TRŽIŠTE, VRSTE I FUNKCIJE TRŽIŠTA
•tržište predstavlja uređeni i ustaljeni postupak
odvijanja razmenskih odnosa
mogu podeliti na:
•tržišta roba i usluga,
•tržišta faktora proizvodnje (rada, kapitala i
zemljišta),
•tržišta novca, hartija od vrednosti i drugih
finansijskih instrumenata.
I Tržište prodavaca
Tržište kupaca
II Crno tržište
Sivo tržište
III Generičko
IV Tržište proizvoda
V Potencijalno tržište
Raspoloživo tržište
VI Kvalifikovano raspoloživo tržište
VII Penetrisano tržište
VIII Klaster-grozdasti skup
Potencijal tržišta
Q=B∙K∙C
Q = ukupni potencijal tržišta
B = broj kupaca
K = količina koju kupuje
prosečan kupac
C= cena prosečne jedinice
slika 1 Osnovni način merenja tržišta
Prodaja Prodaja grane
(u jed.) Potencijal tržišta
Prodaja preduzeća
Razmak
primarne
tražnje
Razmak ____ Stvarno
Selektivne ------- Predviđanje
tražnje
Tekući vremenski period
KAPACITET TRŽIŠTA
Gde je: KT = kapacitet tržiš
Tv x PIP Tv = tržišna veličina
PIP= prosečni intezitet promene
KT = ---------------
PK PK = potrošački kapacitet
Tržišne funkcije
a) informativna funkcija, b) selektivna funkcija, c) lokativna
funkcija I d) distributivna funkcija.
Tržišta prema vrsti i karakteru roba, prostornoj lokaciji razmene,
obimu i uslovima razmene, razvojnim komponentama
a) lokalno, regionalno, nacionalno i međunarodno – svetsko
tržište,
b) tržište potrošnih dobara, tržište proizvodnih dobara,tržište
usluga, tržište novca, tržište radne snage isl.
c) Slobodno i tzv. vezano tržištu
d) na monopolsko, oligopolsko i konkurentno
e) otvoreno i zatvoreno.
f) homogena i heterogena
Na veličinu i strukturu tržišta dominantno
utiču slededifaktori:
• obim i struktura proizvodnje,
• veličina nacionalnog dohotka i njegova
raspodela na ličnu, opštu i investicionu
potrošnju,
• tehnička opremljenost tržišta,
• institucionalni i organizacioni uslovi razmene na
tržištu,
• razvijenost saobradajne mreže i
• broj stanovnika i struktura stanovništva.
1. Kupci ,
2. platežna sposobnost kupaca
3. spremnost i namera
4. Prodavci ,
5. proizvodi i usluge
6. prostor na kome se vrši razmena
7. vreme
Uticaji na potrošnju
1) broj i karakteristike pojedinaca (porodice);
2) nivo dohotka potrošača;
3) raspodela dohotka;
4) iznos i vrsta uštede pojedinca;
5) kamatna stopa;
6) inflacija (recesija).
TRŽIŠTE KAPITALA
• kapital predstavlja vrednost koja se oplođuje,
bez obzira na svoj konkretan oblik oplodnje
• realni i finansijski kapital.
FINANSIJSKI KAPITAL
• novčani krediti,
• štedni ulozi,
• obveznice,
• akcije i
• komercijalni zapisi.
NOVCANI KREDITI
ŠTEDNI ULQZI
OBVEZNICE
• konstituišu samo obligaciona prava,
odnosno potraživanja između izdavaoca
i vlasnika obveznice;
• može biti emitovana kao hartija od
vrednosti na ime, po naredbi i na
donosioca.
• može biti sa kuponom ili bez njega.
AKCIJE
• Obične I prioritetne akcije,
Tržišta akcija: 1) primarno, i 2) sekundarno.
KOMERCIJALNI ZAPISI
• Komercijalni zapis je pismena hartija od vrednosti
čijom prodajom se prikupljaju krakoročna novčana
sredstva.
TRŽIŠTE RADNE SNAGE
• Tržište radne snage ne funkcioniše na isti način kao
robna tržišta
OSNOVNA OBELEŽJA SAVRŠENE TRŽIŠNE
KONKURENCIJE
T: a) veliki broj učesnika (kupaca i prodavaca);
b) visok stepen homogenosti, odnosno
standardizovane robe;
c) potpuno slobodno ulaženje i izlaženje iz grane;
d) savršena informisanost o tržišnim kretanjima;
e) pokretljivost inputa u dužem vremenskom
periodu.
NEPOTPUNA TRŽIŠNA KONKURENCIJA
Monopol
OSNOVNA OBELEŽJA TRŽIŠNE PUNUDE
Skala individualne ponude
Tržišne situacije Cena po kg (p) Potraživana količina (Q)
A 5 40
B 4 30
C 3 20
D 2 15
E 1 10
Kriva individualne ponude-zakon rastude
ponude
Porast ponude zbog smanjenja troškova
proizvodnje
Smanjenje ponude zbog povedanja
troškova proizvodnje
ELASTIČNOST PONUDE
• Elastičnost ponude izražava relativne promene u
ponuđenim količinama proizvoda koje su uzrokovane
relativnim promenama cena tih proizvoda
• Ekonomsko tumačenje koeficijenta elastičnosti ponude
jeste sledede: to je broj koji pokazuje za koliko se
procenata menja ponuda na 1% promene cene.
• Elastičnost ponude zavisi: a) od kretanja graničnog troška
i međusobnog odnosa graničnog troška i cene; i b) od
dužine vremenskog perioda.
ΔS
>
S
Es= =
1
Δp <
p
Potpuno neelastična ponuda
Kratkoročna kriva ponude
Savršeno elastična ponuda
Neznanto povećanje cena dovodi do ogromnog
povećanja ponude. Suprotno, malo smanjenje cene
dovodi do pada ponude na nulu.