

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja i zivotna dob

Postovani kolega Andrija,

Vaša me je poruka potakla da se odmah javim (obično prvo sve pročitam pa onda
odgovaram, pokušavajući naći zajedničke točke u pojedinim porukama:).

Naime, moj je dojam da zapravo i nemamo puno izbora, te da su i konstruktivizam i
korištenje suvremene tehnologije u nastavi i neprekidna potreba da se bude i na taj
način nov i svjež - neminovnost, koju ćemo prije ili kasnije prihvatiti.

Osobno pribjegavam taktici svrstavanja u "ranu manjinu" (nisam baš prva među
inovatorima) i dajem si "manevarski prostor" koji mi u velikoj mjeri pomaže u stvaranju
osjećaja da imam izbor! Tako je bilo s korištenjem PowerPointa, komunikacije sa
studentima putem maila, osmišljavanjem kreativnih načina za provjeru znanja, a sada i
sa e-learningom.

Svima koji su angažirani u visokoškolskom obrazovanju preporučam par mjeseci star
izvještaj Economist Intelligence Unit-a The Future of Higher Education: How Technology
will Shape Learning. Obratite pozornost na rezultate analize odgovora na sljedeća
pitanja:

1. Kako će tehnologija utjecati na ponudu akademskih programa i diploma u vašoj zemlji
(str. 7)
2. Koje alate vaša institucija trenutno koristi, a koje će koristiti u narednih 5 godina (str
9) i
3. Na koje načine nove tehnologije predstavljaju najveće izazove veleučilištima i
sveučilištima (str. 15).

Dakle, i konstruktivizam, i e-learning, i hvatanje koraka s najnovijom tehnologijom više
nisu pitanje "hoćemo li ili ne", nego - kada, kako što bezbolnije i učinkovitije, i sa što
manje lutanja i pogrešaka.

Pozdrav svima, sa nadom da vas nisam "ukomirala" nego pomogla u pronalaženju
prostora za lakše prihvaćanje "budućnosti koja je već došla":),

Plavi pozdrav svima,
Gordana

PS. Poslat ću vam link na .pdf izvještaj The Future of Higher Education preko
Studentskog cafe-a



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1283[Grananje od br. 1075]
Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 20:46

Naslov: Odgovor: Vrste e-learning aktivnosti i njihova klasifikacija

Pozdrav plavcima,

U suštini bi se složio sa velikom većinom odgovora. Osvrnuo bi se samo
na neka svoja razmišljanja u pogledu online prezentacija.
Dizajn online prezentacije uključuje nekoliko izbora. Uglavnom ti izbori
objedinjuju tehnologiju fotografije, zvuka, videa, grafike, animacije,
simulacije, teksta ali ponekad i više od toga. Svi ti izbori ne odnose
se na svaku prezentaciju, ali ih za svaki prikaz treba razmatrati.

Pitanja tipa:

1. Koje multimedijalne elemente ima online prezentacija?
2. Kako možete prezentaciju učiniti interaktivnom?
3. Da li treba ˝priču˝ predstaviti u nekom drugom obliku, drugačijom od
tradicionalnog?
4. Koju ulogu ima prezentacija?

pomažu prilikom odlučivanja odabira paradigme učenja.

Pozdrav,

Krešimir


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1286
Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 22:29

Naslov: The future of higher education: How technology will shape learning

Pozdrav svima,

Obecala plavoj grupi, ali dostavljam svima (narocito onima koji su angazirani u
visokoskolskim institucijama). U nastavku je link (http://www.nmc.org/pdf/Future-of-
Higher-Ed-(NMC).pdf) s kojega mozete skinuti "friški" izvjestaj The Economist
Intelligence Unit-a The future of higher education: How technology will shape learning.

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1287
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 23:55
Naslov: 4. tjedan, 2. kolegij

Pozdrav svima,

evo nas u tjednu u kojem nema obaveznih diskusija, ali ima jednog vrlo zanimljivog clanka,
Prensky - digitalni urodjenici i imigranti.

Kao i uvijek, pustamo tekucu diskusiju do kraja tjedna, pa cemo je tada zakljuciti. Mi tutori
smo i dalje na forumu. Iskoristite ovaj tjedan bez diskusija za pripremu drugog zadatka koji
ce nam brzo doci.

Pozdrav,
Vasi tutori

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1288[Grananje od br. 1278]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Utorak, 2. prosinac 2008. 06:32

Naslov: Odgovor: Jos malo o "boljoj" paradigmi

Pozdrav,
Slažem se s Vesnom kada kaže da je potrebno ocijeniti učenika. Mi smo unazad godinu
dana kolegij prilagodili Bolonji i koliko god je taj proces doveo do poboljšanja u
nastavnoj aktivnosti (istovremeno tražeći veći angažman nastavnika) studenti su ipak
kad god je to bilo mogućnost ponuđena za odabir iskazali želju da budu ocijenjeni
dijelom kako su rekli jer ih je to i stimuliralo. Bihevioristički dio u tom smislu mislim da
će uvijek biti prisutan i ne smatram to lošim.

Forum i e-mail studenti rado koriste kao neformalni vid komunikacije. Naš forum
dostupan studentima kao vid komunikacije katedre sa studentima nakon kolokvija obično
vrvi od neformalnih sadržaja koji ne pružaju korisne povratne informacije katedri o
kvaliteti provedenih kolokvija. Stoga mogu zaključiti da nisu samo učenici 5. razreda
nesposobni ponekad postaviti relevantno pitanje, već se to ponavlja i u studentskoj
populaciji.

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1292[Grananje od br. 1286]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Utorak, 2. prosinac 2008. 13:30

Naslov: Odgovor: The future of higher education: How technology will shape learning

Hvala Gordani

Pozdrav
Andrija

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1294[Grananje od br. 1288]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Utorak, 2. prosinac 2008. 17:25

Naslov: Odgovor: Jos malo o "boljoj" paradigmi

LP svima,

evo nekih zanimljivosti iz literature, mislim da se po nasim iznesenim
razmisljanjima svi mozemo pronaci... Izvukla sam ono sto mi se ucinilo
korisnim za ovu temu.

Izvor:
 Daniels, T. & Pethel, M.. (2005). Computer Mediated Communications.. In
M. Orey (Ed.), Emerging perspectives on learning, teaching, and
technology.Preuzeto 3.12.2008. s internetskih stranica University of
Georgia
http://projects.coe.uga.edu/epltt/index.php?title=Computer_Mediated_Instruction

Opcenito svi komunikacijski alati se dijele:
1.)asinkroni komunikacijski alati – gdje se komunikacija ne odvija u
realnom vremenu;
2.)sinkroni komunikacijski alati – gdje se komunikacija odvija u realnom
vremenu.

 U literaturi se mogu pronaci prednosti i nedostaci za sve ove alate
komunikacije, dakle nema savrsenog. :)

Forum bih smjestila u asinkrone alate komunikacije, stoga cu navesti
neke njihove prednosti i nedostatke naznacene u literaturi.

Prednosti:
1.      Fleksibilnost i mogucnost da se uklopi u svaciji raspored,
2.      Mnoge vrste informacija se mogu dijeliti, ukljucujuci dokumente i
privitke (dakle ne
      samo tekstualne rasprave)
3.      Pogodni su za pojednice na različitim geografskim mjestima i
vremenskim zonama
4.      Pruzaju vecu jednakost nego f2f ili sinkrona komunikacija jer svi
pojedinci imaju
      jednaku mogucnost sudjelovanja (Mitchell, 2002)
5.      Pogoduju vise pojedicima sa slabijim verbalnim vjestinama jer daju
vremena za
      razmisljanje i oblikovanje misli, pruzaju mogucnost pazljivog
pisanja odgovora
      (Mitchell, 2002)
6.     Učenje nije samo usmjereno na prosječne ucenike jer oni koji zele
mogu dublje
     istraziti određenu temu, a sporiji ucenici iscitavati materijal
onoliko puta koliko im
     je potrebno

Nedostaci:

1.      Grupne aktivnosti i odluke traju duže te je teže je dobiti pravodobne
povratne
      informacije
2.      Dozvoljavaju veći stupanj odugovlačenja
3.      Kod nedostatka zakazanih aktivnosti lakse je odgoditi pohađanje
(logging in) i lakse
       se zaostaje u učenju
4.      Nedostatakom strogih rokova i nedostatakom nadgledanja ucitelja mnogi
ucenici
      nece doprinjeti svojim sudjelovanjem


Hiltz (1997) zakljucuje da je pazljivo poucavanje prema samo-usmjerenom
ucenju i online suradnji osnovno za uspijeh ovih «asinhronih ucenika».

U literaturi se navodi kako ucitelji imaju ponuđenu bogatu paletu alata
za komunikaciju koja moze poduprijeti razlicita iskustva ucenja. Stoga
ucitelj može kombinirati i nekoliko alata za komunikaciji kako bi
kreirao okolinu za ucenje koja najbolje pristaje njegovim ucenicima i
njihovim potrebama.

Srdacno,

Ivana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1296[Grananje od br. 1294]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Utorak, 2. prosinac 2008. 17:41

Naslov: Odgovor: Jos malo o "boljoj" paradigmi

Dragi plavci,

ispricavam se na razbacanom tekstu u prethodnoj poruci, u brzini CP sam
sve zabrljala...

Stoga vam saljem Prednosti i nedostatke asinkronih komunikacijskih alata
u privitku.
Sorry! Nadam se da ce sada biti sve o.k.

Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1297[Grananje od br. 1296]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Utorak, 2. prosinac 2008. 17:46

Naslov: Odgovor: Jos malo o "boljoj" paradigmi

includes attachment

Dragi plavci,

ispricavam se na razbacanom tekstu u prethodnoj poruci, u brzini CP sam
sve zabrljala...

Stoga vam saljem Prednosti i nedostatke asinkronih komunikacijskih alata
u privitku.

Sorry! Nadam se da ce sada biti sve o.k.

Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1298[Grananje od br. 1292]

Poslao Silvije Premuš (silvije.premus.skole) na Utorak, 2. prosinac 2008. 21:39

Naslov: Odgovor: The future of higher education: How technology will shape learning

http://www.nmc.org/pdf/Future-of- Higher-Ed-(NMC).pdf

Jeli ovo sigurno dobra adresa? Ovo je odgovor koji dobivam kad pokušam
pokrenuti taj link: We regret that we cannot locate the NMC web site you
were seeking.

S poštovanjem,
Silvije

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1300[Grananje od br. 1298]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Srijeda, 3. prosinac 2008. 01:30
Naslov: Odgovor: The future of higher education: How technology will shape learning

Pozdrav, evo ponovno adrese, upravo sam ponovno ucitala dokument:
http://www.nmc.org/pdf/Future-of-Higher-Ed-(NMC).pdf

Ukoliko opet ne ide, probajte potraziti na google-u pod nasloom The future of higher
education: How technology will shape learning, odmah će se pojaviti kao prva nadjena
stranica.

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1302[Grananje od br. 1076]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Srijeda, 3. prosinac 2008. 10:16

Naslov: Odgovor: Jos malo o "boljoj" paradigmi

Lijep pozdrav diskutantima!

Sa zadovoljstvom pratim iskustva s forumom kolega(ica) koje rade u osnovnoj školi jer
su moja iskustva vezana uglavnom sa obrazovanjem odraslih. Zbog toga mi i Zlatkovo
pitanje nije baš "sjelo" jer se ne mogu tako jednostavno prešaltati u ulogu nastavnika u
petom razredu osnovne škole.

Mislim da je forum dobar alat za učiniti nešto konstruktivističkijim, ali dijelim skepsu sa
Suzanom jeli primjeren ovoj dobnoj skupini. Možda je i primjeren, ali uz uvjete
upoznavanja sa "pravilima ponašanja" koje navodi i Ivana. No možda ja i griješim jer
kao i Suzana nemam iskustva u radu s klincima te dobi. Možda bi bilo dobro provesti i
eksperimentalnu nastavu u nekoliko osnovnih škola pa provesti istraživanje koje bi nam
otklonilo ove dileme?

Apsolutno se slažem sa svima da je ocijena kao bihevioristička "metoda" još uvjek
dorodošla stimulativna "nagrada". I sam sam željno iščekivao ocjenu našeg prvog
zadatka pa tako vjerujem da to čine i klinci. Zbog toga podržavam kolegice (Vesna,
Sanja) da, ukoliko se forum uvede kao formalni oblik komunikacije, ona mora biti i
vrednovana ocjenom. Da li je to primjereno uzrastu u petom razredu? - Vjerovat ću
kolegama koji imaju iskustva s tom dobnom skupinom.

Lijep pozdrav,
Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1305[Grananje od br. 1286]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Četvrtak, 4. prosinac 2008. 09:22
Naslov: Odgovor: The future of higher education: How technology will shape learning

Zahvaljujem kolegice!
Ovo je jako lijepo i dobro od Vas.
Pozdrav,
Jadranko!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1306[Grananje od br. 1282]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Subota, 6. prosinac 2008. 22:26

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja i zivotna dob

Dragi plavci, i ja se slažem da ne možemo govoriti o primjeni tehnologije (kada?), jer svi
pokazatelji govore da je tehnologija već počela jako utjecati na učenje, dakle pitanje je
kako i što bezbolnije.... Za početak sam otvorila profile na Facebooku i objasnila mojim
učenicima (OŠ) da me stvarno ne zanimaju njihovi privatni međusobni odnosi i okršaji
nego cjelokupna filozofija "povezivanja" putem interneta. Rezultati su nevjerojatni, svaki
dan dobivam najmanje 5 do 6 zahtjeva za dodavanje listi prijatelja, i to od najmlađih
učenika do bivših koji su sada u srednjoj školi. Dakle, potpuno se slažem da je internet
mjesto neformalne komunikacije, a sad me najviše zanima kako bi se to sve skupa dalo
iskoristiti za nešto konstruktivnije. Veliki pozdrav, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1307
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 9. prosinac 2008. 01:27

Naslov: Zakljucak 3. diskusije

Pozdrav svima,

prije nego krenemo u zadnju ovogodisnju diskusiju, vratimo se jos malo na ovu proslu,
rezimirajmo nasu zadnju raspravu.

U cjelini u kojoj smo imali najvise materijala dosad, bavili smo se odnosom ucenja i
ucenika, tko je ucenik i kako uci. Biheviorizam,
kognitivizam i konstruktivizam tri su paradigme ucenja i razlicita pristupa stjecanju i
evaluaciji znanja, koje smo nastojali obraditi kako kroz analizu prvog kolegija, tako i kroz
vase brojne primjere iz prakse. Imali smo puno primjera dobrog i manje dobrog ucenja,
prodiskutirali smo primjere na kojima smo kriticki procjenjivali sve tri paradigme.

Najvise smo naglaska dali na konstruktivisticko i kognitivistiko ucenje. Naglasili smo
pomak prema konstruktivistickom ucenju u kojem se ucenicima daje prilika da
konstruiraju vlastito znanje iz ponudjenih informacija.

Bihevioristička skola nasuprot tome proucava ponasanje koje se moze opaziti i mjeriti
kao pokazatelj ucenja. Slozili smo se da je ova teorija u prvom kolegiju ELA-e bila
najmanje zastupljena, dok je u nasim skolama taj pristup dominantan. Uglavnom smo
naglasavali konstruktivizam i kognitivizam kao pozeljnije nacine ucenja, ali smo se isto
tako slozili i da je i udio biheviorizma u procesu ucenja nazaobilazan.

Slozili smo se da bi organizacija ucenja koristenjem samo jednog pristupa bilo nepotpuna,
te stavili naglasak na ispravnost i pazljivost pri odabiru omjera u kojima se koristi svaka
od tri paradigme ucenja.

Za nama je jos jedna dobra diskusijska cjelina, iako smo na pocetku bili malo pospaniji
nego inace, bio je uzitak biti dio vasih rasprava.

Idemo u sljedecu diskusiju,
Vasi tutori

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1309
Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Srijeda, 10. prosinac 2008. 08:51

Naslov: 5C

Pozdrav svima,

Evo nas u 4. cjelini, završnoj, našeg drugog kolegija.

Sigurni smo da ste većinom svi u predprazničkim groznicama, a čeka nas
još i drugi zadatak.

Ali idemo lagano redom, tema ove diskusije su različiti načini
osmišljavanja kurikuluma te metode vrednovanaj nastavnih ciljeva. Kao i
uvijek do sad podvlačimo, do cilja, a to je znanje u glavama naših
studenata/učenika može se doći različitim putevima.

Koje sadržaj obraditi, koja se postignuća očekuju od vaših učenika, kako
voditi nastavni proces - pitanja su čiji ce nam odgovori dati smjernice
za primjenu teorije učenja u svakom konkretnom slučaju.

Literatura, 5C Model Karen Belfer, omogućava sustavan pristup ocjeni
kurikuluma. Kakvo je Vaše mišljenje o primjeni 5C modela u evaluaciji
kolegija? Testirajte proceduru na našem prvom kolegiju.

Približava se i rok za predaju Zadatka 2. Imate li dilema? Javite se.

Uz srdačne pozdrave,

Plavi,

Zlatko i Goran
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1336[Grananje od br. 1309]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Petak, 12. prosinac 2008. 00:04

Naslov: Odgovor: 5C

Drage kolegice i kolege, dragi tutori,

Pročitala sam zadatak i materijale, i počela ocjenjivati prvi kolegij Uvod u E-learning uz
pomoć 5C modela za dizajn na razini kurikuluma, i naišla na problem. Naime, podijelila
sam ocjene prema onome kako sam doživjela pojedine komponente programa (odnosno
kurikuluma), gledane kroz prizmu pojedinih elemenata modela, a zatim sam počela
razmišljati kako bih ocijenila svoje vlastite kolegije i svoje kurikulume (one koje
izvodim), i vidjela kako mi u ponuđenom modelu „na prvu loptu“ nedostaje jasna
mogućnost ocjene nekih elemenata koji su mi ključni. Primjerice, nisam sigurna da bih
uz pomoć ovog modela mogla ocijeniti PRIMJENJIVOST naučenog gradiva!

Vjerojatno bi se dio te ocjene mogao provući kroz sljedeće:
1.     JASNOĆA – kod ocjene ciljeve (npr. jasno definiran cilj primjenjivost gradiva
u svakodnevnom životu/poslu)
2.     KOHEZIJA – kod ocjene ciljeva i pristupa učenju (npr. pristup uz pomoć
konkretnih problemskih zadataka)
3.     USKLAĐENOST – kod ocjene nastavnih strategija i konteksta (npr.
usklađivanje s realnim, konkretnim primjerima u stvarnom vremenu)

Netko će možda primijetiti da je drugi model – Model 5C za dizajn na razini aktivnosti
dodao komponente koje daju više prostora za ocjenjivanje primjenjivosti, i to je točno.
Primjerice, kod JASNOĆE, u metodama procjene znanja: svrha i očekivani rezultat,
aktivnosti i kriteriji procjene daju nešto više prostora za ocjenu primjenjivosti
naučenoga, kao i kod SADRŽAJA (dubina, aktualnost, važnost za učenike). No, iako je
jasno da će ocjena aktivnosti odgovoriti na pitanje primjenijivosti stečenog znanja, u
primjeni ovog modela na razini kurikuluma ostaje i dalje otvoreno pitanje ocjene
primjenjivosti stečenih znanja.

Dakle, moje pitanje je - što raditi kada dovedemo u pitanje kompletnost modela kojeg
bismo trebali primjenjivati, tj. kada on u startu ne nudi jasne mogućnosti za valoriziranje
elemenata koji su nam ključni. Trebamo li ga proširiti i doraditi, ili kreativno iščitavati
između redova gdje ubaciti ono što bitno obilježava naše kolegije?

Srdačni pozdravi, Gordana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1338[Grananje od br. 1309]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Petak, 12. prosinac 2008. 10:32
Naslov: Odgovor: 5C

<img alt="n" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/kolegij.jpg">Lijep pozdrav plavcima i tutorima


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1352[Grananje od br. 1309]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Petak, 12. prosinac 2008. 23:12

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav plavcima,

Zapoceti s ovom diskusijom i nije bas lako. Zahtijeva od nas puno
promisljanja, vracanja na prvi kolegij te ocjenjivanja mnogih elemenata.
Kako je Goran napisao da je model 5C (Belfer, 2004.) sustavan pristup
ocjeni kurikuluma tako mislim i da bi mi trebali sustavno zapoceti od
prvog elementa.

Prvo sto ocjenjujemo prema 5C je jasnoca kolegija. Vjerujem da su autori
tecaj stvarali prema ovom ili ovakvom modelu te su stoga i moje ocjene
prilicno visoke kao i Esadove. Ciljevi učenja su u svakom koraku jasno
definirani, upute su precizne i tocno odredjuju redoslijed, nacin i
preporuceno vrijeme ucenja kako bi dosli do postavljenih ciljeva. Metode
procjene znanja su jasno navedene. Upute za pisanje i ocjenjivanje
diskusija i zadataka su precizne kao i svrha, ocekivani rezultati i
kriteriji procjene. Ako se pridrzavamo uputa, uspjeh i dobar rezultat su
zajamceni.

Prema navedenome, moj zakljucak je da je sadrzaj prvog kolegija jasno
priopcen u svakom segmentu i jasnocu ocjenjujem s 3 boda. Za ostale
elemente ostavljam mjesta u nekim od slijedecih poruka. Kako ostale
kolege ocjenjuju jasnocu ili neki drugi element modela 5C?

LP

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1366
Poslao Kristina Rismondo (krismondo.mioc) na Subota, 13. prosinac 2008. 17:29

Naslov: Posudba DVD playera na tri tjedna

Pozdrav svima
Trebala bih DVD player ili televizor s DVD playerom ili DVD player s
projektorom na posudbu na tri tjedna. Radi se o grupnoj izložbi na kojoj
su mi prihvatili video rad, ali galerija nema mogućnost projekcije
istog. Izložba će biti u Samoboru, u galeriji Prica, a DVD player bi mi
trebao u petak 19.12. radi postavljanja izložbe. Ako možete, molim vas
da pomognete... zaista više ne znam kome da se obratim.

Kristina

P.s.
Zahvaljujem Gordani za: The future of higher education: How technology
will shape learning

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1367[Grananje od br. 1352]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Subota, 13. prosinac 2008. 17:44

Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment

Pozdrav Sanji i svima iz plave grupe,

I ja danas prilican broj sati promisljam kako da ocenim nas 1. kolegijum
po svih 5 elemenata Evalutivnog modela za dizajn kurikuluma na razini
aktivnosti.

Kao i Sanja, vratila sam se unazad na detalje 1. kolegija - aktivnosti,
literaturu, diskusije, zadatke,.. da bih nasla argumente za moje ocene
ovog kolegija po preporucenom evalutivnom modelu.

Pronadjene argumente smestila sam direktno u Tablicu datog Evalutivnog
modela.
Za danas sam uspela evaluirati 1. kolegij po prva dva C - Jasnoca i
Kohezija.

U atachmentu je taj deo mog Evalutivnog modela za dizajn kurikuluma 1.
kolegija na razini aktivnosti

Evaluaciju po preostala tri C uradicu na isti nacin.

No, da li je ovakav prikaz nepregledan?

Radojka


------------------------------------------------------------
Poruka br. 1371[Grananje od br. 1309]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Subota, 13. prosinac 2008. 18:26

Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment

face="Dialog">Lijep pozdrav
face="Dialog">Vjerojatno je najlakši način prikaza evaluacije upravo u tablici
kako je prikazao kolega Esad. Slažem se i sa Sanjom da je zapravo kolegij dobro
postavljen, te su i moje ocjene visoke. <br>
Nisam detaljno navodila primjere kao kolegica Radojka, već se procjena temelji više na
osnovi spoznaja koje su mi donijeli dijelovi 1 kolegija. Meni osobno uvijek fali još neka
među ocjena i na skali od 1-5, pogotovo između 3 i 5, pa mi je tako i ova skala od 0-3
malo premala, jer se zapravo većina vrijednosti kreće negdje između 2 i 3.
face="Dialog">Nešto manja vrijednost kod mene ispada kod ciljeva i metoda
procjena, ali to je stoga što zapravo još i sad „lovim konce“ što se od nas točno očekuje
i što je krajnji cilj, ali sam shvatila bitno da je važnost i naglasak na spoznaji kroz
sadržaj koji se postupno usvaja. Kod komunikacije bi naglasila da je zapravo manja
ocjena poticanja mentora na rad i bolja, jer se u online komunikaciji i očekuje da je
veća interakcija između učenika međusobno i sa sadržajem nego sa mentorom, a da nas
mentori moraju prečesto poticati to bi i za nas značilo da sami premalo aktivno
sudjelujemo u radu.
face="Dialog">Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1389[Grananje od br. 1300]

Poslao Silvije Premuš (silvije.premus.skole) na Nedjelja, 14. prosinac 2008. 20:37

Naslov: Odgovor: The future of higher education: How technology will shape learning

Hvala,

kliknuo sam direktno na link u poruci i skinuo ga je od prve.

Eto, još jednom hvala...

S.P.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1399[Grananje od br. 1367]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 15. prosinac 2008. 08:29
Naslov: Odgovor: 5C

Hi Radojka, hi svima,

dobovamo prve evaluacije prema 5C modelu. Naravno da očekujemo još Vaših
mišljenja.

Radojka, imam poteškoća s preuzimanjem Vašeg priloga. Možda ga možete
poslati i u nekom drugom formatu

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1400[Grananje od br. 1399]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Ponedjeljak, 15. prosinac 2008. 11:11

Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment

Pozdrav Goranu i ostalima,
Izvinjavam se ako je i drugima kao Goranu moj prilozeni wordov dokument
bio necitljiv, pa, evo, prilazem ga sada u pdf formatu.
Kako sam vec rekla, ovo je deo moje evaluacije 1. kolegija prema 5C
modelu na razini aktivnosti, u odnosu na Jasnocu i Kohezivnost.
Srdacan pozdrav
Radojka Krneta

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1405[Grananje od br. 1309]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Ponedjeljak, 15. prosinac 2008. 13:33

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav plavcima,

Nakon opširnijeg pregleda odgovarajućih predložaka i postova model
dizajna za evaluaciju 1. kolegija sam prikazao preko SmartArt grafike
(organizacijski grafikoni) kako bi se dobila mogućnost vizualne
interpretacije informacija.
Neke elemente tog modela još uvijek sa 100% sigurnošću ne mogu
identificirati, ali sam sve bliži cilju.
Model dizajna za evaluaciju na razini kurikuluma mi je svakako bliži
(poznatiji).
Pozdrav,

Krešimir

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1406[Grananje od br. 1405]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Ponedjeljak, 15. prosinac 2008. 13:37

Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment

Pozdrav plavcima,

Nakon opširnijeg pregleda odgovarajućih predložaka i postova model
dizajna za evaluaciju 1. kolegija sam prikazao preko SmartArt grafike
(organizacijski grafikoni) kako bi se dobila mogućnost vizualne
interpretacije informacija.
Neke elemente tog modela još uvijek sa 100% sigurnošću ne mogu
identificirati, ali sam sve bliži cilju.
Model dizajna za evaluaciju na razini kurikuluma mi je svakako bliži
(poznatiji).

Pozdrav,

Krešimir


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1414[Grananje od br. 1406]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Ponedjeljak, 15. prosinac 2008. 20:17

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav Kresimiru i ostalima,
Nazalost, ne mogu otvoriti kresimirov organizacijski grafikon. Da li ga
je moguce dati u nekom drugom formatu, jer me vizulelna interpretacija
Modela za evaluaciju kurikuluma jako zanima?
Radojka

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1418[Grananje od br. 1414]
Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Ponedjeljak, 15. prosinac 2008. 21:20

Naslov: Odgovor: 5C

I ja sam naišla na isti problem s otvaranjem Krešimirovog priloga.
Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1420[Grananje od br. 1418]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Ponedjeljak, 15. prosinac 2008. 23:06

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav plavcima!

Također imam problema s otvaranjem Krešimirovog priloga.

Emil

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1430[Grananje od br. 1309]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Utorak, 16. prosinac 2008. 07:51

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav svima!

Testiranje 1. kolegija nasumičnim izborom pojedinih sastavnica 5C kriterija, navodi me
na zaključak da je model 5C poslužio kao osnovna špranca za dizajniranje. Špranca je
dosljedno, poštivana. Zbog toga je lako uočiti pojedinu sastavnicu, što doprinosi ionako
visokoj ocjeni. S obzirom da nisam proveo potpuno ocjenjivanje umjesto navođenja
precizne ocjene, pokušat ću doprinijeti diskusiji tek razmišljanjem o „povratnim
informacijama“ i njihovom utjecaju na ocjenjivanje.

Povratne informacije nakon zadatka ostvaruju svrhu i omogućavaju procjenu stečenog
znanja usklađivanjem s ciljevima učenja u vrlo visokoj mjeri.

Rasprave su očigledno zahtjevnije. Upute diskutiranja daju poprilično razrađenu osnovu
za raspravu. No procjenjivanje, te pokušavanje korigiranja stavova studenata praćenjem
njihovog poštivanja smjernica tipa:
„poštivati tuđe stavove, a biti kritičan“,
„nadovezati se na stavove drugih i dalje razvijati njihove ideje“,
„ne skretati s teme, a dati vlastiti doprinos bez ponavljanja već rečenog“ i slično
je proces u kojem je neizbježan visok udio „slobodnog sudačkog uvjerenja“, te postavlja
visoke zahtjeve pred nastavnike (tutore).
Iako su rasprave prirodno tlo konstruktivizma (pa možda i važnije od zadataka), složena
im je i „mjerljivost“ i pružanje „povratne veze“, te mi se postavljen odnos u ocjenjivanju
5 : 20 (naspram zadataka) čini primjerenim.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1431[Grananje od br. 1430]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Utorak, 16. prosinac 2008. 08:16

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav Andriji i ostalima,

Iako su mi Radojkin, Krešimirov i Andrijin odgovor, djelomice dali odgovor u vezi s
pitanjem (poruka 1336 od 12.12) kako ocijeniti PRIMJENJIVOST predmeta/kolegija,
doista bi me jako zanimalo promisljanje ostalih u vezi s time. Naime, vjerujem da je
primjenjivost važna ne samo nama na visokoškolskim institucijama, nego i onima u
osnovnim i srednjim školama. Također me zanimaju vaša iskustva s proširivanjem ili
sužavanjem zadanih modela ocjenjivanja, jer bi to vjerojatno izazivalo promjene u
cijelom sustavu, te pri analiziranju rezultata ocjenjivanja.

Usput, koristim priliku poslati vam link na vrlo koristan alat za izradu upitnika koje
mozete koristiti za provođenje vlastitih anketa i istraživanja
(http://freeonlinesurveys.com/).

Srdačni pozdravi, veselim se vasim odgovorima,

Gordana



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1432
Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Utorak, 16. prosinac 2008. 08:19

Naslov: http://freeonlinesurveys.com/

Pozdrav svima,

Možda će vam naredni link korisno poslužiti pri izradi vlastitih upitnika za provođenje
istraživanja - http://freeonlinesurveys.com/.

Srdačni pozdravi, Gordana
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1433[Grananje od br. 1406]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Utorak, 16. prosinac 2008. 09:16

Naslov: Odgovor: 5C


Kolega Krešimir je prezentaciju snimio u Office-u 2007 pa nije bila dostupna svim
korisnicima.
Ja sam si uzeo slobodu da prezentaciju transformiram u Office 2003 i sada bi bila svima
vidljiva.
http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/5C.ppt"
target="5C prezentacija">http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/5C.ppt</a>
LP plavcima


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1434[Grananje od br. 1352]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Utorak, 16. prosinac 2008. 09:34

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav plavcima i tutorima,
 Nadovezujem se na Sanjinu poruku jer sam i sama dosta &quot;mozgala&quot; u ovoj prilici.
Evaluacijaje najbitniji element u svakom kolegiju jer ako nije dobro provedena nemamo
odgovarajuću povratnu informaciju koja može poboljšati kolegiju u budućnosti. Također,
potrebno je naglasiti da je evaluacija zbir individualnih mišljenja i procijena (u ovom slučaju
standardizirana ponuđenim alatom) i tek skupna srednja vrijednost svih sudionika daje
relevantan podatak i objektivizira ocjenu.
 No slažem se s Andrijom da su ocjene visoke jer je prvi kolegij dizajniran upravo po datim
smjernicama.
color="blue">Jasnoća je uključivala šest jasno definiranih komponenti od kojih su mi se činili
u prvom kolegiju u potpunosti jasni ciljevi učenja (3), upute (3) i ukupna jasnoća(3); nešto
manje su mi jasne bile metode procijene znanja uključujući upute (2), svrhu (2) i očekivani
rezultat (2) te kriterije procijene koji su tek izradom zadatka postali jasni.
color="blue">Kohezivnost promatrana kroz metode primjenjene za procijenu znanja i
aktivnosti mi se čine komponentom koja najviše doprinosi kohezivnosti u seminarski prvom
kolegiju, jer je evidentno da se stečeno znanje podudara s procjenom vršenom kroz
Seminarski rad i diskusije (3).Ciljevi se podudaraju značajno s aktivnostima (2) i nešto manje
s metodama procijene znanja (tu mi je nedostajala međukategorija (½)), (1).
color="blue">Sadržaj u prvom kolegiju je pružao vrlo vrijedan nastavni materijal koji u obzir
uzima potrebe ili zahtjeve(3), nerijetko je to bilo nešto sasvim novo s čim nisam imala prilike
susresti se. Moja razina prethodno stečenih znanja uglavnom nije bila na razini potrebnoj za
neometano praćenje te bi stoga - Razinu sadržaja ocijenila uglavnom je u skladu s razinom
znanja koja se stječu istovremeno, ali sam uočila njezino odstupanje kada je riječ o prethodno
stečenim znanjima(2). Element širine (sveobuhvatnosti ) je bio u prvom kolegiju u potpunosti
pokriven u većini , gotovo svim sadržajima (3). Složenost sadržaja označena kao dubina
uglavnom je obuhvaćala primjeren stupanj složenosti i pojedinosti u većini sadržaja (2).
Korišten je društveno primjeren jezik (3), ton (3), dok su sadržaji bili aktualni u odnosu na
predočeni kontekst upućujući na nove linkove i materijale (3). Važnost za učenike bila je
umjereno zadovoljena jer nije moguće u potpunosti zadovoljiti potrebe polaznika (2). Izvori
su upućivali na zanimljive materijale na Internetu ili drugim medijima (2).
color="blue">Komunikacija: Nastavnik – učenik – Poticala se aktivnost i sudjelovanje
učenika (2). Povratne informacije - Aktivnosti uvijek nude povratne informacije kako bi
pripremile učenike za procjenu znanja usklađivanjem s ciljevima učenja (2). Komunikacija
među učenicima nije bila zastupljena u očekivanom obimu (1). Učenik – sadržaj – U prvom je
kolegiju dat pristup značajnim izvorima (3).
color="blue">Usklađenost je element čija mi je procjena prvom kolegiju bila najteža;
primjenjene nastavne strategije kroz pet elemenata pedagoškog pristupa su bile odgovarajuće
(3), aktivnosti su bile povezane i integriran, tečno su se nadovezivale jedna na drugu (3),
nastavna je strategija odgovarala perspektivi poučavanja i u većini slučajeva je pratila kontest
(3).
Lijepi pozdrav, Sanja


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1435[Grananje od br. 1432]

Poslao Zdravko Barbarić (zdbarbar.public) na Utorak, 16. prosinac 2008. 10:54

Naslov: Odgovor: http://freeonlinesurveys.com/

Hvala Gordana.

ZdravkoB

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1436
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 16. prosinac 2008. 14:35

Naslov: 12. tjedan, 2. zadatak

Pozdrav svima,

evo nas u zadnjem tjednu kolegija 2, tjednu predaje drugog zadatka. Lagano zatisje na
forumu moze znaciti samo jedno - preko glave ste u izradi zadatka.

Ovaj tjedan nastavljamo 4. diskusiju, ocekivano u smanjenom ritmu radi zavrsavanja
zadatka 2. Goran i ja smo tu za sva vasa eventualna pitanja vezana uz zadatak. Jos ima
dovoljno vremena za pitanja, dileme, nedoumice ... rado cemo vam pomoci.
Vasi tutori

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1445[Grananje od br. 1436]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Utorak, 16. prosinac 2008. 19:41

Naslov: Odgovor: 12. tjedan, 2. zadatak

Dragi tutori!
Kako se nalazim trenutacno od 11.12.2008. godine u SAD-u do sredine sijecnja 2009
nadam se da mogu pisati 2 zadatak bez kvacica na slovima ako odobrite. Unaprijed
zahvaljujem.
S posotovanjem!
Jadranko,
Pozdrav!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1447[Grananje od br. 1445]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Utorak, 16. prosinac 2008. 20:00

Naslov: Odgovor: 12. tjedan, 2. zadatak

Hi Jadranko,

kvačice ćemo preboljeti.

Želimo Vam uspješan (po Vašim kriterijima) boravak u SAD.

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1449[Grananje od br. 1447]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Utorak, 16. prosinac 2008. 20:07

Naslov: Odgovor: 12. tjedan, 2. zadatak

Zahvaljujem na razumijevanju!
Jadranko,
Pozdrav!
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1455[Grananje od br. 1309]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Utorak, 16. prosinac 2008. 23:00

Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment

Lijep pozdrav tutorima i svim plavcima!

U prilogu je i moja evaluacija 1. kolegija prema modelu 5C na razini
aktivnosti. Moje ocjene su uglavnom visoke i u mnogim komponentama se
podudaraju s ostalima.

Pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1462[Grananje od br. 1435]

Poslao Goran Karlović (gkarlovi.public) na Srijeda, 17. prosinac 2008. 02:04

Naslov: Odgovor: http://freeonlinesurveys.com/

Hvala Gordana
Pozdrav Goran


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1463[Grananje od br. 1336]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Srijeda, 17. prosinac 2008. 08:25

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav Gordani i ostalim Plavcima!

Pitanje je izazovno, a odgovor sam pokušao naći u trećem smjeru. Potražio sam model
koji bolje odgovara traženom kontekstu. Ne želim s time reći da model 5C nije moguće
univerzalno upotrijebiti, ali mi zvuči logično dopustiti mogućnost da postoje modeli
prikladniji za pojedine kurikulume.

Potraga je trajala, trajala i trajala, te me na kraju odvela (ili možda bolje vratila) s
modela evaluacije na razvoj kurikuluma. Kako se oboje može shvatiti kao sastavnim
dijelovima procesa razvoja kurikuluma, te ako se uzmu u obzir oba cilja 4. podcjeline
istodobno, ovo čak i nije skretanje s teme.

U „Curriculum Development“, Judith Howard. Na str 4. opisuje se okvir postavljanja
kurikuluma koji uključuje tri razine znanja. Jedna od razina je „enduring understanding“.
Naravno niti je „trajno ili stalno razumijevanje“ sinonim za „primjenjivost“, niti se daju
konkretne sastavnice kriterija za njezinu evaluaciju, ali predloženi „obrnut“ pristup
dizajnu mi izgleda zgodnim u traženju odgovora na postavljen problem.

P.S.
Članak daje i sažet pregled povijesnog razvoja pristupa razvoju kurikuluma i ....
Ali pošto sam prekoračio dozvoljeni limit, a da ne bih pretjerivao s izljevima oduševljenja
člankom, reći ću samo da ne žalim za utrošenim vremenom.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1469[Grananje od br. 1463]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Srijeda, 17. prosinac 2008. 09:58

Naslov: Odgovor: 5C

Dragi Andrija,

Sjajan tekst, puno ti hvala jer sam stvarno zapela u zadanom 5C okviru.

Članak kojeg si ponudio dao mi je odlicne ideje, a usput - linkovi su me odveli na par
tekstova koji su dopunili praznine. Npr. Smith, M. K. (1996, 2000) 'Curriculum theory
and practice' the encyclopedia of informal education, www.infed.org/biblio/b-curric.htm
sadrži vrlo koristan dio o "Curriculum as praxis" u kome se govori o kontinuiranoj
evaluaciji procesa i rezultata koji iz njega proizilaze, a dijelovi teksta Granta Wigginsa iz
Getting Started with Assessment (The Truth May Make You Free, but the Test May Keep
You Imprisoned) su dodatno zanimljivi jer daju pregled principa procjene kurikuluma, te
usporedbu problema procjene curriculuma na različitim razinama obrazovanja.

Ovo mi je definitivno odlican primjer "peer teachinga" i pomaganja, koji je neprocjenjiv
dodatak svakom (i klasičnom i e-learning) podučavanju, voljela bih da ga i moji studenti
češće osjete...

Pozdrav, hvala jos jednom!

Gordana
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1472
Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Srijeda, 17. prosinac 2008. 10:42

Naslov: O duljini zadataka

Hi svima,

ovo nije obavijest nego razmišljanje.

Koristim ovaj forum jer razmišljanje nije vezano niti uz jednu od
tematskih diskusija a želim ostati u okviru plave grupe.

Reče u pismu jedna kolegica; približno citiram, zadatak ima tako malo
riječi a ona bi željela tako mnogo toga reći...

Razumijem i ona je u pravu. Ali, broj riječi nije ograničen zbog toga
što vi ne bi znali i željeli više reći nego zbog čitatelja. Ne
čitatelja tutora, oni vole pročitati kako vi vidite i rješavate probleme
iz e-learninga. Broj je ograničen zbog čitatelja koji vam nisu skloni.
Na primjer nestrpljivih šefova. Koji će vjerojatno i baciti pogled na
drugu stranicu teksta (više da pronađu brojke) ali gotovo nikada i na treću.

Dakle kroz zadatke treba savladati i kako najsažetije predstaviti
problem nesklonim i nestrpljivim šefovima. Jer nemaju sve škole
ravnatelje koji pohađaju ELAu.

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1473[Grananje od br. 1338]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Srijeda, 17. prosinac 2008.
11:20

Naslov: Odgovor: 5C

Lijep pozdrav kolegi Esadu i svim plavcima,

U ocjeni kod četiri od pet elemenata (jasnoća, sadržaj, komunikacija, usklađenost)
slažem se s kolegom. Različitog sam mišljenja i ocjene kod elementa kohezije

Kod elementa kohezije smatram slijedeće:
- ciljevi se u svim slučajevima podudaraju s metodama procjene znanja,
- ciljevi se podudaraju s aktivnostima
- aktivnosti imaju cilj stvaranje trajnog znanja, ne enciklopedijskog
stoga dajem maksimalnu ocjenu za ovaj element

Možda imam malo blaži kriterij. To je možda posljedica zaključivanja polugodišnjih
ocjena kojima se intenzivno bavim ovaj tjedan. Obzirom da nemamo ocjena sa
decimalom, nastojim odraditi to što korektnije - na obostrano zadovoljstvo.

Sigurna sam da se kolega slaže da ocjena treba biti poticajna, pogotovo iz persektive
ravnatelja. Slažete li se?

Lijep pozdrav, Vesna


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1479[Grananje od br. 1434]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Srijeda, 17. prosinac 2008. 19:45

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav plavci,

Evo nastavljam i ja s analizom po modelu 5c. Sto se tice kohezije,
misljenja sam da se ciljevi podudaraju s metodama procjene znanja, a kao
jedan od primjera navodim slijedece:

- ciljevi prve cjeline prvog kolegija su bili razlikovati razlicite
vrste e-learninga te identificirati vrste i koncepte e-learninga koji se
koriste u nasim kontekstima
- u isto vrijeme jedan od kriterija za bodovanje zadatka bio je koliko
je polaznik uspjesno analizirao vrste e-learninga koje se koriste ili
koje predlaze.

Ciljevi se svakako podudaraju s aktivnostima kojima se bavimo i
aktivnosti su u sluzbi ciljeva. Ne bih mogla razdvojiti to dvoje.
Takodjer smatram i da se metode procjene znanja podudaraju s
aktivnostima jer su aktivnosti prethodile diskusijama i pisanju zadatka,
koji su zatim bili bodovani prema kriterijima odnosno metodama. Sve u
svemu, prosjek bodova za koheziju je 3.

Kako mislim da je cijeli tecaj napravljen po pedagoskim smjernicama tako
bih dala 3 boda i prvom elementu uskladjenosti - primjeni nastavne
strategije. Aktivnosti su medjusobno povezane i smislene tako da zajedno
cine jednu zaokruzenu cjelinu, a nastavna strategija uglavnom je
uskladjena s perspektivom poucavanja. Sto se tice strategije i
konteksta, ne bih rekla da postoje nedosljednosti nego samo da u ovom
slucaju nisam sigurna u rijec 'savrsena' pa ovom elementu dajem 2 boda.
Ostatak analize slijedi uskoro.

P.S. Mozda i na moje visoke ocjene utjece ovo predblagdansko vrijeme i
zaokupljenost zakljucivanjem ocjena koje poprilicno iscrpljuje.

Lijep pozdrav svima i ugodan ostatak dana.

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1483[Grananje od br. 1309]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Srijeda, 17. prosinac 2008. 22:20

Naslov: Odgovor: 5C

Lijeppozdrav tutorima i svim plavcima (baupunktovcima)!

U prilogu slajem moju evaulaciju 1. kolegija modelu 5C na razini aktivnosti.

Jadranko,
Pozdrav!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1484[Grananje od br. 1309]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Srijeda, 17. prosinac 2008. 22:27

Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment

Jos jednom lijep pozdrav !
Kako vidim nije prosao prilog u poruci br.1483 stoga ponovno saljem sa isprikom jer
stvarno ne znam iz kojih razloga tehnickih nije otislo.
Jadranko,
Pozdrav!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1485[Grananje od br. 1432]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Srijeda, 17. prosinac 2008. 22:33

Naslov: Odgovor: http://freeonlinesurveys.com/

Hvala Gordana!
Jadranko,
Pozdrav!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1486[Grananje od br. 1309]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Srijeda, 17. prosinac 2008. 22:46

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav svim plavcima !

Slažem se s kolegicama i kolegama da je program pripremljen u cjelosti prema modelu
5C stoga je moja ukupne ocjena “trojka” da ne kažem čista petica. Ocjena je uistinu
moja osobna procjena, nije samo zbog predblagdanskog raspoloženja iako i ono
zasigurno ima utjecaj (kontekst). Kroz dosadašnja iskustva kroz evaluaciju uglavnom
sam koristio raspon ocjena 1-5 ili 1-10, tako da mi kao i Suzani u pojedinim elementima
nedostaje međuocjena.

Posebno sam zadovoljan jasnoćom, sadržajem i komunikacijom tijekom 1. kolegija
kojeg procjenjujemo, mada i na usklađenost i koheziju nemam posebnih primjedbi.

S obzirom na navedeno, moj zakljucak je da je 1. kolegij odlično pripremljen i proveden,
dobro žonglirate s loptama (nastavnik, sadržaj i učenik) unutar zadanih okvira (cilja i
konteksta).

Lijep pozdrav,

Marijan


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1487
Poslao Kristina Rismondo (krismondo.mioc) na Četvrtak, 18. prosinac 2008. 00:08

Naslov: Broj riječi

Pozdrav!

Da li tablični prikazi i oznake ispod tabličnih ili slikovnih priloga
ulaze u broj riječi kod pisanja zadatka?

Unaprijed zahvaljujem.
Kristina

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1492[Grananje od br. 1487]
Poslao Hrvoje Jerković (hjerkovi.zsem) na Četvrtak, 18. prosinac 2008. 11:42

Naslov: Odgovor: Broj riječi

Pozdrav!

Tablica sa svim pripadajućim sadržajem ulazi u broj riječi. Isto vrijedi
i za slike.

Lp!
hrvoje

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1494[Grananje od br. 1492]

Poslao Kristina Rismondo (krismondo.mioc) na Četvrtak, 18. prosinac 2008. 11:51

Naslov: Odgovor: Broj riječi

Zahvaljujem.

Kristina

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1504[Grananje od br. 1492]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Petak, 19. prosinac 2008. 08:37

Naslov: Odgovor: Broj riječi

Lijep pozdrav

Molim pojašnjenje vezano uz slike. Da li se jedna slika broji kao jedna riječ ili se broje i
riječi koje su napisane na slici, a dio su slike?

Suzana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1508[Grananje od br. 1504]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 19. prosinac 2008. 12:04

Naslov: Odgovor: Broj riječi

Hi Suzana,

slika će se brojati kao jedna riječ.
Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1510[Grananje od br. 1469]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Petak, 19. prosinac 2008. 14:56

Naslov: Odgovor: 6C!

Pozdrav Gordani i ostalim Plavcima!

Pod utjecajem dosadašnjeg tijeka diskusije (usput budi rečeno ne baš
žustre) sad na početno pitanje tutora gledam ovako.

Modelom 5C moguće je sustavno evaluirati kurikulum u punom smislu tog
pojma, a ne samo syllabus (vidi razliku na 2. str. linka 1 iz Gordanine
poruke). Sustavni pristup je nužan i zagovaram ga bez zadrške. No
korisno je imati na umu opasnost predetaljne dekompozicije kriterija
(tako slikovito opisane na str. 5 navednog linka) koja vodi do
ocjenjivanja trivijalnih elemenata i u konačnosti izostanka njihove
integracije u smislenu ukupnu ocjenu. Mislim da se kroz evaluaciju
„kohezije“ i „usklađenosti“ ta opasnost u modelu 5C u dobroj mjeri otklanja.

Ipak još uvijek me kopka i primamljiva ideja o „proširivanju i
nadogradnji“. Pod utjecajem oba linka ponudio bih šesti C („closeness“)
– zatvorenost. Moguća je kritika da je to preklapanje s elemetnima
„sadržaja“ širinom, dubinom i izvorima, no inspiracija za šesti C potiče
od poimanja (ili bolje kritike) kurikuluma kao brane neformalnom,
otvorenom pa čak i cijeloživotnom učenju. Držim da „zatvorenost“ zahvaća
šire od navedenih elemenata.

Po istoj ljestvici bodovanja od 0 do 3 (najmanje zatvoren) prvi kolegij
bih ocijenio najmanje s 2,5 ako ni zbog čega drugog onda zbog izuzetne
tolerancije pomalo otkačenih ideja u raspravama.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1515[Grananje od br. 1510]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 19. prosinac 2008. 21:11
Naslov: Odgovor: 6C!

Hi Andrija,

ideja Vam je izvrsna - u skladu s otvorenošću kolegija.

A suglasan sam i s Vašom ocjenom ove dosadašnjeg tijeka diskusije.

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1522[Grananje od br. 1431]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Petak, 19. prosinac 2008. 23:37

Naslov: Odgovor: 5C

face="Dialog">Lijep pozdrav Gordani i ostalim plavcima
face="Dialog">Gordana definitivno vodi ovotjednu diskusiju i daje poticajna pitanja i
zaključke :-) Kako smo nekoliko proteklih dana upravo imali procjenu (evaluaciju) znanja i
vještina (zaključivanje ocjena, ali nažalost često ne na nivou primjenjivosti), nešto sam se
kasnije uključila u zadnje diskusije. No iako je skala u ocjenjivanju učenika drugačija od skale
na razini aktivnosti i na razini kurikuluma, vjerujem da bi učenici vjerojatno naše kolegije
(nastavne jedinice ili kompletno gradivo) mogli ocijeniti na način kako smo mi ocijenili naš
prvi kolegij (po modelu 5C), a bilo bi zanimljivo i dobiti povratne informacije.
face="Dialog">Što se tiče Gordaninog pitanja o PRIMJENJIVOSTI i važnosti tog kriterija,
slažem se da je bitan pogotovo sa stajališta usvojenosti i primjene vještina u strukovnim
školama. Sam kriterij nas po mom mišljenju vodi van granica pojedinih nastavnih predmeta.
Prava primjenjivost usvojenih vještina i znanja vjerujem da se evaluira kroz mogućnost
savladavanja zadataka na nivou interaktivnosti i bliskih zadacima u konkretnim situacijama
(praksi). U strukovnim predmetima primjenjivost pojedinih sadržaja vidi se dijelom i kroz niz
zadataka koji simuliraju stvarne zadatke i zahtjeve investitora. Najkompleksniji zadatak je i
završni rad koji uključuje niz znanja i vještina usvojenih na pojedinim predmetima i
integriranih u neki proizvod, projekt i sl.
face="Dialog">Problem koji se može pojaviti je da ostaje na profesorima na kraju ocjena
primjenjivosti pojedinih sadržaja, a upitno postaje eventualni raskorak profesora sa praksom.
Primjenjivost je vjerujem nešto kompleksniji kriterij koji podliježe i nekim drugim utjecajima.
Npr. usvojena vještina rada sa nekom novom tehnologijom ne osigurava primjenjivost u svim
proizvodnim pogonima ili čak zemljama ako te tehnologije još nema ili se ne koristi (kod nas
vjerujem da je ta mogućnost nešto rjeđa), a nemogućnost primjene tehnologije zbog toga jer je
zastarjela ili krivo ili nedovoljno usvojena je nešto drugačiji kontekst. Svi naši učenici će kad
tad doći u poziciju da procjene PRIMJENJIVOST naučenog no najčešće nema povratnih
informacija.
face="Dialog">Suzana
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1537[Grananje od br. 1479]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Subota, 20. prosinac 2008. 10:02

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav svima,

Pokusavam zavrsiti svoju analizu, ali se ne mogu uhvatiti u kostac s
vremenom. Dosla sam do evaluacije sadrzaja pa cu pokusati biti sto
kraca. Svim elementima sam dodijelila 2 ili 3 boda kao i vecina kolega i
to daje prosjek od nekih 2,5 kao sto je naveo i Andrija.

Mozda nisam dovoljno kriticna, ali ovaj program je novost u mojoj
edukaciji pa mi je stoga sadrzaj vrijedan i jedinstven, odgovarajuceg
opsega i dubine i u skladu s postavljenim ciljevima. Pisan je
razumljivim, drustveno primjerenim jezikom, s moje perspektive vrlo
aktualan i vazan te u isto vrijeme upucuje na zanimljive materijale na
Internetu i drugim medijima.

Komunikacija 1. kolegija je bila vrlo uspjesna u svim elementima. Tutori
su stalno poticali na sudjelovanje u diskusijama, dobivali smo povratne
informacije za svoje uratke, uspjesno smo komunicirali jedni s drugima
kao i sa sadrzajem.

Pokusala sam za sve navedeno i u prijasnjim porukama pronaci uporiste u
materijalima, ali priznajem da je ponekad bila i moja slobodna procjena.
Iz poruka vecine kolega se moze izvuci zakljucak da smo na slican nacin
evaluirali kolegij i dali mu viskoke bodove sto bi znacilo da smo
zadovoljni njegovim konceptom i nacinom ucenja koji je za mnoge bio novost.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1541[Grananje od br. 1431]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Subota, 20. prosinac 2008. 16:14

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav Gordanii, Suzani i naravno ostalim plavcima,

Kratko cu se osvrnuti na problem primjenjivosti iz perspektive ucitelja
u osnovnoj skoli. Ono sto svi mi uglavnom procjenjujemo i ocjenjujemo je
ucenikova primjena naucenog u istim ili slicnim zadatcima ili
situacijama kao sto su bile one na kojima smo poucavali ucenike.
Postavljamo im problemske zadatke i ocjenjujemo njihovo snalazenje u
nastavnim materijalima. Ali rijetko kad se zapitamo ono sto me ucenici
cesto pitaju kad nesto ne razumiju ili im je tesko, a to je - zasto mi
to ucimo ako nam nece trebati u zivotu? Oni traze primjenjivost u
stvarnim zivotnim situacijama i ako im to ne predocimo neki gube
interes za ucenje.

Stoga mislim da uloga nas kao ucitelja da ocijenimo primjenu znanja
ucenika u odnosu na postavljene ciljeve i nije toliko teska, ali kao sto
kaze Suzana, nemamo uvid u to hoce li ucenici ta znanja moci
upotrijebiti u praksi. I naravno, to je ono za sto rijetko kad imamo
povratne informacije.

Slicna razmisljanja se po mom misljenju mogu pratiti i kad bi htjeli
procijeniti primjenjivost naseg kolegija. Zasto uciti sve ovo ako to
necemo primijenjivati u praksi? Neki mozda izgube interes, neki ce mozda
naici na otpor u svojim institucijma ili mozda nece imati dovoljno
sredstava za pokretanje tecajeva. Nadam se da nasi tutori imaju povratne
informacije od svojih bivsih polaznika?

Srdacan pozdrav i uspjesno pisanje 2. zadatka,

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1553[Grananje od br. 1309]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Subota, 20. prosinac 2008. 18:42

Naslov: Odgovor: 5C

Dragi plavci,

Kao i većina vas vratila sam se nazad na aktivnosti prvog kolegija kako bih pronašla
argumente za ocjene po evaluacijskom modelu 5C.
Za početak ću ocijeniti jasnoću:

<B>Ciljevi učenja - 3</B>
U svakom dijelu polaznicima je bio jasno postavljen krajnji cilj, tj. što će sve naučiti.
Citiram: "Po završetku ove cjeline polaznici će moći:"

<B>Aktivnosti: upute - 3</B>
Osim što su jasno određeno što se od polaznika očekuje (diskusije, upute za manje
zadatke), predviđeno je i vrijeme, kako bi mogli bolje planirati.

<B>Metode procjene znanja: upute - 2</B>
Upute su navedene, polaznici uglavnom znaju što im je činiti, međutim, nekim
polaznicima nisu bili jasni svi detalji vezani za zadatke
<B>Metode procjene: svrha i očekivani rezultat - 2</B>
Kako kaže kolegica Suzana: "Nešto manja vrijednost kod mene ispada kod ciljeva i
metoda procjena, ali to je stoga što zapravo još i sad „lovim konce“ što se od nas točno
očekuje i što je krajnji cilj…"

<B>Metode procjene: kriteriji - 3</B>
Bodovi su vezano za svaki dio zadatka bili određeni.

Ocjena <B>jasnoće</B> ukupno: skoro savršena trojka :)

Lijep pozdrav,
Ana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1556[Grananje od br. 1309]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Subota, 20. prosinac 2008. 19:11

Naslov: Odgovor: 5C

Smatram da je u prvom kolegiju postignuta savršena <B>kohezija</B> što bih
argumentirala ovako:

<B>Ciljevi i metode procjene znanja – Ocjena 3</B>
Ciljevi se podudaraju s metodama procjene znanja, a kroz diskusije i zadatak kao
odabrane metode procjene znanja se vidjelo da li smo te ciljeve i ostvarili.

<B>Ciljevi i aktivnosti - ocjena 3</B>
Ciljevi i aktivnosti uvijek su dobro usklađeni. Svaka od raznih aktivnosti (čitanje
literature, promišljanje, istraživanje, diskusije...) nas je dovodila do predviđenih ciljeva.

<B>Metode procjena znanja i aktivnosti – Ocjena 3</B>
Metode procjene znanja u potpunosti se podudaraju sa znanjem stečenim kroz
aktivnosti.

Vjerujem da je kohezija u prvom kolegiju u potpunosti postignuta i da smo naučili dosta.

O <B>usklađenosti</B> prvog kolegija bih navela sljedeće:

<B>Primjena nastavne strategije – ocjena 3</B>
Postigla se odgovarajuća primjena svih elemenata pedagoškog pristupa, osobno, naučila
sam neke nove stvari iz pedagogije i psihologije kao npr. perspektive i paradigme
poučavanja i sl.

<B>Povezanost među aktivnostima – ocjena 3</B>
Postignuta je odgovarajuća integracija aktivnosti. Čitali smo, diskutirali, promišljali i na
kraju napisali zadatak. Mislim da su sve aktivnosti jako dobro, smisleno i sadržajno
povezane.

<B>Usklađenost odabira nastavne strategije s perspektivom poučavanja – ocjena 3</B>
Nastavna strategija je u skladu s perspektivom poučavanja.

<B>Nastavna strategija i kontekst – ocjena 2</B>
Nastavna strategija je dosta usklađena s kontekstom. Način učenja je prilagođen
odraslima ali onima koji znaju «izmisliti» potrebno vrijeme za učenje i rad što je meni u
svemu i najveći problem:(

Moje ocjene za koheziju i usklađenost su malo više od većine mojih kolega, ali s obzirom
da nisam profesorica možda…sam preblaga:)

Nastavak slijedi,
Ana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1559[Grananje od br. 1309]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Subota, 20. prosinac 2008. 20:12

Naslov: Odgovor: 5C

Još jednom, pozdrav svim plavcima!

Moja ocjena <B>sadržaja</B> je u skladu s većinom u plavoj grupi. Po mom mišljenju
sve je za trojku, osim <B>razine</B> i tu se u potpunosti slažem s kolegicom
Sanjom „Razinu sadržaja ocijenila: uglavnom je u skladu s razinom znanja koja se stječu
istovremeno, ali sam uočila njezino odstupanje kada je riječ o prethodno stečenim
znanjima(2)“. Mislim da je razlika u predznanju polaznika mogla prouzročiti
neke "probleme" polaznicima, kako kaže i kolegica, međutim iz samih aktivnosti i
interesa polaznika vidljivo je da nas je sam sadržaj potaknuo na dodatna istraživanja i
pobudio daljnji interes.

Sve u svemu, ocjena za sadržaj je 3.

<B>Komunikacija:</B>

Već se puno toga reklo, pa da ne ponavljam, imam komentar samo na dvije ocjene:

<B>Nastavnik - učenik: 2 boda</B>
Komunikacija između mentora i nas polaznika je u redu, ali mene bi osobno veselilo da
tutori, osim "provociranja" naših mišljenja, ponekad iznesu i svoje vlastito:).

<B>Učenik - učenik: 2 boda</B>
Spominjala se različita razina aktivnosti polaznika. Mislim da je to neminovno zbog
različitih okolnosti u kojima živimo i naravi ljudi. No, da je više poruka, mislim da bi to
bio krah (jedva sam izdržala 1. kolegij). Po mom mišljenju, prevelik broj postova,
posebno uvijek istih osoba, zagušuje komunikaciju i lako je izgubiti nit.

Lijep pozdrav i ugodno pisanje drugog zadatka,
Ana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1564[Grananje od br. 1510]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Subota, 20. prosinac 2008. 22:37

Naslov: Odgovor: 6C!

Dragi kolege,
kraj polugodišta u osnovnoj školi prilično je stresan i zahtjevan, osobito ako vam je
perspektiva poučavanja njegujuća kao moja, a uz to ste suočeni s velikim brojem
digitalnih urođenika i osjećate se stvarno kao pridošlica.
Moja ocjena 1. kolegija podudara se s Esadovom i Sanjinom tako da se ne bih
ponavljala. Što se tiče primjenjivosti znanja, prema mom mišljenju, usko je povezana sa
sadržajem poučavanja i potrebama suvremenog homo sapiensa u modernom okruženju.
Inače, cijela ova tablica me podsjeća na ocjenjivanje studenata koji obavljaju praksu
kod mene u učionici, a ja ih moram ocijeniti. PS. Osnovni problem ocjenjivanja je
objektivnost i subjektivnost.
Lijep pozdrav, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1579[Grananje od br. 1309]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Nedjelja, 21. prosinac 2008. 12:07

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav jos jednom tutorima i plavima,

Ostala sam "duzna" moju evaluaciju 1. kolegija po Modelu 5c na nivou aktivnosti, po
preostala 3 kriterijma: Uskladjenost, Sadrzaj i Komunikacija-Interakcija.
U tablici u prilogu su detalji mojih ocena, a jednom recju: za Uskladjenost najvisa ocena 3, z
Komunkacije i Interakcije, takodje i za Sadrzaj malo sarenih ocena (pa je mozda prosecna
ocena 2).
Ali, cini mi se da je bilo i nemoguce napraviti sadrzaj koji bi bio apsolutno "po volji" svakom
od nas (sa razlicitim interesovanjima, motivima, vrstom prethodnog obrazovanja).

Pozdrav
Radojka

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1580[Grananje od br. 1579]
Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Nedjelja, 21. prosinac 2008. 12:11

Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment

Pozdrav svima,
U ovoj poruci, uz izvinjenje, samo "neprikaceni" dodatak za maloprasnju poruku!
Radojka

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1587[Grananje od br. 1486]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Nedjelja, 21. prosinac 2008. 19:29

Naslov: Odgovor: 5C

Lijepi pozdrav svima!

Nadovezujem se na Marijanovu poruku jer bi moja ukupna ocjena za evaluaciju 1. kolegija po
modelu 5C isto bila trojka. Kolegij je pripremljen prema modelu 5C postujuci navedene
stavke za ostvarivanje jasnoće, kohezije, usklađenosti, sadržaja i komunikacije. Sve
komponente za svaku od njih zazuzimaju kod mene visoke ocjene i lijepo su ostvarene, stoga
sam se odredila za davanje ukupnog dojma i ocjene...

Osobno sam zadovoljna sa svim, stoga zahvaljujem!

Srdačno,

Ivana



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1595[Grananje od br. 1580]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Nedjelja, 21. prosinac 2008. 22:58

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav plavoj skupini i tutorima!

Moja evaluacija 1. kolegija ne razlikuje se mnogo od ostalih kolega:
1. JASNOĆA (3) -ciljevi jasno definirani, upute jasno navedene,
kriteriji bodovanja, svrha i očekivani rezultati jasni u svakom segmentu
2. KOHEZIJA (2) - ciljevi i metode procjene znanja te metode procjene
znanja i aktivnosti nisu savršeni/ne podudaraju se
3. USKLAĐENOST (2) - postoje nedosljednosti u odabiru nastavne
strategije s perspektivom poučavanja te nastavne strategije i konteksta
4. SADRŽAJ (3) - vrijednost nastavnih materijala neupitna, razina
sadržaja, širina i dubina primjereni polaznicima i vjerodostojni
5. KOMUNIKACIJA-INTERAKCIJA (2.5) - komunikacija između
nastavnika-učenika i učenika-učenika savršena te učenika-sadržaja jaka,
ali povratne informacije rijetke što snizuje ocjenu

Prema ovim podatcima, zaključna ocjena evaluacije 1.kolegija je 2.5

Lijep pozdrav od Emila

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1596[Grananje od br. 1309]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 21. prosinac 2008. 23:06

Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment

Pozdrav svim plavcima.
Uz ispriku svima što se nisam do sada javljao u ovu nadasve zanimljivu
diskusiju, koristim ove zadnje sate za svoj skromni doprinos.

U diskusiji svih plavaca uočio sam mnogo zanimljivih stvari. Tako su
Andrija i Gordana evaluirali model evaluacije uvođenjem "PRIMJENJIVOSTI"
 i 6C "ZATVORENOSTI", dok su ostale kolege uglavnom pokušali analizirati
1. kolegij unutar 5C modela.

Meni je bilo zanimljivo usporediti ocijene, kao i način samog
ocjenjivanja pa vam u prilogu prilažem usporedni prikaz sa mojim
komentarima i ocjenama. Poslužit ču se dakle i ja lukavstvom kako da
izbjegnem na taj način limit riječi u poruci. (Mislim da je Krešimir tu
majstor).

Može se primijetiti da neke kolege ocienjuju kriterije modela u cjelini,
drugi ocjenjuju elementa tih kriterija, a treći i jedno i drugo. Neki su
dali i konačnu ocjenu. Neki koriste decimale, dok drugi ne, Neki su više
skloni opisnoj ocjeni, drugi brojčanoj.

Ovo me sve navodi na zaključak da ni sam 5C model nije kod svih naišao
na "jednoznačno" razumijevanje što može dovesti i do različitih
zaključaka koji su u koliziji sa ocjenama koje su dane.

I za kraj, svima Vam želim sretne Božićne i Novogodišnje Blagdane te
dobre ocjene na drugom zadatku.

Darko
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1600[Grananje od br. 1596]

Poslao Dubravka Brkljačić (dbrkljacic.ufzg) na Nedjelja, 21. prosinac 2008. 23:50

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav svima!

Pri evaluaciji kurikuluma našeg kolegija u jasnoći, usklađenosti, koheziji, sadržaju i
komunikaciji/interakciji kolegij bih ocijenila s ocjenom izvrstan (5) kako se to ocjenjuje u
osnovnim školama.
Čitajući sve komentare i novonastala pitanja na istu temu mogu samo zaključiti kako je i
ovdje evaluacija vrlo subjektivna stvar. Što me dovodi do mojeg najvećeg pitanja ?kako
osigurati potpuno objektivnu evaluaciju ako ona nije od strane vanjskog subjekta?
Školstvo je započelo jedan takav projekt na zahtjeve vanjskih subjekata, no kao i u
svemu drugome na krivudavom smo početku. Možda kad bi se i njih moglo evaluirati
možda bi priznali neke propuste i pogreške. No pozdravljam sve takve projekte željna
napretka i koračanja u budućnost.
I sama često provodim raznim upitnicima i sl. evaluaciju vlastitog rada kako bih
objektivnije pogledala učinke svoga rada.
Mislim da je i pitanje trenutka kada će to i na osnovnim školama postati dio dosjea
učitelja!?
Pozdrav svima i svako dobro za blagdane od učiteljice Dubravke.


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1611
Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 22. prosinac 2008. 08:30

Naslov: 2. Zadatak

Hi svima,

preuzeli smo predane zadatke.

Molimo sve Vas koji ste predali zadatke za malo strpljenja.
Nekolicinu koja nije predala zadatak, neka to učini što ranije.

Uz srdačne pozdrave,

Zlatko i Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1615
Poslao Ante Karin (ante.karin.skole) na Utorak, 23. prosinac 2008. 08:18
Naslov: Čestitka

includes attachment

:) Svima na ELA-i :) i cijeloj ELA-i :)
Sretan Božić.
Puno zdravlja, sreće, uspjeha i osobnog zadovoljstva u nadolazećoj godini.
Ante

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1617
Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Utorak, 23. prosinac 2008. 09:55

Naslov: Čestitka

includes attachment

Blagoslovljen Božić i puno uspjeha, zdravlja i sreće u 2009. godini želi
Vam Krešimir.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1618[Grananje od br. 1615]

Poslao Antonela Czwyk Marić (antonela.czwyk-maric.skole) na Utorak, 23. prosinac 2008.
11:44

Naslov: Odgovor: Čestitka

Hvala kolega!
I vama, našim tutorima i svim polaznicima ELA-e sretan Božić i Nova 2009. godina.
Želim svima uspjeh i strpljenje u novoj godini!
Antonela

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1621[Grananje od br. 1618]

Poslao Hrvoje Jerković (hjerkovi.zsem) na Utorak, 23. prosinac 2008. 12:17

Naslov: Odgovor: Čestitka

Hvala još jednom i ispred svih tutora - sve najbolje svima polaznicima
ELA i svim vašim obiteljima!

Ugodno se provedite i lijepo nam se odmorite!

hrvoje
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1623[Grananje od br. 1615]

Poslao Gordana Sokol (gordana.sokol.skole) na Utorak, 23. prosinac 2008. 13:01

Naslov: Odgovor: Čestitka

Sretan Božić i vesele blagdane,
uz obilje dobrih želja u Novoj godini
želi Vam Gordana Sokol



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1625
Poslao Alenka Boban Blagaić (abblagaic.mef) na Utorak, 23. prosinac 2008. 13:38

Naslov: Čestitka

includes attachment


Drage kolege Crveni, Zeleni i Plavi,

Vama i Vašim obiteljima želim čestit Božić i sretnu Novu godinu!


Alenka Boban Blagaić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1626[Grananje od br. 1615]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Utorak, 23. prosinac 2008. 19:20

Naslov: Odgovor: Čestitka

includes attachment

Također sve najbolje za predstojeće blagdane svim polaznicima ELA_e i njihovim
tutorima.
Suzana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1627[Grananje od br. 1617]
Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Utorak, 23. prosinac 2008. 19:59

Naslov: Odgovor: Čestitka

Hi Krešimire,

pridružujem se čestitkama,

i uspješno surađivali u ELAi!

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1628[Grananje od br. 1626]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Utorak, 23. prosinac 2008. 21:44

Naslov: Odgovor: Čestitka

includes attachment

Dragi članovi plave grupe, Sretan Vam Božić i Nova godina
Krešimir

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1631[Grananje od br. 1615]

Poslao Poli Radmanović (poli.radmanovic.skole) na Srijeda, 24. prosinac 2008. 15:57

Naslov: Odgovor: Čestitka

Hvala:)

I ja svima želim sve najbolje, sve lijepo, puno zdravlja i ljubavi:))

Poli

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1633[Grananje od br. 1631]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Nedjelja, 28. prosinac 2008. 16:43

Naslov: Odgovor: Čestitka

Evo javljam se s zakašnjenjem.... Želim svima, i plavoj grupi i tutorima puno sreće,
zdravlja i upornosti..... Sretan Božić i uspješna nova godina, Dubravka Despot
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1634[Grananje od br. 1625]

Poslao Vesna Janko (vesna.janko.skole) na Utorak, 30. prosinac 2008. 11:02

Naslov: Odgovor: Čestitka

Čestit Božić i uspješna nova 2009. godina
svima polaznicima i tutorima ELA-e

želi Vesna

Preuzmite malu božićnu igricu na:
http://cid-1b723f40b0e92d2d.skydrive.live.com/self.aspx/Javno/Darovi/bozicna%
7C_igra.exe



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1635
Poslao Željka Vrcelj (zeljka.vrcelj.skole) na Četvrtak, 1. siječanj 2009. 14:57

Naslov: Sretna nova godina!


Pozdrav polaznicima E - learning akademije i tutorima!

Mnogo radosti, snage i uspjeha u novoj godini! Neka 2009. osvijetli sve naše nade i našu
ustrajnost.

S veseljem.

Željka Vrcelj

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1636[Grananje od br. 1635]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Subota, 3. siječanj 2009. 17:25

Naslov: Odgovor: Sretna nova godina!

Toplo preporucam pogledati večeras dokumentarac Čardak u 21,45 na 2.programu.
Dubravka Despot

------------------------------------------------------------
Poruka br. 1639[Grananje od br. 1635]

Poslao Silvije Premuš (silvije.premus.skole) na Ponedjeljak, 5. siječanj 2009. 16:24

Naslov: Odgovor: Sretna nova godina!

Sretna i uspješna Nova, 2009. plavim, zelenim, crvenim te tutorima



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1643[Grananje od br. 1635]

Poslao Nevenka Harjač (nevenka.harjac.skole) na Utorak, 6. siječanj 2009. 23:26

Naslov: Odgovor: Sretna nova godina!

Pozdrav zelenima, crvenima, plavima, svim tutorima i ostalima na ELI!

Svako dobro, a najviše zdravlja, sreće i osobnog uspjeha u novoj godini !

Nevenka Harjač

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1644
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 7. siječanj 2009. 00:40

Naslov: Treci kolegij

Pozdrav svima,

dobro dosli natrag! Nakon predaje zadataka i zasluzene pauze, evo nas u Novoj godini i
idemo dalje sa trecim kolegijem.

Nakon prilicno mlake 4. diskusije i razmatranja različitih teoretskih pristupa poučavanju,
posvetimo se malo tehnološkoj strani poučavanja.

Ovaj tjedan na meniju nam je Kozmin clanak. Radi se o materijalu koji nije lak za citanje,
ali isto tako i o materijalu koji spada medju klasike teorije e-learninga.

Bit ce interesantno vidjeti dobar presjek onoga kako su stvari izgledale prije 20 godina, te
kakvi su pogledi i nacini razmisljanja prevladavali prije 10 godina. Tu cemo naci i neke
primjere vrlo zanimljive i aktualne i danas, kada mi zivimo u buducnosti koja je
predvidjana u clanku.

Idemo u novu diskusiju,
Vasi tutori
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1647[Grananje od br. 1644]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Četvrtak, 8. siječanj 2009. 13:59

Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Pozdrav svima!

Kozmin upit ili predviđanje, o obrazovnoj upotrebi veze između medija i učenja zvuči vrlo
pesimistično. No nakon iskustava iz prva dva kolegija: čitanja, Plavih diskusija,
istraživanja po webu,..., čak ako bih se i složio s tvrdnjom da je utjecaj obrazovnih
stručnjaka premalen, sigurno ne bih rekao da oni sjede na klupi za pričuvne igrače
odnosno da su neaktivni.

Što se tiče vojnog okružja neću govoriti o „stvarnom primjeru“ ali igre poduprte
simulacijama, vidim u svjetlijem izdanju. Pri tom ne mislim na „popularne“ pucačine
bogate grafike, animacije i prepune kojekakvih sličnih efekata, već na dvo i više strano,
sinkrono (rjeđe asinkrono) suočavanje polaznika i nastavnika u kognitivnim aktivnostima
vezanim uz rješavanje realnih vojnih problema, naravno na hipotetskim, fiktivnim
scenarijima.

Pozdrav,
Andrija!

Ako sam razumio Zlatka, pitanja za tekuću diskusiju su zadana u materijalima ili
sam „falija“?


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1648[Grananje od br. 1647]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Četvrtak, 8. siječanj 2009. 14:16

Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Hi Andrija,

naravno da mozete koristiti pitanja iz literature ili otvarati ona koja smatrate
interesantnima.

Uz srdacne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1653
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 9. siječanj 2009. 02:59

Naslov: Osvrt na diskusije

Dragi nasi,

negdje na preko pola prijedjenog puta dopustite da se malo sire osvrnemo na ono sto je
iza nas, ovom prilikom diskusije.

Nakon smo smo u prve tri diskusije uspjesno odrzavali visok tempo kvalitetnih i brojnih
poruka, u cetvrtoj diskusiji i na pocetku pete diskusije nesto smo smanjili intenzitet. Kako
bi do kraja semestra iskoristili potencijal diskusija u najvecoj mogucoj mjeri, razmotrimo
malo uloge polaznika i tutora. Prisjetimo se i sto ste o tome slusali na orjentacijskoj
radionici.

Uobicajeno je da u prvim diskusijama tutori intenzivno otvaraju rasprave, pozdravljaju
svaku poruku, pozivaju na ukljucenje, poticu odredjene smjerove u temama ili ih
preusmjeruju u skladu s gradivom. Nakon nekog vremena, nakon sto smo se udomacili u
WebCT okruzenju, postaje sasvim normalno da nakon sto tutor otvori raspravu
inicijalnom porukom (uglavnom u srijedu ujutro), polaznici sami otvaraju nizove poruka,
poticu rasprave, otvaraju usporedne rasprave o temama nesto sirima od samog gradiva,
ali i zatvaraju odredjene nizove rasprava zakljuccima.

Iako je dakle kvaliteta nasih dosadasnjih rasprava bilo vrlo visoka, ta komponenta vaseg
usmjeravanja procesa stjecanja znanja bila je nesto manje prisutna. Stjecanje znanja
prosirivanjem rasprava na svoj lokalni kontekst, propitivanje teza iznesenih u
materijalima, revidiranjem postojecih i/ili iznesenih stavova i/ili predrasuda ... sve to
predstavlja temeljnu komponentu konstruktivizma. Ako toga nema, na zalost izostaje
prevazan dio onoga sto bi e-learning trebao biti. Tako se i pri slaganju grupa vodimo
idejom sto veceg mijesanja polaznika iz razlicitih sredina, kako biste imali priliku dobiti
uvid i u druge kontekste, znatno razlicite od vaseg. Svatko u ELA-u donosi iskustva iz
svoje, specificne sredine i upravo u tome vidimo jednu od glavnih prednosti ELA-e.

Veliki dio pitanja postavljen je vec unutar samih materijala, pa ako tutori direktno ne
upozore na njih, dakako da ste pozvani otvoriti niz poruka o tim pitanjima. Dakle, bez
straha otvarajte nove nizove poruka, podijelite sa kolegama svoje poglede, dileme,
ukazujte na pitanja koja smo eventualno zaobisli, a smatrate ih vaznima i slicno.

Uzmimo za primjer cetvrtu diskusiju, gdje smo se mi tutori malo povukli u pozadinu
prepustajuci vama podij. Iako smo glavnu temu (5C) prodiskutirali solidno, ostao je cijeli
niz potencijlno zanimljivih tema koje su nam davale lijepu priliku za primjenu i kriticku
reviziju upravo stecenog znanja (npr. mozemo li preslikati Simon Fraser University
delivery model na nase prilike, komentari na interview, vaznost individualnih razlika u
nacinima ucenja u e-learningu ...).

Uh, evo jedne preduge poruke.

Pozdrav svima i hrabro u raspravama,
vasi tutori
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1655[Grananje od br. 1653]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Petak, 9. siječanj 2009. 09:59

Naslov: Odgovor: Osvrt na diskusije

Pozdrav svima, i hvala Zlatku na otvaranju ove teme.

Naime, smatram da se u programu poput ELA-e moze jako puno nauciti i iz diskusije
koja nije „ispala“ onako kako su inicijatori zamislili. Prije svega, mislim da je Darko u
poruci 1596 dao doista odličan primjer sumiranja cijele diskusije (Odgovor: 5C), te
napravio jako dobru tablicu s pregledom ocjena i komentara svih kolega. Osim evidentne
količine njegovog uloženog truda, to je nešto što je definitivno podiglo standarde, ali i
očekivanja.

Uspoređujući dosadašnje diskusije, čine mi se najkorisnijima one kod kojih je izbjegnuto
ponavljanje (mozda to stvara dojam bogatije diskusije, jer ima više poruka) i svojevrsno
vrćenje u krug. Naime, osim nesumnjive korisnosti „a-ha“ efekta u kome se dobro
osjećamo jer smo dobili potvrdu da smo na dobrom putu ili nam je nešto
konačno „sjelo“, vrijednost imaju i one diskusije koje izlaze iz okvira i otvaraju nove
putove razmišljanja o temi. Tako su mi, primjerice, u zadnjoj diskusiji na vrhu top liste
najkorisnijih odgovora bili sljedeći odgovori:
1.     Sanjina poruka 1434 (jer je odličan primjer dobrog nadovezivanja na
prethodne poruke, kvalitetnog uvoda u svaku ocjenjivanu komponentu promatranog
modela, te jasnih obrazloženja), te
2.     Andrijine poruke, jer su sjajan primjer "peer teachinga" i pomaganja.

Svima koji koristimo ili planiramo koristiti ovakav način rada jasno je da se ne može se
uvijek od sudionika/ca dobiti sve ono što je planirano (pogodotovo u tako demokratskoj
formi kao što je forum!).

Ova zadnja diskusija mi je, primjerice, dala ideju da neke (ne sve!) diskusije mogu
organizirati i davanjem zadataka (posebnih uloga) nekolicini sudionika (uvodničar, ko-
moderator, sudionik/ca koji će zatvoriti pojedine niti diskusije, i sl. ovisno o temi), ali i
poticati diskusiju kada zapne.

Dakle, nadam se da se i ostali plavi slažu sa mnom, da je i ova diskusija imala jak
učinak na razumijevanje učinaka e-learning alata.

Pozdrav, Gordana




------------------------------------------------------------

Poruka br. 1661[Grananje od br. 1644]
Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Petak, 9. siječanj 2009. 18:45

Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Pozdrav svima,

Diskusiju bih započeo sa jednim primjerom učinkovite upotrebe medija u
kojem vidim određeni potencijal.

Laboratorijske vježbe iz Elektromotornih pogona dijelom su orijentirane
na eksperimentalno mjerenje, a dijelom na simulacijsko modeliranje
električnih pogona na PC-u. U tu svrhu predviđena je primjena
softverskog paketa MATLAB - Simulink.

Cilj vježbi je upoznati i ovladati tehnikama modeliranja i simuliranja
na računalu, što će ne samo proširiti temeljnja (klasična) znanja iz tog
kolegija nego povećati ponudu za izradu diplomskih radova.

Predpostavka je da pojedini studenti imaju različita predznanja u
korištenju MATLAB - Simulinka. Iz tog razloga je teško planirati i
potreban broj sati rada i broj očekivanih vježbi.

Kreiranjem e- knjige na određenom web sjedištu te koristeći www kao
medij studenti će dobiti mogućnost pristupa nastavnom sadržaju u svakom
trenutku. Svaki si student može individualno odrediti vrijeme koje mu je
potrebno za rad na računalu.

Krešimir



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1671[Grananje od br. 1644]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Subota, 10. siječanj 2009. 16:17

Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Pozdrav svima,

Evo još jednog primjera gdje se web koristi za poboljšanje obrazovanja u
učionici.

Primjer se odnosi na primjenu virtualnog laboratorija čije bi težište
bilo na simulacijskom ispitivanju električnih strojeva. Proizvodi te
vrste na Elektrotehničkim fakultetima su prava rijetkost. Ono što se
može naći je uglavnom dano u obliku klasičnih prezentacija ili skripti.

Sadržavo bi uglavnom različite galerije slika, 2D animacije te audio i
video zapise. Također bi sadržavao notes za bilješke. Svaki pokus bi bio
prikazan u fleš animaciji. Svakom pokusu bi predhodio kratki teorijski
uvod (u html-u) sa kojega onda postoji link na pripadajući pokus.
Odgovarajućim korisnicima bi bio dostupan i kviz (slučajni odabir
pitanja, vremenski ograničen) u kojem mogu provjeriti svoje znanje.
Program bi putem eterneta bio u mogučnosti se nadograđivati novim
slikama i video zapisima (interakcija sadržaj - sadržaj).

Krešimir



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1677[Grananje od br. 1655]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Subota, 10. siječanj 2009. 22:09

Naslov: Odgovor: Osvrt na diskusije

Pozdrav Gordana i ostali,

odlicno ste primjetili poruke koje su ogledni primjeri, naravno bilo je takvih jos puno.
Kako bismo kroz ovu diskusiju stekli jedno novo iskustvo, u prethodnoj poruci su
nabrojani primjeri samo nekih mogucih tema koje smo propustili iz tog dijela.

Opcenito, pri ocjenjivanju diskusija ne vodimo se brojem poslanih poruka, vec
prevladavajuci segment u ocjeni diskusije cini kvaliteta sudjelovanja - revidiranje
gradiva, nadovezivanje na poruke drugih sudionika, sumiranje, vracanje na zadanu temu,
otvaranje novih tema iz podrucja koje obradjujemo i sl.

Gordana je predlozila zanimljiv nacina rada, kojeg smo znali koristiti u prijasnjim
generacijama kad je i program bio drugacije koncipiran. To je svakako jedan od vrlo
efikasnih nacina poticanja rasprava - dati specificnu obavezu. Dosad u vasoj generaciji
nije bilo potrebe za slicnim intervencijama. Generalno smo imali vrlo malo poruka
"praznog" sadrzaja do sada, no sad smo malo preduboko zabrazdili u prazno, bez poruka.

Sto se desava? Kako da Vam pomognemo?

Radi li se o intelektuano nepoticajnim temama, jesu li pitanja u i oko gradiva
nerazumljiva? Je li vam lakse kada tutori otvore sve teme ... ? Podijelite sa nama vasa
razmisljanja.

Naravno da je nakon zimske i praznicne pauze tesko krenuti i toga smo svi svjesni.

Pozdrav svima,
Zlatko

------------------------------------------------------------
Poruka br. 1678[Grananje od br. 1655]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Subota, 10. siječanj 2009. 22:35

Naslov: Odgovor: Osvrt na diskusije

Pozdrav Gordani, Zlatku i naravno svim Plavcima!

Naravno da se slažem i to gotovo u potpunosti, izuzev što su poruke pod
2. vjerojatno malo manje sjajne.

Neke probleme, stavove, ideje iz prethodne dvije poruke izrekao bih ovako.
Uz koncentraciju na prvi cilj: savladavanje sadržaja tečaja – „teoriju“,
u fokusu pažnje nastojim zadržati i drugi cilj: ostvariti uvid u
„praktičnu demonstraciju“ - način kojim tutori vode skupinu, a rekao bih
i „šire“ kako ELA u cjelini upravlja čitavim semestrom(ima). Na ovo nam
je uostalom skrenuta pažnja i na orijentacijskoj radionici. Naravno prvo
od drugog (i obrnuto) ponekad se niti ne može, a niti je potrebno
odijeliti. Osobno držim da to drugo, iako ponekad padne u drugi plan,
nije manje važno, a možda je čak i važnije.
Pod „šire“ podrazumijevam i poneki bačeni pogled na susjedne skupine
(nadam se da mi to neće biti zamjereno – valjda je ta „špijunaža“
utjecaj profesionalne deformacije). Zanimljivo mi je primjerice
usporediti Plavu i Zelenu skupinu tijekom diskusije „5C“.
Zeleni tutori su inicirali tematske nizove za svaki pojedini C što je
rezultiralo brojnijim i uniformnijim odgovorima. Prednost takvog stila
vođenja rasprave vjerojatno je detaljnije, iscrpnije obrađivanje
sadržaja. Manom takve jače kanaliziranosti smatram ograničenu slobodu
izbora pristupa analiziranju sadržaja (rekao bih manja fleksibilnost
prema individualnim razlikama u učenju). S druge strane kontekst
raspoloživog predblagdanskog vremena mi izgleda više nego dovoljnim
razlogom za Plavi stil koji je omogućio polazniku veći utjecaj na
količinu utrošenog (nedostajućeg) vremenu za diskusiju (o dotad
najzahtjevnijem sadržaju). Činjenica je da je takav stil doveo do
brojčano manjeg odziva polaznika, no to ne mora značiti da je
proporcionalno pala i kvaliteta rasprave.
Uz to ovakva situacija, kao i tehnički problemi u listopadu ili
studenom, iako nisu isplanirani kurikulumom, po mom sudu dodatno
obogaćuju tečaj u smislu ostvarivanja drugog cilja s početka poruke.

Ideja posebnih uloga čini mi se izuzetno pogođenom, a ponudio bih i
inačicu u kojoj bi rotiranjem svaki polaznik tijekom tečaja prošao kroz
sve uloge.
Još jedna preduga …

Pozdrav,
Andrija!
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1679
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Subota, 10. siječanj 2009. 23:08

Naslov: Zavaravajuci naslov?

Pozdrav svima,

je li vas naslov diksusije malo zavarao? Mozda vas je mogao navesti na to da cemo diskutirati
na drugačiji način, no zapravo se odnosi na napustanje rasprave o tome utjecu
li mediji na obrazovanje i zapocinjanje druge: kako iskoristiti mogucnosti medija tako da
utjece na ucenje za pojedine studente, zadatke i situacije.

Tako nam Kozma istice ucenje kao aktivan, konstruktivan, kognitivan i drustveni proces u
kojem se formira novo znanje putem interakcije s okolisem i uklapanjem tih informacija u
informacije koje vec postoje u memoriji.

Pribrojimo tome Clarka koji pak, u svojem vremenu, kaze da su mediji puko sredstvo za
izvodjenje nastave, no da ne utjecu na postignuca ucenika nista vise no sto kamion koji
isporucuje namirnice utjece na nasu prehranu.

Kako to komentirate?

Pozdrav,
Vasi tutori

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1680
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Subota, 10. siječanj 2009. 23:09

Naslov: Osobna iskustva

Pozdrav svima,

recite nam nesto vise o vasim osobnim iskustvima u koristenju tehnologije. Pocnimo npr.
od nekih jednostavnih alata kao sto je izvjesni MS PowerPoint.

MS PowerPoint je svakako dobar primjer toga kako tehnologija moze poboljsati
prezentaciju znanja, no primjera neadekvatnog koristenja tehnologije - cime se postizu
upravo suprotni ucinci ocekivanima - moze biti jos vise.

Iz osobnog iskustva mogu posvjedociti mnoge primjere nepravilne upotrebe
prezentacijskih mogucnosti MS PP-a (ili OpenSource varijanti), koji je sam po sebi solidan
alat. Pogotovo one dolaze do izrazaja u situacijama kao sto su udaljena predavanja, gdje
medij videokonferencija visestruko naglasava sve nedostatke.

Sjecate li se kakvog 'wow!' ili 'a-ha!' ucinka koji je upotreba tehnologije ostavila na vas?
Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1681[Grananje od br. 1647]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Subota, 10. siječanj 2009. 23:19

Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Pozdrav Andrija,

spomenuli ste vrlo zanimljivu temu, fenomen igranja i kompjuterske igre kao obrazovno
sredstvo. Kad smo ih spomenuli u prvoj generaciji ELA-e, tada je to jos bila saljiva tema.
Svakom generacijom dalje imali smo sve vise zanimljivih primjera upotrebe "zabavnih"
proizvoda - dakle ne samo tehnologija! - u sasvim konkretne obrazovne svrhe.

Glavne diskusije u svijetu obrazovnih tehnologija trenutno se vode u smjeru kako pozitivno
iskoristiti tu privlacnost igrica maloj (i onoj nesto vecoj) djeci u obrazovnom procesu.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1683[Grananje od br. 1680]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Nedjelja, 11. siječanj 2009.
00:39

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Lijep pozdrav Zlatku i ostalima,

Vaša rečenica "Sjecate li se kakvog 'wow!' ili 'a-ha!' ucinka koji je upotreba tehnologije
ostavila na vas?" ,

podsjetila me na nedavno održano predavanje koje sam imala za učitelje biologije
osnovnih škola, gdje sam ih upoznala s dostupnim sadržajima iz područja biologije na
lms-u - portalu Nikola Tesla. Nakon prepstavljenog materijala doslovno su rekli "wau".

Smatraju da je klasično predavanje „suhoparno“ u odnosu na ovakav sadržaj. Zaključili
su da će učenici imati dojam da se „igraju“, te kroz igru, animacije i zanimljive zadatke
lakše, jednostavnije i prema vlastitim mogućnostima dolaze do određene razine pri
usvajanju i primjeni znanja.

Slažem se s njihovim mišljenjem, te smatram da uporaba tehnologije u današnjem-
našem vremenu ima ogromni utjecaj.
Potencijalno postoji opasnost korištenja tehnologije radi same tehnologije, odnosno
stavljanje tehnologije ispred ciljeva učenja, što nikako nije dobro. Važno je znati da
tehnologija služi nama, nikako obrnuto.

Slažu li se ostali s ovim mišljenjem?

Lijep pozdrav, Vesna



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1684[Grananje od br. 1683]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Nedjelja, 11. siječanj 2009. 01:00

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Pozdrav svima uz osvrt na jedan od meni najboljih primjera "wow" efekta kojeg je
primjena neke tehnologije ostavila - iskustvo koristenja virtualne burze.

Prije par godina, kolega koji predaje financijsku grupu predmeta ponudio je dvjema
grupama studenata mogucnost "igranja" na virtualnoj burzi. Jedna grupa je to shvatila
kao dodatnu obvezu, a u drugoj su se studenti s veseljem prihvatili toga posla -
razmjenjivali informacije, uvjeravali jedni druge koja strategija ulaganja je bolja, veselili
se ostvarenim dividendama, natjecali tko ce bolje ....

Iz te (aktivnije) grupe 3 studenta su zavrsila edukaciju za brokere, a nekolicina ih radi
na poslovima vezanim za trgovanje vrijednosnicama (sto je dosada najveca
koncentracija u jednoj studijskoj grupi). Doista vjerujem da im je "igranje" s virtualnom
burzom i bezbolno ucenje kako poslovati na burzi probudilo interes i usmjerilo na
danasnja zanimanja.

Dakle, imam dojam da padaju sve barijere u opravdavanju kako se neko gradivo ne
moze pribliziti na atraktivan nacin, pitanje je samo jesmo li i koliko smo mi kao
predavaci dorasli tome da stvaramo atraktivne materijale koji nece izgubiti na kvaliteti
(ili ako ne stvaramo - onda bar pronalazimo postojece) uz pomoc tehnologija primjerenih
e-learningu, a koji bi nam pomogli u priblizavanju gradiva onima koje poducavamo.

Pozdrav, Gordana

PS. dobro, dobro, znam da u svjetlu ove globalne financijske i ine krize mozda i nije
najsretniji primjer govoriti o burzi i dionicama... no, shvatili ste sto sam zeljela reci:)



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1689[Grananje od br. 1680]
Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Nedjelja, 11. siječanj 2009. 18:07

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Pozdrav tutorima i svima iz moje plave grupe,

Da puka upotreba tehnologije nece nuzno doneti novi kvalitet u poucavanju, ako nije
upotrebljena na pravi nacin i u pravoj meri i od strane dobrog predavaca, vrlo
sugestivno je prezentovao fascinantni kolega Predrag Pale u predavanju ciji sam video
zapis nasla na adresi

http://www.srce.hr/multimedia/CEU/20080121/CEUarchive_files/Default.htm

Iako video zapis traje 45min, svaku minutu je vredno cuti i videti kako je gospodin Pale
koristi! Wow!




------------------------------------------------------------

Poruka br. 1690[Grananje od br. 1680]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Nedjelja, 11. siječanj 2009. 19:31

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

face="Dialog">Lijep pozdrav svima
face="Dialog">Evo vraćam se ponovno u stvarnost i eru dominacije
tehnologije, nakon 10 dana bez interneta, računala pa čak i TV-a, te zato nešto kasnije
ulazim u nove diskusije.
face="Dialog">Mogu odgovoriti na pitanje kako tehnologija utječe na moj
život? Vjerujte tako da sam prvih par dana pomislila da mi fali jedan od ekstremiteta.
Kasnije je čak i ok, no vraćanje je „bolno“, :-) čekala me hrpa nepročitanih poruka,
novih vijesti i zadataka. Zaključak: tehnologija je jednostavno neizostavni dio
današnjice, sa pozitivnim i negativnim stvarima koje treba kao takve prihvatiti i pravilno
dozirati.
face="Dialog">Nadovezujem se na pitanje o korištenju i utjecaju tehnologija.
Iako jedan od najraširenijih i najčešće korištenih alata (gledajući svoju okolinu) MS
PowerPoint doista može biti primjer pomoći u nastavi, ali doista još više primjer loše
nastave ako se neadekvatno koristi. Naravno da nije &quot;kriv&quot; sam alat.
Najčešće je problem što postaje „igračka“ predavačima koji tek počinju koristiti neki vid
tehnologije pa upotrebom raznovrsnih i pretjeranih efekata: prijelaza slajdova, zvučnih
efekata, jarkih slikovnih podloga itd. „pokazuju“ novousvojeno znanje. I na internetu se
može pronaći niz loše pripremljenih prezentacija, sa neadekvatno odabranim
podlogama, koje prigušuju ili odvlače pozornost sa bitnih informacija na slajdovima. No
to ne znači da smatram da MS PP ili slične alate ne treba koristiti u nastavi, dapače, no
ponekad treba i zapamtiti izreku: „da manje ponekad može biti i više“ pogotovo u
oblikovnom smislu. (To sam se malo prije i sama uvjerila, doduše u drugom
kontekstu).
face="Dialog">Da ne dužim, ono o -wow- efektu i dobrim stranama
tehnologije ću prodiskutirati u drugoj poruci.
face="Dialog">Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1691[Grananje od br. 1680]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Nedjelja, 11. siječanj 2009. 20:12

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

face="Dialog">Ponovni pozdrav svima
face="Dialog">Moj prvi –wow- koji doista mogu izreći i danas, je susret sa
alatom /ACad/ koji mi je nakon što sam ga savladala zamijenio rapidograf i T-ravnalo
jednom zauvijek.
face="Dialog">Pitate se možda zašto je to –wow-? Pa zamislite da vam netko
(investitor ili profesor učeniku) sugerira da nakon što cijeli nacrt nacrtate i istuširate,
pomaknete neki komad opreme ili zid za par centimetara u lijevo ili tome slično.
Postupak je bio dugotrajan i „bolan“. Nakon savladavanja tog alata mogla sam sa
osmjehom reći nema problema, na licu mjesta to napraviti i po milimetar ako treba
i „lijevo i desno i gore i dolje“..:-) i natrag koliko puta je potrebno dok nisu svi
zadovoljni.
face="Dialog">To je bio banalan primjer, ali crtanje varijantnih rješenja i
samo projektiranje je upotrebom tog alata u kombinaciji sa ispisom danas postao
jednostavno nezaobilazni dio obrazovanja jednog tehničara ili dizajnera unutrašnje
arhitekture. Drugi moj –wow-, (a i mojih učenika), je bio nakon savladavanja crtanja 3D
prikaza i perspektive istim alatom, kad sam shvatila da zapravo namještanje
perspektive iz izometrijskog prikaza ide sa „jednim klikom“, bez crtanja nedogleda,
konstrukcije perspektive i sjena. To je doista –wow- i za mnoge učenike kojima je
zadatak neka simulacija 3D prikaza.
face="Dialog">Mislim da sam još nekoliko puta rekla –wow- i kod susreta sa
nekim drugim alatima.
Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1699[Grananje od br. 1671]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Ponedjeljak, 12. siječanj 2009. 06:45

Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Lijepi pozdrav svima,

Nadovezujem se na Kešimira jer je u svom opisu primjene weba u obrazovnom procesu
spomenuo virtualni laboratorij što je za mene vrlo indikativno. Naime u medicinskoj
struci, a pretpostavljam i svim drugim prirodnim smjerovima (iz koleginog izlaganja
vidim da je to prisutno i u drugim strukama) osobito je važno pripremiti polaznika
za "život", stvoriti kritičnu masu primjenjivog znanja koje se do sada pokazalo najbolje
akumulira ako je predočeno kroz pristup rješavanja problema.

U sklopu kolegija patologije mi koristimo web sadržaje koji uključuju virtualno
mikroskopiranje, muzej s makro preparatima i rješavanje slučajeva prezentiranih na
webu,te testovi samoprovjere u sklopu edukacijskih siteova u patologiji. Osim toga uveli
smo obaveznu izradu prezentacija za studente kroz koje oni koriste sve dostupno na
webu da bi sažeto obradili i prikazali zadanu temu.

Molekularna patologija koristi 3D animacije i simulacije očekivanih ishoda tijekom
istraživanja u gotovo svim važnijim projektima.
I na kraju da zaključim, interakcija sadržaja i tehnologije kao i uspostavljene veze
između istih su po mom mišljenju već duboko saživjeli u našem okruženju.

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1702[Grananje od br. 1680]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Ponedjeljak, 12. siječanj 2009. 14:20

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Pozdrav tutorima i svim plavcima!

Kod mene ne postoji pitanje „Utječe li medij na učenje?“ već „Na koji
način možemo medij iskoristiti za učenje?“ Možda se prije 20 godina
moglo sumnjati u utjecaj medija na učenje, ali mislim da danas nema više
mjesta takvoj sumnji. Naravno da svaki medij može iskoristiti na dobar
ili loš način, ali zato moramo prosuditi na koji način ćemo koristiti
određeni medij da bismo postigli optimalne ciljeve učenja.

Koristeći Power Point možemo napraviti prezentaciju koja je vizualno
privlačna, ali ne doprinosi učenju ništa više negoli tekst na papiru ili
udžbeniku. S druge strane može se napraviti prezentacija tako da učenici
shvate ključni problem i time je doprinos učenju puno veći. Budući da
je većini učenika programiranje teško, napravila sam prezentaciju u
kojoj sam animacijom prikazala koko radi petlja i učenici je su na taj
način puno bolje shvatili nego prijašnjih godina kad sam pisala po ploči.

Ono što me je posebno oduševilo su edukativni programi poput Sunčica,
Poštujte naše znakove, Garfielda, Tell me more kods i slično. Začudilo
me je kako je moja petogodišnja kći s lakoćom i zadovoljstvom usvajala
nova znanja. Mogu samo izraziti žaljene što meni sve to nije bilo
dostupno prilikom mog formalnog školovanja jer vjerujem da bi ono onda
bilo mnogo lakše i zabavnije.

Lijep pozdrav
Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1703
Poslao Jasna Tingle (jtingle.ela) na Ponedjeljak, 12. siječanj 2009. 14:34

Naslov: Uspjeh u 1. semestru

Dragi polaznici svih grupa,

Podsjećamo vas da je za uspješan završetak 1. semestra potrebno skupiti najmanje 70
bodova, od čega najmanje 10 bodova za diskutiranje.

Do kraja 1. semestra preostala su nam 4 tjedna u kojima nas očekuju: završetak tekuće
diskusije, zatim još jedna diskusija koja se ocjenjuje i izrada 3. zadatka. Kroz uspješno
sudjelovanje u ovim navedenim obavezama može se skupiti dosta veliki broj bodova pa
čak i nadoknaditi neke ranije, eventualno propuštene, prilike. Stoga obratite pažnju na
alat "Moje ocjene" i provjerite koliko ste bodova do sad skupili te procijenite koliko vam
je još potrebno za prolaz, odnosno za druge ocjene koje možete i želite postići.

Želimo vam puno uspjeha u radu do kraja semestra!

Vaši tutori?


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1706[Grananje od br. 1647]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Ponedjeljak, 12. siječanj 2009. 17:11

Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Lijep pozdrav svima

Fenomen online i mrežnih igrica i "pucačina" koje spominje i kolega Andrija je u
srednjim školama doista uzeo maha, a mi profesori pokušavamo pronaći način kako tu
strast barem djelomično iskoristiti u edukativne svrhe ako se ne može izbjeći. No zasad
je to tek problem koji treba riješiti.

No ugodno me iznenadio članak Marc Prensky: Digitalni urođenici, digitalni pridošlice, (pa
se nadam da mi nećete zamjeriti što se sa Kozme vraćam na njega) gdje me posebno
zainteresirao jedan dio, pošto je usko vezan uz temu koju smo sad započeli i uz
područje koje predajem.

Radi se o CAD softveru kojim se služe inženjeri, dizajneri, tehničari…Prensky iznosi ideju
na koju su došli zastupnici tog softvera koji se i nije koristio u okvirima njihovih
očekivanja: "Zašto ne bismo učenje pretvorili u videoigru!" Stvorili su računalnu igricu s
pucačinom u prvom licu u stilu igrica Doom i Quake koju su nazvali Zavjera Francuskog
Ključa. Igrač je međuzvjezdani tajni agent koji mora spasiti svemirsku postaju od
napada zlog dr. Francuskog Ključa. Može ga se pobijediti samo uporabom CAD softvera
koji student mora koristiti za izradu oruđa, popravak oružja i uništavanje zamki. Igrica
traje sat vremena, uz dodatak 30 zadataka koji mogu trajati od 15 minuta do nekoliko
sati, ovisno o razini iskustva igrača.

Prensky iznosi podatak da je igrica Francuski Ključ bila je iznimno uspješna u
pridobivanju mladih ljudi da nauče raditi sa softverom. Koriste ga studenti strojarstva
širom svijeta, ali i drugih struka, a izašlo je više od milijun primjeraka igrice na nekoliko
jezika.

Evo ja bi doista rado došla do te igrice i primijenila je kod učenja ACADa i vjerujem da
bi savladavanje alata ako ne bolje barem bilo brže.
A zanimljivih primjera upotrebe i alata i tehnologije u edukativne svrhe i njihov utjecaj
na način učenja i usvajanja znanja i vještina ima podosta.

Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1719[Grananje od br. 1680]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 13. siječanj 2009. 01:11

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Pozdrav svima,

Vesna nas podsjeca da larpurlartizam spada u kategoriju umjetnosti i estetike i to je
nesto sto uvijek moramo imati na pameti pri koristenju tehnologije u svrhu poucavanja.

Spomenuli ste puno vlastitih wow-efekata i interesantnih primjena tehnologije, spominjete
i odlicne primjere iz vlastite prakse.

U nekim znanostima neke je fenomene posebno tesko shvatiti, a fizika je definitivno
jedna od njih. Vizualizacija je u takvim slucajevima od neprocjenjive pomoci. Evo jednog
primjera koristenja tehnologije na koji ce se polaznici Course Designa jos vracati:

http://magnetizam.ifs.hr/

Sto kazete na ovu primjenu tehnologije? Kako vam se svidja sucelje, preglednost,
jasnoca prezentacije ... ?

Pozdrav,
Zlatko
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1720
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 13. siječanj 2009. 01:21

Naslov: Digitalno nepodlozni

Pozdrav svima,

no dakle, mogli bismo reci da je, u bilo kojem vremenu poslije Aristotela, neodgovorno
ustvrditi kako medij ne utjece na proces ucenja. Ipak se radi o necem vise od Clarkova
kamiona.

No, kako se to odrazava na znacaj predavaca? Mijenja li se njegova uloga?

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1721[Grananje od br. 1720]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Utorak, 13. siječanj 2009. 06:41

Naslov: Odgovor: Digitalno nepodlozni

Pozdrav svima,


Slažem se da smo neosporno utvrdili višestruki utjecaj medija na proces učenja.

Uloga predavača svakako se isto mijenja na način da on prestaje biti jedini kanal dotoka
znanja. Upotrebom tehnologije dostupni su brojni izvori koje predavač oblikuje, moderira
interakciju svih sudionika a nerijetko i sam uči nešto novo.
Možda bi moderator procesa bio prikladan naziv,jer predavač postaje netko tko zadani
sadržaj kanalizira i usmjerava prema odabranom auditoriju. To postavlja nove zahtjeve
pred predavača, jer je prisutna promjena njegove uloge, on sada mora pokazati osobine
integratora procesa.

Sanja


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1722[Grananje od br. 1706]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Utorak, 13. siječanj 2009. 07:45

Naslov: Odgovor: Treci kolegij
Pozdrav Suzani, Zlatku i ostalim Plavcima!

Prethodnom porukom pokušao sam ukazati da uz zabavno-pustolovnu stranu Kozminih
igri virtualne stvarnosti, postoji još jedna strana igri koja je neovisna o strasti za
igricama.

Ta druga strana koristi se između ostalog u procesu vojnog odlučivanja. Gotovo sve
metodologije procesa vojnog odlučivanja sadrže fazu „opakog“ naziva „ratna igra“. U
njoj se vrlo jednostavna ideja stavljanja igrača (jednog ili više) u ulogu protivnika
iskorištava za objektivnije procjenjivanje potencijalnih rješenja problema razvijenih u
ranijim fazama.

Iako pod istim nazivom opisana metoda podržana tehnologijom računalnih simulacija u
umreženom okružju, baziranih na repovima čekanja, te kombiniranih s teorijom igara, i
operacijskim istraživanjima bitno je bogatija i izaziva intenzivnije uključivanje i
razumijevanje učenika, nego kad je podržana samo tehnologijom tiskane karte, ploče i
krede. Ovo, rekao bih, potvrđuje stav o nesvrsishodnosti odvajanja medija i metoda.

Prvo opisana situacija (pitam se da li je moguće smatrati je „medijem“?) nužno dovodi i
do veće uključenosti nastavnika, te promjene njihovih perspektiva o upotrebi medija u
učenju, pa mislim da bar u ovom području obrazovanja nema bojazni od ne aktivnosti
obrazovnih stručnjaka.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1724[Grananje od br. 1655]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Utorak, 13. siječanj 2009. 10:02

Naslov: Odgovor: Osvrt na diskusije

Pozdrav Zlatku, Gordani, mom kolegi Andriji, kao i svim plavcima.

Imam potrebu javiti se u ovu diskusiju koja nije vezana za tekuće rasprave, već je
shvaćam kao nastojanje da se evaluira dosadašnji rad.

Prvo bih zahvalio Gordani što je primjetila način na koji sam uzeo učešća u posljednjoj
diskusiji. Želio sam izbjeći dotadašnji konvencionalni pristup koji nas često uvuče u
zamku ponavljanja već rečenoga. Ispalo je da sam na neki način zaključio diskusiju zbog
takvog pristupa. Pokušao sam napraviti upravo ono što mi ponekad fali od strane tutora,
a to je nakakav sažetak. Znaju mi faliti i povratne informacije. Jesmo li na pravom putu?
Idemo li u dobrom smjeru? Dali negdje treba skrenuti ili se vratiti rikverc?
Ovo moje nastojanje čak nije ni prepoznato od strane tutora koji su mi u ocjeni zamjerili
što nisam sudjelovao u 4. diskusiji i to su nagradili manjim brojem bodova.

Zbog toga smatram dobrim pokretanje ove diskusije u nastojanju da "preoblikujemo
debatu" u smjeru kako diskusije učiniti više interesantnijima.

Snažno pozdravljam nove ideje koje su iznjeli Gordana i Andrija.

Pozdrav,
Darko!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1727[Grananje od br. 1722]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Utorak, 13. siječanj 2009. 12:48

Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Pozdrav svima,

Meni se ova diskusija o fenomenu kompjuterskih igara i njihove primjene kao
obrazovnog sredstva čini vrlo izazovnom iz više perspektiva. Ovdje ću spomenuti dvije
od njih.
Kao roditelj "tinejđerke" od četri i pol godine često se nađem u čudu kako kompjuterske
igre mogu pomoći u kognitivnom sazrijevanju djeteta. Zbog toga Kozmino "ogorčenje"
dizajniranjem igara koje služe isključivo za zabavu promatram iz perspektive vremena u
kojem je izrečeno (radi se o 1994-toj). Danas postoje mnoge interesantne igre na webu
koje imaju edukativni karakter (pored zabavnog), a prosto je fascinantno kako ih moja
kćer pronalazi sama, što znači da su i "baneri" dobro "strateški" raspoređeni te da se do
njih lako dolazi.
U moje vrijeme su djecu učili slova na način "P kao patka", a danas digitalni urođenici
poistovijećuju "P sa pauzom".

Suzana je dala krasan primjer kako mrežne igrice mogu poslužiti u konkretnom
edukativnom kontekstu i upravo to je jedan od ciljeva koji je Kozma postavio u svom
članku kao nešto čemu moramo težiti.

Što se tiče Andrijinih "ratnih igara"... bio sam u prilici u nekoliko navrata sudjelovati u
vojnim simulacijama koje su tipičan primjer primjene kompjuterskih igara u edukativne
svrhe. U tim simulacijama cilj je uvježbati određene procedure. Često se i sami akteri na
radnim stanicama (terminalima) toliko užive u samu igru da zaborave na osnovni cilj, a
uloga nastavnika-instruktora je u tome da te aktere vode ka njemu, tj. da im simulacija
koristi u edukativne svrhe, a ne u svrhu zabave.

Pozdrav,
Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1728[Grananje od br. 1679]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Utorak, 13. siječanj 2009. 14:10
Naslov: Odgovor: Zavaravajuci naslov?

Pozdrav plavcima,

Naslov diskusije lako je povezati s Kozminim člankom, no izgleda da su bila
potrebna "podpitanja" tutora kako bi se lakše uključili u diskusije.

Moj komentar stavova Kozme i Clarka sam već donekle iznio u poruci br. 1727.
Kad komentiramo njihove stavove moramo uzeti u obzir vremensku distacu u kojoj su
izrečeni. U Clarkovo doba (1983) računala su bila u povojima, a ostali mediji koristili su
se na način koji nije ulijevao povjerenje u njihovu veliku utjecajnost na kognitivne
procese.
11. godina kasnije je doba kada Kozma ima više nego dovoljno razloga za
preoblikovanje debate.

Danas živimo u doba velokog brata kada su računala i ostala elektronsko-medijska
pomagala respektabilan sociološki okoliš s kojim živimo i educiramo se. Ona više nisu
puko sredstvo isporuke informacija već postaju informacija.

Pozdrav,
Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1731[Grananje od br. 1720]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Utorak, 13. siječanj 2009. 17:56

Naslov: Odgovor: Digitalno nepodlozni

Lijep pozdrav

Sanja navodi da se uloga nastavnika ako ne već u potpunosti mijenja, barem modificira
korištenjem tehnologija i novih alata. Uloga nastavnika kao jedinog izvora znanja se
doista pomiče sve više na mentora, tutora, (moderatora kako spominje Sanja). Mislim
da smo se te točke dodakli i na samom početku kad smo raspravljali što je e-learning. I
sami online tečajevi nam daju primjer toga, jer online mentor ne mora više biti ni
kreator tečaja ni onaj koji nužno zna najviše, već samo educirana osoba koja na
pravilan način usmjerava polaznika u smjeru da sam savladava i usvaja sadržaje.

Jednostavno moram spomenuti još jedan primjer upotrebe tehnologije koji me oduševio
u zadnje vrijeme, a ne radi se o nekom novom softveru, ni o webu ni računalu, pa iako
uloga nastavnika u ovom slučaju ostaje nepromijenjena naglasak je na pomoći upravo
samom nastavniku u demonstraciji neke vještine na najjednostavniji način.

Nedavno sam otkrila od koje mi je još pomoći mala avervision kamera koja se
priključuje na računalo ili direktno na projektor. Najčešće je koristim za projiciranje
sadržaja u boji iz knjiga ili nekih drugih materijala (te nije potrebno prethodno
skeniranje, ne trebam računalo, samo projektor), a shvatila sam da mi je od iznimne
pomoći u predmetu pismo i na drugi način.
Kamera projicira moje poteze ruke a ja radim na istom papiru kakav imaju i učenici, sa
istim perima, a učenici mogu točno pratiti poteze koje radim na licu mjesta, te ih
ponavljaju i istovremeno prate moja objašnjenja. Dakle umjesto na ploči bilo normalnoj
ili pametnoj..:-)), (gdje moram koristiti kredu ili flomaster a to nije isti medij kao i
učenici ili prethodnog snimanja radnje sa video kamerom koja mi ne omogućuje
promptnu reakciju na probleme i pitanja) radim istu stvar kao i oni sa istim priborom,
tako da mi je položaj ruke kakav treba biti kod pisanja perom, horizontalan a ne
vertikalan kao na ploči što je jako bitno.
Dakle dobar primjer upotrebe tehnologije u edukativne svrhe učenja nečega (ručnog
pisanja perom) koje samo po sebi nema veze sa tehnologijom današnjice.

Isprika za malo više riječi.
Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1732[Grananje od br. 1679]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Utorak, 13. siječanj 2009. 18:18

Naslov: Odgovor: Zavaravajuci naslov?

Lijepi pozdrav svima!

Sto se Clarovog misljenja tice vjerojatno je takav stav bio primjern za
njegovo vrijeme i dostupnost tadasnje tehnologije. Vjerojatno su mediji
u to vrijeme imali vise ulogu "isporucivanja", nisu imali mogucnosti
koje im danasnja tehnologija omogucava, stoga ih Clark usporedjuje s
kamionom koji isporucuje namirnice.

No medjutim, kako se tehnologija s vremenom stalno razvija pa tako i
mogucnosti medija, zasigurno nam pruzaju i vece mogucnosti
iskoristvosti. Iz iscitanog Kozminog clanka cini mi se kako je uvijek
vazno imati na umu upravo te mogucnosti pojedine tehnologije i njihovu
iskoristivost kroz aktivno i drustveno ucenje temeljeno na vec
postojecim informacijama.

Dva projekta u Kozminom clanku, TinkerTools i Jasper Woodbury Series,
nam opisuju upravo razlicite mogucnosti (sposobnosti) dvaju
upotrebljenih medija i njihov utjecaj na ucenje i usvajanje novog
znanja. Ovisno o kontekstu, tipu znanja tj. vaznosti kakvo znanje
usvajamo, ukljucivosti nacina ucenika u rjesavanje problema i sl.
odabrati cemo odredjeni medij.
Mozda se moze uociti da su u TinkerTools projektu ucenici uz pomoc
racunala mogu jos aktivnije sudjelovati u usvajanju znanja svojim
"prakticnim" radom (vjezbom) na racunalu, dok u Jasper Woodbury Series
projektu takodjer sudjeluju aktivno ali je medij u njemu vise
upotrebljen da osigura bogatu pricu s podacima.
Dakle, ovisno o vrsti gradiva, biramo i medij koji cemo upotrijebiti s
obzirom na njegove mogucnosti koje nam moze pruziti.

Srdacno,

Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1734[Grananje od br. 1683]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Utorak, 13. siječanj 2009. 22:49

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Pozdrav plavcima i tutorima,

Kolegica Vesna u poruci br. 1683 piše: "Potencijalno postoji opasnost
korištenja tehnologije radi same tehnologije, odnosno stavljanje
tehnologije ispred ciljeva učenja, što nikako nije dobro. Važno je znati
da tehnologija služi nama, nikako obrnuto.", što me podsjetilo na moj
pokušaj testiranja uporabe MS Powerpoint prezentacija za nastavu na HVU.

Istovremeno sam radio nastavu s 2 skupine - u jednoj skupini pomoću ppt
prezentacija, a u drugoj klasično, kreda i ploča. Po završetku
predavanja i vježbi, polaznici su imali terensku nastavu s praktičnom
hodnjom po terenu te pismeni ispit. Zanimljivi su bili rezultati - prva
(ppt) skupina postigla je bolje rezultate na pismenom ispitu (teorija),
dok se druga skupina (kreda i ploča) bolje orijentirala i kretala po
terenu (praksa). Tu je bitno naglasiti ciljeve učenja - u nastavi na HVU
mi je puno važniji razvoj vještina i sposobnosti orijentacije
(praktičari) nego usvajanje znanja, pojmova i definicija (teoretičari)
tako da sam bolje vrednovao drugu skupini i zadržao se na školskoj ploči
i kredi.

Nadam se da je ovaj moj primjer dovoljno jasno dao do znanja da se u
potpunosti slažem s Vesninom tvrdnjom.

Pozdrav od Emila

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1738[Grananje od br. 1678]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 02:24

Naslov: Evaluacija diskusija

Pozdrav Andrija i ostali,

prije svega zahvaljujemo na prilici da se malo detaljnije raspisemo o evaluaciji diskusija i
diskusijama unutar ELA-e uopce. Hvala Vama sto ste svoja razmisljanja podijelili sa
nama. I nama je feedback vazan. Posebno nas veseli sto Vas zanima i siri kontekst
sudjelovanja u ELA-i, dakle nacin na koji funkcioniraju tutori i sl.

Dozvolite da se malo raspisemo o nacinu na koji provodimo evaluaciju diskusija. Moramo
priznati da su Vasa razmisljanja i dileme potpuno jednake nasima iz vremena kad su
nasu generaciju vodili kanadski tutori.

Svaki od nas tutorskih parova ima svoj nacin vodjenja diskusija, a isti jos onda
prilagodjavamo i sastavu i trenutnoj "kondiciji" grupe. Tako neki od nas tutora vise vole
cvrsto ukalupiti raspravu (dali ste dobar primjer za to iz susjedne grupe), a neki drugi
pak vise vole siri kontekst teme i neformalniji pristup.

Vasi tutori svakako su iz ove druge skupine. Svoje polaznike gledamo kao kolege,
odrasle i odgovorne osobe koje se i profesionalno bave edukacijom, materijali su pred
nama, teorije poducavanja smo prosli, razumijemo da se svatko od nas na drugaciji nacin
razracunava sa gradivom. Dakle, svima su nam jasne obaveze koje pred nas stavljaju
materijali koje svi citamo, a unutra su iste vrlo jasno i navedene.

Ocjenjivanje sudjelovanja u ELA-i vezano uz dio diskusija mi kao tutorski par nekako
dijelimo na dva dijela - nazovimo ih obavezni i dobrovoljni. U prvom dijelu nastojimo
ocjeniti odnos polaznika prema zadanim, krutim i obaveznim temama koje nalazu
materijali. U drugom dijelu nastojimo ocjeniti onaj dodatni impuls koji svaki polaznik
moze uloziti u rasprave. Tu podrazumijevamo prosirenje teme, nadogradnju vec
postojece teme u novom smjeru, otvaranje sasvim novih smjerova u raspravi,
zakljucenje odredjene dionice i sl.

Brojnost i uniformnost poruka dva su kriterija koji u nasem sustavu ocjenjivanja ne
donose glavninu bodova. Uzmimo odlican primjer za ovaj kriterij iz prosle diskusije.

Darko je u diskusiji koja je trajala dva puna tjedna (plus produzenje preko praznika)
imao samo jednu poruku i to u nedjelju navecer, 50 minuta prije formalnog zakljucenja
rasprave. U tom trenutku je sanse za bilo kakvu konstruktivnu raspravu bilo vrlo malo.
No, radi se o odlicnoj poruci u kojoj je pokazao da je procitao sve prethodne postove i
sjajno sumirao nasu cjelokupnu raspravu. I jos je k tome to vizualno odlicno predstavio u
prilogu poruke. I ta jedna poruka poslana u navedeno vrijeme, donijela mu je cijeli bod.

Uvijek po jednu temu nakon obaveznog uvoda nastojimo malo vise pustiti po inerciji.
Obicno je to upravo tema koja nam dolazi prije blagdana/praznika ili slicne pauze. Vise je
razloga za to, a uz neke ocite (praznik=dan kada se prazni glava), mogucnosti duljeg
pristupa diskusiji jedan je od glavnih. Ovaj put je to bila 5C diskusija, koje se k tome jos i
poklopila sa predajom zadatka. Dakle imali ste posla preko glave, pa u takvom trenutku
semestra ipak malo laganije pristupamo diskusijama.

Generalno, kvaliteta nasih diskusija je dobra. K tome smo imali i stvarno rijetku
(ne)srecu imati semestar sa tehnickim problemima i jednu diskusiju nesto slabijeg
intenziteta u odnosu na ostale. Zbog toga smo smatrali da je ovo odlicno mjesto da se
malo osvrnemo na dosadasnji tijek i damo vam feedback o tome kako nam ide sa
diskusijama.
Uz pozdrave, na kraju duge poruke,

Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1739[Grananje od br. 1720]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 10:31

Naslov: Odgovor: Digitalno nepodlozni

Lijepi pozdrav,

kao sto su Sanja i Suzana navele uloga predavaca se mijenja jer postaje
vise organizator i voditelj samog procesa ucenja i stjecanja novih
znanja. Njegova uloga sada moze biti izbor medija prikladnog za
usvajanje znjanja, educiranje o novim mogucnostima usvajanja znanja uz
pomoc tehnologije, usvajanje metodike primjene tehnologije u procesu
ucenja.

Kozma u svom clanku navodi kako je u Jasper Woodbury Series projektu
bolje rezultate postigla grupa koja je imala vodstvo od strane ucitelja
uz njegovo ohrabrivanje ucenika na postavljanje pitanja i upucivanje na
spoznavanje bitnih informacija koje ce im pomoci doci do odredjenih
zakljucaka... Ovaj navod mi se ucinio jako zanimljivim u clanku jer
mislim da je jako vazno ucenike nauciti uocavati bitne informacije u
rjesavanju problema i ucenju.

Dakle, ucitelj vise nema ulogu samog prijenosa znanja na ucenike. On
postaje suradnik, voditelj, organizator ucenicima u procesu ucenja gdje
ce oni kroz aktivan, kognitivan, konstruktivan i drustveni proces
stvarati novo znanje. Dakle, ucitelji mozda sada vise na jedan
indirektan nacin sudjeluju u ucenickom stvaranju novih znanja.

Ivana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1740[Grananje od br. 1734]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 10:51

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Uz kratak osvrt na Emilovu poruku- mislim da se kod dileme „PowerPoint Vs. kreda“ radi
o premalom uzorku za stvaranje zakljucka tko će bolje usvojiti traženu vještinu
(orijentaciju), nadovezala bih se na dosadasnje doprinose diskusiji, kao i poantu članka
Will Media Influence Learning.
Čini mi se da se u konačnici pitanje svodi na razumijevanje vlastite uloge, te dovodi li ju
tehnologija tj. različiti mediji u opasnost. Oni su prisutni i prihvaceni, siroko koristeni, i
kao takvi sve vise postaje standard. Vjerujem da su Suzanina poruka 1731 („....jer
online mentor ne mora više biti ni kreator tečaja ni onaj koji nužno zna najviše, već
samo educirana osoba koja na pravilan način usmjerava polaznika u smjeru da sam
savladava i usvaja sadržaje...“) i Vesnina poruka 1683 („...kroz igru, animacije i
zanimljive zadatke lakše usvajaju znanja..."), dotakle srž problema. Ovakav pristup
smanjuje opterećenje predavača/ice (jer npr. ne mora ići studirati informatiku da bi
mogao/la koristiti e-learning i obogatiti svoju nastavu tim vaznim resursom), a također
dobiva potvrdu da novina djeluje u smjeru kojeg želi (učenici uspješno usvajaju znanja).

Mislim da se pozitivan stav prema korištenju tehnologije i medija počinje graditi
smanjenjem straha od nepoznatog, pitanja „hoću li ja to moći“, „hoću li izgubiti nešto od
svojih predosti“ (ozbiljnost nastave, uvjerljivost, držanje svih konaca u rukama i sl.) ako
se koristim igricama u nastavi? Zato mi se svidja Kozmina kovanica EDUTAINMENT
(EDUucation + enterTAINMENT), iako ju on ne koristi u pozitivnom kontekstu u onoj
mjeri u kojoj bih to učinila ja.

--- to be continued u narednoj poruci -

Gordana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1741[Grananje od br. 1740]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 10:54

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

.....
Čini se da se silno trudimo da nam nastava ne dobije etiketu „prezabavne“ „zaigrane“ i
sl. i bježimo od toga da bi možda našim učenicima/studentima takav nacin ucenja bio
korisniji. Da jedno ne iskljucuje drugo ukazuje Dragica u svojoj poruci podsjecajuci na
programe poput Sunčice, Poštujte naše znakove, Garfielda, Tell me more kids i slično.

Medjutim, usljed potrebe dodavanja nove uloge mentora
predavačima/učiteljima/nastavnicima, otvaraju se nove potrebe njihovog osobnog
razvoja: on/ona postaje facilitator koji mora posjedovati brojne specifične vještine od
aktivnog slušanja i „slušanje“ poruka koje ce dobiti putem foruma, maila ili zadatka,
medijacijskih vješina (kod burnih diskusija), zagovaračkih vještina (kada treba utjecati
na promjenu stavova), sposobnost postizanja win-win situacije (pomiriti suprotnosti i naci
srednje, ali kvalitetno rjesenje), vjestina argumentiranja (ovdje odajem priznanje nasim
tutorima koji to sjajno rade kada pojasnjavaju procese u vezi s diskusijama, ocjenama, i
sl.)

Pozdrav, Gordana
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1742[Grananje od br. 1734]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 11:54

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Pozdrav svima.
Moj kolega Emil dao nam je primjer kako u njegovom predmetu PP prezentacije nisu naišle
na plodno tlo, no ujedno me podsjetio na jedan od mojih &quot;wow&quot; koje je uporaba
tehnologija izazvala kod mene.
 Radi se o sve raširenijoj uporabi GPS prijemnika i njihovoj praktičnoj primjeni u onome što
Emil naziva &quot;razvoj vještina i sposobnosti orijentacije&quot;. Kako se radi o području
kojim se bavim u mojem &quot;sportskom&quot; okružju (ne profesionalno kao Emil), prošle
godine sam otkrio neke od, za mene, novih mogučnosti tehnologije koje se vrlo lako mogu
primjeniti u razvoju spomenutih vještina. Na tržištiu su se pojavili
https://buy.garmin.com/shop/shop.do?cID=142&amp;pID=11039">sportski satovi sa
ugrađenim GPS prijemnikom</a> koji se izgledom ne razlikuju od ostalih sportskih satova i
ne treba im &quot;dodatna oprema&quot; što je posebno bitno za sportaše- trkače. Oni
između ostalog mogu služiti i za pohranu rute kretanja po &quot;nepoznatom&quot; terenu.
Takva ruta se može bez problema prebaciti u računalo te uz pomoć nekih poznatih aplikacija
(npr. http://earth.google.com/">Google Earth</a> ili
http://www.matstroeng.se/quickroute/en/">QuickRoute</a> ) analizirati na digitalno
pripremljenom zemljovidu. Vjerujem da bi ovakva uporaba tehnologije u Emilovoj nastavi
&quot;služila svrsi&quot; kad već PP prezentacije nisu.
Smatram kao i Vesna (i ostali kolege koji djele njezino mišljenje) da je najbitnije izabrati
tehnologiju koja će nam omogučiti što lakše ispunjenje ciljeva učenja, te da polaznicima ne
predstavlja dodatni napor nego da im nastavu učini izazovnijom i zanimljivijom.
Pozdrav, Darko


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1743[Grananje od br. 1739]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 13:46

Naslov: Odgovor: Digitalno nepodlozni

Lijep pozdrav Ivani i ostalim članovima,

prema Ivaninim riječima ucitelj vise na indirektan nacin sudjeluju u ucenickom stvaranju
novih znanja. Slažem se u tom dijelu, ali isto tako smatram da sam učitelj treba odrediti
gdje je potreban direktan pristup - frontalni rad, a gdje se cilj bolje ostvaruje kroz
tehnologiju.

Tehnologija ne može zamjeniti nastavnika niti smanjiti interakciju i komunikaciju među
učenicima.
Učenici, a vjerujem i mi učitelji, multimedijalna smo bića, te koristimo sva osjetila dok
učimo, stoga nam tehnologija, ako je koristimo na ispravan način, pruža lakši način
dolaska do konačnog cilja - usvojenosti i primjene znanja.

Ne gubi se uloga nastavnika kao poučavatelja, nego se pruža mogućnost da na
zanimljiviji i prihvatljiviji način prenesemo određeni sadržaj učenicima. Slažete se?

Lijep pozdrav, Vesna

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1744[Grananje od br. 1691]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 14:51

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Pozdrav svima!
Evo Suzana me potaknula da i ja iznesem svoj drugi &quot;wow&quot;. Kod nje je to susret
sa alatom ACad, kod mene je to bio susret sa alatom
http://www.ocad.com/en/index.htm">OCAD</a>.
Ovaj alat namjenjen je crtanju širokog raspona zemljovida (od orijentacijskih zemljovida do
planova gradova) i zamijenjuje mukotrpan način na koji su nekad zemljovidi bili crtani. Ovaj
alat (softver) mogao bi lako nači primjenu i u vojnoj izobrazbi, iako danas imamo podosta
GIS-ova koji se koriste u vojne i druge svrhe (Emil o tome zna nešto više).
Kad smo već kod crtanja zemljovida, prošle godine imao sam jedan &quot;wow&quot;
prilikom susreta sa tehnologijom zvanom &quot;http://www.swiss-
%0D%0Aorienteering.ch/files/kommission_karten/kt/kt2007_erfahrungen_empfehlungen-
%0D%0Alaser_scanning.pdf">Airborne Laser-Scanning</a> &quot;. Tehnologija radi na
principu laserskog skeniranja područja koje se kartrira iz zraka. Na taj način se dobije
plastični prikaz reljefa koji se digitalno pretvara u izohipse što je za crtače karata uvijek
najteži dio posla.
Sad se vi pitate kakve to veze ima sa poučavanjem...pa ima u toliko što se znanje i vještina
crtanja karata posebno cijeni u mojem &quot;fahu&quot;, a nove tehnologije omogučavaju
nam da te vještine razvijamo na sasvim novim osnovama. A i zemljovidi su mediji koji
prenose mnoge informacije.
Pozdrav, Darko


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1747[Grananje od br. 1679]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 17:55

Naslov: Odgovor: Zavaravajuci naslov?

Pozdrav plavcima !

Kozmin članak (1994.) je dobar odgovor na tvrdnje Clarka (1983.) “da mediji ni pod
kojim uvjetima ne utječu na učenje” i primjeren je vremenu u kojem je napisan. Ukazuje
na vezu medija i kognitivnih i socijalnih procesa koji formiraju znanje, navodi
primjere “ThinkerTools” i “Jasper Woodbury Series”, te na potrebu dvosmjerne
komunikacije, timskog rada, rješavanja problemskih situacija o čemu smo diskutirali
tijekom proteklog perioda.

Posebno bih izdvojio njegov navod za većim angažmanom obrazovnog osoblja kako bi
mediji podržali i unaprijedili učenje. Smatram da je ova teza aktualna i danas u našem
obrazovnom sustavu jer tehnička rješenja postoje (bežični pristup računalnoj mreži i
Internetu), a velike broj predavača nisu otvorili širom vrata digitalnoj multimediji i on-
line programima.

Slažem se da osim obrazovnih postoje i operativna pitanja koja usporavaju procese, ali
je odgovornost obrazovnog osoblja da se više angažira u izradi kvalitetnijih i zanimljivijih
programa “sadržaja”, te uvjere osobe koje donose strateške odluke da drugog rješenja
nema. Uvjeren sam da su učenici “digitalni urođenici” spremni za promjene i da ih zvono
mobilnog telefona neće smetati.

Koja su to operativna pitanja na temelju kojih se odlučuje o odabiru i korištenju e-
learning tehnologije ?
Koja obilježja mediji trebaju imati za odabir i uspješnost u obrazovanju ?

Marijan


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1750[Grananje od br. 1719]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 19:44

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

face="Dialog">Lijep pozdrav
face="Dialog">Atraktivan uvod (intro), ne pretjeran i dovoljno zanimljiv da izazove pažnju
učenika- studenata da nastavi dalje istraživati. Jasna i pregledna početna navigacija, bez
prevelikog broja linkova na uvodnoj stranici. Izbornici su mi doista zanimljivi sa mogućnošću
pomicanja i time da se ne zatvaraju automatski prelaskom na susjedni meni, već ostaju
pregledni prema potrebi. Iako ne treba pretjerati sa upotrebom zvuka možda mi malo
simulacija zvuka kod nekih animacija i fali (doduše nisam tako detaljno proučavala, možda i
postoji negdje mogućnost uključivanja i isključivanja zvuka, no kod mene ne radi).
Definitivno za svaku pohvalu, jer čovjek je vizualno biće i na način vizualnog predočavanja
nekog sadržaja daleko bolje pamti i usvaja sadržaje nego samo čitanjem teksta. Pozadina je
primjerenih tonova koji ne odvlače pažnju sa animacija koje pokretanjem dolaze u prvi plan.
face="Dialog">Sve više se može na webu pronaći sličnih simulacija u edukativne svrhe,
tutorijala za učenje alata (doduše još najčešće na engleskom jeziku). Mislim da su takve flash
animacije idealne za online edukacije, bilo sa stručnim sadržajem bilo napravljene za onu
mlađu djecu za neki vid učenja na zabavan način, pogotovo ako se za njih ukljiči i mogućnost
interakcije.
face="Dialog">Virtualni svijet igrica je htjeli mi ili ne jednostavno uzeo maha a 3D animacije
i simulacije prvenstveno su i najviše razvijane zbog igrica. Sve više se ti principi preslikavaju
i na druge sadržaje.
face="Dialog">Mene doduše zanima gdje podvući crtu i da li je treba podvlaćiti ili ne, da li
virtualnim simulacijama stvarnosti i učenjem na taj način djeca gube sposobnost procjena i
gube vezu sa stvarnošću??
face="Dialog">Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1751[Grananje od br. 1743]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 22:13

Naslov: Odgovor: Digitalno nepodlozni

Lijepi pozdrav Vesni i svim plavcima,

slazem se s tvojom tvrdnjom da se uloga nastavnika kao poducavatelja
nikako ne gubi, a tehnologija nam pruza mogucnost da na zanimljiviji i
prihvatljiviji način prenesemo određeni sadržaj učenicima.

 Ucitelji tj. tutori su prisutni cak i u samom e-learningu obrazovanju,
sto je isto tako mozda dokaz da tehnologija ne moze zamijeniti ucitelja
ili smanjiti interakciju i komunikaciju s ucenicima. Upravo naprotiv,
cini mi se da jedino moze poboljsati nasu komunikaciju s ucenicima.

Dakle, ucitelj je uvijek prisutan, a tehnologija mu moze pruziti samo
mogucnosti da se kao sto je Vesna rekla lakse ucenike dovede do cilja.
Cini mi se da frontalni rad uvođenjem tehnologije u nastavu nije upitan
i da se i uz nju moze i treba i dalje nesmetano izvoditi, no mozda nam
ona omogucuje bolji grupni i individualni rad sto je bilo znatno teze
ostvariti u tradicionalnoj nastavi.

LP, Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1753[Grananje od br. 1751]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 23:20

Naslov: Odgovor: Učimo dok poučavamo!

Pozdrav svima!

      U opisu nove uloge predavača ili promijenjenoj „paradigmi“ (ču mene!)
moguće je često čuti da je predavač sada sve više moderator, tutor,
mentor, integrator, organizator, usmjeravatelj, voditelj, kanalizator,
„coach“ i slično, ali i još uvijek (iako ne samo) poučavatelj.

        Čini mi se da su puno rjeđi oni poput Suzane koji se usude reći (i
priznati) da predavač ne mora nužno znati najviše. Još se rjeđe naiđe na
one koji kao Sanja kažu da i predavač sam kroz nastavu nerijetko uči
nešto novo.
        Naravno da i početni opis ima smisla, no ja sam ipak sklon ustvrditi da
S & S najbolje opisuju suštinu promjene uloge predavača.

       Reći će netko da to i nije nešto novo jer još je Seneka izjavio moto iz
naslova (to je bilo negdje u onom dobu kad je pisanje predstavljalo
tehnologiju). Bilo novo ili ne, zanimljivo mi je bilo otkriti da postoji
razvijena metoda „learning by teaching“.

        Tijekom kratkotrajnog nastavničkog iskustva vrlo često sam se našao u
situaciji da sam „učio dok sam poučavao“. S jedne strane o načinima kako
i s kojim medijima, metodama i tehnologijama polaznici uče, a priznajem
s druge strane i o samom sadržaju.

Pozdrav, S & S & Seneki & svim Plavcima
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1754[Grananje od br. 1699]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 05:53

Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Hi Sanja,

naveli ste niz odličnih primjera korištenja simulacija i animacija u nastavi. Može li još
malo podataka?

Tko je realizirao te nastavne sadržaje?
Koliko su zastupljeni u nastavi u odnosu na klasična predavanja / vježbe?

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1755[Grananje od br. 1754]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 06:57
Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Lijepi pozdrav,

Realizacija spomenutih sadržaja je kompilacija uradaka više ljudi no ponajviše se radi o
patolozima i udrugama patologa iz Amerike koji na brojnim sveučilištima nude besplatne
edukacijske materijale i time nama dostupne.Za uzvrat traže samo da ih se spomene
kao izvor korišenih video ili multimedijalnih zapisa, ili programa.

Seminari su sastavni dio nastave sa studentima ponuđenim linkovima gdje se može
dobiti materijale neophodne za izradu radova.

Simulacijski su programi za oblikovanje 3D prikaza molekularnih struktura dijelom
besplatni i može se odabrati sasvim zadovoljavajuće simulacije ekstrakcije genskih
kodova, što je nama sasvim dovoljno, a koristimo to ponajprije u istraživanjima i tijekom
projekata.
Zastupljenost varira ovisno o sadržaju i temi no primjena je uglavnom na seminarima i
vježbama do 25%.

Klasična predavanja nažalost još uvijek prevladavaju i u modi su *ppt. prezentacije s
bijelim podlogama bez ikakvih efekata ("krajnost").
Svakodnevna edukacija je segment u kojem nam je najzastupljenija virtualna
mikroskopija (http://www.pathxl.com/site/default.asp?secid=home), što je također
besplatno.

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1756[Grananje od br. 1644]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 09:09

Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Online i mrežne igrice koje spominju kolega Andrija i kolegica Suzana su jako prisutne i u
osnovnim školama (osobno iskustvo). Ono što sam uočio je da su strateške igre koje su jako
popularne veoma edukativne i da učenici koji upražnjavaju strateške povijesne igrice imaju
znakovito bolje rezultate iz predmeta Povijest.

Lijep pozdrav


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1757[Grananje od br. 1644]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 09:27
Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Obzirom da sam po struci dipl. ing. strojarstva uspio sam doći do igrice Francuski Ključ koju
je opisao Prensky. Mogućnosti koje nudi su zaista fantastične i stekao sam vrlo pozitivan
dojam o njoj. Nažalost u OŠ se samo djelomično može primjenjivati i to iz predmeta
Tehnička kultura. Jako mi se dopada misao &quot;Zašto ne bismo učenje pretvorili u
videoigru!&quot;, jer to je u OŠ apsolutno provedivo. Postoji niz atraktivnih online sadržaja
koji su veoma zabavni i edukativni i koje učenici rado posjećuju. Jedna od najpopularnijih
stranica koju posjećuju učenici razredne nastave (1. do 4. razred) je:
http://www.inet.hr/~ifalak/
koja na vrlo zabavan način olakšava učenje „omražene“ matematike.
Lijep pozdrav


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1758[Grananje od br. 1679]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 09:50

Naslov: Odgovor: Zavaravajuci naslov?

Da bi smo bolje pojmili Kozmin članak (1994.) i tvrdnje Clarka (1983.) nužno je uočiti
razlike između:
današnje generacije učenika (digitalni urođenici)
i prijašnjih generacija učenika (digitalnih imigranata)


Današnja generacija učenika tzv. „digitalni urođenici“



                                              o informacije



Prijašnje generacije učenika tzv. (digitalni imigranti)

         -zadaćnost (mono-tasking)

                     ojedinačnih informacija
Pozdrav svima


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1759[Grananje od br. 1757]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 09:51

Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Dragi Esade,

ovo je doista odlicna i vrlo korisna stranica, vec danas cu to probati sa svojim
prvoskolcem.

POzdrav, Gordana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1760[Grananje od br. 1683]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 10:45

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Pozdrav Plavcima i uvaženim mentorima!
Kada gledamo na tehnologiju kao potporu nastavnom procesu za bolju projekciju i
razumjevanje gradiva ona je dobra u tolikoj mjeri da ne prelazi
granice "wow" "ah " "super. Što hoću reći gdje se slažem sa kolegama Vesnom,
Banekom i Duhovićem da tehnologija sluzi lakse pripremanju nastave. Danas kada
gledam neke prezentacije kolega nastavnika kao da je bitno da li je bogata bojama u PP
prezentaciji, video klipovima, 3D animacijom gdje ostaje da polaznik-sutdent iz kllupe na
nasatvi na malom odmoru uzdise od dobro napravljene prezentacije a rezultat na ispitu
bude ne baš sa visokim ocjenama iz razloga jer je stalno očekivao sljedeće slajdove i
bavio se proucavanjem i oduševljavanjem prezentaciom kako je napravljena, a bitnom
porukom što prezentacija salje kao poruku shvaćanja teme ne razumije.
U predavanju je najbitniji predavač koji predaje jer sjetimo se proslih dikusija kada su
tutori pitali; Što kada ne stane elektirčne energije?
U cijeloj priči bitan je predavač sa svojim znanjem o materiji koju predaje a tehnologija
samo daje input lašem radu predavača.
Lijep pozdrav!
Jadranko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1762[Grananje od br. 1739]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 11:23
Naslov: Odgovor: Digitalno nepodlozni

Pozdrav plavcima ma gdje bili i tutorima!
Osposobljavanje i školovanje mladih ljudi danas ne smije izostaviti informacijska i
komunikacijska tehnologija (IKT) iz procesa obrazovanja. Primjena tehnologija dovela je
društvo u takav stadij da se IKT vještine uz znanje čitanja, pisanja i računanja počinju
smatrati elementarnom pismenošću.
Do sada škola je ipak bila izuzeta od ove informacijsko-tehnološke revolucije. Ona je
većim svojim dijelom ostala nepromijenjena, unatoč brojnim reformama i povećanju
ulaganja u računala i mreže. Način na koji su organizirane škole i način poučavanja nisu
se bitno promijenili desetljećima, pa čak i stoljećima. Primjera radi Bates ide tako daleko
da tvrdi „kada bi se student iz trinaestog stoljeća iznenada zatekao u današnjem
amfiteatru ili učionici vjerojatno bi odmah znao gdje je“. Prema njemu, čak i u
suvremenim nastavnim (sveučilišnim) disciplinama, kao što su prirodne znanosti ili
strojarstvo danas se primjenjuje metodologija nastave, utemeljena na laboratorijskim
vježbama i demonstracijama, koju su postavili Thomas Huxley i von Humboldt u
devetnaestom stoljeću.

Problem nije u prevelikom očekivanju od tehnologije u obrazovanju. Težina ovog
pothvata leži u činjenici da potpuna i kvalitetna primjena tehnologije u organizaciji
nastave zahtijeva temeljito restrukturiranje konvencionalnog okruženja u kojem se
odvija nastava i učenje (bilo kojeg nastavnog predmeta). Traži radikalne primjene u
metodologiji i organizaciji nastave. Naša vojna škola (HVU) ima tek jednostavnu
primjenu tehnologije na samom vrhu tradicionalnog načina rada, što se činilo
jednostavnijim rješenjem od reorganizacije i istraživanja mogućnosti koje pruža
tehnologija. Posljedica je tek marginalni napredak. Primjena tehnologije u nastavi nije
samo tehničko pitanje. Ona traži odgovore na temeljna pitanja o nastavnim metodama,
prioritetima u financiranju te ciljevima i svrhama vojnih škola (razine školovanja) .
Istovremeno je važno, pri definiranju obrazovnih ciljeva uzeti u obzir nove mogućnosti
koje pruža tehnologija. Nove tehnologije interneta i multimedija ne samo da unaprjeđuju
okruženje u kojem se predaje i uči, već ga iz temelja mijenjaju.
Lijep pozdrav!
Jadranko


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1767[Grananje od br. 1760]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 16:43

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Pozdrav plavcima i tutorima,

Bates (1995.) nam poručuje da novo nije nužno i bolje: "Nema zakona koji kaže da će
nove tehnologije automatski biti bolje za poučavanje od starih."

Poštujem i uvažavam mišljenja kolega (Gordane i Darka), ali mislim da me nisu u
potpunosti razumjeli - nisam protivnik uporabe tehnologije u nastavi, nego samo uporabe
PowerPoint prezentacija! Smatram da PowerPoint više doprinosi ekonomičnosti i
učinkovitosti održavanja nastave, nego učinkovitom učenju i poučavanju tj. više koristi
uporabom ppt ima nastavnik nego učenik! (kolega Jadranko je to detaljnije opisao u
poruci br. 1760)

Za provedbu nastave iz područja kojima se bavim (GPS, GIS) postoje mnogo bolji
tehnološki alati nego Powerpoint prezentacije te sam i ja doživio "wow" efekt njihovom
uporabom (iz profesionalnih razloga ne mogu pisati o njima). Mogu samo podržati kolegu
Darka i složiti se s njim!

Pozdrav od Emila


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1771[Grananje od br. 1767]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 20:37

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Pozdrav svima,

Drago mi je da smo se malo pozabavili Power Point-om jer i ja se kao i dosta kolega
slažem s činjenicom da se najčešće krivo koristi:(

PowerPoint je aplikacija koja je promijenila puno toga. Vjerujem da svi znamo da se u
PowerPoint ne bi trebali umetati cjeloviti tekstovi, rečenice, sitna slova... No, što je s tim
famoznim bulletima? Meni nije jasno zašto svoja predavanja pretvaramo u bullete i zašto
ih kao takve distribuiramo polaznicima da iz njih uče.

Na većini konferencija/stručnih skupova prezentacije su postale nepisano pravilo, tj. ljudi
ih ne koriste zato da poboljšaju predavanje, nego zato „jer se to tako radi“. Te
prezentacija, kad im se tako pristupi, daju sigurnost predavaču, i to onu lažnu sigurnost -
u to da ima kontrolu nad sadržajem predavanja, a zapravo sadržaj kontrolira njega,
umjesto da odaziv publike (polaznika) modulira način iznošenja.

Nove medije treba iskoristiti na drugačiji način, a ne "transformirati" klasičan način
predavanja u tehnologije.

Što se „wow“ efekta tiče, mene su najviše oduševili sadržaji iz fizike za srednju školu
koji se nalaze na Nacionalnom portalu Nikola Tesla. Kolegica Vesna je već spomenula
biologiju u poruci br. 1683. Osim biologije, postoje i sadržaji iz fizike, matematike i
kemije. Mene su ti sadržaji iskreno oduševili jer sam „prirodnjak“ koji u cijelom
srednjoškolskom obrazovanju nije vidio, a kamoli napravio niti jedan pokus iz fizike,
kemije ili biologije. Sadržaji su u tom smislu izvrsni jer se kroz filmiće i animacije mogu
vidjeti ili čak napraviti pokusi iz nekih područja. Tako i učenici koji za to nemaju priliku u
školi mogu "prisustvovati" izvođenju pokusa.

Lijep pozdrav,
Ana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1773[Grananje od br. 1644]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 22:36

Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Srdacan pozdrav svima,

Ako se osvrnemo na cinjenicu da su mediji nezaobilazan dio nasih
svakodnevica, jasno nam je da ih moramo implementirati i u odgoj i
obrazovanje. S jedne strane iz razloga sto ucenicima moramo omoguciti
kriticku orijentaciju prema medijima kako bi se snasli u moru
informacija koje svakodnevno dopiru do njih. A s druge strane, iz
razloga sto medije mozemo funkcionalno i smisleno visestruko iskoristiti
kao pomoc u ucenju, pri pripremanju ili jednostavno kao nastavnu temu
ili jedinicu.

Ono sto je fascinantno, a donio nam je najnoviji medij - Internet, je
naravno strast prema igrama. Moj 18-godisnji brat se ne ''skida'' s
WOW-a, gimnaziju zavrsava odlicnim uspjehom, poruke u igrici
razmijenjuje strahovitom brzinom sa sudionicima iz cijelog svijeta dok
slusa glazbu i dopisuje se s curom - pravi digitalni urodjenik. Stoga se
slazem sa Suzanom da tu strast trebamo pokusati iskoristiti i u
obrazovne svrhe.

Jedan od odlicnih primjera igara za ucenje engleskoga jezika je Quest
Atlantis o kojem sam citala na www.skole.hr i cula od jedne nase
polaznice. Radi se o softveru (3D igri) namjenjenoj djeci 9-15 godina, a
omogucuje putovanje na virtualna mjesta i rjesavanje razlicitih
obrazovnih aktivnosti, komuniciranje s ostalim korisnicima i uciteljima
te izgradjivanje vlastite osobnosti u virtualnom svijetu. Za engleski
jezik edukativnih igara i web stranica ima strahovito puno.

LP

Sanja

P.S. Ispricavam se zbog kasnijeg ukljucivanja u diskusiju. Zbog manjih
zdravstvenih tegoba malo kasnim s materijalima.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1775[Grananje od br. 1680]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 23:08
Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Dragi plavci, želim i ja podijeliti s vama svoj "wau" moment.... To je povezano s mojim
prijateljem i kolegom s faksa Draškom Regulom koji je prije 9 godina imao moždani
udar i ne može se kretati niti govoriti.... Wau moment je bio kad sam shvatila da mogu s
njim najnormalnije komunicirati i razmjenjivati misli putem tehnologije.... Zato sam vam
i preporučila gledanje dokumentarca "Čardak i na nebu i na zemlji...", ali sumnjam da
ste stigli gledati jer se prikazivalo tijekom praznika.... Pozdrav, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1778
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 01:18

Naslov: Digitalni ignoranti

Pozdrav svima,

dodajmo eho svemu sto su Suzana, Sanja i Andrija istaknuli u prethodnom nizu poruka -
uloga predavaca se znatno mijenja, predavac je vodic, predavac takodjer uci dok predaje
...

Ajmo sad jos malo okrenuti okrenutu debatu. Emil je naveo fantastican primjer prednosti
krede prema modernim tehnologijama. Ali, tu smo gdje jesmo, kojeg god tipa predavac
bio, nalazi se u svijetu koji ga okruzuje, a on je prepun tehnologije.

Sto uciniti s uciteljima koji su fantasticni predavaci/prezentatori znanja/mentori, ali ne
vole digitalna pomagala i nove medije? Digitalni ignorant poducava digitalnog uredjenika.
Hocemo li ih se odreci jer ne vole (ili odbijaju) koristiti racunala/tehnologiu u nastavi?

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1779[Grananje od br. 1771]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 01:25

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Pozdrav svima,

naglasimo ovo jos jednom...

U poruci 1771 s nadnevkom od Četvrtak, 15. siječanj 2009. 20:37, Ana Partalo
(apartalo.public) piše:

>Na većini konferencija/stručnih skupova prezentacije su postale nepisano pravilo, tj.
ljudi
>ih ne koriste zato da poboljšaju predavanje, nego zato „jer se to tako radi“. Te
>prezentacija, kad im se tako pristupi, daju sigurnost predavaču, i to onu lažnu sigurnost
-
>u to da ima kontrolu nad sadržajem predavanja, a zapravo sadržaj kontrolira njega,
>umjesto da odaziv publike (polaznika) modulira način iznošenja.
>
>Nove medije treba iskoristiti na drugačiji način, a ne "transformirati" klasičan način
>predavanja u tehnologije.

Jako lijepa opaska, sazimlje vecinu onoga sto smo htjeli reci u ovom dijelu.

Evo glavne zamke koje svaki predavac-poznavatelj tehnologije mora biti svjestan,
svojevrstan zakon sile i protusile: tehnologija utjece i na predavaca najmanje jednako
toliko koliko i predavac zeli utjecati na tehnologiju.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1780
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 01:29

Naslov: Kriteriji odabira medija

Pozdrav svima,

Marijan postavlja odlicna pitanja, ovo zasluzuje poseban niz poruka.

Koja su to operativna pitanja na temelju kojih se odlučuje o odabiru i korištenju e-
learning tehnologije ?
Koja obilježja mediji trebaju imati za odabir i uspješnost u obrazovanju ?

Sto vi kazete? Probajmo malo generalizirati.

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1781
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 01:39

Naslov: A ostali mediji?

Pozdrav svima,

u zadnje vrijeme vidim da sve vise mailova sa salama koje mi svakodnevno stizu ne
sadrze vise samo linkove ili tekstualne sale, nego filmice direktno prilozene u mailove. 2
ili 3 MB vise nije problem. Ako nista drugo, to je siguran pokazatelj da je broadband u
Hrvata uzeo maha. Zivimo u multimedijalnom dobu, information superhighway je sve
sira, a dopire i do ulaznih vrata nasih domova.

Nismo uopce spomenuli (naj)nov(ij)e medije. Streaming (audio i video), video
konferencije (sobne, stolne, mobilne) koje sve više ulaze u obrazovanje i podižu
standard, multimedija na zahtjev, internet televizija, itd... Sigurno predstavljaju izazov
kako uciteljima tako i ucenicima, kao sto je nekad bio video ili racunalo.

Takodjer, ne spominjete uopce elektronicke skolske ploce kao wow-efekt.

Je li netko probao videokonferencije u nastavi? Kakva su iskustva?

Bilo bi interesantno usporediti rezultate dviju grupa koje slusaju kompletno isto gradivo -
jedna u f2f nastavi, druga putem udaljenih predavanja. Tesko da bi nasli direktniji dokaz
utjecaja tehnologije. Sto mislite, kakvi bi bili razultati?

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1782[Grananje od br. 1755]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 16. siječanj 2009. 06:16

Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Hi Sanja,

zaista lijep primjer korištenja otvorenih resursa.

Ovakav pristup je vjerojatno najrealniji za primjenu on-line materijala u okvirima
ograničenih sredstava.

Uz ardačne pozdrave,

Goran



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1783[Grananje od br. 1734]

Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Petak, 16. siječanj 2009. 06:58

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Lijepi pozdrav,
Moje je iskustvo slično Emilovom. Obzirom da kolokvij opće i specijalne patologije imaju
četiri elementa za provjeru (makro, mikro preparate, muzej s preparatima u formalinu i
CD s nastavnim elementima) uočila sam da se kroz nastavu može manipulirati s
pripremom studenata ovisno o njihovim afinitetima ili slabostima.
Da pojasnim, kada je netko imao velike probleme s prepoznavanjem, uočavanjem
makroskopskih promjena na organima i tkivima rezultatit su se dramatično poboljšavali
ako bi se studenta u sali na obdukciji zamolilo da asistira pri preuzimanju i pregledu
organa na stoliću, efekt je bio tim bolji ako je dotični izrazio želju da postane kirurg
jednog dana, kada smo dodatno sugerirali da igra igrice simulacija operacija.

Ako je nasuprot tome student imao izrazito loše rezultate na kompjuterskom dijelu
kolokvija tada bi ga/ju zamolila da se uključi u dio izrade znanstvene ili stručne
publikacije u okviru koje bi morao proći pretraživanje baza podataka i slika relevantnih
za patologiju. Savladavanjem toga poboljšanje se uočavalo u seminarskim
prezentacijama ali i ocjeni kolokvija.

Tehnologiju treba stoga koristiti uvijek s ciljem što optimalnijeg konačnog ishoda, jer
neupitno značajno mijenja i utječe te odavno nije samo "kamion koji dovozi namirnice".

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1784[Grananje od br. 1781]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 08:13

Naslov: Odgovor: A ostali mediji?

Pozdrav svima!

Mislim da je velika zamka reći unaprijed da bi rezultati druge grupe za kompletno isto
gradivo bili bolji ili lošiji. Čak sam i siguran nakon „Will Media Influence learning?“ da je
za točniji odgovor na postavljeno pitanje potrebno imati minimalno bar još informaciju o
upotrijebljenoj metodi za jednu i drugu grupu.

Kritika Klarka zasnovana je na tome što on svoje zaključke izvlači iz promatranja u
kojima pokušava držati sve varijable stalnima osim promatrane. Takav isključivo
analitički pristup dovodi do toga da je upravo metoda ta koja ima utjecaj na učenje
neovisno o mediju.

Kozma nasuprot dokazuje da svaki medij (u svoje tri pojavnosti ili atributa:
tehnologijom, sistemom simbola i sposobnostima procesuiranja) zahtjeva sebi
svojstvenu metodu. Odnosno da
ista metoda ne postiže iste učinke ako je primijenjena u različitim medijima.

Zaključno rekao bih da druga grupa ima priliku postići bolje rezultate ali samo ukoliko se
uz primjenu svih navedenih tehnologija odaberu odgovarajuće metode poučavanja koje
će moći iskoristiti neosporno veće potencijale navedenih čuda tehnike.
Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1785[Grananje od br. 1644]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Petak, 16. siječanj 2009. 08:24

Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Pozdrav plavcima
Ako svaki učenik u novo doba umrežene inteligencije, kada god mu to zatreba, može dobiti
informaciju, tada glavni zadatak učitelja više nije da bude izvorom informacija. Interaktivno
računalo-satelit-video-televizor i tehnologija elektronskih igara zajednički su katalizator koji
će naposljetku prisilno dovesti do toliko potrebne promjene u nastavničkoj ulozi
transformiranja (Dryden, Vos, 2001.).
Tradicionalna nastava je orjentirana na učitelja, u nastavnim situacijama događa se učitelj, a
učenici sjede, slušaju i gledaju (Matijević, 2004.), ili kako to opisuje (Jansen, 2003.):
 &quot;Stari pedagoški model poučavao je nastavnika da stoji i da predaje; taj je model mrtav.
Danas su nastavnici katalizatori učenja, a učenici su zvijezde nastave&quot;.
Dakle nužne su promjene. Mnoge ideje i programi koji se nude kao rješenje problema u
školama već su zastarjeli. Budućnost će naslijediti oni koji uče, a tzv. učeni,
color="black">oni koji misle da znaju sve, bit će frustrirani svijetom koji ih prevladava
(Jansen, 2003.color="black">).
Zaključujem da je cilj suvremene škole - što prije realizirati školu koja uči.
LP



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1787[Grananje od br. 1780]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 10:03

Naslov: Odgovor: Kriteriji odabira medija

face="Dialog">Lijep pozdrav
face="Dialog">Koje tehnologije odbrati u online edukaciji i kakva obilježja treba imati
medij?<br>
Malo se vraćam na onaj diskutabilni PPoint, kojeg smo možda i previše napali u jednom
dijelu, kao generalni krivac za ponekad loše rezultate u nastavi njegovom primjenom, no treba
još jednom spomenuti da je predavač taj koji ipak utječe na način oblikovanja, upotrebe i
odabira alata, pa rezultati ovise i o načinu na koji se taj alat primjenjuje i u koje svrhe.
face="Dialog">Primjer iz škole: PPoint se pokazao kao dobro „pomoćno“ sredstvo u nekim
predmetima - u povijesti umjetnosti ili arhitekture gdje je cilj prikazati učenicima pojedine
građevine ili umjetnička djela (uvjet je dakako kvalitetan projektor i kvalitetno odabrane
slike) i na taj način sasvim dobro „izvršava“ svoj zadatak. No ni ja ne bi rado da mi nastavnik
objašnjava matematiku samo pomoću PP-a.
face="Dialog">Tako da generalno možemo zaključiti da na odabir medija i tehnologija utječe
niz činitelja, ponekad i povezanih:
<blockquote>
face="Dialog"><b>1.krajnjem cilju koji trebamo postići <br>
</b>- ako je u pitanju samo demonstracija sadržaja moguće da i onaj nepoželji PPoint može
solidno ispuniti taj zadatak, no ako je cilj i usvajanje neke vještine sigurno bi 3D animacija ili
simulacija procesa bila daleko kvalitetniji odabir, korištenjem primjerenog alata. <br>
<b>2.ovisno o dobnoj skupini i njihovim predznanjima </b>(ako je potrebno da i sami
interaktivno sudjeluju). <br>
<b>3.mjestu i tehničkim mogućnostima koje su nam trenutno na raspolaganju </b>(možda i
postoje bolji mediji i bolje tehnologije za prijenos znanja kojih smo mi kao predavači i
svjesni, ali ako ih nemamo na raspolaganju smatram da je bolje da se izvuče max iz onog što
imamo i znamo primjenjivati, ako odgovara cilju, nego generalno odustati i čekati „neka bolja
vremena i uvjete“) .<br>
<b>4. dakle i vrijeme koje imamo na raspolaganju za transfer znanja, informacija,
činjenica...</b>
</blockquote>
face="Dialog">Ako sam zaboravila navesti još neke važne aspekte koji utječu na odabir
tehnologija i medija vjerujem da će me netko od mojih plavih kolega nadopuniti.
face="Dialog">Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1788
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 11:21

Naslov: Role playing

Pozdrav svima,

u prethodnom nizu poruka puno smo spominjali ideju dodjele uloga. Kao sto smo vec
napomenuli, radi se odlicnoj ideji poticanja afirmativnijeg pristupa diskusijama ili
realizaciji zadataka, pa je ovo zgodna prilika da skrenemo paznju na neke vazne
momente vezane uz takav nacin rada.

Takvo preuzimanje uloga podrazumijeva prihvacanje specificne obaveze. Svi se polaznici
moraju sloziti sa svojim angazmanom i moraju ga provesti u logicnom slijedu. Dakle,
moraju biti prisutni na forumu u trazenom trenutku diskusije. Npr., uvodnicari moraju
otvoriti temu u zadano vrijeme, voditelji rasprava moraju redovito biti prisutni i
moderirati svoj dio, sudionik koji pise zavrsni komentar mora pratiti sve teme ... dakle
radi se o povecanju obaveza prema onoj kolicini koju od vas inace trazimo.

A evo sad i konkretno. Evo koji bi konkretno bili vazni elementi za procjenu tutora za
uvodjenje role playinga na primjeru nase grupe:

- do kraja nam je ostala samo jos jedna rasprava
- ulazimo u zavrsni dio semestra gdje je glavni naglasak stavljen na zavrsni zadatak, a tu
ima jako puno posla
- prema logovima koje redovito pratimo i analizi vase dnevne prisutnosti na forumu,
tesko je polaznike podijeliti u neke prepoznatljive i - jos vaznije - pouzdane grupe
- dio polaznika raspravama pristupa vrlo povremeno
- polaznici koji nastavljaju Tutoring tamo ce vjezbati upravo taj nacin rada
- zakljucak rasprave obicno cuvamo za dodatne, bonus-poslove

Nije da vas odgovaramo :-), ali nam se cini da je u ovom trenutku vazno skrenuti paznju
na zavrsni zadatak koji nam se priblizava.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1789[Grananje od br. 1771]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 13:22

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Pozdrav plavcima ma gdje bili i tutorima!
Sama integracija informacijsko komunikacijskih tehnologija u nastavni proces povlači za
sobom pitanje stručnosti nastavnika i profesora. IKT vještine osobe koja kreira
kurikulum, definira nastavni proces od presudnog su utjecaja na kvalitetu obrazovanja.
Osposobiti i stručno usavršiti nastavnike, pripremiti ih za proces cjeloživotnog učenja,
praćenja trendova i promjena u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama
stepenica je koja se ne može preskočiti.
Pozdrav!

Jadranko


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1790[Grananje od br. 1732]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Petak, 16. siječanj 2009. 14:07

Naslov: Odgovor: Zavaravajuci naslov?

Lijep pozdrav svima!

Osvrnula bih se na Kozmin članak (1994.) kojeg smatram primjerenim za
ono vrijeme te opisima projekata ThinkerTools i Jasper Woodbury Series
koji prikazuju utjecaj medija na učenje. Budući da mi danas živimo u
budućnosti o kojoj Kozma govori ni najmanje me ne iznenađuju rezultati
istraživanja tih projekata.

Ono što me čudi je Clarkovo mišljenje (1983.) koji kaže da su mediji
puko sredstvo za izvođenje nastave i da ne utječu na postignuća učenika
ništa više nego što kamion koji isporučuje namirnice utječe na našu
prehranu. 1983. godina nije bila tako davno. Znam da su se računala u to
vrijeme tek počela razvijati i da je tek nakon toga započeo njihov
vrtoglavi uspon i probijanje na tržište, ali postojali su drugi mediji
koji su imali utjecaj na učenje.

U to vrijeme, ja sam bila u osnovnoj školi i sjećam se da smo prilikom
učenja stranih jezika slušali audio kazete jer se strani jezik najbolje
uči slušanjem i razgovaranjem. Isto tako, sjećam se da je televizija
bila medij pomoću kojeg se na puno zanimljiviji način moglo saznati,
upoznati, naučiti nešto (npr. neka država u predmetu) nego što je to
prikazano tekstom i fotografijama u udžbeniku, a to je sve bilo moguće
davne 1983. godine.

Pozdrav

Dragica



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1795[Grananje od br. 1778]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Petak, 16. siječanj 2009. 15:36

Naslov: Odgovor: Digitalni ignoranti

Pozdrav svima.

Digitalni ignorant podučava digitalnog urođenika. Je li to moguće i je
li to u redu? Većina digitalnih ignoranata će reći da nije neophodno
koristiti tehnologiju u nastavi baš u okviru svakog predmeta i da se
odlični rezultati mogu postići i na klasičan način. Isto tako bi prije
50 godina neki vrhunski sportaš o mogao reći da može održavati nastavu
tjelesne kulture iako ne zna čitati i pisati. U tom slučaju bi postao
predmetom ismijavanja i ne vjerujem da bi mogao dobro obavljati svoj
posao. Danas još uvijek nije takva situacija da učenici ismijavaju
nastavnika zato što su nadmoćniji u korištenju tehnologije, ali koliko
će to potrajati?

Poznajem nekoliko izvrsnih nastavnika digitalnih ignoranata i djelomično
ih razumijem. Osjećaju je poučavanje njihov poziv kojeg dobro rade i
kojeg su usavršavali godinama, a sad ispada da to više nije dobro i nije
dovoljno. Vide oko sebe ljude koji znaju puno više od njih, boje se i
ne znaju kako se pokrenuti.

Ne smijemo odbaciti te nastavnike jer su oni možda bolji nastavnici od
nekih tehnoloških lidera već se treba sustavno pobrinuti za takve
nastavnike i organizirati im odgovarajuću edukaciju. ECDL je dobro
zamišljen, ali uglavnom za one koji već koriste računala. Za one druge
će ipak trebati sve to malo bolje organizirati.

Pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1796[Grananje od br. 1644]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 19:34

Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Pozdrav svim plavcima,

Ono što Kozma spominje kao prednost kod korištenja medija u navedenim istraživanjima
je prilagođenost učenicima različitih mogućnosti (predznanje, sposobnosti i mogućnosti
zamišljanja ili vizualizacije nastavnog gradiva). Izvedbene mogućnost medija poklapaju
se s kognitivnim procesima razumijevanja i primjene u širem kontekstu. U okviru
projekta Jasper učenicima se sugerira izrada mentalnih mapa, a interakcija učenika u
razredu je jako bitna, pa metoda rada preusmjerava cijeli proces u kognitivističku školu
mišljenja.

Na osnovi naših ranijih diskusija na ELA-i može se zaključiti da se naš obrazovni sistem
nije bitno pomakao od biheviorističkog modela koji se razaznaje u navedenim
projektima. Obzirom da nisam nastavnik zanima me kolege nastavnici misle kako bi
učenici reagirali na ponavljanje Thinkertools i Jasper project u našim školama?

Pozdrav,
Ana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1797[Grananje od br. 1795]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 19:49

Naslov: Odgovor: Digitalni ignoranti

U poruci 1795 s nadnevkom od Petak, 16. siječanj 2009. 15:36, Dragica Rade
(dragica.rade.skole) piše:
>Pozdrav svima.
>Ne smijemo odbaciti te nastavnike jer su oni možda bolji nastavnici od
>nekih tehnoloških lidera već se treba sustavno pobrinuti za takve
>nastavnike i organizirati im odgovarajuću edukaciju. ECDL je dobro
>zamišljen, ali uglavnom za one koji već koriste računala. Za one druge
>će ipak trebati sve to malo bolje organizirati.
>
>Pozdrav
>Dragica

Pozdrav Dragici i ostalim plavcima,

Slažem se s Dragicom da te nastavnike ne treba odbaciti niti ih treba siliti na primjenu
tehnologije u nastavi, ali smatram da nije dovoljno organizirati im bolju edukaciju nego
ih treba intrigirati tehnologijom i ukazati im na njene prednosti.

Po meni, jedna od najbitnijih riječi vezana uz odnos tehnologije/medija i učenja
je: "Dostupnost". Bez obzira radi li se o zadacima, materijalima za učenje,
informacijama, kontaktu s mentorom/kolegom. Nisam sigurna da li nam je razvoj
tehnologije omogućio stjecanje više razine znanja ili veću kvalitetu, ali sasvim sigurno
smo dobili brzinu kojom dolazimo do informacija. A to nije zanemarivo.

Mislim da na takve prednosti tehnologije i medija treba ukazati digitalnim ignorantima. Uz
dobrog mentora snalazimo se kroz tu šumu podataka i filtriramo one koji su nam
potrebni i bitni. Time se povećala efikasnost procesa učenja koji je, uz to, zahtijevao
dosta samostalnog rada tjerajući nas da razmišljamo, uvažavamo, povezujemo i na taj
način razvijamo svoje sposobnosti.

Pozdrav,
Ana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1798[Grananje od br. 1795]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 20:03

Naslov: Odgovor: Digitalni ignoranti

Pozdrav Dragici i plavima,

Diskusije su se rasplamsale na sve stane, ne znam kuda pre :) No, isprovocirana sam
ovom zapocetom diskusijom o digitalnim ignorantima. Iako svakako nisam u toj grupi
nastavnika (ne mogu biti i zbog svoje struke, a i istrazivacki duh me tera da istrazujem
tehnoloske novine), ja ih cesto razumem i mnoge od njih duboko postujem.

Ja se ne bih usudila, Dragice, da starom univerzitetskom profesoru, bardu u njegovoj
struci i fascinantnom predavacu predlozim dodatnu ICT edukaciju! Ali njegovi mladji
saradnici, njegovi studenti mogu svom profesoru pripremati i pomagati u prezentacii
gradiva, prakticnih primera, resenja problema koriscenjem ICT alata i tehnologija. I ti
mladi ljudi oko tog fascinantnog profesora ne znaju vise od svog profesora, oni samo
znaju vise o primeni ICT, ali ne i o struci.

U svom skolovanju pamtim neke fascinantne predavace koji nisu koristili nikakvu
tehnologiju, ali su imali fantasticnu transmisijsku perspektivu pocavanja (kako kaze Pratt
u svom clanku Dobro poucavanje: jedno resenje za sve "...mnogi od nas imaju i
pozitivne uspomene na svoje nastavnike koji su strastveno izražavali sadržaj, inspirirano
ga prenosili i odlučno si zadali cilj da kod učenika pobude poštivanje i entuzijazam prema
njihovom predmetu."


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1801[Grananje od br. 1787]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 20:37

Naslov: Odgovor: Kriteriji odabira medija

Pozdrav svima,

Da se malo nadovežem na Suzaninu poruku. Mislim da treba pronaći dobar omjer
korištenja različitih medija koji su nama i učenicima dostupni, ali ih treba uskladiti s
načinom poučavanja. Slažem se s onim što Kozma kaže „…kreiramo vezu između medija
i učenja..“ Nije važno imati samo dobar medij, a ne znati njime rukovati i dobro odmjeriti
svrhu i vrijeme njegove uporabe. To je isto kao kad imate osnovne dijelove računala
koji nisu spojeni i stoje negdje u kutijama.. To može biti najjače i najskuplje računalo, ali
ako ga ne spojite u cjelinu i nitko na njemu ne radi, onda je to bez ikakve uporabne
vrijednosti.

Po meni najgora opcija je korištenje tehnologije samo da bi se koristila:( Kako bi
se „servirali“ gotovi sadržaji polaznicima jer tada se oni „razmaze“ i samo čekaju da
dobiju sve na gotovo u pdf ili nekom drugom obliku. Prestanu aktivno sudjelovati u
nastavi i gube interes za sam predmet. Isto tako treba biti oprezan da se ne dogodi da
polaznici koriste sustave poput ThinkerTools i sl. na način da se njima naprosto igraju
(bez razumijevanja).

Pozdrav,
Ana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1802[Grananje od br. 1798]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Petak, 16. siječanj 2009. 20:40

Naslov: Odgovor: Digitalni ignoranti

Nadovezujem se na sedam zadnjih poruka, usmjeravajući ih na osobno iskustvo.

Smatram kako nije problem samo u tome hoće li učenici i studenti biti bolji od mene kao
predavačice u korištenju tehnologije. Primjerice, ja svjesno odbijam imati svoj profil na
Facebooku ili LinkedInu, NIKADA ne igram kompjuterske igrice .... Međutim, s druge
strane studentske radove primam isključivo putem maila, te im isto tako mailom šaljem
komentare, gdje god mogu u predavanja ubacim audio ili video zapis, a ankete i kvizove
organiziram elektronskim putem i sl.

Nadalje, tehnologija mi je pomogla u smanjivanju broja slučajeva plagijata pri pisanju
seminarskih radova (lakše ih otkrijem i procesuiram), a (nekima omraženi) PowerPoint i
handouti (hrv. uručci) mi daju manevarski prostor da se ne moram slijepo držati
planiranog tijeka nastave, već mogu odreagirati u skladu s potencijalom i interesom
grupe (i biti sigurna da su u Powerpointu dobili okvir kojega mogu dalje samostalno
istraživati i usvajati).

Naime, kako istu materiju tijekom tjedna predajem u 2-4 grupe po 20tak studenata, jako
mi je vazan osjecaj slobode kojeg mi daje korištenje tehnologije te mogucnost
kreativnog kombiniranja pomagala u nastavi. Poticajna strana ovoga posla je da nastavu
možemo izvoditi uz ploču i flomaster, flip-chart, analizu nekog našeg slučaja Jasper
Woodbury, naše klasično predavanje, igru uloga, neku našu verziju ThinkerTool-a, Polya-
evog strateškog modela, video inserta ...

Ono što je stvarni problem je osjećaj nemoći da ne mogu pratiti sve što suvremena
tehnologija, znanost i praksa donose sa sobom, te osjećaj da možda propuštam neki
sjajan alat ili medij za još bolje prenošenje poruke i razumijevanje.

Jedno rješenje je upravo ono Radojkino u stvaranju partnerskog odnosa između
nastavnika i studenata (gdje svako unosi svoje snage i jakosti), a drugo - bolji opis
radnoga mjesta ljudi koji sjede u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, i koji bi mogli
na "user friendly" način više voditi računa o stvaranju baza izvora koji bi nam olakšali
izvođenje nastave, odnosno poticati izradu zornijih i adekvatnijih nastavnih materijala.

Pozdrav, Gordana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1803[Grananje od br. 1753]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 20:54

Naslov: Odgovor: Učimo dok poučavamo!

includes attachment

Pozdrav Andriji i svima iz plave grupe,

Da i ja priznajem da "ucim dok poucavam", i o sadrzaju (uvek se ima dodati nesto
novo), a o načinima kako i s kojim medijima, metodama i tehnologijama da poucavam,
ucim intenzivno od kada sam usla u "avanturu" zvanu e-tutoring - jer mnogo toga se
mora nauciti!
Na svojim e-learning kursevima moramo biti, kako kazete, moderatori, tutori, mentori,
integratori, organizatori, usmjeravatelji, voditelji, kanalizatori, coachi i jos, ako hocemo
koristiti nove alate i tehnologije za e-learning, moramo jos mnogo toga biti, raditi i
nauciti (Pogledajte sliku u prilogu).
I ne bih se zato mogla sloziti sa Gordaninom konstatacijom u Poruci br. 1740 "Ovakav
pristup smanjuje opterećenje predavača/ice", naprotiv, mnogo je vece opterecenje
predavaca u e-learningu nego u klasicnom poucavanju.




------------------------------------------------------------

Poruka br. 1804[Grananje od br. 1803]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Petak, 16. siječanj 2009. 21:00

Naslov: Odgovor: Učimo dok poučavamo!

Radojka, odličan prilog!

Ono na što sam mislila kada sam rekla da sam rasterećena, je to da imam izbor, veliki
izbor različitih alata i ako "nestane struje" (sjećate li se problema zamišljenog pri prvim
diskusijama), uvijek preostaje mnogo drugih metoda koje ne zahtijevaju struju.

Za kraj jedna zgodna izjava koja se može primijeiti i na nas, i na naše studente:

Najvažniji rezultat cjelokupnog školovanja je sposobnost da se prihvatimo onoga što
trebamo napraviti i to onda kada to trebamo napraviti, sviđalo nam se to ili ne. To je
prva lekcija koju trebamo naučiti, ali, bez obzira na to koliko rano nečija edukacija
počne, to je u pravilu posljednja lekcija koju stvarno temeljito savladamo.
(Thomas H. Huxley)

Pozdrav, Gordana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1806[Grananje od br. 1781]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Petak, 16. siječanj 2009. 22:12

Naslov: Odgovor: A ostali mediji?

Lijep pozdrav Zlatku i plavcima,

Vezano uz pitanje je li netko probao videokonferencije u nastavi? Kakva su iskustva?

Prvi susreti s videokonferencijskim prijenosom prije pet-šest godina gdje je bila čista
jednosmjerna komunikacija, na jednom od državnih skupova za učitelje i nastavnike
informatike, doživjela sam kao "kaznu" što to vrijeme moram "uzaludno" potrošiti sjedeći
i gledajući-slušajući predavača koji je negdje tamo - na drugoj lokaciji.
Bez obzira na zanimljivost sadržaja i pripremljenost predavača nakon kratkog vremena
gubi se interes, koncentracija i volja za sjedenjem. Sigurna sam da bi i učenici tako
reagirali da se nastava provodi na takav način.

Suprotno jednosmjernoj videokonferenciji bio je videokonferencijski prijenos proveden u
obliku radionice, gdje je ostvarena dvosmjerna komunikacija, na kojoj predavač vodi
sudionike kroz program-alate, oni ih isprobavaju na svojim računalima i izrađuju
zadatak. Praktičan rad zamjenilo je pasivno sjedenje i slušanje.

Pozitivna strana ove radionice je to što je ona odrađena u svojoj učionici, korištenjem
računala, projektora, Interneta i programa (u ovom slučaju LiveMeatinga) koji
omogućava ovakav prijenos - znači ništa posebno, niti tehnički zahtjevno.

Takav oblik rada eliminarao je negativne faktore koji su prisutni u jednosmjernoj
videokonferencijskoj komunikaciji. Financijska sredstva utrošena za izvođenje ovakvog
rada sigurno su opravdana i puno manja nego da je predavač dolazio educirati grupu po
grupu polaznika, ili da su oni odlazili na određenu lokaciju.

U pozadini svega često je novac, pa je potrebno i o tome voditi brigu, zar ne?

Lijep pozdrav, Vesna




------------------------------------------------------------

Poruka br. 1807[Grananje od br. 1798]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 22:20

Naslov: Odgovor: Digitalni ignoranti

Pozdrav svima!

Za uvod evo kako doživljavam model digitalnih urođenika/imigranata. Neću
opet ponavljati opis prvih, no u druge ne ubrajam sve one koji su rođeni
i odrasli kad PC nije bio uobičajena stvar, već samo one koji brzo i u
potpunosti ovladavaju novim tehnologijama. Takve smo nekad nazivali
informatičkim guruima. Oni su u potpunosti savladali strani jezik,
prešli „granicu“ i priznat im je status „imigranta“ (jedino što ih još
razlikuje od urođenika je mentalni sklop). Svi mi ostali u većoj ili
manjoj mjeri upotrebljavamo nove tehnologije i više ili manje smo im
skloni ili neskloni, ali ne bih nas tako olako svrstavao u imigrante!

Oni među nama koji su potpuno neskloni, s totalnom averzijom prema
digitalnim pomagalima jako su rijetki i ne vjerujem da je takvima moguće
naći mjesto u nastavi gdje bi bili korisni.
Ostale, blaže, ignorante moguće je koristiti u f2f dijelu nastave,
ukoliko oni sami svoju nastavu nekako prilagode stilovima učenja urođenika.

Inače dijelim mišljenje da su nagovaranje i slične aktivnosti kod
ignoranata kontraproduktivne!

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1809[Grananje od br. 1802]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Petak, 16. siječanj 2009. 22:40

Naslov: Odgovor: Digitalni ignoranti

Lijep pozdrav,

slažem se s kolegicom Gordanom o stvaranju baza izvora koji bi nama, a tako i
digitalnim ignorantima, olakšali izvođenje nastave. Pozdravljam Radojkinu ideju o
stvaranju partnerskog odnosa između nastavnika i studenata gdje studenti potiču
nastavnike ignorante na uporabu tehnologije.

Osim ovoga partnerskog odnosa učitelj-učenik, mišljenja sam da je odnos između
kolega, poticajna suradnja i radno okruženje jedan od najjačih aduta za podizanje
motivacije, a samim time i prihvaćanje novog - bez obzira radi li se o tehnologiji ili o
nečemu drugom.

Lijep pozdrav, Vesna



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1812[Grananje od br. 1753]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Petak, 16. siječanj 2009. 23:27

Naslov: Odgovor: Učimo dok poučavamo!

Lijep pozdrav svima!

Nadovezat ću se na Andriju jer i ja imam vrlo slično iskustvo. I ja
često učim dok poučavam druge. Često me učenici pitaju nešto izvan
programa (npr. kojim programom skinuti filmiće s YouTube-a). Ako ne znam
odgovor, zajedno potražimo rješenje. Na taj način ja saznam nešto što
dotad nisam znala, a i učenici uče kako sami pronaći odgovore na neka
svoja pitanja.

Smatram da nitko ne može sve znati pa nije sramota to priznati. I svi
trebamo težiti naučiti nešto više.

Pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1813[Grananje od br. 1804]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Subota, 17. siječanj 2009. 08:38

Naslov: Odgovor: Učimo dok poučavamo!

Hi svima,

naravno posebno mi se dopala Radojkina slika nastavnika - hobotnice. Dobra
interpretacija "lone ranger" pristupa.

Ali da se malo uključim u diskusiju. Naravno da se nastavnik mijenja tijekom
poučavanja. Ovo je posebno značajno kod tehnološki dinamičnih predmeta. Čini se.

Bio sam nedavno na razgovorima na Pravnom fakultetu, razgovaralo se o primjeni e-
learninga u nastavi. I predmet koji se predlaže kao pilot projekt je, nešto što se i nije
dinamično mijenjalo u posljednje vrijeme. Rimsko pravo. Argumenti - može se realizirati
tako da ima trajnu vrijednost, uključeno u nastavne programe širom (Europe zasigurno)
svijeta...

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1815[Grananje od br. 1787]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Subota, 17. siječanj 2009. 12:33

Naslov: Odgovor: Kriteriji odabira medija

Pozdrav svima,

Mislim da je odabir medija i tehnologije u obrazovne svrhe zaista slozen
i ne tako lak posao. Trebamo imati na umu, sto navodi i Ana, da nema
smisla koristiti tehnologiju zbog nje same vec ona mora zadovoljavati
odredjene kriterije koje je i Suzana odlicno opisala.
Smatram da uvijek moramo poci od cilja koji zelimo postici. Prema tome,
pri odabiru medija moramo opisati obrazovne, funkcionalne i odgojne
zadace tog medija/tehnologije kao i sadrzaja koji prikazujemo ucenicima.
Osim sto mora biti prilagodjen dobnoj skupini ucenika i njihovim
predznanjima, medij i sadrzaj mora uzeti u obzir i interese ucenika te
njihove individualne razlike i mogucnosti kako bi sto bolje postigli
zadane ciljeve. Naravno da veliku ulogu igra i mjesto, tehnicke
mogucnosti i raspolozivo vrijeme na sto ponekad mozemo utjecati
prilagodjavanjem trenutnim uvjetima.

Nije bitno samo koristiti medije i tehologije u obrazovanju, vazno je
kod ucenika razvijati kriticki odnos prema njima. U sklopu razlicitih
predmeta u skoli moramo ih poducavati o medijima, proizvoditi medijske
proizvode, raditi prakticno u podrucju medijske kulture - od snimanja
filmova do izrade web-stranica (Mikic, 2004.). Ovo sve za sobom povlaci
jos jednu bitnu stvar, a to je obrazovanje i usavrsavanje
ucitelja/nastavnika.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1816[Grananje od br. 1680]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Subota, 17. siječanj 2009. 12:49

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Pozdrav plavcima !

U Časničkoj školi provodi se izobrazba kandidata za časnike, a koriste se svi dominantni
mediji koje navode Bates i Pool (klasična nastava, tekst, audio, video i digitalna
multimedija). Kroz školovanje polaznici uglavnom stječu i nadograđuju znanje, a kroz
obuku stječu i razvijaju vještine i sposobnosti. Naprijed navedeno definirano je
Konceptom izobrazbe za potrebe OS RH,
http://www.morh.hr/katalog/documents/Koncept%20izobrazbe_OSRH.pdf .

Moje iskustvo govori da je gotovo svim polaznicima prihvatljiviji specijalistički dio
izobrazbe (veće zadovoljstvo i bolji rezultati) iz razloga što se provodi na „stvarnim i
konkretnim“ aktivnostima na terenu, simulacijskom središtu ili kabinetima, o čemu su
pisali kolege: Andrija, Darko, Emil i Jadranko. Veći dio sadržaja je „normiran“,
postavljeni su standardi, polaznici se „natječu“ između sebe jer oni najbolji imaju čitav
niz „pogodnosti“. Na ovom dijelu izobrazbe uglavnom su „manje grupe“ (5- 10
polaznika), „dvosmjerna je komunikacija“ i polaznici su više zainteresirani nego na
općem dijelu izobrazbe.

Odgovor na Kozmino zaključno pitanje: „Na koje načine možemo koristiti utjecaj medija
na učenje ...?“
Zainteresirati slušatelje kvalitetnim sadržajem, umjerenom i kombiniranom uporabom
medija, te biti prilagođen situaciji.

Napomena: Grad Osijek donirao je svim učenicima petog razreda prijenosna računala
12.01.2009. godine. Vjerujem da će i ostali gradovi i županije to učiniti u narednom
periodu.

Da li je „obrazovno osoblje“ spremno prilagoditi se novonastaloj situaciji ?

Marijan


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1820[Grananje od br. 1798]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Subota, 17. siječanj 2009. 18:14

Naslov: Odgovor: Digitalni ignoranti

Lijep pozdrav
Digitalni ignoranti ili samo neprilagođeni sadašnjim uvjetima u nastavnom procesu? (pomalo
i škakljiva tema). <br>
Lako je reći da savladavanje osnova rada na računalu i nije neki problem, no mogu razumjeti i
osobe (mahom ipak starije) koje su skoro cijeli svoj radni vijek poučavale na jedan način, koji
je bio i učinkovit i dobar, a sad najednom npr. dvije godine prije mirovine treba ako ne iz
temelja ali podosta mijenjati način rada i poučavanja primjenom nekih novih tehnologija
(računala, pametne ploće itd..).<br>
<br>
Zapravo nameće se pitanje da li korištenje tehnologije u svrhu poučavanja doista i mora
značiti nužno poznavanje rada s/na tehnologiji, ili je dovoljno i samo razumijevanje procesa
rada i mogućnosti iste?. Bilo je ovdje već nekoliko vrlo dobrih zaključaka izneseno o tome da
tehnologija sama po sebi u poučavanju nije dovoljna i sama sebi svrhom, već su poznavanje
tematike, iskustvo i pedagoški principi nezaobilazni u integraciji sa tehnologijom. <br>
Savladati neki alat je jedno, no znati ga upotrijebiti pravilno je drugo (naučiti crtati u nekom
programu je jedno, a znati nacrtati zgradu je nešto posve drugo), jer treba znati projektirati, a
ne samo znati crtati linije.
Imam primjer u školi, starijeg profesora koji ne pokazuje pretjeranu želju za radom i
sjedenjem za računalom, (zapravo izbjegava što je više moguće) jedva da je savladao neke
osnovne naredbe. No on je izvrstan stručnjak i pedagog i jedan je od prvih profesora koji nisu
vezani za računalne predmete počeo koristiti prezentacije (dakle računalo i projektor) u
nastavi. <br>
U čemu je poanta??. <br>
On upravo kako su kolegice Ana i Radojka navele koristi učenike da preko seminara pripreme
prezentacije uz prethodne njegove upute, učenici i sami prije sata pripreme projektor i laptop,
sve spoje i pokrenu, a on dalje objašnjava i usmjerava nastavu i uopće ne vidi nikakav
problem u tome što sam ne zna spojiti projektor i laptop ili čak napraviti prezentaciju, ali je
cilj nastave postigao isto kao da to zna.
Pitanje je dakle da li je potrebno uvijek znati sve sam napraviti ili samo znati pametno
&quot;iskoristiti&quot; i usmjeriti sposobnosti i znanja drugih? ...pa i naših učenika.
Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1822[Grananje od br. 1780]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Subota, 17. siječanj 2009. 20:45

Naslov: Odgovor: Kriteriji odabira medija

Lijepi pozdrav svima,


svaki medij posjeduje svoja obiljezja. Cini mi se da ne postoje "dobri" i "losi" mediji.
Mozda samo trebamo biti svijesni njihovih karakteristika i obiljezja i sagledati koji od njih
se najbolje moze uklopiti u odredjenom trenutku u nastavni proces i ostvariti cilj, voditi
racuna koji medij mozda najbolje moze prezentirati odrđenu građu.

Kao primjer cu navesti djelo Ane Karenjine. Mozemo procitati knjigu (tekstualni medij),
pogledati film, poslusati samo zvucnu knjigu.
Mislim da je svaki od ovih medija dobar i da s nijednim necemo pogrijesiti, ali ce svaki
pobuditi razliciti dozivljaj npr. potpuno drukciji osjecaj je gledati film i citati knjigu, svaki
ima svoju draz... Svaki medij ce nas na svoj nacin upoznati s zivotom glavne junakine i
ostvariti taj cilj.
No, ako nam je cilj poticati kulturu citanja onda cemo prije izabrati knjigu. Ako nam je,
pak, cilj npr. proucavati filmsku kulturu onda cemo izabarti film...

Stoga mi se cini vaznim educirati se o medijima i mogucnostima njihove upotrebe u
obrazovanju, ali jos mi se cini vaznijim u kojem kontekstu ih upotrebljavamo i s kojim
svrhom!

Ivana



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1824[Grananje od br. 1820]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Subota, 17. siječanj 2009. 21:01

Naslov: Odgovor: Digitalni ignoranti

Lijepi pozdrav,

nadovezujem se na Suzaninu poruku jer mislim da je ona dala jako lijep primjer ucitelja
koji uspijesno ostvaruje svoj posao u suradnji sa svojim ucenicima. Mislim da je to
prekrasno i da uopce ne moramo sve znati sami napraviti jer je veca draz suradjivati s
okolinom i uciti jedni od drugih.

Slazem se s vec prethodno iznesenim stajalistima kako upotreba tehnologije u nastavi
nije garancija dobrog ucitelje, ili pak predavanja.
Mislim da je pohvalna upotreba tehnologije i educiranje o njoj od strane ucitelja, ali to
nikako ne znaci da su uspijesniji od ucitelja koji je odbacuju.
Katkad mi se cini da je na kraju krajeva i sami ucitelj nekakva vrsta "medija" koja
prenosi i prezentira odredjeno znanje. Ako je dobar kao takav u svom poslu i u toj
vjestini, ne vidim razlog zbog kojega bi on "morao" upotrebljavati tehnologiju.
Bitno je da on ostvari postavljeni cilj, a cilj se moze ostvariti na razlicite nacine...

Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1825[Grananje od br. 1790]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Subota, 17. siječanj 2009. 21:15

Naslov: Odgovor: Zavaravajuci naslov?

Pozdrav Dragici i svim plavcima,

evo samo ukratko da se nadovezem na Dragicino razmisljanje o Kozmimo clanku (1994).
Mozda je Clark (1983) imao stav o medijima kao o kamionu za isporuku namirnica jer su
uglavnom u to vrijeme bili mediji koji su samo imali mogucnost prenosenja informacija
tj. "isporucivanja".

Danas pak s vecim razvojem tehnologije imamo mogucnost dvosmjerne komunikacije,
sto mi se cini bitnim za proces ucenja jer nam omogucuje jednaku komunikaciju među
svim sudionicima u nastavnom procesu. Mozda Clark (1983) nebi izjavio takvo stajaliste
da je postojao npr. ovakav diskusijski forum baziran na Internetu :))

LP, Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1827[Grananje od br. 1679]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Subota, 17. siječanj 2009. 22:17

Naslov: Odgovor: Zavaravajuci naslov?

Dobra vecer svima,

Tesko mi je komentirati razloge koji su naveli Clarka da napise takav
clanak jer sam te godine tek rodjena, a s racunalom sam se susrela u
prvom razredu gimnazije (negdje 1997.). Ako iskljucimo racunala iz te
price zbog vremena u kojem je clanak napisan, ostaju nam radio,
televizija, audio i video materijali, tisak. Bit je prirode svih medija
komunikacija medju ljudima pomocu razlicitih tehnologija. Stoga je malo
cudno, s obzirom da se o medijima uci i ucilo se u skolpu medijske
kulture (podrucje hrvatskoga jezika) da Clark usporedjuje medije s
kamionom za isporuku namirnica.

S druge strane, u vrijeme nastajanja Kozminog clanka, mozemo pronaci
mnoge rasprave, studije, clanke, knjige u kojima se istice vaznost
stvaranja veza izmedju medija i ucenja, tj, nuznost ukljucivanja medija
i tehnologija u obrazovanje kako djece tako i odraslih. Iz iste te
godine (1994.) potice i slijedeci tekst koji se spominje u izvijescu
UNESCO-vog medjunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljece:

"Vrijedno je zapamtiti da uporaba informatickih i komunikacijskih
tehnologija u obrazovne svrhe nije novost - skolski se radio pojavio
prije Prvog svjetskog rata. Ono sto se vremenom promijenilo nije samo
raspon koristenih tehnologija i njihova slozenost, nego i pokusaj da se
obuhvati sve vise korisnika, izvan obrazovnog sustava... Pojedini
eksperimenti pokazuju da sama tehnologija nije cudotvorni odgovor na
probleme obrazovnih sustava. Kao prvo, tehnologija treba ici ruku pod
ruku s tradicionalnim oblicima obrazovanja, a ne se smatrati zamjenom za
njih."

Ima jos mnogo zanimljivih podataka, ali bi bilo previse da ih sve spomenem.

Srdacan pozdrav

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1829[Grananje od br. 1720]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Subota, 17. siječanj 2009. 22:50

Naslov: Odgovor: Digitalno nepodlozni

Pozdrav plavcima i tutorima,

Smatram da su kolege obuhvatile sve ono sto bih i sama mogla reci o
mijenjanju uloge predavaca u danasnjem obrazovnom sustavu. Stoga sam
posegnula za malo starijom literaturom koje sam se sjetila iz doba
studiranja i tamo sam pronasla tekst koji na malo drugaciji nacin, a
ustvari isti govori o ovoj temi.

"Poucavanje je umijece i nista moze potpuno zamijeniti pouku licem u
lice. No medijska revolucija se dogodila i trebali bismo je iskoristiti
na najbolji moguci nacin. Nova je tehnologija stvorila mnoga nova orudja
za uporabu u ucionici, u laboratorijima, kod kuce i na putu. To su:
- racunala svih velicina i sofisticiranosti
- kabelska i satelitska obrazovna televizija
- multimedijska oprema
- interaktivni sustavi informaticke razmjene, ukljucujuci elektronsku
postu i on-line pristup knjiznicama i javnim bazama podataka
- kompjutorizirani simulatori
- sustavi prividne stvarnosti

Sluzeci se tom opremom, i ucenici i nastavnici su opremljeni da postanu
istrazivaci. Nastavnici poucavaju svoje ucenike da ocjenjuju i
djelotvorno se sluze informacijama koje su prikupili za sebe. To je puno
slicnije zivotnim situacijama nego stari nacini prenosenja informacija
ucenicima." (ERT Education Policy Group, Education for Europeans:
Towards the Learning Society, Bruxelles, 1994.)

Mislim da je ovo jos jedan primjer toga da sto se stvari vise mijenjaju
to vise ostaju iste, jer se ovim stvarima bavimo i skoro 15 godina kasnije.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1841[Grananje od br. 1829]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 09:33

Naslov: Odgovor: Digitalno nepodlozni

Pozdrav Sanji (i ostalimanaravno),

Drago mi je da ste napisali ovaj tekst jer sam baš mislila kako je intrigantno i zanimljivo
zašto i danas, nakon više od 12 godina od objave Kozminog članka te više od 20 godina
od objave Clarkove teorije, traju polemike o utjecaju medija/tehnologija na
učenje/poučavanje:)

Lijep pozdrav,
Ana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1842[Grananje od br. 1806]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 10:12

Naslov: Odgovor: A ostali mediji?

U poruci 1806 s nadnevkom od Petak, 16. siječanj 2009. 22:12, Vesna Lončar-Cindrić
(vesna.loncar-cindric.skole) piše:
>Prvi susreti s videokonferencijskim prijenosom prije pet-šest godina gdje je bila čista
>jednosmjerna komunikacija, na jednom od državnih skupova za učitelje i nastavnike
>informatike, doživjela sam kao "kaznu" što to vrijeme moram "uzaludno" potrošiti
sjedeći
>i gledajući-slušajući predavača koji je negdje tamo - na drugoj lokaciji.
>
>Suprotno jednosmjernoj videokonferenciji bio je videokonferencijski prijenos proveden
u
>obliku radionice, gdje je ostvarena dvosmjerna komunikacija, na kojoj predavač vodi
>sudionike kroz program-alate, oni ih isprobavaju na svojim računalima i izrađuju
>zadatak. Praktičan rad zamjenilo je pasivno sjedenje i slušanje.
>
>U pozadini svega često je novac, pa je potrebno i o tome voditi brigu, zar ne?
>
>Lijep pozdrav, Vesna


Pozdrav Vesni i ostali,

Slažem se da je na videokonferencijama koje su predavačkog tipa jako dosadno i puno
je lakše izgubiti nit ukoliko osoba nije tu pred nama i ne maše rukama.

Također, slažem se da je bitna stavka videokonferencije novac. Sigurno nije financijski
isto pozvati nekog predavača da dođe kod nas iz Kine ili da to predavanje održi putem
videokonferencije.

Isto tako smatram da su radionice ili neki interaktivniji oblik nastave primjenjiviji za
videokonferencije u obrazovanju od čistog predavanja. Smatram da bi rezultati učenika
bili jednako dobri ukoliko bi se predavanje putem videokonferencije napravilo kao
radionica s moderatorom. Npr. razred u Zagrebu i Osijeku ima nastavu putem
videokonferencije, nastavnik je samo u Zagrebu, a u Osijeku je moderator (osoba koja
brine o vezi i o aktivnosti učenika na lokaciji.). Ukoliko nastavnik svako toliko uključuje
učenike u nastavu i pruža priliku da se učenici iz Osijeka jave s pitanjima, komentarima i
odgovorima, vjerujem da mogu postići iste rezultate kao i učenici iz Zagreba. Pogotovo
na prvom satu kada bi im sve to bilo novo i zanimljivo:)

Nadam se da ima netko iskustva s dva razreda pa će se javiti i potvrditi ili opovrgnuti
moju teoriju.

Lijep pozdrav,
Ana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1844[Grananje od br. 1780]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 10:51
Naslov: Odgovor: Kriteriji odabira medija

Pozdrav plavcima !

Kada je u pitanju izbor medija i načina njihove uporabe u obrazovanju na daljinu
potrebno je voditi računa o:
 - sinkronicitetu (mogućnost istovremene razmjene poruka)
 - bogatstvu medija ( broj različitih komunikacijskih kanala)
 - interaktivnosti (dvosmjerna razmjena poruka)
 - stupnju socijalne prisutnosti i
 - privatnosti medija.
Više o naprijed navedenom možete pogledati na
http://wwww.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/komunikacija/mediji?
CARNetweb=38e8a4003f440744860ca1bdf78bfe45 .

Kada govorimo o odabiru korištenja e-learning tehnologije svakako da osim obrazovnih
pitanja trebamo uzeti u obzir čitav niz drugih operativnih pitanja, a koja su dobrim
dijelom navele Suzana, Ana, Sanja i Ivana. Ja bih dodao samo da su resursi: ljudi,
tvarna potpora, “financije” i vrijeme ograničavajući, ali da je dugoročnim planiranjem na
strateškoj (državnoj) razini moguće ostvariti željene rezultate.

Uloga medija i tehnologije u današnje vrijeme „cjeloživotnog učenja“ je izuzetno važna i
gotovo je nemoguće funkcionirati bez suvremenih-komunikacijskih tehnologija koje će i
dalje biti u „potpori“ ostvarenja ciljeva definiranih obrazovnim sadržajima, te da ih
treba „umjereno“ dozirati. Za djelotvorno korištenje medija u komunikaciji važna je
vještina “osjetljivost” za medije.

Medij kojeg uglavnom koristimo kao obveznu literaturu u ovoj cjelini tiskan je
na “engleskom jeziku”. Trebalo mi je puno vremena za prevođenje i proučavanje, ali to
vrijeme ne smatram izgubljenim. Trebamo li voditi računa i o jeziku ?

Marijan


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1846[Grananje od br. 1844]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 11:38

Naslov: Odgovor: Kriteriji odabira medija

Pozdrav svima!

Tvrdnje poput:
-       „ponegdje nije sve u preciznim definicijama“ ili
-       „ponekad detaljna kategorizacija ili uredna podjela sadržaja više
šteti nego koristi“
dugo su mi bile neprihvatljive. S promjenom (ili bolje razvojem)
vlastite perspektive poučavanja došao sam do druge krajnosti, odnosno do
zaključka da takve tvrdnje, s rijetkim izuzecima, vrijede uvijek i svugdje.

I u ovom 3. kolegiju nakon čitanja teksta „podjela“ mi je izgledala
kristalno jasna. Pa iako je i inicijalna poruka ovog niza upućivala samo
na operativne kriterije, tek su mi slijedeće poruke pomogle uočiti
koliko je u praksi ponekad teško uočiti i strogo odvajati obrazovne
kriterije (prezentacijska, komunikacijska ili interakcijska svojstva, a
po Batesu i Pooleu i način pohranjivanja znanja) od operativnih
kriterija (raspoložive resurse, stupanj prihvaćanja/otpora uvođenju
promjena od administracije i menadžmenata, ….).

U ostvarenju cilja ovog kolegija (uravnoteženje obrazovnih i operativnih
kriterija pri odlučivanju o upotrebi tehnologije) presudnim mi se čini
upravo razumijevanje te njihove isprepletenosti i interakcije.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1847[Grananje od br. 1807]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 12:14

Naslov: Odgovor: Digitalni ignoranti

Pozdrav plavcima i tutorima!

Vidim da su me tutori prepoznali kao "predložak" za digitalnog ignoranta
:-))

Pozdravljam mišljenje kolege Andrije da potpuno nesklonim (" s totalnom
averzijom prema digitalnim pomagalima") nastavnicima i nije mjesto u
nastavi, ali takvih je srećom vrlo malo.

Puno je zanimljivih postova (i tematskih nizova) vezano uz odnos
digitalni urođenici, imigranti i ignoranti i ja ću pokušati naglasiti
važnost nastavnika u određivanju koju tehnologiju koristiti:
Primjer je HVU gdje nastavnici sami propisuju nastavni plan i program
(problem subjektivnosti!), određuju koji su ciljevi nastave i odabiru
metode za koje smatraju da su najbolje za ostvarenje ciljeva nastave
(opet subjektivnost!). Za predmet kojem sam ja nositelj puno je važniji
razvoj vještina i sposobnosti nego stjecanje teorijskog znanja jer se
provodi na terenu (često BEZ električne energije i satelitskog GPS
signala!) tako da je vrlo bitna f2f komunikacija nastavnika i učenika!

Smatram da će svaki nastavnik sam najbolje procjeniti koju tehnologiju
koristiti za ostvarenje ciljeva nastave te ponekad "iskoristiti" i
tehnološko znanje svojih učenika u svrhu postizanja istog cilja.
Pozdrav od Emila

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1849[Grananje od br. 1842]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 14:16

Naslov: Odgovor: A ostali mediji?

Pozdrav,

Čini mi se da je nedovoljno odgovoreno ostalo pitanje o iskustvima s
videokonferencijama, pa se javljam s krasnim iskustvom videokonferencije uklopljene u
kolegij Authentic Leadership na Poslijediplomskom studiju Poduzetništva pri EF u Osijeku
(http://leadership.psp.efos.hr/).

Zbog postojanja svih tehničkih predispozicija nastava prof. s Suzan Skjei s Naropa
University, Colorado, je bila održavana na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku. Moram
reći da sam na prvom predavanju, unatoč lošoj vezi i čudnoj slici, bila vrlo uzbuđena što
o tom za nas novom konceptu autentičnog liderstva mogu slušati od žene koja je
neosporni autoritet u tom području, mogu joj postavljati pitanja i dobiti odgovore od nje
(istina s par sekundi kašnjenja u komunikaciji...)

Međutim, sljedećeg puta sam bila sve kritičnija, sve više svjesna tehničkih problema, te
činjenice da je možda prestatično sjediti i slušati predavanje uz gledanje PowerPointa i
da bi sličan efekt ovo predavanje imalo i da smo ga gledali od kuće sa svojih računala,
te slali pitanja putem e-maila.

Dakle, ono što je poanta mog javljanja je da svaki pa i najnoviji medij ili alat korišten za
poučavanje ima svoj momentum, te da se učestalim korištenjem "izliže", tj. postane
zamjenjiv nečin drugim. Kako nikada ne prestaje naše učenje o materiji koju predajemo,
tako nikada ne bi trebala prestati niti radoznalost i znatiželja u vezi s načinima (pa
samim time i medijima) kako svoje znanje prenijeti na one kojima predajemo.

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1852[Grananje od br. 1795]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 14:57

Naslov: Odgovor: Digitalni ignoranti

Lijep pozdrav svima,

Prema istrazivanju Centra za istrazivanje i razvoj obrazovanja Instituta
za drustvena istrazivanja iz 2004. godine (Livazovic, Sucevic, 2007.)
vidljivo je kako se vecina ucitelja ne otvara suvremenim trendovima:

- 60% ucitelja i nastavnika rijetko se ili nikada koriste racunalom
- 50% ucitelja i 70% nastavnika ne koriste se internetom
- 75% ucitelja i nastavnika ne koriste se elektronickom postom

Nisu li ovi podatci pomalo razocaravajuci? Voljela bih reci da su se
stvari drasticno promijenile od tada, ali polazim od situacije u svojoj
skoli, koja nije ohrabrujuca no ipak malo bolja od navedenih postotaka.
Ucitelji ignoranti su oni koji su se priblizili sezdesetim godinama i u
svojim godinama ne samo da ne zele koristiti nove tehnologije nego i
njihovo poucavanje jako sporo napreduje da sami odustaju. Uglavnom svi
oni su odlicni predavaci i prakticari i imaju svoje nacine na koje
ucenicima prenose potrebna znanja.

No to sto ne koriste tehnologije ne znaci da su ih u potpunosti
iskljucili. Uvijek zamole nekoga od nas da im nesto pronadjemo,
isprintamo, pokazemo ili pomognemo u realizaciji sadrzaja za koji im je
potrebna tehnologija s kojom bas i nisu na ''ti''. Takodjer vole da im
ucenici sami donesu informacije koje su pronasli na netu ili obradili u
nekom programu. I ucenici su dosta zadovoljni time u vecini predmeta dok
god im se na nastavi informatike pruza dovoljno materijala i zadataka da
zadovolji njihovu znatizelju i potebu za istrazivanjem.

Pohvalno je sto se ostali ucitelji koji ne daju da ih pregazi vrijeme
zaista trude iskoristiti sve korisne strane novih tehnologija i ne
ustrucavaju se pitati za pomoc. Sto se tice samog ECDL-a, cini mi se da
je nekima od nas dobro dosao kako bi dobili certifikat, a ostale rijetko
kad nesto nauci jer ih obeshrabri i nikad ga ne poloze.

Pozdrav jos jednom

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1856[Grananje od br. 1827]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 17:43

Naslov: Odgovor: Zavaravajuci naslov?

Lijep pozdrav

Ima puno dilema kako je i Sanja navela…zašto Clark donosi zaključak da ne postoji
prednost određenih medija u prenošenju znanja.?
Za Clarka nije upitna primjena medija u svrhu edukacije, već njihov utjecaj i donosi
zaključak da je sam prijenos znanja ili informacija identičan upotrebom bilo kojeg
medija odnosno da će učenici usvojiti neku informaciju na isti način ako je prime
pomoću videa, 3D simulacija, nepokretnom slikom ili samo čistom tekstualnom
informacijom.

Kozma to pobija, iznošenjem nekih primjera i pokretanjem preispitivanja rezultata
tadašnjih istraživanja, tj. uvjeta u kojima su nastali rezultati i koji upućuju na
biheviorističke temelje.

Video sadržaji sa mnogo detalja i informacija postaju od velikog značenja za rješavanje
problema i utječu na sposobnost uspješnog prijenosa u situaciju u stvarnom životu.
Vizualizacija problema po Kozmi utječe i na bolje povezivanje novo naučenog znanja sa
prijašnjim znanjem pohranjenim u sjećanju. Tome u prilog ide i tvrdnja da je čovjek
prvenstveno vizualno biće.

Clark je postavio tezu da je isključivo odabir metode, a ne i odabir medija od praktične
važnosti za učenje, dok Kozma nastoji skrenuti pozornost da to i nije tako, te da nije
poželjno odvajati metodu od medija i naglašava važnost njihove integracije.
Naglašava se naravno i činjenica da su se sposobnosti medija i znatno promijenile od
Clarkova vremena a mijenjat će se i dalje, a u svemu se naglašava utjecaj dizajna i
namjera dizajnera, a sam dizajn medija biti će pod utjecajem ciljeva, vjerovanja i
znanja korisnika.

Suzana



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1858[Grananje od br. 1803]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 19:11

Naslov: Odgovor: Učimo dok poučavamo!

Pozdrav svima!

Radojkina hobotnica daje nam slikoviti prikaz onoga što nas kao
nastavnike sve više čeka u budučnosti koja je već donekle nastupila.
Ono što bih primjetio na tom grafu je donekle idealizirana slika
nastavnika kojeg "opslužuju" fah maheri različitog profila (web
administratori, autori MM sadržaja itd.), a nastavnik bi trebao samo sve
te krakove zavezati.
Mislim da suvremeni nastavnik neće trebati toliko ove fah mahere jer će
ovladavanjem tehnologijom sam igrati njihovu ulogu što su i u svojim
diskusijama ustvrdili ostali.
No pored toga, nastavnik mora znati održati nastavu i kad nestane struje
i tu se slažem sa Gordanom.

Mislim da moderni nastavnici danas moraju odgovoriti na izazove vremena
u kojem žive, učiti uz nastavu, educirati se u poznavanju tehnologije i
biti spremni na stalne promjene u kontekstu u kojem rade.
Pozdrav,
Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1859[Grananje od br. 1778]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 19:59

Naslov: Odgovor: Digitalni ignoranti

Pozdrav svima!

Vidim da su se kolege uglavnom složile da su digitalni ignoranti u
manjini, ali ih ima i škakljivo je pitanje što s njima?

Slažem se s Radojkom da se nebi usudio odreći usluge nekih digitalnih
ignoranata koji su majstori svoga zanata, a ne koriste, ili vrlo malo
koriste tehnologiju, ali isto tako smatram da će ih vrijeme kad tad
pregaziti i da će sami postati svjesni da ih digitalni urođenici više ne
razumiju.

To je svojevrsan i sociološki problem koji bi se usudio usporediti sa
smanjenjem broja osoblja u oružanim snagama.
Naime, oružane snage su nakon rata imale u svom sastavu veliki broj
ljudi koji su bili majstori svog zanata, ali nisu bili spremni na
promjene i na svoje stalno školovanje i usavršavanje. Velik dio tih
ljudi shvatilo je da su na taj način "neperspektivni" i iskoristili su
neke od modela "zbrinjavanja".
S druge strane, ima osoba koji su ostali raditi u vojsci, koji su i
dalje majstori svog zanata, ali ne školuju se i žive od "stare slave".
Takvi stagniraju u svemu, ne napreduju, a u skladu i s time i njihova
primanja su manja od drugih.

Mislim da je općenito sistem nagrađivanja sa dodacima na primanja za one
koji koriste tehnologiju dobar pokazatelj digitalnim ignorantima što im
je činiti.

Pozdrav,
Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1871[Grananje od br. 1846]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 23:20

Naslov: Odgovor: Kriteriji odabira medija

Pozdrav svima!
Mislim da su Suzana i Marijan dali niz dobrih kriterija za odabir
tehnologije.

Smatram da dobar nastavnik mora prije svega održati svoje predavanje
zanimljivim (uz zadržavanja cilja samog predavanja), a tehnologija mu u
tome samo može pomoći. Možda će neki puta biti klasično predavanje
najučinkovitije (kao kod Emila), ali uz dodatak tehnologije ono će
uvijek biti zanimljivije (govoreći iz perspektive osobe koja je ni manje
ni više oko 25 godina bila u ulozi učenika). Dobro je uvijek imati u
pričuvi više scenarija provedbe nastave, i u u zavisnosti od
zainteresiranosti polaznika primjeniti "tehnološke trikove". Nekad su
"klasični" nastavnici da bi održali pažnju prekidali predavanje i
ispričali koji vic. Danas je dobro npr u PP prezentaciju ubaciti kakvu
šaljivu sliku. Videoklip uvijek možete staviti na stik i koristiti ga po
potrebi ukoliko zatreba.

Pozdrav,
Darko


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1872[Grananje od br. 1781]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 23:28

Naslov: Odgovor: A ostali mediji?

Pozdrav svima!

Kako nemam neko veliko iskustvo sa videokonferencijama (praktički ih
nisam upotrebljavao u nastavi, a kao konzument nastave samo
fragmentalno), ovdje ću iznjeti samo neke moje ideje.

U mojoj katedri dosta je zastupljen grupni rad polaznika koji provode
zadane vježbe. Ovo zahtijeva cjelodnevni angažman polaznika, a često
nastavnici "dežuraju" i popodne kako bi bili na raspolaganju u slučaju
ako nešto zapne.
Videokonferencija mi se čini tu dobro rješenje koje nebi zahtjevalo neko
veliko ulaganje (web kamerica, mikrofon), jer svaki nastavnik ima doma
svoje osobno računalo i širokopojasni internet.
Dobro je znati kao polazniku da ti je nastavnik uvijek na raspolaganju,
a uštede su bitne jer se nemoraju "isplačivati prekovremeni sati". (ovo
u navodnicima je jasno mojim kolegama).

Ista stvar je i kod mentoriranja polaznika prilikom izrade diplomskih
radova.
Pozdrav, Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1875[Grananje od br. 1784]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 23:48

Naslov: Odgovor: A ostali mediji?

Lijepi pozdrav,

mislim da Andrija lijepo upozorava na Clarkovo odvajanje metode od
medija jer Kozma navodi da metoda i mediji trebaju imati veci
integracijski odnos buduci da su oboje dio instrukcijskog dizajna. On
naglasava da u dobrom dizajnu mogucnosti medija omogucavaju metode, a
metode koje se upotrebljavaju imaju prednost nad mogucnostima medija.
Smatra da medij treba biti dizajniran da nam omoguci snazne nove metode,
te da nase metode trebaju preuzeti odgovarajucu prednost nad
mogucnostima medija.

Clark je ocito u svim eksperimentalnim i kontrolnim grupama sve
varijable drzao stalnima (pa tako i metode poucavanja) osim medija jer
je smatrao da se jedino tako moze dokazati utjecaj medija na ucenje. On
ocito nije smatrao valjanim eksperimente koji primjenjuju promjenu u
poucavanju upotrebom drugog medija. Njegov stav o neovisnosti medija i
metoda poucavanja nije dobar jer uvodjenje tehnologije u proces ucenja
ipak zahtijeva drukciji pristup ucenju i od strane ucitelja i ucenika.

Dakle, mislim da Andrija dobro upozorava na nedostatak informacija o
primjenjenim metodama u obje grupe. Mozda druga grupa uz pravilnu
primjenu metoda koja ce iskoristiti sve mogucnosti medija ima nekakvu
prednost. No ipak, ucenje uz pomoc tehnologije ne mora biti i nuzno
bolje od f2f ucenje. Ako se u prvoj grupi u kojoj se primjenjuje f2f
ucenje takodjer primijene odgovarajuce metode za takvu obrazovnu okolinu
ne vidim razlog zbog kojega bi ono bilo losije.

Uz pravilnu primjenu metoda poucavanja koje bi odgovarale svakoj grupi,
rekla bih da su obje grupe uspijesno ostvarile ucenje samo svaka na
drukciji nacin.

Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1878[Grananje od br. 1781]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Ponedjeljak, 19. siječanj 2009. 10:28
Naslov: Odgovor: A ostali mediji?

Pozdrav plavcima,
Pamenta ploča je još uvijek skup hardwer koji je za sada zahvaljujući MZOŠ-u dobio manji
broj srednjih škola. Stoga je i dostupna programska podrška priređena većinom za
srednješkolske nastavne planove i programe.
Međutim u mojoj školi smo zahvaljujući lokalnoj zajednici nabavili jednu &quot;pametnu
ploču&quot;, i aktivno ju koristimo u nastavi matematike, informatike i geografije, s tim što
većinu programskih materijala priređujemo sami, jer ne postoje softverski projedlozi za
osnovne škole namijenjeni Interaktivnim virtualnim pločama.
Mogućnosti pametne ploče i način na koji ju prihvaćaju učenici zgodno pokazuje filmić na
adresi:
http://www.youtube.com/watch?v=K1aI1Mygf3w
Lijep pozdrav


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1880[Grananje od br. 1680]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Ponedjeljak, 19. siječanj 2009. 13:50

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Pozdrav,
U mojoj školi se već duže vrijeme za kreiranje nastavnih sadržja koristi aplikacija:
 &quot;Captivate&quot; ,
koja omogućuje kreiranje veoma efektnih nastavnih filmića.
Koristi ju većina učitelja jer su svi redom informatički educirani. Evo recimo jednog primjera
u kojem nastavnik informatike objašnjava kako se kreira nova dodatna alatna traka u
OUTLOOK-u. Ono što je interesantno je da učenici filmiće mogu pokretati sa školske
stranice u svako vrijeme i na svakom mjestu pa mjesto i vrijeme nisu preduvjet za učenje.
http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-
vrsar/newsattach/64/nova%2520alatna%2520traka.swf">http://www.os-vnazora-
vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/nova%20alatna%20traka.swf</a>
Naravno i iz drugih nastavnih predmeta i sadržaja postoji niz edukacijskih filmića koji su
dostupni našim učenicima.
LP


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1885[Grananje od br. 1822]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Ponedjeljak, 19. siječanj 2009.
19:47

Naslov: Odgovor: Kriteriji odabira medija

Lijep pozdrav Ivani i plavcima
U potpunosti se slažem s Ivaninom tezom da ne postoje "dobri" i "losi" mediji. Samo
trebamo biti svijesni njihovih karakteristika i obiljezja i sagledati koji od njih
se najbolje moze uklopiti u odredjenom trenutku u nastavni proces i ostvariti cilj.

Iako se smatra da je frontalni rad nešto što treba izbjegavati, mišljenja sam da bez
obzira na na tehnologiju i zanimljive edukativne sadržaje na webu kao npr. stranica od
Ines Falak koju spomilje kolega Esad, učenici u razrednoj nastavi ne bi mogli doći do
određenog cilja bez ovakvog pristupa. I sami frontalni rad učitelja, govor, mimika,
pokreti u stvari su kombinacija "multimedije" koju dobivamo korištenjem određenih
medija.

Da bi odabrali najpovoljniji medij u edukaciji trebali bi znati kojoj kategoriji pripadaju
učenici kojima prenosimo znanje. Jesu li oni više audio, vizualni tipovi ili bolje usvajaju
na temelju dodira. Nakon toga lakše bi došli do krajnjeg cilja - usvajanja i primjene
znanja bilo korištenjem medija, tehnologije ili jednostavno f2f metodom.

Lijep pozdrav, Vesna




------------------------------------------------------------

Poruka br. 1890[Grananje od br. 1871]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Utorak, 20. siječanj 2009. 12:16

Naslov: Odgovor: Kriteriji odabira medija

Pozdrav plavcima i tutorima!

Pozornije čitajući ovaj tematski niz (Kriteriji odabira medija) primjetio sam koliko je
kvalitetna poruka kolegice Suzane.
Da pojasnim, prvim čitanjem niza mislio sam da smo "pobrkali" obrazovne (cilj, dobne
skupine, tehničke mogućnosti) i operativne kriterije (ljudi, resursi, financije, tvarna
potpora) pri odabiru medija, ali posljednje 3 poruke u nizu (Marijan, Andrija, Darko)
jasno pokazuju interakciju navedenih obrazovnih i operativnih kriterija te nemogućnost
njihovog razdvajanja što nas vraća ponovno na početak i Suzaninu poruku!

Stoga, svaka čast svim kolegicama i kolegama koji su sudjelovali u ovom nizu za
odlično "zaokružen i zatvoren" tematski niz iz kojeg se može puno korisnog naučiti!

Emil

------------------------------------------------------------
Poruka br. 1891[Grananje od br. 1858]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Utorak, 20. siječanj 2009. 13:19

Naslov: Odgovor: Učimo dok poučavamo!

Pozdrav svima plavcima ma gdje bili!
Povezujući prikaz Radojkine hobotnice i Duhovićevog razmatranja hobotnice, postavljam
pitanje sebi i ostalima; Koja je uloga nastavnika? Što je nastavnik? Koje su njegove
obveze u pripremi nastave i samom predavanju? Mišljenja sam da nastavnik treba
predavati a pripremu u digitalnom obliku trebaju raditi dizajneri prema nahođenju
nastavnikovog naputka i stila izvođenja nastave. Iz priloženih diskusija nastavnik neće
imati vremena za nastavu nego će trčati za izgubljenim vremenom u dizajniranju
nastavnog sata i reći "that is it"j , a polaznici "Wow". Rezultat će biti kao što bi rekla
poznata komentatorica umjetničkog klizanja Milka Babović: tehnički dojam izvrstan ,
pirueta i aksl (shvaćanje i razumjevanje) zadovoljava.
Pozdrav!
Jadranko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1892[Grananje od br. 1885]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Utorak, 20. siječanj 2009. 13:34

Naslov: Odgovor: Kriteriji odabira medija

Lijep pozdrav Vesni i plavcima!
Da li postoje dobri ili loši mediji odgovor je naravno moj osobni stav; Sve vrste medija
su dobre uvijek kada nastavnik zna prepoznati kada uključiti u nastavu neke dijelove
medija. Nastavnik je taj kako reče Vesna koji doprinosi razvoju i shvaćanju nastavne
tematske jedinice. Nastavnik svojom gestikulacijom , mimikom budi pažnju kod
polaznika-studenta. Nekada pokret sa naglašavanjem i fokusiranim pogledom prema
polaznicima je najubojitije oružje da okupirate njegove moždane vijuge jer mi nastavnici
kao dirigenti orkestra moramo znati kako dirigirati . Zamislite primjera radi 5 ili 6 sat
nastave kada koncetracija kod polaznika opada ispod 40% do 50%, nema vrste medija
naravno nastavnog koji će podignuti njegov stupanj praćenja , osim da pustite video clip
sa humorom.
Pozdrav!
Jadranko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1893
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 20. siječanj 2009. 16:22

Naslov: 6. diskusija

Pozdrav svima,
i dobro dosli u posljednju obaveznu diskusiju u ovom semestru.

Evo nam jos jedne dvotjedne diskusije, gdje cemo se u prvom tjednu baviti Davisovom
clankom kojeg mozete pronaci na stranicama Edupoint casopisa. Radi se o clanku koji
raspravlja temelje infrastrukture koja je organizacijama potrebna da bi ucinkovito
odrzavale kolegije i programe uz pomoc obrazovnih tehnologija.

Tradicionalno se radi o temi koja omogucije puno komparacija izmedju optimista Davisa i
nase svakodnevice, a tema je tim interesantnija sto kanadski autor dolazi iz sredine koja
ima dugogodisnje iskustvo u poducavanju na daljinu. Sveučilište Athabasca tako kulturu
udaljenog ucenja njeguje jos iz vremena dopisnog školovanja, a sam Davisov clanak je
temeljen na iskustvima s udaljenim studentima i u koristenju (ipak nesto) modernih
tehnologija.

Tako dakle Davis, A. (2005) izmedju ostalog kaze:
"idealan sustav online ucenja i poucavanja razvija se od temelja, bez ogranicenja
troskova i osoblja, i otpora prema promjenama u odnosu na prijasnja iskustva. "

Kako vi gledate na to, iz nase svakodnevne perspektive?

Pozdrav svima,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1895[Grananje od br. 1893]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Utorak, 20. siječanj 2009. 19:24

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

Srdačan pozdrav svima, na početku diskusije koja se, sudeći po predstavljenim idejama
i otvorenim pitanjima u prijevodu Davisovog članka, odlično nadovezuje na veliki broj
tema koje smo načeli iznoseći svoja iskustva i razmišljanja.

Vjerujem da smo svi, kada se radi o promišljanju u vezi s uvođenjem i/ili razvijanjem e-
learninga, dotakli pitanje odnosa između idealnog i realnog u svojim sredinama,
potrebnih i postojećih (ograničenih) sredstava, naslijeđenog i željenog sustava, različitih
backgrounda, interesa, znanja i potreba svih dionika u procesu uvođenja e-learninga...

Veselim se ovoj diskusiji, jer očekujem i pregršt korisnih savjeta i preporuka
kako «idealne infrastrukture za online učenje prilagoditi realnim situacijama». Stoga
mislim da nam je u procesu razmišljanja o daljem radu na uvođenju/unapređenju e-
learninga u našim institucijama, bitno odmah prihvatiti Davisovu preporuku o potrebi
stvarnog upoznavanja s potrebama studenata kojima je sustav namijenjen, te jasnog
definiranja što je to što su željeni rezultati učenja kolegija ili cijelog programa.

Kao instant odgovor na tu preporuku, počela sam razmišljati o anketi – upitniku kojeg ću
dati svojim studentima uz evaluacijski upitnik, kako bih doznala što oni misle o e-
mogućnostima u sklopu mog kolegija, odnosno koji e-oblici bi im pomogli da steknu još
kvalitetnija i trajnija znanja, vještine ili kvalitete.

Pozdrav, Gordana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1899[Grananje od br. 1895]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Srijeda, 21. siječanj 2009. 12:13

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

Pozdrav Gordani, plavcima i naravno tutorima,

Jasno je da se moramo suociti sa stvarnom situacijom u svojoj sredini
kako bi mogli znati gdje smo u odnosu na idealnu. Tek kad realno
sagledamo stvari mozemo razviti strategiju za daljnje postupanje. No kao
sto kaze Davis, ni idealni uvjeti ne garantiraju uvijek uspjeh i
odrzanje online sustava ucenja i poucavanja.

Sto vise citam Davisov clanak, to mi vise cini da se vracamo na pitanje
definiranja ciljeva. Svi smo vec, i kroz prijasnje diskusije, zakljucili
da u definiranju ciljeva lezi temelj svakog uspjesnog procesa ucenja i
poucavanja. ''Sveobuhvatni i jasno definirani ciljevi ucenja, kao i
nastavni plan i program te pripadajuci pristupi poucavanju oblikovani da
postignu trazene ciljeve, znatno olaksavaju zadatak izgradnje idealnog
online sustava za ucenje.'' (Davis, 2005.)

Podrazumijeva se da cemo u definiranje ciljeva ukljuciti potrebe
ucenika/studenata kojima je program namijenjen kao i rezultate procesa
ucenja.

Ciljevi i studenti su tek pocetak razvijanja strukture i organizacije
online sustava za ucenje. Iz Davisovog clanka vidimo koliko je to
ustvari slozen i zahtijevan proces i koliko iziskuje truda velikog broja
strucnjaka. Mislim da cemo se rijetko susresti s idealnim uvjetima.
Mozda necemo ni sa zadovoljavajucim. Ali mislim da ipak trebamo pokusati
s onim cime trenutno raspolazemo i to polako razvijati i poboljsavati.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1900[Grananje od br. 1895]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 21. siječanj 2009. 13:27
Naslov: Odgovor: 6. diskusija

Pozdrav Gordana,

U poruci 1895 s nadnevkom od Utorak, 20. siječanj 2009. 19:24, Gordana Ćorić
(gocoric.vernnet) piše:

>Stoga
>mislim da nam je u procesu razmišljanja o daljem radu na uvođenju/unapređenju e-
>learninga u našim institucijama, bitno odmah prihvatiti Davisovu preporuku o potrebi
>stvarnog upoznavanja s potrebama studenata kojima je sustav namijenjen, te jasnog
>definiranja što je to što su željeni rezultati učenja kolegija ili cijelog programa.
>
>Kao instant odgovor na tu preporuku, počela sam razmišljati o anketi – upitniku kojeg
ću
>dati svojim studentima uz evaluacijski upitnik, kako bih doznala što oni misle o e-
>mogućnostima u sklopu mog kolegija, odnosno koji e-oblici bi im pomogli da steknu još
>kvalitetnija i trajnija znanja, vještine ili kvalitete.

da, kao sto i Sanja kaze:
" ... Podrazumijeva se da cemo u definiranje ciljeva ukljuciti potrebe
ucenika/studenata kojima je program namijenjen kao i rezultate procesa ucenja. ..."

Vjerovali ili ne, na krajnje korisnike - studente - brojni planeri u zahtjevnom procesu
planiranja jednostavno - zaborave. A ipak se proces ucenja odvija upravo radi njih.
Vecinu stvari najednostavnije ih je jednostavno pitati.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1902[Grananje od br. 1893]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Srijeda, 21. siječanj 2009. 19:45

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

face="Dialog">Lijep pozdrav
face="Dialog"> ..projektirati od temelja bez „ograničavajućih“ faktora je vjerojatno
najjednostavniji i najzahvalniji način projektiranja, dizajniranja. Da pojasnim. Ista stvar
vrijedi za sva područja. Ako se pred dizajnera postavi zadatak da napravi najbolje što može
(neki proizvod), zadovoljavajući isključivo cilj i potrebe, mogućnosti krajnjeg korisnika, vrlo
vjerojatno bude na kraju dobiven vrlo kvalitetan proizvod. <br>
<br>
Tako možemo dizajnirati, projektirati ako nismo ograničeni sa tehnologijom koju imamo na
raspolaganju, sa financijama, vremenom, znanjem… No ako se pred dizajnera postavi zadatak
da oblikuje neki LMS određen konkretnim zahtjevima, uvažavajući ne samo navedene krajnje
ciljeve i zahtjeve korisnika već uvažavajući i sve niže navedene uvjete (tehnologiju, financije,
vrijeme, određenu strukturu korisnika itd) tada je zadatak daleko teži, jer je i manipulativni
prostor daleko manji, po „svim područjima“.<br>
Ali to je zapravo realan izazov, vezan uz konkretne uvjete. Idealne uvjete u okolnostima o
kojima govorimo (dizajniranje i uvođenje nekog online tečaja u škole, sa kompletnom
podrškom – LMSom, ljudskim resursom, unutar dozvoljenih financija itd.….) je doista više-
manje nemoguće postići, a o to spominje i Davis.
face="Dialog">U ovoj temi se doista ima o čemu diskutirati, a pošto smo tek
&quot;ogrebli&quot; po površini vjerujem kao i Gordana da bude interesantnog i poučnog
&quot;štiva&quot; za sve nas.:-)
face="Dialog">Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1904[Grananje od br. 1902]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Četvrtak, 22. siječanj 2009. 09:13

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

Hi Suzana,

odlično ste uočili sve prednosti "projektiranja od temelja". Divan
zadatak, prosto uživanje.

Problemi nastaju kad se suočimo s realnim svijetom. S realnim
tehnološkim ograničenjima te realnim ljudima. Realnim rokovima i realnim
sredstvima.

Svi smo se suočili s tim problemima.

Alati poput SECTIONS namijenjeni su snalaženju u ovom realnijem svijetu,
gdje se aktivnosti ne odvijaju u skladu planiranim parametrima. I gdje
su iznenađenja pravilo a ne iznimka.

Uz srdačne pozdrvave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1905[Grananje od br. 1680]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Četvrtak, 22. siječanj 2009. 14:51

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Pozdrav svima,

ono što ja mogu izdvojiti da je na mene osobno ostavilo dojam su
društvene mrežne stranice, umne mape te u zadnje vrijeme e-portfolio.

Naime, pod društvenim mrežnim stranicama podrazumijevam web servise u
obliku virtualne zajednice gdje se susreću ljudi istih interesa .
Unutar tih web servisa stvaraju se profili sa osobnim podacima,
znanjima, interesima i vještinama. Na taj način se ostavaruju kontakti
sa istomišljenicima (dvosmjerna komunikacija).

Umne mape koje su bile korištene na 1. radionici e- learning akademije
bi također izdvojio. Služe za prezentaciju ideja. Kao što znate
dijagram nastaje tako da se ključna ideja stavi u sredinu te se onda sa
njom povezuju ostale ideje.
E - portfolio je digitalna baza na webu u kojoj zaposlenici pohranjuju
svoja iskustva i znanje u obliku multimedijalnih podataka.

Složio bi se sa Suzanom da je virtualni svijet simulacije i modeliranja
uzeo maha i glavno pitanje je gdje treba podvući crtu. Na
Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku dobar dio vježbi odrađuje se na
virtualnim simulacijskim modelima. Tako je na primjer moguće s određenim
softverima simulirati elektroenergetsku mrežu, simulirati
elektromotorne pogone. Moguće je ići i korak dalje i promatrati utjecaj
pojedinih parametara modela na ponašanja sustava . Pri tome je moguće
izvoditi ofline i online simulacije. Ono što je interesantno je da
studenti određenih kolegija nisu ograničeni vremenom i prostorom
prilikom korištenja softvera.

Pozdrav,
Krešimir


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1906[Grananje od br. 1899]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Četvrtak, 22. siječanj 2009. 15:24

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

Lijep pozdrav Plavcima i tutorima ma gdje bili!
Razvijanje infrastrukture za učenje putem Interneta gdje Davis daje jasan pregled
potrebne infrastrukture za online učenje primjećujemo da spojne točke online sustava
nisu ograničene na opremu ili mreže. Glavni i bitan čimbenik je ljudski potencijal koji će
u takvom sustavu raditi, jer online učenje prvenstveno je ljudska aktivnost. Kada
profesor/i (ljudski potencijal) otklone ograničene resurse, naslijeđene sustave koji imaju
svoje vjerne zagovornike starih modela podučavanja i postave jasno razumljive ciljeve
nastavnog plana , naravno koji će se moći mijenjati na vrijeme jer tehnologija i nove
spoznaje iz određenih predmeta mijenjaju se poradi novih znanstvenih spoznaja (npr.
Medicina, strojarstvo ,informatika …)gdje će doći do razvoja složene učinkovite e-
learning infrastrukture koja mora odgovoriti današnjim i budućim izazovima u
poučavanju i učenju putem LMS tehnologije.
Svaka ustanova tako i moja gdje ja radim Hrvatsko Vojno Učilište mora postaviti jasne
ciljeve nastavnog plana prema ciljanim skupinama polaznika kadet-student kako bih e-
learning / online bio konstanta jer u današnje vrijeme samo ljudski potencijal su na
jedan način problem. Primjera radi sjetimo se „digitalni imigranti (dotepenci)“ i „digitalni
urođenici“. Teaching should be such that what is offered is perceived as a valudble gift
and not as a hard duty (Poučavanje treba biti takvo da ono što je ponuđeno učini
vrijednim darom a ne napornom dužnošću) Albert Einstein. Kada omjer bude dominatniji
na strani urođenika sve je riješeno, a troškovi su normalni jer sama globalna tehnologija
svaku državu primorava na nove tehnologije koju su svi spremni platiti da budu u koraku
sa razvojem globalnog gospodarstva jer sutra nema mjesta za nas jer mi smo prošlost, a
cinici –profesori ni svjesni nisu da tlo ispod njihovih nogu ubrzano odlazi u budućnost a
oni u prošlost svojih tehnologija pristupa nastavi.
Lijep pozdrav!
Jadranko


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1907[Grananje od br. 1720]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Četvrtak, 22. siječanj 2009. 15:54

Naslov: Odgovor: Digitalno nepodlozni

Pozdrav plavcima,

Mislim da je tu pravo pitanje što profesor želi postići uporabom
različitih medija u kreiranju nastave?
- probuditi interes ili inspirirati
- demonstrirati nešto što nije moguće učiniti na drugi način
- obogatiti sadržaj prezentiran (predhodno ili naknadno) na drugi način
- jesu li učenicima poznata očekivanja i ishodi učenja
- jesu li učenicima jasni zadaci koje moraju činiti tijekom korištenja
različitih vrsta medija (bilježenje ideja, priprema za raspravu o temi
nakon završetka...)

Vidimo da s jedne strane imamo promjenu uloge profesora u procesu
učenja, a sa druge strane više nije težište na tome što učimo već kako
učimo. Cilj je osposobljavanje učenika za samostalno učenje te njihovo
osposobljavanje za traženje i selekciju informacija.

 Moderatori nastave kako spominje Sanja trebali bi paziti da, kada
govorimo o metodama učenja, ne zamijene inovaciju za kvalitetu. Učenje
uz pomoć kompjutera moga bi biti vrlo koristan način učenja, no
istovremeno bi moga postati zbunjujuća i kriva metoda u procesu učenja.
Ako je istina da informacija uz pomoć medija može biti prezentirana na
dostupniji, jasniji i atraktivniji način, istina je i da mašine ne mogu
zamijeniti pedagošku ulogu nastavnika kao voditelja kroz proces učenja.
Internet i kompjuterski programi su nezamjenjivi sadržaji i izvori
informacija, ali im je uloga samo poboljšana verzija onoga za sto su
bile do danas korištene knjige.

Što se tiče nastavničkog iskustva, znao sam se naći u situaciji da sam
učio dok sam poučavao. Isto tako, složio bi se s Andrijom da predavač
nužno ne mora znati i najviše.

Pozdrav,
Krešimir


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1908
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 22. siječanj 2009. 17:28

Naslov: Realni svijet

Pozdrav svima,

unutar svog lokalnog konteksta koji najbolje poznajemo, dobro smo svijesni problema
koji nas okruzuju.

Davis, A. (2005) o tome kaze ovako:
"Realan sustav je onaj u kojemu se dogadjaju jedan ili niz sljedecih otklona od idealnog:
-ogranicena sredstva,
-naslijedjeni sustav koji ima vjerne zagovornike,
-kljucno osoblje se mora ponovno obuciti,
-nedjelotvorna pravila i postupci za koje nikada niste culi,
-neodgovarajuci upravljacki procesi,
-administrativni sustavi za koje postoji mala ili nikakva mogucnost da se ustroje za rad
s novim sustavom itd."

Dakle, nabrojio je samo neke od problema. Za koji vam se cini da bi u vasem okruzenju
bio najveci?

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1909[Grananje od br. 1900]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Četvrtak, 22. siječanj 2009. 18:44

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

Pozdrav Zlatku i ostalim Plavcima!

Jedan primjer onih koji nisu zaboravili na korisnike, bar u kontekstu jednog tečaja, što je
naravno uže od izgradnje čitavog on line sustava za učenje.
Tijekom 2007. sudjelovao sam na „Nato Defense College“ tečaju za nastavnike.
Organizacija tečaja:
- nekoliko tjedana on line aktivnosti (uključujući i telefonske razgovore),
- 3 - dnevna radionica metodom licem u lice u Rimu
- naknadne aktivnosti.

S tečajem u cjelini sam bio više nego oduševljen. No to što u prvom dijelu, tijekom
razgovora s trutorima, nisam razumio, bilo je inzistiranje na pitanjima:
Što očekujem od tečaja?
Kako bih ja oblikovao tečaj?
i sličnim.

Ja sam, naravno, tada očekivao „prijenos“ znanja na radionici, a pitanja te vrste i to prije
početka samog tečaja/radionice doživljavao sam kao dodijavanje. Sada i ja namjeravam
dodijavati takvom vrstom pitanja svojim budućim studentima.

Što će reći da je izazvan „proces korištenja prijašnjih interpretacija da bi stvarali ili
revidirali interpretacije značenja iskustva osobe s ciljem usmjeravanja budućih
aktivnosti“ Mezirow (1991.) preuzeto od poznatog nam Allya iz drugog kolegija.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1910[Grananje od br. 1778]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Četvrtak, 22. siječanj 2009. 20:18

Naslov: Odgovor: Digitalni ignoranti

Pozdrav plavcima,

Mišljenja sam da je u svakom slučaju potrebno digitalnim ignorantima
pružiti puno prilika u stjecanju novih saznanja na području upotrebe
različitih vrsta medija prilikom podučavanja (naravno ukoliko oni žele
nešto naučiti u tom području). Drugim riječima, uputno je povremeno
organizirati prezentacije gdje će pojedinci biti u mogućnosti sami
uvidjeti prednosti upotrebe različitih vrsta medija i na taj se način
"ohrabriti" u vezi korištenja računalnih medija u edukaciji . Mislim da
bi to svakom entuzijastičnom pojedincu dalo poticaj za primjenu
različitih vrsta medija u njegovoj predavaonici. Budući da su
profesionalni u svom radu, trebali bi naći mjesto i za korištenje
različitih vrsta medija jer to ustvari spada pod kategoriju
profesionalnoga usavršavanja.

Također smatram da je točno da se vrhunski rezultati još uvijek mogu
postići klasičnom metodom-kreda i ploča. Međutim u današnje vrijeme taj
način zadovoljava sve manje i manje studenata (digitalnih urođenika).
Stoga smatram da je potrebno pristupiti uporabi računala barem povremeno
prilikom primjene obrađenog gradiva s ciljem usustavljivanja naučenoga,
te sa svrhom dodatne motivacije studenata koju će im korištenje računala
zasigurno pružiti.

Pozdrav,

Krešimir

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1912[Grananje od br. 1781]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Četvrtak, 22. siječanj 2009. 22:34

Naslov: Odgovor: A ostali mediji?

Pozdrav plavcima,

korištenje videokonferencije na ETF - u u Osijeku s osvrtom na određene
djelatnosti i prednosti koje nam daje taj medij mogu se pogledati na
adresi:

http://etf03.etfos.hr/igor/o_TCRu/Opis_TCRa.htm

Ono što smatram negativno kod ove vrste medija je kvaliteta veze koja
se ne može usporediti sa slikama koje prenosi televizija. Također
postoji problem prijenosa velikog
broja informacija putem interneta.


Pozdrav,

Krešimir


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1915[Grananje od br. 1893]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Petak, 23. siječanj 2009. 09:24

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

Poštovane kolege i tutori,
Davis tvrdi da idealni uvjeti ne garantiraju uvijek uspjeh i održanje online sustava učenja i
poučavanja, s čime se u potpunosti slažem.
Davis također precizira potrebne preduvjete za online učenje, međutim ICT tehnologije zbog
stalnog unaprjeđivanja će imati punu funkcionalnost samo ako profesori/učitelji prate nove
tehnološke spoznaje i ako ih ugrađuju u svoje nastavne planove i programe.
Jako je važno da sukladno Davisovim preporukama prepoznamo u svojim sredinama potrebe
naših polaznika i što su to konačni ciljevi i rezultati koje želimo polučiti u našim projektima.
U mojoj ustanovi (OŠ Vladimira Nazora Vrsar) zaokružujemo proces dizajniranja online
tečaja iz kemije za napredne učenike i upravo po Davisu ne uspijevamo u potpunosti ostvariti
kompletnu LMS podršku, ponajprije iz financijskih razloga. Dakle početna ideja online tečaja
svedena je na nešto skromniju razinu, jer smo kao platformu nužnu za realiziranje ciljeva
projekta umjesto prvotno zamišljene LMS podrške usvojili skromniju ali besplatnu CMS
podršku.
LP


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1919[Grananje od br. 1909]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 23. siječanj 2009. 13:48

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

Pozdrav Andrija,

da, ovo je jako dobar primjer pristupa tecaju. Osobno, i mene je nekad davno zivciralo
propitkivanje o tome sto ocekujem od odredjenog tecaja, kako bih ja izveo ovo-i-ono ...
"Kakva su to pitanja, ti mi prodaj ono sto imas na najbolji nacin koji znas!"

Danas imam sasvim drugaciji pogled na ta "propitkivanja". Naime, imajuci u vidu koliko
se stete krajnjem korisniku moze napraviti nepravilnom upotrebom tehnologije na
temelju vlasititih pretpostavki da bi polazniku ovo-ili-ono trebalo biti dobro i najbolje za
njega, konzultacija sa krajnjim korisnikom dobiva sasvim novi znacaj.

Pogotovo je to vazno ako se radi o obrazovanju odraslih osoba, dakle polaznika sa
odredjenom pozadinom u znanju i vlastitom stavu. Kod ucenika skolske dobi nekako
imamo zacrtan put/gradivo kojeg se moramo drzati i metode koje otprilike moramo
postovati.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1920[Grananje od br. 1893]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Petak, 23. siječanj 2009. 14:22

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

Prema Davisu, jasno definirani obrazovni ciljevi programa korisni su na
više načina:

- za dizajniranje sustava evaluacije učenja,
- za određivanje potrebe prijašnjih znanja
- za mjerenje kakvoće ponude

Elektrotehnički fakultet u Osijek spada u skupinu stvarnog (realnog)
konteksta gdje ciljevi učenja iz moje perspektive nisu jasno definirani
i argumentirani. Čitajući planove i programe različitih kolegija mogu
se naći odgovori tipa:

 'Studenti će steći znanja neophodna u primjeni i dizajniranju
računalnih mreža'
 'Studenti će biti osposobljeni za projektiranje i dimenzioniranje
računalne mreže'

Ako gledam ETF Osijek kroz konceptualni Davis-ov model mogu samo
potvrditi da se ide u smjeru izgradnje sustava učenja i poučavanja koji
uvažava potrebe studenata . Tome pridonosi i postojanje administrativnog
portala preko kojeg studenti mogu kontinuirano pratiti svoj uspjeh
tokom semestra. Naravno, dobra tehnološka osposobljenost studenata ide
u prilog.

Ono što smatram jako bitnim je pitanje financijskih mogućnosti,
strateškog planiranja i upravljanja sustavom učenja i poučavanja.

Pozdrav,
Krešimir


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1922[Grananje od br. 1908]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Petak, 23. siječanj 2009. 21:10

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Pozdrav tutorima i svim plavima,
Najveci otklon realnog stanja e-learninga na mojoj ustanovi u odnosu na idealan sistem
vidim u neodgovarajucim upravljackim procesima.
U zakljucku svog 1. zadatka sam rekla:Da bi se na Tehničkom fakultetu u Čačku
sprovelo sistematsko uvodjenje e-learninga kao dominantnog dizajna, moraju se
napraviti i usvojiti planovi i smernice na nivou cele ustanove, kojima će biti definisani
ciljevi, nosioci ovih aktivnosti i rokovi izvršenja.
Davisov clanak (Davis, 2005) daje neka uputstva kako ovo mozemo napraviti:

- "Kao i kod svakog drugog problema neke organizacije, učinkovita promjena kreće od
vodstva". Menadzmentu fakulteta treba, dakle, pruziti jasne argumente da podrzi
uvodjenje e-learninga.
-"Važnu dimenziju promjene označava uporaba pilot-projekata za razvoj. Prije nego što
se rezultati počnu primjenjivati, moraju se ocijeniti učinci takvih projekata rezultati
trebaju biti svima dostupni", kaze Davis. Master program za elektronsko ucenje koji se
prvi put realizuje ove skolske godine, izvodi se online. Izvedeni program bice na kraju
skolske godine evaluran od strane studenata i od strane nezavisnih eksperata i rezultati
ce javno biti prezentirani menadzmentu i kolektivu.
- Za efikasno upravljanje promenama Davis predlaze konstituisanje Upravljackog
tela: "bavi se aktualnim pitanjima vezanim uz online sustave, zatim priprema forume za
diskusiju o nadolazećim trendovima, organizira sastanke i događanja za širenje i
predstavljanje novih zamisli te redovno revidira viziju sustava za online učenje". To telo,
takodje, prema Davisu pokrece procese obavještavanjanja o kretanjima i idejama u
online obrazovanju interno i izvan organizacije. Clanovi tela trebaju biti : tehnički
stručnjaci, iskusni korisnici online sistema (nastavnici i studenti),osoblje iz korisnicke
podrske. I vazna preporuka, koja ima veze sa prvim navodom:"Upravljačkom tijelu bi
trebala predsjedati najviša moguća razina menadžmenta".


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1924[Grananje od br. 1920]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Subota, 24. siječanj 2009. 00:52

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

Pozdrav plavcima !

Slažem se s navodima kolege Krešimira u poruci br. 1920, koji kaže: „Ono što smatram
jako bitnim je pitanje financijskih mogućnosti, strateškog planiranja i upravljanja
sustavom učenja i poučavanja.”

U vojnim organizacijama obuka postrojbi i pojedinaca utemeljena je na tzv. krugu
upravljanja obukom, a koji se satoji od: planiranja, provedbe i prosudbe. Kroz navedene
cikluse stalno je zastupljen „feedback“, povratne informacije.

Planiranje započinje dodijelom misije na temelju koje se izrađuje popis zadaća važnih za
ostvarenje misije i prosudbom obučenosti postrojbe. Planiranje se u početnoj fazi
provodi bez ograničenja (idealno stanje), ali u drugoj fazi kada nadređeni odobre
resurse, planiranje se provodi uzimajući u obzir sva ograničenja (realno stanje), pa i
najteže situacije koje bi se mogle dogoditi tijekom provedbe misije.

Provedba obuke počinje po odobrenim planovima obuke, a nakon provedbe sudionici
obuke na svim razinama provode „prosudbu“ na kojoj se iznose dobre i loše strane
obuke, te se koriste kao inputi za novi krug planiranja obuke.

Više o krugu upravljanja obukom koji je identičan za sve moderne oružane snage i one
koje to žele biti možete pogledati na:
http://www.mod.gov.ba/files/file/dokumenti/doktrinaobuke/doktrinabih_hr.pdf
stranica br. 8.
Da li je ovaj krug upravljanja obukom primjenljiv i na civilne obrazovne institucije ?

Marijan


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1926[Grananje od br. 1908]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Subota, 24. siječanj 2009. 13:12

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Pozdrav plavcima !

Otklon realnog stanja e-learninga u vojnom obrazovnom sustavu u odnosu na idealan
sustav vidim uglavnom u ograničenim resursima te potrebi obučavanja kljucnog osoblja,
ali isto tako i svi ostali čimbenici su manjim dijelom zastupljeni. Čini mi se da Davis, A.
(2005) u svom članku ukazuje na potrebu primjene načela suvremenog menadžmenta
(ciljevi, vizija, planiranje, organiziranje, promjene …) u sustavu obrazovanja.

Kolega Krešimir u poruci br. 1920 spominje značaj „stateškog planiranja“. S obzirom da
sam na Zapovjedno stožernoj školi diplomirao na temu „Planiranje kao funkcija
upravljanja“ skrenio bih pozornost na tri temeljna pitanja na koja moramo dati odgovor
u procesu strateškog planiranja:
- tko i što smo, što sada radimo i zašto ? (As – Is stanje)
- što želimo biti i raditi u budućnosti i zašto ? (To – Be stanje – vizija)
- kako ćemo stići odavde tamo ? (Strateški plan)

Planiranje premošćuje jaz između onoga gdje smo sada i onoga gdje želimo ići. Čini
mogućim i ono što se inače nebi dogodilo. Ukoliko ne bismo planirali, prepouštamo
događaje slučaju. Stanje u obrazovnom sustavu je odraz znanja, htijenja i sposobnosti
osoblja koje u njemu sudjeluje.

Plavci, slažete li se s ovim tezama ?

Marijan


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1927[Grananje od br. 1906]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Subota, 24. siječanj 2009. 14:34

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

includes attachment

Lijep pozdrav svima!
Svjesna sam da smo još daleko od idealnog sustava jer se prema Davisu
(2005) događaju gotovo svi otkloni od idealnog sustava: ograničena
sredstva, naslijeđeni sustav koji ima vjerne zagovornike, ključno
osoblje se mora obučiti, nedjelotvorna pravila i postupci,
neodgovarajući upravljački procesi, administrativni sustavi i slično.
Usprkos svemu tome, ne možemo odugovlačiti s razvojem infrastrukture
online učenja već se moramo prilagoditi realnoj situaciji i napraviti
najbolje što možemo.

Nadovezala bih se na Gordanina, Sanjina i Jadrankova mišljenja. U
potpunosti se slažem s Jadrankom koji naglašava da je glavni i bitan
čimbenik ljudski potencijal. Dok je prije 10 godina bio veliki problem
oprema, mislim da je danas to manji problem i da se više moramo posveti
edukaciji djelatnika da bismo mogli uspješno provoditi online učenje.

Budući da radim u osnovnoj školi, većina učenika nema jasan stav o
online učenju bez obzira što su oni digitalni urođenici. U sklopu svog
predmeta (Informatika) pokušala sam istražiti što učenici žele naučiti
bez obzira na propisan plan i program, ali tek od rijetkih sam dobila
jasne i konkretne odgovore. U privitku je anketa koju sam provela među
nastavnicima i stručnim suradnicima svoje škole. Prema anketi je veliki
postotak onih koji su spremni na edukaciju i uvođenje novina u svom radu.

Pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1932
Poslao Ante Karin (ante.karin.skole) na Subota, 24. siječanj 2009. 16:12

Naslov: Prijevod članka "Will media influence learning?..."

Poštovani kolege,

Kako je u tijeku diskusija na temu SECTIONS analize pretpostavljam da među nama ima
i onih koji "imaju problem" s engleskim jezikom (kao ja), a radi važnosti materijala
dobro bi došao stručni prijevod Batesova i Pooleova članka "Will media influence
learning? Reframing the debate."
Ne samo radi diskusije već više radi svih nas koji se tek spremamo uvoditi LMS u naše
ustanove, pa bi nam prijevod bio od višestruke pomoći.

Stoga, ako netko može pomoći da imamo dostupan stručni prijevod tog članka, sa
zahvalnošću, molim za pomoć.

Pozdrav,
Ante Karin
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1936[Grananje od br. 1908]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Subota, 24. siječanj 2009. 21:06

Naslov: Odgovor: Realni svijet

face="Dialog">Lijep pozdrav
face="Dialog">Prije nego dođe do problema teško je zamisliti što bi i gdje se sve mogli
pojaviti prilikom uvođenja online nastave. Ako uzmemo situaciju da postoji podrška od strane
rukovodećeg osoblja u školi (prvenstveno ravnatelja), također i adekvatna tehnologija (u
školi) i nekoliko nastavnika, entuzijasta (zasad) sa završenom edukacijom ELA_e, još uvijek
ima podosta nepoznanica.
face="Dialog">Trebala bi i sva djeca imati računalo kod kuće, tj. pristup internetu. To je
teško zadovoljiti jer zadire u imovinsko stanje roditelja, socijalni status i uvjete kod
kuće.....itd, no ako u online nastavu uključimo učenike koji su odabrali zanimanje vezano
velikim dijelom uz računala npr. medijske ili web dizajnere (anketa do sad napravljena) je
pokazala da ti učenici imaju i kod kuče potrebne uvjete za takvu nastavu.
face="Dialog">Financije mogu biti dakle prva veća prepreka (kako kod učenika tako i kod
organizacije). Čak ako se i nastavnici entuzijasti odreknu neke dodatne financijske podrške
(jer možemo reći da je to samo zamjena za f2f sate ili postoji neka druga vrsta satisfakcije)
ima i većih „startnih“ troškova.
face="Dialog">Sati utrošeni na oblikovanje, prilagodbu LMS-a (pretpostavimo Moodla), bi
svakako trebali biti barem nekako nadoknađeni. Moguće da bi u početku, privremeno (zasad
je tako kod nas) bila potrebna i pomoć stručnjaka izvana (nekog sa iskustvom u oblikovanju
LMS-a).
face="Dialog">Naravno i nastavnici koji su stručnjaci za sadržaj koji se treba prilagoditi
online nastavi /po mojoj procjeni/ će vjerojatno tražiti i dodatna sredstva za oblikovanje i
pripremu /ukoliko takav sadržaj neće biti dobiven od strane Ministarstva/. Ali kako govorimo
o pilot projektima dakle sve ovisi o angažmanu samih nastavnika u školi.
face="Dialog">Tu je i pitanje daljnjeg održavanja Moodle-a, (ne samo početni dizajn), nego i
rješavanje svih eventualnih tehničkih problema u hodu, pa je pitanje tko će se time
„pozabaviti“. No početni korak i prva faza organizacije je i prva velika prepreka, a ako se ona
uspije nekako preći dalje može biti izglednije da će „stvar“ i profunkcionirati.
face="Dialog">Slično je sa online nastavom koju već održavamo u školi, o njoj sam već i
pisala, puno truda kolege entuzijasta za pokretanje i održavanje, te da se nastavi iz godine u
godinu i kolegice predmetnog stručnjaka koja poticana „molbama“ priprema sadržaj i naravno
vanjske podrške jedne udruge koja je preuzela tehničke probleme i oblikovanje LMS-a na
sebe.
face="Dialog">Naše daljnje razmišljanje je da se ta online nastava proširi i u potpunosti
prenese na školu, a ja bi vrlo rado da sve to ide onako glatko „bez problema“. :-)
face="Dialog">Suzana
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1940[Grananje od br. 1932]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Nedjelja, 25. siječanj 2009. 14:37

Naslov: Odgovor: Prijevod članka "Will media influence learning?..."

Srdačni pozdravi Anti i ostalima,

Ukoliko bude bilo vise zainteresiranih za prevodjenje, mogli bismo se dogovoriti i
podijeliti posao, uz obvezu zavrsne kontrole prijevoda nekoga tko je istovremeno
ekspert i za engleski jezik, ali i za tematiku. Naravno, prijevodom bismo se mogli
pozabaviti nakon sto izvrsimo obveze pisanja 3. zadatka:)

Za one koji vole sve dokumente imati u online obliku, evo adrese s koje mogu skinuti
clanak "Will media influence learning" u cijelosti.

http://robertkozma.com/images/kozma_will_media_influence.pdf


Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1941[Grananje od br. 1927]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Nedjelja, 25. siječanj 2009. 15:44

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

Pozdrav svima, uz zahvalu Dragici na slanju analize ankete (poslužit će vrlo korisno!).

Kako diskusija teče dalje, sve uspješnije pridodajemo kockice mozaika onom okviru
kojeg smo počeli stvarati još u prvim diskusijama. Nadodajemo sve više argumenata
činjenici da e-learning:
•       nije izolirani pothvat,
•       da je na svim razinama dionika potrebno razumjeti u kojoj mjeri zahtijeva
ljudski rad, vrijeme, pedagošku stručnost, različita znanja, ali i financije
•       da nije „one-time-shot“, već da zahtijeva pažljivu pripremu, te konstantno
održavanje i obogaćivanje
•       da zahtijeva puno volonterizma, ali ukoliko se bazira samo na njemu, nikada
neće dostići svoj puni potencijal.

Također smo potvrdili da su učenici/studenti odličan izvor informacija o tome što i kako
žele i trebaju za što uspješnije podučavanje

Ako govorimo o dugoročnim efektima, važno je e-learning uklopiti u cijelu (dugoročnu)
strategiju poučavanja, te ga promatrati ne kao nadomjestak poznatim načinima
podučavanja, već kao njegovo obogaćivanje i proširenje, sa svim njegovim prednostima
i nedostacima.

Odgovarajući na Zlatkovo i Goranovo pitanje o percepciji najvećih problema u sredini u
kojoj radim, paralelno ističem problem kroničnog nedostatka financijskih sredstava, ali i
neshvaćanje zahtjevnosti procesa uvođenja e-learninga (koliko vremena, osobnog
angažmana, iskustva, itd).

Gordana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1942[Grananje od br. 1926]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Nedjelja, 25. siječanj 2009. 15:47

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Iščitavajući još jednom sve poruke, zanimljiv mi je pristup postupnog uvođenja e
learninga kojeg primjenjuju u Esadovoj školi. Uvoditi e-learning za napredne programe
izuzetno je dobar izbor, između ostalog i zato što će se prve povratne informacije dobiti
od onih kojima je najviše stalo, zar ne?

Korisna su i Krešimirova iskustva s nedovoljno dobro razrađenim ciljevima učenja, te
Radojkina s upravljačkim procesima koji koče uvođenje e-learninga.

Nadalje, svidjela mi se Marijanova podjela, pa ću probati ilustrirati njegove postavke „as
is“, „to be“ i „how to“ na sljedeći način:

Između točke A (gdje smo danas s e-learningom) do točke B (tamo kuda želimo stići)
postoji puno načina kako to možemo napraviti, a osnovni su:
a)      najkraćim putem – pravolinijski,
b)      s malo ili puno lutanja tj. učeći na vlastitim greškama uvažavajući tuđe, ili
c)      najtežim putem – s puno „lupanja glavom o zid“, vraćanjem na prethodne
pozicije, te puno koraka unatrag...

Takodjer, sve je jasnije da tehnika podučavanja nije ista u svim slučajevima, osim
ostalih gore navedenih faktora, važno je koga podučavamo (djeca, srednjoškolci,
odrasli, ...), njihovo prethodno iskustvo s različitim načinima poučavanja, te predznanje
o temi poučavanja. Također, potreban je i oprez kako nas tehnologija i brzina ne bi
ponijele - ne treba zaboraviti da učenici/studenti trebaju vremena za promišljanje –
činjenica da im novo gradivo možemo prenijeti brže, ne znači nužno da možemo
zaboraviti koliko im vremena treba da im to gradivo „sjedne“

Gordana


------------------------------------------------------------
Poruka br. 1943[Grananje od br. 1936]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Nedjelja, 25. siječanj 2009. 16:20

Naslov: Odgovor: Realni svijet


... Za kraj, osvrt na činjenicu na koju Suzana ukazuje u svojoj poruci - da jedan od
osnovnih preduvjeta (da svi učenici i nastavnici imaju lako dostupna računala) nije
ispunjen, te socijalno-financijski moment povezan s time.

Informatizacija i internetizacija su prilično dobro uklopljene u sve razvojne i ine
dokumente i planove, uključujući:

•       Umreženo društvo znanja 21. stoljeća
http://www.vlada.hr/hr/content/download/20426/259611/file/Informatizacija%20i%
20internetizacija.pdf
•       Strategijski okvir za razvoj 2006-2013
http://www.vlada.hr/hr/content/download/20426/259611/file/Informatizacija%20i%
20internetizacija.pdf
•       Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih
tehnologija (engl. ICT Policy Support Programme - ICT PSP) - http://www.e-
hrvatska.hr/cip-ict/index.html

kao i dokumente predstavljene na stranicama

•      Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta http://public.mzos.hr/Default.aspx?
art=8500
•      E-Hrvatska - http://www.e-hrvatska.hr/sdu/hr/e-hrv.html


Stoga mi se čini da bi jedna dobro organizirana akcija polaznika svih generacija ELA-e,
koja bi ukazivala na primjere dobrih rješenja na nivou nekih škola/gradova/županija, te
primjere tvrtki koje to ostvaruju u sklopu svog društveno-odgovornog poslovanja mogla
biti dobar način rješavanja tog problema.

Nadalje, uvidom u Tabelu pregleda stanja pregovora RH za pridruživanje EU (23.12.08)
(http://www.eu-
pregovori.hr/Download/2008/12/30/Tabela_pregled_stanja_pregovora_23_12_08-
hrv.pdf) vidljivo je da su poglavlja 10 (Informacijsko društvo i mediji), 26 (Znanost i
istraživanje). te 26 (Obrazovanje i kultura) privremeno zatvorena, ali i da još uvijek nisu
tehnički spremna za otvaranje ili zatvaranje, što je signal da još uvijek ima prostora za
utjecaj zainteresiranih, te mogućnost usmjeravanja sredstava iz pretpristupnih fondova i
na temeljne potrebe e-learninga!

Pozdrav, Gordana


------------------------------------------------------------
Poruka br. 1944[Grananje od br. 1940]

Poslao Ante Karin (ante.karin.skole) na Nedjelja, 25. siječanj 2009. 17:16

Naslov: Odgovor: Prijevod članka "Will media influence learning?..."

Pozdrav kolegici Gordani,
Zahvaljujem na odgovoru, ali se i ispričavam i vama i svima ostalima jer sam
nepažnjom naveo pogrešan članak.

Ustvari, radi se o materijalu Batesa i Poolea "Efective Teaching with Technology in Higer
Education", posebno četvrti dio: "A Framework for Selecting and Using Technology".

Evo, još se jednom ispričavam (mislim da je na vrijeme :)), te se nadam da će ispriku
prihvatiti svi kolege.
Ostalo ostaje isto, pa ako bude volje mogli bi ovo riješiti do prijelazne radionice.

Pozdrav,
Ante


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1945[Grananje od br. 1932]

Poslao Ante Karin (ante.karin.skole) na Nedjelja, 25. siječanj 2009. 17:31

Naslov: ISPRAVAK: Prijevod članka "A Framevork for Selecting and Using Technology"

Pozdrav kolege,
Moja isprika za pogrešan naziv materijala.
Radi se o materijalu Bates, A.W. i Poole, G. (2003). , posebno dio "A Framevork for
Selecting and Using Technology".
Pozdrav,
Ante

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1946[Grananje od br. 1908]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Nedjelja, 25. siječanj 2009. 17:58

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Pozdrav svim plavcima, uključujem se u diskusije s velikim zaostatkom.
Međutim, cijelo vrijeme se paralelno bavim manje više svim ovdje navedenim
problemima realnog svijeta.
1. Naša OŠ je dobila od Ministarstva potpuno novu opremu za informatičku radionicu
koja se nije mogla instalirati zbog loših električnih instalacija (to vam je za početak
realnog svijeta - naglašavam da se radi o jednoj od modernije izgrađenih škola, staroj
samo 15 godina).
2. Moja ideja e-learninga je slična kao i Esadova, dakle za početak bih radila nešto za
učenike napredne grupe koji žele znati više jer kad sam učenike šestog i osmog razreda
pitala za njihove želje, oni bi najviše željeli i dalje se dopisivati sa mnom na Facebooku,
a što se tiče učenja, misle da znaju i previše engleskog u odnosu na druge predmete (što
naravno nije istina, ali je isto nešto nad čime se moramo zamisliti - jedan naš kolega je
spomenuo vrijeme provedeno u prevođenju tiskanih članaka iz literature).
Uz srdačni pozdrav, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1949[Grananje od br. 1908]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Nedjelja, 25. siječanj 2009. 19:49

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Pozdrav plavcima i tutorima ma gdje god bili!
U realnom svijetu, uz podjelu studenata na tradicionalne i Net-generaciju, postoji i tzv.
digitalna podjela obrazovnih institucija (digital divide). Neke škole su bogate
tehnologijom, neke druge nisu.

Tehnologija je skupa. Ima škola koje mogu za sebe osigurati PC učionice-katedre samo
ako prime neku donaciju. Donirana PC računala obično su stara nekoliko godina i
tehnološki su odslužili. Naime mogu poslužiti za osnovne vještine, ne mogu podržati
suvremenu tehnologiju. Kada se PC računalo ili softver pojave na tržištu obično je njihov
tehnološki vijek 2-3 godine. Zato se s pravom može postaviti pitanje kako Pentium II sa
operativnim sustavom Windows 95 može pripremiti polaznika-studenta za svijet rada u
kojem se koristi Windows XP i današnja Vista?

Postoje i drugi problemi koji zamagljuju realnu situaciju. Navedimo neke za koje nema
brzih rješenja.

Ima studenata koji sebi ne mogu omogućiti kupovinu PC a , stoga se moraju osloniti na
tehnologiju u svojim školama. Neki studenti će tek na fakultetu stjecati svoje prvo pravo
iskustvo u radu sa tehnologijom.

Tehnologija mora biti relevantna i interaktivna u odnosu na nastavni program. Nastavnik
koji koristi PowerPoint na predavanju ne koristi tehnologiju interaktivno. Studentima
treba praktična primjena tehnologije, bilo da manipuliraju podacima ili da proučavaju
neke sadržaje. Studenti žele komunikaciju jedan sa drugim, brzo i centralizirano. S
druge strane, ako se fokus previše stavi na tehnologiju, gubi se iz vida prava namjena
tehnologije – da olakša učenje u učionici i novije vrijeme u svom domu.

Obrazovanje studenata je primarni cilj fakulteta i sveučilišta. Postizanje ovog cilja
zavisno je od razumijevanja današnjih studenata. U budućnosti sve više će biti
studenata Net-generacije. Samo razumijevanjem studenata Net-generacije fakulteti i
sveučilišta mogu kreirati okruženje učenja koje će optimizirati njihove jake strane i
minimizirati njihove slabosti.
 Lijep pozdrav!
Jadranko


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1951[Grananje od br. 1927]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Nedjelja, 25. siječanj 2009. 20:10

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

 Lijep pozdrav Dragici , plavcima i tutorima ma gdje bili!
Nije sve u tehnologijama. Svjesni smo da je tu i korisnik, koji pripada Net-generaciji
(rastao sa Internetom), ili - digital native (rođen u doba digitalne informacije). On je
sposoban krčiti put (od trnja do zvijezda) ka novim tehnološkim granicama. Korisnici
mogu kreirati, uređivati, publicirati, razmjenjivati svaku vrstu sadržaja suradnjom preko
Interneta na društveni način, tj. dajući svojim akcijama društveni karakter.

Navedimo samo dobro poznate servise čije prihvaćanje raste prema dvoznamenkastoj
stopi. Tu su razni servisi za blog kao Blogger (www.blogger.com), ili WordPress
(www.wordpress.com); korisnici mogu razmjenjivati svoje slike u programu Flickr
(www.flickr.com); oni se mogu uključiti u socijalne mreže kao što su Orkut
(www.orkut.com), Linked-In (www.linked-In.net) i dr., mogu publicirati svoje video clip-
ove preko OurMedia (www.ourmedia.org) ili emitirati svoj podcast, muziku preko stanice
Odeo (odeo.com).
Lijep pozdrav!
Jadranko


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1953[Grananje od br. 1893]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 25. siječanj 2009. 20:31

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

Pozdrav plavcima.

Vidim iz poruka kolega kako nitko od nas ne radi u idealnom sustavu, već
su nam svima u startu nametnuta neka ograničenja. Tako je naravno i kod
mene u mojem "vojnom" kontekstu.

Ono što bih ja primjetio je jedno tipično "ograničenje" za sustav vojnog
školovanja koji ne prepoznaje granicu "transparentnosti". Naime, smatram
da u nekakvom svom "mikrokontekstu" mogu kreirati sasvim učinkoviti LMS
na otvorenim web resursima. Iako o LMS-ovima (kao specializiranim
aplijacijama za e-learning) znam malo, vrlo bi lako kreirao učinkoviti
portal na nekom besplatnom blogu, formirao forum (besplatno), postavio
knjižnicu na google docsima, postavio upitnike, evaulirao sadržaje uz
pomoć polaznika, formirao grupe zatvorenog pristupa ... ali što mi to
vrijedi kada mi server brani pristup na google docse...

I dok Marijan daje BH link na vojne materijale koji govore o sustavu
upravljanja obukom, pitam se što bi bilo kada bi takav isti materijal
objavio neki od naših nastavnika na hrvatskom?

Dakle, smatram da uz malo kreacije svaki nastavnik može napraviti svoj
LMS i da u današnje vrijeme financije nisu tolko presudne u kontekstu
nekog predmeta. One imaju veći utjecaj ako se sustav mora razviti na
razini ustanove i ako je cilj da u sebi sadrži sve one sastavnice koje
navodi Davis (2005) u svom članlu "Razvijanje infrastrukture za učenje
putem Interneta".

Meni je problem što vjerovatno nebi nikad dobio zeleno svjetlo za ovakav
"otvoreni" pristup u mojem "zatvorenom" okružju.

Pozdrav,
Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1954[Grananje od br. 1908]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Nedjelja, 25. siječanj 2009. 21:49

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Lijepi pozdrav svima,


u okruzenje osnovne skole cini mi se da su u vecini slucajeva prisutni
ovi problemi: nedostatak stalne tehnicke podrske u ustanovi, ogranicena
sredstva, naslijedjeni sustav koji ima vjerne zagovornike, modernizaija
upravljackih procesa...

Za uspijesno uvođenje cini mi se prvenstveno vaznim osigurati edukaciju
kadra, stratesko planiranje i odgovarajucu tehnicku podrsku. Mislim da
je mogucnost upotrebe CMS-a preko Carneta najbolje rjesenje za osnovne
skole jer su na taj nacin umanjene prisutne razlike izmedju pojedinih
skola i dane su podjednake mogucnosti svima u upravljanju sadrzajem i
izradi web stranica, sto je prethodno uglavnom ovisilo o upravi skole.

Cini mi se da bi bilo izvrsno kada bi se na isti nacin mogla rijesiti i
dostupnost LMS-a (npr. Moodle) za osnovne skole jer Carnet pruza i
potrebne materijale za edukaciju i mogucnost postavljanja pitanja pri
pojavljivanju odredjenih problema u radu sa sustavom (kod CMS-a). Ne
znam koliko je to moguce, ali mislim da bi to bilo najbolje rjesenje za
osnovne skole zasada jer smatram ovo vaznim pitanjem koje ne bi smijelo
ovisiti samo o upravi pojedine skole i cini mi se da ga treba podignuti
iznad te razine kako bi se postigla veca jednakost i uvijeti rada u
osnovnom skolstvu.

Ivana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1956[Grananje od br. 1908]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Ponedjeljak, 26. siječanj 2009. 08:19

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Pozdrav plavcima,

Naravno da se svi susrećemo sa svim nabrojanim problemima u većoj ili
manjoj mjeri. Ograničena sredstva i naslijeđeni sustav je nešto na što
smo svi već naviknuti. Preko toga se može prijeći i bez obzira na to
mogu se ostvariti pomaci u zadanome smjeru. Što se tiče obuke osoblja
smatram da je to nužno. Obuka pojedinca je potrebna u svakome poslu, a
naročito kod ljudi koji rade na polju tehnike gdje se neprestano dolazi
do novih saznanja.

Dodao bih još jednu stavku iz koje smatram da proizlazi puno već
navedenih stavki. Radi se o predanosti i angažiranosti pojedine ustanove
(Bates ,2000). Naime, iako Ministarstvo donese i proslijedi odluku o
provođenju osposobljavanja osoblja za nova saznanja na području
informacijske tehnologije, potrebna je i odluka pojedine ustanove da se
to kvalitetno i provede. Što se toga tiče u mojoj ustanovi smatram da
nema problema. Međutim potrebno je osmisliti i strateške planove
uvođenja tehnologije u nastavu a to mi se čini kao najzahtjevniji dio.
Strateški planovi trebaju obuhvatiti način osposobljavanja osoblja (i to
ne samo nastavnoga, već i administrativnoga), ali i brojne druge
komponente a to su: osiguravanje opreme, organizacija tehničke podrške
te financijska sredstva. Elektrotehnički fakultet u Osijeku nema većih
problema što se tiče opreme i tehničke podrške, pa smo vjerojatno u
prednosti u odnosu na druge obrazovne organizacije.
Pozdrav,
Krešimir


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1960[Grananje od br. 1953]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 26. siječanj 2009. 10:49

Naslov: Odgovor: 6. diskusija
Hi svima,

polako se kristaliziraju i sredine sa sličnim problemima, čini se da je
Ivana uočila sličnosti u grupaciji osnovnih škola. I pristupi
rješavanju, najprije kroz izborne predmete a zatim širi prijenos
iskustava zvuče prirodno i logično.

Darko izvali još jedno specifično okruženje. Naravno da su vojna
okruženja zaštićena i sputana povjerljivošću. Ima to svojih nedostataka
ali i prednosti. Tako dugo dok se neka ideja ne probije, praktički ju je
nemoguće realizirati a čini se da je e-poučavanje upravo u ovoj fazi.
Međutim prvi zanci promjena su prisutni, o tpme prije svega govori broj
polaznika iz HVa. A bilo je polaznika i u prijašnjim generacijama. Ne bi
bilo loše da se preko ELA alumnija povežete, formirate neku platformu.

Jer kad se zeleno svjetlo upali važno je da propusti promet u pravom smjeru.

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1961[Grananje od br. 1927]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Ponedjeljak, 26. siječanj 2009. 11:40

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

Pozdrav svim plavcima ma gdje bili i tutorima!
Posebna se pažnja mora dati upravo samoj izradi i pripremanju materijala, jer je
učestala pojava u komercijalnom i nekomercijalnom e-learningu, stav da više novca i
više računala osigurava kvalitetu obrazovnog procesa.
 Istovremeno i nove generacije mladih učenika odraslih uz računala imaju potpuno
drugačiji način poimanja tehnologije, pa se ne smije zanemariti ni taj aspekt poučavanja.
Nerealno bi bilo očekivati da školarci (učenici-polaznicic-kadeti) ili studenti, koji su odrasli
uz tehnologiju, prihvate školsku ploču, kredu i prepisivanje na predavanjima, kao
najzastupljeniju metodu poučavanja. Nastavnici u odgojno-obrazovnim ustanovama
prestaju biti jedini autoritet. Učenicima su dostupni i drugi izvori informacija i žele naučiti
kako ih u potpunosti iskoristiti. Mladi se odgajaju kao samostalne osobe, navikle na
interaktivan odnos sa svijetom, reklame, svjetla, boju, brzinu, trenutnu uslugu i
komunikaciju. Vrijeme tretiranja učenika kao spužve koje upijaju tuđe riječi je odavno
prošlo. U školskim klupama danas sjede samosvjesni mladi pojedinci koji imaju potrebu
za izražavanjem vlastite osobnosti i potrebu za suradnjom i komunikacijom s drugim
ljudima oko sebe.
Lijep pozdrav!
Jadranko
------------------------------------------------------------

Poruka br. 1962[Grananje od br. 1926]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Ponedjeljak, 26. siječanj 2009. 11:53

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Pozdrav plavcima ma gdje bili!
Polaznici-studenti (u najširem smislu riječi) će sve više komunicirati uz pomoć računala,
na različite načine, a koji će biti određeni prirodom problema koji žele riješiti, te načinom
učenja koji im odgovara. Načini učenja postaju svakim danom sve različitiji. Pojedinac
može imati jedan ili više omiljenih načina učenja kod obavljanja različitih zadaća. Uzme li
se u obzir još koliko varijacija u načinu učenja postoji između pojedinaca, postaje jasna
potreba oblikovanja procesa obrazovanja tako da svaki pojedinac iz njega dobiva
potrebno.
Okruženje u kojem ljudi uče mora ih osposobiti da rade samostalno, da komuniciraju
nastavnim pomagalima i građom, da u radu surađuju s kolegama, da uče pod nadzorom
nastavnika, iskusnije osobe ili instruktora, ali i da se sami nađu u ulozi nadzornika ili
instruktora ako surađuju s nekim manje iskusnim.
Woodill (Where is the Learning in e-learning?) navodi kako bi se e-learning zapravo
trebao zvati e-teaching (e-poučavanje). Pojam e-learning podrazumijeva dva bitna
elementa: 1. pokušavanje izazivanja, procesa učenja elektroničkom tehnologijom, 2.
praćenje rezultata i uspjeha učenika. To je poučavanje korištenjem elektroničkih
sredstava. Ljudi uče pri korištenju tehnologije, ali to ne mora nužno biti intencionalno
učenje, ono koje se očekivalo da će «stupiti na snagu« samim prezentiranjem
obrazovnog sadržaja. Proces kojeg smo nazvali učenjem, ne mora podrazumijevati da se
učenje uistinu i odvija. Korektnije bi možda bilo, razmišljati o e-learningu kao e-
teachingu - poučavanju. Poučavate!]' (nastavnik, predavač) može izložiti građu najbolje
što zna, ali to svejedno ne jamči da će se učenje zbilja i dogoditi.
Robotika, umjetna inteligencija, razvoj softvera i mnoge druge grane kompjuterske
tehnologije kroz zadnje desetljeće uspjele su umjetno dobiti, oponašati različite ljudske
aktivnosti. Tako danas postoje stotine tvrtki koje ulažu u razvoj čovjekolikih robota,
softvera koji razlikuje glasovne instrukcije i slično. U toj poplavi softverskih postignuća,
nažalost najlošije je prošlo obrazovanje. Natjecanje u stvaranju što bogatije i novim
karakteristikama oplemenjene programske podrške, te objektno-orijentirani dizajn
(prenosivost, «reusability» - višestruka upotrebljivost) usmjerilo je i e-learning industriju
u tom smjeru (naglasak na e-learning objektima, modulima).
Lijep pozdrav!
Jadranko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1963[Grananje od br. 1962]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Ponedjeljak, 26. siječanj 2009. 12:23

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Pozdrav svima i Jadranku (ma gdje bio:),
Drago mi je da je Jadranko izvukao ovaj drugi element e-learninga /e-teachinga 2.
praćenje rezultata i uspjeha učenika.

Naime, taj element je bitan ne samo nama e-teacherima /cama (zbog naše evidencije),
nego i učenicima/studentima. Poznato je da pravovremeno dobivanje kvalitetne povratne
informacije (u vidu ocjene, komentara, sugestije, isticanja dobrog i lošeg, ...)
neposredno ili vrlo brzo nakon dobivanja uvida u njihovo znanja i vještine putem
seminarskog rada, testa, eseja i sl. ima puno više efekta od čekanja na sljedeći
nastavni sat.

Osim toga, povratna informacija koju uputimo samo toj osobi na koju se odnosi ima više
izgleda da bude ispravno shvaćena, neopterećena pozicioniranjem prema drugima, i u
konačnici - prihvaćena. A poboljšanje znanja, vještina, izvedbe .. nije ništa drugo nego -
učenje,

Pozdrav, Gordana



------------------------------------------------------------

Poruka br. 1964[Grananje od br. 1945]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Ponedjeljak, 26. siječanj 2009. 14:13

Naslov: Odgovor: ISPRAVAK: Prijevod članka "A Framevork for Selecting and Using
Technology"

includes attachment

Lijep pozdrav

Vjerujem da ste na taj tekst mislili koji šaljem. Danas sam ga uspjela nabaviti od
kolegice polaznice ranije generacije. Nisam ni ja znala da ima prijevod.

Suzana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1967[Grananje od br. 1964]

Poslao Ante Karin (ante.karin.skole) na Ponedjeljak, 26. siječanj 2009. 19:40

Naslov: Odgovor: ISPRAVAK: Prijevod članka "A Framevork for Selecting and Using
Technology"

Pozdrav kolegici Suzani,

Puno hvala i na članku i na brzini :). I, dakako, drago mi je da ste se snašli u
ovom "metežu" oko članka. Da, na taj sam članak mislio.
Meni će, vašom zaslugom, prijevod puno pomoći. A preporučam i drugima.
Još jednom, najlješe hvala.
Pozdrav,
Ante

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1970[Grananje od br. 1964]

Poslao Ante Karin (ante.karin.skole) na Ponedjeljak, 26. siječanj 2009. 22:19

Naslov: Odgovor: ISPRAVAK: Prijevod članka "A Framevork for Selecting and Using
Technology"

includes attachment

Još jednom pozdrav,

Evo da i ja ovome dam mali doprinos i da se nekako "odužim", malo sam, na
brzinu, "uredio" prijevod, a, usput, i primijetio da nije kompletan. Izostavljen je veći dio
od 98. do 102. stranice (komentar u materijalu), pa, koga zanima, neka obati pozornost
na to. A ako netko želi - bilo bi dobro prevesti ga do kraja.
Pozdrav,
Ante

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1971[Grananje od br. 1781]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Ponedjeljak, 26. siječanj 2009. 22:51

Naslov: Odgovor: A ostali mediji?

Lijep pozdrav

Nešto kasnije se uključujem u ovu temu s razlogom što nisam imala do sad prilike
sudjelovati na nekoj video konferenciji (osim na početnoj radionici ELA_e).
Kao član aktiva profesora informatike i računalstva 26.01. imamo radionicu koja me je
zainteresirala vezano uz nove medije.
Radionica: Live Meeting - voditelj radionice Darko Rakić, dipl. uč. informatike

Prema početnim informacijama trebali bi se upoznati sa alatom Live Meeting i dobiti više
informacija vezanih uz sudjelovanje u webinarima.

Za neke početne informacije možete pogledati priložene linkove.

http://pogled-pil.spaces.live.com/blog/cns!1CC93B44B2796177!298.entry

http://pogled-pil.spaces.live.com/blog/cns!1CC93B44B2796177!303.entry
Suzana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1978[Grananje od br. 1942]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 27. siječanj 2009. 02:03

Naslov: Pilot projekti

Pozdrav svima,

u prethodnom nizu poruka Esad nam pokazuje primjer pilot projekta koji na temelju
male, ali vrlo fokusirane skupine naprednih ucenika uvodi e-learning na mala vrata i
prema mogucnostima. Gordana takav postupak u prethodnoj poruci dodatno naglasava.

Bilo bi zanimljivo cuti iz Vaseg kuta gledanja i Vaseg lokalnog konteksta, koji bi aspekt
odredjenog pilot-projekta kao fenomena za Vasu sredinu bio najkorisniji? Je li to
podizanje razine svijesti u potrebi/raspolozivosti/dostupnosti odredjene tehnologije,
promjena u razmisljanju, rjesavanje odredjenog i vrlo konkretnog problema ... ili nesto
sasvim specificno?

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1979
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 27. siječanj 2009. 02:11

Naslov: Sistematizacija i organizirani pristup

Pozdrav svima,

sa velikim zanimanjem pratimo Vase diskusije u kojima opisujete vrlo konkretne, a na
zalost i vrlo stvarne kontekste u kojima djelujete. Problemi sa kojima se susrecete vi koji
dolazite iz istih dijelova obrazovnog sustava gotovo su jednaki gledamo li horizontalan
presjek, ali se vrlo slicni momenti mogu promatrati i gledamo li vertikalni presjek naseg
obrazovnog sustava.

Gordana nam naglasava dokumente u kojima se deklarativno izrazava predanost
informatizaciji i internetizaciji, te povezuje to sa stanjem pregovora za pristupanje EU.
Nakon toga poziva na proaktivan i afirmativan pristup i organiziranu akciju ukazivanjem
na dobre primjere iz prakse, a sve u cilju poboljsanja sadasnje situacije. Pretpristupni
fondovi koje spominje idealna su platforma za to.

Probajmo razmisljati u smjeru iskoristavanja dijela sistematicnosti koji vec postoji u
naoko nesistematiziranom sustavu. Konzultirajte CARNetove referalne centre, tamo su
razmijenjena iskustva sa kolegama koji slicnim putevima vec prosli. Iako se uglavnom
radi o visokom sklostvu, sigurno ima puno korisnih dodirnih tocaka i sa drugim dijelovima
obrazovnog sustava.

ELA Alumni, kojeg cete dio svi postati zavrsetkom ELA-e, drugi je slican resurs koji bi
mogao biti vrlo vazan za vas kao grupu, kao referentno mjesto za razmjenu iskustava.
Vasi prethodnici tamo vas vec cekaju, a iskustva su skoro u dlaku jednaka. Iskoristite
njihovo iskustvo.

Sustavna podrska iz kakvog centralnog mjesta kao najbolji nacin za diseminaciju prema
krajnjim korisnicima nalazi pilot projekte.Kako se vama to cini? Je li moguce na svakoj
pojedinoj ustanovi provesti jedan pilot godisnje, po semestru, po generaciji, po razredu
...?

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1980
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 27. siječanj 2009. 02:17

Naslov: Predzadnji tjedan

Pozdrav svima,

evo nas u 16. tjednu, nakon tjedna u kojem je zanimljivi Davis potaknuo zanimljive
diskusije.

Citajuci optimista Davisa, sjetili smo se svih muka koje nas muce o ovom nasem
zemaljskom i realnom okruzenju. Spomenuli ste tako infrastrukturu, institucijalnu podrsku
... gledano iz dva kuta, dvije zajednice - srednje skolstvo i visoko skolstvo. Spomenuli
smo doslovno svaki od Davisovih - kako on njezno kaze - otklona od idealnog:

- ogranicenost sredstava,
- naslijedjeni sustav sa vjernim zagovornicima,
- ponovno obrazovanje kljucnog osoblja,
- pravila i postupci koji ne odgovaraju stvarnom stanju,
- upravljanje koje ne slijedi potrebe,
- postojeca troma administracija.

Gordana u sluzbi mentora odlicno daje presjek zanimljivih momenata koja smo citali
proslog tjedna - Esad daje primjer pilot projekta iz svoje sredine, Kresimir i Radojka
govore o problemima iz realnog zivota vezanih uz stvaranje pretpostavki za e-learning.
Dragica naglasava da je danas oprema ipak manji problem nego prije 10 godina, ali
javlja se veliki problem edukacije nastavnika, a prilozenom anketom pokazuje da je
zanimanje za nove tehnologije veliko. Jadranko interpretira Woodilla koji uvodi e-teaching
naprama e-learningu na temelju vazne razlike u odnosu korisnika prema prezentiranom
materijalu - intencije ucenja.

Upamtite sto smo ovdje raspravljali i koristite te spoznaje pri izradi svog zavrsnog
zadatka. A on je vrlo blizu, predajemo ga vec krajem drugog tjedna.

U medjuvremenu je pred nama posljednja obavezna i jos jedna vrlo zanimljiva tema -
SECTIONS model. Kako je to takodjer dio koji je prevazan za izradu vasih zadataka,
posebno skrecemo paznju na njega.

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1981
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 27. siječanj 2009. 02:25

Naslov: Treci zadatak

Pozdrav svima,

evo nas dakle u predzadnjem tjednu prvog semestra, drugi tjedan predajemo zavrsne
zadatke. Sigurni smo da na njima vec predano radite. Imate li ipak bilo kakva pitanja ili
dvojbe, konzultirajte se sa vasim tutorima.

Tutori su vrlo mocan resurs, koristite ga.

Veselimo se vasim zadacima,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1982[Grananje od br. 1964]

Poslao Zdravko Barbarić (zdbarbar.public) na Utorak, 27. siječanj 2009. 07:09

Naslov: Odgovor: ISPRAVAK: Prijevod članka "A Framevork for Selecting and Using
Technology"

Hvala!

ZdravkoB.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1983[Grananje od br. 1970]

Poslao Zdravko Barbarić (zdbarbar.public) na Utorak, 27. siječanj 2009. 07:10

Naslov: Odgovor: ISPRAVAK: Prijevod članka "A Framevork for Selecting and Using
Technology"

Hvala!
ZdravkoB.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1984[Grananje od br. 1980]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Utorak, 27. siječanj 2009. 08:47

Naslov: Odgovor: Predzadnji tjedan

Pozdrav plavcima i tutorima!

Samo kratak osvrt na Davisa (2005.) koji nam kaže: "Svi sustavi poučavanja i učenja
trebali bi se graditi na dvije osnove: prva su potrebe studenata kojima su namijenjeni, a
druga rezultati učenja kolegija ili programa (tj. znanja, vještine ili kakvoće koje student
želi usvojiti). Idealan online sustav učenja temelji se na planu koji proizlazi iz punog
razumijevanja ove dvije osnovne premise."

Ako drugu premisu promatramo kroz jasno definiranje obrazovnih ciljeva učenja
(znanja, vještine i odgojne kvalitete nastave), ne slažem se s pretpostavkom da o njima
odlučuje student ("...koje student želi usvojiti").
Mislim da se time gubi smisao poučavanja i uloga nastavnika čime proces
postaje "samoučenje" studenta (neovisno o idealnim i realnim sustavima).

Emil


------------------------------------------------------------

Poruka br. 1985[Grananje od br. 1983]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Utorak, 27. siječanj 2009. 08:54

Naslov: Odgovor: ISPRAVAK: Prijevod članka "A Framevork for Selecting and Using
Technology"

Pozdrav svima!

Hvala kolegama Suzani i Anti na prijevodima!

Emil

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1989[Grananje od br. 1984]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 27. siječanj 2009. 11:39
Naslov: Odgovor: Predzadnji tjedan

Pozdrav Emile,

u idealnom slucaju (je li kod Davisa upravo taj slucaj? Na Zapadu opcenito?) poklapaju se
potreba studenta i trazeni rezultati ucenja. To podrazumijeva i intrinsicnu motivaciju, s
obje strane.

Stvarnost je nesto drugacija, tu u (ne)jednadzbu odnedavno ulaze i neki novi faktori -
mentalitet, kulturoloske razlike, generacijske razlike, digitalni imigrant/domoroc razlike ...

Svijet se mijenja tako kako se mijenja, a jedini kutak Svemira koji mozemo mijenjati
smo mi sami. Vidjeli smo pregrst primjera kako je poucavanje izgledalo prije, a kako
izgleda danas. Neki davni postulati i dogme to vise nisu. Puno smo vremena proveli u
analizi vaznosti razumijevanja promijenjenih potreba danasnjeg ucenika, bolje reci -
stjecatelja znanja, ma tko on bio.

" .... Možete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli,
Jer, ona imaju vlastite misli.
Možete okućiti njihova tijela, ali ne njihove duše,
Jer njihove duše borave u kući od sutra, koju vi ne možete posjetiti,
čak ni u svojim snima.
Možete se upinjati da budete kao oni, ali ne tražite od njih
da budu poput vas.
Jer, život ne ide unatrag niti ostaje na prekjučer.
Vi ste lukovi s kojih su vaša djeca odapeta kao žive strijele. ...."
- O djeci - "Prorok", Halil Dzubran

"... Djeci bih darovao krila, ali bih im prepustio da sama nauce letjeti..."
- Zaljubljen u ljubav, G.G. Marquez

Iz svega navedenoga proizlazi i promijenjena uloga nastavnika/ucitelja/predavaca.
Primjetili ste koliko je uloga nas tutora promijenjena prema klasicnom nastavniku.

Tim je vaznije to sto ste naglasili da Davis kaze kako je vazno puno razumijevanje obje
osnovne premise.

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2000
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 28. siječanj 2009. 00:14

Naslov: SECTIONS CARNet

Pozdrav svima,

SECTIONS model je dakle vrlo mocan alat za analizu e-learning okruzenja, alat koji nas
potice da si postavimo prava pitanja.

Odmaknimo se za pocetak od nasih pojedinacnih situacija i probajmo taj model primjeniti
na primjer CARNeta i njegov odabir LMSa.

Koji su elementi okruženja i organizacijskih karakteristika utjecali na njihovu odluku o
odabiru? Zasto su mijenjali smjer razvoja?

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2001
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 28. siječanj 2009. 00:14

Naslov: SECTIONS FER

Pozdrav svima,

kao drugi primjer imamo FER. Kakvim su se oni pobudama vodili pri odabiru alata?
Koje su najznacajnije razlike izmedju njihovog puta i CARNetovog puta?

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2002
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 28. siječanj 2009. 00:15

Naslov: SECTIONS Elektrotehnicka skola

Pozdrav svima,

evo i treceg primjera - Elektrotehnicke skole. U njihovom slucaju srecemo neke
specificnosti, pogotovo vezane uz linije financiranja. Je li to jedina razlika u odnosu na
CARNet i FER?

Pozdrav,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2008[Grananje od br. 1979]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Srijeda, 28. siječanj 2009. 15:14

Naslov: Odgovor: Sistematizacija i organizirani pristup
Pozdrav plavcima !

Na pitanje „Je li moguće na svakoj pojedinoj ustanovi provesti jedan pilot godišnje, po
semestru, po generaciji, po razredu …?” Odgovor je “da”.

Svrha pilot projekta bila bi provjeriti tehnološki, organizacijski, metodički i psihološki
aspekt odabranog rješenja, odnosno alata i sadržaja. Prikupiti nova iskustva, prikazati
ciljanoj i široj zajednici prednosti primjene projekta, ali i moguće nedostatke, probleme
te ispitati njihova moguća rješenja. http://edupoint.carnet.hr/casopis/18/clanci/2?
CARNetweb=

Mišljenja sam da u svakoj organizaciji pa i u vojnoj ne samo da je moguće nego je i
poželjno provesti pilot projekte pogotovo kada iz tog područja nemamo vlastita iskustva,
znanstveno istraživačkim radom ih je teško dokazati, te ako iziskuje velike resurse. Čini
mi se da bi pilot projekte trebali više koristiti u sustavu upravljanju jer su njihovi rezultati
čvrst i nepobitan dokaz da li ići u implemetaciju ili ne.

Istraživanja pokazuju da se poteškoće pojavljuju uglavnom u organizacijskom,
metodičkom, psihološkom i sadržajnom aspektu, a vrlo malo u tehnološkom. Za vojnu
organizaciju izuzetno važan čimbenik je “sigurnost i zaštita” koja se pretpostavljam
razmatra u tehnološkom aspektu.

Marijan


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2012[Grananje od br. 2001]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Srijeda, 28. siječanj 2009. 20:43

Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

Pozdrav svima!

Evo me opet nazad. Isprika kolegama zbog perioda samo pasivnog „sudjelovanja“ u
raspravi, čitanja poruka kolega od kojih štošta učim – hvala! Razlog malo žešće
opterećenje na poslu (ili samokritičnije: moja nesavršena organizacija vremena).

CARNET-ov odabir vlastitog rješenja MENTOR-a prvenstveno je posljedica strategijske
odluke o širenju prema srednjim i osnovnim školama što je dovelo do brojnosti korisnika
koju je moguće izražavati u milijunima (0,5).

Ukratko na odluku je utjecao prvo C (costs) tek sekundarno T (teaching and learning) i
O (organizational issues).

FER nasuprot pri odlučivanju se dominantno vodi s T i to više s teaching nego s learning.

Motiv FER-a je prvenstveno pružiti nastavnicima mogućnost nastavka upotrebe dosad
preferiranog pristupa kako ih se ne bi demotiviralo od daljnje upotrebe i
eksperimentiranja s e-learningom; a studenti su i onako fleksibilniji.
Bitna je razlika i u primijenjenoj strategiji odabira pristupa LMS-u: odabrana je
kombinacija sva tri pristupa: komercijalnog, open source i vlastitog rješenja.
Mane takvoj odluci vidim u tome što je:
- podrška WebCT organizirana preko CARNET-a, a on upravo napušta komercijalni
pristup; no, u cjelini ovaj pristup je izuzetno fleksibilan, pa to nema veći značaj,
- pretpostavljam da je ovo izuzetno složeno za administraciju.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2013[Grananje od br. 2000]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Srijeda, 28. siječanj 2009. 21:00

Naslov: Odgovor: SECTIONS CARNet

Pozdrav plavcima !

Razlozi za odabir WebCT-ja u CARNet-u:
-mali broj korisnika (isključivo akademska zajednica)
-obučenost osoblja (CARNet-ovih djelatnika za WebCT)
-lakoća korištenja i praktičnost (mogu ga koristiti osobe koje nisu stručnjaci za
informacijske tehnologije, te korištenje s udaljenih lokacija)
-prihvatljiva cjena
-pouzdanost (iskustva CARNet-ovih djelatnika, članova tima, i korištenje u SAD-u,
Kanadi i dr.)
-brzina korištenja, dostupnost (of-the shelf).

Razlog zbog čega je promjenjen smjer razvoja LMS jest zbog povećanog broja korisnika,
više od 500000, a time i otežano funkcioniranje sustava. Drugim rječima, postojeći
WebCT za koji CARNet ima licencu ne zadovoljava trenutne potrebe, niti bi zadovoljili
potrebe njegovom prilagodbom. Logično rješenje bilo je izrada vlastitog LMS sa ciljem
zadovoljiti sve potrebe (sve dosadašnje funkcionalnosti korištenih LMS-ova: WebCT-ja i
Moodlea) učenika i nastavnika u obrazovnom procesu, kao i jednostavniju i fleksibilniju
administraciju sustava na nacionalnoj i institucionalnoj razini.

Vjerujem da je Tim CARNet-ovih stručnjaka dobro proučio model SECTIONS, Bates i
Poolea (2003), najmanje dva puta pročitao, te da je donio pravu odluku. Želim im puno
uspjeha jer je to zasigurno zahtjevan, dugotrajan i skup posao.

Koliko dugo se radi na projektu “mentor” i kada bi mogao biti u uporabi?

Da li je u planu uključena i prodaja/ustupanje “mentora” drugim zainteresiranim
stranama ?

Marijan
------------------------------------------------------------

Poruka br. 2014[Grananje od br. 2000]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Srijeda, 28. siječanj 2009. 21:19

Naslov: Odgovor: SECTIONS CARNet

Lijepi pozdrav!

Citajuci clanak odabira LMS-a u Carnetu cini mi se da je na prvobitnu
odluku izbora WebCT-a najvise utjecala odluka pocetnog znatno manjeg
broja korisnika (pripadnici akademsake zajednice), brza dostupnost
komercijalnog alata u tom trenutku (izrada vlastitog alata zahtjeva
dosta vremena i ulaganja), cijena dogovorena za licencu WebCT-a je bila
prihvatljiva s obzirom na mali broj korisnika, pozitivna iskustva i
educirani Carnetovi djelatnici u radu s WebCT-om.

No međutim, kako je s vremenom rastao broj korisnika jer se Carnet
orijentira i prema osnovnim i srednjim skolama raste i cijena licenci te
se osjecaju sve teza financijska opterecenja.
Porastom broja korisnika se ocito javljaju i razlicite zelje i zahtijevi
pa sve to utjece na Carnetovu odluku izrade vlastitog LMS-a jer se zeli
pruziti fleksibilniji i funkcionalniji sustav s dodatnim mogucnostima
obzirom na profil raznolikih korisnika.
Upotreba Moodla od strane veceg dijela korisnika utjece također na
odluku da Carnet istoga instalira na svojim posluziteljima.

Prema modelu SECTIONS (Bates i Poole, 2003) izdvojila bih da su na
odluku izrade vlastitog LMS sustava posebno utjecale sljedece komponente
u slucaju Carneta:
1. Korisnici (sve veci broj)
2.Troškovi (sve vece financijsko opterecenje kod WebCT-a)
3. Oganizacijska pitanja (sve vece potrebe i zelje korisnika koje WebCt
tesko moze zadovoljiti)

Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2015[Grananje od br. 2012]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Srijeda, 28. siječanj 2009. 22:03

Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

Pozdrav svima!
Kao sto je i Andrija uocio, misljenja sam da je u FER-ovom slucaju na
izbor LMS-ova prema SECTIONS modelu (Bates i Poole, 2003) najvise
utjecala komponenta T (teaching and learning) jer se nastavnicima ovim
modelom slobodnog izbora nastojalo omoguciti da odaberu onaj sustav koji
najbolje odgovara potrebama i zahtjevima njihove nastave, te da se
prilagode razlicitim perspektivama poucavanja.
Mislim da je pohvalno i to, sto im je dostupna podrska za cak tri LMS
sustava te sto je njihova upotreba sinkronizirana i s drugim sustavima i
bazama na FER-u (CMS, e-knjiznica, posluzitelj multimedijalnih
materijala, e- portfolio, te ISVU i AAI.

Kao sto i Andrija spominje, ne znam sto ce se dogoditi na FER-u s
podrskom za WebCT nakon sto ga Carnet napusti, ali u clanku se navodi da
je upravo FER-ov Web-tim godinu dana za Carnet obavljao poslove podrške
za WebCT na razini cijele drzave pa im to mozda ne bi onda ni trebao
biti problem jer je mogu ponovo mozda uspostaviti...

Buduci da se radi o fakultetu elektronike i racunarstva cini mi se da je
dobro da koriste vise sustava, istrazuju ih i testiraju...
Pretpostavljam da ni njihovim studentima upotreba razlicitih LMS-ova ne
predstavlja neki problem, ali mozda bi ipak bi bilo interesantno i dobro
saznati i od njih povratnu informaciju...

Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2017[Grananje od br. 2002]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Srijeda, 28. siječanj 2009. 22:37

Naslov: Odgovor: SECTIONS Elektrotehnicka skola

Pozdrav svima,

ovo je svakako lijep primjer! Mislim da su lijepo iskoristili i pronasli
mogucnost financiranja za implementaciju sustava! :)

U svakom slucaju, smatram da su proveli dobar postupak odbira i
implementacije jer su se vodili vaznim kriterijima: analizirali su vise
sustava, pri odabiru LMS vodili su se potrebama svojih korisnika i
mogucnostima implementacije materijala u sustav. Paznju su obratili na
administraciju sustava, mogucnost izrade kopija, cijenu i jasnocu uputa
za koristenje. Svakako je vrijedno spomenuti i organiziranje radionica i
edukaciranje svojih djelatnika u primjeni Moodla, te osiguranje podrske
ucenicima i uciteljima.

Prema SECTIONS modelu (Bates i Poole, 2003) posebno su vodili racuna o
komponentama:
1. Korisnici
2. troskovi
3. lakoca koristenja i pouzdanost
4. poucavanje i ucenje
5. interaktivnost
6. organizacijska pitanja

U usporedbi ova tri izvjesca (Canet, FER, Elektronicka skola) najvise
komponenti prema modelu SECTIONS sam nekako sasvim spontano nabrojala
upravo za ovu Elektronicku skolu, sto bi moglo znaciti da i nije jedina
razlika u financiranju u odnosu na FER i Carnet :))

Ivana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2018[Grananje od br. 2000]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Srijeda, 28. siječanj 2009. 23:03

Naslov: Odgovor: SECTIONS CARNet

face="Dialog">Lijep pozdrav
face="Dialog">Marijan je naveo veći dio dobrih strana LMS-a kojeg je CARnet koristio niz
godina (WebCt), te vjerojatni razlog za prijelaz na drugi LMS (Moodle).
face="Dialog">Prema modelu SECTIONS (Bates i Poole, 2003) izdvojila bi neke razloge za
prvobitni odabir LMS-a WebCT:<br>
<br>
Sa stajališta studenata/učenika
<blockquote>
face="Dialog">-osim osnovne svrhe (dostupnost online materijala u bilo koje vrijeme i
mjesta) zadovoljeni su svi elementi dobre online komunikacije i interaktivnosti između
mentora i učenika, te učenika međusobno, kroz forume, e-poštu i to na individualnom nivou
ili putem timskih rasprava, diskusija (što se vidi i u našem načinu rada). <br>
-kao pomoć u radu učenicima uključene su online provjere i tzv. samoprovjere za pojedina
područja.
</blockquote>
face="Dialog">Jednostavan je za korištenje
<blockquote>
face="Dialog">-napravljen je prijevod svih dijelova sučelja, što sve ukupno znatno pridonosi
kvaliteti online nastave i odabiru LMS-a.<br>
-kao komercijalni LMS već se dugo koristi i pokazao se „postojanim“ a sa dizajnerske strane
sučelje je vizualno dobro oblikovano sa prepoznatljivim identitetom. <br>
(jedina prava zamjerka Moodle_u, bila bi upravo vizualni dio sučelja u odnosu na WebCt)
</blockquote>
face="Dialog">Tehnička podrška je osigurana
<blockquote>
face="Dialog">-kako se WebCt koristi duže vrijeme eventualne početne greške u
funkcioniranju su već otklonjene a koje se mogu pojaviti prilikom prijelaza na novi LMS
(Moodle).
</blockquote>
face="Dialog"> Troškovi komercijalnog LMS-a (kako je već i Marijan spomenuo)
<blockquote>
face="Dialog">-WebCt je komercijalni LMS, a naglim povećanjem broja korisnika, pogotovo
uključivanjem u osnovno i srednje školstvo, (što je i Ivana navela) te konkretno cijelih razreda
u online tečaj (kako je kod nas slučaj) znatno poskupljuje sam LMS koji se veže na cijenu
licence za pojedinog korisnika.
</blockquote>
face="Dialog">Vjerojatno je to i jedan od glavnih razloga prelaska CaRneta sa WebCt-a na
Moodle.
face="Dialog">Mogući razlozi uključuju i:
<blockquote>
face="Dialog">-sve veči trend korištenja open souce programa u školama i konkretno razvoj i
korištenje Moodle-a (nevezano na CARnet)<br>
-zahtjeve sve večeg broja korisnika (škola) za kreiranjem vlastitih tečajeva ili online
nastave<br>
-prelaskom na open source LMS CARnet omogućuje podršku školama u korištenju LMS-a
(tehničku i serversku) za kreiranje vlastitih tečajeva i održavanje online nastave
(http://moodle.carnet.hr/)<br>
<br>
Suzana
</blockquote>


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2020[Grananje od br. 2015]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Srijeda, 28. siječanj 2009. 23:50

Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

face="Dialog">Lijep pozdrav
face="Dialog">Moje mišljenje o stanju na FER_u, vezano uz članak, je slično kao i kod
kolega. Kako je na FER_u utvrđeno da 90% nastavnika koristi 3 različita LMS-a (WebCT,
AHyCo ili Moodle), dogovor na nivou institucije o korištenju LMS-a i institucionalnoj
podršci pao je na sva tri.
face="Dialog">O(rganizacijska) pitanja su dobro riješena, a kako je Moodle open source
organizirano je proteklih godina i niz edukacija vezano uz njegovu instalaciju i primjenu za
sve zainteresirane profesore/nastavnike u organizaciji MZOŠ_a i FER_a (njihovog tima za
podršku).
face="Dialog">Malo naglašeno postoji otklon od uvažavanja mišljenja studenata (nije
iznesena ili ne postoji analiza zadovoljstva/nezadovoljstva primjenom tri različita LMS_a. I
Andrija i Ivana slažu se da bi bilo dobro čuti i njihovo mišljenje.
face="Dialog">Kako smo sličnu analizu/anketu proveli u školi (zadovoljstvo u radu s
LMS_om WebCt i Moodle) učenika koji su imali online edukaciju u oba LMS-a, mogu reći
da smo mi dobili povratne informacije koje nas navode na zaključak da je zadovoljstvo bilo
podjednako.<br>
Pa mogu reči da se učenici doista dobro snalaze i prilagođavaju različitim LMS_ovima.
face="Dialog">Suzana
------------------------------------------------------------

Poruka br. 2025[Grananje od br. 1963]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Četvrtak, 29. siječanj 2009. 08:17

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Pozdrav Plavim e-učiteljicama/ima, a osobito Jadranku ma gdje nas odveo ovim
ogrankom rasprave!

Naravno Gordana da se radi prvo o učenju, a tek onda o poučavanju. Biti ću još malo
izravniji.

Onako kako su iznijeti u ovom nizu Woodillovi stavovi kod mene izazivaju dojam da
autor na učenje gleda isključivo s biheviorističkih pozicija, te da mu je dominantna
perspektiva poučavanja transmisijska i to izrazito dominantna. Izraz

“....pokušavanje izazivanja, procesa učenja....“

sugerira da se sve učenike mora gotovo silom ili trikovima natjerati na učenje (a pri tom
je još i upitno da li će se u tome uopće uspjeti).

Nasuprot, tome čvrsto sam uvjeren da su bar neki učenici voljni i sposobni učiti sami, a
nastavnici, mentori, tutori,... coachi im mogu eventualno samo olakšati, ubrzati ili
obogatiti učenje (što nikako ne umanjuje važnost uloge nastavnika nego je povećava!).
Stoga držim da je upravo e-učenje primjeren naziv, a o totalnom e-poučavanju možda
se može govoriti tek kod djece predškolske dobi.

Da se ipak vratimo na početnu temu niza. Iako zastupam stav da su sve perspektive
poučavanja legitimne, ja bih pobornike stavova poput citiranog svrstao u neću reći
probleme ali okolnosti koje bitno otežavaju projektiranje ili izgradnju idealnog sustava.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2026[Grananje od br. 2013]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Četvrtak, 29. siječanj 2009.
09:42

Naslov: Odgovor: SECTIONS CARNet

Pozdrav svima,
slažem se s mišljenjem kolege Marijana koji smatra da je glavni razlog zbog čega je
promjenjen smjer razvoja LMS povećanje broja korisnika.

Analizirajući kroz model Sections, CARNet-ov pocetni odabir komercijalnog LMS-a
(WebCT) uzima u obzir element E (easy of use). WebCT kao LMS alat pruža
prakticnost, lakocu korištenja i omogucava pripremu i objavu obrazovnih
materijala osobama koje nisu strucnjaci na podrucju informacijsko-komunikacijskih
tehnologija.

Nadalje, iz CARNet-ove studije slucaja o odabira LMS-a primjetan je utjecaj elementata T
(teaching & learning), O (organisational issues) - dok se tehnologija koristila za manji
broj polaznika postojalo je rješenja, ali kada je broj rapidno narastao opseg poslova
postaje veci i rješenja moraju postati konzistentna, S (students), I (insteractitvity)

Najveću ulogu prelaska na izgradnju vlastitog LMS-a Mentor je imao elemenat C (costs)
obzirom da kupovanje velikog broja licenci za WebCT iziskuje visoke troškove

Bez obzira što prelazak na vlastiti LMS iziskuje novac, organizaciju i vrijeme, smatram
da je bolje rješenje nego stalno plaćanje "kamatarima". Slažete se?

Lijep pozdrav, Vesna

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2027[Grananje od br. 2012]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Četvrtak, 29. siječanj 2009.
10:22

Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

Pozdrav svima,

kolega Andrija smatra da se FER pri odlučivanju dominantno vodi s T i to više s teaching
nego s learning, u čemu se slažem s njim.

Na FER-u vidljiva je detaljno provedena analiza faktora S (STUDENTS) i E (EASE OF USE)
kroz nekoliko korištenih LMS alata. Temeljem toga izveden je zakljucak o faktoru T
(TEACHING) - ostavljanje slobode nastavnicima da odaberu alat koji im
najbolje odgovara.

U svojoj studiji FER i sam priznaje da je favoriziranjem faktora S (SPEED) najviše prema
potrebama nastavnika (TEACHING) zanemaren je faktor S (STUDENTS) i drugi dio
faktora T (AND LEARNING), pa je sustav prilagoden potrebama nastavnika bez velikog
vodenja racuna o potrebama studenata.

Možda je to malo sebično, faks bi trebao postoji zbog studenata, a ne obrnuto. Zar ne?

Lijep pozdrav, Vesna
------------------------------------------------------------

Poruka br. 2030[Grananje od br. 2025]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Četvrtak, 29. siječanj 2009. 13:23

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Pozdrav svim plavcima ,a osobito veleštovanom kolegi Andriji koga ajko cijenim kao
stručnjaka i (lat. primus inter patres)!
Naime u mojoj diskusiji pod rednim brojem 1962 iznjeta su stajališta o komunikaciji
putem računala i načinu učenja. S toga šaljem ponovno isti tekst i kada se pročita do
kraja kompletno onda se može utvrditi da nije se dao nikakav naglasak na biehvioritički
pristup jer sam kraj tj. zaključak govori o e-learning objektima i modulima.

Polaznici-studenti (u najširem smislu riječi) će sve više komunicirati uz pomoć računala,
na različite načine, a koji će biti određeni prirodom problema koji žele riješiti, te načinom
učenja koji im odgovara. Načini učenja postaju svakim danom sve različitiji. Pojedinac
može imati jedan ili više omiljenih načina učenja kod obavljanja različitih zadaća. Uzme li
se u obzir još koliko varijacija u načinu učenja postoji između pojedinaca, postaje jasna
potreba oblikovanja procesa obrazovanja tako da svaki pojedinac iz njega dobiva
potrebno.
Okruženje u kojem ljudi uče mora ih osposobiti da rade samostalno, da komuniciraju
nastavnim pomagalima i građom, da u radu surađuju s kolegama, da uče pod nadzorom
nastavnika, iskusnije osobe ili instruktora, ali i da se sami nađu u ulozi nadzornika ili
instruktora ako surađuju s nekim manje iskusnim.
Woodill (Where is the Learning in e-learning?) navodi kako bi se e-learning zapravo
trebao zvati e-teaching (e-poučavanje). Pojam e-learning podrazumijeva dva bitna
elementa: 1. pokušavanje izazivanja, procesa učenja elektroničkom tehnologijom, 2.
praćenje rezultata i uspjeha učenika. To je poučavanje korištenjem elektroničkih
sredstava. Ljudi uče pri korištenju tehnologije, ali to ne mora nužno biti intencionalno
učenje, ono koje se očekivalo da će «stupiti na snagu« samim prezentiranjem
obrazovnog sadržaja. Proces kojeg smo nazvali učenjem, ne mora podrazumijevati da se
učenje uistinu i odvija. Korektnije bi možda bilo, razmišljati o e-learningu kao e-
teachingu - poučavanju. Poučavate!]' (nastavnik, predavač) može izložiti građu najbolje
što zna, ali to svejedno ne jamči da će se učenje zbilja i dogoditi.
Robotika, umjetna inteligencija, razvoj softvera i mnoge druge grane kompjuterske
tehnologije kroz zadnje desetljeće uspjele su umjetno dobiti, oponašati različite ljudske
aktivnosti. Tako danas postoje stotine tvrtki koje ulažu u razvoj čovjekolikih robota,
softvera koji razlikuje glasovne instrukcije i slično. U toj poplavi softverskih postignuća,
nažalost najlošije je prošlo obrazovanje. Natjecanje u stvaranju što bogatije i novim
karakteristikama oplemenjene programske podrške, te objektno-orijentirani dizajn
(prenosivost, «reusability» - višestruka upotrebljivost) usmjerilo je i e-learning industriju
u tom smjeru (naglasak na e-learning objektima, modulima).
Lijep pozdrav!
Jadranko


------------------------------------------------------------
Poruka br. 2031[Grananje od br. 2027]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Četvrtak, 29. siječanj 2009. 14:28

Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

Pozdrav svim Plavcima!

Protupitanje Vesni:
da li bi za studente bilo u konačnom povoljnije, da je FER odluku utemeljio na iscrpnoj
analizi studentskih preferiranih pristupa (a na osnovu dosadašnjeg praćenja njihovih
aktivnosti zaključuje da im je i onako prirodno prihvaćanje različitih LMS-a), a zanemario
nastavničke?

Moj odgovor na postavljeno pitanje upućuje me na zaključak da je FER-ov pristup upravo
krenuo od toga da „faks postoji zbog studenata“.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2032[Grananje od br. 2001]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Četvrtak, 29. siječanj 2009. 14:34

Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

Pozdrav plavcima !

FER je pri odabiru alata imao dobro pripremljen teren:
- nastavno osoblje u procesu poučavanja već koristi veliki broj LMS-ova sukladno
  njihovim željama, potrebama i navikama,
- studenti intenzivno koriste tehnologije za komunikaciju i suradnju,
- postoji vlastito iskustvo,
te je donesena odluka na razini institucije da se integriraju najviše korišteni sustavi, ali
da i dalje postoji mogućnost korištenja i drugih LMS-a za koje FER neće osigurati
institucionalnu podršku. Dakle ovom odlukom FER ostavlja mogućnost ekperimentiranja,
istraživanja i razvoja, što će kod nastavnika, a nadam se i studenata, dodatno pojačati
motivaciju.

Čini mi se da FER-u u sustavu učenja kada je u pitanju uključivanje tehnologije preferira
decentalizaciju, Paul (1990), u odnosu na centralizirani pristup CARNeta u fazi odabira
LMS-a. Gdje još vidim razlike u FER-ovom i CARNet-ovom putu ?

- CARNet donosi odluku o odabiru LMS-a kada se na ovim prostorima vrlo malo zna o e-
learningu (klasične učionioce), a FER donosi institucionalnu odluku kada 90 % nastavnika
koriste 3 LMS-a (kombinirani model nastave),
- korisnici usluga CARNeta u početnoj fazi su uglavno digitalne pridošlice, a korisnici
FER-a (studenti) su digitalni urođenici,
- dostupnost tehnologije i informacijama, tehnička potpora, pristup, organizacijska
pitanja, kao i neizbježna motivacija i zainteresiranost svakako su na strani korisnika
FER-a.

Marijan


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2035[Grananje od br. 1956]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Četvrtak, 29. siječanj 2009. 18:10

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Pozdrav svima,

Smatram da je najveći od problema koje Davis (2005.) navodi: „kljucno osoblje se mora
ponovno obuciti“.

Kolegica Suzana je rekla: „Naravno i nastavnici koji su stručnjaci za sadržaj koji se treba
prilagoditi online nastavi /po mojoj procjeni/ će vjerojatno tražiti i dodatna sredstva za
oblikovanje i pripremu /ukoliko takav sadržaj neće biti dobiven od strane Ministarstva/.
Ali kako govorimo o pilot projektima dakle sve ovisi o angažmanu samih nastavnika u
školi.“

Mislim da nije toliki nedostatak obuka ključnog osoblja kada su u pitanju neke stvari koje
se mogu „lakše“ riješiti, već čista bolja informiranost. Jedna od ključnih stvari u e-
learningu su e-sadržaji za nastavu. Treba za početak bilo kakvog projekta iskoristiti sve
što tržište nudi kako se ne bi odmah krenulo sa puno problema. Vjerujem da velika
većina srednjoškolskih nastavnika nije niti upoznata s činjenicom da je Ministarstvo dalo
izraditi 70 interaktivnih i multimedijalnih lekcija iz matematike, fizike, biologije i kemije
koje su u skladu s nastavnim planom i programom. To su sadržaji koji ne zahtijevaju
previše nastavničkog „dodatnog“ rada (poznavanje ICT-ja, surfanja, istraživanja i sl.),
čega se dosta nastavnika „boji“ i to s razlogom jer im to nije dodatno plaćeno.

Tako da kao što je i kolega Krešimir rekao: “iako Ministarstvo donese i proslijedi odluku
o provođenju osposobljavanja osoblja za nova saznanja na području informacijske
tehnologije, potrebna je i odluka pojedine ustanove da se to kvalitetno i provede.“ Inače
nam se nameće Batesova metafora samostalnog strijelca koji sam svladava opasnosti –
tj. profesora koji sam, bez pomoći, pokreće obrazovne inicijative.

Lijep pozdrav iz bolesničkog kreveta:(
Ana


------------------------------------------------------------
Poruka br. 2036[Grananje od br. 2002]

Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Četvrtak, 29. siječanj 2009. 20:09

Naslov: Odgovor: SECTIONS Elektrotehnicka skola

Pozdrav plavcima !

Složio bih se s navodima kolegice Ivane i dodao da Elektrotehnička škola zapravo nije
mogla odabrati drugo rješenje jer pretpostavljam da nije u mogućnosti izraditi vlastiti
sustav niti plaćati komercijalne licence na godišnjoj osnovi. S obzirom da alat Moodle
zadovoljava njihove potrebe, učenike srednje škole, mišljenja sam da je ovo bio realan i
dobar odabir.

Svega ovog nebi bilo da ravnatelj škole nije prepoznao značaj ovog projekta i da nije
usmjerio financijska sredstva za implementaciju Moodlea koji započinje definiranjem
zadataka i ciljeva, a “završava” daljnjim razvojem e-learning materijala i školovanjem
osoblja na ELA-i, smjer Course Design.

Osim načina financiranja u odnosu na CARNet i FER vidim razlike u zadaći/potrebama,
korisničkoj populaciji, nadzoru korisnika, troškovima, organizacijskim pitanjima, brzini,
te navodu autora članka “Korištenje Moodlea u srednjoškolskoj nastavi na
Elektrotehničkoj školi u Zagrebu”, citiram “Moodle je SCORM (Shareable Content Object
Reference Model) kompatibilan”, što znači da LMS sustavima omogućava pronalaženje,
uvoz, razmjenu, ponovnu upotrebu i izvoz sadržaja na standardiziran način.

Da li su ostali LMS-ovi SCORM kompatibilni ?
Što je sa standardizacijom digitalnih obrazovnih materijala ?

Marijan



------------------------------------------------------------

Poruka br. 2041[Grananje od br. 2013]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 29. siječanj 2009. 23:52

Naslov: Odgovor: SECTIONS CARNet

Pozdrav Marijane,

U poruci 2013 s nadnevkom od Srijeda, 28. siječanj 2009. 21:00, Marijan Dražetić
(madrazet.public) piše:
>
>Koliko dugo se radi na projektu “mentor” i kada bi mogao biti u uporabi?
>
>Da li je u planu uključena i prodaja/ustupanje “mentora” drugim zainteresiranim
>stranama ?
>

najbolje odgovore na sva ova pitanja ima CARNetova Sluzba za clanice.
Kontakt:
tel: 0800 CARNet
     0800 227 638
fax: +385 1 666 1 630
e-mail: szc@CARNet.hr

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2042[Grananje od br. 2036]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 30. siječanj 2009. 00:17

Naslov: Odgovor: SECTIONS Elektrotehnicka skola

Pozdrav Marijane,

U poruci 2036 s nadnevkom od Četvrtak, 29. siječanj 2009. 20:09, Marijan Dražetić
(madrazet.public) piše:
>
>
>Osim načina financiranja u odnosu na CARNet i FER vidim razlike u zadaći/potrebama,
>korisničkoj populaciji, nadzoru korisnika, troškovima, organizacijskim pitanjima, brzini,
>te navodu autora članka “Korištenje Moodlea u srednjoškolskoj nastavi na
>Elektrotehničkoj školi u Zagrebu”, citiram “Moodle je SCORM (Shareable Content Object
>Reference Model) kompatibilan”, što znači da LMS sustavima omogućava pronalaženje,
>uvoz, razmjenu, ponovnu upotrebu i izvoz sadržaja na standardiziran način.
>
>Da li su ostali LMS-ovi SCORM kompatibilni ?
>Što je sa standardizacijom digitalnih obrazovnih materijala ?
>

Ovo ste dobro primjetili, ovo je vazno. SCORM predstavlja skupinu standarda i preporuka
za e-learning zasnovan na upotrebi weba. SCORM standardizacija osigurava mogucnost
prijenosa materijala izmedju razlicitih LMS rjesenja. Danas su svi LMS sustavi koji su zivi i
aktivno se koriste SCORM kompatibilni.

Visestruko iskoristivi nastavni materijali su pak zaokruzene, medjusobno nezavisne
obrazovne teme ili cjeline koje se kao takvi paketi mogu visestruko iskoristavati prema
potrebama razlicitih tecajeva ili drugi obrazovnih procesa. To pak je tema su kojom cete
se u drugom semestru jos dosta baviti.

Za one koji zele znati nesto vise: How to Make Your Simulation SCORM Compliant -
http://forio.com/broadcast/docs/advanced_features/scorm.htm
Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2043
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 30. siječanj 2009. 00:25

Naslov: SECTIONS na uskom lokalnom kontekstu

Pozdrav svima,

u prijasnjim smo diskusijama puno pisali o tome koje tehnike i alate koristite u svojim
predavanjima.

SECTIONS model smo u ovoj raspravi primjenili na tri primjera - CARNet, FER i
Elektrotehnicka skola, kako bismo upoznali logiku koja je vodila te ustanove. No,
SECTIONS model mozemo primijeniti i na tehnologiju i medije koje koristite u
predmetima koje predajete.

Je li to teze ili lakse? Koliko se u tom slucaju mijenja tezinska vrijednost pojedinih slova u
SECTIONS modelu? Kako biste poredali po važnosti pojedina polja u SECTIONS analizi za
predmete koje trenutno poducavate?

Nakon sto ste napravili SECTIONS analizu, biste li i sada donijeli iste odluke vezane uz
vas predmet?

Pozdrav,
Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2047[Grananje od br. 2031]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Petak, 30. siječanj 2009. 12:23

Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

Lijep pozdrav Andriji,

pokušat ću s pozicije studenata odgoviti kolegi na postavljeno pitanje: da li bi za
studente bilo u konačnom povoljnije, da je FER odluku utemeljio na iscrpnoj analizi
studentskih preferiranih pristupa (a na osnovu dosadašnjeg praćenja njihovih aktivnosti
zaključuje da im je i onako prirodno prihvaćanje različitih LMS-a), a zanemario
nastavničke?

Smatram da "više" ne mora nužno uvijek biti i bolje.

Kada bi nama, polaznicima ELE bilo na raspolaganju nekoliko LMS-ova. Pri tome svaki
tutor koristi drugi LMS, a ima ih umjesto dvoje četvero, nisam sigurna da bi nas to
veselilo, mene ne. A Vas kolega?

Vesna


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2050[Grananje od br. 2000]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Petak, 30. siječanj 2009. 16:16

Naslov: Odgovor: SECTIONS CARNet

Pozdrav svima,

Slažem se s Vesnom da je „Najveću ulogu prelaska na izgradnju vlastitog LMS-a Mentor
je imao elemenat C (costs) obzirom da kupovanje velikog broja licenci za WebCT
iziskuje visoke troškove“ Iako kao što je i Ivana rekla jako su važne i druge dvije stvari,
a to su korisnici i organizacijska pitanja. Smatram da je dosta važno za CARNet bilo to
da ima mogućnost direktnog utjecaja na razvoj i prilagodbu vlastitim potrebama, a s
naglaskom na potrebe školske zajednice.

Moja analiza CARNet-ovog komercijalnog LMS-a prema SECTIONS modelu se dosta slaže
s Suzaninom.
S - radi se o grupama polaznika koje sačinjavaju akademski građani s ne toliko
naglašenim razlikama u predznanjima
E - tehnologija je licencirana, nedostaci su se brzo ažurirali, WebCT-i je preveden na
hrvatski jezik
C - troškovi su za početak bili nešto veći, ali su se iz godine u godinu dobivali povoljniji
uvjeti pri nabavi novih licenci
T – zastupljena su sva tri pristupa poučavanju (biheviorizam, konstruktivizam i
kognitivizam)
I – postoji visok stupanj interakcije (polaznik-obrazovni sadržaj, polaznik-drugi polaznici
i mentori)
O - timski rad, raspodjela poslova gdje su svi odgovorni za uspješan rad
N - nije novost jer sustav poučavanja postoji, postoji i svijest o alatima, mogućnostima ,
ograničenjima i cijenama
S - brzina je prihvatljiva i moguća bez da se gubi kvaliteta obrazovnog procesa

Evo toliko od mene. A što se Marijanovog pitanja tiče: „Koliko dugo se radi na
projektu “mentor” i kada bi mogao biti u uporabi?“ Koliko ja znam na Mentor-u se radi od
2005 godine i mogao bi jako brzo biti u uporabi.

Lijep pozdrav,
Ana Partalo

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2053[Grananje od br. 2047]
Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Petak, 30. siječanj 2009. 16:27

Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

Pozdrav kolegici Vesni i svim Plavcima!

Konačno dijalog!
Apsolutno ste u pravu. S mojih 44 (i nešto sitno) godina ne da me ne bi veselilo, nego bi
me frustriralo korištenje makar i samo dva različita LMS-a.

No pretpostavljam da prosječni student FER-a ima bar preko 20-ak godina starosti manje
i da mu promjena LMS-a vjerojatno predstavlja izazov, ne bitno složeniji od promijene
mobitela, a što digitalni urođenici rade barem jednom kvartalno.

S druge strane nastavnici su mi bliži po godinama, a vjerojatno neki i stariji. Stavim li se
u njihovu poziciju na trenutak, mogu puno životnije zamisliti koliko me ne bi veselilo da
moram svoju nastavu razrađenu recimo u WebCT-u prilagoditi nekom drugom sustavu
meni novom. (Usput budi rečeno do sad sam u životu promijenio jedan model Nokie u
jedan model Samsunga i ne planiram sličan poduhvat dok tehnološki krajnje ne
zastarim: ja i moj mobitel). Vjerojatna posljedica: aktiviranje moje poslovične
tvrdoglavosti i vrlo izgledno ako ne pad kvalitete nastave, onda barem odustajanje od
eksperimentiranja (ili usporavanje eksperimentiranja) s novim načinima nastave.

I dalje mi izgleda da je to u krajnjem na štetu studenata, nije li?

Srdačan pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2057[Grananje od br. 2047]

Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 30. siječanj 2009. 19:12

Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

Hi svima,

evo me malo u polemici.

Pri izboru LMSa jedan faktor koji ipak treba podvući je i postavljanje
autoriteta samog fakulteta. FER je (uz dužno poštovanje svim ostalim ICT
školovalištima) najstariji i naravno reflektrira na titulu
najkvalitetnijeg studija.

Neću ulaziti u analizu da li to stvarno tako ali se sigurno radi o vrlo
ambiciozno i kvalitetno vođenom fakultetu. Pa valjda tada fakultet koji
se bavi ICT treba i može realizrati vlastiti LMS, između ostalog kao
dokaz da profesori (ma znam ustvari ambiciozni asistenti) znaju o čemu
pričaju kad predaju LMS. Ferovci su ponosni na AHyCo. Mišljenja su da bi
se trebao koristiti i više.

Na bih nikome olako preporučio projektiranje vlastitog LMSa, ima
dovoljno kvalitetnih open source rješenja. Ali ako je u pitanju Fer,
siguran sam da treba primijeniti druge kriterije. Tko bi kupovao
Chrayslere kad bi Lee Iaccoca vozio Hondu?

Zato AhyCo.

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2059[Grananje od br. 2050]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Petak, 30. siječanj 2009. 20:14

Naslov: Odgovor: SECTIONS CARNet

Nadovezujem se na diskusiju o SECTIONS analizi (nakon što sam dva puta stvarno
detaljno pročitala poglavlje 4 Bates&Poole članka.
Citiram nekoliko rečenica s početne stranice WebCT-ja: WebCT je u upotrebi u CARNetu
od jeseni 2000. CARNet je nabavio licencu za neograničen broj tečajeva i ograničen broj
korisnika. CARNetovu licencu mogu koristiti svi zaposlenici na hrvatskim visokim
učilištima.
Dakle, spominje se jedna licenca, ograničen broj korisnika i visoka učilišta.
Prema situaciji 2000 to je bio logičan izbor. Znalo se tko su korisnici, alat je relativno
lagan za rukovanje, omogućuje interaktivnost, mogući su različiti pristupi učenju i
poučavanju, tada je vjerojatno bio dovoljno nov, atraktivan i brz za sve, a što se tiče
cijene i organizacijskih pitanja, to su ona pitanja na koja mi kao nastavnici u školi ne
možemo u velikoj mjeri utjecati. Pozdrav, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2061[Grananje od br. 2059]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Petak, 30. siječanj 2009. 20:26

Naslov: Odgovor: SECTIONS CARNet

Drugi dio diskusijskog pitanja je zašto su mijenjali smjer razvoja. To je jasno jer se
situacija od 2000 do danas bitno promijenila. CARNet nije više vezan samo uz visoka
učilišta već je pridodao 500 000 korisnika iz srednjih i osnovnih škola. Automatski se
mijenja struktura i opseg potencijalnih korisnika, dakle to zahtijeva veliki zaokret.
Oprostite, ako sam spomenula već rečene stvari, ali mislim da sve pomaže kod izrade
našeg zadnjeg zadatka.
Usput imam nekoliko pitanja za mentore: Kad razmišljamo o potencijalnim korisnicima (u
mojem slučaju su to učenici od 13 do 15 godina), da li bi pomoglo da prije izrade zadatka
provedemo anketu o mogućnosti pristupa Internetu kod kuće (računalo na raspolaganju,
širokopojasni Internet, način i vrsta pristupa, brzina i sl.)?
Hvala na odgovoru, a nadam se da ću pomoći i drugima u njihovoj pripremi zadatka.
Dubravka Despot

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2064[Grananje od br. 2017]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Petak, 30. siječanj 2009. 22:17

Naslov: Odgovor: SECTIONS Elektrotehnicka skola

Pozdrav svima,

Slažem se sa Ivanom i također smatram da je primjer Elektrotehničke škole u Zagrebu
jako dobar i pokazuje da se, uz podršku ravnatelja, osposobljavanje nastavnika i dobro
osmišljene ciljeve, može dobiti kvalitetno rješenje. Čini mi se da je studija o izboru
Elektrotehničke škole opisan dobar način na koji se može krenuti u nižim razinama
obrazovanja.

Analiza po SECTIONS modelu bi izgledala ovako:
S – riječ je o učenicima Elektrotehničke škole, dakle o učenicima kojima je tehnologija
vrlo bliska, koji vole nove tehnologije i s lakoćom ih prihvaćaju (pretpostavka je da
većina ima kod kuće računalo s pristupom Internetu)
E – lakoća korištenja. Svi vrlo lako mogu koristiti predloženu tehnologiju. (računalo,
int.veza) jer postoje dobre upute koje su profesori naveli kroz upoznavanje s osnovama
uporabe. U studiji je naveden podatak da nema većih poteškoća u radu sustava, a da se
nedostupnost dogodila samo jedanput i to je brzo riješeno. Nastavnicima je osigurana
podrška u vidu tečajeva.
C – troškovi i O – organizacijska pitanja idu zajedno. Najvažnije nakon organizacije je
financiranje. Elektrotehnička škola je uključena u CARDS projekt za financiranje
implementacije Moodle-a. Podrška ravnatelja za uključivanje i za daljnju afirmaciju
projekta unutar škole.
T - interakcija postoji između učenika i obrazovnog materijala i između učenika i drugih
sudionika nastavnog procesa (nastavnika, drugih učenika, tehničke podrške...)
Podučavanje nastavnika za rad – stručno usavršavanje (ELA, CISCO CCNA ). Metode
poučavanja su odabrane ovisno o predmetu i tečaju.
I – interaktivnost je velika, ali na to treba poticati učenike i zainteresirati ih za takav
način rada
N – novitet za većinu učenika i učitelja (naravno osim onih koji su se educirali).
Tehnologija je postojala (optički link i velika brzina), samo je trebalo unajmiti domenu i
kupiti prostor na webu
S – Što se tiče brzine pokretanja tečajeva, to je ovisilo o podučavanju učitelja koje se
redovito odvijalo u radionicama i kroz te tečajeve su se direktno implementirali nastavni
sadržaji.

Mislim da se Elektrotehnička škola nalazi najbliže realnoj situaciji, tj. da je
jako "pametno" iskoristila CARDS program za uvođenje LMS-a.
Lijep pozdrav,
Ana Partalo

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2065[Grananje od br. 2015]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Petak, 30. siječanj 2009. 22:51

Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

Pozdrav svim plavcima,

Slažem se s Ivanom i Andrijom da je kod FER-a ključni kriterij za korištenje više
različitih LMS sustava bio lakoća korištenja, ali usmjereno prema nastavnicima, a ne
prema studentima. Naime, podržavanjem više različitih LMS-ova na razini institucije
nastojalo se omogućiti nastavnicima da koriste sustav kojeg su prije inicijalno odabrali
kako bi ih motivirali da nastave s korištenjem e-learninga. S druge strane, studenti su
primorani prilagoditi se na sva tri LMS sustava.

Kod slučaja FER uočila sam prednosti i mane. Prednosti predstavljaju mogućnosti
paralelnog korištenja više LMS-ova, što unutar modela SECTIONS može doprinijeti
kvaliteti poučavanja i učenja te eksperimentiranju s novim tehnologijama. Mane vidim u
lakoći upotrebe/pristupa jer pretpostavljam da je studentima otežano prelaženje iz
jednog u drugi sustav. Ovdje bi se mogao ubaciti dijalog između Andrije i Vesne, gdje bih
ja morala zauzeti žensku stranu:) Mislim da studentima FER-a nije problem „skakati“ iz
LMS sustava u sustav, ali isto tako smatram da od toga nema nikakve koristi. Uzeti ću za
primjer moje fakultetsko obrazovanje. Na prvoj godini smo prvi semestar učili
programski jezik Fortran, a drugi semestar Pascal,. Zatim smo na drugoj godini učili C,
pa C++. Ne moram vam niti reći da niti jedan programski jezik nisam naučila kako
spada. Tako mislim da je i sa studentima koji se susreću s više različitih LMS-ova. Znam
da nije cilj da oni nauče dobro koristiti LMS nego se samo njime služiti, ali i to je
industrija koja raste i s LMS-ovima bi se trebalo pozabaviti.

Isto tako čini mi se da više različitih sustava umanjuje interaktivnost, pa je na FER-u
trebalo dodatno organizirati E-Campus, radi razmjene informacija. Smatram da E-
campus pokriva ono što bi jedan LMS pokrivao unutar sebe – različite razine od
administratorske do polazničke.

Lijep pozdrav,
Ana Partalo

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2066[Grananje od br. 2057]

Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Petak, 30. siječanj 2009. 23:03
Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

U poruci 2057 s nadnevkom od Petak, 30. siječanj 2009. 19:12, Goran Hudec
(ghudec.ttf) piše:
>Na bih nikome olako preporučio projektiranje vlastitog LMSa, ima
>dovoljno kvalitetnih open source rješenja. Ali ako je u pitanju Fer,
>siguran sam da treba primijeniti druge kriterije. Tko bi kupovao
>Chrayslere kad bi Lee Iaccoca vozio Hondu?


Hm, znači li to da bi polaznici ELA-e 2009/2010 čitali o tome kako je FER prešao na
AhyCo, SVI nastavnici FER-a trebali bi slijediti primjer Lee Iaccoca i koristiti i promovirati
svoj proizvod?:)

Lijep pozdrav,
Ana Partalo

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2087[Grananje od br. 2057]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Subota, 31. siječanj 2009. 18:44

Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

Dragi kolege,
prilikom čitanja literature o FERovom odabiru, još je jedna okolnost o kojoj nisam
primijetila da su drugi diskutirali. Naime, FER-ov tim je godinu dana za CARNet obavljao
poslove podrške za WebCT. Isto tako, FER-ov tim je tri godine vodio Referalni centar za
odabir alata za obrazovanje i u tom razdoblju testirao različite sustave.
To znači da se radi o stvarno promišljenom odabiru tri LMS-a. Kad to pokušavam
povezati sa SECTIONS analizom, čini mi se da se najveći naglasak stavljao na E (ease of
use) i O (organisational issues). Kod FER-ovog odabira važna je bila podrška za
korisnike. To onda znači da su brinuli za studente.
Ne znam da li sam u pravu. Hvala na čitanju, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2091[Grananje od br. 2043]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Subota, 31. siječanj 2009. 19:26

Naslov: Odgovor: SECTIONS na uskom lokalnom kontekstu

Pozdrav svima..
Kako predajem više predmeta sadržajno različitih, analizu ću pokušati napraviti za
stručne predmete u Likovnoj umjetnosti i dizajnu, te Grafici /Projektiranje - Računalstvo/

S(Students)
-učenici su educirani u radu sa tehnologijom koju predmeti zahtjevaju (osnove rada na
računalu i upotreba interneta) od osnovne škole i tijekom prvog razreda
-od nedavno koristim lekcije sa portala Nikola Tesla (excel, ppoint, osnovno
opismenjavanje…) u prvom i drugom razredu
-koriste se online provjere / samoprovjere (Ampix) kao povratne informacije
-u 3 i 4 godini se usvajaju programi koji su potrebni za rad u privredi vezano uz struku
-koristi se i open source program (npr.Gimp), koji je dostupan svim učenicima

E (Ease of use)
-potrebno je osnovno poznavanje tehnologije (funkcioniranja mreže, uključivanja i
spajanja projektora, printera, spremanja podataka na server..) a za veće "probleme"
tražim pomoć administratora
-ostalo spada u edukaciju vezano uz struku
-za sve profesore stručnih predmeta provodi se ECDL a prema potrebi radionice
(upoznavanje s novim alatima – programima, tehnologijom)
-učenici se postupno upoznaju s tehnologijom i programima, (radi se na stvaranju
horizontalne i vertikalne prohodnosti od prvog razreda)

C (Costs) - Troškovi.
-internet veza i računalo je dostupno svakom učeniku u školi, veći dio troškova pokriva
MZOŠ, kao i nabavu računala (projekt opreme škola)
-za troškove interneta kod kuće (vezano uz nastavu) dodjeljuju se učenicima besplatne
minute
- komercijalni alat (programe) za opremu Grafike i AV tehnologija pokriva ASO
(Agencija za strukovno obrazovanje)
- kod kuće učenici koriste za rad open source (npr Gimp umjesto Photoshopa kojeg uče
kroz online nastavu)
-učenici uplatom na početku godine pokrivaju dio troškova korištenja opreme i materijala
-dio pokriva škola iz vlastitih izvora,
-dio kroz realizaciju raznih projekata, 14 računala dobiveno je tijekom prošle školske
godine preko programa CARDS - REVETIS

T (Teaching and learning)
-prema (Daniel D. Pratt): u početku savladavanja novog programa (osnovnih koraka)
koristim transmisijsku metodu, uz primjere, simulacije i online tutorijale npr. Nikola
Tesla portal (korak po korak tutoring).
-usvajanjem osnova prelazim na razvojnu perspektivu (konstruktivistički pristup), gdje
učenici sami dolaze do novih informacija i rješenja problema.
-da bi se održala radna navika izvode se i pripremljene vježbe koje su bliže perspektivi
naukovanja.. (bitno je da se zbog programa koji se stalno mijenjaju savladaju osnove i
principi rada).
-na nivou škole se koristi isti paket programa zbog korelacije (npr.koristi se Adobe
paket - izbacio se iz učenja Corel, a radi se u Ilustratoru).
-metode i pristupi ovise i o stupnju edukacije vezano uz struku

I (Interactivity) - Interaktivnost.
-omogućen je timski rad, komunikacija mailom, izmjena podataka i preuzimanje
podataka preko lokalne mreže, (razmišlja se o stvaranju baze podataka koja bi se
koristila u različitim predmetima).

O (Organisational issues)
-održavanje računala i programa pokazalo se kao najbitnije.
-najveća mana su tehnički problemi koji se pojavljuju (kvarovi računala, problem u radu
mreže, internetskoj vezi, kontrola podataka na serveru, brisanje podataka, kopiranje -
plagiranje vježbi i dr.)
-nastava se mora prilagoditi postojećim resursima - tehnologiji (zbog velikog broja sati
uvedena je i redovna radna subota i rad u dvije smjene-što nije u skladu sa globalnim
nastojanjima da se uvede jednosmjenska nastava.
-mora postojati podrška na nivou škole (ravnatelja i nastavničkog vijeća, školskog
odbora) zbog stalne nabave i uvođenja novih tehnologija.

N (Novelty) - Novitet.
-pokušava se barem sa nekim programma ići u korak sa situacijom u privredi, no bitno
je usvojiti princip rada, što ne zahtjeva isključivo rad sa najnovijom tehnologijom i
programima.
-računala se mijenjaju i dopunjuju u skladu sa mogućnostima (uspjeva se zasad)

S (Speed) - Brzina.
-materijali i izmjena sadržaja (stručnih) ovisi o samom profesoru (radi se na
horizontalnoj vezi različitih predmeta vezano uz sadržaj i programe).
-učenike se potencira da sami nadograđuju i traže varijante (internet, wiki, )
-sadržaj se kreira na način da objasni princip a ne konkretnu metodu zbog fleksibilnosti.

...O (Organisational issues), postaje najvažniji elemenat, te C (Costs) – Troškovi (ako ih
nema tko pokrivati sve ostaje na dobrim namjerama), tada dolaze po redu S, T itd….

...uvođenje tehnologije je utjecalo na promjenu načina (konkretno mojih predmeta)
izvođenja nastave unatrag nekoliko godina, najslabija karika je još uvijek
organizacijskog tipa.

Analiza je malo duža..moja isprika.

Suzana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2121[Grananje od br. 2000]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 11:07

Naslov: Odgovor: SECTIONS CARNet

Pozdrav plavcima ma i tutorima ma gdje god bili!
Razlog zbog čega je promijenjen smjer razvoja LMS je zbog povećanog broja korisnika,
više od 500000, zbog čega je otežano funkcioniranje sustava. Postojeći WebCT za koji
CARNet ima licencu ne zadovoljava trenutne potrebe, niti bi zadovoljili potrebe njegovom
prilagodbom. Porastom broja korisnika se očito javljaju različite želje i zahtjevi stoga sve
to utječe na CARNet-ovu odluku izrade vlastitog LMS-a pod nazivom Mentor (koji razvija
u suradnji s tvrtkom King ICT) jer se želi pružiti fleksibilniji i funkcionalniji sustav s
dodatnim mogućnostima s obzirom na profil raznolikih korisnika. Najveću ulogu prelaska
na izgradnju vlastitog LMS-a Mentor je imao element C (costs) s obzirom da kupovanje
velikog broja licenci za WebCT iziskuje visoke troškove. Upotreba Moodla nekomercijalni
i open source LMS sustav) od strane većeg dijela korisnika utječe također na odluku da
CARNet istoga instalira na svojim poslužiteljima.
Pozdrav!
Jadranko



------------------------------------------------------------

Poruka br. 2122[Grananje od br. 2087]

Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 11:08

Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

Pozdrav svima!

Da, iako sam nekadašnji student FSB-a fer je reći:

 „Drago mi je zbog impresivnog utjecaja nasljednika ETF-a, između
ostalog i na CARNET!“

na što je već i Ivana skrenula pozornost.

A, moram priznati da je potpuno logičan i Dubravkin naglasak na E.
Koliko god mi se učinci na T čine suštinskim ostvaruju se tek upravo
preko E.

Pozdrav,
Andrija!


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2124[Grananje od br. 1908]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 11:14

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Pozdrav plavcima!

Iako sam o svom realnom svijetu već ponešto rekao kad sam govorio o
problemu transparentnosti sadržaja koji bi se trebao objaviti u nekom
LMS okružju, osvrnuo bih se na još poneke probleme svog okružja.

Smatram da se i u mom kontekstu problemi javljaju u neodgovarajućim
upravljačkim procesima kao i kod Radojke. Čak se ne bi složio sa kolegom
Marijanom da su resursi ograničeni, već da se ne koriste na pravi način.
Mi imamo dovoljne resurse za provođenje e-learninga, a problemi su
institucionalne prirode te neobučenost ključnog osoblja (nastavnika i
administratora) te polaznika u korištenju tehnologije (što ovog puta
dajem za pravo kolegi Marijanu).

Kada govorim o institucionalnim problemima, prvenstveno mislim na
operacionalizaciju programa uvođenja e-learninga u sustav vojnog
školovanja. Koncept izobrazbe (može se naći na:
http://www.morh.hr/katalog/documents/Koncept%20izobrazbe_OSRH.pdf ) daje
okvir za uvođenje e-learninga (Projekt 4). Problem se javlja kada se
ovakav načelni okvir treba realizirati. Nije jasno tko je za što
odgovoran i tko bi trebao realizirati pojedine elemente koncepta i programa.

Dobro je što postoji veliki broj polaznika ELE iz našeg sustava, ali
nama nije jasno rečena koja će biti naša uloga nakon što ELA završi.
Osobno sam birao smjer tutoringa (jer sam nastavnik), ali da sam odabrao
i neki drugi smjer, vjerojatno to nitko ne bi ni primijetio. Imam dojam
da smo poslani na školovanje samo da bi netko mogao reći da se program 4
počeo provoditi, a ne ciljano da bi ga mogli svaki u svom segmentu
implementirati u sustav.

Ključno osoblje će se lako obučiti kada administratori odrade svoje, a
polaznici imaju na nižim razinama uveden program obuke u rukovanju
računalom koji bi trebalo samo malo prilagoditi kako bi se snalazili i u
LMS okružju.

Možda moje kolege ipak imaju manje magle u svojoj predodžbi njihove uloge?

Pozdrav
Darko


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2125[Grananje od br. 2001]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 12:13

Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

Pozdrav svim plavcima ma gdje bili!
U svojoj studiji FER je direktno fokusiran na IKT tehnologije i naturalno je okruženje za
korištenje tehnologije u svim procesima , stoga i nastavnom. U FER-ovom slučaju na
odabir LMS-ova prema SECTIONS modelu (Bates i Poole, 2003) najviše je utjecala
komponenta T (TEACHING ) jer se nastavnicima ovim modelom slobodnog izbora
nastojalo omogućiti da odaberu onaj sustav koji najbolje odgovara potrebama i
zahtjevima njihove nastave, a otežava korištenje S (STUDENTS) koji na različitim
kolegijima trebaju koristiti različite alate. te da se prilagode različitim perspektivama
poučavanja. Kritički gledajući FER u sustavu poučavanja i učenja kada je u pitanju
uključivanje tehnologije preferira decentralizaciju u odnosu na centralizirani pristup
CARNeta u fazi odabira LMS-a. CARNet donosi odluku o odabiru LMS-a kada se vrlo malo
zna o e-learningu, a FER donosi odluku kada 90 % nastavnika koristi 3 LMS-a- WebCT,
AhyCO, ili Moodle .Donesena je odluka da se integriraju najviše korišteni sustavi, ali da i
dalje postoji mogućnost korištenja i drugih LMS-a za koje FER neće osigurati
institucionalnu podršku.Dakle ovom odlukom FER ostavlja mogućnost istraživanja i
razvoja, što će kod profesora i studenata pojačati motivaciju. FER je najveća i
najutjecajnija znanstvena institucija na području elektrotehničkog inženjerstva i
računarstva u RH koja uvijek može birati korištenje nekog LMS-a jer kao prvo to je
prvenstvena zadaća fakulteta takvog profila da ispituje sve vrste LMS sustava kako bi
dala odgovor ; da li je sustav kompatibilan zahtjevima naručioca.
Pozdrav!
Jadranko



------------------------------------------------------------

Poruka br. 2128[Grananje od br. 2042]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 13:05

Naslov: Odgovor: SECTIONS Elektrotehnicka skola

Pozdrav Plavcima ma gdje bili!
Elektrotehnička srednja škola zapravo nije mogla odabrati drugo rješenje jer nije u
mogućnosti izraditi vlastiti sustav ,a vjerojatno nedostatna financijska sredstva za
financiranje jednogodišnjih licenci, stoga se tim odlučio za Moodle ( prilikom odabira LMS
sustava gdje je analizirano više besplatnih alata: Moodle Manhattan Virtual Classroom,
Atutor , Claroline ) jer nudi mogućnost uporabe komunikacijskih i kolaboracijskih alata
(forum,chat,mail), a moguće je i dodavati specifične module za kojima neka ustanova
ima potrebe. Ravnatelj škole je prepoznao značaj projekta usmjerio financijska sredstva
za implementaciju. Trenutno su na tržištu čak četiri različita standarda za razmjenu
podataka u courseware alatima.SCORM je trenutno tržišno najvažniji standard. Većina
najvećih komercijalnih programa podržava upravo taj standard. Osim što ćete nakon
nekoliko godina i dalje moći prijeći na neki drugi courseware alat, jer će vam možda
ponuditi više mogućnosti ili će biti prihvatljiviji cijenom, moći ćete koristiti alate za unos
teksta u tom formatu. Trenutno na tržištu postoje programi koji omogućuju definiranje
SCORM-u sukladnog sadržaja. Korištenjem tih programa nije potrebno unositi tekst u
samom courseware alatu, što je vrlo često zbog ograničenja weba kao medija naporan
posao.Uz SCORM postoje još i sljedeći standardi za razmjenu sadržaja: IMS, IEEE, AICC.
SCORM se temelji na tim standardima, a nastao je kao zajednički projekt američkog
ministarstva obrane (U.S. Department of Defense) i White House Office of Technology
Policy (OSTP).
Pozdrav!
Jadranko


------------------------------------------------------------
Poruka br. 2131[Grananje od br. 2043]

Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 13:55

Naslov: Odgovor: SECTIONS na uskom lokalnom kontekstu

Pozdrav dragim kolegama, kolegicama i tutorima,

Ovaj dio diskusije na temu SECTIONS analize je meni (kao deklariranoj pasivnoj
korisnici računala koja ne zadire u programske vode:) bio iznimno koristan.

Pohvaljujem izbor 3 studije slučajeva (CARNET, FER i Elektrotehnička škola), jer će mi
argumentacija korištena u njima biti vrlo značajna za naredne korake (pa i 3. zadatak).

Kako su kolegice i kolege u ovoj diskusiji napravili odlične analize i elaborirali ocjene
važnosti pojedinih elemenata SECTIONS modela u promatranim slučajevima, a neki i u
svojim institucijama, odlučila sam se za drugačiji pristup davanja doprinosa ovoj
diskusiji, koji će zapravo biti izravni odgovor Zlatkovoj poruci 2043.

Naime, u tablici u prilogu ove poruke ćete vidjeti moj pokušaj (pr)ocjene kako prema
mojim inicijalnim spoznajama 5 različitih dionika u nastavi (studenti, ja kao predavačica,
voditelj odjela, informatička služba koja to tehnički provodi, te management/vlasnik
obrazovne institicuje) procjenjuju važnost pojedinih elemenata u SECTIONS analizi za
predmete koje trenutno podučavam.

Svrha provođenja ove mini anlaize je bila uživljavanje u njihov kut gledanja, kako bih
znala u kom smjeru usmjeriti svoja "lobistička" nastojanja. Do završetka 3. zadatka ću
imati rezultate ispitivanja i 6. dionika – kolega koji predaju iste grupe predmeta, što će
dati dodatnu težinu odabiru najbolje strategije pridobivanja čim većeg broja pristalica
daljeg konkretnijeg razvoja e-learninga u institiciji.

Neposredna korist od ove inicijalne analize je u mom osvješćivanju elemenata koji su
bitni i drugima, a ne samo meni, kako bih za svaku grupu mogla pripremiti odgovarajući
pregled argumenata koji imaju prolaz. Bit ce vam puno jasnije o čemu govorim jasno
kada, primjerice, vidite koliko je meni važan element C /troškovi/, što mi je odličan
signal potrebe ulaganja dodatnog truda da onima kojima je to jedan od najvažnijih
elemenata, razvijem kvalitetnu argumentaciju.

Dakle, nesporno je da će korištenjem modela SECTIONS i pitanja unutar svake
kategorije, odluke o odabiru i korištenju tehnologije u mojem prijedlogu biti kvalitetnije,
a argumentacija bolje prilagođena upravo segmentu kojem se obraćam.

Pozdrav, Gordana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2132[Grananje od br. 2131]
Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 13:56

Naslov: Odgovor: SECTIONS na uskom lokalnom kontekstu

includes attachment

... a u ovoj poruci dostavljam prilog...

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2139[Grananje od br. 2000]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 14:46

Naslov: Odgovor: SECTIONS CARNet

Pozdrav plavcima!
Kolege plave boje su vjerojatno već iscrpili sve razloge za promjenu
smjera razvoja LMS-a u CARNet-ovom slučaju. Ja ću ovdje iznijeti
razmišljanje ponukano vlastitim iskustvom. Prije nekoliko godina otkrio
sam blog.

Kao totalnom ne-poznavatelju web dizajna to mi je bilo otkriće jer sam
napokon i ja nešto mogao staviti na web. S vremenom sam postao
zahtjevniji pa sam malo po malo stavljao razne skripte, mijenjao izvorni
kod itd…Danas razmišljam o izradi vlastitih web stranica jer blog više
ne zadovoljava moje interese koje bi želio prezentirati na mreži svih
mreža.

CARnet je akademska i istraživačka mreža. Normalno je da su njeni
administratori tijekom primjene WebCT-a došli do određenih saznanja o
njegovim prednostima i manama, ali su osjetili i pobudu da razvijaju
vlastiti alat.

Razvoj vlastitog alata nosi i veću odgovornost prema korisnicima jer
administratori više nisu puki prenosioci problema prema WebCT podršci,
nego su sami podrška. No to je i značajno skraćenje samog postupka što
je bitno za krajnje korisnike. Raste „S“ – tečajevi se mogu brže
razvijati; „O“ problemi su manji jer sami možemo tehnologiju mijenjati u
skladu s potrebama korisnika (nemoramo zvati WebCT administratore)…itd

Niz je pozitivnih stvari koji govore u prilog Mentoru, al me raduje i
testiranje Moodla koji je kao besplatni alat ipak najpristupa“C“niji
korisnicima.

Pozdrav, Darko


------------------------------------------------------------
Poruka br. 2146[Grananje od br. 2124]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 16:05

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Pozdrav tutorima i plavcima!

Mislim da je kolega Darko ukazao na problem većine (ako ne i svih)
kolega polaznika ELA-e koji dolaze iz MORH-a: "Imam dojam da smo poslani
na školovanje samo da bi netko mogao reći da se Program 4 počeo
provoditi, a ne ciljano da bi ga mogli svaki u svom segmentu
implementirati u sustav."

Kad čitate Koncept izobrazbe za potrebe OSRH i spomenuti Projekt 4. koji
se odnosi na uvođenje novih načina usvajanja i održavanja znanja
(konkretno na e-learning), stječete dojam da je sve definirano i
savršeno jasno, ali...
1. odabir kandidata - načelo jedan polaznik po Katedri (često i bez
zainteresiranih pa su kandidati određeni "na silu/po zapovijedi")
2. smjer e-learninga - prvo izaberete smjer, a kasnije svi na Tutoring
(mislim na Dekanat)
3. što dalje? - kad završimo ELA-u, gdje ćemo primjeniti naučeno znanje
(nitko nezna)

Sad ispadam neki pesimist ("osjećam se kao guska u magli"), ali čak i
ako sve gledam idealno (uspijem završiti ELA-u) i uspijem iskoristiti
znanje o e-learningu na poslu, postat ću jedini nastavnik na Katedri
čime ulazim u "Klub samostalnih strijelaca"!

Emil

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2147[Grananje od br. 2146]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 16:34

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Lijep pozdrav kolegama iz MORH-a i ostalim plavcima

Iako vjerujem da se odgovor i mišljenje očekuje od kolega sa iste institucije, zapravo
me pitanje jednostavno potaknulo da pokušam i sama vezano uz situaciju u mojoj
instituciji odgovoriti.

Kada uključim i sebe, krajem ove školske godine u školi će situacija biti slijedeća:
-      4 završena ELA polaznika (2 smjer tutoring, 1 smjer - management i 1 course
designer)
-      neki profesori se uključuju u e-edukaciju za e-mentore (novi online tečaj)
-        oko 60% educiranih u primjeni računala i osnovnih programa (ECDL)
-        tehnički preduvjeti za izvođenje e-nastave postoje
-        podrška od strane ravnatelja i ustanove postoji

A situacija je slijedeća: radi se e-nastava, no do sad se sve svodi na napore
tzv. „samostalnog strijelca“ i pilot projekte.

Cilj je uz zajedničke napore svih uvesti organizirani e-learning u školu i implementacija
u nastavu na širem području i izvan nastave informatike i računalstva (pogotovo u
stručne predmete).

No imam osjećaj da jednostavno ne postoji potrebna vertikalna prohodnost u samim
nastavnim planovima i organizaciji nastave koja je propisana. Naravno da postoji uvijek
nešto „slobodnog prostora“ za intervenciju nastavnika no to se opet tada svodi na „pilot
projekte“.
U svemu mi nešto još fali a nadam se da ću do kraja ove edukacije shvatiti u čemu je
problem, te u kojem smjeru krenuti zajedno sa kolegama u školi.

Ne gledam na sve pesimistično kao kolege Emil i Darko, pogotovo zato jer vidim
da "stvar može funkcionirati" no priznajem da i ja imam još puno pitanja na koja nisam
našla do sad pravi odgovor.

Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2148[Grananje od br. 2017]

Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 17:08

Naslov: Odgovor: SECTIONS Elektrotehnicka skola

Lijep pozdrav Ivani,

slažem se s Vašim nabrojanim komponentama SECTIONS modela te bi pokušala kroz
prioritete pokazati svoj stav.

Primjer korištenja Moodlea u Elektrotehnickoj školi u Zagrebu pokazuje
prioritetno vođenje racuna o kriterijima I i T (INTERACTIVITY i
TEACHING) u odabiru LMSa kao i O (ORGANIZATION ISSUES). Pri oblikovanju
interaktivne nastave te izradi online testova odlucujuci je bio faktor E
(EASE).

Još bih dodala komponente lakocu korištenja (E) te poucavanje i ucenje (L)

Vesna

------------------------------------------------------------
Poruka br. 2156[Grananje od br. 2091]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 18:32

Naslov: Odgovor: SECTIONS na uskom lokalnom kontekstu

Pozdrav Suzani i svima ostalima,
Zbog odsustva nisam bila u mogucnosti da kontinualno pratim ove iuzetno dobre i
mnogobrojne diskusije. Mnoge od njih provociraju moje odgovore, ali vreme za diskusiju
istice veceras (:.

Suzana, veoma iscrpna analiza po SECTIONS modelu, bravo! I Vi potvrdjujete da su i na
Vasoj instituciji Organizacijski problemi najvazniji element, navodeci potrebu
organizovane tehnicke potpore kao i potpore menadzmenta. Kako kaze Bates, bez
odgovarajuce organizacijske podrske opterecenje profesora koji koriste tehnoloski
bazirano poucavanje postaje nemoguce.

Medjutim, pod stavkom Cost analizirali ste, zapravo, kako su organizacijski i troskovno
reseni problemi pristupa tehnologijama poducavanja - to je veoma dobro na Vasoj
instituciji, cestitam ! Ali, ne pominjete troskove koje Bates apostrofira kao glavne u
tehnoloski baziranom poducavanju: cenu koju institucija mora platiti za povecano
angazovanje profesora i strucnjaka (tehnicka potpora) koji ce takav nacin poucavanja
implementirati i sprovoditi. Bojim se da je upravo ovu cenu povecanog angazovanja (koje
kod vecine nas pocinje iz entuzijazma) najteze naplatiti.


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2161[Grananje od br. 2156]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 19:12

Naslov: Odgovor: SECTIONS na uskom lokalnom kontekstu

Lijep pozdrav Radojka
Imate pravo, dobro ste primijetili, u ovoj analizi nisam to napomenula, više sam se orijentirala
na analizu troškova opreme i nabave tehnologije dok sam izostavila i vrlo bitan dio troškova
koji se sigurno pojavljuje kod uvođenja e-learninga. <br>
To ne znači da on ne postoji, na to sam se osvrnula u poruci br. 1936<br>
 „Naravno i nastavnici koji su stručnjaci za sadržaj koji se treba prilagoditi online nastavi /po
mojoj procjeni/ će vjerojatno tražiti i dodatna sredstva za oblikovanje i pripremu /ukoliko
takav sadržaj neće biti dobiven od strane Ministarstva/. Ali kako govorimo o pilot projektima
dakle sve ovisi o angažmanu samih nastavnika u školi.“
Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2164[Grananje od br. 2124]
Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 19:35

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Pozdrav Darku i ostalima!
Svidjelo mi se što je napokon netko spomenuo maglovitu ulogu nas polaznika u svemu.
Mene npr. nije nitko uputio na ovo obrazovanje, samoinicijativno sam se upisala jer je to
područje koje me zanima.... Međutim, sad kad vidim koliko je to područje široko i
kompleksno, nisam sigurna u svoju ulogu u svemu tome....
PS. Neću odustati.... Pozdrav svima, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2167[Grananje od br. 2128]

Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 19:52

Naslov: Odgovor: SECTIONS Elektrotehnicka skola

Pozdrav!
Nadovezujem se na Jadrankovu poruku i dodajem - uz cijenu i dostupnost odabrali su
Moodle zbog E (Ease of use) što na više mjesta ističu.
Još nešto, u toj školi imaju podršku ravnatelja i puno entuzijasta koji su bili spremni učiti
subotom, a koji su prije toga bili spremni učiti kod kuće (školovanje na CISCO-vu
programu).

Nadam se da će ta spremnost na učenje i entuzijazam biti prepoznata i kod svih nas.
Dubravka Despot

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2168[Grananje od br. 1908]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 20:12

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Srdacan pozdrav svima,

Tesko mi je izdvojiti neki od problema jer mi se cini kako jedan povlaci
drugi, drugi treci itd. Vecina kolega na prva mjesta stavlja ogranicena
sredstva, obucavanje kljucnog osoblja te neodgovarajuce upravljacke
procese. Iz perspektive ucitelja u osnovnoj skoli, konkretno onoj u
kojoj radim, mislim da su podjednako veliki problemi u ogranicenim
sredstvima i izobrazbi nastavnika.

U informatickoj ucionici su donirana racunala koje je spomenuo i kolega
Jadranko (jedno se nedavno zapalilo u mojoj ucionici). Zbornica ima dva
novija, ali najjeftinijih konfiguracija sto je za trenutne potrebe
dovoljno. Takodjer ima puno socijalno ugrozenih obitelji koje si ne mogu
priustiti racunala. Kako je cijelo podrucje slabije razvijeno, smatram
da je ovo jedan od vecih problema.

Sto se tice izobrazbe nastavnika/ucitelja, ovdje smo na samom pocetku.
Tek 15-ak % sa zavrsenim ECDL-om i 1 polaznica ELA-e. Uz svu dobru volju
i podrsku (usmenu) rukovodeceg osoblja, jos smo daleko od planiranja
ozbiljnijih projekata. Dijelim razmisljanje kolege Emila da cu i sama
vjerojatno uci u ''Klub samostalnih strijelaca'' nakon ELA-e.

No, ne smatram da su ovi problemi od presudne vaznosti i da se treba
predati. Ivana kaze da je za uspjesno uvodjene e-learninga potrebno
osigurati edukaciju kadra, stratesko planiranje i odgovarajucu tehnicku
podrsku. S edukacijom smo poceli, slijedi planiranje pa polako dalje.
Mislim da ce nam s vremenom postati jasnije gdje cemo primijeniti
stecena znanja.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2178[Grananje od br. 2035]

Poslao Dubravka Brkljačić (dbrkljacic.ufzg) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 21:27

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Dragi plavci,
apsolutno bih se složila s kolegicom Anom da je u osnovnoškolskim prilikama
najveći problem kako se ključno osoblje mora ponovno obučiti.
No naglasila bih kako je ključno osoblje tih ustanova učitelj. Sa zastarjelim programima
na fakultetima učitelji i dolaze ne pripremljeni na upotrebu tehnologija, dođu li u
nestimulativnu radnu sredinu ostaju takvi jer su najčešće i okruženi "zastarjelim"
kolegama koje je nekvalitetan i nepoticajan sustav već ugasio.
Bojim se ne riješe li se problemi u sustavu koji i oblikuje osnovnoškolske ustanove, sve
će nam biti veći jaz između učitelja i učenika kojima je sve "dosadnije i dosadnije" jer ne
hodemo u korak s vremenom i njihovim potrebama.

Sve je za sada na volji i savjesti nas individua.
Kako promijeniti i stimulirati one koji bi morali mijenjati i stimulirati nas!?
Pozdrav, Dubravka Brkljačić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2181[Grananje od br. 2043]

Poslao Dubravka Brkljačić (dbrkljacic.ufzg) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 21:39
Naslov: Odgovor: SECTIONS na uskom lokalnom kontekstu

Dragi plavci;
Kako je i rečeno SECTIONS model mozemo primijeniti i na tehnologiju i medije koje
koristimo u
predmetima koje predajemo, a u osnovnoj školi vidim to ovako:
S - učenici nisu okruženi s dovoljno tehnologije unatoč silnoj želji i potrebi učenika za
istom
E - jednostavnost upotrebe i pouzdanost je visoka, naravno srazmjerno volji subjekta za
upotrebom iste - nečesto
se dogodi da učenici bolje barataju nekom tehnologijom nego učitelji
C - troškovi su visoki u startu, kao i troškovi održavanja, škola ako nije dio predizborne
kampanje
teško da će dobiti potrebne financije potrebne za veće projekte, donacije često imaju
ograničen rok trajanja
T - poučavanje i učenje ovisi o novim tehnologijama, učitelji ne idu u korak s vremenom,
dok su djeca intrinzično
motivirana upotrebljavati nove tehnologije
I - interakcija još uvijek nije na zavidnom nivou, zbog ograničenih resursa učenici nisu u
100% mogućnosti
interaktivno sudjelovati u korištenju tehnologija i medija
O - organizacija je temelj osnovnoškolskih mogućnosti - umjesto imena organizacija
stavila bih ime ravnatelja -
oni su ti koji diktiraju osnovnoškolsku politiku prema svemu, pa tako i prema tehnologiji i
medijima
N - novina - uvela sam priličnu novost u školu (dodatna nastava engleskog jezika kroz
online igru Quest Atlantis)
na koju su mnoge kolege ostali ravnodušni ali djeca s oduševljenjem prihvatila i
svakodnevno žele još više sličnih "stvari"
S - brzina je upitna, možemo li uopće reagirati dovoljno brzo ako nemamo potporu i
potrebna sredstva!?! i u
apsolutno smo nestimulativnoj sredini.

Zvučim možda malo pesimistično, no ima li netko optimističan odgovor na stanje u
osnovnim školama molim da ga objavi.
Hvala, Dubravka Brkljačić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2184[Grananje od br. 2043]

Poslao Dubravka Brkljačić (dbrkljacic.ufzg) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 22:00

Naslov: Odgovor: SECTIONS na uskom lokalnom kontekstu

Dragi plavci;
Postavljeno pitanje "Je li to teze ili lakse?" staviti SECTIONS model u ulogu analize
vlastitog područja
moram priznati da mi je osobno lakše i sigurnije staviti svoju sredinu pod analizu. Kao i
do sada to
je osnovna škola.

"Koliko se u tom slucaju mijenja tezinska vrijednost pojedinih slova u SECTIONS
modelu?
Kako biste poredali po važnosti pojedina polja u SECTIONS analizi za
predmete koje trenutno poducavate?"

Svakako prvo mjesto zauzima organizacija (ravnatelj) koji u mojem slučaju ima ulogu
motivatora
i osnovnog pokretača svih projekata za koje mnogi drugi prije nisu pokazali sluha.
Na drugo mjesto bih stavila troškove zbog kojih smo i prečesto ograničeni djelovati kako
bismo željeli.
Treće mjesto bi dijelili učenici i učitelji, njihova interaktivna suradnja odnosno proces
poučavanja i učenja
koji još uvijek kaska za potrebama istih.
I na kraju (ali ništa manje važni jedni od drugih) bili bi brzina, novina, te jednostavnost
upotrebe i pouzdanost.

"Nakon sto ste napravili SECTIONS analizu, biste li i sada donijeli iste odluke vezane uz
vas predmet?"
Uspjela sam zadovoljiti sve kriterije ovakve analize na primjeru svoje dodatne nastave
engleskog jezika
kroz online edukativnu igru. Mislim da je to tek početak sličnih projekata u mojoj školi,
jer moram priznati
uz moj entuzijazam i potporu organizacije nije problem pratiti želje i potrebe učenika za
sličnim projektima.

No, javlja mi se jedno pitanje kako probuditi "pozaspale" kolege koji već sada guše
moderne generacije
djece...? Kako doprijeti do njih!? Ima li nas mladih entuzijasta dovoljno da učinimo
kritičnu masu za toliko
potrebne veće promjene!?!

Hvala. Pozdrav svima,
Dubravka Brkljačić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2186[Grananje od br. 2026]

Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 22:04

Naslov: Odgovor: SECTIONS CARNet

Pozdrav Vesni i ostalim odlicnim diskutantima u ovoj temi,
Slazem se Vesna da je, bez obzira što prelazak na vlastiti LMS iziskuje novac,
organizaciju i vrijeme, to bolje rješenje nego stalno plaćanje "kamatarima" . Ali dali se
novi LMS moze napraviti na svakoj ustanovi? Treba zaista mnogo iskustva i istrazivanja
napraviti na jednom ili vise postojecih komercijalnih i free LMS-ova, evaluirati njihovu
funkcionalnost kroz nekoliko generacija korisnika (nastavnika- korisnika i studenata-
korisnika). Uz to, potrebna je iskusna ekipa specijalista za alate i tehnologije kojima se
LMSovi kreiraju.
Pridruzujem se, dakle, nasem tutoru, gospodinu Hudecu: i ja ne bih nikome olako
preporučila projektovanje vlastitog LMSa!
Sa kvalitetnim open source resenjem kao sto je Moodle u toku nekoliko godina treba
uspostaviti ucenje i poucavanje koriscenjem novih medija i tehnologija na nivou cele
ustanove, na nivou svih nastavnika i studenata i obezbediti institucionalnu podrsku tom
poduhvatu. Poduhvat ce uspeti kada svi ucesnici u ovom procesu budu zadovoljni.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2191[Grananje od br. 2000]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 22:37

Naslov: Odgovor: SECTIONS CARNet

Pozdrav svima,

Odgovori na pitanja o CARNet-ovom odabiru LMS-a i razlogu mijenjanja
smjera su nam lijepo objasnjeni u literaturi i kolege su do sad vec
iznijele najvaznije odgovore i svoja razmisljanja.

Slozit cu se s Vesnom da je na samom pocetku od presudne vaznosti pri
odabiru bilo lako koristenje i pouzdanost (E) jer je WebCT bio provjeren
alat i lagan za koristenje te nije zahtijevao vece angazmane ljudi koji
su se tek uhodavali. Drugi razlog pri odabiru su bili pocetni troskovi
(C) koji su kasnije postavili prekretnicu za promjenu smjera jer su se
povecanjem broja korisnika (S) povecali i troskovi.

Kako je WebCT kod nas dugo u upotrebi, naravno da su se pocele
primjecivati i odgovarajuce mane. Postojalo je rjesenje za njih kupnjom
nove verzije (N) sto opet dovodi do povecanja troskova.

U samoj studiji nema puno podataka o ucenju i poucavanju (T), osim sto
se navode neka poboljsanja na kojima se radi u Mentoru, ali ona se
uglavnom odnose na organizacijske probleme (O) i uspostavljanje uloga i
ovlasti kako bi se omogucila jednostavnija i fleksibilnija
administracija sustava te poboljsala interakcija (I) pojedinih sudionika
tecajeva.

U svakom slucaju veselim se nasem domacem proizvodu i zelim mu puno uspjeha.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------
Poruka br. 2193[Grananje od br. 2121]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 22:46

Naslov: Odgovor: SECTIONS CARNet

Pozdrav plavcima i tutorima!

Gotovo u svim porukama istaknuti su:
S - studenti/korisnici
C - troškovi
O - organizacijska pitanja
kao osnovni kriteriji za odabir LMS-a u CARNet-u.
Slažem se da su oni presudni i za razvijanje vlastitog LMS sustava
(Mentor) te su vrlo interesantne mogućnosti koje će se nastojati
osigurati (dodjela metapodataka pojedinim tečajevima, izrada osobne
karte polaznika, mogućnost izrade e-portfolia i dr.)

Privlačne su i predviđene "nove uloge": koordinatorska, auditorska i
voditeljska!
Pozdravljam razvoj Mentora i nadam se da ću ga imati priliku uskoro
"isprobati" :)

Emil




------------------------------------------------------------

Poruka br. 2198[Grananje od br. 2122]

Poslao Emil Banek (embanek.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 23:10

Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

Pozdrav plavcima i tutorima!

Vrlo zanimljiva diskusija između kolega Vesne i Andrije u koju ću samo
"upasti" citatom iz članka: "...prilikom odabira LMS-a (misli se na FER)
u prvom planu su bili zahtjevi, potrebe i navike nastavnika te njihova
percepcija što bi pojedini LMS trebao moći raditi, dok su studenti na tu
odluku utjecali u vrlo maloj mjeri."

Samim citatom nameću se T (teaching) i E (ease of use) kao primarni
kriteriji za odabir LMS-a, dok je S (students) stavljeno u drugi plan.

Emil
------------------------------------------------------------

Poruka br. 2200[Grananje od br. 2186]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 23:22

Naslov: Odgovor: SECTIONS CARNet

Pozdrav svima!

U potpunosti se slažem s Vesnom i Radojkom u svezi prelaska na vlastiti
LMS. Odluka za odabir komercijalnog alata WebCT-ja je u to vrijeme bio u
potpunosti opravdan. Stavila bih naglasak na mali broj korisnika koji su
bili isključivo pripadnici akademske zajednice (S) i lakoća uporabe tog
alata (E). Jedan od razloga uvođenja su vjerojatno bila pozitivna
iskustva mnogih poznatih akademskih ustanova u SAD-u, Kanadi i zemljama
Zapadne Europe.

 Budući sa je došlo do promjene u ulozi CARNet-a i postojeće rješenje
vjerojatno više i nije najbolje rješenje. Zbog povećanog broja korisnika
rastu i troškovi (C) te je potrebno potražiti novo rješenje što je u
CARNet-ovom slučaju izrada vlastitog LMS-a u suradnji s tvrtkom King
ICT. CARNet je velika ustanova koja je u mogućnosti to napraviti, ali
većina sveučilista, a pogotovo škole će se vjerojatno okrenuti nekom od
open source rješenja.

Zbog toga je model SECTION kvalitetan alat čija primjena omogućuje
svakoj ustanovi da odredi najbolje rješenje za sebe.

Pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2201[Grananje od br. 2002]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 23:24

Naslov: Odgovor: SECTIONS Elektrotehnicka skola

Lijep pozdrav svima!

Primjer Elektrotehničke škole u Zagrebu je zaista jedan dobar primjer
svim školama i nada da će i ostalim našim školama biti ubrzo proveden
takav projekt. Jasno je da su pokretači takvih projekata visoko
motivirani nastavnici na čelu s ravnateljem.

Budući da do tada, za razliku od FER-a, nastavnici nisu koristili
nijedan LMS vjerojatno nije bio veliki problem koristeći SECTION model
odabrati najbolji LMS.Mislim da su ključnu ulogu u odabiru imali
troškovi (C) jer je Moodle nekomercijalni alat i Poučavanje i učenje (T).

Pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2202[Grananje od br. 2087]

Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 23:28

Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

Lijep pozdrav plavcima,

Kad govorimo o FER-u moramo uzeti u obzir ono na sto nas upozorava i
Goran, a to je i u samom nazivu fakulteta - elektrotehnika i
racunarstvo. Stoga nas ne treba cuditi njihov odabir 3 LMS-a od cega je
jedan iz vlastite proizvodnje i na koji trebaju biti ponosni. Dubravka
nam napominje i da su tri godine testirali razlicite sustave o cemu smo
mogli procitati na CARNet-ovim stranicama.

Slazem se da su najveci naglasak stavili na profesore koji su samostalno
odlucili koji ce alat koristiti u skladu s potrebama njihove nastave.
Takodjer se slazem i s misljenjem kolega koji smatraju da je za studente
pomalo zbunjujuce kad moraju koristiti razlicite sustave za razlicite
kolegije. No uzmimo u obzir da cemo od tih istih studenata za nekoliko
godina traziti da koriste neki od sustava ili da razvijaju nove. Lakse
im je da u startu upoznaju sve. Dubravka dobro primjecuje da su morali
misliti na svoje studente kad su uspjeli pruziti podrsku za sva tri sustava.

Kako je CARNet-u u pocetcima bilo lakse poceti s WebCT-ijem zbog vec
razvijenog sustava, tako je i FER-ovcima bilo lakse odluku prepustiti
svojim profesorima kako ih ne bi obeshrabrili u koristenju e-learninga.
No kako ne znamo o kakvim je kolegijima rijec, na koji nacin i u kojem
obimu studenti koriste neki ili neke sustave tesko je donijeti
''pametno'' misljenje o njihovom odabiru.

Pozdrav

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2206[Grananje od br. 2002]
Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 00:14

Naslov: Odgovor: SECTIONS Elektrotehnicka skola

Puno pozdrava vrijednim plavcima,

Citajuci studiju Elektrotehnicke skole imam osjecaj da su svi elementi
SECTIONS modela podjednako zastupljeni i to poprilicno ''skolski''. Iz
prijasnjih poruka kolega da se naslutiti i njihovo odusevljenje procitanim.

Svaka studija daje razloge svoga odabira. Tako i ovdje nailazimo na
odlicne kriterije koji dobro opisuju potrebe i mogucnosti skole. U
primjeru takodjer lijepo opisuju etape implementacije Moodle-a u svoju
nastavu.

Ne bih se slozila da je financiranje jedina razlika u odnosu na CARNet i
FER, ali je u ovom slucaju bila od presudne vaznosti. Svaka studija
prati elemente SECTIONS modela, samo ne u istom omjeru. U primjeru
Elektrotehnicke skole sam pronasla najvise srodnosti s onim sto bi se
trebalo dogoditi u nasim skolama kad krenemo putem e-learniga.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2208[Grananje od br. 1893]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 02:08

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

Poštovane koegice i kolege blaupunktovci i cijenjeni tutori!

Ako smo u svom e-l učenju i podučavanju svojih učenika i studenata još
uvijek na "počecima" u smislu onoga što danas nudi tržište on-line
učenja, diskusije nekih kolega na temu e-learninga su prilično opsežne.
Takav dojam stekao sam na osnovu predposljednje 6. diskusije o
e-learning infrastrukturi i SECTION modelu posebice kod rasprave o
odabiru LMS sustava.

Analizirajući studije slučaja CARnet-a, FER-a i Elektrotehničke škole
uočljivi su višestruki razlozi za odabir jednog ili više LMS sustava,
ali je činjenica da se je svaka ustanova ravnala prvenstveno prema
svojim ciljevima i mogućnostima uvažavajući primarne potrebe. Uglavnom
vrijedi pravilo: «Koliko para, toliko muzike» - realna sredstva, realni
rokovi, realni sustavi.

Mnogobrojni su aspekti odabira nekog LMS sustava: cijena, otvorenost
koda, raširenost upotrebe, mogućnosti i dr. Kada bih više znao o tim
alatima vjerojatno bih i lakše mogao odgovoriti na pitanje koja
infrastruktura je kvalitetnija u odnosu na raspravu o temeljima
infrastrukture u članku (Davis, 2005.). Smatram da idealni sustavi
postoje samo u teoriji.

srdačan pozdrav

Stanislav Topić


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2209[Grananje od br. 1908]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 02:11

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Poštovane koegice i kolege blaupunktovci i cijenjeni tutori!

Radni i životni okoliš u kojem pokušavamo ostvariti svoju egzistenciju
predstavlja realan, stvaran svijet i unutar globalnog i lokalnog
konteksta. U kontekstu kontinuiranih promjena mnogi od nas nisu svjesni
mnogobrojnih problema i to zato što se ponekad bavimo trivijalnostima.
Probleme ograničenih sredstava najčešće povezujemo sa osobnim dohodkom,
a ne s potrebnim ulaganjem u razvoj. Ponekad se teško odmaknuti od
prošlosti-naslijeđe, a tlo pod nogama izmiče (Jadranko, poruka 1906). Po
pitanju obrazovanja – obuke čini mi se da nam katkad nije poznat pojam
cjeloživotnog obrazovanja, a tu su opet u pitanju sredstva i vrijeme, a
vrijeme je novac, zar ne? Čak u kontekstu ustanova s pravom javnosti –
privatne obrazovne ustanove, osnovni problem je izrada strategije,
ulaganja u ljude, u opremu. Ovdje naglašavam potrebu za izradom
strategije o uvođenja LMS na svim razinama.

srdačan pozdrav

Stanislav Topić


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2210[Grananje od br. 1978]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 02:14

Naslov: Odgovor: Pilot projekti

Poštovane kolegice i kolege blaupunktovci i cijenjeni tutori!
Jedan od ključnih strateških problema je neinformiranost, primjerice o
mogućnostima koje može pružiti uvođenje informacijske infrastrukture i
pratećih sadržaja. U kontekstu neinformiranosti razrađeni «pilot
projekti» podigli bi razinu informiranosti i zasigurno bili poticaj da
se i drugi uključe u LMS, jer postoji potreba u svakoj obrazovnoj
sredini pa tako i na VSS. Raspoloživost i dostupnost određene
tehnologije ne bi trebao biti problem uz dobro izrađenu i prezentiranu
strategiju – informiranje i uz to da se uvaže i naglase potrebe
administracije sustava, nastavnika i nadasve onih krajnjih korisnika
kojima je sustav namijenjen – studenti i učenici. Svim kolegicama i
kolegama bih poručio da godine nisu važne (Andrija, poruka 2053).

srdačan pozdrav

Stanislav Topić


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2211[Grananje od br. 2000]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 02:19

Naslov: Odgovor: SECTIONS CARNet

Poštovane koegice i kolege blaupunktovci i cijenjeni tutori!

Kada se sagledava SECTION model (Bates i Poole, 2003) ono što sigurno
mogu ustvrditi u ova tri slučaja je da CARnet pristupa problemima
uvažavajući stvarne potrebe studenata i nastavnika, a uz to razvijajući
i vlastiti LMS-a sustav "Mentor", a FER ne zaostaje za njima (surađuju).
Možda je to najbolji put izgradnje infrastrukture i zadovoljenje potreba
onih koji će to koristiti (studenti, nastavnici, administracija).
Elementi okruženja koji su zasigurno utjecali na odluke prilikom odabira
su povećanje broja korisnika te postojeće iskustvo, educirana i uhodana
organizacijska struktura

srdačan pozdrav

Stanislav Topić


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2212[Grananje od br. 2200]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 02:25

Naslov: Odgovor: SECTIONS CARNet
Poštovane koegice i kolege blaupunktovci i cijenjeni tutori!

Kada se sagledava SECTION model (Bates i Poole, 2003) ono što se
sigurno može ustvrditi u ova tri slučaja je da CARnet pristupa
problemima uvažavajući stvarne potrebe studenata i nastavnika, a uz to
razvijajući i vlastiti LMS-a sustav "Mentor", a FER ne zaostaje za njima
(surađuju). Možda je to najbolji put izgradnje infrastrukture i
zadovoljenje potreba onih koji će to koristiti (studenti, nastavnici,
administracija). Elementi okruženja koji su zasigurno utjecali na odluke
prilikom odabira su povećanje broja korisnika te postojeće iskustvo,
educirana i uhodana organizacijska struktura.

srdačan pozdrav

Stanislav Topić


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2214
Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 08:58

Naslov: Završni tjedan

Hi svima,

iza nas je još jedna interesantna diskusija. Drago nam je vidjeti ponovo
brojne i kvalitetne postove.

Već smo spomenuli pripreme za izradu trećeg zadatka. Svi već imate
iskustvo u izradi zadataka u ELAi i sve što će slijediti vam je poznato.

Pažljivo pročitajte upute. Dogodilo se, ne govorimo samo o plavcima, da
su neki načinili izvrsne zadatke kojima je nedostajao dio tražen u zadatku.

Za sve dileme i pitanja naravno da smo na raspolaganju.

Uz pozdrave, vaši

Zlatko i Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2216[Grananje od br. 2181]

Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 12:24

Naslov: Odgovor: SECTIONS na uskom lokalnom kontekstu

Pozdrav Dubravki i svim plavcima!
Osvrnula bih se na Dubravkina razmišljanja i pokušala prikazati kakva je
situacija u mojoj školi. Iako se slažem s Dubravkom jer je to realna
situacija u većini škola ipak imam nešto optimističniji stav i vjerujem
da svi zajedno trebamo pridonijeti da situacija u našim školama i
ustanovama bude što bolja.

Prema analizi SECTIOS ovako to izgleda u mojem okruženju.

S- Budući da je riječ o učenicima osnovnoškolske dobi koji svakodnevno
moraju pohađati nastavu, u mojoj školi svakom učeniku od 5.-8. razreda
omogućen pristup računalu i Internetu u školi. Daleko smo od idealnog da
svaki učenik ima svoje računalo, ali mislim da je za ovu početnu fazu
dovoljno.
E- Koliko god se jednostavan alat izabere potrebna je edukacija,
prvenstveno nastavnika, a zatim i učenika. Tu je najvažnija motivacija.
Prema provedenoj anketi u svojoj školi nastavnici su pokazali visoku
motivaciju i spremnost na učenje.
C-Troškovi su visoki i oni su uvijek problem. Iako imamo jaku potporu
Grada Opatije vjerojatno ćemo gledati izabrati neki nekomercijalni LMS
poput Moodle-a.
T-Vjerojatno ćemo se na početku usmjeriti na izbornu i dodatnu nastavu
te izvannastavne aktivnosti.
I- Rad u malim grupama i dobra podrška korisnicima su osnovni preduvjet
da bi interakcija mogla dobro funkcionirati. S vremenom bi to trebalo
biti sve bolje i obuhvaćati sve veće grupe.
O-Imamo jaku podršku ravnatelja koji je i pokretač cijelog projekta.
N- I nastavnici i učenici su svjesni da ne možemo ostati na istom već se
moramo prilagoditi novitetima
S- Budući da je riječ o osnovnoj školi gdje se nastavnici i učenici
svakodnevno vide i komuniciraju brzinu ne smatram previše važnim
kriterijem.

Pozdrav

Dragica


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2217[Grananje od br. 2146]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 15:02

Naslov: Odgovor: Realni svijet

Pozdrav Emilu i plavcima!
Izvrsno je detektirao problem gdje smo danas prema konceptu izobrazbe za potrebe
OSRH i spomenuti Projekt 4. koji se odnosi na uvođenje novih načina usvajanja i
održavanja znanja, danas na način da bi se zadovoljila kvota polaznika ELA-e . Kako
stalno dolazi do smanjenja djelatnika (preustrojavanje, kadrovske križaljke) nećemo biti
niti "samostalni strijelci" na svojim katedrama, već spremni za neke druge dužnosti , a
jedna od aktualnih je 6a mirovina, premještaj na novu dužnost i slično... jer smanjenje
osoblja isto je planirana zadaća, zato moramo biti svjesni svojih pozicija i shvatiti da
svaka revolucija jede svoju djecu .
Pozdrav!
Jadranko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2219[Grananje od br. 1309]

Poslao Dubravka Brkljačić (dbrkljacic.ufzg) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 18:58

Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment

Poštovani tutori i plavci,
moj skroman zaključak o evaluaciji 1. kolegija je u prilogu.
Hvala i pozdrav!
Dubravka Brkljačić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2220[Grananje od br. 2122]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 19:40

Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

Pozdrav plavcima!

Čitajući FER-ovu studiju i diskusije kolega nameću mi se slijedeći
zaključci:
1)      T je dominantno utjecao na odabir jer tri sustava podržavaju sve
želje nastavnika i njihove različite perspektive poučavanja
2)      C je naravno uvijek prisutan kao varijabla. Koliko ja razumijem,
WebCT je za njih besplatan, a besplatan je i Moodle. Pošto podršku za
WebCT u stvari daje CARNET, ispada da je Moodle skuplji (možda se varam?)
3)      Neki kolege pitaju što će biti kada CARNET napusti WebCT ? – pa
napustit će ga vjerojatno i ostali jer bi im to prouzročilo velike
troškove. Zbog toga je dobro što razvijaju paralelno svoje i koriste
open source rješenje.
4)      Mislim da bi se kao znanstvena i obrazovna institucija orijentirana
na informacijsko-komunikacijske tehnologije sa velikim rejtingom na ovom
prostoru trebali uključiti u razvoj Mentora ako to već radi CARNet
5)      Čini se da S varijabla nije zadovoljena, ali ako uzmemo u obzir
prirodu samog studija računarstva, studenti FER-a trebali bi raditi u
nekoliko LMS-ova da bi mogli uočiti njihove razlike i razvijati se u
znanstvenom smjeru . Tu podržavam kolegu Andriju u njegovom zaključku.
Mi jednostavno nismo ista ciljana skupina kao studenti FER-a i paralele
koje naše „girl power“ vuku ne piju vodu.


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2221[Grananje od br. 2043]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 21:07

Naslov: Odgovor: SECTIONS na uskom lokalnom kontekstu

Lijepi pozdrav svima!

Upotreba tehnologije na mom lokalnom podrucu tj. u skolskoj knjiznici
moze se vezati uz sve nastavne predmete. Od tehnologije se najvise
koristimo DVD-om (gledanje filmova) i racunalom (prezentiranje gradiva,
pretrazivanje informacija na internetu, izrada prezentacija, igranje
edukativnih igrica, ucenicko komuniciranje putem interneta-facebook,
blogovi... ). Svi ucitelji razredne i predmetne nastave sve vise
izrazavaju zelju i potrebu za ukljucivanjem tehnologije u svoje nastavne
sate, te se posjecenost knjiznice u tu svrhu svake godine znatno
povecava (razredna nastava, vjeronauk, povijest, hrvatski su najcesci
korisnici, ali "lepezica predmeta" se svake godine sve vise prosiruje).
Stoga, cu naparviti SECTIONS analizu za poboljsanje knjiznicnih usluga,
kako bi bili sto dostupniji svojim korisnicima (uciteljima i ucenicima).
Redoslijed slova iz SECTIONS analize cu sloziti po tezinskoj vrijednosti
vezanoj za knjiznicne usluge:

1. I (Interactivity): veoma je vazno da knjiznica pruzi interaktivnost
korisnicima sa sadrzajem (potrebnim za skolu, ali i osobne interese),
korisnika s knjiznicarem i povezivanje korisnika u mreze interesa
medjusobno za ucenje i razvijanje interesa prema odredjenom podrucju...

2. T (Teaching and learning): tehnologija i mediji koristeni u knjiznici
su prvenstveno u upotrebi u svrhu ucenja koje se odvija organiziorano od
strane ucitelja, individualno od strane ucenika...

3. O (Organisational issues): imamo ispunjene preduvijete dostupnosti
internet. Uprava podrzava nove prijedloge za primjenu tehnologije, ali
jos ne shvaca i vaznost dostupnosti tehnicke podske koja nam je potrebna
od strucnog osoblja. Dostupni su nam operateri izvan skole u slucaju
racunalnih problema (popravak), ali tu podrsku ne smatram dovoljnom. U
buducnosti ce se nastojati povecati i broj dostupnih racunala u
knjiznici, sto ce se i najvjerojatnije dogoditi do kraja sk. godine.

4. S (Students): dostupnu tehnologiju smatram prikladnom ucenicima,
pokazuju veliki interes za nju i veoma ceto dolaze u grupi te je rado
koriste...
5. C (Costs): prilagođavamo se uvijek onome sto nam je trenutno dostupno
i ocekujemo poboljsanje u buducnosti postavljajuci uvijek dodatne
zahtijeve pred upravu skole, ne dajuci im da "mirno spavaju" :)).
Troskovi su uvijek problem, ali ne i toliki da se ne moze jos bolje
iskoristiti trenutno dostupna tehnologija ili dobiti financijsku podrsku
kroz odredjene projekte.

6. E (Ease of use): ucenici s lakocom koriste dostupnu tehnologiju i
veoma cesto suradjujemo s njima upravo zbog nedostatka stalne podrske,
rado pomazu...

7. S (Speed): sto se knjiznice tice razmisljam kako je u izradu
odredjenih korisnih sadrzaja koje mozemo ponuditi potrebno ukljuciti i
ucenike jer mislim da bi to takodjer pridonijelo povecanju brzine,
naravno uz vodstvo...

8. N (Novelty): dostupna tehnologija ne predstavlja veliku novinu, ali i
smatram da nismo jos uvijek ni blizu iskoristili njezin potencijal te da
se na to trebamo koncetrirati u narednom periodu...

Ivana




------------------------------------------------------------

Poruka br. 2222[Grananje od br. 1644]

Poslao Dubravka Brkljačić (dbrkljacic.ufzg) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 21:09

Naslov: Odgovor: Treci kolegij

includes attachment

Poštovani tutori i plavci,
u prilogu je moj zaključak o preoblikovanju debate.
Hvala.
Pozdrav svima!
Dubravka Brkljačić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2223[Grananje od br. 2221]

Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 21:30
Naslov: Odgovor: SECTIONS na uskom lokalnom kontekstu

Jos jednom lijepi pozdrav svima!

Radeci ovu analizu i razmisljajuci o odabiru tehnologije, pocelo mi se
postavljati pitanje o njenom izboru u vezi kojega imam dvojbe.
Buduci da u dosta primjera financijska situacija i tehnicka podrska u
osnovnim skolama i nije bas sjajna pocinjem razmislajti da li bi pri
odabiru alata bilo bolje mozda u takvom slucaju trenutno odabrati nesto
od Web-a 2.0. umjesto LMS za nas s navedenim problemima, zasada?

Nakon procitane literature u kojoj se naglasava vaznost podrske za
uspijesnost njenog implementiranja i odrzavanja, sto je s nama kojima
ona trenutno nedostaje ili je ne mozemo zasada dobiti u dovoljnoj kolicini?
Je li mozda bolje u tome slucaju krenuti na upotrebu wikija, bloga,
facebooka te prouciti i upotrijebiti ove alate za pocetak u svrhu
obrazovanja, i "iskoristiti" i ucenike u stvaranju edukativnih
sadrzaja...??? Ovi alati ocito nemaju mogucnosti koje ima LMS, ali jesu
li u trenutnim uvijetima izvedljiviji?

Evo, savjet bi dobrodosao! :)

Hvala,

Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2224[Grananje od br. 2128]

Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 21:37

Naslov: Odgovor: SECTIONS Elektrotehnicka skola

Pozdrav plavcima!

Što se Elektrotehničke škole tiče, kolege su dobro rekle da su prednosti
Moodla prevagnule u njegovom odabiru, ali ne slažem se sa konstatacijama
nekih (Marijan sori), da se nije moglo odabrati drugo rješenje.

Zapravo uopće nije bilo dileme odabrati komercijalni ili nekomercijalni
LMS (ili razvijati vlastiti). Oni su se odmah odlučili za besplatni
alat, a onda su birali između nekoliko raspoloživih (Nije Moodle jedini).

Možda bi bilo interesantno usporediti prednosti i mane svakog pojedinog
open source alata, a to su vidim dobro proanalizirali prilikom odabira u
promatranoj školi.

Vrijednost ovih diskusija svakako je saznanje da postoji SCORM standard
o kojem se treba voditi računa prilikom odabira LMS-a. Hvala kolegama i
mentoru što su proširili moje horizonte znanja.

Darko


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2225
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 3. veljača 2009. 01:06

Naslov: Buduci trendovi

Pozdrav svima,

za kraj nas je docekala jos jedna zanimljiva tema - buduci tehnoloski trendovi i njihov
potencijalni utjecaj na obrazovanje. Iako je tijek izrade zavrsnog zadatka sigurno na
vrhuncu, vjerujem da ce vas i ova tema zaintrigirati da se pozabavite njome.

Diskusije uz zadnju temu oznacene su kao 'po zelji', no vjerujemo da cete nastaviti trend
zanimljivih rasprava.

Pozurite s zadacima :-)

Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2226[Grananje od br. 2219]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 3. veljača 2009. 01:37

Naslov: Kasni zakljucak

Pozdrav svima,

iako je to neuobicajeno i protivno dobroj praksi vodjenja diskusija koja nalaze zatvaranje
diskusija u ponedjeljak/utorak novog tjedna, nakon puno, puno vremena vratimo se jos
malo na ovu 4. diskusiju.

Radi specificne situacije u kojoj se nasla, Dubravki je kao nadoknada propustenog iz
objektivnih razloga, pripala cast vratiti se u sada vec daleku diskusijsku povijest i
zakljuciti raspravu koja je iz tog razloga ostala nezatvorena sve do sada. No, bolje ikad
nego nikad, drago nam je da je Dubravka na kraju opet sa nama.

Tako u ovoj diskusiji zapravo imamo cak dvije zakljucne poruke - odlicnu poruku Darka
(br. 1596, prilog) sa odlicnim rezimeom svih nasih brojcanih razmisljanja, te Dubravkinu
poruku (br. 2219, prilog) koja se vise bavi teorijskim pristupom.

Dodajmo tome jos ponesto sto smatramo da je vazno ponijeti dalje. Upamtimo da su
strogo formalne procedure analize, poput 5C modela, za nase obrazovanje novina, ali su
dio vrlo uspjesnog americkog modela managementa. Zapamtimo i inteview prof. dr. sc.
Suncane Taradi i iskustva jedne od pionirki na podrucju e-learninga.

Uz srdacne pozdrave,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2227[Grananje od br. 2222]

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 3. veljača 2009. 02:17

Naslov: Jos jedan kasni zakljucak

Pozdrav svima,

jos jednom na neuobicajen nacin zavrsavamo diskusiju i jos jednom se vracamo u daleku
diskusijsku povijest. Razlog je i ovaj put isti kao i u slucaju prethodne diskusije -
Dubravka je nakon nekog vremena izbivanja opet sa nama i nadoknadjuje propusteno.

I ovdje njezinom zakljucku (poruka br. 2222, prilog) dodajmo jos ponesto sto smatramo
da je vazno ponijeti dalje iz ove odlicne diskusije.

Poceli smo prisjecanjem kako je to izgledalo prije 10 i 20 godina, kako su izgledali poceci
uvodjenja napredn(ij)e tehnologije u nastavni proces, kako su se s time nosili nastavnici,
a kako ucenici. Predstavili ste nam puno stvarnih primjera kreativne i ucinkovite upotrebe
medija, ali i onog suprotnog. Imali smo Kozmin clanak koji je izazvao zanimljivu
raspravu.

Zapamtimo da tehnologija utjece i na predavaca najmanje jednako toliko koliko i
predavac zeli utjecati na tehnologiju. Tako Ana odlicno naglasava da nove medije treba
iskoristiti na drugaciji nacin, a ne "transformirati" klasican nacin predavanja u tehnologije.

Treba istaknuti i odlicnu raspravu o tome sto uciniti sa predavacima koji ne prihvacaju
moderne trendove, a sa velikim zanimanjem smo pratili i raspravu o vasim osobnim
iskustvima u kojoj Suzana, Sanja i Andrija naglasavaju promijenjenu ulogu predavaca -
predavac ne mora nuzno znati najvise, vec i predavac sam kroz nastavu nerijetko uci
nesto novo. I jos - ne zamijeniti inovaciju za kvalitetu. Zapamtimo i Radojkinu hobotnicu
koji ocrtava lone ranger pristup.

Odlicnu raspravu imali smo i na temu kriterija odabira medija. Tako smo se slozili da isti
ovisi o zeljenom cilju, dobi, predznanju, tehnickim mogucnostima (resursima) i
raspolozivom vremenu

U kasnom zakljucku, pozdrav svima,
Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2228
Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 3. veljača 2009. 02:25

Naslov: Zakljucak 6. diskusije

Dragi prijatelji,

pri kraju smo naseg druzenja. Nadamo se da je posao na vasim zadacima takodjer pri
kraju, mi ih nestrpljivo ocekujemo.

Zavrsili smo dakle SECTIONS analizu koja se tradicionalno pokazuje kao interesantna
tema. I tijekom ove rasprave pokazali ste puno onoga sto vas je krasilo i u prethodnim -
kriticko promisljanje. Zadrzite to i vasem daljnjem radu - dubium ergo sum!

U nasim smo raspravama u proteklih dva tjedna na izravan i neizravan nacin pokazali da
je (nakon egzaktnog alata 5C) SECTIONS model jos jedan odlican kriterij za procjenu
sirokog spektra vaznih cimbenika vezanih uz inicijative pokretanja sustava obrazovanja
na daljinu - vlastitih potreba, spremnosti ustanove, studenta, tehnicke podrske ... Stoga
je vrlo vazno provesti je pri planiranju primjene LMS sustava ili pokretanja e-Learning
sustava bilo kojeg opsega.

Sigurni smo da cemo u vasim zadacima takodjer vidjeti dobre primjere primjene
SECTIONS analize.

Vasi tutori

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2229[Grananje od br. 1893]

Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Utorak, 3. veljača 2009. 09:21

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

   Zbog raznih aspekata i zapreka LMS sustav u OŠ još uvijek nije našao svoje mjesto. U
osnovnim školama je Content management sustav (CMS)jedini koji nam je na raspolaganju,
zahvaljujući Carnetovom HUSO projektu.
   Međutim kao što to (Davis, 2005.) u svome članku ističe, idealni sustavi postoje samo u
teoriji. Dakle činjenica je da je implementacija i aktivacija e-learninga na razini ustanove (tu
prije svega mislim na OŠ) znatno više uvjetovana motiviranošću i spremnošću nositelja
projekta i njihovih polaznika i (ne)podrškom ravnatelja, nego samim odabirom sustava.
Sustav će se odabrati sukladno mogućnostima ustanove.
    LP plavcima i tutorima
    Esad


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2230[Grananje od br. 2223]
Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Utorak, 3. veljača 2009. 09:34

Naslov: Odgovor: SECTIONS na uskom lokalnom kontekstu

Pozdrav Ivani i ostalima,
Web 2.0 sa svim svojim alatima je izvanredan za primenu u edukaciji i mnogo primera
se moze naci na Internetu kako se wikiji, blogovi, social networks (RSS, facebook,..) foto
galerije kao sto je flickr, mogu upotrebiti u nastavi. Mozete zainteresovati napredne
ucenike(studente) da pomocu tutorijala koji se mogu naci na Internetu za ove alate (ili
ih mogu cak sami napraviti opet koriscenjem ovih alata),ostalim svojim kolegama
pokazu mogucnosti njihove upotrebe.
Master studenti za elektronsko ucenje na mome fakultetu su odusevljen krenuli u
koriscenje ovih alata i dali pregst ideja za njihovo koriscenje u nastavi.
Dakle, Ivana, objavite ovu ideju, klinci ce sami doci :)

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2233[Grananje od br. 2043]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Utorak, 3. veljača 2009. 14:32

Naslov: Odgovor: SECTIONS na uskom lokalnom kontekstu

Pozdrav plavcima,

Implementacija LMS-a (Learning Management System) ovisi o hardverskoj
infrastrukturi pojedine institucije, njegovoj tehnološkoj razini i
opterećenosti.

Elektrotehnički fakultetu u Osijeku iako spada u skupinu institucija
koja posjeduje vlastitu hardversku infrastrukturu ne može se pohvaliti
da u svojim "redovima" ima instaliran bilo kakvo LMS rješenje. Moduli za
učenje također nisu implementirani.

Prema Modelu Sections ETF bi prikazao na sljedeći način:

S (Students)
Studenti unutar fakulteta imaju mogućnost pristupa računalu kako kroz
računalne učionice tako i kroz računala koja su postavljena unutar
zavoda. Na raspolaganju im je računalna podrška. Unutar fakulteta
postoji LAN i Wireless mreža preko koje studenti imaju pristup
internetu. Omogućen im je pristup internetu i preko prijenosnih računala
unutar ustanove. Unutar fakulteta postoji web konferencija koja još više
poboljšava strukturu virtualne učionice.

E( Ease of use)
Ono što ETF posjeduje trenutačno su nove web stranice koje su proizvod
odjela za računalnu podršku čiji je primarni zadatak osiguravanje
tehničkih preduvjeta za funkcioniranje informatičkog sustava. Vezano za
administraciju kolegija na novim web stranicama mogu se istaknuti
slijedeće novosti:

1.Obavijesti i materijali koje se objave zaštićeni su na način da se
studenti moraju logirati službenom lozinkom fakulteta, čime se
onemogućuje pristup povjerljivim podacima osobito onima vezanim u
rezultate ispita i kolokvija. Ipak, treba napomenuti da su na taj način
podaci vidljivi studentima ETF - a.

2.Ukoliko se želi dodatno zaštiti objavljene podatke – omogućeno nam je
postavljanje osobne lozinke koje se dostavljaju studentima za koje ste
te podatke namijenili. Naravno, ovu dodatnu lozinku dostavljamo ciljanoj
skupini (npr. na
predavanjima/auditornim i laboratorijskim vježbama).
Postoji i mogućnost otključavanja, ukoliko se želi da podaci budu
dostupni javnosti.

3. Otvorene su i web stranice kolegija razlikovne godine i web stranice
kolegija poslijediplomskog studija. Na taj način otvara se mogućnost
komunikacije sa studentima poslijediplomskog doktorskog studija i na taj
način.

4.Unutar tih web stranica moguće je definirati kriterije ocjenjivanja
studenata
te također te stranice mogu služiti u svrhu evidencije laboratorijskih
i auditornih vježbi, te predavanja. U tim evidencijama moguće je
postaviti i fotografije studenata, zapis komentara za svakog pojedinog
studenta po svakoj vježbi ili predavanju, i naravno bodovanje. Student
sa svojim LDAP accountom ima mogućnost uvida u sve svoje vježbe, ukoliko
su naravno definirane, te pratiti svoj rad i aktivnosti u nastavi.

Na novim web stranicama vrlo je lako kreirati i nove izbornike i
sadržaje, kao i uređivati ih jer stranice će biti onoliko kvalitetne,
koliko se sami djelatnici u njihovo uređivanje uključe. Ovo se osobito
odnosi na mogućnosti kreiranja sadržaja zavodski stranica i sl. Ukoliko
bilo koji djelatnik ima ideju za nove sadržaje – na raspolaganju mu je
webmaster . Nije potrebna posebna edukacija studenata i profesora.
Posebno je napravljen sustav uređivanja privatne web stranice svakog
nastavnika. Sve mogućnosti uređivanja sadržaja će biti popraćene
detaljnim uputama nakon logiranja. Popisi kolegija , uređivanje
životopisa također je dana kao mogučnost.

Nastavak slijedi....


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2234[Grananje od br. 2233]

Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Utorak, 3. veljača 2009. 14:34
Naslov: Odgovor: SECTIONS na uskom lokalnom kontekstu

Nastavak...

C(Costs)

Za implementaciju web stranice koje se koristi na ETF – u odgovorna je
računalna podrška. Troškovi uglavnom obuhvaćaju: troškove izrade
materijala (broj sati utrošenih od osoba uključenih u izradu i
obnavljanje materijala kao što su tekstovi, multimedija), troškovi
proizvodnje materijala (tiskanje, umnožavanje).

Vjerojatnost prelaska na neki od nekomercijalnih LMS je velika s obzirom
na organizacijsku i upravljačku strukturu kakva trenutačno djeluje
unutar ETF – a ( organizacija je slična organizaciji FER – a).

T (Teaching and learning)

Web stranice se trenutačno koriste prvenstveno za prikazivanje
obavijesti ( održavanje nastave, prolazak na ispitima) i za
objavljivanje materijala (predložaka) unutar određenog kolegija.

I (Interactivity)

Možda veći doprinos svakom pojedinom kolegiju je forum kojim student na
svakoj stranici kolegija može postaviti upit (službeno se vidi njegovo
ime i prezime), na koji
nastavnik / asistent može odgovoriti, te time odgovara svim studentima.
Na taj način komunikacija između studenta i nastavnika postavljena je na
viši nivo.

O (Organisational issues)

Podrška uprave unutar institucije je prisutna. Između ostalog naglasio
bi podršku dekana i prodekana za nastavu. Računalna podrška kao i
dostupnost internetu bilo preko LAN ili Wireless mreže je prisutna.
Aktivnosti Službe: nabavka nove računalne opreme, redovito i izvanredno
održavanje računalne opreme, održavanje računalne mreže i poslužitelja,
izrada aplikativnih programa za potrebe fakulteta, razvoj kvalitete i
sigurnost sustava, sudjelovanje na projektima edukacije, projektiranja i
implementacije, servis za vanjske korisnike (u sklopu Službe računalne
podrške organizirana je servisna služba za pružanje
informatičke/servisne podrške vanjskim korisnicima iz akademske zajednice).

N (Novelty)

Pojašnjene web stranice ne predstavljaju neku posebnu novinu ali su
korak dalje prema…..

S (Speed)
Što se ETF – tiče mislim da je potrebno okrenuti se u drugom smjeru
prema nekom od dostupnih nekomercijalnih LMS-a.

Pozdrav,

Krešimir




------------------------------------------------------------

Poruka br. 2235[Grananje od br. 2002]

Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Utorak, 3. veljača 2009. 17:16

Naslov: Odgovor: SECTIONS Elektrotehnicka skola

face="Dialog">Lijep pozdrav
face="Dialog">Ulaganje u LMS, sredstava dobivenih od CARDS projekta u srednjoj
Elektrotehničkoj školi je doista za svaku pohvalu, pogotovo pokretačkom timu unutar škole.
Odabir samog LMS-a, Moodle i nije začuđujuća, pošto Moodle iako program otvorenog koda
daje doista puno mogućnosti primjene komunikacijskih i kolaboracijskih alata (forum, chat,
mail), kao i komercijalni alat poput WebCT-a, a ima i mogućnost kreiranja blogova unutar
LMS-a što je zanimljivo srednjoškolskoj populaciji.
face="Dialog">Kako škola i sama navodi, daje i dovoljno prostora za oblikovanje modula
koji zadovoljavaju specifične potrebe pojedinog predmeta. To što je Moodle SCORM1
kompatibilan, (kako su kolege već primjetili) daje plus u odabiru i ostavlja prostor da se
sadrža /tečaj/predmet/ u budućnosti prenese i na neki drugi LMS ako bude postojala potreba, a
isto tako i omogućuje prijenos sadržaja iz srodnih alata. Nije ni zanemarujuća uloga kod
odabira i edukacija profesora u radu s odabranim LMS_om.
face="Dialog">U organizaciji MZOŠ-a i FER-a doista su se provodile radionice za edukaciju
i instalaciju LMS Moodle, (i nekoliko naših profesora je prisustvovalo takvoj radionici), a
npr. nismo na nivou škole dobili informacije da se održavaju slične radionice (u organizaciji
MZOŠ-a) i za druge navedene LMS_ove.
face="Dialog">Suzana


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2236[Grananje od br. 1771]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Srijeda, 4. veljača 2009. 05:46

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

includes attachment

Poštovane kolegice i kolege plavi, cijenjeni tutori!
Izgleda da nije kasno za još pokoji komentar. Nažalost nisam bio u
mogućnosti aktivno sudjelovati u veoma zanimljivim diskusijama tijekom
1. semestra, ali sam sve Vaše diskusije «skinuo» i veći dio pročitao.
Ono što me je potaklo da se ipak malo konstruktivnije javim je «Još
jedan kasni zaključak» našeg tutora Zlatka i stoga što bih se htio
osvrnuti na osobno iskustvo tijekom uvjetno rečeno «svojih» predavanja.
Pošto uvijek nakon svakog predavanja i semestra preispitujem svoje
aktivnosti, osvrnuo bih se također na poruku 1771 s nadnevkom od
Četvrtak, 15. siječanj 2009. 20:37, Ana Partalo
(apartalo.public) u kojoj kolegica Ana piše:

"Na većini konferencija/stručnih skupova prezentacije su postale
nepisano pravilo, tj.ljudi ih ne koriste zato da poboljšaju predavanje,
nego zato „jer se to tako radi“. Te prezentacija, kad im se tako
pristupi, daju sigurnost predavaču, i to onu lažnu sigurnost u to da ima
kontrolu nad sadržajem predavanja, a zapravo sadržaj kontrolira njega,
umjesto da odaziv publike (polaznika) modulira način iznošenja.
Nove medije treba iskoristiti na drugačiji način, a ne "transformirati"
klasičan način predavanja u tehnologije."

U prilogu Vam iznosim osobno iskustvo, koje nadam svi Vi možete
iskoristiti!

Još jednom svima Vama isprika što nažalost nisam bio u prilici aktivno
sudjelovati, ali dok je ovaj ELA Forum otvoren, smatram da se ipak treba
javiti.

srdačan pozdrav

Stanislav Topić


------------------------------------------------------------

Poruka br. 2237[Grananje od br. 2226]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Srijeda, 4. veljača 2009. 05:48

Naslov: Odgovor: Kasni zakljucak

includes attachment

Pozdrav plavi!

Iako stigao još jedan kasni zaključak naših tutora, smogao sam snage da
se javim svojim komentarom u prilogu, na zaključak kolegice Dubravke o
preoblikovanju debate, jer se s činjenicama koje ona u svojem zaključku
iznosi svakodnevno susrećem.
pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2238[Grananje od br. 2043]

Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Srijeda, 4. veljača 2009. 05:49

Naslov: Odgovor: SECTIONS na uskom lokalnom kontekstu

Pozdrav plavima i tutorima!

SECTIONS analiza u uskom lokalnom kontekstu-Visoka škola za sigurnost
predmet Osobna zaštitna sredstva (II. godina).


S(Students)
- studenti su educiraju za rad s tehnologijom koju zahtjevaju svi
predmeti, pa tako i predmet Osobna zaštitna sredstva (predmet
Informatika na I. godini studija, osnove rada na računalu, obrada
teksta, PPP i upotreba interneta)
- koriste se online komunikacija u svezi predaje seminarskih radova i ispita

E (Ease of use)
- u svakodnevnom radu potrebno je poznavanje tehnologije rada
sustava(funkcioniranja mreže, uključivanja i spajanja projektora,
printera, spremanja podataka na server..), a za veće "probleme" postoji
nekoliko načina komuniciranja s tehničkom podrškom (osobno, on-line,
telefon, mobitel)
- sve druge aktivnosti profesora spadaju u dio procesa cjeloživotnog
obrazovanja
- za sve profesore planira se ELA (za jedan dio se provodi, a za dio je
proveden),
(upoznavanje s novim alatima – programima, tehnologijom)
- studenti se na radionicama susreću aktivno s tehnologijom i medijima
prezentirajući javno svoje radove

C (Costs) - Troškovi.
- Visoka škola ima razvijen vlastiti sustav koji radi upravo ono čemu je
namijenjen-optimalna cijena
- internet veza i računalo je dostupno svakom profesoru na školi, a
troškove nabave pokriva škola)
- za studente u svezi nabave računala osiguravaju se akcije preko škole
u suradnji s dobavljačima računala uz prigodne popuste
- troškove interneta kod kuće (vezano uz nastavu) pokriva visoka škola
- komercijalne alate nabavlja Visoka škola
- kod kuće studenti koriste za rad open source (Office i druge alate)
- studenti uplatom školarine pokrivaju troškove korištenja opreme i
materijala
- škola iz vlastitih izvora nabavlja svu potrebnu opremu,

T (Teaching and learning)
- studenti na II. godinu dolaze s određenim predznanjem koje je dovoljno
za rad s raspoloživom tehnologijama i medijima,
- razvojnoj perspektivi (konstruktivistički pristup) pristupa se
pripremom seminara i javnog izlaganja, gdje studenti sami dolaze do
novih informacija i rješavaju problem