Glavni dijelovi poslovnog pisma by HC12020904338

VIEWS: 1,698 PAGES: 34

									                 JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla




Predavanja za polaznike
      V stepena




                                Pripremio:
                                Arif Švraka, prof.
                                                  JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


                     POSLOVNI BONTON

Šta je to poslovni bonton?
       dobri odnosi na poslu
       lijep i poslovni izgled
       sukobi i krizne situacije
       povjerenje kolega, rukovodilaca, domaćeg i stranog poslovnog partnera
       ponašanje u liftu, hodniku, na radnom mjestu, na internim i eksternim
          sastancima, poslovnim ručkovima
       komunicija telefonom i drugim sredstvima komunikacije
       kako se predstaviti, pozdraviti i oslovljavati prisutne

Poslovno ponašanje
Šta poslovni čovjek nikad ne radi:
       ne koristi nepristojne i pogrdne riječi
       ne upušta se u prepirke i svađe
       ne dozvoljava da ga poslovni saradnik ili bilo ko isprovocira
       ne povišava ton u telefonskom ili direktnom razgovoru
       ne gestikulira previše, ne govori i ne smije se preglasno
       ne ogovara saradnike, direktore ili prijatelje
       ne pije alkoholna pića
       ne doručkuje za radnim stolom
Poslovni čovjek uvijek je:
       uredan, uredno odjeven, očešljan, a žene lijepo našminkane
       fizički svjež i odmoran
       vedar i radno raspoložen (porodični problemi ne smiju da ga pritiskaju dok
          je na poslu)
       komunikativan na sebi svojstven način
       poslovan, kreativan, operativan i dostojanstven

Odjeća i izgled
“Oduvijek je poznato da način na koji se oblačite, bez obzira da li ste muškarac ili
žena ima ogromnog uticaja na Vaše samopouzdanje i na to kako se ljudi odnose
prema Vama. Kada muškarac ili žena znaju da izgledaju dobro, to uvećava poslovne
efekte iznad očekivanja”
                                                    Elizabeth Emanuel, modni creator
“ Ako je žena loše obučena, primjetit ćete odjeću, ali ako je besprijekorno obučena –
primjetit ćete ženu.”
Koko Šanel

Osnovni poslovni maniri u kontaktu sa ljudima
      morate biti opušteni, smireni i pripremljeni
      budite ljubazan i dobar slušalac
      nastojte da zadobijete povjerenje
      nikad ne obećavajte ništa što ne možete da ispunite
      i nakon obavljenog posla nastavite da se družite sa saradnikom
      sačuvajte prisustvo duha bez obzira na eventualnu provokaciju


                                                                                          2
                                                   JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


          Vaši komentari treba da budu sažeti, da ne budu povod za raspravu, da
           pruže mogućnost Vašem sagovorniku da na njih odgovori

Izgrađivanje poslovnih odnosa
Takt je vještina kako da budete ispravni, a da nikog ne povrijedite!”
          Odnos sa kolegama na poslu
          Kontakt sa rukovodiocem
          Kontakt sa korisnicima naših usluga

Sastanci
“Bez obzira koliko je neki problem složen, on je sastavljen od jednostavnih dijelova.
Tako treba i da se rješava!”
          Organizovanje i vođenje
          Interni sastanci
          Eksterni sastanci
          Poslovni izlasci

Komunikacija na poslu
“Vrijednost komunikacije ne ogleda se u tome šta govorimo, nego u tome koliko nas
razumiju.”
                “Misli složeno, a govori jednostavno. A ne obrnuto.”
                                        F. Niče
Najčešći načini komunikacije:
- Govor
- Slike
- Pisana riječ
- Govor tijela

Neverbalna komunikacija
Svi znaci koji učestvuju u komunikaciji a nisu govor. Oni mogu da podupiru,
dopunjuju ili se suprotstavljaju govoru.
        78% poruke je neverbalna komunikacija
        13% čini glas i dikcija
        9% sadržaj
Oblici neverbalne komunikacije
        Položaj i pokreti tijela (gestikulacija)
        Mimika
        Rukovanje
        Mirisi
        Izgled
        Rastojanje
Govor
70 % svake komunikacije na istom jeziku i u istoj kulturi se:
        pogrešno shvati,
        pogrešno interpretira,
        odbije,
        ne dopadne
        ili ne čuje


                                                                                           3
                                               JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


Retorički govor je usmjeren prema publici. Njegova vrijednost je učinak koji se
postigne kod slušalaca.
        Govori iz ličnog uverenja!
        Misli na cilj, strategiju i opšte crte govora.
        Prije govora upoznaj publiku, a za vrijeme govora misli na nju!
        Za vrijeme govora gledaj slušaoce!
        Izgovaraj energičnije, preciznije nego obično!
        Izbjegavaj prečesta oklijevanja i poštapalice.
        Ne žuri!
        To što želiš reći, reci tri puta, reci o čemu ćeš govoriti, govori i na
          kraju reci o čemu si govorio!
         Koristi neverbalnu signalizaciju.
         Ne čitaj, nego govori!
         Ne govori bez pripreme, ali govori tako kao da upravo smišljaš!

Profesionalizam:
         Pravi profesionalac zrači znanjem i samopouzdanjem!
         Profesionalac zadržava privatni život privatnim.
         Profesionalac je uvek pozitivan, skoncentrisan i energičan.
         Profesionalac ne učestvuje i ne prepričava ogovaranja.
         Profesionalac uvijek zadržava najviši nivo iskrenosti i integriteta.
         Profesionalac se nikada ne kompromituje rizičnim (slobodnim)
          ponašanjem van radnog mjesta.
         Profesionalca krase strpljivost i tačnost!
         Profesionalac je uzor!




                                                                                       4
                                                   JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


                 PISANO POSLOVNO KOMUNICIRANJE

1. Šta je pisano poslovno komuniciranje?

Poslovne komunikacije u kojima su sredstvo prenošenja poruke napisane riječi,
nazivamo pisanim poslovnim komunikacijama. Pisane poslovne komunikacije odvijaju
se unutar preduzeća ili između preduzeća i okoline, a mogu se izvoditi u papirnatom
ili elektroničkom obliku.
Pisano poslovno komuniciranje, za razliku od usmenog, ostavlja pisani trag u
poslovnim aktivnostima. Bitna prednost pisanog poslovnog komuniciranja je u tome
što ostavlja dokument koji se može čuvati i koji služi kao dokaz u ostvarivanju prava,
ili u međusobnom odnosu poslovnih partnera. Poslovni iskaz se može dotjerivati i
dopunjavati sve dok definitivno ne bude poslan poslovnom partneru. Suprotno tome,
u usmenom poslovnom komuniciranju svaka ispravka ili dopuna je primjetna,
posebno su primjetni neverbalni znakovi komuniciranja.
U pisane poslovne komunikacije na papiru ubrajamo poslovna pisma i
memorandume, a u elektroničke pisane poslovne komunikacije ubrajamo e-mail,
Web i chat komunikacije. Postoji i skupina kombiniranih komunikacija u kojoj se
pisane komunikacije prenose elektroničkim putem, nju čine telefaks komunikacije.
Od pisanih poslovnih komunikacija jedino se chat komunikacija ubraja u izravne jer
su u njoj obje strane komunikacijskog procesa prisutne u istom trenutku.
Izrada pisanih poslovnih komunikacija provodi se u nekoliko koraka. U prvom koraku
poslovna komunikacija se planira tako da se određuje svrha, analiziraju čitatelji te
izabire kanal i medij komuniciranja. U drugom koraku komunikacija se piše uz
razradu organizacije i sastavljanje poruke. Konačno, komunikacija se popravlja i
uređuje uz nekoliko ponovnih čitanja te odašilje primatelju.

2. Prednosti i nedostaci pisane poslovne komunikacije

Prednosti pisane komunikacije u usporedbi sa usmenim izražavanjem:
         efikasno i jeftino - ostvarivanje komunikacije na veliku daljinu uz male
          financijske izdatke;
         povoljnost za pošiljatelja poruke - ima vremena da o pojavama i
          stvarima dobro razmisli i osmisli ih kako je za njega najpovoljnije (živa riječ
          traži brzo usklađivanje jezika i mišljenja, pa ostavlja prostora greškama),
         pogodnost za primatelja poruke - mogućnost čuvanja i podsjećanja na
          sadržaj ili pak pozivanja na dokaz i slično.

Nedostaci pisane komunikacije u odnosu na «živu riječ»:
         sporost razmjene informacija - nemogućnost brzog dijaloga «na licu
          mjesta», što usmeno komuniciranje omogućava;
         izostanak efekata neverbalne komunikacije (geste, mimika i slično);
         opasnost od nesporazuma (dvosmislenost, apsolutna ili relativna
          nejasnoća i slično);
         izostanak izvanjezičnih efekata - smanjena mogućnost uspostavljanja
          prisnijih kontakata među komunikatorima i nemogućnost djelovanja
          izvanjezičnih činilaca (tipa: izgled, šarm, osmijeh, odijevanje i slično);


                                                                                           5
                                                   JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


          nepovoljnost za pošiljatelja poruke - povećana odgovornost i prema
           sadržaju (trajnost i dokumentiranost pisanog iskaza) i prema formi jezik i
           stil);
          nepovoljnost za primatelja poruke - onemogućena naknadna
           objašnjenja, ad hoc pojašnjenja, postavljanje potpitanja itd.

Odlike pisanog poslovnog komuniciranja su:
      omogućava neposredno stvaranje poslovnih veza i često može                zamijeniti
       direktni kontakt
      omogućuje kontinuirano informiranje
      omogućuje racionalno poslovanje
      unapređuje međusobnu suradnju.

Pisane poslovne komunikacije imaju nekoliko bitnih funkcija za preduzeće:
      održavanje poslovnih veza - pomoću komunikacija poruka se brzo prenosi
       na sve udaljenosti što olakšava preduzećima međusobno poslovanje. Stvaraju
       se nove poslovne veze, te održavaju i učvrščuju postojeće tako što se putem
       komunikacija poslovni partneri sporazumjevaju o kupnji, prodaji, prijevozu,
       plaćanju itd.
      predstavljanje poduzeća - komunikacija prezentira preduzeće potpisnika.
       Zato mora biti besprijekorno i uredno oblikovana te sadržajno pravilno
       sastavljena.
      značaj knjigovodstvenog dokumenta - mnoge komunikacije i drugi pisani
       sastavci služe i kao temelj za knjiženje, npr. račun, izvještaj o odobrenju ili o
       zaduženju, priznanica itd.
      značaj dokaznog sredstva u sporu (vrijedi za papirnate komunikacije) -
       posao sklopljen u pisanom obliku veći je garant ugovornim strankama. U
       sudskom sporu poslovne komunikacije služe kao dokumentacija za rješavanje
       spora.
      promotivna funkcija - poslovne komunikacije koje sadrže prospekte,
       kataloge, cjenovnike i dr. omogućuju preduzeću da svojim proizvodima,
       cijenama i uslugama upozna širok krug kupaca. Dakle oni su i marketinško
       sredstvo.
      sredstvo i analiza - analizom poslovnih komunikacija dobivaju se podaci o
       uvjetima kupnje, o stanju na tržištu, o zadovoljstvu kupaca i potrošača
       proizvodima ili uslugama, o njihovim reklamacijama te o tome koji su
       nedostaci proizvoda. Analizom komunikacija omogućuje se preduzeću da brzo
       uoči nedostatke poslovanja, da ih ukloni i da uspješnije posluju.




                                                                                           6
                                                 JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


3. Osnovna pravila pisanog poslovnog komuniciranja

Pisano poslovno komuniciranje kao oblik uspostavljanja poslovnih odnosa između
poslovnih partnera obavlja se putem razumijevanja poruka uz poštovanje određenih
pravila.

      ekspeditivnost       - podrazumijeva da se svaki poslovni iskaz vrlo brzo
       proslijedi i da se izvrši uvid u sadržaj i omogući povratna informacija u što
       kraćem roku. Ukoliko, uslijed sticaja okolnosti, nije moguće odmah odgovoriti,
       potrebno je obratiti se partneru i nagovijestiti da će puni odgovor na njegovo
       pismeno obraćanje uslijediti u određenom vremenu.
      čuvanje poslovne i službene tajne - ono što se smatra službenom tajnom
       i propisuje se zakonom. Službena tajna u okviru preduzeća je regulirana
       internim aktima tvrtke. Može se reći da svi podaci preduzeća predstavljaju
       poslovnu tajnu, a posebno oni koji su tako označeni, tj. na kojima stoji
       naznaka povjerljivo, strogo povjerljivo, poslovna tajna i dr.
      tačnost i preciznost izražavanja - važno je pravilo pisane i usmene
       komunikacije. Ono znači poštovanje jezične i komunikacijske kompetentnosti.
       Jezik i stil poslovnog iskaza treba učiniti sadržaj poruke preciznim, jasnim i
       stručnim.
      administrativno - tehnička obrada podrazumijeva pripremu, ekspediciju,
       čuvanje i odlaganje svih vrsta pisanog poslovnog komuniciranja. To je
       arhiviranje dokumenata i njemu se posvećuje posebna pažnja.
      urednost i estetski izgled poslovnog iskaza. Poslovno pismo je ogledalo
       onoga ko ga šalje. Preko poslovnog pisma može se steći dojam o poslovnom
       partneru, bolje nego na osnovu drugih izvora.

4. Vrste pisane poslovne komunikacije
    Poslovno pismo
    Memorandum
    E-mail
    Telefaks
    Web
    Chat




                                                                                         7
                                                  JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


Poslovno pismo

Najčešći je oblik poslovnog komuniciranja. Ono se sastavlja i šalje posebno svakom
poslovnom partneru. Poslovno pismo je dokument o određenom poslu. Njegov
sadržaj ovisi o predmetu poslovanja. Ono predstavlja najmasovniji oblik pisanog
poslovnog komuniciranja. Njegova osnovna karakteristika je da ono pretpostavlja
odgovor. Sam sadržaj poslovnog pisma je raznovrstan i on ovisi o vrsti poslovnog
odnosa i o konkretnom zahtjevu koji se ispostavlja. Najčešće je upućeno jednom
poslovnom partneru, ali može biti poslano i na različite adrese.

Podjela i načela poslovnih pisama
Poslovna pisma možemo podijeliti u sljedeće skupine :
1.   poslovni pozivi (eng. apointments),
2.   rutinski zahtjevi, upiti i narudžbe,
3.   rutinski odgovori,
4.   potvrde,
5.   prateći dopisi (eng. cover letters),
6.   naknadni dopisi (eng. follow-up letters),
7.   zahvale.

Načela poslovnog pisma :
1. jedna svrha
2. fokusiranje na čitatelja
3. poslovni ton
4. zanimljivost
5. potpunost
6. točnost
7. suvislost
8. sažetost
9. jasnoća
10. pravovremenost

Glavni dijelovi poslovnog pisma
1) Zaglavlje sadrži sve bitne elemente kojima se pošiljatelj poslovnog pisma
odlikuje. Zaglavlje sadrži bitne dijelove (naziv preduzeća, djelatnost i odredište –
ulicu i broj, poštanski broj mjesta, i naziv mjesta poslovanja), i sporedne dijelove
(broj telefona i telefaksa, broj žiro-računa, zaštitni znak, godina osnivanja, spisak
brojeva i dr.). Zaglavlje se piše u vrhu poslovnog pisma, na sredini najčešće, tako da
je jasno označeno i upadljivo. Naziv preduzeća, mjesto i adresa trebaju biti uočljivi.
2) Mjesto i datum. Pišu se odmah iza zaglavlja. Uobičajeno je da se pišu u istom
redu sa pozivnom oznakom. Mogu se pisati i na više načina: Osijek, 10. maja 2005.
god. ili Osijek, 10.05.2005. Datum je posebno važan jer se od tog datuma utvrđuju
nastale poslovne obaveze (važeći propisi po kojima je realiziran posao).
3) Adresa primatelja sastoji se od naziva preduzeća, djelatnosti i odredišta (ulica,
broj, poštanski broj, naziv mjesta). Pisma koja se šalju u inostranstvo moraju imati
odredišnu zemlju, a adresa mora biti prilagođena zemlji u koju se šalje.



                                                                                          8
                                                     JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


4) Pozivni znakovi (oznake) su u funkciji lakšeg razvrstavanja pošte. To mogu biti
inicijali ličnosti ili odjeljenja preduzeća u koje je pismo napisano. Na primjer: vaš
znak, naš znak, vaš dopis, naš dopis i sl.
5) Predmet ili sažetak predstavlja kratak sadržaj poslovnog pisma. Ispisuje se
ispod adrese, prije sadržaja pisma s lijeve strane. Piše se do polovine reda, a kada to
nije dovoljno koristi se drugi red. Uobičajeno je da se sažetak podvlači, ili istakne na
drugi način. Sažetkom se definira sama tema pisma.
6) Sadržaj pisma je glavni dio pisma kojim se daje poslovna informacija. On
također ima uobičajenu formu. To je:
     Početak ili otvaranje pisma
     Uvođenje u poruku (kratko i racionalno), pozivanje na ranije dopisivanje,
         poslovnu vezu, telefonski razgovor, oglas i sl.
     Poruka ili suština to je samo jezgra pisma i u njemu se obrazlaže razlog
         obraćanja koji je naznačen u uvođenju u poruku. Posebnu pažnju treba
         obratiti na stil pisanja: jasan, kratak i precizan. Voditi računa o pravopisu. Ako
         se u pismu ističe više stvari onda svaku treba obraditi u posebnom odlomku
     Završni dio je zaokruživanje poruke, sa naglašenim optimizmom i željom za
         daljnju saradnju
7) Pozdrav. Uljudni oproštaj sa poslovnim partnerom riječima kao: Pozdravljam Vas;
Primite naše pozdrave; S poštovanjem; S osobitim poštovanjem i sl.
8) Potpis. To je sastavni dio pisma, koji ono dobiva značaj službenog dokumenta.
Poslovno pismo potpisuje ovlašteno lice koje zastupa firmu (direktor ili vlasnik).
Potpis se sastoji od naziva preduzeća, vlastoručnog potpisa i otkucanog imena i
prezimena ovlaštenog lica sa titulom. Ako pismo potpisuje jedna osoba, onda potpis
ide sa desne strane po pravilu od 45. (50.) slovnog mjesta. Ako poslovno pismo
potpisuju dvije osobe, onda osoba višeg ranga potpisuje sa desne strane, a osoba
nižeg ranga sa lijeve strane, počevši od 10. slovnog mjesta.

Sporedni dijelovi poslovnog pisma
1) Oslovljavanje (Gospodine direktore, Cijenjeni direktore i sl.) – ako je pismo
upućeno poslovnom prijatelju može se osloviti i sa Poštovani prijatelju i sl.
2) Prilozi su dokumenti koji se prilažu uz pismo (prospekti, kalendar...) koji se
navode ispod sadržaja pisma sa lijeve strane od 10. slovnog mjesta, i posebno se
označavaju (prilog br. 1, prilog br. 2 itd.).
3) Način otpreme. Kada se pismo šalje običnom poštom onda nema potrebe da se
to posebno označi. Ali kada se šalje preporučeno ili na neki drugi poseban način onda
se to obavezno označava na kraju pisma poslije priloga i to sa lijeve strane od 10.
slovnog mjesta.
4) Raspored kopija. Pismo se piše u više primjeraka. Original se šalje poslovnom
partneru, a kopije se raspoređuju prema potrebi. U rasporedu kopija navodi se u
koliko je primjeraka poslovno pismo umnoženo i kome su kopije dostavljene. Kao:
Dostavljeno:
     Imenovanom
     Računovodstvu
     Arhivi.




                                                                                             9
                                                   JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


5) Dodatak ili postskriptum je sporedni dio pisma koji se piše ako je ispušteno
nešto u sadržaju. Dodatak se piše tako što se sa lijeve strane nakon 10. slovnog
mjesta stavi P.S. Dodatak se uvijek parafira jer se stavlja ispod potpisa i pečata.
Treba biti što kraći. Sada kada se dokumentacija obrađuje računarima vrši se
višestruka korekcija teksta, pa se postskriptum sve manje koristi.

Forme poslovnog pisma
Blok forma
Pisanje u blok formi prvenstveno podrazumeva da pasusi počinju u istoj ravni i da se
između pasusa pravi red razmaka. I podaci primaoca i ostali dijelovi pisma, takođe su
poravnati sa osnovnim sadržajem pisma.

Kombinovana forma
Pismo u ovoj formi se sastavlja isto kao u blok formi, osim što se podaci primaoca,
kao i potpis pošiljaoca, stavljaju u desni dio strane.

Zupčasta forma
Naziva se još i "evropska, svečana" forma, te se može koristiti pri obraćanju
značajnim poslovnim partnerima, za pisanje molbi i slično, mada ovo više i nije
striktno pravilo.

Slobodna forma
Generalno nije neophodno da se striktno pridržavate svih pravila forme pisama.
Raspored nekih elemenata malo može i da se mijenja, sve dok se ne narušava
jasnost odvajanja pasusa, sadržajnost, preglednost i urednost pisma, odnosno dokle
god su svi neophodni elementi na broju i dokle god je na prvi pogled uočljivo ko piše
kome, koja je osnovna svrha pisma, kada je pisano i da li ga prati dodatna
dokumentacija.

Kako odabrati formu???
Ukoliko se pisma šalju u koverti koja ima prozorčić u desnom dijelu, obratiti pažnju i
da su naziv i adresa primaoca otkucani u desnom dijelu strane (kombinovana forma),
kako bi se potpuno vidjeli kroz prozorčić i kako bi se omogućilo da se pismo dostavi
na                                    pravu                                    adresu.

Ukoliko je prozorčić koverte na lijevoj strani, više odgovara blok forma. Blok forma je
i pogodnija za kraća pisma, obzirom na razmake koji se stavljaju, te se vizuelno
dobija                      na                        dužini                     teksta.

Sa zupčastom formom se štedi na prostoru, tako da više teksta može stati na jednu
stranu. Zupčasta forma se naziva još i "evropska, svečana" forma, te se može
koristiti pri obraćanju značajnim poslovnim partnerima, za pisanje molbi i slično.
Blok forma je poznata i kao "američka", pa ova određenja možda mogu pomoći da se
forma pisanja prilagodi geografskom porijeklu primaoca.




                                                                                          10
                                                       JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla




               ID br . 4209754150000 ID br. PDV 209754150000
               reg. br.: 032-0-REG-06-000008 od 17.01.2006. god.
               Tel./fax 035 704 - 847 mob. 061/ 738 - 239    e-mail: bosona@europe.com


                                                     Gračanica, 18. decembra 2008. god.
         ZAGLAVLJE
                                               MJESTO I DATUM
Šumski plodovi d.o.o.
- Nabavna služba -                       ADRESA PRIMATELJA
Trg oslobođenja 55.
75 000 Tuzla
                               PREDMET
                                  ILI                           SADRŽAJ PISMA
                               SAŽETAK                          - uvod
Predmet: Ponuda                                                 - poruka
                                                                - završni dio
Potvrđujući prijem Vašeg upita, u prilogu Vam dostavljamo najnoviji katalog i
cjenovnik za rashladne uređaje.

Naši proizvodi su od izuzetnog kvaliteta, a servisna služba vrši stručno postavljanje,
montiranje i redovnu kontrolu svih naših aparata.

Za porudžbine iznad 10 000 KM odobravamo poseban popust, o čemu bismo se
sporazumjeli prilikom sklapanja ugovora.

Očekujući Vašu porudžbinu, sa poštovanjem Vas pozdravljam,

     POZDRAV                                                              Direktor prodaje
                                                                          ____________
Prilozi:             PRILOZI                        POTPIS                            ć
                                                                          (Zlatan Pepi )
- katalog
- cjenovnik

Dostavljeno:
- imenovanom          RASPORED KOPIJA
- računovodstvu
- arhivi

                                Transakcijski računi:
      KM 1610250018620070                                    5020120000250720
                                                           EUR
                           Raiffeisen BANK filijala Gra
                         kod                          čanica


               Glavni i sporedni dijelovi poslovnog pisma




                                                                                              11
                                                        JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla




                ID br . 4209754150000 ID br. PDV 209754150000
                reg. br.: 032-0-REG-06-000008 od 17.01.2006. god.
                Tel./fax 035 704 - 847 mob. 061/ 738 - 239     e-mail: bosona@europe.com


                                                      Gračanica, 18. decembra 2008. god.

Šumski plodovi d.o.o.
- Nabavna služba -
Trg oslobođenja 55.
75 000 Tuzla

Predmet: Ponuda

Potvrđujući prijem Vašeg upita, u prilogu Vam dostavljamo najnoviji katalog i
cjenovnik za rashladne uređaje.

Naši proizvodi su od izuzetnog kvaliteta, a servisna služba vrši stručno postavljanje,
montiranje i redovnu kontrolu svih naših aparata.

Za porudžbine iznad 10 000 KM odobravamo poseban popust, o čemu bismo se
sporazumjeli prilikom sklapanja ugovora.

Očekujući Vašu porudžbinu, sa poštovanjem Vas pozdravljam,

Direktor prodaje:
____________
           ć
(Zlatan Pepi )



 Prilozi:
 - katalog
 - cjenovnik

 Dostavljeno:
 - imenovanom
 - računovodstvu
 - arhivi

                                 Transakcijski računi:
       KM 1610250018620070                                    5020120000250720
                                                            EUR
                            Raiffeisen BANK filijala Gra
                          kod                          čanica


                     Primjer blok forme poslovnog pisma



                                                                                               12
                                                        JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla




                ID br . 4209754150000 ID br. PDV 209754150000
                reg. br.: 032-0-REG-06-000008 od 17.01.2006. god.
                Tel./fax 035 704 - 847 mob. 061/ 738 - 239     e-mail: bosona@europe.com


                                                      Gračanica, 18. decembra 2008. god.

Šumski plodovi d.o.o.
- Nabavna služba -
Trg oslobođenja 55.
75 000 Tuzla

Predmet: Ponuda

     Potvrđujući prijem Vašeg upita, u prilogu Vam dostavljamo najnoviji katalog i
cjenovnik za rashladne uređaje.
     Naši proizvodi su od izuzetnog kvaliteta, a servisna služba vrši stručno
postavljanje, montiranje i redovnu kontrolu svih naših aparata.
     Za porudžbine iznad 10 000 KM odobravamo poseban popust, o čemu bismo
se sporazumjeli prilikom sklapanja ugovora.
     Očekujući Vašu porudžbinu, sa poštovanjem Vas pozdravljam,



                                                                         Direktor prodaje:
                                                                         ____________
                                                                                    ć
                                                                         (Zlatan Pepi )




 Prilozi:
 - katalog
 - cjenovnik

 Dostavljeno:
 - imenovanom
 - računovodstvu
 - arhivi

                                Transakcijski računi:
      KM 1610250018620070                                    5020120000250720
                                                           EUR
                           Raiffeisen BANK filijala Gra
                         kod                          čanica


                   Primjer zupčaste forme poslovnog pisma



                                                                                               13
                                                        JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla




                ID br . 4209754150000 ID br. PDV 209754150000
                reg. br.: 032-0-REG-06-000008 od 17.01.2006. god.
                Tel./fax 035 704 - 847 mob. 061/ 738 - 239     e-mail: bosona@europe.com


                                                      Gračanica, 18. decembra 2008. god.

                                                                   Šumski plodovi d.o.o.
                                                                   - Nabavna služba -
                                                                   Trg oslobođenja 55.
                                                                   75 000 Tuzla

Predmet: Ponuda

Potvrđujući prijem Vašeg upita, u prilogu Vam dostavljamo najnoviji katalog i
cjenovnik za rashladne uređaje.

Naši proizvodi su od izuzetnog kvaliteta, a servisna služba vrši stručno postavljanje,
montiranje i redovnu kontrolu svih naših aparata.

Za porudžbine iznad 10 000 KM odobravamo poseban popust, o čemu bismo se
sporazumjeli prilikom sklapanja ugovora.

Očekujući Vašu porudžbinu, sa poštovanjem Vas pozdravljam,


                                                                       Direktor prodaje:
                                                                       ____________
                                                                                  ć
                                                                       (Zlatan Pepi )


 Prilozi:
 - katalog
 - cjenovnik

 Dostavljeno:
 - imenovanom
 - računovodstvu
 - arhivi

                                 Transakcijski računi:
       KM 1610250018620070                                    5020120000250720
                                                            EUR
                            Raiffeisen BANK filijala Gra
                          kod                          čanica


                   Primjer kombinovane forme poslovnog pisma



                                                                                               14
                                                      JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


Zapisnici

Zapisnik je dokument trajne vrijednosti u kome se bilježe zaključci nekog skupa,
sastanka, razgovora, sjednice, konferencije, kongresa, bilježe se prijedlozi, mišljenja,
diskusije, kao i faze realizacije nekog posla, projekta i sl.
U slučaju spora zapisnik služi kao dokazni materijal.
Postoje dvije vrste zapisnika:

1) Zapisnik o skupu
Bilježi se tok nekog skupa. Piše se u evropskom obliku. U njemu
su dati svi izvještaji, prijedlozi, diskusije i usvojeni zaključci. Glavni dijelovi zapisnika
su:
    - zaglavlje (čine ga slijedeći elementi: riječ ZAPISNIK, redni broj i vrsta skupa,
        organizator skupa, mjesto i datum održavanja skupa, vrijeme i početak rada,
        podaci o prisutnima i odsutnima kao i pozvanima, ime predsjedavajućeg, ime
        zapisničara, otvaranje skupa, utvrđivanje kvoruma, zaključak sa prethodnog
        skupa i prihvaćeni dnevni red);
    - razrada dnevnog reda i zaključci (svaka tačka dnevnog reda sastoji se od
        izvještaja, diskusija i zaključaka);
    - završetak (sadrži vreme završetka, potpis organizatora, predsjedavajućeg i
        pečat organizacije).
Kada se organizuje veći skup bira se radno predsjedništvo i ovjerači zapisnika.


2) Komercijalni zapisnici služe za registrovanje činjeničnog stanja ili odluke
komisije.
Najznačajnije vrste komercijalnog zapisnika su:
- zapisnik o preuzimanju robe,
- zapisnik o primopredaji dužnosti
- zapisnik o uviđaju štete.
Prepis i izvod iz zapisnika prave se kada treba zapisnik da posluži kao dokaz. Kod
prepisa vrši
se ovjeravanje prepisa zapisnika od strane ovlaštenog lica, pri čemu se dodaje:
Prepis sravnio sa originalom: potpis. Poslije ovjere uvijek se stavlja pečat firme.




                                                                                             15
                                                  JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


ZAPISNIK

s dvanaestog sastanka Upravnog odbora Hrvatskoga meteorološkog društva
održanog 15. 2. 2008. godine u knjižnici DHMZ-a, s početkom u 14 sati.

Prisutni:
Odsutni:
Dnevni red:
1. Prihvaćanje zapisnika sa prošlog sastanka UO HMD
2. Izvještaj o radu u 2007. godini
3. Plan rada za 2008. godinu
4. Financijski izvještaj za 2007. godinu
5. Financijski plan za 2008. godinu
6. Članstvo - članarina, novi članovi
7. Izlet u Split
8. Razno - popularna predavanja itd.

Ad 1.
Sastanak je otvorila predsjednica Društva ime i prezime i predložila dnevni red na koji
nije bilo primjedbi.
Na zapisnik prošle sjednice UO nije bilo primjedbi, pa je prihvaćen jednoglasno.
Ad 2.
Ime i prezime je prezentirala izvješće o radu HMD u 2007. godini, te izvješće o
međunarodnoj suradnji za 2007. godinu. Ime i prezime pita da li su rezultati dobiveni
akcijom Brački povjetarac obrađeni i objavljeni s obzirom da akcija traje 14 godina.
Ime i prezime odgovara da je veći dio rezultata objavljen u tri rada tiskana u
Hrvatskom meteorološkom časopisu, te da je u planu izrada kratke publikacije koja bi
opisala akciju i navela najvažnije rezultate.
Nakon kraće diskusije izvještaj je jednoglasno prihvaćen.
Ad 3.
Ime i prezime je prezentirala Plan rada za 2008. godinu, te Plan međunarodne
suradnje za 2008. godinu. Planovi su jednoglasno prihvaćeni.
Ad 4.
Ime i prezime je prezentirala financijsko izvješće za 2007. godinu. Ime i prezime
upozorava na problem financiranja Hrvatskog meteorološkog časopisa za koje
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta svake godine daje sve manje iznos i to u
sve kasnije uplaćenim ratama, pa postoji mogućnost da se i ne dobiju sve očekivani
novci. Problem je u tome da MZOS ne potpisuje ugovore s udrugama o financiranju
časopisa, već izdaje rješenja dinamikom i brojem usklađenim s njegovim financijskim
mogućnostima.
Ime i prezime predlaže da se ima u vidu potreba da Društvo ima svoje prostorije i
uredsku opremu čime bi dobilo na ozbiljnosti i dostupnosti. Problem je u troškovima
najma i održavanja prostora koje s postojećim prilivom sredstava Društvo ne može
pokriti. Dogovoreno je da da Žibrat ispita mogućnosti i uvjete za dobivanja takvog
prostora. Također, predlaže se da se uputi molba DHMZ-a da se u novoj zgradi
Zavoda predvide prostorije i za HMD, temeljem Ugovora o suradnji kojeg su HMD i
DHMZ potpisali. Dogovoreno je da se takva zamolba uputi ravnatelju DHMZ-a.
Nakon diskusije, financijsko izvješće je jednoglasno prihvaćeno.


                                                                                         16
                                                   JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


Ad 5.
Plan financija za 2008. godinu prezentirala je ime i prezime. Ime i prezime predlaže
da se predvidi da se 10% od planiranih sredstava stavi na raspolaganje UO HMD za
nepredviđene troškove. Nakon diskusije i uz manje izmjene financijski plan je
prihvaćen jednoglasno.
Ad 6.
Ime i prezime daje spisak onih članova koje prema Statutu Društva ispunjavaju
uvjete da ih se izbriše iz evidencije članova. Prihvaćeno je da se članovi koji nisu
uplatili članarinu za 2006. godinu ispišu iz evidencije članstva.
U Društvo je primljena ime i prezime, meteorolog iz Zagreba.
Ad 7.
Ime i prezime je prezentirao plan izleta u Split i okolicu koji je planiran za 19. i 20.
travnja 2008.
Jesenski izlet još nije do kraja isplaniran, ali postoji mogućnost odlaska u Ogulin, o
čemu će UO obavijestiti ime i prezime koji je poduzeo pripremne radnje.
Ad 8.
Što se tiče popularnih predavanja, zaključeno je da se članovima pošalje upitnik u
kojem bi se izjasnili koje ih teme interesiraju, te da li su voljni održati predavanje o
pojedinoj temi.
Ime i prezime obavještava da je nova WEB stranica Društva u izradi.
Ime i prezime je mailom obavijestio UO o agresivnom i neprihvatljivom ponašanju
udruge Crometeo, koja se sve više širi na tiskane i elektronske medije, dajući
prognoze vremena, pišući tekstove o klimatskim promjenama i slično. Predlaže da se
zauzme stav o tome. Ime i prezime predlaže da se na stranicu Društva stavi kratka
izjava HMD-a općenito o neprihvatljivosti popstupaka sličnih onima udruge Crometeo.
Prijedlog je prihvaćen i ime i prezime će predložiti tekst izjave koji će se dati UO na
usvajanje.
Sastanak je završio u 16:00 sati.
Zapisničar:

ime i prezime

                                  Primjer zapisnika




Čestitke

Čestitke imaju veoma važnu ulogu u okviru kulture poslovnog komuniciranja. Njima
se učvršćuje i jača poslovna saradnja. Zato ovaj vid komuniciranja treba koristiti u
prigodnim prilikama. Čestitke se šalju povodom određenih datuma, odnosno,
praznika. One uz službeno obraćanje mogu imati i lično obilježje.



                                                                                          17
                                                 JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


Posebne vrste pisanog poslovnog komuniciranja

1) Poslovni obrasci su obrasci koji imaju ustaljeni oblik i primjenjuju se za
određenu vrstu poslovne komunikacije. Uobičajena je praksa da firme naprave za
svaku vrstu stalnog posla ovakve obrasce sa stalnim sadržajem i koji se dodaju samo
oni podaci koji su bitni za konkretan posao. U poslovne obrasce spadaju: ugovori,
zaključnice, dostavnice, nalozi, računi (fakture) i dr.
2) Propisani obrasci odnose se na službene odnose. Propisani obrasci imaju
izgrađeni službeni stil. Tu spadaju poslovne isprave (uvjerenje, potvrda, revers,
priznanica, ovlaštenje, propratno pismo itd).

Posebni pisani poslovni iskazi u komercijalnom poslovanju

U komercijalnom poslovanju postoje informativno-propagandna sredstva koja
predstavljaju dio poslovnog iskaza:

1) Vizitkarta (poslovna lična karta)
2) Oglas (najpoznatije sredstvo tržišnog komuniciranja)
3) Letak (služi u reklamne svrhe)
4) Prospekt (posebno likovno i grafički oblikovan, koristi se u propagandne svrhe)
5) Katalog (uz nazive proizvoda ide i opis njihovih karakteristika, a često i cijena.
Pomaže širenju poslovnih odnosa)
6) Monografija (knjiga o jednoj firmi, obično posvećena nekom jubileju)




                                                                                        18
                                                   JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


                                      OPISIVANJE

Zašto je potrebno znati pravilno objektivno opisivati?
Jedan od ključnih elemenata u savremenom poslovanju je POSLOVNI PLAN.

Šta je poslovni plan?
       Poslovni plan je temeljna okosnica planiranja, pokretanja, financiranja,
         organiziranja, vođenja, razvijanja i kontrole preduzeća (firme) tokom
         njegova cjelokupnog vijeka trajanja
       Poslovni plan prijeko je potreban korak u pretvaranju ideja o proizvodima i
         uslugama u uspješne poslove.

Na koji način je objektivno opisivanje povezano s POSLOVNIM PLANOM?
      Proces pisanja poslovnog plana (počevši od prvobitne ideje) tjera vas da
         objektivno, kritički i neemotivno sagledate svoj poslovni projekt
      Poslovni plan je pomoć pri uspješnom vođenju posla
      Poslovni plan prikazuje vaše ideje drugima i osnova je prijedloga za
         financiranje upućenog budućem kreditoru ili suvlasniku

Sadržaj poslovnog plana:

   1. Poglavlje: Preduzeće

                a.   Opis preduzeća
                b.   Proizvod/usluga koju preduzeće nudi
                c.   Tržište (Plan marketinga)
                d.   Lokacija preduzeća
                e.   Konkurencija
                f.   Poslovodstvo
                g.   Zaposlenici
                h.   Upotreba i očekivani učinak kredita
                i.   Sažetak

   2. Poglavlje: Financijski podaci

                        a.   Izvori i upotreba kapitala
                        b.   Popis opreme
                        c.   Bilanca
                        d.   Izvještaj o točki pokrića
                        e.   Planirani izvještaj o dobiti
                        f.   Planirani izvještaj o novčanim tokovima
                        g.   Prošli financijski izvještaji

   3. Poglavlje: Dodatni dokumenti




                                                                                          19
                                                  JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


Ostat ćemo na prvom poglavlju i njegovim tačkama a., b. i d.
Vidimo da se već na samom početku poslovnog plana , pod a., traži OPIS. Kako sami
početak svakog djela, bez obzira o čemu se radi, na konzumenta toga djela ostavlja
najjači utisak, onda moramo biti svjesni činjenice koliko je važan opis preduzeća,
proizvoda, lokacije i sl.

Šta je opisivanje?
Opisivanje je slikanje riječima.

Vrste opisivanja:
1) SUBJEKTIVAN OPIS
- pristran, naglašeno ličani osjećajan, zavisan o raspoloženju i odnosu opisivača
prema predmetu opisivanja
- koristi višeznačne riječi i prenesena značenja i zato je pogodan za razgovorne i
književne opise
2) OBJEKTIVAN OPIS
- nepristran, sasvim neličan, precizan, nezavisan o raspoloženju i odnosu opisivača
prema predmetu opisivanja
- koristi jednoznačne riječi i precizne izraze i pogodan je za opise u poslovnim
razgovorima i naučnim opisima




PRIMJERI OPISIVANJA

1. Desila se pljačka u kladionici. Uplakana službenica dala je policiji opis pljačkaša:
Bio je to čovjek srednjih godina. Izgledao je sasvim neopasno. Bio je obučen u
sasvim običnu odjeću, kakvu nose većina korisnika naših usluga. Djelovao je
dobroćudno, poput komšije, sve dok nije zaprijetio.

2. Nakon pregleda video zapisa, dežurni krim inspektor dao je opis pljačkaša:
Star oko 50 godina. Visok oko 180 cm. Ćelav. Izrazito košćatog lica, sa tankim
brkovima koji se protežu čitavom dužinom nausnica. Nosi iznošenu crnu kožnu jaknu,
tamno plave farmerice i platnene patike. Na kaišu hlača nosi privjesak za ključeve.
Sudeći po privjesku, vozi Golf. Pištolj drži u lijevoj ruci.




                                                                                         20
                                                  JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


1. Moje preduzeće nije veliko, zapošljava oko 50 radnika i nalazi se blizu centra
grada. Dao sam mu naziv po svome psu REX, a to je bilo zgodno jer se bavim
proizvodnjom hrane za pse. Proizvodnja dobro ide , zadovoljan sam. Radnici se ne
žale na plate. Posjedujem nekoliko mašina koje mi pomažu da proizvodi budu
konkurentni na tržištu. Ipak, smatram da bih mogao napredovati u poslu, pa bih želio
proširiti pogon na nekoliko mašina. Zbog toga sam planirao dići kredit od otprilike
million maraka. Nadam se da ću naći banku koja će mi izaći u susret jer smatram da
realizacija ovoga plana ima osnova.


2. Preduzeće REX d.o.o. je prva bosanskohercegovačka firma koja se bavi
proizvodnjom hrane za pse. Nalazi se na 60-om kilometru magistralnog puta M17,
Tuzla – Zenica. Osnovano je 1997. godine i trenutno zapošljava 47 radnika. Godišnje
proizvedemo 10 000 tona hrane za pse. Proizvodnja se obavlja na 5 mašina i to: 2
mlina, 1 peć, 1 mješalica i 1 pakirni stroj. Proizvodnja našeg preduzeća špokriva 34%
potreba bh tržišta za ovim proizvodom. S ciljem proširenja proizvodnje i ovladavanja
tržišta u većem procentu (planirano do 70% pokrivenosti tržišta), planiramo kupiti još
3 mašine: visokotlačnu presu, uređaj za dehridiranje i etiketirku.
Cijene navedenih uređaja kod renomiranog njemačkog proizvođača Sultz gmbh,
Minhen:
           - Visokotlačna presa – 345 000 eura
           - Uređaj za dehidriranje – 290 000 eura
           - Etiketirka – 120 000 eura
Ukupna vrijednost navedenih mašina je 755 000 eura, a navedena sredstva
planiramo obezbijediti preko Intesa San Paolo banke I njenog programa “Kreditiraj
bh privredu”.




                                                                                         21
                                                               JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


  OSNOVNA PRAVOPISNA PRAVILA BOSANSKOG/HRVATSKOG/
                   SRPSKOG JEZIKA

Velika i mala slova
Velikim početnim slovima se pišu vlastita imena, i to:

- lična imena i prezimena: Rifet, Samir, Igor, Damir, Danijel, Nermina, Jelena, Bajrić, Čavkić, Zulić,
Ivušić, Kosić;

- nadimci i atributi ako se sami upotrebljavaju ili su srasli s imenom i postali njegov sastavni dio: Lela,
Doda, Huska, Huki, Kralj Tvrtko, Kulin Ban, Ričard Lavljeg Srca, Kralj Boduven, Karlo Veliki;

- imena božanstava: Allah, Jahve, Jehova, Jupiter, Zeus, Posejdon, Afrodita, Apolon;

- imena životinja i građevina: Šarenka, Crvenka, Zelenka, Jablan, Aduna, Krivi toranj u Pizi; Ajfelov
toranj u Parizu, Atomium u Briselu

- imena pripadnika naroda: Bošnjak, Mađar (tačno je i Madžar!), Palestinac;

- imena stanovnika gradova, pokrajina, zemalja, država, kontinenata: Bišćanin, Travničanin, Krajišnik,
Bosanac, Amerikanac, Evropljanin, Australijanac;

- imena nebeskih tijela: Sunce, Zemlja, Mjesec, Mliječni Put, Mars, Venera; Andromeda;

- imena kontinenata, država, naseljenih krajeva i mjesta (sve riječi u njima osim veznika i priloga):
Australija, Evropa, Dalmacija, Lika, Bosna i Hercegovina, Krajina, Brod na Kupi, Južna Amerika, Dvor
na Uni;

- imena mora, rijeka, jezera, planina i druga geografska imena: Una, Sana, Bosna, Drina, Boračko
jezero, Grmeč, Romanija, Jadransko more, Fruška gora; Plitvička jezera, Balkansko poluostrvo;

- imena ulica i trgova: Studentski Trg; ako se sastoje iz više riječi samo se prva riječ: Željeznička ulica,
Zagrebačka ulica; piše velikim slovom, a ostale malim slovom izuzev vlastitih imena: Bulevar Mule
Mustafe Bašeskije, Ulica Mehmedalije Maka Dizdara;

- imena praznika: Bajram, Božić, Uskrs, Đurđevdan, Nova godina, Prvi maj;

- nazivi ustanova, preduzeća, društava: Matica Bošnjaka, Merhamet, Osnovna škola "Mladost",
Sarajevska banka, Kamerni Teatar, Sportsko društvo "Željezničar", Medicinski fakultet u Tuzli,
Organizacija Ujedinjenih Nacija;

- nazivi knjiga, časopisa, novina, književnih djela: Opšta enciklopedija, Naš jezik, Oslobođenje,
Prokleta avlija, Modra rijeka

- prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica sufiksima (nastavcima):
 -ov, -ev, -in:
Fadilov sat. Bosančev majstorluk. Melihin kišobran. Danijelov šal.

Velikim početnim slovom se piše:

- prva riječ u rečenici:
Spušta se noć. Gdje su ljudi? Nema žive duše! Ulice su puste.;
- prva riječ poslije dvije tačke kada je upravni govor među navodnicima:
Al' govori Musa Arbanasa:
"Priđi, Marko, ne zameći kavge, il' odjaši da pijemo vino...";


                                                                                                         22
                                                                 JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla



- nastavak pisma iza naslova ako se pismo nastavlja u novom redu, i to bez obzira da li se iza naslova
stavlja zarez ili uskličnik:
Draga mama,
Tvoje pismo sam primio tek juče iako...
Ili:
Draga Aida!
Molim te, nemoj se ljutiti što se rijetko javljam...

Velikim početnim slovom pišu se zamjenice Vi i Vas iz poštovanja prema osobi kojoj se piše:
Dragi nastavniče, Javljamo Vam se odmah po dolasku u ljetovalište. Na putu smo se držali Vaših
preporuka...

U kompjuterskoj komunikaciji:
Pogrešno: "Dobili ste E-Mail preko Interneta."
Ispravno: "Dobili ste e-mail preko Interneta."

Malim slovom se piše:

- nastavak upravnog govora ako je bio prekinut umetnutom rečenicom radi nekog objašnjenja; na
primjer:
"Hoće li svi", pitao je direktor na zboru učenika, "pomoći u uređenju okoline škole?";

- nastavak rečenice poslije upravnog govora, na primjer:
"Hoćemo!" - odgovorili su svi prisutni učenici.
"Krenimo na posao, onda, odmah poslije sastanka" - povikaše neki učenici.;

- prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica sufiksima -ski, -ski, -čki, npr.: bosanski jezik, američki
dolar, pariski učenik. Bio sam u banjalučkom Kaštelu

- zamjenice vi i vas kad se u pismu ne obraća samo jednoj osobi već grupi ili kad se piše dopis nekoj
ustanovi, firmi, društvu; npr.:
Osnovnoj školi "Dr. Irfan Ljubijankić", Bihać
Cijenjeni,
Obavještavamo vas da je...



Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi
Sastavljeno se pišu:
- nazivi stanovnika naselja iako se imena tih naselja sastoje od dvije akcentovane riječi i pišu se
odvojeno; na primjer:

Banjalučanin (prema Banjaluka ili Banja Luka – oboje je tačno), Novosađanin (prema Novi Sad),
Sanjanin (prema Sanski Most), Bjelopoljac (prema Bjelo Polje);

- prisvojni pridjevi izvedeni od naziva mjesta ako se sastoje od dvije akcentovane riječi, npr.
južnoamerički (prema Južna Amerika), krivopalanački (prema Kriva Palanka);

- rječica "ne" uz imenice i pridjeve s kojima srasta u složenice, na primjer: - neznanje, nečovjek,
nezahvalnost, neznalica, nebriga, neprijatelj, nepoznat, neprirodan, nezreo, nepismen, nevelik,
nevidljiv;

- složeni prilozi kao: maloprije, pokadšto, gdjekad, gdjegdje, najednom, napamet, otprilike, i
prijedlozi: povrh, namjesto, ukraj, uoči, podno;

- rječica "naj" u superlativu opisnih pridjeva, na primjer: najljepši, najlakši, najbolji, najjači.



                                                                                                            23
                                                               JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


S crticom između prvog i drugog dijela pišu se polusloženice, ako svaki od sastavnih dijelova čuva svoj
akcenat i ako se prvi dio ne mijenja po padežima. Tako se pišu:
- višečlani nazivi mjesta, na primjer: Herceg-Novi (iz Herceg-Novog, u Herceg-Novom), Ivanić-Grad;

- dvije imenice od kojih jedna određuje drugu, a zajedno označavaju jedan pojam, na primjer: Baš-
čaršija, radio-amater, Kapetanova-kula, auto-put, rak-rana, general-major;

Rastavljeno se pišu:
- rječica "ne" u odričnim oblicima glagola, na primjer: ne znam, ne vjeruju, ne dolazimo, ne pitaj, ne
može; izuzetak su odrični glagoli: neću, nemam, nemoj, nisam;

- odrične zamjenice: niko, ništa, nikoji, ničiji, nikakav, kad se upotrebljavaju s prijedlogom, na primjer:
ni za koga, ni sa kim, ni u čijem, ni pred kakvim, ni za kojim;

- rječica "li" uz glagole u upitnim rečenicama, npr. Hoćeš li doći? Vjeruješ li mi? Znaš li to? i u upitnim
rečenicama sa "da", na primjer: Da li bi mi pomogla? Da li imaš novca? Da li ga voliš?

- rječica "je" uz glagole u upitnim rečenicama, npr. Je li on iz našeg kraja?
Ne piše se ''jeli'' pošto to može značiti da su neki ljudi pojeli nešto.

Superlativ se piše zajedno:
- on je najveći, to je najbolje, najljepši cvijet, najopasnija stvar, najmudriji savjet, najpametnije
stvorenje;



Interpunkcija
U pisanju se radi jasnijeg prikazivanja onoga što hoće reći, upotrebljavaju pojedini znaci koji se
zajedno nazivaju interpunkcija ili rečenični znaci.

Znaci interpunkcije su: tačka, zarez, tačka i zarez, dvije tačke, navodnici, upitnik, uskličnik, zagrade i
crta.

Tačka se stavlja na kraju obavještajne - potvrdne i odrične rečenice, na primjer: Svaki dan učim za
ispit. Kad je praznik ne učim.

Zarez se kao znak interpunkcije upotrebljava često i u različitim rečeničnim situacijama. Za upotrebu
zareza je najvažnije pravilo da se ono što je u mislima tijesno povezano, što predstavlja jednu cjelinu,
ne odvaja zarezom, a dijelovi koji čine cjelinu za sebe, odvajaju se zarezom od ostalih dijelova
rečenice.

Zarezom se odvajaju:
- riječi i skupovi riječi (istovrsni dijelovi rečenice u nabrajanju: Hase, Huse, Jasmina, Emina, Nermina i
Adnan su otišli na izlet.

- zarezom se može odvojiti i prije veznika ako se želi nešto naglasiti:
Ponijeli su i hranu, i piće, i društvenih igara.;
On je uspio preći preko ćuprije, čim je stigo mi smo pristavile kahvu.;

- nezavisne rečenice kad nisu povezane veznicima:
Došao je, pozdravio se, dobro večerao i nestao.;

- paralelni dijelovi rečenice kad su u suprotnosti: Zadatak je težak, ali zanimljiv. Pokloniću tebi, a ne
Igoru. Nismo ljetovali na moru, već u planini.

- rečenice koje su u suprotnosti: Kasnije smo krenuli, ali smo stigli na vrijeme. Vi ste pošli ranije, a
ipak ste zakasnili.;



                                                                                                            24
                                                               JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla



- rečenice u inverziji (kad se zavisna rečenica nalazi ispred glavne), na primjer: Kad se spremim,
pozvaću te telefonom. Ako možeš, pomozi mi. Iako sam znala, nisam odgovorila na sva pitanja.;

- riječ ili skup riječi koji su naknadno dodati ili umetnuti u rečenicu: To je, dakle, tvoj voćnjak. Sve ću
ti, naravno, ispričati. Ti si u pravu, neosporno.;

- vokativ i apozicija su, takođe, naknadno dodati u rečenicu, pa se odvajaju zarezom, na primjer: Vi
ćete, djeco, dobiti slatkiša. Tebi ćemo, majka, donijeti voća. Djela Ive Andrića, jedinog
južnoslavenskog Nobelovca, prevedena su na mnoge jezike.;

- uzvici isto nisu sastavni dijelovi rečenice, pa se odvajaju zarezom: Uh, što je hladno! Oh, što me boli
zub! O, stigla si?!;

- umetnute rečenice na primjer: U mom selu, koje je jedno od najuspješnijih u voćarstvu, gotovo svi
gaje maline.;

- između mjesta i datuma, na primjer: U Kraljevoj Sutjesci, 2. aprila 1357. Zenica, 15. august 1991.

Tačka i zarez se upotrebljavaju:
- između rečenica koje su u složenoj rečenici manje povezane sa drugim rečenicama, na primjer: Kad
smo se sreli, pozdravili smo se, razgovarali o školi; nismo pominjali nedavnu svađu.;

- između grupa riječi koje se razlikuju po srodnosti, na primjer: Na put ću ponijeti: odjeću, obuću,
kišobran, higijenski pribor; knjige, bilježnice, pribor za pisanje; fudbal i reket za stolni tenis.

Dvije tačke se stavljaju:
- iza riječi kojima se najavljuje nabrajanje, a ispred onoga što se nabraja, na primjer: Na pijaci kupi:
sira, jaja, kajmaka, mesa, salate i luka.;

- ispred navođenja tuđih riječi (upravnog govora); npr. Rekao nam je doslovno: "Novac za ekskurziju
je obezbijeđen".

Navodnicima se obilježavaju:
- tuđe riječi kad se doslovno navode, na primjer: Ulazeći svi viknuše: "Srećan ti rođendan!"

- riječi koje se upotrebljavaju s ironijom i kojima se nečemu ne želi dati suprotno značenje: npr.:
Znam, ti si "vrijednica". Uradio ti je to tvoj "veliki prijatelj".

Na kraju upitnih rečenica stavlja se upitnik, a iza uzvičnih rečenica, kao i iza manjih govornih jedinica
koje se izgovaraju u uzbuđenju, povišenim glasom, stavlja se uskličnik, na primjer: Kako si? Šta radiš?
Uh, što sam gladna! Ne viči! Požar!
Kad se pitanje izgovara povišenim glasom iza njega se stavljaju i upitnik i uskličnik; npr. On položio?!
Ne daš?!

Zagradom se u rečenici odvaja ono što se dodaje radi objašnjenja prethodne riječi ili dijela rečenice,
na primjer: Interpunkcija (rečenični znaci koji doprinose jasnijem izražavanju. Imenske riječi (imenice,
pridjevi, zamjenice i brojevi) mijenjaju se po padežima. Za vrijeme rata (1992/95) vladale su nestašice
hrane, odjeće i lijekova.

Crta se piše:
- Umjesto navodnika u dijalogu i to u štampanim tekstovima:
- Ko je to bio? - upita majka.
- Moj drug.
- Zašto ga nisi pozvao unutra?
- Žurio je - promrmlja on.;
- kad se želi nešto istaći, ili naglasiti suprotnost, neočekivanost; na primjer: Pođem ja, kad - nigdje
nikog. Sve sam naučila, sve znam - ne vrijedi, zbunila sam se.


                                                                                                          25
                                                                JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


Pravopisni znaci
Pravopisni znaci se upotrebljavaju uz pojedine riječi za razliku od interpunkcije koja se upotrebljava u
rečenici.

U pravopisne znake se ubrajaju: tačka, dvije tačke, nekoliko tačaka, crta, crtica, zagrada, apostrof,
znak jednakosti, znak porijekla, akcentni znaci i genitivni znak.

- Tačka se kao pravopisni znak upotrebljava:
- iza skraćenica: npr., itd., sl., tj.;
- iza rednih brojeva kada se pišu arapskim brojkama: 15. mart 1991. godine.

Tačka se ne piše iza rednih brojeva napisanih arapskim brojkama kada se iza njih nađe drugi
pravopisni znak (zarez, zagrada, crta ili koji drugi); npr.: O tome ćete naći informacije na 119, 120,
121 i 122. strani. Na nekim spratovima (2, 4. i 5) su pokvarene električne instalacije. Na 10-15.
kilometru ćeš ugledati planinarski znak.

- Dvije tačke se kao pravopisni znak pišu:
- između brojeva ili slova kojima se iskazuje neki odnos i čitaju se "prema".
Na primjer:
Rezultat utakmice je 2:1 u korist "Jedinstva".
Korjenski samoglasnik se smjenjuje o:i:a u riječima ploviti - plivati - poplaviti.

- Nekoliko tačaka (najčešće tri stavljaju se:
- umjesto izostavljenog teksta i u isprekidanom tekstu; na primjer:
Prijedlozi su: kod, pored, u, sa...
Kad se voz zaustavio, on se pojavi... i reče: "Divno je vratiti se kući".

- Crta se kao pravopisni znak upotrebljava:
- između brojeva umjesto prijedloga "do", npr.:
Kupi 10 - 15 kilograma krompira.
Ivo Andrić (1892.–1975.) je dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Ako se ispred prvog broja nalazi prijedlog od, crtu ne treba pisati već ispisati i prijedlog "do"; na
primjer: Prvi svjetski rat je trajao od 1914. do 1918. godine.

- između naziva gradova i drugih mjesta da bi se označio pravac kretanja, na primjer: Put Sarajevo -
 Tuzla ima veliki privredni značaj.

- Crtica se kao pravopisni znak piše:
- između dijelova polusloženica: radio-aparat, auto-mehaničar, foto-aparat, aero-miting;
- pri rastavljanju riječi na slogove na kraju retka;
- u složenim ili izvedenim riječima u kojima se prvi dio piše brojem, a drugi dio slovima:
150-godišnjica, 40-tih godina prošloga stoljeća, 15-godišnjak;
- između skraćenica i nastavka za oblik, na primjer: Kulturna saradnja sa UNICEF-om je dobra.

- Zagrada kao pravopisni znak:
- služi da označi oba oblika riječi o kojima se govori, npr.:
Prijedlog s (- uz instrumental sredstva se ne upotrebljava).
- stavlja se iza rednog broja ili slova kojima se označava novi odjeljak:
1), 2), 3) itd. - a), b), c) itd.

- Apostrof se stavlja umjesto izostavljenog slova: Je l' to tačno?

- Znak jednakosti se upotrebljava između riječi da bi se označila njihova jednaka vrijednost, a čita se:
jednako, ravno, isto, što jeste. Na primjer:
himba = sumnja, tata = subjekat




                                                                                                         26
                                                               JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


- Znaci porijekla su > i <. Upotrebljavaju se u stručnim tekstovima.
- znak > se čita "dalo je" ili "razvilo se u", npr.: tvojega > tvoj-ega > tvo-oga > tvo-ga;
- znak < se čita "postalo je od", npr.: crnji < crn -ji; junače - junak -e

- Akcentski znaci se bilježe u stručnoj literaturi (obično iz gramatike i u običnim tekstovima kad je
potrebno da se označi riječ koja se od iste riječi u susjedstvu razlikuje samo akcentom; npr.: Sâm sam
to uvidio. Došao je da dâ oglas.

- Genitivni znak se stavlja na krajnji vokal genitiva množine kad je potrebno označiti razliku ovoga
oblika od drugih oblika, najčešće genitiva jednine iste zamjenice. Na primjer: Iz primjera možeš
zaključiti o toj pojavi. Genitivnim znakom je naznačeno da je to genitiv množine, odnosno da se iz više
primjera može zaključiti, a ne samo iz jednog.

Skraćenice
I. Skraćenice koje nastaju skraćivanjem riječi u čitanju izgovaraju se potpuno, kao da nisu skraćene. I
one se međusobno razlikuju, a najčešće se upotrebljavaju sljedeće:

- skraćenice kod kojih se skraćivanje označava tačkom:
br. (broj) tzv. (tako zvan) ž.r. (ženski rod)
uč. (učenik) i sl. (i slično) v.d. (vršilac dužnosti)
str. (strani) tj. (to jest) o.g. (ove godine)

- skraćenice za mjere, veličine, novčane jedinice koje se pišu bez tačke:
          m (metar)                    g (gram)                     USD (američki dolar)
          cm (centimetar)              t (tona)                     EUR (euro)
          km (kilometar)               l (litar)                    JPY (japanski jen)
          kg (kilogram)                dcl (decilitar)              GBP (britanska funta)
          mg (miligram)                hl (hektolitar)              SIT (slovenački tolar)
- Bez tačke se pišu i sljedeće skraćenice:
dr (doktor), gđa (gospođa), gđica (gospođica).

II. Skraćenice koje su nastale od prvog slova ili sloga svake riječi u višesloženim izrazima (složene
skraćenice) čitaju se različito:

- neke se čitaju potpuno kao da su svi dijelovi riječi napisani, a pišu se bez tačke, npr.:
VPS - Viša poslovna škola
UN - Ujedinjene Nacije
PTT - Pošta, telefon, telegraf

- neke postaju riječi pa se čitaju kao skraćenice i mijenjaju po padežima, npr.:
Bila sam u SAD-u. Iz SAD-a sam donijela kompakt diskove sa operskom muzikom.

- skraćenice preuzete iz stranih jezika pišu se kako se izgovaraju i mijenjaju se po padežima, npr.:
Uneskova pomoć zemljama u razvoju je dragocjena.
Pomoć u hrani i lijekovima je stigla od Unicefa.

Pisanje tuđih riječi
- Tuđa vlastita imena pišu se:
- izvorno, onako kako se pišu u jeziku iz kojeg potiču, na primjer: Ernest Hemingway (Ernest
Hemingvej), Boccaccio (Bokačo), Shakespeare (Šekspir), Chicago (Čikago), New York (Njujork),
München (Minhen), Zürich (Cirih);

- fonetski, bez obzira na naše pismo, kad su riječi iz slovenskih jezika koji se služe ćirilicom (srpskog,
ruskog, bugarskog, makedonskog); na primjer: Jesenjin, Nikolaj Gogolj, Lav Tolstoj, Janevski itd.



                                                                                                         27
                                                              JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla



- Imena stranih gradova, zemalja i druga geografska imena pišu se fonetski ako su već dugo
prilagođena duhu našeg jezika, na primjer: Beč, Venecija, ali nije netačno napisati npr.: New York,
Tesaloniki, Paris.


Neke razlike između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika
U bosanskom jeziku sintagme se ne rastavljaju drugim riječima. (Sintagme su izrazi koji se sastoje od
dvije ili više riječi.)
Na primjer:
Hrvatski: "Ministar je vanjskih poslova otputovao u službenu posjetu."
Bosanski/ srpski: "Ministar vanjskih poslova otputovao je u službenu posjetu."

U bosanskom i srpskom jeziku godine se pišu sa tačkom jer je to redni broj.
Na primjer: 25.02.2002. (izgovara se: dvadesetpeti drugi dvije hiljade druge) u hrvatskom jeziku
preporuka je pisanje: 25. veljače 2002. godine
Kad se navodi datum, i dan i mjesec su u istom padežu.
Na primjer:
Pogrešno: "Predstavnik je došao prvi januara ove godine."
(prvi = nominativ, januara = genitiv)
Ispravno: "Predstavnik je došao prvog januara ove godine."
(prvi = nominativ, januar = nominativ)

U bosanskom i hrvatskom jeziku glagoli se završavaju na slovo "t":
Bosanski/hrvatski: "Dobit će poklon."
Srpski: "Dobiće poklon."

Riječ "što" u bosanskomi srpskom jeziku se drugačije upotrebljava nego u hrvatskom:
Hrvatski: "Za što si mijenjao knjigu ?"
Bosanski: "Za šta si mijenjao knjigu ?"

U nekim slučajevima upotreba je ista:
Hrvatski: "Sve što si napisao."
Bosanski/srpski: "Sve što si napisao."

Hrvatski: oprosti
Bosanski/Srpski: izvini
Tu dolazi do iskrivljavanja pri govoru:
Pogrešno: "On se izvinuo."
Ispravno: "On se izvinio."
U hrvatskom se ne kaže izvini, jer je to sinonim za izvinuti (u zrak), pa zato se kaže: oprosti.

Neke bosanske i hrvatske riječi iz informatike:
računar - računalo
kompjuter - kompjutor
tastatura - tipkovnica
sedmica - tjedan
štampač - tiskač
funkcioner - dužnosnik
štampa - tisak
tačka - točka
bajrak - barjak
ustrajna - opstojna
porijeklo - podrijetlo
upotreba - uporaba
efektivan - učinkovit



                                                                                                      28
                                                               JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


faktor - čimbenik
zloupotreba - zloporaba

Neke razlike između bosanskog i srpskog:

Srpski – Bosanski:
ovde - ovdje
dve - dvije
obe - obje
deo - dio
gde - gdje
reč - riječ
sme - smije


Često se pogrešno kaže:
"Idem kod ljekara", a treba reći: "Idem ljekaru" ili "Idem doktoru."

U mnogim dijelovima Bosne piće pivo je ženskog roda pa kažu piva, npr:
"Daj mi dvije pive.", a treba "Daj mi dva piva."

Također je česta sljedeća pojava:
Pogrešno: "Imaš li šta za glavobolju?" (kao da čovjek želi glavobolju), a
Ispravno: "Imaš li šta protiv glavobolje?"
ili još gore:
"Imaš li šta za glavu?" (za glavu je i kapa, šampon)

Učestali su arhaizmi: "svako malo" – često, "dočim" – međutim.
Iz rata je ostala fraza: "odradili smo to" – što je malo neprirodno, ispravnije je reći: obavili smo,
završili smo itd.




               NEPRAVILNO                                               PRAVILNO
                obzirom na to                                         s obzirom na to
                  u vezi tog                                            u vezi s tim
               vidio ih je sviju                                       vidio ih je sve
                 žalim slučaj                                             žao mi je
   teškom mukom savladao je prepreku                     s teškom mukom savladao je prepreku
           za nikoga se ne brinu                                  ni za koga se ne brinu
          rasprava po tom pitanju                                rasprava o tom pitanju
             govorio je na temu                                      govorio je o temi
           kod prevođenja knjige                                  pri prevođenju knjige
      otputovao je vani zbog liječenja                       otputovao je vani radi liječenja
             koristim ovu priliku                               koristim se ovom prilikom




                                                                                                        29
                                                      JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


                                 PROKLETA AVLIJA
                                                                                 Ivo Andrić

Zima je. Prevladava samo jedna boja – bijela. U toj bjelini postoji samo jedna staza.
Staza kojom je išla pogrebna povorka na pogrebu fra Petra. U sobi fra Petra nalaze
se fra Mijo Josić, mladi fra Rastislav. Popisuje se imovina fra Petra. To je većinom
raznovrstan alat. Još prije tri dana on je ležao na tom krevetu, a sada ga više nema.
Najviše nedostaje mladom fra Rastislavu kojemu je često pričao događaje iz svog
života. Najviše je pričao o carigradskom zatvoru gde je bio zatvoren ni kriv ni dužan.
Zbog nekih poslova crkva je fra Tadiju Ostojića i fra Petra poslala u Carigrad. Tamo
je policija uhvatila neko pismo o progonu vjernika i svećenika iz Albanije koje je bilo
upućeno austrijskom internunciju u Carigrad. Pismonoša je pobjegao, a pošto u
Carigradu nije bilo drugih svećenika iz tih krajeva uhvatili su fra Petra. Dva mjeseca
bio je pod istragom, a da ga niko nije ni saslušao.
Bio je zatvoren u zatvor poznat kao Deposito ili Prokleta avlija kako je zove narod. Ta
Avlija uvijek je bila puna, uvijek se punila i praznila. Tu je bilo sitnih i krupnih
prijestupnika. Od dječaka koji su sa štanda ukrali smokvu do višestrukih ubica. Tu
dolaze i tzv. prolaznici koji su upućeni po kazni kao prognanici iz zapadnih pokrajina
te iz Avlije odlaze kući ili u zatvor u Africi ili Maloj Aziji. Avlija se sastoji iz petnaest
jedokatnica koje povezane s visokim zidom zatvaraju nepravilno, golo dvorište, bez
trave. Po danu zatvorenici se šetaju po dvorištu, a po noći odlaze u ćelije – petnaest
do trideset u jednu. Ali, ni po noći nije mirno. Zatvorenici pjevaju, svašta dovikuju i
svađaju se te često dolaze i novi. Po danu svi izlaze iz ćelija i stvaraju male skupove
gdje pričaju o raznim stvarima. Najviše se ljudi okuplja oko Zaima koji je uvijek
pričao o ženama i svojim mnogobrojnim vjenčanjima. Neki su ga slušali, a drugi su
odmahivali rukom i odlazili kad bi im on počeo pričati.
Sam položaj Proklete avlije bio je čudan jer se moglo vidjeti samo nebo, a grad koji
je bio blizu nije se mogao vidjeti. Obično je bilo lijepo vrijeme. Ali, nekad bi se nebo
naoblačilo, počeo bi puhati južni vjetar donoseći zadah truleži, smrad iz pristaništa.
Tada je ludilo bilo zarazno i svi, pa i najmirniji, postajali su razdraženi i ljuti. Čuvari
su pokušavali izbjegavati sukobe jer su i oni bili razdraženi, ali bilo je nemoguće
uspostaviti red. Kada je puhao sjeverni vjetar, sunce grane, svi su ponovo izašli na
dvorište zaboravljajućci svađe i prepirke. Upravitelj tog zatvora bio je Latifaga zvan
Karađoz. Otac mu je bio nastavnik u vojnoj školi. Kao dijete Latifaga je volio knjigu i
muziku, ali odjednom se promijenio, čak i fizički. Napustio je školu i počeo se družiti s
raznim varalicama i kockarima. Nekoliko su ga puta i uhvatili, a uvijek ga je izbavljao
otac. Tada je upravitelj policije predložio Latifaginom ocu da Latifaga postane
policajac. Latifagin otac je na to pristao. Tako je Latifaga postao policajac, zamjenik
upravitelja Proklete avlije i upravitelj. U hvatanju prijestupnika pomogla mu je
njegova prošlost jer je poznavao njihova okupljališta. Latifaga je imao kuću iznad
Avlije i mnogim je stazama mogao doći od kuće do Avlije i obrnuto tako da niko nije
znao gdje će se pojaviti. Niko nikad nije znao kako će se ponašti i uvijek je iz ljudi
mogao doznati one podatke koje želi. Česte su bile i pritužbe na Karađoza, ali svi su
znali da samo on može upravljati Avlijom.
Najgori su bili prvi dani u Prokletoj avliji. Da bi se zaštitio od tučnjava fra Petar je
izabrao jedan zabačen kut i tu se sklonio. Tu su bila i dva građanina iz Bugarske koji
su ga primili bez riječi. Fra Petar je zaključio da su to bogati ljudi koji su vjerojvatno
bili žrtve pobune u njihovoj zemlji. Poslije nekoliko dana dobili su gosta. Kada se


                                                                                             30
                                                    JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


sljedeći dan probudio prvo što je vidio bila je knjiga i nije mogao vjerovati. Lice
novopridošlog mladića bilo je bijelo, blijedo. Oko očiju je imao tamne kolute.
Razgovor je počeo sam od sebe. Mladić se zvao Ćamil. Često su razgovarali, a onda
su po njega došli stražari. Bez riječi su se oprostili, a prazno je mjesto brzo bilo
popunjeno. To je bio mršav, tanak čovjek. Bio je Židov iz Smirne, Haim. Fra Petar je
saznao da Haim zna neke stvari o Ćamilu. Fra Petar ga je pitao o njemu, a Haim je
počeo pričati. Ćamil je bio čovjek miješane krvi. Otac mu je bio Turčin, a majka
Grkinja. Majka mu se u sedamnaestoj udala za bogatog Grka. Imali su jedno dijete,
djevojčicu. Kada je djevojčica imala osam godina, Grk je umro. Njegovi su rođaci
htjeli prevariti mladu udovicu i sve joj oteti, ali ona se branila. Otišla je u Atenu da
bar tamo spasi naslijeđe. Kada se vraćala nazad, umrla joj je kćerka. Mornari su leš
htjeli baciti u more jer donosi nesreću, ali majka nije dala. Tada je prvi oficir dao
napraviti još jedan leš u koji je stavljen neki teret. Leš s devojčicom bačen je u more,
a drugi je dat mami koja ga je pokopala. Svakoga je dana žena odlazila na grob, ali
postepeno bol se smanjivala kad se dogodilo nešto neočekivano. Žena prvog oficira
saznala je tajnu o djevojčici i ispričala je najboljoj prijateljici. One su se tada
posvađale i da bi se osvetila prijateljica je tajnu ispričala drugima. Tako je priča došla
i do udovice koja je tada htjela da se baci u more i trebalo joj je nekoliko godina da
preboli i ovo. Mnogi Grci su prosili lijepu udovicu, ali ona se udala za nekog Turčina,
Tahir-pašu, sa njim imala sina i kćerku. Sin je bio snažan, a kćerka je umrla u petoj
godini od neke nepoznate bolesti. Majka je umrla slijedeće godine. Sin koji se zvao
Ćamil sve se više predavao knjizi i nauci, a otac ga je u tom podržavao. Jedne je
zime umro i Tahir-paša, a mladić je ostao sam s velikom imovinom i bez bliže
rodbine. Jednog je dana ugledao jednu Grkinju i odmah se zaljubio. Ona je voljela i
njega, ali njeni roditelji nisu dopustili da se uda za Turčina pa su je odveli i udali za
nekog Grka. Poslije toga Ćamil je dvije godine proveo na studiju, a kasnije je mnogo i
putovao i čitao knjige. Tada su počele glasine da su Ćamilu udarile knjige u glavu i
da se poistovijetio s nekim mladim princem. To se pročulo i Ćamila je uhvatio valija
izmirskog vilajeta jer je dobio pismo kao i sve druge valije da paze na ljude koji blate
sultanovo ime. Kada su zarobili Ćamila mnogi su se pobunili, ali nisu mogli ništa
napraviti pa je Ćamil odveden u zatvor. Karađoz nije volio političke zatvorenike, ali
ovoga je morao prihvatiti. Već drugi dan, čovjek kojeg je poslao kadija, izradio je kod
više vlasti da se Ćamil izdvoji i da mu se da posebna soba što je i učinjeno. Idućih je
dana fra Petar hodao dvorištem, ali nije vidio Ćamila, a onda se jednog dana kraj
njega stvorio Ćamil. Obojica su osjetili da se njihovo prijateljstvo povećalo.
Odjednom Ćamil počne pričati istoriju Džem- sultana (onoga s kojim se poistovijetio).
To je bila priča o dva brata. Jedan je bio mudriji i jači, a drugi čovjek zle sreće i
pogrešnog prvog koraka. Ta su dva brata došla u sukob kada im je 1481. g. na
bojnom polju poginuo otac. Stariji brat Bajazit (34 godine) koji je bio guverner
Amasije i mlađi Džem guverner Karamanije polagali su pravo na prijestolje. Džem je
na svom dvoru stvorio krug pjesnika, znanstvenika i muzičara, bio je dobar plivač i
lovac. Bajazit je bio hladnokrvan i hrabar. Oba su imali dokaze za svoje pravo na
prijestolje. Nisu se mogli dogovoriti i na kraju su se sukobili. Džem je izgubio i
pobjegao u Egipat i ponovo organizovao napad, ali ponovo je izgubio. Tada je
pobjegao na otok Rod gde je bilo sjedište nekog katoličkog reda i gdje je zatražio
utočište. Primio ga je Pierre d’Aubusson i dočekao s carskim počastima te predložio
da ode u Francusku. Džem je na to pristao, ali kada je došao nisu ga pustili na
slobodu nego su ga držali zatočenog u tvrdim gradovima. Oko Džema stvorile su se


                                                                                           31
                                                   JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


razne spletke. Bajazit je d’Aubussonu dao novce da Džem ostane u zatočeništvu, a
papa mu je ponudio mjesto kardinala. Nakon osam godina Džem je dan papi, a
d’Aubusson je postao kardinal. Tada umire papa i dolazi novi. Španjolski kralj prodire
u Italiju i zauzima Rim. Papa mu je morao dati Džema. Papa je to učinio, ali Džem se
brzo razbolio i umro. Njegovo je tijelo poslano Bajazitu koji ga je pokopao s
kraljevskim počastima. Dok je Ćamil to pričao fra Petar ga često nije mogao slušati i
pratiti, ali Ćamil to nije ni primećivao. Jednog se dana Ćamil nije pojavio. Haim je fra
Petru rekao da su kod Ćamila došli neki činovnici, da je došlo do svađe i obračuna.
Ne zna se da li je Ćamil mrtav ili samo premješten u drugi zatvor. Kasnije je fra Petar
često razmišljao o Ćamilu. Jednom dok je tako razmišljao neko mu je u ruku stavio
poruku da će za dva dana biti oslobođen. To se i dogodilo. Odveli su ga u Akru gdje
je živio osam mjeseci, a onda je pušten i otišao je u Bosnu.
I tu je kraj. Od njega je ostao samo grob. Nema više pričanja. Mladić čuje kako iz
susjedne sobe dopiru glasovi: Dalje! “Piši: jedna testera od čelika, mala.”




                                                                                          32
                                                  JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


                                     TVRĐAVA
                                                                       Meša Selimović

Poslije romana Derviš i smrt (1966), koji je izazvao književnu senzaciju, Meša
Selimović je dosta brzo, 1970, objavio novi roman slična roda i oblika, sa srodnim
crtama u sadržaju, u sastavu: Tvrđavu. Pisac to i sam naglašava u Napomeni
Tvrđave tumačeći joj smisao: "Tvrđava je pandan Dervišu i smrti. Tvrđava je svaki
čovjek, svaka zajednica, svaka država, svaka ideologija."

Čitajući brzo se uvjeravamo da je novi roman smješten u isti prostorni i vremenski
okvir kao i prvi, i to određeniji, jasniji, sa malo naglašenijom dozom hroničarskog
realizma, kojega malo ima u Dervišu i smrti. Gotovo da bi se obavješteniji čitalac i
bez piščeva upozorenja mogao lako prisjetiti da djelo ima srodstva sa sarajevskom
hronikom Mula Mustafe Baleškije iz XVIII stoljeća.

U Napomeni nam pisac otkriva i više od toga: "Ovo je trebalo da bude roman o Mula
Mustafi Bašeskiji. Odatle dosta imena i podataka iz njegove Hronike. Ali dok sam
pisao, nametnule su mi se druge ličnosti, narocito Ahmet Šabo, Mahmut Neretljak i
Šehaga Sočo. Prva glava je u početku napisana kao ispovijest Mula Ibrahimova,
poslije         sam          sve        prenio         na       Ahmeta         Šabu."
Te se izjave vidljivo u tekstu ispoljavaju, i potvrđuju, posebno u nekim glavama kao
sto je šesta Čudno ljeto, vidno bašeskijska sa podacima o nesrećama, pošastima koje
su pogađale Sarajevo i okolicu. Hroničarski realizam potvrđuje se i napomenom u
dijelu o braći Morićima: "Samo dvadeset godina je prošlo, a sve se zaboravilo, i braća
Morići i Sari-Murat, i njihovo bezakonje, i ljudi koje su pobili."
Ovdje je za tu realističku bašeskijsku stranu djela izražajno i viđenje tog događaja,
koji je iz hroničarskih anala i ljudskog pamćenja prešao i u legendu, naravno
preobličen: "Izdalo je", kaze pisac u produžetku gornjega teksta, i "narodno
pamćenje, pa se pjevala tužna pjesma o vješanju dvojice braće, kao da su junaci a
ne surove siledžije. I možda baš ta pjesma, u kojoj je narod stvarao junake od onih
koji to nisu, i taj zaborav, kao da je sve stoljećima daleko, doveli su moga rođaka u
Sarajevo."
Tako je na određeni, ne sasvim andrićevski način, svakodnevica skopčana s istorijom
i legendom, kao što je baš verzija o Morićima karakteristična i za Andrićev Put Alije
Đerzeleza, približno slično vremenski smještena.

Slična je i demitizacija legendi, samo što se to ovdje kod Selimovića uopšteno
potvrđuje, a u Andrića se pripovjedno razvija. Između dva Selimovićeva romana lako
se spoznaju i sličnosti i razlike te bi se reklo, kad se novi roman čita neposredno
poslije prethodnoga, da se ovdje slika svijeta iz prvoga upotpunjuje. Slika je drukčija
ali dopunska, sa istim polazištem iz piščeva svijeta, intimnog senzibilnog i
intelektualnog. O tome je pisac sam govorio povodom Tvrđave, odnosno Derviša i
smrti. Moglo bi se reći, naročito s obzirom na prvu glavu romana, da je Tvrđava -
sugerišući nam to i kao naslov, kao riječ i kao pojava pojam - roman rata i mira u
njihovoj unutrašnjoj vezi kao ljudsko pojedinačno i skupno iskustvo, moralni iskaz na
ispitima međuljudskog odnosa uz pritisak društvenog, političkog, državnog regulativa
gdje je tema vlasti preuzeta iz Derviša, sa istim pretpostavkama. Ako je ratu
posvećena samo jedna glava, prva, koja u pejzažnim slikama izdaleka podsjeća na


                                                                                         33
                                                   JU Mješovita srednja hemijska škola Tuzla


novelu Magla i mjesečina, a izrazitim naslovom Dnjestarske močvare, ipak se ratnička
tema sa ratnim tragovima proteže cijelim tekstom, bitno značajna u postupcima
glavne licnosti Ahmeta Šabe, kao i Mula Ibrahima, Ahmetova druga iz rata, i Šehage
Soče, koji je u dalekom svijetu, na sasvim neobičan način izgubio sina, čija mu je
smrtna uspomena ostala i ljaga i teška unutarnja ozljeda.

I inače, u tekstu se stalno osjeća prijetnja novih ratova u toj epohi velikih pomjeranja
granica turskog carstva, čime se ta prošlost mnogo ne razlikuje od XX vijeka. U
zaključnoj glavi s naslovam Tvrđava opet smo usred ratnih prijetnji i priprema sa
svim pratilačkim pojavama uskomešanosti, bunta i nereda. Slika starih ratnika koju je
pisac načeo još i u Dervišu ovdje je jače naglašena, oličena bajraktarom
Muharemom, koji je u poslijehoćinskom vremenu spao na prosjački štap. Sjećanje na
bivše ratne drugove iz hoćinskih šuma jedna je od stalnih pratilačkih preokupacija
Ahmeta Šabe, a njegov odnos prema Mula Ibrahimu sasvim određen uspomenom
kako je iz Dnjestra izvukao tog ratom smrtno uplašenog čovjeka.

Ako, dakle, i nema srazmjera izmedu polazne ratne slike i docnijeg mirnodopskog
života, početna ratna slika bitna je za cio razvoj romana, radnje, atmosfere, vizije.
Rat je stoga uzet kao spoznajna škola "životnog šegrtovanja": - Naučio sam mnogo u
ratu. Isuviše. - Ne za mir. Rat je surova, ali poštena borba, kao među životinjama.
Život u miru je surova borba, ali nepoštena, kao među ljudima. Pričalac ratnih
uspomena nije u početnoj glavi još obilježen, i tek u daljem tekstu mi doznajemo da
je to Ahmet Šabo, koji se već na početku te svoje ratničke priče bašeskijski,
hroničarski ispovijeda: "Ono što nije zapisano, i ne postoji".




                                                                                          34

								
To top