Kristina Laptalo by z28wV610

VIEWS: 173 PAGES: 111

									Kristina Laptalo
     1.        Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03)
     2.        Odluka o osnivanju Luĉke uprave Dubrovnik (NN 19/97, 21/02)
     3.        Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 23/04, 10/04)
     4.        Uredba o postupku utvrĊivanja granice pomorskog dobra (NN 8/04, 82/05)
     5.        Pravilnik o kristierijima za odreĊivanje luĉkih pristojbii (NN 104/98)
     6.        Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na podruĉju Ţupanije Dubrovaĉko-neretvanske (NN 32/04)
     7.        Uredba o osnivanju struĉnog tijela za ocijenu ponuda za koncesije na pomorskom dobru (NN32/04)
     8.        Uredba o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru (NN 36/04)
     9.        Uredba o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke i Uredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene
               (NN 110/04)
     10.        Uredba o ureĊenju i zaštiti zaštiĉenog obalnog podruĉja mora (NN 128/04)
     11.       Pravilnik o upisniku koncesija na pomorskom dobru (NN 176/04)
     12.       Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i naĉinu obavljanja prijevoza u pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja
               opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama , naĉina spreĉavanja širenja...(NN 51/04)
     13.       Uredba o odreĊivanju luka otvorenih za meĊunarodni promet (NN 8/06)
     14.       Naredba o kategorijama plovidbe pomorskih brodova (NN 46/06)

                                                               HRVATSKI SABOR
                                                                                                                                                2257
     Na temelju ĉlanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

                                                                    ODLUKU

                            O PROGLAŠENJU ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA
     Proglašavam Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 25. rujna 2003.
     Broj: 01-081-03-3244/2
     Zagreb, 1. listopada 2003.
                                                            Predsjednik
                                                        Republike Hrvatske
                                                        Stjepan Mesić, v. r.

                                                                     ZAKON

                                             O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA
                                                               I. OPĆE ODREDBE
                                                                   Ĉlanak 1.
      Ovim se Zakonom ureĊuje pravni status pomorskog dobra, utvrĊivanje njegovih granica, upravljanje i zaštita pomorskog dobra, upotreba i
korištenje, razvrstaj morskih luka, luĉko podruĉje, osnivanje luĉkih uprava, luĉke djelatnosti i njihovo obavljanje, gradnja i korištenje luĉke
nadgradnje i podgradnje, te bitna pitanja o redu u morskim lukama.
      Na zaštitu morske obale i mora od oneĉišćenja, osim oneĉišćenja s plovnih i plutajućih objekata, primjenjuju se propisi o vodama i propisi o
zaštiti okoliša.
                                                                 Ĉlanak 2.
     Ako ovim Zakonom nije drugaĉije odreĊeno, pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeća znaĉenja:
     1. luka oznaĉava morsku luku, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgraĊenim i neizgraĊenim obalama,
lukobranima, ureĊajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj
putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s
tim djelatnostima u meĊusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi,
     2. luka otvorena za javni promet jest morska luka koju, pod jednakim uvjetima, moţe upotrebljavati svaka fiziĉka i pravna osoba sukladno
njenoj namjeni i u granicama raspoloţivih kapaciteta,
     3. luka posebne namjene jest morska luka koja je u posebnoj upotrebi ili gospodarskom korištenju pravnih ili fiziĉkih osoba (luka nautiĉkog
turizma, industrijska luka, brodogradilišna luka, ribarska luka i dr.) ili drţavnog tijela (vojna luka),
     4. luĉko podruĉje luke jest podruĉje morske luke, koje obuhvaća jedan ili više morskih i kopnenih prostora (luĉki bazen), koje se koristi za
obavljanje luĉkih djelatnosti, a kojim upravlja luĉka uprava, odnosno ovlaštenik koncesije, a granica luĉkog podruĉja je granica pomorskog dobra,
     5. koncesija je pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomiĉno ili potpuno iskljuĉuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili
gospodarsko korištenje fiziĉkim i pravnim osobama, sukladno prostornim planovima,
     6. koncesijsko odobrenje je akt na temelju kojeg se fiziĉkim i pravnim osobama daje na korištenje pomorsko dobro za obavljanje djelatnosti
koje ne iskljuĉuju niti ograniĉuju opću upotrebu pomorskog dobra,
     7. luĉka podgradnja (infrastruktura) jesu, operativne obale i druge luĉke zemljišne površine, lukobrani i drugi objekti infrastrukture (npr.
luĉke cestovne i ţeljezniĉke prometnice, vodovodna, kanalizacijska, energetska, telefonska mreţa, objekti za sigurnost plovidbe u luci i sl.),
     8. luĉka nadgradnja (suprastruktura) jesu graĊevine izgraĊene na luĉkom podruĉju (upravne zgrade, skladišta, silosi, rezervoari i sl.), te drugi
kapitalni prekrcajni objekti (stalno uĉvršćene dizalice i sl.),
     9. ministar je ministar u ministarstvu nadleţnom za poslove pomorstva,
     10. Ministarstvo je ministarstvo nadleţno za poslove pomorstva.
                                                              II. POMORSKO DOBRO
                                                                 1. Osnovne odredbe
                                                                       Ĉlanak 3.
      Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na
naĉin propisan ovim Zakonom.
      Pomorsko dobro ĉine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen
općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje.
      U smislu stavka 2. ovoga ĉlanka, dijelom kopna smatra se: morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaţe, ušća rijeka koje se
izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom podzemlju ţiva i neţiva prirodna bogatstva.
                                                                       Ĉlanak 4.
     Morska obala se proteţe od crte srednjih viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograniĉen crtom do koje dopiru najveći
valovi za vrijeme nevremena kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni sluţi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te
za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših
visokih voda.
     Morska obala ukljuĉuje i dio kopna nastao nasipavanjem, u dijelu koji sluţi iskorištavanju mora.
     Crtu srednjih viših visokih voda utvrĊuje Hrvatski hidrografski institut.
     Iznimno, na prijedlog ţupanijskog poglavarstva, Ministarstvo moţe odrediti da se morskom obalom smatra i uţi dio kopna ako to zahtjeva
postojeće stanje na obali (potporni zidovi, zidovi kulturnih, vjerskih, povijesnih i sliĉnih graĊevina).
                                                                      Ĉlanak 5.
         GraĊevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom smatraju se pripadnošću pomorskog dobra.
         Na pomorskom dobru ne moţe se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.
                                                                    Ĉlanak 6.
     Pomorsko dobro se upotrebljava ili koristi u skladu s odredbama ovoga Zakona.
     Upotreba pomorskog dobra moţe biti opća i posebna upotreba.
     Opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da svatko ima pravo sluţiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni.
     Posebna upotreba pomorskog dobra je svaka ona upotreba koja nije opća upotreba ni gospodarsko korištenje pomorskog dobra.
     Gospodarsko korištenje pomorskog dobra je korištenje pomorskog dobra za obavljanje gospodarskih djelatnosti, sa ili bez korištenja
postojećih graĊevina i drugih objekata na pomorskom dobru, te sa ili bez gradnje novih graĊevina i drugih objekata na pomorskom dobru.
                                                                    Ĉlanak 7.
     Za posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra moţe se u Zakonom propisanom postupku fiziĉkim i pravnim
osobama dati koncesija.
     Za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru koja ne iskljuĉuje niti ograniĉuje opću upotrebu pomorskog dobra, pravnim i fiziĉkim
osobama daje se koncesijsko odobrenje.
     Pomorsko dobro moţe se dati na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje u skladu s propisima o zaštiti okoliša i prirode.
     Koncesija na pomorskom dobru moţe se dati nakon što je utvrĊena granica pomorskog dobra i provedena u zemljišnim knjigama.
                                                                    Ĉlanak 8.
     Sve koncesije na pomorskom dobru i koncesijska odobrenja daju se na temelju prava koja na pomorskom dobru ima Republika Hrvatska.
                                                                    Ĉlanak 9.
     Davanjem pomorskog dobra na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje osobama iz ĉlanka 7. stavka 1. i 2. ovoga Zakona mogu se druge
osobe djelomiĉno ili potpuno iskljuĉiti od upotrebe ili korištenja.
     Iskljuĉenje predviĊeno stavkom 1. ovoga ĉlanka ne primjenjuje se u sluĉaju više sile ili nevolje na moru, dok one traju.
                                                                   Ĉlanak 10.
     Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica podruĉne (regionalne)
samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave u skladu s odredbom ovoga Zakona.
     Pod upravljanjem pomorskim dobrom podrazumijeva se odrţavanje, unapreĊenje, briga o zaštiti pomorskog dobra u općoj upotrebi, te
posebna upotreba ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra na temelju koncesije ili koncesijskog odobrenja.
     O dijelu pomorskog dobra u općoj upotrebi koje se nalazi na njenom podruĉju, vodi brigu o zaštiti i odrţava jedinica lokalne samouprave.
                                                                   Ĉlanak 11.
     Upravljanje pomorskim dobrom moţe biti redovno i izvanredno.
     Redovno upravljanje obavlja se sukladno godišnjem planu.
     Redovno upravljanje pomorskim dobrom smatra se briga o zaštiti i odrţavanju pomorskog dobra u općoj upotrebi.
     Izvanredno upravljanje obuhvaća sanaciju pomorskog dobra izvan luka nastalu uslijed izvanrednih dogaĊaja i izrada prijedloga granice
pomorskog dobra i njezina provedba.
     O redovnom upravljanju pomorskim dobrom vode brigu jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: gradovi/općine), a o izvanrednom
upravljanju jedinice podruĉje (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: ţupanije).
                                                                       Ĉlanak 12.
         Sredstva za upravljanje pomorskim dobrom ĉine:
         1. sredstva od naknada za koncesiju i naknada za koncesijsko odobrenje,
         2. sredstva od naknade koju za upotrebu pomorskog dobra plaćaju vlasnici brodica i jahti upisanih u oĉevidnik brodica, odnosno upisnik
jahti,
         3. naknade od šteta nastalih oneĉišćenjem pomorskog dobra,
         4. sredstva koja se osiguravaju u proraĉunu ţupanije i grada/općine, za pomorsko dobro na njihovom podruĉju.
                                                                  Ĉlanak 13.
     Ugovoreni iznos naknade za koncesiju uplaćuje se:
     – jedna trećina u korist drţavnog proraĉuna,
     – druga trećina u korist proraĉuna ţupanije,
     – treća trećina u korist proraĉuna grada ili općine.
     Sredstva iz ĉlanka 12. stavka 1. toĉke 2. ovoga Zakona prihod su proraĉuna ţupanije, a sredstva iz stavka 1. toĉke 3. prihod drţavnog
proraĉuna.
     Naknada od koncesijskog odobrenja prihod je proraĉuna gradova/općina.
     Naĉin uplaćivanja naknade za koncesiju prema stavku 1. ovoga ĉlanka propisuje ministar uz suglasnost ministra financija.
     Propis o naĉinu uplaćivanja i visini naknade za upotrebu pomorskog dobra iz ĉlanka 12. toĉka 2. ovoga Zakona donosi ministar.
                                                        2. Granice pomorskog dobra
                                                                   Ĉlanak 14.
     Granicu pomorskog dobra utvrĊuje Povjerenstvo za granice Ministarstva, na prijedlog ţupanijskog povjerenstva za granice.
     Povjerenstvo za granice Ministarstva ima predsjednika i dva ĉlana.
     Odluku o osnivanju Povjerenstva iz stavka 1. ovoga ĉlanka donosi ministar.
     Za svaku ţupaniju osniva se posebno povjerenstvo za izradu prijedloga granice pomorskog dobra.
     Odluku o osnivanju ţupanijskog povjerenstva za granice donosi ţupan.
     Protiv rješenja Povjerenstva za granice Ministarstva moţe se uloţiti ţalba Ministarstvu.
     Postupak, kriterije za utvrĊivanje granice pomorskog dobra i sastav ţupanijskog povjerenstva za granice propisuje Vlada Republike
Hrvatske.
                                                                   Ĉlanak 15.
     Evidencija o pomorskom dobru vodi se u zemljišnim knjigama pri općinskim sudovima.
     Ministarstvo je duţno dostavljati Drţavnom odvjetništvu Republike Hrvatske rješenje o odreĊivanju granice pomorskog dobra radi upisa u
zemljišne knjige.
     U katastar se unose podaci o granici pomorskog dobra, ĉesticama pomorskog dobra i objektima na njima.
     Postupak evidentiranja i obiljeţavanja pomorskog dobra propisuje ministar.
                                                                3. Koncesije
                                                                 Ĉlanak 16.
     Koncesija je pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomiĉno ili potpuno iskljuĉuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili
gospodarsko korištenje pravnim osobama i fiziĉkim osobama registriranim za obavljanje obrta.
     Prava i obveze na temelju koncesije nastaju sklapanjem ugovora o koncesiji.
     Opseg i uvjeti posebne upotrebe ili gospodarskog korištenja, ureĊuju se odlukom i ugovorom o koncesiji, a u skladu s odredbama ovoga
Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
                                                                       Ĉlanak 17.
      Koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra daje se na temelju provedenoga javnog prikupljanja ponuda.
      Koncesija za posebnu upotrebu pomorskog dobra daje se na zahtjev.
      Za dobivanje koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra iz stavka 1. ovoga ĉlanka pravna i fiziĉka osoba mora ispunjavati
sljedeće uvjete:
      1. da je registrirana za obavljanje gospodarske djelatnosti za koju traţi koncesiju,
      2. da raspolaţe odgovarajućim tehniĉkim, struĉnim i organizacijskim sposobnostima za ostvarenje koncesije,
      3. da ima jamstvo za ostvarenje plana i programa za ostvarenje koncesije,
      4. da su do sada podmirene sve obveze iz ranijih koncesija,
      5. da do sada nije oduzimana koncesija iz ĉlanka 30. ovoga Zakona.
      Ispunjavanje uvjeta iz toĉke 2. i 3. ovoga ĉlanka dokazuje se studijom o gospodarskoj opravdanosti, koja sadrţi visinu ulaganja i naĉin
amortizacije.
                                                                       Ĉlanak 18.
      Odluku o javnom prikupljanju ponuda donosi davatelj koncesije.
      Odluka o javnom prikupljanju ponuda sadrţi:
      1. vrstu i opseg gospodarskog korištenja pomorskog dobra za koje se daje koncesija,
      2. podatke što treba sadrţavati studija o gospodarskoj opravdanosti gospodarskog korištenja pomorskog dobra koje se daje u koncesiju,
      3. poĉetni iznos naknade za koncesiju,
      4. rok na koji se daje koncesija,
      5. rok trajanja javnog prikupljanja ponuda,
      6. podatke o javnom otvaranju ponuda,
      7. druge potrebne podatke kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta za dobivanje koncesije,
      8. izvod iz Detaljnog plana ureĊenja prostora ili lokacijska dozvola.
      Uz ponudu za dobivanje koncesije podnositelj prilaţe:
      1. prijedlog o vrsti i opsegu gospodarskog korištenja pomorskog dobra,
      2. dokaze o ispunjavanju uvjeta za dobivanje koncesije iz ĉlanka 17. stavka 3. ovoga Zakona,
      3. idejno rješenje prema detaljnom planu i studiji gospodarske opravdanosti.
                                                                      Ĉlanak 19.
     Posebna upotreba pomorskog dobra smatra se:
     1. gradnja na pomorskom dobru graĊevina za potrebe vjerskih zajednica, za obavljanje djelatnosti na podruĉju kulture, socijalne skrbi,
odgoja i obrazovanja, znanosti, informiranja, športa, zdravstva, humanitarnih djelatnosti i druge djelatnosti koja se ne obavlja radi stjecanja dobiti,
     2. gradnja na pomorskom dobru graĊevina i drugih objekata infrastrukture (ceste, pruge, vodovodna, kanalizacijska, energetska, telefonska
mreţa i sl.), graĊevine i drugi objekti za potrebe obrane, unutarnjih poslova, regulaciju rijeka i drugih sliĉnih infrastrukturnih objekata.
     Odluku o koncesiji za posebnu upotrebu u smislu stavka 1. ovoga ĉlanka za objekte drţavnog znaĉaja donosi Vlada Republike Hrvatske, a
odluka o koncesiji za posebnu upotrebu u smislu stavka 1. ovoga ĉlanka za objekte ţupanijskog znaĉaja donosi ţupanijsko poglavarstvo, a za
objekte lokalnog znaĉaja odluku donosi općinsko ili gradsko vijeće.
     U nacionalnom parku i posebnom rezervatu koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra moţe dati samo Vlada Republike
Hrvatske, a u ostalim zaštićenim dijelovima prirode koncesiju daje nadleţno tijelo iz ĉlanka 20. ovoga Zakona, uz prethodnu suglasnost
ministarstva za poslove zaštite prirode.
     Pravnoj osobi koja upravlja nacionalnim parkom, strogim ili posebnim rezervatom, moţe se odlukom Vlade Republike Hrvatske dati
posebna upotreba pomorskog dobra.
     Koncesija za posebnu upotrebu fiziĉkim osobama u svrhu gradnje rive do najviše 12 metara ĉetvornih pristupne površine za privez brodica, a
kojom se ne ograniĉava opća upotreba i ne sluţi za obavljanje gospodarske djelatnosti, dodjeljuje općinsko/gradsko vijeće uz suglasnost nadleţne
luĉke kapetanije.
                                                                     Ĉlanak 20.
     Koncesija se daje na rok od 5 do 99 godina.
     Koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, te za korištenje ili gradnju graĊevina od vaţnosti za ţupaniju daje ţupanijsko
poglavarstvo na rok do najviše 20 godina, a prethodni postupak provodi nadleţno upravno tijelo u ţupaniji.
    Koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, koja obuhvaća gradnju graĊevina od vaţnosti za Republiku Hrvatsku daje Vlada
Republike Hrvatske na rok do 50 godina, a prethodni postupak provodi Ministarstvo.
     Koncesiju koja obuhvaća gradnju novih graĊevina od vaţnosti za Republiku Hrvatsku, koja zahtijeva velika ulaganja, te se ukupni
gospodarski uĉinci ne mogu ostvariti u roku od 50 godina, Vlada Republike Hrvatske daje na rok od preko 50 godina uz suglasnost Hrvatskoga
sabora.
     GraĊevine od vaţnosti za Republiku Hrvatsku odreĊene su propisima iz podruĉja prostornog ureĊenja, a graĊevine od vaţnosti za ţupaniju
smatraju se sve ostale graĊevine.
     Prilikom odreĊivanja roka za koncesiju uzima se u obzir namjena, opseg i visina potrebnih ulaganja, te ukupni gospodarski uĉinci koji se
postiţu koncesijom.
                                                                     Ĉlanak 21.
     Ţupanijska skupština na prijedlog ţupanijskog poglavarstva, a na zahtjev grada/općine moţe ovlaštenje za davanje koncesija na podruĉju
grada/općine povjeriti gradu/općini.
     Odluku o davanju koncesije prema stavku 1. ovoga ĉlanka donosi gradsko, odnosno općinsko vijeće.
                                                                     Ĉlanak 22.
    Ţupanijsko poglavarstvo moţe iznimno, na zahtjev ovlaštenika, za koncesiju iz ĉlanka 20. stavka 2. ovoga Zakona uz suglasnost Vlade
Republike Hrvatske, produţiti rok trajanja koncesije na ukupno 30 godina, te sukladno tome izmijeniti i ostale uvjete iz odluke i ugovora o
koncesiji u sljedećim sluĉajevima:
     – ako nove investicije to gospodarski opravdavaju,
     – ako nastupi viša sila.
    Vlada Republike Hrvatske moţe iznimno, na zahtjev ovlaštenika, za koncesiju iz ĉlanka 20. stavka 3. ovoga Zakona produţiti rok trajanja na
ukupno 60 godina, te sukladno tome izmijeniti i ostale uvjete iz odluke i ugovora o koncesiji iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga ĉlanka.
                                                                     Ĉlanak 23.
     Odluka o koncesiji mora biti utemeljena na nalazu i mišljenju struĉnog tijela za ocjenu ponuda koje utvrĊuje je li ponuda za koncesiju:
     1. odgovara svim posebnim propisima i gospodarskom znaĉaju pomorskog dobra,
     2. usklaĊena s gospodarskom strategijom, politikom gospodarskog razvitka i strategijom zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske i
ţupanije,
     3. planirana djelatnost ne umanjuje, ometa ili onemogućuje upotrebu ili korištenje tog odnosno susjednih dijelova pomorskog dobra prema
njihovoj namjeni.
     Struĉno tijelo za ocjenu ponuda za koncesiju iz ĉlanka 20. stavka 2. ovoga Zakona imenuje ţupanijska skupština iz redova poznatih
struĉnjaka za prostorno planiranje, turizam, zaštitu okoliša, pomorsko-prometne struke i druge odgovarajuće struke iz podruĉja koje obuhvaća
odreĊena koncesija.
     Struĉno tijelo za ocjenu ponuda za koncesiju iz ĉlanka 20. stavka 3. i 4. ovoga Zakona imenuje Vlada Republike Hrvatske iz redova
ministarstava.
     Struĉno tijelo za ocjenu ponuda za koncesiju ĉine struĉni djelatnici iz podruĉja prostornog planiranja, turizma, zaštite okoliša, ekonomije,
prava, pomorske prometne struke i druge odgovarajuće struke iz podruĉja koje obuhvaća odreĊena koncesija.
                                                                    Ĉlanak 24.
     Odluka o koncesiji sadrţi podruĉje pomorskog dobra koje se daje na upotrebu ili gospodarsko korištenje; naĉin, uvjete i vrijeme upotrebe ili
gospodarskog korištenja pomorskog dobra, stupanj iskljuĉenosti opće upotrebe, naknadu koja se plaća za koncesiju, ovlaštenja davatelja
koncesije, popis objekata podgradnje i nadgradnje koji se nalaze na pomorskom dobru i daju se u koncesiju, prava i obveze ovlaštenika koncesije
ukljuĉujući i obvezu odrţavanja i zaštite pomorskog dobra, te zaštite prirode ako se pomorsko dobro nalazi na zaštićenom dijelu prirode.
                                                                    Ĉlanak 25.
     Na osnovi odluke o koncesiji davatelj koncesije i ovlaštenik sklapaju ugovor o koncesiji.
    Ugovorom o koncesiji u skladu s odlukom o koncesiji ureĊuje se bliţa namjena za koju se daje koncesija, uvjeti koje u toku trajanja
koncesije mora udovoljavati ovlaštenik koncesije, visina i naĉin plaćanja naknade za koncesiju, jamstva ovlaštenika koncesije, druga prava i
obveze davatelja i ovlaštenika koncesije.
                                                                    Ĉlanak 26.
     Ovlaštenik koncesije koji je dobio koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra moţe sporedne djelatnosti manjeg opsega iz
podruĉja usluga dati na obavljanje pravnim i fiziĉkom osobama uz suglasnost davatelja koncesije u cilju boljeg iskorištavanja pomorskog dobra.
     Ovlaštenik koncesije duţan je osigurati da pravne i fiziĉke osobe iz stavka 1. ovoga ĉlanka i treće osobe s kojima stupa u pravne odnose, s
obzirom na dobivenu koncesiju, ne upotrebljavaju ili gospodarski koriste pomorsko dobro suprotno uvjetima pod kojima mu je dana koncesija.
                                                                    Ĉlanak 27.
    Za raspravljanje svih pitanja i rješavanje svih sporova u svezi s davanjem, izvršavanjem, opozivom ili izmjenom odluka o koncesiji na
pomorskom dobru nadleţno je Ministarstvo.
     Protiv rješenja Ministarstva ne moţe se izjaviti ţalba, ali se moţe pokrenuti upravni spor.
                                                                    Ĉlanak 28.
     Za koncesiju na pomorskom dobru plaća se godišnja naknada koja se odreĊuje odlukom o koncesiji.
     Naknada za koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra sastoji se od stalnog i promjenjivog dijela, a visina se odreĊuje polazeći
od gospodarske opravdanosti, odnosno profitabilnosti gospodarskog korištenja pomorskog dobra koja se dokazuje studijom gospodarske
opravdanosti, procijenjenom stupnju ugroţenosti prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi te zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske.
     Naknada za koncesije dane radi posebne upotrebe pomorskog dobra iz ĉlanka 19. ovoga Zakona odreĊuje se u simboliĉnom iznosu.
                                                                   Ĉlanak 29.
     Davatelj koncesije moţe koncesiju u svako doba opozvati u cijelosti ili djelomiĉno kad to zahtijeva interes Republike Hrvatske koji utvrĊuje
Hrvatski sabor.
     Ako ovlaštenik koncesije na osnovi koncesije izgradi graĊevinu na pomorskom dobru, ima, u sluĉaju opoziva koncesije, u cijelosti pravo na
naknadu troškova za takvu graĊevinu koja je pripadnost pomorskog dobra u razmjeru prema vremenu za koje je prikraćen u korištenju koncesije.
Naknada ne moţe premašiti vrijednost graĊevine u trenutku opoziva, umanjena za iznos ostvarene amortizacije.
     Ako se koncesija samo djelomiĉno opozove, ovlaštenik koncesije ima pravo da je se odrekne u cjelini. Odreknuće će izjaviti davatelju
koncesije u roku od 30 dana od dana kada je primio izjavu davatelja o djelomiĉnom opozivu.
                                                                      Ĉlanak 30.
     Koncesija se moţe oduzeti:
     1. ako ovlaštenik koncesije ne izgradi u odreĊenom roku graĊevine ili druge objekte za koje mu je dana koncesija,
     2. ako se ovlaštenik koncesije ne pridrţava odredaba ovoga Zakona i propisa za njegovo izvršavanje ili ne provodi uvjete koncesije,
     3. ako ovlaštenik koncesije ne iskorištava koncesiju ili je iskorištava za svrhe za koje mu nije dana ili preko mjere odreĊene u koncesiji,
     4. ako ovlaštenik koncesije bez odobrenja izvrši na pomorskom dobru oznaĉenom u koncesiji radnje koje nisu predviĊene u koncesiji ili su u
suprotnosti sa odobrenim projektom,
     5. ako ovlaštenik koncesije neuredno plaća naknadu za koncesiju,
     6. ako ovlaštenik koncesije ne odrţava ili nedovoljno odrţava i zaštićuje pomorsko dobro obzirom na naĉin predviĊen u ugovoru o koncesiji.
     U sluĉajevima iz prethodnog stavka pozvat će se ovlaštenik koncesije da se u odreĊenom roku izjasni o razlozima zbog kojih mu se
namjerava oduzeti koncesija.
     Ako se u sluĉaju oduzimanja koncesije iz razloga utvrĊenih u stavku 1. ovoga ĉlanka raskida ugovor o koncesiji, ovlaštenik koncesije nema
pravo na naknadu zbog raskida ugovora.
     Neuredno plaćanje podrazumijeva kada ovlaštenik koncesije dva puta uzastopce ne plati koncesijsku naknadu.
     Odluku o oduzimanju koncesije donosi davatelj koncesije.
                                                                 Ĉlanak 31.
    Koncesija prestaje:
    1. istekom vremena za koje je dana,
    2. odreknućem ovlaštenika koncesije prije isteka vremena odreĊenog u odluci o koncesiji,
    3. smrću ovlaštenika koncesije, odnosno prestankom pravne osobe ako nasljednici, odnosno pravni sljednici ne zatraţe pravodobno potvrdu
koncesije,
    4. oduzimanjem koncesije od strane davatelja,
    5. sporazumnim raskidom ugovora o koncesiji.
    Odluku o prestanku koncesije donosi davatelj koncesije.
                                                                     Ĉlanak 32.
     Kada ovlaštenik koncesije koji je fiziĉka osoba iz ĉlanka 16. stavka 1. ovoga Zakona umre, a voĊenje obrta se nastavi sukladno propisima o
obrtu, njegovi nasljednici, te sljednici pravne osobe stupaju na mjesto ovlaštenika koncesije.
     Vaţenje koncesije iz stavka 1. ovoga ĉlanka prestaje ako nasljednici, odnosno pravni sljednici u roku od 6 mjeseci od dana smrti ovlaštenika,
odnosno prestanka pravne osobe ne zatraţe da davatelj koncesije potvrdi tu koncesiju.
     Ako davatelj koncesije ne potvrdi koncesiju, koncesija se oduzima.
     Nasljednik i sljednik pravne osobe iz stavka 1. ovoga ĉlanka prilaţu dokaze da ispunjavaju uvjete iz ĉlanka 17. stavka 3. ovoga Zakona da
stupaju na mjesto ovlaštenika koncesije.
                                                                    Ĉlanak 33.
      Ako je ovlaštenik koncesije izgradio nešto na pomorskom dobru na osnovi koncesije, ima pravo uzeti prinove koje je izgradio, ako one nisu
trajno povezane s pomorskim dobrom i ako je to moguće po prirodi stvari i bez veće štete za pomorsko dobro.
     Ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga ĉlanka, prinove se smatraju pripadnošću pomorskog dobra.
     Ako netko izgradi nešto na pomorskom dobru bez koncesije, duţan je o svom trošku to otkloniti i vratiti pomorsko dobro u prijašnje stanje.
     Ako osoba iz stavka 3. ovoga ĉlanka ne postupi po traţenju tijela koje upravlja pomorskim dobrom i u odreĊenom roku ne preda pomorsko
dobro na slobodno raspolaganje, odnosno ne ukloni prinove i graĊevine, odluka će se izvršiti po sluţbenoj duţnosti, a na trošak te osobe.
                                                                    Ĉlanak 34.
     Koncesija se moţe zaloţiti.
     Zaloţno pravo na koncesiji stjeĉe se upisom u upisnik koncesija.
     Prijavu za upis podataka o osnutku zaloţnog prava podnosi ovlaštenik koncesije, prilaţući zaloţni ugovor.
     Prijava iz stavka 3. ovoga ĉlanka podnosi se u roku od 15 dana od sklapanja zaloţnog ugovora.
    Zaloţno pravo daje zaloţnom vjerovniku pravo da sam koristi koncesiju, ako ispunjava uvjete za ovlaštenika koncesije ili moţe pravo na
koncesiju prenijeti na treću osoba koja ispunjava uvjete za ovlaštenika koncesije, pod uvjetom da dobije suglasnost davatelja koncesije.
    Ako zaloţni vjerovnik ili osoba na koju je prenio koncesiju ne ispunjava uvjete za ovlaštenika koncesije i ne dobije suglasnost davatelja
koncesije, koncesija se oduzima.
     Davatelj koncesije moţe odbiti suglasnost iz stavka 6. ovoga ĉlanka samo ako zaloţni vjerovnik kada sam koristi koncesiju ili osoba na koju
prenosi koncesiju ne ispunjava uvjete za ovlaštenika koncesije.
     Zaloţno pravo na koncesiji prestaje brisanjem iz upisnika koncesije.
                                                                      Ĉlanak 35.
     Koncesija se moţe prenijeti u cijelosti ili dati dijelom u potkoncesiju u istom opsegu i pod istim uvjetima pod kojima je i dana, uz suglasnost
davatelja koncesije.
                                                                    Ĉlanak 36.
     Koncesije se upisuju u upisnike koncesija.
     Upisnici koncesija jesu javne knjige, vode se u pisanom obliku, a mogu se voditi i u elektroniĉkom obliku.
     Upisnik koncesija za koncesije koje daje Vlada Republike Hrvatske vodi Ministarstvo, a za koncesije koje daje ţupanijsko poglavarstvo
upisnik vodi nadleţno upravno tijelo u ţupaniji.
     Svatko moţe zahtijevati uvid u upisnik koncesija u nazoĉnosti voditelja upisnika koncesija i dobivati ispis.
     Sadrţaj upisnika koncesija, naĉina voĊenja i uvida u upisnik propisuje Ministar.
                                                                     Ĉlanak 37.
     Postupak za davanje koncesije, te kriteriji za odreĊivanje visine koncesijske naknade propisuje Vlada Republike Hrvatske.
     Poglavarstvo ţupanije, grada ili općine duţni su putem nadleţnog tijela samouprave u ţupaniji jednom godišnje dostavljati Ministarstvu
pisano izvješće o broju izdanih koncesija, prikupljenim sredstvima, te naĉinu trošenja sredstava za upravljanje pomorskim dobrom, kao i godišnji
plan upravljanja pomorskim dobrom.
                                                             4. Koncesijsko odobrenje
                                                                    Ĉlanak 38.
      Pravnim osobama i fiziĉkim osobama koje su registrirane za obavljanje obrta moţe se dati koncesijsko odobrenje za obavljanje djelatnosti na
pomorskom dobru koje ne iskljuĉuje niti ograniĉuje opću upotrebu pomorskog dobra.
      Koncesijsko odobrenje daje se za obavljanje djelatnosti na:
      1. morskoj obali,
      2. unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
      Koncesijsko odobrenje daje se na zahtjev na rok do najviše 5 godina.
                                                                    Ĉlanak 39.
      Vlada Republike Hrvatske propisom iz ĉlanka 37. stavka 1. ovoga Zakona odreĊuje djelatnosti za koje se moţe dati koncesijsko odobrenje,
te propisuje postupak i naknadu za davanje koncesijskog odobrenja.
      Koncesijsko odobrenje izdaje vijeće za dodjelu koncesijskih odobrenja (u daljnjem tekstu: Vijeće).
      Vijeće ima predsjednika i ĉetiri ĉlana koje imenuje gradsko/općinsko vijeće.
      Troškovi vijeća, naknada za rad i troškovi ĉlanova Vijeća podmiruju se iz gradskog/općinskog proraĉuna.
      Protiv rješenja Vijeća o izdavanju koncesijskog odobrenja moţe se podnijeti ţalba Ministarstvu.
      Koncesijsko odobrenje na posebno zaštićenim prirodnim vrijednostima koje se nalaze na pomorskom dobru daje se uz prethodnu suglasnost
ministarstva nadleţnog za poslove zaštite prirode.
                                                                    III. LUKE
                                                                1. Razvrstaj luka
                                                                   Ĉlanak 40.
     Prema namjeni kojoj sluţe, luke se dijele na luke otvorene za javni promet i luke za posebne namjene.
     Luke iz stavka 1. ovoga ĉlanka mogu biti otvorene za meĊunarodni promet i luke otvorene za domaći promet.
     Luka moţe obuhvaćati jedan ili više luĉkih bazena.
                                                                   Ĉlanak 41.
     Posebnim propisom odreĊuju se uvjeti za stjecanje statusa luke otvorene za meĊunarodni promet i luke otvorene za domaći promet.
                                                                   Ĉlanak 42.
     Prema veliĉini i znaĉaju za Republiku Hrvatsku, luke otvorene za javni promet dijele se na:
     1. luke osobitoga (meĊunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku,
     2. luke ţupanijskog znaĉaja,
     3. luke lokalnog znaĉaja.
     Prema djelatnostima koje se obavljaju u lukama posebne namjene, te luke mogu biti:
     1. vojne luke,
     2. luke nautiĉkog turizma,
     3. industrijske luke,
     4. brodogradilišne luke,
     5. sportske, ribarske i druge luke sliĉne namjene.
     Prema znaĉaju za Republiku Hrvatsku luke posebne namjene iz stavka 2. ovoga ĉlanka dijele se na:
     1. luke od znaĉaja za Republiku Hrvatsku,
     2. luke od ţupanijskog znaĉaja.
                                                                   Ĉlanak 43.
    Vlada Republike Hrvatske propisuje mjerila za razvrstaj luka iz ĉlanka 42. stavka 1. ovoga Zakona i utvrĊuje razvrstaj luka posebne namjene
prema znaĉaju za Republiku Hrvatsku, sukladno ĉlanku 42. stavku 3. ovoga Zakona.
     Kod utvrĊivanja mjerila za razvrstaj luka, Vlada Republike Hrvatske uzet će u obzir ukupni promet svake luke u proteklom desetogodišnjem
razdoblju i njegove osobine; operativni kapacitet luke; stanje luĉke podgradnje i nadgradnje; sposobnost ureĊaja i usluga za opskrbu, odrţavanje i
popravak plovila i luke; kakvoću i znaĉaj prometnih veza sa zaleĊem; prostorne i gospodarske mogućnosti daljnjeg razvoja luke i dr.
    Polazeći od općih smjernica za razvoj luka utvrĊenih desetogodišnjim planom razvoja luĉkog sustava, Vlada Republike Hrvatske moţe
promijeniti mjerila iz stavka 1. ovoga ĉlanka, uzimajući u obzir objektivno predvidive mogućnosti razvoja pojedine luke.
                                                                   Ĉlanak 44.
     Ministar donosi propis o razvrstaju luka iz ĉlanka 42. stavka 1. ovoga Zakona, sukladno odluci o mjerilima za njihov razvrstaj.
     Ako nastupe okolnosti prema kojima neka od luka udovolji mjerilima za drugaĉiji razvrstaj, luĉka uprava, ţupanijsko, gradsko ili općinsko
poglavarstvo mogu podnijeti prijedlog za drugaĉiji razvrstaj luka.
     Prijedlog iz stavka 2. ovoga ĉlanka moţe se podnijeti nakon proteka roka od dvije godine od donošenja posljednjeg akta iz stavka 1. ovoga
ĉlanka.
                                                                   Ĉlanak 45.
     Gradnja, odrţavanje i modernizacija vaţnijih objekata luĉke podgradnje i nadgradnje u lukama otvorenim za javni promet obavlja se na
osnovi desetogodišnjeg plana razvoja luĉkog sustava Republike Hrvatske, a razraĊuje se detaljno u godišnjem programu rada i razvoja luke.
      Desetogodišnji plan razvoja iz stavka 1. ovoga ĉlanka s utvrĊenim izvorima sredstava za njegovo ostvarenje donosi Hrvatski sabor, na
prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
     Kod izrade desetogodišnjeg plana razvoja luĉkog sustava Republike Hrvatske potrebno je ocijeniti znaĉaj i objektivne razvojne mogućnosti
luka otvorenih za javni promet, uzimajući u obzir osobito potrebe za luĉkim uslugama u okviru globalne ponude i potraţnje transportnih usluga.
                                                                   Ĉlanak 46.
     Godišnji program rada i razvoja luke donosi, na prijedlog ravnatelja, upravno vijeće luĉke uprave.
     U lukama iz ĉlanka 42. stavka 1. toĉke 1. ovoga Zakona suglasnost na program iz stavka 1. ovoga ĉlanka daje Ministarstvo i Ministarstvo
financija.
     U lukama iz ĉlanka 42. stavka 1. toĉke 2. i 3. ovoga Zakona program iz stavka 1. ovoga ĉlanka donosi se uz suglasnost ţupanijskog
poglavarstva, te uz prethodno mišljenje ministarstva nadleţnog za otoke i suglasnost Ministarstva uz obvezu usmjeravanja najmanje 30%
sredstava na luĉko podruĉje gdje je prihod nastao.
                 2. Luke otvorene za javni promet od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku
                                                            A) LUĈKO PODRUĈJE
                                                                  Ĉlanak 47.
     Vlada Republike Hrvatske utvrĊuje luĉko podruĉje u lukama iz ĉlanka 42. stavka 1. toĉke 1. ovoga Zakona u skladu s prostornim planom.
     Luĉko podruĉje luke iz stavka 1. ovoga ĉlanka moţe se nalaziti na podruĉju više općina, gradova i ţupanija.
     Luĉka uprava je duţna predloţiti promjenu akta o luĉkom podruĉju ako to zahtijevaju razvojni, gospodarski, administrativni ili drugi razlozi.
                                                            B) LUĈKA UPRAVA
                                                               Ĉlanak 48.
    Radi upravljanja, gradnje i korištenja luke otvorene za javni promet koja je od osobitoga (meĊunarodnoga) gospodarskog interesa za
Republiku Hrvatsku, osniva se luĉka uprava.
    Prava koja ima Republika Hrvatska kao osnivaĉ luĉke uprave obavlja Vlada Republike Hrvatske.
     Luĉka uprava je neprofitna pravna osoba ĉije je osnivanje, ustrojstvo i djelatnost ureĊeno ovim Zakonom.
     Uredbu o osnivanju luĉke uprave donosi Vlada Republike Hrvatske.
     Ako ovim Zakonom nije drugaĉije odreĊeno, na luĉku se upravu primjenjuju propisi o ustanovama.
     Luĉka uprava stjeĉe svojstvo pravne osobe upisom u trgovaĉki registar, a gubi svojstvo pravne osobe brisanjem iz toga registra.
     Luĉka uprava moţe u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze.
     Imovinu luĉke uprave ĉine sredstva pribavljena od osnivaĉa, te prihodi iz ĉlanka 60. ovoga Zakona.
                                                                   Ĉlanak 49.
     Uredba o osnivanju luĉke uprave pored elemenata propisanih Zakonom o ustanovama, treba sadrţavati:
     1. odreĊenje luĉkog podruĉja na koje se proteţe nadleţnost luĉke uprave,
     2. odreĊenje luĉkih djelatnosti, odnosno graĊevina i objekata podgradnje i nadgradnje na luĉkom podruĉju.
                                                                   Ĉlanak 50.
     Djelatnost luĉke uprave je:
     1. briga o gradnji, odrţavanju, upravljanju, zaštiti i unapreĊenju pomorskog dobra koje predstavlja luĉko podruĉje,
     2. gradnja i odrţavanje luĉke podgradnje, koja se financira iz proraĉuna osnivaĉa luĉke uprave,
     3. struĉni nadzor nad gradnjom, odrţavanjem, upravljanjem i zaštitom luĉkog podruĉja (luĉke podgradnje i nadgradnje),
     4. osiguravanje trajnog i nesmetanog obavljanja luĉkog prometa, tehniĉko-tehnološkog jedinstva i sigurnost plovidbe,
     5. osiguravanje pruţanja usluga od općeg interesa ili za koje ne postoji gospodarski interes drugih gospodarskih subjekata,
     6. usklaĊivanje i nadzor rada ovlaštenika koncesije koji obavljaju gospodarsku djelatnost na luĉkom podruĉju,
     7. donošenje odluke o osnivanju i upravljanju slobodnom zonom na luĉkom podruĉju sukladno propisima koji ureĊuju slobodne zone,
     8. drugi poslovi utvrĊeni zakonom.
                                                         C) TIJELA LUĈKE UPRAVE
                                                                     Ĉlanak 51.
      Tijela luĉke uprave su Upravno vijeće i ravnatelj.
      Upravno vijeće ĉine:
      1. ĉetiri predstavnika Vlade Republike Hrvatske od kojih je jedan zaposlenik luĉke kapetanije na ĉijem je podruĉju sjedište luĉke uprave,
koje imenuje Vlada Republike Hrvatske,
      2. jedan predstavnik ţupanije na ĉijem je podruĉju sjedište luĉke uprave, kojeg imenuje ţupanijsko poglavarstvo,
      3. jedan predstavnik grada, odnosno općine na ĉijem je podruĉju sjedište luĉke uprave, kojeg imenuje gradsko ili općinsko poglavarstvo,
      4. jedan predstavnik svih ovlaštenika koncesija koji obavljaju djelatnosti na luĉkom podruĉju, a kojeg imenuje Savjet iz ĉlanka 59. ovoga
Zakona.
      Iznimno, ako luĉko podruĉje luĉke uprave obuhvaća gradove, odnosno općine dviju ili više ţupanija u upravno vijeće se uz ĉlanove iz stavka
2. ovoga ĉlanka imenuje jedan predstavnik ţupanije na ĉijem podruĉju se ne nalazi sjedište luĉke uprave, a imenuje ga ţupanijsko poglavarstvo.
      Mandat ĉlanova Upravnog vijeća i predsjednika je ĉetiri godine. Iste osobe mogu biti ponovno imenovane za ĉlana Upravnog vijeća.
                                                              Ĉlanak 52.
    Radom Upravnog vijeća rukovodi predsjednik Upravnog vijeća koji ne moţe biti iz reda ĉlanova Upravnog vijeća iz ĉlanka 51. ovoga
Zakona.
    Predsjednika Upravnog vijeća luĉke uprave imenuje Vlada Republike Hrvatske.
                                                                    Ĉlanak 53.
     Vlada Republike Hrvatske moţe raspustiti Upravno vijeće luĉke uprave iz ĉlanka 51. ovoga Zakona na prijedlog ministra:
     1. ako ne donese dvogodišnji plan razvoja luke,
     2. ako godišnji plan i program rada i razvoja luke ne budu prihvaćeni ili se ne ostvaruju,
     3. u drugim naroĉito opravdanim sluĉajevima.
                                                                    Ĉlanak 54.
     Upravno vijeće:
     1. donosi godišnji program rada i razvoja luke koji obuhvaća i financijski plan luke, na prijedlog ravnatelja luĉke uprave,
     2. donosi odluke u provoĊenju osnovnih smjernica luĉke poslovne politike,
     3. donosi odluku o javnom prikupljanju ponuda za davanje koncesije i odluĉuje o davanju koncesija sukladno odredbama ovoga Zakona,
     4. odobrava financijski izvještaj o radu i izvještaje o izvršenju godišnjeg programa rada i razvoja luke i dostavlja ga Ministarstvu,
     5. donosi luĉke tarife,
      6. odluĉuje o opsegu i organizaciji struĉno-tehniĉkih sluţbi, o imenovanju i opozivu ravnatelja te o zakljuĉenju ugovora o zapošljavanju i
visini naknade, odnosno plaće predsjednika i po potrebi ĉlanova upravnog vijeća, ravnatelja i struĉno-tehniĉkog osoblja,
     7. donosi statut luĉke uprave uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske,
     8. donosi akte kojima se utvrĊuje red u luci i uvjeti korištenja lukom,
     9. raspisuje natjeĉaj za izbor ravnatelja i imenuje ga,
     10. utvrĊuje luĉke uzance,
     11. obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadleţnost zakonom, odlukom o osnivanju i Statutom.
                                                                     Ĉlanak 55.
     Upravno vijeće sastaje se po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca, a odluke donosi većinom glasova svih ĉlanova Upravnog vijeća.
     Upravno vijeće moţe osnivati privremena ili stalna radna tijela za struĉnu obradu i praćenje pojedinih zadataka iz svoje nadleţnosti.
                                                                    Ĉlanak 56.
     Na osnovi javnog natjeĉaja, na prijedlog natjeĉajne komisije, a uz suglasnost ministra, ravnatelja luĉke uprave imenuje Upravno vijeće luĉke
uprave na vrijeme od ĉetiri godine.
     Ista osoba moţe se ponovno imenovati za ravnatelja.
     Ravnatelj je za svoj rad odgovoran Upravnom vijeću, ministru i Vladi Republike Hrvatske.
                                                                   Ĉlanak 57.
     Ravnatelj predlaţe Upravnom vijeću luĉke uprave ustroj, potreban broj i sastav struĉno-tehniĉkog osoblja.
     Ravnatelj i struĉno-tehniĉko osoblje sklapaju ugovor o radu s Upravnim vijećem luĉke uprave.
                                                                     Ĉlanak 58.
     Ravnatelj organizira, vodi rad i poslovanje luĉke uprave i ima sljedeća prava i obveze:
     1. poduzimanje svih potrebnih mjera radi pripreme za rad Upravnog vijeća i za provedbu akata i odluka Upravnog vijeća,
     2. redovito izvješćivanje Upravnog vijeća o stanju u luci, luĉkim kapacitetima, stanju podgradnje i nadgradnje kao i o obavljanju djelatnosti
pod koncesijom,
     3. priprema godišnji program rada i razvoja luke i financijski plan luke,
     4. predstavljanje i zastupanje luĉke uprave,
     5. obavljanje svih drugih poslova vezanih uz rad luĉke uprave,
     6. izbor struĉno-tehniĉkog osoblja,
     7. donosi odluke kojima se usklaĊuje rad svih koncesionara na luĉkom podruĉju.
                                                                    Ĉlanak 59.
    Za luke od osobitoga (meĊunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku osniva se Savjet za luke.
    Savjet za luke osniva Ministarstvo.
    Za svaku luku iz stavka 1. ovoga ĉlanka osniva se poseban Savjet.
    Savjet za luke ĉine predstavnici ovlaštenika koncesije Ministarstva, te drugih pravnih osoba ĉija je djelatnost od znaĉaja i utjeĉe na
konkurentnost luke.
    Zadaci Savjeta jesu:
    1. usklaĊivanje planova rada i razvoja luke,
    2. usklaĊivanje investicijskih radova u luci,
    3. davanje prijedloga za poboljšanje konkurentnosti luke,
    4. davanje mišljenja Upravnom vijeću u svezi s ustrojem i funkcioniranjem luke, te opće politike prema luci,
    5. davanje prijedloga za poboljšanje ustroja i upravljanja lukom, te prometnim pravcem.
    Savjet za luke sastaje se najmanje dvaput godišnje.
                                                                   D) PRIHODI
                                                                     Ĉlanak 60.
     Prihodi luĉke uprave su:
     1. luĉke pristojbe,
     2. naknada od koncesija iz ĉlanka 66. stavka 5. toĉke 1. i 2. ovoga Zakona,
     3. naknada od koncesija iz ĉlanka 66. stavka 5. toĉke 3. i 4. ovoga Zakona,
     4. sredstva iz proraĉuna osnivaĉa,
     5. ostali prihodi.
                                                                   Ĉlanak 61.
     Sredstvima iz proraĉuna osnivaĉa luĉke uprave moţe se iskljuĉivo financirati gradnja i odrţavanje luĉke podgradnje.
     Ostala sredstva iz ĉlanka 60. ovoga Zakona pripadaju u cijelosti luĉkoj upravi na ĉijem se podruĉju ubiru i namijenjena su za:
     1. izgradnju i odrţavanje luĉke nadgradnje i podgradnje,
     2. opremanje luke opremom za zaštitu mora od oneĉišćenja s brodova,
     3. odrţavanje dubine u luci i na sidrištu luke,
     4. troškove poslovanja luĉke uprave.
                                                                       Ĉlanak 62.
     U lukama otvorenim za javni promet plaćaju se luĉke tarife koje se sastoje od luĉkih pristojbi i luĉkih naknada.
     Luĉke pristojbe donosi i javno objavljuje luĉka uprava, a ĉine ih:
     1. pristojba za upotrebu obale,
     2. brodska leţarina,
     3. pristojba za vez.
     Pristojba za upotrebu obale plaća se za brod koji koristi luku u svrhu ukrcavanja ili iskrcavanja putnika, tereta i vozila.
     Brodska leţarina plaća se za brod koji koristi luku u bilo koju svrhu, osim radi ukrcavanja ili iskrcavanja putnika, tereta i vozila.
     Pristojba za vez plaća se za ribarski brod, jahte, ribarske, športske ili druge brodice i plutajuće objekte.
     Pristojbe iz stavka 2. ovoga ĉlanka ne plaćaju hrvatski javni i hrvatski ratni brodovi, brodice i jahte.
     Kriterije za odreĊivanje luĉkih pristojbi propisuje ministar na prijedlog Upravnog vijeća luĉke uprave.
                                                                        Ĉlanak 63.
      Luĉke naknade plaćaju korisnici luke za dobivene usluge u lukama otvorenim za javni promet.
      Luĉka uprava utvrĊuje najviši iznos naknade iz stavka 4. ovoga ĉlanka.
      Ovlaštenici koncesije koji obavljaju djelatnost u lukama otvorenim za javni promet duţni su javno objaviti luĉke naknade za svaku pojedinu
vrstu djelatnosti ili usluge.
      Luĉka uprava radi osiguranja konkurencije unutar luke moţe, ako ocijeni objektivne okolnosti koje ukazuju na nekonkurentnost luke, sniziti
visinu tarife u cijelosti ili selektivno, vodeći raĉuna i o mogućnosti ovlaštenika koncesije da prilagodi poslovanje smanjenoj tarifi.
                                                                        Ĉlanak 64.
      Luĉke uzance koje se primjenjuju u luci otvorenoj za javni promet utvrĊuje upravno vijeće luĉke uprave.
                                                               E) LUĈKE DJELATNOSTI
                                                                        Ĉlanak 65.
     Vrste luĉkih djelatnosti u lukama otvorenim za javni promet su:
     1. privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica i plutajućih objekata,
     2. ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijenos i skladištenje roba i drugih materijala,
     3. ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,
     4. ostale gospodarske djelatnosti koje su s ovim djelatnostima u neposrednoj gospodarskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi (npr. opskrba
brodova, pruţanje usluga putnicima, tegljenje, servisi luĉke mehanizacije, luĉko agencijski poslovi i poslovi zastupanja u carinskom postupku,
poslovi kontrole kakvoće robe i dr.).
     Na luĉkom podruĉju mogu se obavljati i druge djelatnosti ako je to propisano posebnim zakonom, kao i obavljanje drugih djelatnosti koje ne
umanjuje ni oteţava obavljanje osnovnih luĉkih djelatnosti predviĊenih u stavku 1. ovoga ĉlanka.
                                                                     Ĉlanak 66.
     Pravo na obavljanje luĉkih djelatnosti, korištenje postojeće podgradnje i nadgradnje, te gradnje novih graĊevina i drugih objekata nadgradnje
i podgradnje stjeĉe se na temelju koncesije.
    Koncesija iz stavka 1. ovoga ĉlanka moţe se dati pravnoj i fiziĉkoj osobi registriranoj za obavljanje obrta, koja ispunjava uvjete propisane
ovim Zakonom.
     Pravne osobe koje na temelju posebnog zakona obavljaju djelatnost koja se odnosi na sigurnost plovidbe na moru, mogu ovu djelatnost
obavljati na luĉkom podruĉju bez koncesije o ĉemu odluku donosi Upravno vijeće luĉke uprave.
    Luĉka uprava, u pravilu, daje ovlašteniku koncesije koncesiju za obavljanje jedne luĉke djelatnosti, a jednom koncesionaru ne moţe se dati
koncesija za obavljanje svih luĉkih djelatnosti.
     Vrste koncesija su:
    1. koncesija za obavljanje luĉkih djelatnosti, koja ne zahtijeva iskljuĉivo korištenje postojećih niti gradnju novih graĊevina i drugih objekata
podgradnje i nadgradnje na luĉkom podruĉju,
     2. koncesija za obavljanje ostalih gospodarskih djelatnosti iz ĉlanka 65. stavka 1. toĉke 4. ovoga Zakona, koje ne zahtijevaju iskljuĉivo
korištenje postojećih niti gradnju novih graĊevina i drugih objekata podgradnje i nadgradnje na luĉkom podruĉju,
     3. koncesija za obavljanje luĉkih djelatnosti, koja zahtijeva korištenje postojećih i/ili gradnju novih graĊevina i drugih objekata podgradnje i
nadgradnje na luĉkom podruĉju,
    4. koncesija za obavljanje ostalih gospodarskih djelatnosti koja zahtijeva korištenje postojećih i/ili gradnju novih graĊevina i drugih objekata
podgradnje i nadgradnje na luĉkom podruĉju.
                                                                     Ĉlanak 67.
     Koncesije za obavljanje luĉkih djelatnosti, korištenje postojeće podgradnje i nadgradnje, te graĊenje novih graĊevina i drugih objekata
nadgradnje i podgradnje daje se na rok do 99 godina.
     Koncesiju iz ĉlanka 66. stavka 5. toĉke 1. i 2. ovoga Zakona daje luĉka uprava na zahtjev traţitelja koncesije na rok do 10 godina.
     Koncesiju iz ĉlanka 66. stavka 5. toĉke 3. i 4. ovoga Zakona daje luĉka uprava na temelju javnog prikupljanja ponuda na rok do 99 godina.
     Za koncesije iz stavka 3. ovoga ĉlanka na rok od 30 do 50 godina potrebna je prethodna suglasnost Vlade Republike Hrvatske, a na rok preko
50 godina suglasnost Hrvatskoga sabora.
     Kod odreĊivanja duţine roka na koji se daje koncesija uzimaju se u obzir kriteriji iz ĉlanka 20. stavka 6. ovoga Zakona, vodeći u svakom
sluĉaju raĉuna da rok ne bude kraći negoli je potrebno za amortizaciju vrijednosti planom predviĊenih ulaganja na luĉkom podruĉju.
                                                                      Ĉlanak 68.
     Za dobivanje koncesije pravna i fiziĉka osoba moraju ispunjavati uvjete propisane odredbom ĉlanka 17. stavka 3. i 4. ovoga Zakona.
     Podnositelj zahtjeva za koncesiju iz ĉlanka 66. stavka 5. toĉke 1. i 2. ovoga Zakona duţan je uz zahtjev za davanje koncesije priloţiti:
     1. prijedlog o vrsti i opsegu obavljanja luĉke djelatnosti,
     2. dokaz da raspolaţe odgovarajućim tehniĉkim, struĉnim i organizacijskim sposobnostima za obavljanje luĉke djelatnosti za koju traţi
koncesiju,
     3. dokaz da je pravna osoba registrirana za obavljanje luĉkih djelatnosti,
     4. dokaz da je fiziĉka osoba (obrtnik) registriran za obavljanje luĉkih djelatnosti.
     Odluka o javnom prikupljanju ponuda za koncesiju iz ĉlanka 66. stavka 5. toĉke 3. i 4. ovoga Zakona obvezno treba sadrţavati podatke iz
ĉlanka 18. stavka 2. ovoga Zakona, te i druge potrebne podatke za odreĊenu koncesiju.
     Uz ponudu za dobivanje koncesije iz stavka 3. ovoga ĉlanka, podnositelj prilaţe:
     1. plan i operativni godišnji program rada i investicija uz prikaz utjecaja koji će to imati na rast prometa, zaposlenost i razvoj luke,
     2. dokaz da raspolaţe odgovarajućim tehniĉkim, struĉnim i organizacijskim sposobnostima koje zadovoljavaju potrebe proizvodnog i radnog
ciklusa kako s obzirom na vlastiti interes tako i interes trećih,
     3. dokaz da raspolaţe potrebnim brojem i djelatnicima odgovarajuće struĉnosti za ostvarenje operativnog programa rada u luci,
     4. dokaz i jamstvo da raspolaţe potrebnim financijskim sredstvima ili izvorima sredstava za ostvarenje plana i programa rada i investicija,
     5. dokaz o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. toĉke 3. i 4. ovoga ĉlanka.
                                                                         Ĉlanak 69.
     Luĉka uprava moţe oduzeti koncesiju ako utvrdi da ovlaštenik koncesije:
     1. nije uskladio visinu naknade za usluge u luci s utvrĊenom tarifom,
     2. ne poštuje odredbe o redu u luci,
     3. ne pridrţava se plana i programa rada.
     Luĉka uprava oduzet će koncesiju za obavljanje luĉke djelatnosti ako utvrdi da ovlaštenik koncesije:
     1. prestane obavljati djelatnosti za koju je dana koncesija, a time se narušava normalno djelovanje luke,
     2. ne plaća ili neuredno plaća naknadu za koncesiju,
     3. uz obavljanje koncesionirane djelatnosti obavlja i drugu djelatnost za koju nije dobio koncesiju,
     4. ne koristi koncesiju ili je koristi za svrhe za koje joj nije dana ili preko mjere odreĊene u koncesiji.
     U sluĉajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga ĉlanka luĉka uprava pozvat će ovlaštenika koncesije da se u odreĊenom roku izjasni o razlozima zbog
kojih mu se namjerava oduzeti koncesija.
     Odluku o oduzimanju koncesije donosi luĉka uprava.
     Oduzimanjem koncesije, prestaje i pravo na korištenje luĉkog prostora, graĊevina i drugih objekata podgradnje i nadgradnje, te se raskidaju
drugi ugovorni odnosi koji se temelje ili proizlaze iz koncesije, ako su vezani uz obavljanje djelatnosti te korištenje objekata podgradnje i
nadgradnje na luĉkom podruĉju.
                                                                     Ĉlanak 70.
     Kada koncesija prestane sukladno ĉlanku 69. ovoga Zakona, ovlaštenik koncesije nema pravo na odštetu.
                                                                     Ĉlanak 71.
    Luĉka uprava duţna je najmanje jednom godišnje provjeravati izvršavanje plana i godišnjega operativnog programa rada ovlaštenika
koncesija i o tome podnijeti izvješće upravnom vijeću.
     Ovlaštenik koncesije duţan je omogućiti luĉkoj upravi i drugom nadleţnom tijelu provjeravanje izvršavanja plana i godišnjega operativnog
programa rada ovlaštenika koncesije.
                                                                     Ĉlanak 72.
     Luĉka uprava vodi upisnik koncesija u pisanom obliku, a moţe ih voditi i u elektroniĉkom obliku.
     Propisom iz ĉlanka 36. stavka 5. ovoga Zakona, ministar će propisat sadrţaj upisnika koji vode luĉke uprave, naĉin njegova voĊenja i uvid u
upisnik.
                                                                     Ĉlanak 73.
    Na sva pitanja koja se odnose na koncesije u lukama otvorenim za javni promet od osobitoga (meĊunarodnoga) gospodarskog interesa za
Republiku Hrvatsku, koja nisu ureĊena u poglavlju II. ovoga Zakona, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o koncesijama na
pomorskom dobru.
                                                        3. Luke županijskog i lokalnog značaja
                                                               A) LUĈKO PODRUĈJE
                                                                 Ĉlanak 74.
     Ţupanijsko poglavarstvo utvrĊuje luĉko podruĉje za sve luke otvorene za javni promet ţupanijskog i lokalnog znaĉaja na svom podruĉju, u
skladu s prostornim planom i uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
     Luĉka uprava je duţna predloţiti promjenu akta o luĉkom podruĉju ako to zahtijevaju razvojni, gospodarski, administrativni ili drugi razlozi.
                                                           B) LUĈKA UPRAVA
                                                                       Ĉlanak 75.
    Radi upravljanja, gradnje i korištenja luka otvorenih za javni promet koje su od ţupanijskog i lokalnog znaĉaja za podruĉje svake ţupanije
moţe se osnovati više luĉkih uprava na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, u kojem sluĉaju su podnositelji zahtjeva i suosnivaĉi.
     Osnivaĉ luĉke uprave iz stavka 1. ovoga ĉlanka je ţupanija (u daljnjem tekstu: ţupanijska luĉka uprava), a odluku o njenom osnivanju donosi
ţupanijsko poglavarstvo.
     Odluka o osnivanju ţupanijske luĉke uprave moţe se donijeti nakon utvrĊivanja luĉkog podruĉja.
     Na ţupanijsku luĉku upravu primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na luĉku upravu koju osniva Vlada Republike Hrvatske,
ako neko pitanje za ţupanijsku luĉku upravu nije drugaĉije ureĊeno.
                                                            C) TIJELA LUĈKE UPRAVE
                                                                       Ĉlanak 76.
     Tijela luĉke uprave su Upravno vijeće i ravnatelj.
     Upravno vijeće ima pet ĉlanova od kojih dva ĉlana i predsjednika imenuju osnivaĉi, jednog ĉlana imenuje ministar iz redova luĉke kapetanije
na ĉijem podruĉju je sjedište luĉke uprave, a jednog ĉlana imenuju predstavnici ovlaštenika koncesije koji imaju koncesije na podruĉju luĉke
uprave.
     Mandat ĉlanova Upravnog vijeća i predsjednika je ĉetiri godine. Iste osobe mogu biti ponovno imenovane za ĉlana Upravnog vijeća.
     Ţupanijsko poglavarstvo moţe raspustiti Upravno vijeće luĉke uprave na prijedlog ţupana:
     1. ako ne donese godišnji plan razvoja luke,
     2. ako godišnji plan i program rada i razvoja luke ne budu prihvaćeni ili se ne ostvaruju,
     3. u drugim naroĉito opravdanim sluĉajevima.
     Upravno vijeće odobrava financijski izvještaj o radu i izvještaje o izvršenju godišnjeg programa rada i razvoja luke i dostavlja putem
nadleţanoga upravnog tijela ţupanije, ţupanijskom poglavarstvu.
     Upravno vijeće donosi statut luĉke uprave uz suglasnost ţupanijskog poglavarstva.
                                                                       Ĉlanak 77.
     Na osnovi javnog natjeĉaja, na prijedlog natjeĉajne komisije, a uz suglasnost ministra, ravnatelja luĉke uprave imenuje Upravno vijeće luĉke
uprave na vrijeme od ĉetiri godine.
     Ista osoba moţe se ponovno imenovati za ravnatelja.
     Ravnatelj je za svoj rad odgovoran Upravnom vijeću i ţupanijskom poglavarstvu.
                                                             D) LUĈKE DJELATNOSTI
                                                                       Ĉlanak 78.
     Vrste luĉkih djelatnosti u lukama otvorenim za javni promet su:
     – privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica i plutajućih objekata,
     – ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijenos i uskladištenje roba i drugih materijala,
     – ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,
      – ostale gospodarske djelatnosti koje su s ovima u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi (npr. ugostiteljska djelatnost,
servisne djelatnosti i dr.).
      U lukama otvorenim za javni promet lokalnog znaĉaja, kod kojih kopneni dio luke nije širi od 6 metara, mogu se samo naplaćivati luĉke
pristojbe iz ĉlanka 62. ovoga Zakona.
                                                                       Ĉlanak 79.
     Na sva pitanja koja se odnose na obavljanje luĉkih djelatnosti, davanje koncesija na luĉkom podruĉju, na odgovarajući naĉin primjenjuju se
odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na luke otvorene za javni promet od osobitoga (meĊunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku
Hrvatsku.
                                                               4. Luke posebne namjene
                                                                   Ĉlanak 80.
     Odluku o osnivanju luke posebne namjene iz ĉlanka 42. stavka 2. toĉke 1. ovoga Zakona donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog
ministra obrane.
     Luka iz stavka 1. ovoga ĉlanka moţe se koristiti samo za vojne namjene u skladu s posebnim zakonom.
     Luke posebne namjene, osim luka iz stavka 1. ovoga ĉlanka, odreĊuju se odlukom o davanju koncesije.
     Koncesiju za luku posebne namjene iz stavka 3. ovoga ĉlanka daje:
     1. za luke od ţupanijskog znaĉaja ţupanijsko poglavarstvo na rok do 20 godina,
     2. za luke od znaĉaja za Republiku Hrvatsku Vlada Republike Hrvatske na rok do 50 godina,
     3. za luke od znaĉaja za Republiku Hrvatsku Vlada Republike Hrvatske na rok preko 50 godina uz suglasnost Hrvatskoga sabora.
     Na odreĊivanje roka za davanje koncesije za luke posebne namjene odgovarajuće se primjenjuju odredbe ĉlanka 20. stavka 6. ovoga Zakona.
     Postupak dodjele koncesije za luke iz ĉlanka 42. stavka 3. ovoga Zakona, propisat će Vlada Republike Hrvatske.
     Donošenje odluke o davanju koncesije za luke posebne namjene iz stavka 1. i 3. ovoga ĉlanka, mora biti utemeljeno na prostornim
planovima.
                                                                    Ĉlanak 81.
     Lukom posebne namjene iz ĉlanka 80. stavka 1. ovoga Zakona upravlja Ministarstvo obrane.
     Koncesija za luku posebne namjene – sportsku luku moţe se dodijeliti samo udruzi registriranoj za obavljanje sportske djelatnosti.
     Sportska luka iz stavka 2. ovoga ĉlanka moţe se koristiti samo za ĉlanove udruge, te u obavljanju djelatnosti ne moţe stjecati dobit.
     Ovlaštenik koncesije za luku posebne namjene duţan je koristiti luku sukladno odluci o koncesiji i sklopljenom ugovoru o koncesiji i
odrţavati luku prema njezinoj namjeni i zahtjevima sigurnosti plovidbe u njoj.
                                                                    Ĉlanak 82.
    Na sva pitanja koja se odnose na luke posebne namjene, a nisu ureĊena odredbama ĉlanka 80. i 81. ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe o
koncesijama na pomorskom dobru.
                                                                   5. Red u luci
                                                                     Ĉlanak 83.
     Luĉka uprava i ovlaštenici koncesije u lukama posebne namjene duţni su opremiti luku odgovarajućim ureĊajima za rukovanje i prihvat
krutog i tekućeg otpada, ostatke tereta s broda, zauljenih voda i fekalija kako su definirane odredbama MARPOL konvencije 73/78 s izmjenama i
dopunama.
     Ministar će donijeti propis o vrsti i broju ureĊaja i opreme iz stavka 1. ovoga ĉlanka za pojedine vrste i kategorije luka vodeći raĉuna
poglavito o operativnim potrebama korisnika luka, veliĉini i geografskom poloţaju luke te namjeni brodova koji uplovljavaju u luku.
                                                                  Ĉlanak 84.
     Luĉka uprava i ovlaštenici koncesije duţni su u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Pravilnik o redu u luci,
kojim odreĊuju namjenu pojedinog dijela luke i naĉin odvijanja prometa u luci, a koji potvrĊuje nadleţna luĉka kapetanija.
     Pravilnikom o redu u luci odreĊuje se naĉin odvijanja prometa u luci i namjena pojedinog dijela obale u luci, pri ĉemu su osobe iz ĉlanka 83.
ovoga Zakona duţne voditi raĉuna o potrebama za stalni vez, operativni vez i odrţavanje javnoga linijskoga pomorskog prometa, kao i potrebama
za smještaj javnih brodova.
                                                                      Ĉlanak 85.
      Luĉka uprava i ovlaštenici koncesije naredit će osobi koja oneĉišćuje more ili taloţi otpatke da odmah prekine oneĉišćavanje ili ukloni
otpatke.
      Ako osoba koja oneĉišćuje more ne postupi po naredbi iz stavka 1. ovoga ĉlanka, luĉka uprava ili ovlaštenik koncesije sama će oĉistiti luku
na trošak i teret osobe koja oneĉišćuje more.
      Ako nadleţno tijelo utvrdi da se oneĉišćuje more ili otpaci taloţe djelovanjem luĉke uprave ili ovlaštenika koncesije, troškove ĉišćenja snosi
luĉka uprava, odnosno ovlaštenik koncesije.
                                                      IV. RED NA POMORSKOM DOBRU
                                                                    Ĉlanak 86.
     U postupku donošenja dokumenata prostornog ureĊenja teritorijalno nadleţna luĉka kapetanija sudjeluje u utvrĊivanju uvjeta za zahvate u
prostoru ako se podruĉje pomorskog dobra nalazi djelomiĉno ili u potpunosti unutar obuhvata dokumenta prostornog ureĊenja.
     Nosilac izrade dokumenta prostornog ureĊenja duţan je pravovremeno obavijestiti tijelo iz stavka 1. ovoga ĉlanka o donošenju dokumenta
prostornog ureĊenja i omogućiti mu sudjelovanje u utvrĊivanju uvjeta za zahvate u prostoru u skladu s odredbama posebnog zakona.
                                                                    Ĉlanak 87.
      Zahtjevu za izdavanje graĊevne dozvole investitor graĊevine koja se gradi na podruĉju pomorskog dobra duţan je priloţiti potvrdu
teritorijalno nadleţne luĉke kapetanije o usklaĊenosti glavnog projekta s uvjetima za gradnju na pomorskom dobru utvrĊenim u skladu s
odredbama ĉlanka 86. ovoga Zakona.
     Teritorijalno nadleţna luĉka kapetanija duţna je potvrdu iz stavka 1. ovoga ĉlanka izdati u roku do 30 dana od dana podnošenja zahtjeva,
odnosno u istom roku odbiti zahtjev rješenjem ako glavni projekt nije izraĊen u skladu s uvjetima za gradnju na pomorskom dobru utvrĊenim u
skladu s odredbama ĉlanka 86. ovoga Zakona.
                                                                    Ĉlanak 88.
     U more i na morsku obalu zabranjeno je bacati, odlagati ili ispuštati krute, tekuće ili plinovite tvari kojima se oneĉišćuje pomorsko dobro.
     Tvari koje se ne mogu odlagati ili ispuštati u more, odnosno koje se mogu odlagati ili ispuštati samo uz opću ili posebnu dozvolu propisuje i
izdaje ministar u ministarstvu nadleţnom za graditeljstvo i zaštitu okoliša uz suglasnost ministra.
     Svatko tko primijeti da je pomorsko dobro oneĉišćeno duţan je o tome obavijestiti najbliţu luĉku kapetaniju ili njezinu ispostavu, odnosno
nadleţnu ţupaniju.
                                                                    Ĉlanak 89.
       Odlaganje materijala na morsku obalu ili u more (od iskopa, rušenja objekata, otpadnog materijala i dr.) dopušteno je samo uz odobrenje
tijela uprave nadleţnog za poslove graditeljstva.
    Tijelo uprave iz stavka 1. ovoga ĉlanka duţno je prije donošenja rješenja pribaviti suglasnost nadleţnog tijela za poslove zaštite okoliša,
vodoprivrede i nadleţne luĉke kapetanije.
      Iznimno, rješenjem nadleţne luĉke kapetanije moţe se dopustiti potapanje na morsko dno plovila koja neće oneĉistiti okoliš i neće ometati
sigurnost plovidbe. Poloţaj potopljenog plovila odreĊuje i unosi u pomorske navigacijske karte i priruĉnike za plovidbu Hrvatski hidrografski
institut.
                                                                    Ĉlanak 90.
     Zabranjuje se u more i na morsku obalu ispuštati krute i tekuće otpade, zauljene vode, fekalije i ostatke tereta s broda kao i sve druge tvari
koje oneĉišćuju pomorsko dobro.
     Plovni, plutajući i nepomiĉni odobalni objekti mogu prazniti spremišta krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i ostataka tereta s
broda kao i svih drugih tvari koje oneĉišćuju pomorsko dobro samo na mjestima u luci ili izvan nje gdje postoje ureĊaji za prihvat ovih tvari.
     Ako luĉka kapetanija utvrdi da bi zbog nepraţnjenja tih spremišta moglo doći do oneĉišćenja mora tijekom plovidbe, naredit će zapovjedniku
plovnoga, plutajućeg i nepomiĉnog odobalnog objekta da prije isplovljenja iz luke ta spremišta isprazni.
     Ako u sluĉaju iz stavka 3. ovoga ĉlanka plovni objekt ne isprazni spremišta otpadnih ulja, talog i druge otpatke, luĉka kapetanija moţe
zabraniti plovnom objektu isplovljenje iz luke.
                                                                    Ĉlanak 91.
      U sluĉaju oneĉišćenja mora, luĉka kapetanija je ovlaštena zabraniti isplovljenje plovnog objekta iz luke, odnosno narediti zadrţavanje
plovnog objekta koji je prouzroĉio oneĉišćenje u morskim vodama Republike Hrvatske dok plovni objekt ne podmiri troškove uklanjanja štetnih
tvari s pomorskog dobra i druge štete nastale oneĉišćenjem ili dok ne poloţi zadovoljavajuće jamstvo za pokriće ovih šteta.
                                                                    Ĉlanak 92.
     Kad primi obavijest o oneĉišćenju pomorskog dobra, luĉka kapetanija duţna je odmah izvršiti oĉevid, utvrditi stanje i uzrok oneĉišćenja i,
ako je moguće, visinu nastale štete.
     Nastalu štetu treba utvrditi, ako je moguće, u nazoĉnosti poĉinitelja oneĉišćenja, a po potrebi i u nazoĉnosti vještaka i svjedoka. O
obavljenom oĉevidu sastavlja se zapisnik.
      Luĉka kapetanija duţna je o oneĉišćenju mora izvijestiti nadleţno tijelo ţupanije radi poduzimanja odgovarajućih mjera za odstranjivanje
štetnih tvari s pomorskog dobra.
                                                                    Ĉlanak 93.
      Fiziĉka ili pravna osoba koja koristi naprave, ureĊaje i postrojenja za prihvat, smještaj i preradu ulja na pomorskom dobru, duţni su
prigodom iskrcavanja, prekrcavanja ili ukrcavanja tih tvari poduzeti mjere za uspješno sprjeĉavanje ispuštanja ili istjecanja tih ulja, odnosno
sprijeĉiti širenje isteklog ulja na pomorsko dobro.
      Cjevovodi i spojnice brodova s ureĊajima na obali moraju se podvrgavati redovitom tromjeseĉnom pregledu struĉne komisije koju odreĊuje
luĉka kapetanija.
      Jedan ĉlan komisije mora biti predstavnik pravne ili fiziĉke osobe iz stavka 1. ovoga ĉlanka.
                                                   V. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR
                                                                    Ĉlanak 94.
     Upravni nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona provode ovlašteni drţavni sluţbenici Ministarstva i ureda drţavne uprave u ţupaniji
sukladno Zakonu o sustavu drţavne uprave.
    Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavljaju inspektori
pomorskog dobra Ministarstva i inspektori luĉke kapetanije.
                                                                    Ĉlanak 95.
     Poslove inspekcijskog nadzora pomorskog dobra mogu obavljati i ovlašteni drţavni sluţbenici Ministarstva.
                                                                    Ĉlanak 96.
     Poslovi inspekcije pomorskog dobra obuhvaćaju osobito:
     – nadzor nad stanjem objekata na pomorskom dobru,
     – nadzor nad odrţavanjem reda u luci,
    – nadzor nad korištenjem, upotrebom i gradnjom na pomorskom dobru, u pogledu udovoljavanja uvjetima iz odluke i ugovora o dodjeli
koncesije,
     – nadzor nad obavljanjem djelatnosti na pomorskom dobru, u pogledu udovoljavanja uvjetima iz odluke i ugovora o dodjeli koncesije,
     – nadzor nad općom upotrebom pomorskog dobra.
                                                                    Ĉlanak 97.
     U provedbi inspekcijskog nadzora, a prema ovlastima iz ĉlanka 96. ovoga Zakona inspektori pomorskog dobra Ministarstva i drugi drţavni
sluţbenici Ministarstva s inspekcijskim ovlaštenjima (u daljnjem tekstu: inspektori) ovlašteni su pregledati zgrade, izvoĊenje radova, poslovne i
druge prostorije i prostore, luke, sredstva rada, plovila, poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju, te ugovore radi uvida u korištenje pomorskog
dobra i obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru.
     Inspektor je ovlašten u postupku nadzora zatraţiti i pregledati isprave na temelju kojih se moţe utvrditi identitet osobe (osobna iskaznica,
putovnica i sl.), a osobe koje podlijeţu nadzoru duţne su na zahtjev inspektora dati mu takvu ispravu na uvid.
     Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor moţe uzimati izjave od predstavnika nadziranih pravnih i fiziĉkih osoba, te svjedoka.
                                                                    Ĉlanak 98.
     O poĉetku obavljanja nadzora inspektor će obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fiziĉku osobu, ako je dostupna, osim ako
smatra da bi obavještavanje umanjilo uĉinkovitost nadzora.
     O obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektor je duţan sastaviti zapisnik.
                                                                     Ĉlanak 99.
      Pravne i fiziĉke osobe koje podlijeţu nadzoru inspektora duţne su mu omogućiti obavljanje nadzora sukladno odredbi ĉlanka 97. ovoga
Zakona i osigurati mu uvjete za neometan rad.
      Smatra se da nadzirana pravna ili fiziĉka osoba nije omogućila obavljanje nadzora iz stavka 1. ovoga ĉlanka i u sluĉaju ako u roku koji je
pismenom odredio inspektor ne osigura uvid u traţenu poslovnu dokumentaciju ako je posjeduje i druge isprave potrebne za utvrĊivanje
ĉinjeniĉnog stanja u zapoĉetu nadzoru.
      Pravne i fiziĉke osobe iz stavka 1. ovoga ĉlanka duţne su na traţenje inspektora privremeno obustaviti poslovanje nadziranog objekta,
odnosno obavljanje djelatnosti za vrijeme inspekcijskog nadzora ako inspektor ne bi mogao na drugi naĉin obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi
ĉinjeniĉno stanje.
      Inspektor moţe od nadzirane pravne i fiziĉke osobe nakon obavljenoga inspekcijskog nadzora traţiti izvršenje pojedine radnje u postupku
radi potpunog utvrĊivanja ĉinjeniĉnog stanja i odrediti rok izvršenja te radnje.
                                                                   Ĉlanak 100.
     Pravne i fiziĉke osobe duţne su na pisani zahtjev inspektora, u zatraţenom roku, dostaviti ili pripremiti toĉne i potpune podatke, obavijesti i
materijale koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora.
                                                                    Ĉlanak 101.
     Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeĊen zakon ili drugi propis, ima pravo i obvezu:
     1. narediti otklanjanje utvrĊene nepravilnosti odreĊujući rok u kojem se nepravilnost mora otkloniti,
     2. privremeno oduzeti predmete,
     3. izdati prekršajni nalog,
     4. podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka,
     5. zabraniti daljnju upotrebu ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra,
     6. narediti uklanjanje posljedica koje su nastale upotrebom pomorskog dobra protivno njegovoj namjeni,
     7. poduzeti druge mjere, odnosno izvršiti druge radnje za koje je ovlašten ovim Zakonom, zakonom kojim se ureĊuju prekršaji i drugim
propisima.
                                                                   Ĉlanak 102.
     Inspektor moţe privremeno oduzeti predmete kojima je poĉinjen prekršaj, koji su nastali izvršenjem prekršaja ili koji mogu posluţiti kao
dokaz u postupku, o tome izdati potvrdu, te prvi naredni dan obavijestiti nadleţno tijelo za voĊenje prekršajnog postupka.
                                                                   Ĉlanak 103.
     Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je poĉinjen prekršaj propisan ovim Zakonom, izdat će prekršajni nalog sukladno
zakonu kojim se ureĊuju prekršaji.
     Prekršajnim nalogom iz stavka 1. ovoga ĉlanka moţe se izreći novĉana kazna u najniţem iznosu propisanom za taj prekršaj, te izreći zaštitna
mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti, odnosno poduzimanja pojedine radnje:
     a) ako obavlja djelatnost na pomorskom dobru na naĉin koji u znatnoj mjeri ugroţava sigurnosti ljudi, imovinu i okoliš ili radi zaštite
imovine većeg opsega,
     b) ako gospodarski koristi ili upotrebljava pomorsko dobro bez odluke i ugovora o koncesiji.
                                                                   Ĉlanak 104.
      Inspektor moţe za poĉinjen prekršaj propisan ovim Zakonom naplatiti globu za pravne osobe u iznosu od 5.000,00 kuna i 500,00 kuna za
fiziĉke osobe, na licu mjesta.
                                                                   Ĉlanak 105.
     Inspektor moţe donijeti usmeno rješenje i odmah narediti njegovo izvršenje u sluĉaju kada je potrebno sprijeĉiti radnju zbog koje moţe
nastati neposredna opasnost za ţivot i zdravlje ljudi, ţivotinjski i biljni svijet ili velika materijalna šteta.
     Pismeni otpravak usmenog rješenja mora se dostaviti stranci u roku od sedam dana od dana donošenja usmenog rješenja.
                                                                   Ĉlanak 106.
     Protiv rješenja koja na temelju ovoga Zakona ili drugog propisa donosi inspektor, moţe se izjaviti ţalba Ministarstvu.
     Ako inspektor naĊe da je podnijeta ţalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe, a nije novim rješenjem zamijenio rješenje
koje se ţalbom pobija, duţan je bez odgode, a najkasnije u roku od pet dana od dana primitka ţalbe, dostaviti ţalbu sa spisima koji se odnose na
predmet na rješavanje Ministarstvu.
     Ţalba protiv rješenja donesenih na temelju ovoga Zakona odgaĊa izvršenje rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drugaĉije odreĊeno.
                                                                    Ĉlanak 107.
     Nakon što je rješenje postalo izvršno, a stranka dobrovoljno ne izvrši obvezu, inspektor će donijeti zakljuĉak o dozvoli izvršenja.
     Ako nadzirana osoba ne postupi po rješenju inspektora, rješenje će se izvršiti putem druge osobe na trošak izvršenika.
     Troškovi izvršenja inspekcijskog rješenja putem druge osobe namiruju se iz drţavnog proraĉuna do naplate izvršenika.
                                                                    Ĉlanak 108.
     Ako inspektor utvrdi da je povredom ovoga Zakona uĉinjen prekršaj, uz rješenje ili drugi akt za ĉije je donošenje ovlašten, duţan je bez
odgaĊanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora s utvrĊenim ĉinjenicama odluĉnim za poduzimanje mjera, podnijeti zahtjev
za pokretanje prekršajnog postupka, ako posebnim zakonom nije drugaĉije odreĊeno.
                                                                 VI. PREKRŠAJI
                                                                    Ĉlanak 109.
     Postupak o prekršajima na pomorskom dobru utvrĊenih ovim Zakonom vodi se po propisima o prekršajima.
     Luĉka kapetanija odluĉuje u prvom stupnju o prekršajima iz stavka 1. ovoga ĉlanka.
     Prekršajni postupak u luĉkoj kapetaniji vodi Vijeće za prekršaje.
     Vijeće za prekršaje iz stavka 3. ovoga ĉlanka moţe se imenovati za podruĉje dviju ili više kapetanija.
                                                                    Ĉlanak 110.
     O ţalbi protiv odluka Vijeća za prekršaje iz ĉlanka 109. ovoga Zakona, odluĉuje Vijeće za prekršaje Ministarstva.
                                                                   Ĉlanak 111.
     Vijeće za prekršaje ĉine predsjednik i dva ĉlana.
     Predsjedniku i ĉlanovima mogu se odrediti zamjenici.
     Ĉlanovi Vijeća za prekršaje i njihovi zamjenici imenuju se iz redova struĉnih radnika luĉkih kapetanija, odnosno Ministarstva, od kojih
predsjednik, odnosno njegov zamjenik mora biti diplomirani pravnik s poloţenim pravosudnim ispitom.
     Ĉlanovi Vijeća za prekršaje imenuju se na rok od 2 godine, mogu biti ponovno imenovani, a mogu se i razriješiti duţnosti prije isteka
navedenog roka.
     Vijeće za prekršaje luĉke kapetanije imenuje ministar na prijedlog luĉkog kapetana.
     Vijeće za prekršaje Ministarstva imenuje ministar na prijedlog pomoćnika ministra za poslove pomorstva.
                                                                     Ĉlanak 112.
     Novĉanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovlaštenik koncesije:
     1. ako pomorsko dobro ne koristi u skladu s odlukom i ugovorom o koncesiji (ĉlanak 16. stavak 3.),
     2. ako ne postupa u skladu s ĉlankom 26. i 27. ovoga Zakona,
     3. ako nasljednici ili sljednici pravne osobe koriste koncesiju bez potvrĊivanja od strane davatelja koncesije (ĉlanak 32.),
     4. ako ne prijavi upis podataka o osnutku zaloţnog prava (ĉlanak 34. stavak 3. i 4.),
     5. ako zaloţno pravo za koncesiju koristi suprotno ĉlanku 34. stavak 5. i 6. ovoga Zakona,
     6. ako koncesiju prenese ili dade u podkoncesiju bez suglasnosti davatelja koncesije (ĉlanak 35.),
     7. ako ne objavi luĉke naknade (ĉlanak 63. stavak 3.).
     Za prekršaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka novĉanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj
osobi.
                                                                  Ĉlanak 113.
    Novĉanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj luĉka uprava odnosno ovlaštenik koncesije:
    1. ako ne postupi u skladu s ĉlankom 71. ovoga Zakona,
    2. ako ne opremi luku ureĊajima i opremom sukladno ĉlanku 83. stavku 1. ovoga Zakona,
    3. ako ne donese Pravilnik o redu u luci sukladno ĉlanku 84. ovoga Zakona.
    Za prekršaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka kaznit će se novĉanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna i odgovorna osoba luĉke uprave,
odnosno odgovorna osoba ovlaštenika koncesije.
                                                                      Ĉlanak 114.
     Novĉanom kaznom od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
     1. ako pomorsko dobro upotrebljava ili gospodarski koristi bez koncesije ili koncesijskog odobrenja (ĉlanak 7. stavak 1. i 2.),
     2. ako izgradi nešto na pomorskom dobru bez koncesije (ĉlanak 33. stavak 3.),
     3. ako se ne pridrţava odredaba ovoga Zakona o redu u luci, kao i odredaba Pravilnika o redu u luci iz ĉlanka 84. ovoga Zakona,
     4. ako ne postupi u skladu s ĉlankom 85. stavkom 1. ovoga Zakona,
     5. ako na pomorskom dobru gradi suprotno ĉlanku 87. stavku 1. ovoga Zakona,
     6. ako u more ili na morsku obalu odlaţe materijal bez odobrenja nadleţnog tijela (ĉlanak 88.),
     7. ako u sluĉaju više sile ili nevolje na moru, dok one traju, zabrani drugim osobama pristup na pomorsko dobro (ĉlanak 9. stavak 2.).
     Za prekršaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka fiziĉka osoba kaznit će se novĉanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
     Za prekršaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka kaznit će se novĉanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
     Novĉanom kaznom od 2.000,00 do 6.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. toĉke 2. ovoga ĉlanka i zapovjednik broda ili osoba
koja ga zamjenjuje.
                                                                       Ĉlanak 115.
      Novĉanom kaznom od 10.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
      1. ako prilikom iskrcavanja, prekrcavanja ili ukrcavanja mineralnih i drugih ulja ne poduzme mjere za uspješno sprjeĉavanje ispuštanja i
istjecanja ulja, odnosno na propisani naĉin ne sprijeĉi širenje isteklog ulja u more (ĉlanak 93. stavak 1.),
      2. ako baca u more krute ili ispušta tekuće ili plinove tvari kojima se oneĉišćuje pomorsko dobro (ĉlanak 88. stavak 1.),
      3. ako bez odobrenja odloţi materijal na morsku obalu ili u more (ĉlanak 89. stavak 1. ).
      Za prekršaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka kaznit će se fiziĉka osoba novĉanom kaznom od 2.000,00 do 6.000,00 kuna.
      Novĉanom kaznom od 3.000,00 do 8.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
                                                                     Ĉlanak 116.
     Novĉanom kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se:
    1. osoba koja u more i na morsku obalu ispusti kruti tekući otpad, zauljene vode, fekalije, ostatke tereta broda, te ostale tvari koje oneĉišćuju
pomorsko dobro (ĉlanak 90. stavak 1. i 2.),
     2. zapovjednik broda ili osoba koja ga zamjenjuje ako naredi ili dopusti isplovljenje plovnog objekta iz luke unatoĉ zabrani isplovljenja
plovnog objekta (ĉlanak 90. stavak 4.).
                                                                     Ĉlanak 117.
     Novĉanom kaznom od 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
     1. ako inspektoru ne omogući obavljanje nadzora prema odredbama ovoga Zakona ili mu na bilo koji drugi naĉin onemogući pregled ili ne
osigura uvjete za neometan rad ili mu ne dostavi ili ne pripremi podatke, obavijesti i materijale u odreĊenom roku ili mu dostavi ili pripremi
netoĉne i nepotpune podatke, obavijesti i materijale (ĉlanak 99. i 100.),
     2. ako na zahtjev inspektora ne stavi na uvid javnu ispravu iz koje se moţe utvrditi njezin identitet (ĉlanak 97. stavak 2.).
     Za prekršaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka kaznit će se fiziĉka osoba novĉanom kaznom od 5.000,00 kuna.
     Za prekršaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novĉanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 kuna.
                                                    VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
                                                                Ĉlanak 118.
     Upisi prava vlasništva ili kojega drugoga stvarnog prava na zemljištu i graĊevinama na pomorskom dobru za koje se ne moţe dokazati
pravno valjan naĉin stjecanja pravno su nevaljani.
     Drţavni odvjetnik podnijet će prijedlog zemljišnoknjiţnom sudu radi brisanja upisa prava vlasništva ili drugoga stvarnog prava na
pomorskom dobru iz stavka 1. ovoga ĉlanka i upisati pomorsko dobro.
     Granica pomorskog dobra utvrĊena prema Pomorskom zakoniku ostaje na snazi, te će Drţavno odvjetništvo postupiti sukladno stavku 2.
ovoga ĉlanka.
     Postupci za odreĊivanja granica pomorskog dobra zapoĉeti do stupanja na snagu ovoga Zakona okonĉat će se prema odredbama Pomorskog
zakonika (»Narodne novine«, br. 17/94., 74/94. i 43/96.).
     Ako se mijenjaju granice pomorskog dobra zbog promjene dokumenata prostornog ureĊenja, prirodnih pojava ili zbog proglašenja kopna
pomorskim dobrom na taj dio pomorskog dobra primijenit će se odredbe o izvlaštenju.
     Tijelo koje upravlja postojećom graĊevinom iz ĉlanka 19. stavka 1. toĉke 1. ovoga Zakona koja se nalazi na pomorskom dobru, duţno je u
roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Zakona zatraţiti koncesiju za posebnu upotrebu.
     Postojeće graĊevine na pomorskom dobru izgraĊene ili steĉene sa valjanom pravnom osnovom koje se koriste za stanovanje, dat će se na
posebnu upotrebu za sve vrijeme dok se koriste za stanovanje, bez naknade, a korisnik graĊevine duţan je zatraţiti koncesiju za posebnu upotrebu
u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
     Ako se dio graĊevine iz stavka 5. i 6. ovoga ĉlanka koristi za obavljanje gospodarskih djelatnosti, za korištenje graĊevine u tom dijelu
potrebno je zatraţiti koncesiju za obavljanje gospodarskih djelatnosti.
    Sve koncesije dodijeljene na temelju Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 17/94., 74/94. i 43/96.) i Zakona o morskim lukama
(»Narodne novine«, br. 108/95. i 97/00.) ostaju na snazi do isteka razdoblja na koje su dane.
     Za rive do najviše 12 metara ĉetvornih pristupne površine za privez brodica, a kojima se ne ograniĉava opća upotreba i ne sluţe za obavljanje
gospodarske djelatnosti a izgraĊene prije stupanja na snagu ovoga Zakona, i koje ispunjavaju uvjete za izdavanje koncesije za posebnu upotrebu
potrebno je podnijeti zahtjev za koncesiju prema ĉlanku 19. stavku 5. ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
     Za rive kojima se odbije izdavanje koncesije ili za koje se ne podnese zahtjev iz prethodnog stavka ovoga ĉlanka u ostavljenom roku,
inspekcija će naloţiti uklanjanje bez odgode nakon konaĉnosti rješenja.
     Postupci za davanje prvenstvene koncesije iz ĉlanka 62. Zakona o morskim lukama (»Narodne novine«, br. 108/95., 10/95. i 97/00.),
zapoĉeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama toga zakona.
                                                                    Ĉlanak 119.
     Ovlašćuje se Vlada Republike Hrvatske da donese sljedeće propise:
     1. u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propise:
     a) o postupku, kriterijima utvrĊivanja granice pomorskog dobra i sastavu ţupanijskog povjerenstva za granice,
     b) o postupku za davanje koncesije, te kriterijima za odreĊivanje visine i promjene koncesijske naknade,
     c) o djelatnostima, postupku i naknadi za davanje koncesijskih odobrenja.
     2. u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propise:
     a) o mjerilima za razvrstaj luka otvorenih za javni promet,
     b) o razvrstaju luka posebne namjene,
     c) o postupku dodjele koncesije za luke posebne namjene,
     d) o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke i ostali objekti koji se grade na pomorskom dobru.
                                                                     Ĉlanak 120.
     Ovlašćuje se ministar da u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donese sljedeće propise:
     a) o razvrstaju luka otvorenih za javni promet,
     b) o naĉinu uplaćivanja naknada za koncesiju,
     c) o kriterijima za odreĊivanje luĉkih pristojbi,
     d) o evidentiranju i obiljeţavanju pomorskog dobra,
     e) o sadrţaju upisnika koncesija, naĉinu voĊenja i uvida u upisnik,
     f) o vrsti i broju ureĊaja i opreme za rukovanje i prihvat krutog i tekućeg otpada, ostataka tereta s broda, zauljenih voda i fekalija,
     g) o visini naknade za upotrebu pomorskog dobra koju plaćaju vlasnici brodica i jahti upisanih u oĉevidnik brodica, odnosno upisnik jahti.
                                                                   Ĉlanak 121.
     Do stupanja na snagu propisa donesenih na temelju ovlaštenja iz ĉlanaka 119. i 120. ovoga Zakona ostaju na snazi, ukoliko nisu u suprotnosti
s odredbama ovoga Zakona, sljedeći propisi:
     1. Odluka o mjerilima za razvrstaj luka otvorenih za javni promet (»Narodne novine«, br. 31/96.),
     2. Naredba o razvrstaju luke Rijeka (»Narodne novine«, br. 37/96.),
     3. Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na podruĉju Ţupanije splitsko-dalmatinske (»Narodne novine«, br. 102/96., 37/97. i
3/02.),
     4. Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na podruĉju Ţupanije zadarsko-kninske (»Narodne novine«, br. 95/96.),
     5. Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na podruĉju Ţupanije dubrovaĉko-neretvanske (»Narodne novine«, br. 96/96.),
     6. Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na podruĉju Ţupanije istarske (»Narodne novine«, br. 2/97., 118/97., 21/98. i 36/01.),
     7. Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na podruĉju Ţupanije šibenske (»Narodne novine«, br. 108/96.),
     8. Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na podruĉju Ţupanije primorsko-goranske (»Narodne novine«, br. 5/97.),
     9. Naredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na podruĉju Ţupanije liĉko-senjske (»Narodne novine«, br. 5/97.),
     10. Odluka o osnivanju Luĉke uprave Rijeka (»Narodne novine«, br. 42/96., 26/02. i 54/02.),
     11. Odluka o osnivanju Luĉke uprave Split (»Narodne novine«, br. 45/97. i 55/98.),
     12. Odluka o osnivanju Luĉke uprave Ploĉe (»Narodne novine«, br. 19/97., 139/97. i 18/99.),
     13. Odluka o osnivanju Luĉke uprave Dubrovnik (»Narodne novine«, br. 19/97. i 21/02.),
     14. Odluka o osnivanju Luĉke uprave Zadar (»Narodne novine«, br. 19/97. i 67/02.),
     15. Uredba o uvjetima za dodjelu koncesije za obavljanje luĉkih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 52/96.),
     16. Odluka o razvrstaju luka posebne namjene (»Narodne novine«, br. 38/96.),
     17. Uredba o postupku dodjele koncesije i naĉin odreĊivanja granica za luke posebne namjene (»Narodne novine«, br. 108/96.),
     18. Odluka o mjerilima za razvrstaj luka otvorenih za javni promet (»Narodne novine«, br. 31/96.),
     19. Pravilnik o naĉinu, uvjetima i visini naknade za izdavanje koncesijskog odobrenja (»Narodne novine«, br. 51/96. i 18/99.),
     20. Pravilnik o evidenciji i obiljeţavanju pojasa pomorskog dobra (»Narodne novine«, br. 7/98.),
     21. Uredba o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke (»Narodne novine«, br. 22/95.),
     22. Pravilnik o kriterijima za odreĊivanje luĉkih pristojbi (»Narodne novine«, br. 104/98.),
     23. Pravilnik o vrstama morskih plaţa i uvjetima koje moraju zadovoljavati (»Narodne novine«, br. 50/95.),
     24. Naredba o visini naknade za upotrebu pomorskog dobra koju plaćaju vlasnici brodica (»Narodne novine«, br. 10/95.).
                                                                    Ĉlanak 122.
    Luĉke uprave osnovane na temelju Zakona o morskim lukama (»Narodne novine«, br. 108/95. i 97/00.) nastavljaju s radom s pravima i
obvezama propisanim ovim Zakonom.
     Akti o osnivanju luĉkih uprava uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
     Po osnivanju luĉke uprave iz ĉlanka 75. stavka 1. ovoga Zakona ista preuzima sva prava i obveze postojećih ţupanijskih luĉkih uprava.
                                                                    Ĉlanak 123.
    Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju vaţiti ĉlanci 48. – 80., ĉlanak 190. stavak 2., ĉlanak 1017. i 1018. i ĉlanak 1038. i 1039.
Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 17/94., 74/94. i 43/96.) i Zakon o morskim lukama (»Narodne novine«, br. 108/95. i 97/00.).
                                                              Ĉlanak 124.
     Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
     Klasa: 934-01/03-01/01
     Zagreb, 25. rujna 2003.


                                                               HRVATSKI SABOR
                                                                   Predsjednik
                                                                Hrvatskoga sabora
                                                               Zlatko Tomĉić, v. r.
                                                      VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju ĉlanka 31. stavka 1. i 2. Zakona o morskim lukama ("Narodne novine", broj 108/95) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odrţanoj
13. veljaĉe 1997. godine donijela

                                                                    ODLUKU

                                              O OSNIVANJU LUĈKE UPRAVE DUBROVNIK

                                                             TEMELJNE ODREDBE

                                                                         I.

Ovom Odlukom osniva se Luĉka uprava Dubrovnik (u daljnjem tekstu: Luĉka uprava) radi upravljanja, izgradnje i korištenja putniĉke luke
Dubrovnik (Gruţ).

Luka Dubrovnik prema namjeni kojoj sluţi je luka otvorena za meĊunarodni javni promet, a prema veliĉini i znaĉaju je luka od osobitog
(meĊunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku.

                                                                        II.

Luĉka uprava iz toĉke I. ove Odluke osniva se pod nazivom Luĉka uprava Dubrovnik.

Engleski naziv Luĉke uprave glasi: Port of Dubrovnik Authority.

Sjedište je u Dubrovniku, Gruška obala 1.

                                                                        III.

Luĉka uprava obavlja djelatnost utvrĊenu Zakonom o morskim lukama.

Luĉka uprava obavlja i druge djelatnosti koje sluţe obavljanju djelatnosti iz stavka 1. ove toĉke ako su one u manjem opsegu ili se uobiĉajeno
obavljaju uz djelatnost Luĉke uprave utvrĊene Zakonom o morskim lukama.

                                                               LUĈKO PODRUĈJE

                                                                        IV.

Luĉko podruĉje luke Dubrovnik nad kojim se proteţe nadleţnost Luĉke uprave ĉini:

Bazen Gruške luke

a) kopneni dio

- Obuhvaća podruĉje: dijela ĉest. zem. 1194/6, poĉevši od skale pokraj trţnice Gruţ, te obuhvaća nadalje ĉestice 1284, 1276/1, i 212/2 i ĉest.
zgrade 976/2, 2061, 2060, 987, 563, 988, 448, 77 i 78, sve na podruĉju k.o. Gruţ.

b) morski dio

- Gruški bazen omeĊen je od kopnenog dijela i spojnicama toĉaka:

A. 420 39ţ 22ţţ N 0180 05ţ 33ţţ E

B. 420 39ţ 30ţţ N 0180 05ţ 45ţţ E

C. 420 39ţ 55ţţ N 0180 05ţ 15ţţ E

D. 420 39ţ 85ţţ N 0180 04ţ 90ţţ E

E. 420 40ţ 10ţţ N 0180 04ţ 80ţţ E
F. 420 40ţ 00ţţ N 0180 05ţ 07ţţ E

- Sidrište je omeĊeno spojnicama toĉaka:

A. 420 40ţ 06ţţ N 0180 04ţ 08ţţ E

B. 420 40ţ 15ţţ N 0180 04ţ 20ţţ E

C. 420 40ţ 60ţţ N 0180 03ţ 20ţţ E

D. 420 40ţ 10ţţ N 0180 02ţ 85ţţ E

E. 420 39ţ 90ţţ N 0180 03ţ 40ţţ E

F. 420 40ţ 32ţţ N 0180 03ţ 60ţţ E

                                                               LUĈKE DJELATNOSTI

                                                                          V.

Luĉke djelatnosti za koje Luĉka uprava daje koncesiju na postojećim objektima luĉke podgradnje (infrastrukture) i luĉke nadgradnje
(suprastrukture) jesu:

1. privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, športskih i drugih brodova i plutajućih objekata;

2. ukrcaj i iskrcaj putnika, vozila i tereta;

3. ostale gospodarske djelatnosti za koje se daje koncesija na luĉkom podruĉju su:

- pruţanje usluga putnicima,

- kontrola kakvoće i koliĉine robe,

- agencijska i špediterska djelatnost,

- luĉko tegljenje,

- servis luĉke mehanizacije,

- odrţavanje objekata podgradnje i nadgradnje,

- uĉvršćivanje tereta,

- korištenje objekata podgradnje, nadgradnje i morskog akvatorija,

- opskrba brodova.

Koncesija se dodjeljuje za svaku od djelatnosti iz stavka 1. ove toĉke.

Popis objekata podgradnje i nadgradnje sastavni je dio ove Odluke, a ne objavljuje se u Narodnim novinama.
                                                             TIJELA LUĈKE UPRAVE

                                                                        VI.

Tijela Luĉke uprave jesu Upravno vijeće i ravnatelj.

                                                                        VII.

Sastav, ovlasti i trajanje mandata Upravnog vijeća propisani su Zakonom o morskim lukama.

Upravno vijeće ne moţe bez suglasnosti Vlade Republike Hrvatske steći, opteretiti ili otuĊiti nekretnine ili drugu imovinu niti ugovoriti drugi
posao, ako vrijednost pojedinaĉnog posla ili ugovora prelazi iznos od 8.000.000,00 kuna.

                                                                       VIII.

Ravnatelja Luĉke uprave imenuje Upravno vijeće, na temelju javnog natjeĉaja sukladno Zakonu o morskim lukama i Statutu Luĉke uprave.

Ovlasti i trajanje mandata ravnatelja Luĉke uprave utvrĊeni su Zakonom o morskim lukama.

Ravnatelj moţe imati jednog ili više pomoćnika, kojeg imenuje Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.

                                                                        IX.

Ravnatelj ne moţe bez suglasnosti Upravnog vijeća sklopiti poslove o stjecanju, otuĊenju ili opterećenju nekretnina.

                                                       SREDSTVA ZA OSNIVANJE I RAD

                                                                        X.

Luĉka uprava stjeĉe pravo uporabe i korištenja na objektima navedenim u Popisu podgradnje i nadgradnje iz toĉke V. ove Odluke.

Sredstva iz stavka 1. ove toĉke ne ĉine imovinu Luĉke uprave.

                                                                        XI.

Luĉka uprava stjeĉe pravo na novĉana sredstva i sva dospjela nenaplaćena sredstva za usluge, upotrebu ili gospodarsko korištenje pomorskog
dobra, a preuzima obveze koje su nastale zbog izgradnje i razvoja luĉke podgradnje i nadgradnje društvenog poduzeća "Luka" Dubrovnik, a koja
su utvrĊena bilancom na dan 31. prosinca 1996. godine, nakon izrade diobene bilance, a najkasnije do 1. veljaĉe 1997. godine.

Sredstva iz stavka 1. ove toĉke ĉine imovinu Luĉke uprave.

                                                                        XII.

Sredstva za redovnu djelatnost Luĉke uprave sukladno Zakonu o morskim lukama ĉine:

a) luĉke pristojbe;

b) naknade od koncesija za obavljanje djelatnosti iz toĉke V. ove Odluke;

c) naknade od novih koncesija koje daje Luĉka uprava;

d) sredstva proraĉuna Republike Hrvatske;

e) ostali prihodi.

Sredstva iz stavka 1. ove toĉke ĉine imovinu Luĉke uprave.
                                                                      XIII.

Danom upisa u sudski registar Luĉka uprava stjeĉe pravo na sredstva iz toĉaka XI. i XII. ove Odluke.

                                                                      XIV.

Luĉka uprava odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom.

Republika Hrvatska odgovara solidarno i neograniĉeno za obveze Luĉke uprave.

                                                                       XV.

Dobit koju u poslovanju ostvari Luĉka uprava koristi se iskljuĉivo za izgradnju i odrţavanje objekata luĉke podgradnje i luĉke nadgradnje.

                                                                      XVI.

Statutom Luĉke uprave uredit će se unutarnje ustrojstvo Luĉke uprave, prava i obveze osnivaĉa i Luĉke uprave koja nisu ureĊena Zakonom o
morskim lukama i ovom Odlukom, naĉin odluĉivanja pojedinih tijela Luĉke uprave, uvjete koje mora ispunjavati ravnatelj, te druga pitanja od
znaĉaja za obavljanje djelatnosti i poslovanja Luĉke uprave.

                                                    PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

                                                                      XVII.

Luĉka uprava preuzima dio potrebnih zaposlenika koji su na dan stupanja na snagu ove Odluke zaposleni u društvenom poduzeću "Luka"
Dubrovnik, na poslovima iz nadleţnosti Luĉke uprave.

                                                                     XVIII.

Vlada Republike Hrvatske imenovat će predsjednika i ĉetiri ĉlana Upravnog vijeća Luĉke uprave u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ove
Odluke.

Vlada Republike Hrvatske podnijet će u roku 8 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke zahtjev ovlaštenim tijelima iz ĉlanka 35. Zakona o
morskim lukama da u roku 15 dana imenuje u skladu sa Zakonom o morskim lukama po jednog ĉlana Upravnog vijeća.

                                                                      XIX.

Upravno vijeće Luĉke uprave u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke donijet će Statut Luĉke uprave.

Upravno vijeće Luĉke uprave duţno je u roku 15 dana nakon donošenja Statuta raspisati natjeĉaj za ravnatelja Luĉke uprave.

                                                                       XX.

Ministar pomorstva, prometa i veza imenovat će u roku 5 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke privremenog ravnatelja Luĉke uprave koji
će obavljati pripreme za poĉetak rada Luĉke uprave, te podnijeti prijavu za upis Luĉke uprave u sudski registar.

                                                                      XXI.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama."

Klasa: 342-21/96-01/15
Urbroj: 5030116-97-1
Zagreb, 13. veljaĉe 1997.

                                                                  Predsjednik
                                                            mr. Zlatko Mateša, v. r.
                                                     VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju ĉlanka 33. Zakona o izvršavanju Drţavnog proraĉuna Republike Hrvatske za 1997. godinu ("Narodne novine", broj 111/96), Vlada
Republike Hrvatske je na sjednici odrţanoj 13. veljaĉe 1997. godine donijela

                                                                   ODLUKU

                  O IZDAVANJU EUROOBVEZNICA REPUBLIKE HRVATSKE U IZNOSU OD USD 300.000.000,00

                                                                        I.

Radi izvršenja izdataka utvrĊenih Drţavnim proraĉunom Republike Hrvatske za 1997. godinu, Republika Hrvatska zaduţuje se izdavanjem
euroobveznica u iznosu od USD 300.000.000,00.

                                                                        II.

Obveznice iz toĉke I. ove Odluke izdaju se u nematerijaliziranom obliku, a nominirane su u iznosu od USD 10.000,00 te u višekratnicima tog
iznosa.

Obveznice se izdaju po cijeni od 99,917% nominalnog iznosa uz fiksnu kamatnu stopu od 7% godišnje, te s dospijećem 27. veljaĉe 2002. godine.

Obveznice se uplaćuju 27. veljaĉe 1997. godine, s kojim danom poĉinje obraĉun kamata po istima. Kamata po obveznicama isplaćivat će se
polugodišnje poĉevši od 27. kolovoza 1997. godine, a glavnica će se u cijelosti isplatiti po dospijeću.

Obveznice će se plasirati putem voditelja izdanja Merrill Lynch International i UBS Limited. Voditeljima izdanja pripada jednokratna naknada u
iznosu od 0,625% nominalne vrijednosti izdanih obveznica.

                                                                       III.

Ovlašćuje se ministar financija za zakljuĉenje ugovora sukladno toĉkama I. i II. ove Odluke.

                                                                       IV.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Narodnim novinama".

Klasa: 441-03/97-01/03
Urbroj: 5030105-97-1
Zagreb, 13. veljaĉe 1997.

                                                                  Predsjednik
                                                            mr. Zlatko Mateša, v. r.




                                                     VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
                                                                                                                                    489
    Na temelju ĉlanka 8. stavka 4. i ĉlanka 31. stavaka 1. i 2. Zakona o morskim lukama (»Narodne novine«, br. 108/95 i 97/2000), Vlada
Republike Hrvatske je na sjednici odrţanoj 28. veljaĉe 2002. godine donijela

                                                                   ODLUKU

                            O IZMJENI I DOPUNI ODLUKE O OSNIVANJU LUĈKE UPRAVE DUBROVNIK
                                                                        I.
     U Odluci o osnivanju Luĉke uprave Dubrovnik (»Narodne novine«, broj 19/97), toĉka IV. mijenja se i glasi:
     »Luĉko podruĉje luke Dubrovnik nad kojim se proteţe nadleţnost Luĉke uprave ĉini:
     1. Bazen Gruške luke
     1.1. kopneni dio
     Obuhvaća podruĉje: dijela ĉest. zem. 1194/6 k. o. Gruţ, poĉevši od skale pokraj trţnice Gruţ, te obuhvaća nadalje ĉest. zem. 1284 i 1276/1 k.
o. Gruţ, te ĉest. zem. 237/1 k. o. Sustjepan i ĉest. zgr. 976/2, 2061, 2060, 987, 563, 988 i 448 k. o. Gruţ i ĉest. zgr. 77 i 78 k. o. Sustjepan.
     1.2. morski dio
     Gruški bazen omeĊen je od kopnenog dijela i spojnicama toĉaka:
     A. 42° 39’ 22” N 018° 05’ 33” E
     B. 42° 39’ 19” N 018° 05’ 28” E
     C. 42° 39’ 34” N 018° 05’ 09” E
     D. 42° 39’ 51” N 018° 04’ 54” E
     E. 42° 40’ 05” N 018° 04’ 50” E
     F. 42° 40’ 00” N 018° 05’ 02” E
     1.3. Sidrište je omeĊeno spojnicama toĉaka:
     A. 42° 40’ 03” N 018° 04’ 06” E
     B. 42° 40’ 99” N 018° 04’ 12” E
     C. 42° 40’ 36” N 018° 03’ 12” E
     D. 42° 40’ 06” N 018° 03’ 48” E
     E. 42° 39’ 54” N 018° 03’ 24” E
     F. 42° 40’ 18” N 018° 03’ 36” E
     2. Bazen Batahovine:
     2.1. kopneni dio
     Obuhvaća podruĉje: ĉest. zem. 212/3, 212/4, 212/1 i 233/6, sve u k. o. Sustjepan.
     2.2. morski dio
     OmeĊen je od kopnenog dijela spojnicama toĉaka:
     E. 42° 40’ 05” N 18° 04’ 50” E
     F. 42° 40’ 00” N 18° 05’ 02” E
     G. 42° 40’ 10” N 18° 05’ 12” E
     H. 42° 40’ 13” N 18° 05’ 24” E
     I. 42° 40’ 08” N 18° 05’ 28” E«.
                                                                       II.
     Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
     Klasa: 342-21/96-01/15
     Urbroj: 5030116-02-1
     Zagreb, 28. veljaĉe 2002.
                                                                 Potpredsjednik,
                                                             zamjenik predsjednika
                                                           dr. sc. Goran Granić, v. r.

                                                     VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
                                                                                                                                    665
     Na temelju ĉlanka 119. toĉke 1.b) i 2.c) Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj 158/03), Vlada Republike
Hrvatske je na sjednici odrţanoj 18. veljaĉe 2004. godine donijela

                                                                   UREDBU

                                   O POSTUPKU DAVANJA KONCESIJE NA POMORSKOM DOBRU
                                                           I. TEMELJNE ODREDBE
                                                               Ĉlanak 1.
     Ovom Uredbom propisuje se postupak davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja i posebne upotrebe,
postupak davanja koncesije u lukama otvorenim za javni promet, kriteriji za odreĊivanje visine koncesijske naknade, kao i kriteriji za ocjenu
ponuda.
                                                                    Ĉlanak 2.
     Koncesije na pomorskom dobru daju se sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (u daljnjem tekstu Zakona), lokacijskoj
dozvoli, odnosno dokumentima prostornog ureĊenja i ovoj Uredbi.
     Postupak davanja koncesije moguće je zapoĉeti nakon što je odreĊena granica pomorskog dobra, te provedena u zemljišnim knjigama.
     Kada koncesija obuhvaća provoĊenje zahvata u prostoru na pomorskom dobru, postupak za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno postupak
izrade i donošenja detaljnog plana ureĊenja pokreće, odnosno inicira tijelo nadleţno za provoĊenje postupka koncesije, iz ĉlanka 12. stavka 2. ove
Uredbe.
     Iznimno, tijelo nadleţno za provoĊenje postupka iz ĉlanka 12. stavka 2., moţe odlukom ovlastiti podnositelja inicijative za koncesiju da, u
ime i za raĉun davatelja, ishodi lokacijsku dozvolu.
                                                                     Ĉlanak 3.
     U sluĉaju da se za vrijeme trajanja koncesijskog ugovora promjeni srednji teĉaj Hrvatske narodne banke za kunu, u odnosu na EUR i to za
+/- 3%, mijenja se i iznos stalnog dijela koncesijske naknade sukladno promjeni teĉaja.
                                                        1. Prijenos koncesije i potkoncesija
                                                                      Ĉlanak 4.
      Ovlaštenik koncesije podnosi davatelju koncesije pisani obrazloţeni prijedlog za prijenos koncesije na drugu pravnu osobu ili fiziĉku osobu
registriranu za obavljanje obrta, u sluĉaju da iz gospodarskih, organizacijskih, financijskih ili dugih opravdanih razloga više nije u mogućnosti
izvršavati obveze iz ugovora o koncesiji, u obimu i na naĉin utvrĊen odlukom i ugovorom o koncesiji.
      U prijedlogu mora biti naveden razlog prijedloga da se koncesija prenese upravo na tu osobu.
      Uz prijedlog za prijenos prilaţe se i pisana izjava osobe na koju bi se prenijela koncesija, ovjerena kod javnog biljeţnika, kojom ona pristaje
na prijenos, kao i svi dokazi iz ĉlanka 17. stavka 3. Zakona, koji se odnose na tu osobu, radi ocjene da li ta osoba udovoljava uvjetima potrebnim
za davanje koncesije.
                                                                    Ĉlanak 5.
     O prijedlogu za prijenos koncesije odluĉuje, odlukom o davanju suglasnosti na prijenos koncesije, nadleţni davatelj koncesije.
     Odlukom o davanju suglasnosti na prijenos koncesije, davatelj koncesije utvrĊuje i rok za sklapanje ugovora o prijenosu koncesije, koji će
sklopiti davatelj koncesije, dosadašnji ovlaštenik koncesije i osoba na koju se prenosi koncesija, a koja sklapanjem ugovora postaje ovlaštenik
koncesije.
                                                                     Ĉlanak 6.
      Ovlaštenik koncesije podnosi davatelju koncesije pisani obrazloţeni prijedlog za davanje dijela koncesije u potkoncesiju pravnoj osobi ili
fiziĉkoj osobi registriranoj za obavljanje obrta, ukoliko iz organizacijsko-tehnoloških, financijskih ili drugih opravdanih razloga više nije u
mogućnosti u cijelosti koristiti koncesiju i izvršavati obveze i prava iz ugovora o koncesiji, odnosno ako smatra da bi obavljanje djelatnosti za
koju je dobio koncesiju bilo uĉinkovitije davanjem dijela u potkoncesiju.
      Na sadrţaj prijedloga za davanje dijela koncesije u potkoncesiju smisleno se primjenjuju odredbe ove Uredbe koje se odnose na prijedlog za
prijenos koncesije.
      Davatelj koncesije duţan je u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga dati ili odbiti suglasnost na prijedlog za davanje dijela
koncesije u potkoncesiju.
      Temeljem suglasnosti iz stavka 3. ovog ĉlanka sklapa se ugovor o potkoncesiji izmeĊu ovlaštenika koncesije i potkoncesionara.
                                                   2. Postupak praćenja i izvršavanja koncesije
                                                                       Ĉlanak 7.
      Davatelj koncesije je duţan ustrojiti povjerenstvo od tri ĉlana u svrhu praćenja izvršavanja odluka i ugovora o koncesijama.
      Povjerenstvo ĉine po jedan predstavnik Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva,
rada i poduzetništva.
                                                                   Ĉlanak 8.
     Povjerenstvo je obvezno o izvršavanju svojih obveza podnositi izvješće davatelju koncesije najmanje jedanput godišnje, te predlagati mjere.
                                                                    Ĉlanak 9.
     Povjerenstvo je duţno pisanim putem, bez odlaganja, izvijestiti davatelja koncesije o uoĉenim radnjama iz ĉlanka 30. i 69. Zakona, te drugim
nepravilnostima.
                                                                   Ĉlanak 10.
     Kada Povjerenstvo iz ĉlanka 7. ove Uredbe izvijesti davatelja koncesije, sukladno ĉlanku 9. ove Uredbe, davatelj koncesije pozvat će
ovlaštenika koncesije da se, u roku od 30 dana od dana dostave poziva, ako u odluci i ugovoru o koncesiji nije odreĊen drugi rok, izjasni o
razlozima zbog kojih mu se moţe oduzeti koncesija, te uskladi svoje postupanje s ugovorom o koncesiji.
     Ako ovlaštenik koncesije u ostavljenom roku ne ukloni posljedice i uspostavi stanje kakvo odgovara ugovornim odredbama i Zakonu,
davatelj koncesije moţe oduzeti koncesiju.
     Odluka o oduzimanju koncesije mora biti u pisanom obliku i dostavljena ovlašteniku koncesije, te obavezno mora sadrţavati rok za
napuštanje pomorskog dobra.
     Rok za napuštanje pomorskog dobra ne moţe biti kraći od 90 dana od dana stupanja na snagu odluke o oduzimanju koncesije.
                                                                3. Pravni lijekovi
                                                                  Ĉlanak 11.
     U pogledu pravnih lijekova protiv odluka o koncesiji na pomorskom dobru primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
            II. POSTUPAK DAVANJA KONCESIJE NA POMORSKOM DOBRU U SVRHU GOSPODARSKOG KORIŠTENJA
                                                           1. Javno prikupljanje ponuda
                                                                    Ĉlanak 12.
     Inicijativu za pokretanje postupka koncesije moţe dati svaka fiziĉka ili pravna osoba.
     Inicijativa se podnosi Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, odnosno upravnom tijelu u ţupaniji, ovisno o nadleţnosti odreĊenoj
ĉlankom 20. Zakona (u daljnjem tekstu: tijelo nadleţno za provoĊenje postupka).
     Pismo inicijative treba sadrţavati podatke o podruĉju pomorskog dobra i namjeni koncesije.
                                                                   Ĉlanak 13.
     Kada nadleţno tijelo za provoĊenje postupka koncesije zaprimi pismo inicijative, duţno je u roku od 30 dana provjeriti:
     a) da li je podruĉje odreĊeno i upisano kao pomorsko dobro;
     b) usklaĊenost inicijative s dokumentima prostornog ureĊenja.
     Tijelo nadleţno za provoĊenje postupka koncesije duţno je, u daljnjem roku od 8 dana, izvijestiti podnositelja inicijative o nemogućnosti
pokretanja postupka koncesije uz obrazloţenje ili izraditi prijedlog odluke o javnom prikupljanju ponuda i dostaviti je zajedno s natjeĉajnom
dokumentacijom davatelju koncesije.
     Po izradi prijedloga odluke o javnom prikupljanju ponuda, tijelo nadleţno za provoĊenje postupka koncesije, duţno je obavijestiti
grad/općinu na ĉijem podruĉju se pokreće postupak davanja u koncesiju pomorskog dobra o prijedlogu odluke.
                                                                        Ĉlanak 14.
     Davatelj koncesije odluĉuje o pokretanju postupka davanja koncesije donošenjem odluke o javnom prikupljanju ponuda.
     Odluka o javnom prikupljanju ponuda osim elemenata odreĊenih ĉlankom 18. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama mora
sadrţavati kriterije temeljem kojih će se izvršiti odabir najpovoljnije ponude.
     Kriteriji za odabir najpovoljnije ponude odreĊeni su ĉlankom 21. ove Uredbe.
                                                                        Ĉlanak 15.
     Po objavljenom javnom prikupljanju ponuda davatelj koncesije ima pravo neprihvaćanja svih pristiglih ponuda.
     Pravo iz stavka 1. ovoga ĉlanka mora se izriĉito navesti u odluci o javnom prikupljanju ponuda.
                                                 2. Kriteriji za određivanje visine koncesijske naknade
                                                                    Ĉlanak 16.
     Poĉetni iznos naknade za koncesiju utvrĊuje se po sljedećim kriterijima:
     ZA KONCESIJE NA POMORSKOM DOBRU:
     A.1. Turistiĉko-ugostiteljska djelatnost
     A.2. Ostale gospodarske djelatnosti (marikultura, uzgoj mlaĊi, prerada ribe, benzinske stanice i sl.)
     A.1.Turistiĉko-ugostiteljska djelatnost (plaţe, ugostiteljski objekti i sl.)
     A.1.1. Poĉetni iznos stalnog dijela koncesijske naknade izraĉunava se prema zauzetim metrima kvadratnim, a prema sljedećim kriterijima:




                                                                 KRITERIJ 1 – k1
                        Redni                              Broj noćenja turista u                                Broj
                        broj                        prošloj godini u mjestu                                     bodova
                                                    ili najbliţem mjestu pla
                                                         za koju se traţi koncesija
                           1.       više od 200.001 noćenja turista                                               50
                           2.       od 100.001 do 200.000 noćenja turista                                         30
                           3.       od 50.001 do 100.000 noćenja turista                                          15
                           4.       do 50.000 noćenja turista                                                     5
Izvor podataka o broju noćenja: Drţavni zavod za statistiku




                                                                  KRITERIJ 2 – k2
                        Redni       Opremljenost plaţe,                                                      Broj
                        broj        ugostiteljskog objekta                                                   bodova
                           1.       potpuno ureĊena lokacija predmeta konce-



                                    sije po prijašnjoj koncesiji (plava zastava)                                  60
                           2.       djelomiĉno ureĊena lokacija predmeta
                                    koncesije (blizina struje, vode, pristupne
                                    ceste i itd.)                                                                 35
                           3.       potpuno neureĊena lokacija predmeta
                                    koncesije                                                                         5
      Najniţi koeficijent cijene m2 iznosi 0,10 kn (za sve lokacije na kopnu i za II. skupinu otoka).
      Najniţi koeficijent cijene m2 za I. skupinu otoka umanjuje se za 20% i iznosi 0,08 kn.
      Najniţi koeficijent cijene m2 za III. skupinu otoka umanjuje se za 35% i iznosi 0,06 kn.
      Formula za izraĉun poĉetne cijene stalnog dijela koncesijske naknade glasi:
      (k1 + k2) x koeficijent cijene m2 = poĉetna cijena za m˛
      Legenda:
      I. skupina otoka i II. skupina otoka određene su Zakonom o otocima
      III. skupina otoka su svi nenastanjeni otoci.
      Za ugostiteljske objekte za koje se traţi samostalna koncesija formula izraĉuna cijene stalnog dijela koncesijske naknade za metar kvadratni
glasi:
      (k1 + k2) x koeficijent cijene m2, a prema navedenoj klasifikaciji uvećava se za 50 %.
      A.1.2. Promjenjivi dio koncesijske naknade
      Poĉetni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade iznosi 1,5 % prihoda ponuditelja.
     A.2. Ostale gospodarske djelatnosti
     A.2.1. Stalni dio koncesijske naknade
     Poĉetni iznos stalnog dijela koncesijske naknade iznosi:
     a) 60% cijene zakupa m˛ najbliţe javne površine prve zone u godini u kojoj se traţi koncesija i to za sve lokacije na kopnu i za II. skupinu
otoka.
     b) Za I. skupinu otoka poĉetni iznos stalnog dijela koncesijske naknade iznosi 48% cijene zakupa m˛ najbliţe javne površine prve zone u
godini u kojoj se traţi koncesija.
     A.2.2. Promjenjivi dio koncesijske naknade
     Poĉetni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade iznosi 1,5 % prihoda ponuditelja.
                                               B. ZA KONCESIJE LUKA POSEBNE NAMJENE:
     1 Luke nautiĉkog turizma
     2 Industrijske luke
     3 Brodogradilišne luke
     4 Sportske luke
     5 Ribarske luke
     B.1. Luke nautiĉkog turizma dijele se u dvije skupine i to:
     1. Sidrišta i privezišta
     2. Marine
     B.1.1. Stalni dio koncesijske naknade izraĉunava se prema zauzetim metrima kvadratnim, a prema sljedećim poĉetnim cijenama:


                       LUKE                              poĉetni iznos                poĉetni iznos                  poĉetni iznos
                     NAUTIĈKOG                                   2                            2
                                                          u kn/m za                    u kn/m za                      u kn/m2 za
                       TURIZMA
                                                         kopno i za II                 kopno i za I                  kopno i za III

                                                        skupinu otoka                 skupinu otoka                  skupinu otoka

         1.       Sidrišta i privezišta                    5 kn/m2                       4 kn/m2                           6 kn/m2
         2.       Marine
                  2.1.Postojeće i iz-
                  graĊene marine                           10 kn/m2                      8 kn/m2

                  2.2.NeizgraĊene
                  marine (nove)                            2 kn/m2                      1,6 kn/m2


Legenda
I. skupina otoka i II. skupina otoka određene su Zakonom o otocima
III. skupina otoka su svi nenastanjeni otoci
       B.1.2. Promjenjivi dio koncesijske naknade
       Poĉetni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade obraĉunava se u postotku od prihoda ponuditelja, a prema sljedećim kriterijima:


                                               LUKE                                                 poĉetni iznos u % od
                                       NAUTIĈKOG TURIZMA                                             prihoda ponuditelja
                1. Sidrišta, privezišta                                                                      2%
                2. Marine
                    2.1. Postojeće i izgraĊene marine                                                       4%
                    2.2. NeizgraĊene marine (nove)                                                          2%
B.2. Industrijske luke
B.2.1. Stalni dio koncesijske naknade
Poĉetni iznos stalnog dijela koncesijske naknade izraĉunava se prema zauzetim m˛, a prema sljedećim poĉetnim cijenama:
            Industrijske luke
            1. Postojeće i izgraĊene industrijske luke                                              4 kn/m2
            2. NeizgraĊene industrijske luke (nove)                                                 2 kn/m2
B.2.2. Promjenjivi dio koncesijske naknade
Poĉetni iznos za licitaciju promjenjivog dijela koncesijske naknade iznosi 2 % prihoda ponuditelja.
B.3. Brodogradilišne luke
B.3.1. Stalni dio koncesijske naknade
Poĉetni iznos stalnog dijela koncesijske naknade izraĉunava se prema zauzetim m˛, a prema sljedećim poĉetnim cijenama:
            Brodogradilišne luke
            1. Postojeće i izgraĊene brodogradilišne luke                                         3 kn/m2
            2. NeizgraĊene brodogradilišne luke (nove)                                            1 kn/m2


B.3.2. Promjenjivi dio koncesijske naknade
Poĉetni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade iznosi 1% prihoda ponuditelja.
B.4. Sportske luke
B.4.1. Stalni dio koncesijske naknade


                                                                  poĉetni iznos u                  poĉetni iznos u
                                                                      2
            SPORTSKE LUKE                                        kn/m za kopno i                  kn/m2 za kopno i
                                                                za II. skupinu otoka             za I. skupinu otoka
                                                                      0,6 kn                           0,48 kn


B.4.2. Promjenjivi dio koncesijske naknade
Poĉetni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade iznosi 20% od ukupnog iznosa svih ubranih godišnjih ĉlanarina.
B.6.Ribarske luke
B.6.1. Stalni dio koncesijske naknade


                                                              poĉetni iznos u                      poĉetni iznos u
             RIBARSKE LUKE                                   kn/m2 za kopno i                     kn/m2 za kopno i
                                                            za II. skupinu otoka                 za I. skupinu otoka
                                                                   0,30 kn                              0,20 kn
B.6.2. Promjenjivi dio koncesijske naknade
Poĉetni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade iznosi 1 % prihoda ponuditelja.
                                                              Ĉlanak 17.
Iznimno, davatelj koncesije moţe, ako to gospodarski razlozi opravdavaju izmijeniti poĉetne iznose naknade za koncesiju.
                                                                    Sadržaj ponude
                                                               Ĉlanak 18.
Ponuda na javno prikupljanje ponuda obavezno sadrţi:
1. dokaze o sposobnosti ponuditelja:
– izvadak iz sudskog registra trgovaĉkog suda ili obrtnica s upisanom djelatnošću za koju se traţi koncesija;
– raĉun prihoda i gubitka za prošlu godinu (osim za novosnovana društva i obrte);
– podatke o bonitetu i solventnosti (BON 1 i BON 2, osim za novoosnovana društva i obrte);
– izjavu da li je ponuditelj ispunio sve obveze iz drugih koncesija ako ih ima ili je imao;
– izjavu da li je ponuditelju do sada oduzeta koncesija sukladno ĉlanku 30. Zakona;
2. ponuĊeni iznos stalnog i postotak promjenjivog dijela koncesijske naknade;
3. studiju gospodarske opravdanosti, koja sadrţi:
– postojeće stanje lokacije za koju se traţi koncesija;
– plan investicija detaljno razraĊen za cjelokupno vrijeme trajanja koncesije;
– iznos planirane investicije u zaštitu okoliša;
– iznos planirane ukupne investicije;
– izvore financiranja investicija (vlastiti izvori, krediti);
– procjenu rentabilnosti projekta (prihodi - rashodi);
     – izjavu ponuditelja o tehniĉkoj i kadrovskoj opremljenosti i organizacijskim sposobnostima za ostvarenje koncesije;
     – pismo namjere izdavatelja jamstva (banke) o davanju jamstva ponuditelju za dobro izvršenje obveza glede investicija, prema planu
investicija iz studije gospodarske opravdanosti ponuditelja, na iznos 15% planirane investicijske vrijednosti, s rokom vaţenja 6 mjeseci po
završetku planiranog investicijskog ciklusa. Garancija mora biti bezuvjetna, »bez prigovora« i naplativa na prvi poziv;
     4. idejno rješenje prema lokacijskoj dozvoli, odnosno detaljnom planu i studiji gospodarske opravdanosti;
     5. prijedlog o vrsti i opsegu namjere gospodarskog korištenja pomorskog dobra.
     Osim obaveznog sadrţaja ponude iz stavka 1. ovog ĉlanka, ponuditelj je duţan ponudi priloţiti i druge podatke sukladno objavljenim
uvjetima iz javnog prikupljanja ponuda.
                                                              3. Postupak ocjene ponuda
                                                                   Ĉlanak 19.
     Tijelo iz ĉlanka 12. stavka 2. ove Uredbe, prilikom otvaranja pristiglih ponuda vodi zapisnik, koji zajedno s ponudama dostavlja nadleţnom
struĉnom tijelu za ocjenu ponuda.
                                                                     Ĉlanak 20.
     Predsjednik struĉnog tijela za ocjenu ponuda duţan je, u roku od najduţe 15 dana, sazvati struĉno tijelo za ocjenu koncesija.
     Struĉno tijelo za ocjenu ponuda donosi nalaz i mišljenje.
     Nalaz se sastoji od navoĊenja svih pristiglih ponuda, te ocjene ponuda, sukladno ĉlanku 21. ove Uredbe.
     Mišljenje se sastoji od prijedloga najpovoljnije ponude s obrazloţenjem.
                                                                       Ĉlanak 21.
     A. Koncesije na pomorskom dobru:
     Ocjenjivanje ponuda za sve koncesije na pomorskom dobru, obavlja se prema zadanim kriterijima:
     – ponuĊena visina stalnog dijela koncesijske
       naknade                                                                                                      20%
     – ponuĊena visina promjenjivog dijela koncesijske
       naknade                                                                                                      20%
     – ponuĊeni iznos ukupnog investicijskog ulaganja
       prema studiji gospodarske opravdanosti                                                                       40%
     – broj planiranih radnih mjesta                                                                                15%
     – iznos investicije u zaštitu okoliša
       (u okviru ukupnih investicija)                                                                               5%


Formule i način izračuna:


                                      20% X ponuđeni iznos stalnog dijela koncesijske naknade
a) Koef. stal. konc. = –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
                                      najviši ponuđeni iznos stal. konc. naknade

                                         20% X ponuđeni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade
b) Koef. promjenj. konc. = ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
                                         najviši ponuđeni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade

                                                 40% X ponuđeni iznos ukupne investicije
c) Koef. ukupne investicije = –––––––––––––––––––––––––––––––––––––
                                                     najviši ponuđeni iznos investicije

                                                15% X ponuđeni broj radnih mjesta
d) Koef. novih radnih mjesta = ––––––––––––––––––––––––––––––––––
                                                najviši ponuđeni broj radnih mjesta

                                                               5% X ponuđeni iznos investicije u zaštiti okoliša
e) Koef. investicije u zaštiti okoliša = –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
                                                               najviši ponuđeni iznos investic. u zaštiti okoliša


     Iznimno za ugostiteljske objekte za koje je potrebna samostalna koncesija primjenjuju se sljedeći kriteriji:
     – ponuĊena visina stalnog dijela koncesijske naknade                                   45%
     – ponuĊena visina promjenjivog dijela koncesijske
        naknade                                                                                                     35%
     – ponuĊeni iznos ukupnog investicijskog ulaganja
        prema studiji gospodarske opravdanosti                                                                      20%
Formule i način izračuna:


                               45% X ponuđeni iznos stalnog dijela koncesijske naknade
Koef. stalne konc. = –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
                                    najviši ponuđeni iznos stal. konc. naknade


                                       35% X ponuđeni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade
Koef. promjenj. konc. = –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
                                       najviši ponuđeni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade


                                          20% X ponuđeni iznos ukupne investicije
                             ––––––––––––––––––––––––––––––––
Koef. ukupne investicije =
                                       najviši ponuđeni iznos investicije
     B. Koncesije za luke posebne namjene
     Ocjenjivanje ponuda za sve luke posebne namjene osim sportskih i ribarskih luka obavlja se prema toĉki A. (a, b, c, d, e) ovoga ĉlanka.
     Ocjenjivanje ponuda za sportske i ribarske luke obavlja se prema sljedećim kriterijima i formulama izraĉuna:
     – ponuĊena visina stalnog dijela koncesijske naknade                                25%
     – ponuĊena visina promjenjivog dijela koncesijske naknade               25%
     – ponuĊeni iznos ukupnog investicijskog ulaganja
        prema studiji gospodarske opravdanosti                                                               20%
     – iznos investicije u zaštitu okoliša
        (u okviru ukupnih investicija)                                                                       30%


Formule i način izračuna:


                                     25% X ponuđeni iznos stalnog dijela koncesijske naknade
Koef. stalne konc. = ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
                                      najviši ponuđeni iznos stal. konc. naknade


                                        25% X ponuđeni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade
Koef. promjenj. konc. = ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
                                        najviši ponuđeni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade


                                          20% X ponuđeni iznos ukupne investicije
Koef. ukupne investicije = –––––––––––––––––––––––––––––––––
                                           najviši ponuđeni iznos investicije

                                                       30% X ponuđeni iznos investicije u zaštiti okoliša
Koef. investicije u zaštiti okoliša = –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
                                                        najviši ponuđeni iznos investic. u zaštiti okoliša
                                                                      Ĉlanak 22.
      Prilikom ocjenjivanja ponuda za donošenje koncesija na otocima i podruĉjima koja se u smislu Zakona o otocima smatraju otocima, prednost
se u sluĉaju istih ponuda daje podnositelju ponude ĉije je sjedište odnosno prebivalište na otoku.
                                                                       Ĉlanak 23.
     Predsjednik struĉnog tijela dostavlja nalaz i mišljenje tijelu iz ĉlanka 12. stavka 2. ove Uredbe, u roku od 8 dana, od dana odrţanog sastanka
struĉnog tijela za ocjenu ponuda.
     Tijelo, iz stavka 1. ovoga ĉlanka, duţno je u daljnjem roku od 8 dana izraditi prijedlog odluke o koncesiji i dostaviti ga davatelju koncesije.


                      III. POSTUPAK DAVANJA KONCESIJE NA POMORSKOM DOBRU ZA POSEBNU UPOTREBU
                                                                     Ĉlanak 24.
      Davatelj koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra, na rok do 99 godina, za objekte drţavnog znaĉaja, je Vlada Republike Hrvatske, a
prethodni postupak provodi Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Davatelj koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra za objekte
ţupanijskog znaĉaja, na rok do 20 godina, je ţupanijsko poglavarstvo, a prethodni postupak provodi nadleţno upravno tijelo u ţupaniji. Davatelj
koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra za objekte lokalnog znaĉaja, na rok do 20 godina, je općinsko ili gradsko vijeće, a prethodni
postupak provodi nadleţno tijelo u općini/gradu.
      Davatelj koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra, u svrhu gradnje nove rive do najviše 12 metara ĉetvornih pristupne površine za
privez brodica ili za već postojeće rive iz ĉlanka 118. stavak 10. Zakona, a koja se daje fiziĉkoj osobi i kojom se ne ograniĉava opća upotreba i ne
sluţi za obavljanje gospodarske djelatnosti, a koja ovlašteniku koncesije daje prvenstveno pravo priveza, je općinsko ili gradsko vijeće.
      Pod pojmom riva podrazumijeva se pomorski objekat iskljuĉivo namijenjen za privez brodice i opremljen opremom za privez.
                                                                Ĉlanak 25.
     Koncesija za posebnu upotrebu daje se na temelju pisanog zahtjeva koji se podnosi nadleţnom tijelu za provoĊenje postupka koncesije, iz
ĉlanka 24. ove Uredbe.
                                                                       Ĉlanak 26.
      Zahtjev iz ĉlanka 25. ove Uredbe mora sadrţavati:
      – ime, prezime i prebivalište, odnosno naziv i sjedište podnositelja zahtjeva;
      – idejno rješenje i/ili izjavu o namjeni upotrebe pomorskog dobra;
      – oĉitovanje nadleţnog tijela za prostorno ureĊenje o znaĉaju objekta za koji se traţi posebna upotreba i oĉitovanje o usklaĊenosti idejnog
rješenja s prostorno-planskom dokumentacijom;
      – dokaz o registraciji, ukoliko podnositelj zahtjeva nije fiziĉka osoba.
                                                                    Ĉlanak 27.
     Kada nadleţno tijelo za provoĊenje postupka koncesije zaprimi pisani zahtjev, iz ĉlanka 26. ove Uredbe, duţno je u roku od 30 dana
provjeriti da li je podruĉje odreĊeno i upisano kao pomorsko dobro.
     Tijelo nadleţno za provoĊenje postupka koncesije duţno je, u daljnjem roku od 8 dana, izvijestiti podnositelja zahtjeva o nemogućnosti
davanja koncesije za posebnu upotrebu uz obrazloţenje ili ovlastiti podnositelja zahtjeva da podnese zahtjev za izdavanjem lokacijske dozvole ili
pokrene postupak izrade detaljnog plana. Nakon ishoĊenja lokacijske dozvole ili izrade detaljnog plana nadleţno tijelo za provoĊenje postupka
koncesije izradit će prijedlog odluke o dodjeli koncesije i dostaviti je davatelju koncesije.
                                                                   Ĉlanak 28.
     Iznimno, prilikom podnošenja zahtjeva za ishoĊenje koncesije za posebnu upotrebu, iz ĉlanka 24. stavka 2. ove Uredbe, zahtjev mora
sadrţavati ime, prezime i prebivalište podnositelja zahtjeva, suglasnost luĉke kapetanije na dostavljeni idejni projekt koja se daje s naslova
sigurnosti plovidbe i oĉitovanje o usklaĊenosti idejnog rješenja s prostorno-planskom dokumentacijom;
     Ukoliko je zahtjev iz stavka 1. ovog ĉlanka potpun i suglasnost luĉke kapetanije pozitivna, tijelo nadleţno za provoĊenje postupka koncesija,
u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva, izraditi će prijedlog odluke o koncesiji za posebnu upotrebu i dostaviti ga davatelju koncesije na
donošenje.
                                                                   Ĉlanak 29.
     Kada se koncesija za posebnu upotrebu daje u svrhu gradnje na pomorskom dobru, odluka o koncesiji mora sadrţavati rok u kojem je
ovlaštenik koncesije duţan ishoditi graĊevinsku dozvolu, ukoliko je ista potrebna po posebnim propisima.
     Ukoliko ovlaštenik koncesije u zadanom roku ne ishodi graĊevinsku dozvolu, odluka o koncesiji prestaje vaţiti.
                                                                  Ĉlanak 30.
     Kada se ispune uvjeti iz odluke o koncesiji pomorskog dobra za posebnu upotrebu, sklapa se ugovor o koncesiji.
                                      IV. KONCESIJE U LUKAMA OTVORENIM ZA JAVNI PROMET
                                                          1. Javno prikupljanje ponuda
                                                                  Ĉlanak 31.
     Odluku o javnom prikupljanju ponuda za koncesije u svrhu obavljanja luĉkih djelatnosti i ostalih gospodarskih djelatnosti, koje zahtijevaju
korištenje postojećih i/ili izgradnju novih graĊevina i drugih objekata podgradnje i nadgradnje na luĉkom podruĉju, donosi upravno vijeće
davatelja koncesije.
     Odluka o javnom prikupljanju ponuda za koncesije sadrţi, osim elemenata iz ĉlanka 18. stavka 2. Zakona i posebne elemente koje utvrdi
davatelj koncesije obzirom na specifiĉnost djelatnosti, kao i kriterije temeljem kojih će se izvršiti odabir najpovoljnije ponude/ponuda.
     Odluka o javnom prikupljanju ponuda za koncesije se mora temeljiti na razvojnim planovima davatelja koncesije, potrebama odvijanja
tehniĉko-tehnoloških procesa u luci, pokazateljima kretanja luĉkog prometa, iskazanim potrebama korisnika luke.
     Odluka o javnom prikupljanju ponuda za koncesije se moţe donijeti i nakon inicijative upućene davatelju koncesije koju je pisanim putem
iskazala pravna ili fiziĉka osoba registrirana za obavljanje obrta.
     Davatelj koncesije nije duţan obrazloţiti neprihvaćanje inicijative za pokretanje postupka javnog prikupljanja ponuda.
                                                                   Ĉlanak 32.
      Po objavljenom javnom prikupljanju ponuda davatelj koncesije ima pravo neprihvaćanja svih pristiglih ponuda ukoliko ne odgovaraju u
cijelosti uvjetima natjeĉaja.
     Pravo iz stavka 1. ovoga ĉlanka, mora se izriĉito navesti u odluci o javnom prikupljanju ponuda.
                                                                   Ĉlanak 33.
     Podnositelj ponude mora zadovoljavati uvjete, iz ĉlanka 17. stavka 3. Zakona.
     Ponuda na javno prikupljanje ponuda osim Zakonom odreĊenih elemenata treba sadrţavati i posebne uvjete/dokaze koji su navedeni u objavi
javnog prikupljanja ponuda.
                                                                    Ĉlanak 34.
     Postupak javnog prikupljanja ponuda provodi posebno povjerenstvo davatelja koncesije koje se sastoji od tri ĉlana, a imenuje ga upravno
vijeće na prijedlog ravnatelja, nakon donošenja odluke o javnom prikupljanju ponuda.
     Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga ĉlanka duţno je obaviti javno otvaranje ponuda po isteku roka za javno prikupljanje ponuda.
     O postupku javnog otvaranja ponuda vodi se zapisnik.
     Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga ĉlanka obavlja struĉnu obradu i vrednovanje ponuda prema kriterijima, iz ĉlanka 35. ove Uredbe, o ĉemu
sastavlja ocjenu s prijedlogom.
     Zapisnik iz stavka 3. ovoga ĉlanka, s ocjenom i prijedlogom o davanju koncesija/koncesije ili odbijanju ponude/ponuda, povjerenstvo
dostavlja ravnatelju davatelja koncesije, koji predlaţe upravnom vijeću odluku/odluke o javnom prikupljanju ponuda.
     Ravnatelj u izradi svoga prijedloga nije vezan ocjenom i prijedlogom povjerenstva.
                                                                  Ĉlanak 35.
     Povjerenstvo iz ĉlanka 34. ove Uredbe prvo utvrĊuje da li ponuda ispunjava zakonske uvjete.
     Ocjena ponuda obavlja se prema zadanim kriterijima, kako slijedi:
1. ponuĊena visina stalnog dijela koncesijske naknade                                                             15%
2. ponuĊena visina promjenjivog dijela koncesijske
   naknade                                                                                                        15%
3. ponuĊeni iznos ukupnog investicijskog ulaganja prema
   studiji gospodarske opravdanosti koji obuhvaća i
   tehniĉko-tehnološku opremljenost za izvršenje plana                                                            40%
4. broj planiranih radnih mjesta i struĉnost radnika                                                              10%
5. iskorištavanje luĉkih kapaciteta i utjecaj na rast
   prometa u luci                                                                                          20%
     Iznimno upravno vijeće davatelja koncesije moţe odluĉiti i o drugaĉijim ili dodatnim kriterijima i o naĉinu ocjenjivanja istih prilikom
donošenja odluke o javnom prikupljanju ponuda.


Formule i način izračuna:

                                       15% X ponuđeni iznos stalnog dijela koncesijske naknade
                         –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
a) Koef. stal. konc. =
                                          najviši ponuđeni iznos stal. konc. naknade


                                          15% X ponuđeni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade
b) Koef. promjenj. konc. = –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
                                           najviši ponuđeni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade


                                                     40% X ponuđeni iznos ukupne investicije
                                   ––––––––––––––––––––––––––––––––
c) Koef. ukupne investicije =
                                                       najviši ponuđeni iznos investicije


                                               10% X ponuđeni broj radnih mjesta
d) Koef. novih radnih mjesta = –––––––––––––––––––––––––––
                                               najviši ponuđeni broj radnih mjesta


                                                      20% X ponuđeni iznos investicije u zaštiti okoliša
e) Koef. iskorištenosti luĉ. kap. = ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––
                                                     najviši ponuđeni iznos investic. u zaštiti okoliša
                                                                Ĉlanak 36.
     Upravno vijeće davatelja koncesije donosi odluku o davanju koncesije, u roku od 60 dana od dana završetka javnog prikupljanja ponuda, a
na odluku upravnog vijeća podnositelj ponude moţe uloţiti prigovor Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, u roku od 8 dana od dana
primitka odluke.
                                                      2. Osnovni tehničko-tehnološki uvjeti i stručnost radnika
                                                                 Ĉlanak 37.
     Trgovaĉko društvo i/ili fiziĉka osoba registrirana za obavljanje obrta mora raspolagati potrebnim brojem struĉnih radnika i tehniĉkim
sredstvima za obavljanje djelatnosti, i to:
     – za privez i odvez – odreĊenim brojem privezivaĉa, plovnim objektima s osposobljenom posadom sukladno posebnim propisima;
    – za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba - odreĊenim brojem luĉko transportnih radnika i rukovatelja tehniĉkih sredstava, te mehanizacijom i
opremom u funkciji prekrcaja, ovisno o vrsti tereta za koji se daje koncesija;
     – za skladištenje i prenošenje roba i drugih materijala – odreĊenim brojem luĉko transportnih radnika, rukovatelja tehniĉkih sredstava i
skladištara, te mehanizacijom i opremom ovisno o vrsti tereta za koji se daje koncesija;
     – za ukrcaj i iskrcaj putnika – odreĊenim brojem osposobljenih radnika;
     – za ostale gospodarske djelatnosti – odreĊenim brojem struĉnih radnika i odreĊenim brojem tehniĉkih sredstava, prema posebnim
propisima.
                                      3. Kriteriji za određivanje početnog iznosa naknade za koncesiju
                                                                        Ĉlanak 38.
     Poĉetni iznos naknade za koncesiju odreĊuje davatelj koncesije, uzimajući u obzir:
     – vrstu djelatnosti te broj dodijeljenih koncesija za istu vrstu djelatnosti;
     – opseg i kvalitetu predviĊenih ulaganja i njihov utjecaj na razvoj luke;
     – iskorištenost luĉkih kapaciteta;
     – mjere ekološke zaštite.
                                                                       Ĉlanak 39.
        Naknada za koncesiju odreĊuje se u dva dijela, i to:
        – stalni dio - plaća se s naslova ukupnog broja metara ĉetvornih luĉkog podruĉja;
        – promjenjivi dio - plaća se ovisno o obujmu djelatnosti, znaĉaju te djelatnosti za tehniĉko-tehnološko jedinstvo luke, te utjecaju na promet u
luci.
        Stalni dio naknade plaća se do 31. sijeĉnja za tekuću godinu, a promjenjivi prema odredbama ugovora o koncesiji.
                                                             4. Zahtjev za davanje koncesije
                                                                    Ĉlanak 40.
     Pravna osoba ili fiziĉka osoba registrirana za obavljanje obrta podnosi davatelju koncesije zahtjev za davanje koncesije u svrhu obavljanja
luĉkih djelatnosti i ostalih gospodarskih djelatnosti koje ne zahtijevaju korištenje postojećih i/ili izgradnju novih graĊevina i drugih objekata
podgradnje i nadgradnje na luĉkom podruĉju.
     Ravnatelj davatelja koncesije u roku 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva pisanim putem obavještava podnositelja zahtjeva o potrebi da
zahtjev dopuni prilozima, iz ĉlanka 68. stavka 2. Zakona, ukoliko nisu podneseni uz zahtjev ili su nepotpuni, te o roku u kojem je to duţan uĉiniti.
     Zahtjev će biti odbaĉen ukoliko podnositelj zahtjeva ne dostavi traţene priloge ili ih dostavi izvan roka u kojem je bio pozvan da to uĉini.
                                                                       Ĉlanak 41.
        O zahtjevu odluĉuje upravno vijeće davatelja koncesije odlukom u roku 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
     Odluka iz stavka 1. ovoga ĉlanka, mora se temeljiti na iskazanim potrebama korisnika luke, potrebama odvijanja tehniĉko-tehnoloških
procesa u luci, pokazateljima prometa, razvojnim planovima i sl.
                                                                       Ĉlanak 42.
     Ravnatelj davatelja koncesije moţe, ukoliko ocijeni da vrsta i znaĉaj djelatnosti za obavljanje koje je podnesen zahtjev iziskuju temeljitiju
obradu, osnovati povjerenstvo za ocjenu zahtjeva.
     Povjerenstvo je duţno, u roku 20 dana od dana zaprimanja zahtjeva, dostaviti ravnatelju pisanu ocjenu s obrazloţenim prijedlogom za
davanje koncesije ili za odbijanje zahtjeva.
    Davatelj koncesije i ovlaštenik koncesije su duţni zakljuĉiti ugovor o koncesiji, u roku 8 dana od dana donošenja odluke, iz ĉlanka 41. ove
Uredbe. Ako u tom roku ovlaštenik koncesije ne pristupi potpisivanju ugovora smatra se da je odustao od koncesije.
                                                                       Ĉlanak 43.
    Koncesijska naknada za koncesije, iz ĉlanka 66. stavka 5. toĉaka 1. i 2. Zakona, odreĊuje se prema odluci o visini koncesijske naknade koju
donosi upravno vijeće davatelja koncesije, a ovisi o vrsti djelatnosti i potrebi korištenja zajedniĉkih objekata na luĉkom podruĉju.
                                                                       Ĉlanak 44.
      Stupanjem na snagu ove Uredbe prestaje vaţiti Uredba o uvjetima za dodjelu koncesije za obavljanje luĉkih djelatnosti (»Narodne novine«,
broj 52/96) i Uredba o postupku dodjele koncesije i naĉin odreĊivanja granica za luke posebne namjene (»Narodne novine«, broj 108/96).
                                                                       Ĉlanak 45.
        Ova Ureda stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
        Klasa: 934-01/04-01/03
        Urbroj: 5030116-04-1
        Zagreb, 18. veljaĉe 2004.
                                                            Potpredsjednica Vlade
                                                         i ministrica obitelji, branitelja
                                                        i meĊugeneracijske solidarnosti
                                                       Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.



                                                         VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
                                                                                                                                     230
    Na temelju ĉlanka 14., a u vezi s ĉlankom 119. stavka 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj 158/2003),
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odrţanoj 15. sijeĉnja 2004. godine donijela

                                                                       UREDBU

                                       O POSTUPKU UTVRĐIVANJA GRANICE POMORSKOG DOBRA
                                                               I. TEMELJNE ODREDBE
                                                               1. OSNOVNE ODREDBE
                                                                 Ĉlanak 1.
     Ovom Uredbom propisuju se kriteriji i postupak utvrĊivanja granice pomorskog dobra, luĉkog podruĉja luka posebne namjene i luĉkog
podruĉja luka otvorenih za javni promet, naĉin izrade prijedloga granice, plan raspodjele troškova utvrĊivanja granice, te sastav ţupanijskog
povjerenstva za granice.
                                                                    Ĉlanak 2.
      Za svaku ţupaniju na ĉijem podruĉju postoji pomorsko dobro osniva se ţupanijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra (u daljnjem
tekstu: Povjerenstvo).
      Povjerenstvo izraĊuje prijedlog granice pomorskog dobra i dostavlja ga Povjerenstvu za granice Ministarstva mora, turizma, prometa i
razvitka na donošenje (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo Ministarstva).
                                          2. KRITERIJI ODREĐIVANJA GRANICE POMORSKOG DOBRA
                                                                        Ĉlanak 3.
      Granica pomorskog dobra na morskoj obali obuhvaća pojas kopna koji je širok najmanje 6 (šest) metara od crte koja je vodoravno udaljena
od crte srednjih viših visokih voda.
      U sluĉaju da Povjerenstvo predloţi granicu pomorskog dobra iskljuĉivo prema Zakonskom minimumu iz stavka 1. ovog ĉlanka, duţno je za
isti prijedlog zatraţiti i dostaviti Povjerenstvu Ministarstva potvrdu Hrvatskog hidrografskog instituta.
      Kada Povjerenstvo predlaţe granicu pomorskog dobra širu od zakonskog minimuma iz stavka 1. ovog ĉlanka, duţno je uvaţiti sljedeće
kriterije:
      1. granicom pomorskog dobra obuhvaća se prostor koji sluţi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su
u vezi s korištenjem mora, sukladno dokumentima prostornog ureĊenja (npr. plaţe, luke – funkcionalni princip);
      2. »maritimo« linija iz katastarskih planova (gledajući s kopnene strane), predstavlja granicu pomorskog dobra u sluĉajevima da nije došlo
do promjene konfiguracije morske obale, te ako nije u suprotnosti s odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (u daljnjem tekstu:
Zakon), i toĉkom 1. ovog ĉlanka;
      3. granica pomorskog dobra na morskoj obali obuhvaća i dio kopna nastao nasipavanjem u dijelu koji sluţi korištenju mora;
      Nasip koji je nastao nelegalnim putem, odnosno bez dokumentacije odreĊene posebnim zakonom, u cijelosti se smatra pomorskim dobrom.
      4. granica pomorskog dobra utvrĊuje se do postojećih prirodnih i legalno sagraĊenih umjetnih prepreka – kao što su: prirodni pokosi, niska
vegetacija i raslinje, šume, kopneni rub šetnice, morski rub razvrstane ceste, potporni zidovi, graĊevine za stanovanje i odmaranje, kulturne,
vjerske, povjesne graĊevine, suhozidi, betonski zidovi i sliĉno.
                                      II. POSTUPAK UTVRĐIVANJA GRANICE POMORSKOG DOBRA
                                                                 Ĉlanak 4.
    Ţupanijsko poglavarstvo duţno je donijeti godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom za narednu godinu, sukladno ĉlanku 37. stavak 2.
Zakona, do 1. prosinca tekuće godine.
     Plan iz stavka 1. ovog ĉlanka i izvješće o realizaciji godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu, ţupanijsko
poglavarstvo duţno je putem nadleţnog upravnog tijela u ţupaniji dostaviti Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka najkasnije do 15.
prosinca tekuće godine.
     Godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom obuhvatit će se i podruĉja na kojima se provodi katastarska izmjera.
     Povjerenstvo izraĊuje prijedlog granice pomorskog dobra temeljem godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom ili iznimno temeljem
zahtjeva.
     Granica pomorskog dobra utvrĊuje se iznimno temeljem zahtjeva, ako podruĉje na koje se zahtjev odnosi nije predviĊeno u godišnjem planu
upravljanja pomorskim dobrom.
     Zahtjev za utvrĊivanje granice pomorskog dobra podnosi se Povjerenstvu.
    Povjerenstvo djeluje pri ţupanijskom upravnom tijelu nadleţnom za poslove pomorstva.
    Podnositelj zahtjeva za utvrĊivanje granice pomorskog dobra moţe biti Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva mora, turizma,
prometa i razvitka, tijela drţavne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i fiziĉke i/ili pravne osobe (u daljnjem tekstu: Podnositelj zahtjeva).
     Podnositelj zahtjeva duţan je zahtjevu obavezno priloţiti kopiju katastarskog plana podruĉja na kojem se traţi odreĊivanje granice
pomorskog dobra i izvod iz posjedovnog lista, izvod iz vaţećih dokumenata prostornog ureĊenja, izvod iz zemljišnih knjiga, geodetski snimak
podruĉja ili digitalni ortofoto plan s uklopljenom kopijom katastarskog plana i dokaz o uplaćenoj naknadi za utvrĊivanje granice pomorskog dobra
(u daljnjem tekstu: Dokumentacija zahtjeva).
     Geodetski snimak podruĉja, odnosno digitalni ortofoto plan izraĊuje se u skladu s propisima o topografskoj izmjeri i obavezno sadrţi liniju
koja predstavlja crtu srednjih viših visokih voda i liniju koja je šest metara udaljena od crte srednjih viših visokih voda.
                                                                 Ĉlanak 5.
     Kada Povjerenstvo zaprimi zahtjev za utvrĊivanje granice pomorskog dobra, duţno je u roku od osam dana provjeriti potpunost zahtjeva.
     Ako Povjerenstvo utvrdi da je zahtjev nepotpun, pouĉit će i pomoći Podnositelja zahtjeva da zahtjev dopuni i za to će mu odrediti rok.
     Rok za dopunu zahtjeva ne moţe biti kraći od 15 dana.
     Ako Podnositelj zahtjeva u odreĊenom roku ne dopuni zahtjev smatrat će se da je zahtjev povuĉen.
                                                                  Ĉlanak 6.
    Kada Povjerenstvo utvrdi da je zahtjev potpun, duţno je u roku od devedeset dana dostaviti prijedlog granice pomorskog dobra Povjerenstvu
Ministarstva.
                                                                   Ĉlanak 7.
     Prijedlog granice pomorskog dobra sastoji se od tekstualnog (opisnog) dijela s obrazloţenjem i priloga.
     Tekstualni dio s obrazloţenjem prijedloga granice pomorskog dobra mora sadrţavati:
     1. opis granice pomorskog dobra (popis koordinata karakteristiĉnih toĉaka predloţene granice pomorskog dobra u drţavnom koordinatnom
sustavu);
     2. podatke o eventualno odreĊenoj granici pomorskog dobra na osnovu prijašnjih zakonskih propisa;
     3. podatke o nasipavanju ili eroziji kopna;
     4. podatke o konfiguraciji i postojećem stanju u prostoru;
     5. razloge koji uvjetuju prijedlog granice pomorskog dobra;
     6. podatke o usklaĊenosti postojećeg stanja u prostoru sa dokumentima prostornog ureĊenja.
     Prilozi prijedloga granice pomorskog dobra su:
     1. kopija katastarskog plana i izvod iz posjedovnog lista;
     2. geodetski snimak podruĉja ili digitalni ortofoto plan s uklopljenom kopijom katastarskog plana, ucrtanim prijedlogom granice pomorskog
dobra, legendom i ovjerom od strane Povjerenstva;
     3. izvod iz dokumentacije prostornog ureĊenja;
     4. izvod iz zemljišnjih knjiga;
     5. fotografije podruĉja za koji se predlaţe granica pomorskog dobra;
     6. elektronski oblik zapisa predloţene granice pomorskog dobra.
                                                                    Ĉlanak 8.
    Ukoliko postojeće stanje u prostoru zahtijeva da se morskom obalom smatra uţi dio kopna od Zakonom propisanog, Povjerenstvo je o istom
duţno izvijestiti ţupanijsko poglavarstvo.
     Prijedlog ţupanijskog poglavarstva za smanjenjem pojasa pomorskog dobra ĉini sastavni dio priloga prijedloga granica pomorskog dobra iz
ĉlanka 7. ove Uredbe.
                                                                    Ĉlanak 9.
     Granica pomorskog dobra utvrĊuje se rješenjem u upravnom postupku koje donosi Povjerenstvo Ministarstva, osim u sluĉajevima kada se
odreĊuje granica luĉkog podruĉja u lukama otvorenim za javni promet.
    Rješenje treba izmeĊu ostalog sadrţavati opis granice pomorskog dobra i popis zemljišno-knjiţnih i katastarskih ĉestica koje se nalaze na
pomorskom dobru koje se utvrĊuje.
                                                                   Ĉlanak 10.
    Povjerenstvo Ministarstva sastoji se od predsjednika i dva ĉlana koje imenuje ministar mora, turizma, prometa i razvitka (u daljnjem tekstu:
Ministar).
     Jednog ĉlana iz stavka 1. ovog ĉlanka imenuje Ministar na prijedlog ministra nadleţnog za poslove prostornog ureĊenja.
                                       III. POSTUPAK UTVRĐIVANJA GRANICE LUĈKOG PODRUĈJA
                                       1. GRANICA LUĈKOG PODRUĈJA ZA LUKE POSEBNE NAMJENE
                                                                  Ĉlanak 11.
     Prijedlog granice luĉkog podruĉja za luke posebne namjene izraĊuje se sukladno ĉlanku 13. ove Uredbe.
     Na postupak utvrĊivanja granice luĉkog podruĉja za luke posebne namjene primjenjuju se odredbe ĉlanaka 4., 5., 6., 9. i 10. ove Uredbe.
                              2. GRANICA LUĈKOG PODRUĈJA ZA LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET
                                                                     Ĉlanak 12.
       Podnositelj zahtjeva za utvrĊivanje granice luĉkog podruĉja moţe biti ţupanijsko poglavarstvo, nadleţna luĉka uprava ili Vlada Republike
Hrvatske putem Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.
       Podnositelj zahtjeva duţan je zahtjevu obavezno priloţiti kopiju katastarskog plana podruĉja na kojem se traţi odreĊivanje granice luĉkog
podruĉja i izvod iz posjedovnog lista, izvod iz vaţeće dokumentacije prostornog ureĊenja, izvod iz zemljišnih knjiga, geodetski snimak podruĉja
ili digitalni ortofoto plan s uklopljenom kopijom katastarskog plana i dokaz o uplaćenoj naknadi za utvrĊivanje granice pomorskog dobra.
       Zahtjev za utvrĊivanje granica luĉkog podruĉja za luke otvorene za javni promet od ţupanijskog i lokalnog znaĉaja, podnosi se Povjerenstvu.
       Zahtjev za utvrĊivanje granica luĉkog podruĉja za luke otvorene za javni promet od osobitog (meĊunarodnog) gospodarskog interesa za
Republiku Hrvatsku, podnosi se Povjerenstvu Ministarstva.
       Povjerenstvo izraĊuje prijedlog granice luĉkog podruĉja za luke iz stavka 3. ovog ĉlanka i dostavlja ga ţupanijskom poglavarstvu na
donošenje.
       Povjerenstvo Ministarstva izraĊuje prijedlog granice luĉkog podruĉja za luke iz stavka 4. ovog ĉlanka i dostavlja ga Vladi Republike
Hrvatske, na donošenje.
                                                                    Ĉlanak 13.
     Prijedlog granice luĉkog podruĉja sastoji se od tekstualnog (opisnog) dijela s obrazloţenjem i priloga.
     Tekstualni dio s obrazloţenjem prijedloga granice luĉkog podruĉja mora sadrţavati:
     1. opis granice luĉkog podruĉja na kopnu i na moru (popis koordinata karakteristiĉnih toĉaka predloţene granice luĉkog podruĉja u
drţavnom koordinatnom sustavu);
     2. podatke o eventualno odreĊenoj granici luĉkog podruĉja na osnovi prijašnjih zakonskih propisa;
     3. podatke o postojećem stanju u prostoru (luĉka podgradnja i nadgradnja);
     4. razloge koji uvjetuju prijedlog/promjenu granice luĉkog podruĉja;
     5. podatke o usklaĊenosti postojećeg stanja u prostoru sa dokumentima prostornog ureĊenja.
     Prilozi prijedloga granice luĉkog podruĉja su:
     1. kopija katastarskog plana i izvod iz posjedovnog lista;
     2. geodetski snimak podruĉja ili digitalni ortofoto plan s uklopljenom kopijom katastarskog plana, ucrtanim prijedlogom granice luĉkog
podruĉja, legendom i ovjerom od strane Povjerenstva;
     3. izvod iz detaljnog plana ureĊenja ili lokacijska dozvola;
     4. izvod iz zemljišnih knjiga;
     5. fotografije podruĉja za koji se predlaţe granica luĉkog podruĉja;
     6. elektronski oblik zapisa predloţene granice luĉkog podruĉja.
                           IV. SASTAV ŢUPANIJSKOG POVJERENSTVA ZA GRANICE POMORSKOG DOBRA
                                                                 Ĉlanak 14.
     Povjerenstvo osniva ţupan u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
    Odluku iz stavka 1. ovog ĉlanka ţupan je duţan dostaviti Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, u roku od sedam dana od dana
donošenja.
     Povjerenstvo se sastoji se od osam ĉlanova, koji su predstavnici sljedećih tijela:
     – Ţupanijsko upravno tijelo nadleţno za poslove pomorstva (dva ĉlana);
     – Ţupanijsko upravno tijelo nadleţno za poslove prostornog planiranja i zaštite okoliša;
     – Ured drţavne uprave – sluţba nadleţna za poslove pomorstva;
     – Drţavna geodetska uprava – Podruĉni ured za katastar;
     – Ţupanijsko odvjetništvo Republike Hrvatske;
     – Luĉka kapetanija;
     – Lokalna samouprava na ĉijem se podruĉju utvrĊuje granica pomorskog dobra (promjenjivi ĉlan).
     Ĉlanove Povjerenstva iz prethodnog stavka, ţupanu predlaţu ĉelnici navedenih tijela.
     Povjerenstvo je duţno donijeti Poslovnik o radu u roku 30 dana od dana donošenja Odluke o osnivanju Povjerenstva.
     Ĉlanovi povjerenstva izmeĊu sebe biraju predsjednika Povjerenstva.
     Predsjednik i ĉlanovi Povjerenstva imaju pravo na naknadu za svoj rad, u iznosu od 1.000,00 kuna bruto po izraĊenom prijedlogu granice
pomorskog dobra/granice luĉkog podruĉja, i pravo na naknadu troškova u vezi s izradom prijedloga granice pomorskog dobra/granice luĉkog
podruĉja.
     Naknade iz stavka 7. ovog ĉlanka isplaćuju se iz ţupanijskog proraĉuna.
                                      V. TROŠKOVI UTVRĐIVANJA GRANICE POMORSKOG DOBRA
                                                               Ĉlanak 15.
     Troškovi utvrĊivanja granice pomorskog dobra/granice luĉkog podruĉja, sastoje se od naknade za utvrĊivanje granice pomorskog dobra i
troškova vezanih za prikupljanje dokumentacije zahtjeva.
     Iz naknade za utvrĊivanje granice pomorskog dobra podmiruje se naknada za rad predsjednika i ĉlanova Povjerenstva kao i ostali troškovi
nastali u postupku utvrĊivanja granice pomorskog dobra/granice luĉkog podruĉja.
    Kada se granica pomorskog dobra/granica luĉkog podruĉja utvrĊuje sukladno godišnjem planu iz ĉlanka 4. stavak 1. ove Uredbe, sredstva za
podmirenje troškova utvrĊivanja granice pomorskog dobra podmiruju se iz sredstava osiguranih za upravljanje pomorskim dobrom sukladno
Zakonu.
     Iznimno, kada se granica pomorskog dobra/granica luĉkog podruĉja utvrĊuje na temelju zahtjeva podnositelja, podnositelj zahtjeva snosi
troškove utvrĊivanja granice pomorskog dobra/granice luĉkog podruĉja.
     Naknada za utvrĊivanje granice pomorskog dobra iznosi 10.000,00 kuna.
     Naknada za utvrĊivanje granice pomorskog dobra uplaćuje se u korist ţupanijskog proraĉuna.
      Iznimno, naknada za utvrĊivanje granice luĉkog podruĉja za luke otvorene za javni promet od osobitog (meĊunarodnog) gospodarskog
interesa za Republiku Hrvatsku uplaćuje se u korist drţavnog proraĉuna Republike Hrvatske.
    U sluĉaju da je granica pomorskog dobra/granica luĉkog podruĉja utvrĊena na zahtjev Podnositelja, a u svrhu pokretanja postupka
koncesioniranja na istom podruĉju, a Podnositelj zahtjeva nije dobio koncesiju, ima pravo na povrat uplaćene naknade za utvrĊivanje granice
pomorskog dobra iz ţupanijskog proraĉuna, u roku od godine dana od dana donošenja rješenja o granici pomorskog dobra.
    U sluĉaju da je granica pomorskog dobra/granica luĉkog podruĉja utvrĊena na zahtjev Podnositelja i isti je dobio koncesiju, davatelj
koncesije duţan je umanjiti koncesijsku naknadu za iznos uplaćene naknade za utvrĊivanje granice pomorskog dobra.
     U sluĉaju odustajanja od koncesije Podnositelj zahtjeva nema pravo na povrat uplaćene naknade za utvrĊivanje granice pomorskog dobra.
                                                  VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
                                                                   Ĉlanak 16.
     Ĉlanak 7. stavak 3. toĉka 6. i ĉlanak 13. stavak 3. toĉka 6. ove Uredbe poĉet će se primjenjivati od 1. sijeĉnja 2005. godine.
     Ministar mora, turizma, prometa i razvitka donijet će propis o naĉinu izrade elektronskog oblika zapisa predloţene granice pomorskog dobra.
     Iznimno, za 2004. godinu, ţupanijsko poglavarstvo duţno je donijeti godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom do 1. oţujka 2004.
godine.
                                                                      Ĉlanak 17.
     Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
     Klasa: 934-01/04-02/01
     Urbroj: 5030116-04-1
     Zagreb, 15. sijeĉnja 2004.
                                                                     Predsjednik
                                                              dr. sc. Ivo Sanader, v. r.


                                                     VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
                                                                                                                            1574
Na temelju ĉlanka 14. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj 158/2003), Vlada Republike Hrvatske je na
sjednici odrţanoj 30. lipnja 2005. godine donijela

                                                               UREDBU
o izmjenama i dopunama uredbe o postupku utvrĊivanja granice pomorskog dobra

                                                                       Ĉlanak 1.
U Uredbi o postupku utvrĊivanja granice pomorskog dobra (»Narodne novine«, broj 8/2004) u ĉlanku 3., stavku 3., toĉka 1. mijenja se i glasi:
»granicom pomorskog dobra obuhvaća se prostor koji prema svojoj funkciji sluţi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za
druge svrhe vezane za korištenje mora«.
U toĉki 4. rijeĉ »niska« briše se, a iza rijeĉi »i sliĉno« stavlja se zarez i dodaje tekst »ukoliko to nije u suprotnosti sa Zakonskom definicijom
pomorskog dobra«.

                                                                   Ĉlanak 2.
U ĉlanku 5., iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»Zahtjev i pripadajuću dokumentaciju iz stavka 1. ovog ĉlanka Povjerenstvo je duţno dostaviti ţupanijskom drţavnom odvjetništvu, kao
zastupniku po zakonu Republike Hrvatske, koja ima status stranke u postupku«.
Postojeći stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5.

                                                                      Ĉlanak 3.
U ĉlanku 9., stavku 1. iza rijeĉi »Povjerenstvo Ministarstva« stavlja se toĉka, a ostali dio teksta briše se.
Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:
»Rješenje o utvrĊenoj granici pomorskog dobra, Povjerenstvo Ministarstva dostavlja Republici Hrvatskoj putem nadleţnog ţupanijskog drţavnog
odvjetništva.
Rješenje iz stavka 3. ovog ĉlanka, Povjerenstvo Ministarstva nakon konaĉnosti, radi provedbe u zemljišnim knjigama, dostavlja nadleţnom
općinskom drţavnom odvjetništvu«.

                                                                    Ĉlanak 4.
U ĉlanku 12., stavci 3., 4. i 5. mijenjaju se i glase:
»Zahtjev za utvrĊivanje granica luĉkog podruĉja za luke otvorene za javni promet, podnosi se Povjerenstvu.
Prijedlog granice luĉkog podruĉja za luke otvorene za javni promet izraĊuje se sukladno ĉlanku 13. ove Uredbe.
Na postupak utvrĊivanja granice luĉkog podruĉja za luke otvorene za javni promet primjenjuju se odredbe ĉlanaka 5., 6., 9. i 10. ove Uredbe«.
Stavak 6. briše se.

                                                                     Ĉlanak 5.
U ĉlanku 14., stavak 3. mijenja se i glasi:
»Povjerenstvo se sastoji od sedam ĉlanova, koji su predstavnici sljedećih tijela:
– Ţupanijskog upravnog tijela nadleţnog za poslove pomorstva (dva ĉlana);
– Ţupanijskog upravnog tijela nadleţnog za poslove prostornog ureĊenja i zaštite okoliša;
– Drţavne geodetske uprave – Podruĉnog ureda za katastar;
– Luĉke kapetanije;
– Općinskog suda - mjesno nadleţnog za voĊenje evidencije o pomorskom dobru – (promjenjivi ĉlan);
– Lokalne samouprave na ĉijem se podruĉju utvrĊuje granica pomorskog dobra (promjenjivi ĉlan).«
U stavku 7. rijeĉi »u iznosu od 1.000,00 kuna bruto« zamjenjuju se rijeĉima »u iznosu od 600,00 kuna bruto«.

                                                                     Ĉlanak 6.
U ĉlanku 15., stavku 5. rijeĉi »iznosi 10.000,00 kuna.« zamjenjuju se rijeĉima »iznosi 5.000,00 kuna.«
Stavak 7. briše se.
Iza stavka 10., dodaju se novi stavci 11. i 12. koji glase:
»U sluĉaju da je granica pomorskog dobra utvrĊena na zahtjev podnositelja, a u svrhu koja nije vezana za pokretanje postupka koncesioniranja na
istom podruĉju, ima pravo na povrat uplaćene naknade za utvrĊivanje granice pomorskog dobra iz ţupanijskog proraĉuna, u roku od dvije godine
od dana donošenja rješenja o granici pomorskog dobra.
Podnositelj zahtjeva iz predhodnog stavka ovog ĉlanka nema pravo na povrat uplaćene naknade ukoliko nije izvršio obvezu izrade geodetskog
elaborata, sukladno rješenju o utvrĊenoj granici pomorskog dobra.«
                                                             Ĉlanak 7.
U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe, nadleţni ţupan duţan je uskladiti sastav Povjerenstva u skladu s ĉlankom 5. ove
Uredbe.

                                                              Ĉlanak 8.
Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 934-01/05-02/05
Urbroj: 5030116-05-1
Zagreb, 30. lipnja 2005.
                                                                   Predsjednik
                                                            dr. sc. Ivo Sanader, v. r.




                                                     VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
                                                                                                                                             1575
Na temelju ĉlanka 37. stavka 1. toĉaka 7. i 10. Zakona o prireĊivanju igara na sreću i nagradnih igara (»Narodne novine«, br. 83/2002 i 149/2002),
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odrţanoj 30. lipnja 2005. godine donijela

                                                                   ODLUKU

                            O ODUZIMANJU KONCESIJE ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU U CASINU

                                                                         I.
Trgovaĉkom društvu Casino Maestral d.o.o. iz Zagreba, Štamparova b.b., MB 3768112, oduzima se koncesija za prireĊivanje igara na sreću u
casinima, temeljem ĉlanka 37. stavka 1. toĉaka 7. i 10. Zakona o prireĊivanju igara na sreću i nagradnih igara.

                                                                    II.
Donošenjem ove Odluke raskida se Ugovor o koncesiji za prireĊivanje igara na sreću u Casinu »Vega« u Zagrebu, Hotel Sheraton, Draškovićeva
43.

                                                                  III.
Donošenjem ove Odluke sva prava steĉena Odlukom o dodjeli koncesije prestaju vaţiti.

                                                                       IV.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 461-03/05-01/01
Urbroj: 5030120-05-1
Zagreb, 30. lipnja 2005.
                                                                   Predsjednik
                                                            dr. sc. Ivo Sanader, v. r.




                                                     VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju ĉlanka 10. stavka 9. Zakona o morskim lukama ("Narodne novine", broj 108/95), Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici
odrţanoj 28. lipnja 1996. donijela je

                                                                   UREDBU

                           O UVJETIMA ZA DODJELU KONCESIJA ZA OBAVLJANJE LUĈKIH DJELATNOSTI

                                                            TEMELJNE ODREDBE

                                                                    Ĉlanak 1.

Ovom Uredbom propisuju se osnovni tehniĉko-tehnološki uvjeti koje mora ispunjavati trgovaĉko društvo za obavljanje luĉkih djelatnosti
utvrĊenih u ĉlanku 9. Zakona o morskim lukama, uvjeti glede struĉnosti djelatnika trgovaĉkog društva i uspješnosti poslovanja trgovaĉkog
društva, te postupak, kriteriji i rokovi u svezi s izdavanjem i otkazom koncesije, naĉinom odreĊivanja visine naknade, jamstvom, te nadzorom
poštivanja odredaba ugovora o koncesijama u lukama otvorenim za javni promet.
                                    OSNOVNI TEHNIĈKO-TEHNOLOŠKI UVJETI I STRUĈNOST DJELATNIKA

                                                                     Ĉlanak 2.

Trgovaĉko društvo mora raspolagati potrebnim brojem struĉnih djelatnika i tehniĉkim sredstvima za obavljanje djelatnosti i to:

1. za privez i odvez brodova - odreĊenim brojem privezivaĉa, plovnim objektima s osposobljenom posadom sukladno posebnim propisima;

2. za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba - odreĊenim brojem luĉko transportnih djelatnika i rukovatelja tehniĉkih sredstava, te mehanizacijom i
opremom u funkciji prekrcaja, ovisno o vrsti tereta za koji se daje koncesija;

3. za skladištenje i prenošenje roba i drugih materijala - odreĊenim brojem luĉko transportnih djelatnika, rukovatelja tehniĉkih sredstava i
skladištara, te mehanizacijom i opremom ovisno o vrsti tereta za koji se daje koncesija;

4. za ukrcaj i iskrcaj putnika - odreĊenim brojem osposobljenih djelatnika;

5. za ostale gospodarske djelatnosti - odreĊenim brojem struĉnih djelatnika i odreĊenim brojem tehniĉkih sredstava, prema posebnim propisima.

Broj djelatnika, potreban struĉni profil djelatnika i potrebna tehniĉka sredstva za izvršavanje tehnološkog procesa za odreĊenu koncesiju koja nisu
utvrĊena posebnim propisima, utvrĊuje upravno vijeće luĉke uprave.

                                          POSTUPAK, KRITERIJI I ROKOVI IZDAVANJA KONCESIJE

                                                                     Ĉlanak 3.

Upravno vijeće luĉke uprave donosi odluku o raspisivanju javnog natjeĉaja za izdavanje koncesije za obavljanje luĉke djelatnosti.

Natjeĉaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka objavljuje se u "Narodnim novinama" i u sredstvima javnog priopćavanja.

Odlukom iz stavka 1. ovoga ĉlanka utvrĊuje se sadrţaj oglasa i potrebne natjeĉajne dokumentacije.

Natjeĉajna dokumentacija obuhvaća, pored uvjeta iz ĉlanka 12. Zakona o morskim lukama, i popis potrebnih tehniĉko-tehnoloških uvjeta glede
tehniĉkih sredstava i broja struĉnih djelatnika odreĊenih prema ĉlanku 2. ove Uredbe.

                                                                     Ĉlanak 4.

Oglas o javnom natjeĉaju za izdavanje koncesije za obavljanje luĉkih djelatnosti obuhvaća:

1. podatke o sadrţaju djelatnosti za koju se natjeĉaj raspisuje;

2. naziv ili opis podruĉja luke, ukoliko je djelatnost vezana za odreĊeno podruĉje;

3. poĉetni iznos naknade za koncesiju;

4. rok na koji se daje koncesija;

5. podatke o objektima podgradnje i nadgradnje koji se daju u koncesiju uz koncesiju za djelatnost;

6. rok trajanja natjeĉaja;

7. podatke o mjestu i naĉinu podizanja natjeĉajne dokumentacije, predaji, te javnom otvaranju ponuda.

                                                                     Ĉlanak 5.

Podnosilac ponude na javni natjeĉaj mora zadovoljavati sljedeće uvjete:

1. da je registriran za obavljanje traţene djelatnosti;

2. tehniĉko-tehnološke sposobnosti sukladno obujmu i vrsti luĉke djelatnosti za koju se natjeĉe, a prema traţenom iz natjeĉajne dokumentacije iz
ĉlanka 4. stavka 1. toĉke 7. ove Uredbe.
                                                                        Ĉlanak 6.

Podnosilac ponude osim predoĉenja dokaza o zadovoljavnaju uvjeta iz ĉlanka 12. Zakona o morskim lukama i ĉlanka 5. ove Uredbe, uz ponudu
prilaţe:

1. studiju gospodarske opravdanosti;

2. plan i operativni godišnji program rada;

3. investicije uz prikaz utjecaja koji će to imati na rast prometa, zaposlenost i razvoj luke;

4. podatke o visini naknade koju nudi;

5. naĉin odrţavanja i ulaganja u infrastrukturne i suprastrukturne objekte koje uzima u koncesiju.

                                                                        Ĉlanak 7.

Natjeĉaj provodi natjeĉajna komisija koja se sastoji od tri ĉlana.

Natjeĉajnu komisiju imenuje Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.

Komisija se imenuje nakon donošenja odluke iz ĉlanka 3. ove Uredbe.

                                                                        Ĉlanak 8.

Natjeĉajna komisija duţna je obaviti javno otvaranje ponuda u roku od 24 sata po zatvaranju natjeĉaja.

Natjeĉajna će komisija prilikom usporedbe ponuda pristiglih na natjeĉaj koristiti sljedeća mjerila:

1. utjecaj na rast prometa luke;

2. jamstva (banka i dr.);

3. ekološka zaštita;

4. iskorištavanje luĉkih kapaciteta;

5. visina naknade za koncesiju;

6. dinamika i uvjeti plaćanja;

7. reference ponuĊaĉa;

8. ostale pogodnosti.

                                                                        Ĉlanak 9.

Natjeĉajna komisija duţna je u roku od 30 dana od dana završetka natjeĉaja predloţiti ravnatelju koji predlaţe Upravnom vijeću najpovoljnijeg
ponuĊaĉa, te odluku i ugovor o koncesiji.

                                                                       Ĉlanak 10.

Podnosilac ponude na javni natjeĉaj moţe uloţiti prigovor Upravnom vijeću luĉke uprave u roku od sedam dana od dana donošenja odluke o
dodjeli koncesije.

                                            POSTUPAK, KRITERIJI I ROKOVI OTKAZA KONCESIJE

                                                                       Ĉlanak 11.

Ravnatelj je duţan ustrojiti povjerenstvo od tri ĉlana u svrhu praćenja izvršavanja odluka i ugovora o koncesijama.
                                                                        Ĉlanak 12.

Povjerenstvo je obvezno o izvršavanju svojih obveza podnositi izvješće ravnatelju najmanje jedanput u šest mjeseci, te predlagati mjere.

                                                                        Ĉlanak 13.

Povjerenstvo se duţno u svome radu pridrţavati prvenstveno sljedećih mjerila:

1. konkurentnost prometnog pravca;

2. mogućnost izvršavanja preuzetih obveza koncesionara;

3. uĉestalost pojave razloga iz ĉlanka 15. stavka 1. Zakona o morskim lukama.

                                                                        Ĉlanak 14.

Povjerenstvo je duţno pismeno, bez odlaganja, izvijestiti ravnatelja o uoĉavanju radnja za oduzimanje koncesije iz ĉlanka 15. stavka 2. Zakona o
morskim lukama, te o drugim negativnim pojavama u luci.

                                                                        Ĉlanak 15.

Ravnatelj predlaţe Upravnom vijeću donošenje odluke o oduzimanju koncesije za obavljanje luĉke djelatnosti.

                                                    NAĈIN ODREĐIVANJA VISINE NAKNADE

                                                                        Ĉlanak 16.

Naknadu za koncesiju odreĊuje Upravno vijeće uzimajući u obzir:

1. vrstu djelatnosti (ulaganje kapitala, te troškovi i prihodi poslovanja, broj dodijeljenih koncesija za istu vrstu djelatnosti);

2. pretpostavljenu dobit vidljivu iz studije gospodarske opravdanosti predoĉene uz ponudu;

3. opseg predviĊenih ulaganja;

4. iskorištenost luĉkih kapaciteta.

                                                                        Ĉlanak 17.

Naknada za koncesiju za obavljanje djelatnosti odreĊuje se u dva dijela i to:

1. fiksni dio - plaća svaki koncesionar s naslova korištenja luĉkog podruĉja;

2. varijabilni dio - plaća koncesionar ovisno o obujmu obavljanja djelatnosti.

                                                                        Ĉlanak 18.

Fiksni dio naknade plaća se do 31. sijeĉnja za tekuću godinu, a varijabilni dio se plaća prema odredbama ugovora o koncesiji.

                                                                 ZAVRŠNE ODREDBE

                                                                        Ĉlanak 19.

Do osnivanja trgovaĉkog društva i dodjele prvenstvene koncesije, postojeći korisnik luĉke podgradnje i nadgradnje duţan je sklopiti ugovor o
korištenju i naknadi za luĉku podgradnju i nadgradnju na luĉkom podruĉju s Luĉkom upravom.

                                                                        Ĉlanak 20.

Prvenstvena koncesija dodjeljuje se na zahtjev, za luĉke djelatnosti odreĊene odlukom o osnivanju luĉke uprave.
                                                                   Ĉlanak 21.

Na izdavanje prvenstvene koncesije sukladno ĉlanku 62. Zakona o morskim lukama odnose se sve odredbe ove Uredbe, osim odredbe ĉlanaka 3. i
4. ove Uredbe.

                                                                   Ĉlanak 22.

Ova Uredba stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 342-21/96-01/03
Urbroj: 5030105-96-1
Zagreb, 28. lipnja 1996.

                                                                  Predsjednik
                                                            mr. Zlatko Mateša, v. r.




                                                     VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju ĉlanka 8. Zakona o boravišnoj pristojbi (proĉišćeni tekst, "Narodne novine", br. 35/95 i 52/95), Vlada Republike Hrvatske je na
sjednici odrţanoj 28. lipnja 1996. godine donijela

                                                                   ODLUKU

                                O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 1997. GODINU

                                                                         I.

Boravišna pristojba za 1997. godinu utvrĊuje se u slijedećim iznosima:

                                               Boravišna pristojba u kunama po osobi i noćenju


                                                                                    II.
                                                             I.                                           III.

                                                                                predsezona i
                                                       glavna sezona                                   vansezona
                                                                                 posezona
                                     A                      7,60                   5,70                   4,50
                                     B                      6,00                   4,90                   3,80
                                     C                      4,90                   3,80                   2,60
                                     D

                                                            3,80                   2,60                   1,90
                            i ostala nerazvrstana
                                    mjesta



                                                                         II.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. sijeĉnja 1997. godine.

Klasa: 412-04/96-01/01

Urbroj: 5030105-96-1

Zagreb, 28. lipnja 1996.

                                                                  Predsjednik
                                                            mr. Zlatko Mateša, v. r.
                                             MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA

Na temelju ĉlanka 1043. stavak 1. toĉka 33. Pomorskog zakonika, ministar pomorstva, prometa i veza donosi

                                                                    PRAVILNIK

                                         O KRITERIJIMA ZA ODREĐIVANJE LUĈKIH PRISTOJBI

                                                                      Ĉlanak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se kriteriji za odreĊivanje luĉkih pristojbi u lukama otvorenim za javni promet.

                                                                      Ĉlanak 2.

Visinu Luĉkih pristojbi odreĊuje luĉka uprava.

Luĉke pristojbe su:

1. pristojba za upotrebu obale

2. brodska leţarina

3. pristojba za vez

                                                                      Ĉlanak 3.

Pristojbu za upotrebu obale plaća brod/brodica koji koristi luku u svrhu ukrcavanja i/ili iskrcavanja putnika i tereta.

Brodsku leţarinu plaća brod/brodica koji koristi luku u neku drugu svrhu.

Pristojbu za vez plaća brod/brodica koji koristi luku samo u svrhu veza.

                                                                      Ĉlanak 4.

Pristojba za upotrebu obale za teretne brodove odreĊuje se prema: - nedjeljivoj toni ukupno ukrcanog/iskrcanog tereta u odnosu na vrstu tereta
(generalni, rasuti, tekući itd.).

Pristojba za upotrebu obale za putniĉke brodove odreĊuje se prema ukupnom broju ukrcanih i/ili iskrcanih putnika.

                                                                      Ĉlanak 5.

Brodska leţarina se odreĊuje prema nedjeljivom danu, duţnom metru broda i namjeni obale leţanja i to:

- kada istekne vrijeme predviĊeno Pravilnikom o redu u luci za obavljanje luĉke operacije

- kada brod koristi luku u neku drugu svrhu (npr. opskrba vodom, gorivom itd.).

                                                                      Ĉlanak 6.

Pristojba za vez se odreĊuje prema nedjeljivom danu i duţnom metru broda/brodice koji koristi luku u svrhu veza.

                                                                      Ĉlanak 7.

Kada brod/brodica koristi sidrište luke plaća pristojbu za vez umanjenu za 50%.

                                                                      Ĉlanak 8.

Upravna vijeća luĉkih uprava duţna su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika donijeti Odluku o visini luĉkih pristojbi.
                                                                   Ĉlanak 9.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmi dan od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 011-01/98-02/20
Urbroj: 530-02-98-2 NCP
Zagreb, 23. srpnja 1998.

                                                                   Ministar
                                                           mr. Ţeljko Luţavec, v. r.




                                            MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA

Temeljem ĉlanka 7. stavak 1. Zakona o morskim lukama ("Narodne novine", br. 108/95) u svezi s Odlukom o mjerilima za razvrstaj luka
otvorenih za javni promet ("Narodne novine", br. 31/96), ministar pomorstva, prometa i veza, donosi

                                                                  NAREDBU

    O RAZVRSTAJU LUKA OTVORENIH ZA JAVNI PROMET NA PODRUĈJU ŢUPANIJE DUBROVAĈKO-NERETVANSKE

                                                                       I.

Prema veliĉini i znaĉaju za Republiku Hrvatsku luke otvorene za javni promet razvrstavaju se u:

1. Luke od osobitog (meĊunarodnog) gospodarskog znaĉaja za Republiku Hrvatsku:

1) luka Gruţ - putniĉka luka

2) luka Ploĉe

2. Luke ţupanijskog znaĉaja:

1) Gradska luka Dubrovnik - putniĉka luka

2) luka Korĉula - putniĉka luka

3) luka Trpanj - putniĉka luka

4) luka Vela Luka - putniĉka luka

5) luka Orebić - putniĉka luka

6) luka Metković - teretna luka

3. Luke lokalnog znaĉaja:

1) luka Badija

2) luka Blace

3) luka Brijesta

4) luka Bristva

5) luka Brna

6) luka Brgeĉine
7) luka Broce

8) luka Cavtat

9) luka Crkvice

10) luka Doli

11) luka Draĉe

12) luka Duba (Trpanjska)

13) luka Duboka

14) luka Gršćica

15) luka Gruţ

16) luka Hodilje

17) luka Jakljan

18) luka Janjka

19) luka Klek

20) luka Donje Ĉelo

21) luka Gornje Ĉelo

22) luka Komin

23) luka Komolac

24) luka Korĉula

25) luka Kozarica

26) luka Kupari

27) luka Kućište

28) luka Lokrum

29) luka Lopud

30) luka Lovište

31) luka Luĉica (Lastovo)

32) luka Luka

33) luka Luka (Šipanska)

34) luka Lumbarda

35) luka Mlini

36) luka Mokošica
37) luka Molunat

38) luka Okuklje

39) luka Opuzen

40) luka Orašac

41) luka Pasadur

42) luka Perna

43) luka Plat

44) luka Podobuĉe

45) luka Polaĉe

46) luka Pomena

47) luka Prapratno

48) luka Prevlaka

49) luka Prigradica

50) luka Priţba

51) luka Proţura

52) luka Pupnat

53) luka Raĉišće

54) luka Saplunara

55) luka Slano

56) luka Sobra

57) luka Srebreno

58) luka Sreber

59) luka Ston

60) luka Ston Mali

61) luka SuĊuraĊ

62) luka Sustjepan

63) luka Sutvid

64) luka Sveti Mihovil

65) luka Trpanj

66) luka Trstenik
67) luka Trsteno

68) luka Ubli

69) luka Vela Luka

70) luka Viganj

71) luka Zaklopatica

72) luka Zaton

73) luka Zavalatica

74) luka Ţuljana

                                                                      II.

Ova Naredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 011-01/96-02/85
Urbroj: 530-01-96-4 NP
Zagreb, 8. studenoga 1996.

                                                                  Ministar
                                                          mr. Ţeljko Luţavec, v. r.




                                                    VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
                                                                                                                                   916
     Na temelju ĉlanaka 38. i 39., a u vezi s ĉlankom 119. stavkom 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj
158/2003), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odrţanoj 17. oţujka 2004. godine donijela

                                                                  UREDBU

                        O POSTUPKU DAVANJA KONCESIJSKOG ODOBRENJA NA POMORSKOM DOBRU
                                                          I. TEMELJNE ODREDBE
                                                             Ĉlanak 1.
    Ovim Uredbom propisuju se djelatnosti za koje se moţe dati koncesijsko odobrenje, postupak davanja koncesijskog odobrenja i visina
naknade za davanje koncesijskog odobrenja.
                                                                    Ĉlanak 2.
     Za svaki grad/općinu na ĉijem podruĉju postoji pomorsko dobro osniva se Vijeće za davanje koncesijskog odobrenja (u daljnjem tekstu:
Vijeće).
     Vijeće daje koncesijsko odobrenje (u daljnjem tekstu: Odobrenje) za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, koje ne iskljuĉuju niti
ograniĉuju opću upotrebu pomorskog dobra.
     Odobrenje za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru upravni je akt na ĉije donošenje se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom
postupku (»Narodne novine«, br. 53/91, 103/96), ako odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i odredbama ove Uredbe nije
drugaĉije propisano.
     Djelatnosti, sredstva, te visina naknade za odobrenje, odreĊeni su Jedinstvenim popisom djelatnosti na pomorskom dobru, koji ĉine sastavni
dio ove Uredbe kao prilozi 1A, 1B i 1C.
                                                                     Ĉlanak 3.
     Tijelo grada/općine pri kojem djeluje Vijeće duţno je voditi evidenciju Odobrenja.
     Evidencija Odobrenja mora sadrţavati podatke o nositelju Odobrenja, lokaciji, vrsti djelatnosti koja se obavlja, sredstvima s kojima se
obavlja djelatnost, te visini naknade za odobrenje i vremenskom roku na koji je Odobrenje dato.
                                                                      Ĉlanak 4.
     Za davanje Odobrenja za obavljanje djelatnosti na podruĉju unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, navedenih u
Tablici 1. Jedinstvenog popisa djelatnosti na pomorskom dobru, nadleţno je Vijeće, na ĉijem su podruĉju sredstva za obavljanje djelatnosti
upisana.
     Za davanje Odobrenja za obavljanje djelatnosti na morskoj obali, unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske,
navedenih u Tablici 2. i Tablici 3. Jedinstvenog popisa djelatnosti na pomorskom dobru, nadleţno je Vijeće, na ĉijem podruĉju se nalazi pomorsko
dobro na kojem se djelatnost obavlja.
     Kada se zahtjev za davanje Odobrenja podnosi u svrhu obavljanja djelatnosti iz Tablice 3. Jedinstvenog popisa djelatnosti na pomorskom
dobru, a za koje nije potrebna mikrolokacija na morskoj obali, te podnositelj zahtjeva nema vlastito sredstvo za obavljanje djelatnosti, već putem
Ugovora o poslovnoj suradnji koristi sredstvo u vlasništvu treće osobe, Odobrenje izdaje Vijeće na ĉijem podruĉju je isto sredstvo upisano.
       Ako se nadleţnost Vijeća za davanje koncesijskih odobrenja, sukladno stavcima 1., 2. i 3. ovog ĉlanka ne moţe utvrditi, ili su nadleţna dva
ili više vijeća, Odobrenje daje Vijeće grada Pule, Rijeke, Senja, Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika.
                                                                    Ĉlanak 5.
     Poglavarstvo grada/općine donosi godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom za svaku godinu i dostavlja ga nadleţnom tijelu samouprave
u ţupaniji najkasnije do 1. prosinca tekuće godine.
    Godišnji plan iz stavka 1. ovog ĉlanka mora biti usklaĊen sa ţupanijskim godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom u pogledu plana
koncesioniranja i davanja koncesijskih odobrenja, o ĉemu nadleţno tijelo u ţupaniji daje potvrdu.
     Godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom iz stavka 1. ovog ĉlanka, obavezno sadrţi plan redovnog upravljanja pomorskim dobrom,
sredstva za redovno upravljanje, te popis djelatnosti iz Jedinstvenog popisa djelatnosti na pomorskom dobru, koje se mogu obavljati na podruĉju
grada/općine koja ga donosi i mikrolokacije za obavljanje istih djelatnosti (opisno, skica, k.ĉ.br. ili dr.).
      Vijeće/poglavarstvo grada/općine duţno je jednom godišnje, a najkasnije do 15. sijeĉnja tekuće godine nadleţnom tijelu samouprave u
ţupaniji dostaviti pisano izvješće o izvršenju godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom za predhodnu godinu, s izraţenim podacima o broju
datih odobrenja i uprihoĊenim sredstvima.
                                          II. POSTUPAK DAVANJA KONCESIJSKOG ODOBRENJA
                                                                       Ĉlanak 6.
     Zahtjev za davanje odobrenja podnosi se Vijeću, putem grada/općine.
     Vijeće imenuje gradsko/općinsko vijeće u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
     Vijeće se sastoji od predsjednika i ĉetiri ĉlana, koji su predstavnici slijedećih tijela:
     1. Predstavnik grada/općine na ĉijem se podruĉju osniva Vijeće (tri predstavnika)
     2. Predstavnik ţupanijskog upravnog tijela nadleţnog za poslove pomorstva
     3. Predstavnik luĉke kapetanije/ispostave
     Predstavnike u Vijeće iz stavka 3. ovog ĉlanka, gradskom/općinskom vijeću predlaţu ĉelnici istih tijela.
     Vijeće je duţno donijeti poslovnik o radu u roku 30 dana od dana donošenja Odluke o imenovanju Vijeća.
     Ĉlanovi Vijeća izmeĊu sebe biraju predsjednika Vijeća.
     Predsjednik i ĉlanovi Vijeća imaju pravo na naknadu za svoj rad, u iznosu od 50,00 kuna bruto po ĉlanu, po datom odobrenju, kao i naknadu
troškova u vezi s voĊenjem postupka.
     Naknade iz stavka 7. ovog ĉlanka isplaćuju se iz proraĉuna grada/općine na ĉijem je podruĉju Vijeće osnovano.
                                                                      Ĉlanak 7.
      Podnositelj zahtjeva za davanje Odobrenja moţe biti svaka pravna ili fiziĉka osoba registrirana za obavljanje djelatnosti za koju traţi
Odobrenje (u daljnjem tekstu: Podnositelj zahtjeva).
      Zahtjev za davanje Odobrenja podnosi se Vijeću na tiskanom obrascu, koji ĉini sastavni dio ove Uredbe kao Prilog 2. i Prilog 3.
      Podnositelj zahtjeva duţan je zahtjevu obavezno priloţiti izvod iz sudskog registra trgovaĉkog suda, obrtnicu, izvod iz registra udruga ili
odobrenje nadleţnog tijela za obavljanje djelatnosti, dokaz o vlasništvu sredstava s kojima obavlja djelatnost na pomorskom dobru, dokaz o
pravnoj osnovi korištenja sredstava koja nisu u vlasništvu podnositelja zahtjeva, te dokaz o sposobnosti brodice/broda za plovidbu (samo u
sluĉajevima kada se Odobrenje traţi za obavljanje djelatnosti sa brodicom/brodom) (u daljnjem tekstu: Dokumentacija zahtjeva).
      Za djelatnosti navedene u Tablici 1. Jedinstvenog popisa djelatnosti na pomorskom dobru, podnosi se jedan zahtjev za svako sredstvo za koje
se traţi davanje odobrenja.
      Za djelatnosti navedene u Tablici 2. i Tablici 3. Jedinstvenog popisa djelatnosti na pomorskom dobru, podnosi se jedan zahtjev za sva
sredstva utvrĊena za obavljanje odreĊene djelatnosti za koju se traţi davanje Odobrenja.
                                                                   Ĉlanak 8.
     Prilikom rješavanja temeljem zahtjeva, Vijeće je duţno utvrditi je li zahtjev usklaĊen s godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom iz
ĉlanka 5. stavka 1. ove Uredbe.
      Vijeće je po sluţbenoj duţnosti duţno zatraţiti suglasnost nadleţne luĉke kapetanije s naslova sigurnosti plovidbe, za obavljanje djelatnosti
sa sredstvima koje su u Jedinstvenom popisu djelatnosti na pomorskom dobru posebno oznaĉene.
     Ukoliko Vijeće utvrdi da zahtjev nije u skladu s godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom iz ĉlanka 5. stavka 1. ove Uredbe ili luĉka
kapetanija nije izdala suglasnost iz stavka 2. ovog ĉlanka, Vijeće će rješenjem odbiti zahtjev za davanje Odobrenja.
     Iznimno, kada se Odobrenje daje na vremenski rok dulji od 1 (jedne) kalendarske godine, a za obavljanje djelatnosti potrebna je
mikrolokacija na pomorskom dobru, Vijeće je duţno prethodno ishoditi posebnu potvrdu nadleţnog tijela u ţupaniji, kojom se potvrĊuje da za
vrijeme na koje se daje odobrenje neće biti pokrenut postupak koncesioniranja.
     Podnositelja zahtjeva, ĉiji zahtjev Vijeće ocijeni usklaĊenim s godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom, sukladno stavku 1. ovog
ĉlanka, za koji je nadleţna luĉka kapetanija izdala suglasnost iz stavka 2. ovog ĉlanka i u sluĉaju utvrĊenom u stavku 4. ovog ĉlanka, kada je data
posebna potvrda nadleţnog tijela u ţupaniji, Vijeće će pozvati da uplati odreĊeni iznos na ime naknade za Odobrenje.
     Kada se zahtjev za Odobrenje odnosi na posebno zaštićene prirodne vrijednosti na pomorskom dobru, Vijeće moţe dati Odobrenje nakon što
ishodi suglasnost ministarstva nadleţnog za poslove zaštite prirode.
                                                                     Ĉlanak 9.
     Na temelju provedenog postupka Vijeće daje Odobrenje.
     Odobrenje se daje na vremenski rok do najviše 5 (pet) godina, a rok se odreĊuje na kalendarske (nedjeljive) godine.
     Iznimno, za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru navedenih u Tablici 2. Jedinstvenog popisa djelatnosti na pomorskom dobru, a koje
se odnose na kulturne, zabavne, športske i komercijalne priredbe, te snimanje komercijalnog programa i reklamiranje, Odobrenje se moţe dati i na
vremenski rok odreĊen na dane.
     Odobrenje za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru daje se na tiskanom obrascu koji ĉini sastavni dio ove Uredbe kao Prilog 4. i Prilog
5.
                                                                    Ĉlanak 10.
     Odobrenje koje se odnosi na djelatnosti navedene u Tablici 2. Jedinstvenog popisa djelatnosti na pomorskom dobru, mora sadrţavati i opis
mikrolokacije na morskoj obali na kojoj će se djelatnost obavljati.
     Ako podnositelj zahtjeva za obavljanje djelatnosti navedenih u Tablici 3. Jedinstvenog popisa djelatnosti na pomorskom dobru, pored
unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske traţi i mikrolokaciju na morskoj obali, Odobrenje mora sadrţavati i opis
mikrolokacije na morskoj obali na kojoj će se djelatnost obavljati.
                                                                  Ĉlanak 11.
     Protiv rješenja Vijeća o davanju Odobrenja moţe se uloţiti ţalba Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, u roku 15 (petnaest) dana
od dana dostave rješenja.
     Ţalba se podnosi putem Vijeća koje je dalo Odobrenje.
                                                                Ĉlanak 12.
    Korisnik Odobrenja duţan je pridrţavati se propisa o sigurnosti plovidbe, zaštite okoliša i reda na pomorskom dobru, te uvaţavati znaĉaj
pomorskog dobra kao općeg dobra od interesa za Republiku Hrvatsku.
                                       III. NAKNADA ZA DAVANJE KONCESIJSKOG ODOBRENJA
                                                                 Ĉlanak 13.
     Za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru plaća se naknada.
     Naknada za davanje Odobrenja obraĉunava se sukladno Jedinstvenom popisu djelatnosti na pomorskom dobru i izraţena je u godišnjem
(nedjeljivom) iznosu.
      U sluĉaju predviĊenom u ĉlanku 9. stavku 3. ove Uredbe, naknada za davanje Odobrenja obraĉunava se sukladno Jedinstvenom popisu
djelatnosti na pomorskom dobru, a izraţena je u dnevnom (nedjeljivom) iznosu.
      U tablici 2. Jedinstvenog popisa djelatnosti na pomorskom dobru, naknada za davanje Odobrenja u pojedinom turistiĉkom mjestu vezana je
za razvrstaj tog mjesta u razrede, a prema Pravilniku o proglašenju i razvrstaju turistiĉkih mjesta u razrede (»Narodne novine«, br. 75/94, 69/97,
60/98 i 78/99).
      Ako pojedini grad/općina nisu proglašeni i razvrstani kao turistiĉka mjesta u razrede, temeljem propisa navedenog u stavku 4. ovog ĉlanka,
Vijeće za davanje odobrenja u tom gradu/općini, naknadu za davanje Odobrenja obraĉunavati će prema razredu D, Tablice 2. Jedinstvenog popisa
djelatnosti na pomorskom dobru
      Naknada za Odobrenje uplaćuju se u korist gradskog/općinskog proraĉuna pri kojem Vijeće djeluje.
                                                   IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

                                                                    Ĉlanak 14.
    Iznimno za 2004. godinu, godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom iz ĉlanka 5. stavka 1. ove Uredbe, poglavarstvo/vijeće grada/općine
duţno je donijeti u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

                                                                    Ĉlanak 15.
     Na mikrolokaciji na morskoj obali na kojoj postoji pravo vlasništva ili drugo stvarno pravo, a proglašena je pomorskim dobrom sukladno
ĉlanku 118. stavak 5. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, do okonĉanja postupka izvlaštenja, moţe se dati Odobrenje jedino nosiocu
prava vlasništva ili drugog stvarnog prava.
                                                                    Ĉlanak 16.
     Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
     Klasa: 934-01/04-01/03
     Urbroj: 5030116-04-3
     Zagreb, 17. oţujka 2004.
                                                                   Predsjednik
                                                            dr. sc. Ivo Sanader, v. r.
                                                       VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
                                                                                                                                  2099
    Na temelju ĉlanka 1. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama ureĊuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora
(»Narodne novine«, broj 159/2003), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odrţanoj 4. kolovoza 2004. godine donijela

                                                                     UREDBU

                                        O DOPUNI ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU
                                                                     Ĉlanak 1.
      U Zakonu o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 26/2003. – proĉišćeni tekst i 82/2004) u ĉlanku 31. iza stavka 7., dodaju se
novi stavci 8., 9., 10. i 11. koji glase:
      »(8) Komunalni doprinos obraĉunava se u skladu s obujmom, odnosno po m 3 (prostornom metru) graĊevine koja se gradi na graĊevnoj
ĉestici, a kod graĊevine koja se uklanja zbog graĊenja nove graĊevine ili kada se postojeća graĊevina dograĊuje ili nadograĊuje, komunalni se
doprinos obraĉunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju graĊevinu.
      (9) Jediniĉna vrijednost komunalnog doprinosa za obraĉun po mł graĊevine koja se gradi odreĊuje se za pojedine zone u gradu, odnosno
općini. Ta je vrijednost najviša za prvu zonu i ne moţe biti viša od 10% prosjeĉnih troškova gradnje m3 etalonske graĊevine u Republici
Hrvatskoj, a taj podatak objavljuje ministar u ĉijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo.
      (10) Iznimno od odredbe stavka 8. ovog ĉlanka za otvorene bazene, otvorena igrališta i druge otvorene graĊevine komunalni se doprinos
obraĉunava po m2 tlocrtne površine te graĊevine, pri ĉemu je jediniĉna vrijednost komunalnog doprinosa za obraĉun njezine površine po m2
izraţena u kunama jednaka jediniĉnoj vrijednosti komunalnog doprinosa za obraĉun po m 3 graĊevina u toj zoni.
      (11) Naĉin utvrĊivanja obujma graĊevine za obraĉun komunalnog doprinosa propisat će ministar u ĉijem je djelokrugu komunalno
gospodarstvo.«
                                                              Ĉlanak 2.
     Ova Uredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
     Klasa: 363-02/04-01/01
     Urbroj: 5030115-04-3
     Zagreb, 4. kolovoza 2004.
                                                                     Predsjednik
                                                              dr. sc. Ivo Sanader, v. r.




                                                       VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
                                                                                                                                                2100
    Na temelju ĉlanka 119. stavka 2. toĉke d) Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj
158/2003), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odrţanoj 4. kolovoza 2004. godine donijela
                                                         UREDBU

                                        O UVJETIMA KOJIMA MORAJU UDOVOLJAVATI LUKE
                                                           I. ZAJEDNIĈKE ODREDBE
                                                                    Ĉlanak 1.
     Ovom se Uredbom ureĊuju uvjeti kojima moraju udovoljavati luke kako bi se omogućilo sigurno uplovljavanje, privezivanje, sidrenje i
boravak plovnih objekata, kao i zaštita mora od oneĉišćenja s brodova.
                                                                         Ĉlanak 2.
     Pojedini izrazi za potrebe ove Uredbe imaju sljedeće znaĉenje:
     – luka otvorena za javni promet jest morska luka koju, pod jednakim uvjetima, moţe upotrebljavati svaka fiziĉka i pravna osoba sukladno
njenoj namjeni i u granicama raspoloţivih kapaciteta;
     – luka posebne namjene jest morska luka koja je u posebnoj upotrebi ili gospodarskom korištenju pravnih ili fiziĉkih osoba (luka nautiĉkog
turizma, industrijska luka, brodogradilišna luka, ribarska luka i dr.) ili drţavnog tijela (vojna luka);
     – postrojenja za prihvat tekućeg i krutog otpada ili ostataka tereta smatraju se fiksna, plutajuća ili pokretna postrojenja sposobna za prihvat
tekućeg i krutog otpada ili ostataka tereta s plovnih objekata;
      – otpad s plovnih objekata je sav otpad ukljuĉujući fekalije, te ostatke koji nastaju za vrijeme korištenja broda i na koje se odnose Dodaci I.,
IV. i V. MARPOL 73/78 Konvencije, osim ostataka od tereta;
     – MARPOL 73/78 je meĊunarodna Konvencija za spreĉavanje oneĉišćenja s brodova 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. i svim
kasnijim izmjenama i dopunama;
    – brod za prijevoz rasutog tereta je brod kako je definiran pravilom IX/1.6. SOLAS Konvencije iz 1974. godine uz tumaĉenje sadrţano u
Rezoluciji 6. SOLAS Konferencije iz 1997. godine;
    – rasuti teret je teret kako je definiran pravilom XII/1.4 SOLAS Konvencije iz 1974. godine;
    – SOLAS Konvencija iz 1974. godine je meĊunarodna Konvencija o zaštiti ljudskih ţivota na moru zajedno s Protokolima i svim izmjenama i
dopunama.
                                                      II. TEMELJNI UVJETI ZA SVE LUKE
                                                                       Ĉlanak 3.
     Luka mora imati:
     1. luĉki bazen koji prema svom poloţaju i veliĉinom omogućava siguran privez, sidrenje i manevriranje plovnih objekata, sigurno obavljanje
trgovaĉkih operacija, ukrcaja i iskrcaja putnika i drugih djelatnosti koje se uobiĉajeno obavljaju obzirom na namjenu luke;
     2. objekte sigurnosti plovidbe;
     3. uredno odrţavanje dubina na morskom dijelu luĉkog podruĉja, mjestima za sidrenje, podruĉju manevriranja i pristajanja prema
objavljenim podacima u pomorskim publikacijama;
     4. obalu, ureĊaje i opremu koji omogućuju siguran privez, pristajanje i sidrenje plovnih objekata;
     5. ureĊene i osvijetljene kopnene prilazne putove i radne površine za prekrcaj tereta, te za rad i kretanje osoblja, putnika i prometnih
sredstava;
     6. prihvatna postrojenja sposobna za prihvat vrste i koliĉine tekućeg i krutog otpada i ostataka tereta, obzirom na vrstu i veliĉinu plovnih
objekata koji uobiĉajeno koriste luku, te obzirom na veliĉinu i zemljopisni poloţaj luke, a na naĉin koji ne uzrokuje nepotrebno kašnjenje plovnih
objekata;
     7. objavljen na oglasnoj ploĉi plan lokacija prihvatnih postrojenja s opisom vrste otpada i ostataka tereta s brodova koji se mogu prihvatiti, te
uputom o naĉinu upotrebe prihvatnih postrojenja, listom ponuĊenih operatera i usluga, opisom procedure za iskrcaj, te procedure za izvještavanje
sukladno Dodatku 1. ove Uredbe
     8. osigurana sredstva i opremu za sprjeĉavanje oneĉišćenja mora, te uklanjanje posljedica oneĉišćenja mora;
      9. sredstva, opremu i obuĉeno osoblje za protupoţarnu zaštitu u opsegu koji ovisi o namjeni luke/u opsegu utvrĊenom posebnim propisima
      Tijelo koje upravlja lukom moţe zahtijevati od brodova da ga izvijeste o njihovim potrebama za upotrebu postrojenja za prihvat otpada i
ostataka tereta s brodova radi efektivnog planiranja upravljanja otpadom.
      Otpad s ribarskih brodova i sa plovila za rekreaciju koji su ovlašteni za prijevoz do 12 putnika, moţe biti zaprimljen bez posebne najave.
                                                                    Ĉlanak 4.
     Luka u kojoj se obavlja ukrcaj i/ili iskrcaj brodova za prijevoz rasutog tereta mora udovoljavati i uvjetima propisanim u Dodatku 2. ove
Uredbe.
     Luka iz stavka 1. ovog ĉlanka mora objaviti informacije o luci koji sadrţavaju najmanje podatke iz Dodatka 3. ove Uredbe, na naĉin da budu
dostupni zapovjednicima brodova koji prevoze rasuti teret.
     Ovlaštenik koncesije za ukrcaj i iskrcaj rasutog tereta mora imati uveden, primijenjen i odrţavan sustav kvalitete sukladno normi ISO
9001:2000 ili odgovarajući sustav koji zadovoljava najmanje standarde iz navedene norme, te koji sustav mora biti provjeren i posvjedoĉen
sukladno Smjernicama ISO 10011:1991 ili drugog odgovarajućeg standarda koji zadovoljava najmanje uvjete iz navedenih Smjernica.
                                                                     Ĉlanak 5.
     Svaka novoizgraĊena luka, dio luke ili pojedino mjesto pristajanja ili priveza treba prije izrade glavnog projekta, odnosno prije poĉetka
korištenja luke, ukoliko glavni projekat nije potreban, mora imati maritimnu studiju prihvaćenu i potvrĊenu od nadleţne luĉke kapetanije.
     Maritimna studija treba obuhvaćati najmanje navigacijska i meteorološko-oceanografska obiljeţja akvatorija, tehniĉko-tehnološka obiljeţja
obale i plovnih objekata koji će uplovljavati, mjere maritimne sigurnosti tijekom manevriranja i boravka plovila na mjestu priveza, te postupke u
izvanrednim okolnostima.
     Maritmnu studiju iz stavka 1. ovog ĉlanka moraju izraditi i postojeće luke ili dijelovi luka ako se rekonstruiraju ili se mijenja njihova
namjena odnosno vrsta i veliĉina plovnih objekata koji će uplovljavati ili ako to zahtijeva nadleţna luĉka kapetanija.
                                             III. LUKE OTVORENE ZA MEĐUNARODNI PROMET
                                                   A. Luke otvorene za međunarodni javni promet
                                                                      Ĉlanak 6.
     Pored uvjeta iz ĉlanka 3. ove Uredbe u luci otvorenoj za meĊunarodni javni promet luĉka uprava mora osigurati:
     1. pruţanje usluge peljarske sluţbe 24 sata dnevno;
     2. pruţanje usluge luĉkog tegljenja 24 sata dnevno;
     3. pruţanje usluge privezivaĉke sluţbe 24 sata dnevno;
     4. zgradu odnosno prostoriju ureĊenu za primanje putnika i prtljage i boravak putnika, ako je luka namijenjena putniĉkom prometu;
     5. pruţanje usluga prekrcaja i smještaja tereta, ovisno o namjeni luke;
     6. sluţbu kontrole pristajanja, sidrenja, boravka i plovidbe plovnih objekata na luĉkom podruĉju 24 sata dnevno;
     7. pruţanje usluga opskrbe brodova gorivom, mazivom, pitkom vodom i elektriĉnom energijom;
     8. pruţanje usluge hitne zdravstvene pomoći;
     9. pruţanje usluga higijensko-sanitarne zaštite i obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije broda i luke;
     10. pruţanje usluga opskrbe brodova, posade i putnika prijeko potrebnim proizvodima;
     11. prostor s pripadajućim objektima i organizacijom u cilju nesmetanog obavljanja graniĉne kontrole, a u skladu sa Zakonom o nadzoru
drţavne granice (»Narodne novine«, broj 34/1995)
                                            B. Luke posebne namjene otvorene za međunarodni promet
                                                                     Ĉlanak 7.
     Pored uvjeta iz ĉlanka 3. ove Uredbe u luci posebne namjene otvorenoj za meĊunarodni promet ovlaštenik koncesije mora osigurati:
     1. pruţanje usluge peljarenja, ako u luku uplovljavaju brodovi koji podlijeţu obvezi peljarenju;
     2. uslugu luĉkog tegljenja, ako u luku uplovljavaju brodovi kojima je ta usluga potrebna zbog sigurnosti plovidbe;
     3. privezivaĉku sluţbu;
    4. ureĊaje za prekrcaj i smještaj tereta ovisno o namjeni luke;
    5. kontrolu pristajanja, sidrenja, boravka i plovidbe plovnih objekata na luĉkom podruĉju 24 sata dnevno;
    6. opskrbu plovnih objekata gorivom, pitkom vodom, elektriĉnom energijom, prehrambenim proizvodima, pruţanjem hitne zdravstvene
pomoći.
                                                IV. LUKE OTVORENE ZA DOMAĆI PROMET
                                                    A. Luke otvorene za domaći javni promet
                                                                       Ĉlanak 8.
    Pored uvjeta iz ĉlanka 3. ove Uredbe u luci otvorenoj za domaći javni promet luĉka uprava mora osigurati:
    1. pruţanje usluge priveza plovnih objekata za luke u koje uplovljavaju brodovi koji obavljaju obalni linijski putniĉko-trajektni promet;
    2. ureĊeni i zaštićeni prostor za putnike i prtljagu ako je luka namijenjena putniĉkom prometu;
    3. pruţanje usluge prekrcaja i smještaja tereta, ovisno o namjeni luke;
    4. pruţanje usluge opskrbe plovila pitkom vodom, elektriĉnom energijom i pogonskim gorivom, ovisno o veliĉini i namjeni luke;
    5. mogućnost pruţanja hitne zdravstvene pomoći.
    Luke otvorene za domaći javni prometa lokalnog znaĉaja u kojima je promet manjeg opsega, luĉka kapetanija moţe osloboditi ispunjenja
obveza iz stavka 1. toĉaka 2., 3. i 5. ovog ĉlanka.
                                              B. Luke posebne namjene otvorene za domaći promet
                                                                      Ĉlanak 9.
     Pored uvjeta iz ĉlanka 3. ove Uredbe u luci posebne namjene otvorenoj za domaći promet ovlaštenik koncesije mora osigurati:
     1. ureĊaje za prekrcaj i smještaj tereta, ovisno o namjeni luke;
     2. mogućnost opskrbe plovila pitkom vodom, elektriĉnom energijom i pogonskim gorivom, ovisno o veliĉini i namjeni luke;
     3. mogućnost pruţanja hitne zdravstvene pomoći.
     Luke posebne namjene otvorene za domaći promet ţupanijskog znaĉaja u kojima je promet manjeg opsega, luĉka kapetanija moţe osloboditi
ispunjenja obveza iz stavka 1. toĉaka 2. i 3. ovog ĉlanka.
                                                            V. ZAVRŠNE ODREDBE
                                                                    Ĉlanak 10.
      Luĉka uprava, odnosno ovlaštenik koncesije duţni su jednom u tri godine nadleţnoj Luĉkoj kapetaniji dostaviti izvješće o stanju dubina iz
ĉlanka 3. stavka 1. toĉke 3. ove Uredbe, ovjereno od Hrvatskoga hidrografskog instituta.
      Nadleţna Luĉka kapetanija moţe zahtijevati izvještaj o stanju dubina i ĉešće ukoliko je dubina podloţna ĉešćoj promjeni (zamuljivanje, pad
tereta i drugo), odnosno moţe odrediti dulji rok od roka u stavku 1. ovog ĉlanka za izvješćivanje o dubini ukoliko je dubina manje podloţna
promjenama, ali ne preko pet godina.
      Navedeni podaci objavljuju se u pomorskom kartama i pomorskim publikacijama Hrvatskoga hidrografskog instituta.
                                                                    Ĉlanak 11.
     Luĉka uprava odnosno ovlaštenik koncesije u luci posebne namjene duţan je u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe dostaviti
nadleţnoj luĉkoj kapetaniji ispravu o maksimalno dozvoljenom opterećenju obale izdanu od ovlaštene struĉne osobe i Svjedodţbu o tehniĉkih
karakteristikama naprava za privez plovnih objakata iz ĉlanka 3. stavka 1. toĉke 4. ove Uredbe izdanu od priznate organizacije.
                                                                Ĉlanak 12.
     Nadleţna Luĉka kapetanija rješenjem će utvrditi za svaku pojedinu luku, uzimajući u obzir veliĉinu i namjenu luke, a sukladno posebnim
propisima i meĊunarodnim propisima, minimalne uvjete iz ĉlanka 3. stavka 1. toĉke 6. i ĉlanka 6. stavka 1. toĉke 2. i 3. ove Uredbe.
                                                                    Ĉlanak 13.
     Sve luke duţne su u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe ispuniti uvjete iz ove Uredbe.
                                                                    Ĉlanak 14.
     Ovlaštenici koncesija u lukama duţni su jednom godišnje izvijestiti Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka o stanju postrojenja za
prihvat otpada i ostataka tereta s plovnih objekata.
                                                                    Ĉlanak 15.
     Nadzor nad primjenom odredaba ove Uredbe obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i luĉkih
kapetanija, kao i drugi struĉni sluţbenici Ministarstva s inspekcijskim ovlaštenjima.
                                                                    Ĉlanak 16.
     Pored ovih uvjeta luke moraju udovoljavati i ostalim uvjetima propisanim posebnim propisima.
                                                                    Ĉlanak 17.
     Ovlaštenici koncesija iz ĉlanka 4. stavka 3. duţni su uspostaviti certificiran sustav kvalitete u roku od tri godine od dana stupanja na snagu
ove Uredbe.
     Osobe koje postanu ovlaštenici koncesija za ukrcaj i iskrcaj rasutog tereta nakon stupanja na snagu ove Uredbe duţne su sustav kvalitete iz
ĉlanka 4. stavka 3. ove Uredbe uspostaviti u roku od jedne godine od dana sklapanja ugovora o koncesiji.
                                                                Ĉlanak 18.
     Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje vaţiti Uredba o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke (»Narodne novine«, broj 22/95).
                                                              Ĉlanak 19.
     Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
     Klasa: 342-21/04-01/02
     Urbroj: 5030116-4-1
     Zagreb, 4. kolovoza 2004.
                                                                                   Predsjednik
                                                                            dr. sc. Ivo Sanader, v. r.

                                                                                                                                       DODATAK 1.
      Plan za prihvat i rukovanje otpada s plovnih objekata i ostataka tereta s plovnih objekata iz ĉlanka 3. stavka 1. toĉke 7. obavezno sadrţi:
       1. procjenu potrebe za luĉkim prihvatnim postrojenjima u pogledu potrebe brodova koji uobiĉajeno posjećuju luku;
       2. opis vrste i kapacitet luĉkih prihvatnih postrojenja;
       3. uputstvo za upotrebu prihvatnih postrojenja;
       4. opis sustava prikupljanja;
       5. postupak izvješćivanja o neadekvatnostima prihvatnih postrojenja;
       6. postupak za konzultacije sa korisnicima luka, ugovaraĉima za otpad, operaterima na terminalu i ostalim zainteresiranim osobama;
       7. tip i koliĉina zaprimljenog i obraĊenog otpada i ostataka tereta s plovnih objekata;
       8. saţetak odnosne legislative i formalnosti za isporuku;
       9. popis osoba odgovornih za primjenu plana;
      10. opis opreme za predtestiranje (ukoliko postoji);
      11. opis metode za pohranu podataka o stvarnoj upotrebi prihvatnih postrojenja u luci i
      12. opis na koji naĉin se odlaţe otpad i ostaci tereta s plovnih objekata.
                                                                                                                                       DODATAK 2.
      Uvjeti koje mora zadovoljavati luka radi ukrcaja i/ili iskrcaja rasutog tereta:
      1. vez koji omogućava siguran privez plovnog objekta uz obalu na koji se obavlja ukrcaj i iskrcaj tereta vodeći raĉuna o dubini, maksimalnoj
veliĉini broda, uvjetima sidrenja, bokobranima, siguran pristup vezu;
      2. ureĊaj i oprema za ukrcaj i iskrcaj u luci moraju imati propisane svjedodţbe i moraju biti odrţavane i u stanju po propisanim standardima,
a osobe koje rukuju ureĊajima i opremom moraju biti struĉno osposobljene;
      3. osobe koje obavljaju poslove ukrcaja i iskrcaja moraju biti izvjeţbane u pogledu sigurnosti ukrcaja i iskrcaja, a u skladu sa svojim
duţnostima;
      4. ovlaštenik koncesije za ukrcaj i iskrcaj rasutog tereta duţan je osigurati odrţavanje odgovarajuće izobrazbe osoba iz toĉaka 2. i 5. ovog
Dodatka tijekom koje će se upoznati sa opasnostima ukrcaja i iskrcaja rasutog tereta, te negativnim posljedicama nepropisnog ukrcaja i iskrcaja na
sigurnost broda i
      5. osobe koji obavljaju ukrcaj i iskrcaj moraju biti opremljene opremom za osobnu zaštitu, te moraju biti odmorni kako bi se izbjegle
nesreće, kao posljedica umora.
                                                                                                                                       DODATAK 3.
      Informacije o luci i terminalima na kojima se obavlja prekrcaj rasutih tereta obavezno sadrţavaju najmanje sljedeće podatke:
      I. za luku:
       1. poloţaj luke i terminala;
       2. podrobne administrativne informacije o luci i terminalima;
       3. radio-komunikacijske postupke i frekvencije;
       4. zahtijevane podatke pri uplovljavanju;
       5. zdravstvene, carinske i imigracijske propise i postupke, te postupke i propise u svezi karantene;
       6. relevantne pomorske karte i nautiĉke publikacije;
       7. zahtjeve u svezi peljarenja;
       8. usluge tegljenja;
       9. podatke o sidrištima i obalama;
      10. postupke u izvanrednim stanjima;
      11. znaĉajne hidrometeorološke podatke;
      12. dostupnost vode, namirnica, nafte i naftnih derivata;
      13. najveći tip broda kojeg luka moţe prihvatiti;
     14. najveći dozvoljeni gaz i najmanje dubine u luci i prilazu luci;
     15. gustoća mora u luci;
     16. najveća dopuštena visina broda nad morem;
     17. zahtjevi gaza i trima za navigaciju plovnim putovima;
     18. podatke o morskim strujama i morskim mijenama;
     19. ograniĉenja i uvjeti ispuštanja balastnih voda;
     20. zakonski zahtjevi u svezi ukrcaja i deklariranja tereta;
     II. za terminale:
      1. kontaktno osoblje i drugi kontaktni podaci;
      2. tehniĉki podaci o obalama i opremi za ukrcaj/iskrcaj;
      3. dubina na vezu;
      4. gustoća mora na vezu;
      5. minimalna i maksimalna veliĉina broda za koje je vez predviĊen ukljuĉujući najmanji zazor izmeĊu prepreka na palubi broda;
      6. ureĊajima za privez i pruţanju usluga priveza;
     7. cijene ukrcaja/iskrcaja;
     8. postupci i komunikacija kod ukrcaja/iskrcaja;
     9. odreĊivanje teţine tereta s ureĊajima za vaganje ili pomoću zagaznica;
     10. uvjeti prihvata brodova za prijevoz kombiniranih tereta;
     11. pristup obali sa broda i obratno;
     12. postupci u izvanrednim okolnostima;
     13. predviĊeni postupci i druge informacije od znaĉaja kod oštećenja i naknade štete;
14. mjesto spuštanja ljestvi za ukrcaj/iskrcaj osoba.



                                                        VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
                                                                                                                                    2101
    Na temelju ĉlanka 119. stavak 1. toĉaka 2a) i 2b) Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj 158/2003), Vlada
Republike Hrvatske je na sjednici odrţanoj 4. kolovoza 2004. godine donijela

                                                                    UREDBU

                      O RAZVRSTAJU LUKA OTVORENIH ZA JAVNI PROMET I LUKA POSEBNE NAMJENE
                                                                  Ĉlanak 1.
     Ovom Uredbom propisuju se uvjeti za razvrstaj luka otvorenih za javni promet i uvjeti za razvrstaj luka posebne namjene.
                                                                      Ĉlanak 2.
     Za potrebe ove Uredbe pojedini izrazi imaju sljedeće znaĉenje:
     1. Sidrište je posebno obiljeţen morski akvatorij koji omogućuje sigurno sidrenje plovnih objekata i koji moţe biti opremljen opremom za
sidrenje plovnih objekata, a ĉiji smještaj je objavljen u sluţbenim pomorskim publikacijama.
     2. Privezište je dio obale izgraĊen za privremeni privez plovnih objekata, izvan luĉkog podruĉja, s najviše 10 vezova.
                                                   LUKE OTVORENE ZA JAVNI PROMET
                                                                  Ĉlanak 3.
     Luke otvorene za javni promet prema veliĉini i znaĉaju za Republiku Hrvatsku razvrstavaju se u sljedeće razrede:
     1. luke osobitog (meĊunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku;
     2. luke ţupanijskog znaĉaja;
     3. luke lokalnog znaĉaja.
                                                                     Ĉlanak 4.
     Mjerila za razvrstaj luka otvorenih za javni promet u luke osobitog (meĊunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku su:
     1. prosjeĉni promet preko 1.500.000 tona tereta godišnje, uz zastupljenost tranzitnog prometa u strukturi ukupnog prometa s 10% u razdoblju
1998. – 2003. godine ili prosjeĉan promet putnika preko 500.000 putnika godišnje, s 10% putnika u meĊunarodnom prometu u razdoblju od 1998.
– 2003. godine za luku u kojoj se iskljuĉivo obavlja promet putnika;
     2. ţeljezniĉka i cestovna povezanost sa zaleĊem, odnosno povezanost sa zraĉnim lukama;
     3. instalirani luĉki kapaciteti za promet od 5.000.000 tona tereta godišnje, sukladno strukturi tereta prema glavnim grupama roba, odnosno
ureĊene obale i gatove za prihvat brodova duţine preko 130 m i gaza preko 6 m;
     4. najmanje jedna redovna meĊunarodna teretna brodska linija mjeseĉno, odnosno najmanje dvije meĊunarodne putniĉke linije godišnje, za
luku u kojoj se iskljuĉivo obavlja promet putnika.
                                                                       Ĉlanak 5.
     Mjerila za razvrstaj luka otvorenih za javni promet u luke ţupanijskog znaĉaja su:
     1. prosjeĉan promet preko 50.000 tona tereta godišnje u razdoblju od 1998. – 2003. godine, odnosno prosjeĉan promet putnika preko 100.000
putnika godišnje u razdoblju 1998. – 2003. godine za luku u kojoj se iskljuĉivo obavlja promet putnika;
     2. odgovarajuća cestovna povezanost sa zaleĊem;
     3. instalirani luĉki kapaciteti za promet tereta 50.000 tona, odnosno gatove i obale za prihvat brodova do 80 m duţine i gaza do 4 m;
     4. najmanje tri linije mjeseĉno u domaćem prometu za luku u kojoj se iskljuĉivo obavlja promet putnika.
                                                                      Ĉlanak 6.
      Mjerilo za razvrstaj luka otvorenih za javni promet u luke lokalnog znaĉaja je prosjeĉan promet do 50.000 tona tereta godišnje u razdoblju
1998. – 2003. godine, odnosno prosjeĉan promet putnika do 100.000 putnika godišnje u razdoblju 1998. – 2003. godine za luku u kojoj se
iskljuĉivo obavlja promet putnika.
      Lokalne luke su i sve luke koje sluţe javnoj uporabi, a imaju samo izgraĊenu obalu za siguran privez plovila.
                                                                     Ĉlanak 7.
     S obzirom na preteţnu djelatnost, polazeći od mjerila za razvrstaj luke propisanih ovom Uredbom, luke otvorene za javni promet dijele se na
putniĉke luke i teretne luke.
     Ukoliko luka ispunjava uvjete za razvrstaj u pojedini razred, bilo prema putniĉkom, bilo prema teretnom prometu, ukupna luka se razvrstava
u onaj razred za koji preteţiti promet zadovoljava mjerila.
                                                                   Ĉlanak 8.
     Prilikom razvrstaja, svaka luka otvorena za javni promet mora udovoljiti svim mjerilima propisanim za odgovarajući razred luke.
                                                           LUKE POSEBNE NAMJENE
                                                                 Ĉlanak 9.
     Luke posebne namjene prema veliĉini i znaĉaju za Republiku Hrvatsku razvrstavaju se u sljedeće razrede:
     – luke od znaĉaja za Republiku Hrvatsku;
     – luke od ţupanijskog znaĉaja.
                                                                    Ĉlanak 10.
     Prema djelatnostima koje se obavljaju u lukama posebne namjene, one se dijele:
     – vojna luka je luka namijenjena za prihvat i smještaj vojnih plovnih objekata, opremljena odgovarajućim objektima i opremom, a odreĊena
posebnim propisom;
     – luka nautiĉkog turizma je luka koja sluţi za prihvat i smještaj plovila, te je opremljena za pruţanje usluga korisnicima i plovilima. U
poslovnom, graĊevinskom i funkcionalnom pogledu ĉini jedinstvenu cjelinu. Vrste luka nautiĉkog turizma prema vrsti objekata i usluga odreĊene
su posebnim propisima kojima se ureĊuje kategorizacija luka nautiĉkog turizma;
     – industrijska luka je luka koja sluţi za privez plovnih objekata i iskrcaj/ukrcaj tereta, a koji teret je namijenjen za potrebe proizvodnog
procesa ovlaštenika koncesije;
     – sportska luka je luka koja sluţi za vez brodica upisanih u hrvatski oĉevidnik brodica s namjenom sport i razonoda, a koje brodice su u
vlasništvu ĉlanova udruge ili same udruge koja ima koncesiju za luku;
     – brodogradilišna luka je luka koja sluţi za obavljanje djelatnosti izgradnje i/ili remonta plovnih objekata;
     – ribarska luka je luka koja sluţi za prihvat i smještaj ribarskih plovila, te je opremljena ureĊajima i opremom za ukrcaj/iskrcaj ribarskih
plovila, prostorom za manipulaciju ulovom i opskrbu ribarskih plovila;
     – lukom u sustavu podrazumijeva se zbir najmanje pet luka iste vrste i kategorije koje djeluju na podruĉju najmanje pet ţupanija pod istim
standardima poslovanja.
                                                                   Ĉlanak 11.
     Luke posebne namjene od znaĉaja za Republiku Hrvatsku su:
     – vojne luke;
     – luke nautiĉkog turizma koje imaju kapacitet 200 vezova u moru i veći;
     – industrijske luke u koje mogu uploviti brodovi preko 1.000 GT;
     – brodogradilišne luke s veliĉinom navoza preko 50 metara, odnosno veliĉinom doka preko 1.000 tona nosivosti;
     – sportske luke koje imaju kapacitet 200 vezova i više;
     – ribarske luke koje imaju duţinu obale preko 50 metara i dubinu uz obalu veću od 3 metra;
     – luke u sustavu iz ĉlanka 10. ove Uredbe.
                                                                  Ĉlanak 12.
     Luke posebne namjene ţupanijskog znaĉaja su:
     – luke nautiĉkog turizma koje imaju kapacitet do 200 vezova u moru;
     – industrijske luke u koje mogu uploviti brodovi do 1.000 GT;
     – brodogradilišne luke s veliĉinom navoza do 50 metara, odnosno veliĉinom doka do 1.000 tona nosivosti;
     – sportske luke koje imaju kapacitet do 200 vezova;
     – ribarske luke koje imaju duţinu obale do 50 metara i dubinu uz obalu do 3 metra.
                                                                    Ĉlanak 13.
     Iznimno, brodogradilišna luka koja se koristi za gradnju i remont brodova Hrvatske ratne mornarice i Ministarstva unutarnjih poslova, bez
obzira na veliĉinu navoza ili doka, je od znaĉaja za Republiku Hrvatsku.
     Iznimno, postojeća benzinska postaja koja sluţi iskljuĉivo za prihvat plovnih objekata u svrhu opskrbe plovila pogonskim gorivom,
opremljena ureĊajima i opremom je od znaĉaja za Republiku Hrvatsku.
                                                                 Ĉlanak 14.
     Stupanjem na snagu ove Uredbe prestaje vaţiti Odluka o mjerilima za razvrstaj luka otvorenih za javni promet (»Narodne novine« broj
31/96) i Odluka o razvrstaju luka posebne namjene (»Narodne novine« broj 38/96).
                                                                Ĉlanak 15.
     Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
     Klasa: 342-21/04-01/01
     Urbroj: 5030116-04-1
     Zagreb, 4. kolovoza 2004.
                                                               Predsjednik
                                                        dr. sc. Ivo Sanader, v. r.



                                                       VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
                                                                                                                                    2102
     Na temelju ĉlanka 60. stavaka 1. i 2. Zakona o sustavu drţavne uprave (»Narodne novine«, br. 75/93, 92/96, 48/99, 15/2000, 127/2000,
59/2001 i 199/2003), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odrţanoj 4. kolovoza 2004. godine donijela
                                                                      UREDBU

                         O UNUTARNJEM USTROJSTVU DRŢAVNOG ZAVODA ZA ZAŠTITU OD ZRAĈENJA
                                                                 I. OPĆE ODREDBE
                                                                  Ĉlanak 1.
     Ovom Uredbom odreĊuje se unutarnje ustrojstvo Drţavnog zavoda za zaštitu od zraĉenja (u daljnjem tekstu: Drţavni zavod), nazivi
unutarnjih ustrojstvenih jedinica u sastavu Drţavnog zavoda, njihov djelokrug i naĉin upravljanja te okvirni broj drţavnih sluţbenika i
namještenika za obavljanje poslova iz djelokruga Drţavnog zavoda.
                                                 II. UNUTARNJE USTROJSTVO I DJELOKRUG
                                                                     Ĉlanak 2.
     Za obavljanje poslova iz djelokruga Drţavnog zavoda ustrojavaju se unutarnje ustrojstvene jedinice:
     1. Odjel za zaštitu od ionizirajućih zraĉenja,
     2. Odjel za informacijsko-dokumentacijske poslove,
     3. Odjel za izobrazbu i suradnju te zajedniĉke i pravne poslove.
                                            1. ODJEL ZA ZAŠTITU OD IONIZIRAJUĆIH ZRAĈENJA
                                                                      Ĉlanak 3.
      Odjel za zaštitu od ionizirajućih zraĉenja obavlja upravne i struĉne poslove vezane uz: oblikovanje standarda i metoda u praćenju stanja
zaštite od ionizirajućih zraĉenja; davanje odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućih zraĉenja, nabavu, uvoz, izvoz i prijevoz
izvora ionizirajućih zraĉenja; davanje uporabne dozvole za korištenje izvora ionizirajućih zraĉenja, ovlašćivanje pravnih osoba za obavljanje
struĉnih poslova zaštite od ionizirajućih zraĉenja; organizaciju i nadzor, a po potrebi i provoĊenja ispitivanja prisustva vrste i jakosti ionizirajućih
zraĉenja u okolišu, ljudskoj i stoĉnoj hrani, lijekovima i predmetima opće uporabe; davanja dozimetrijske procjene izlaganja ionizirajućem
zraĉenju osoba koje rade s izvorima ionizirajućih zraĉenja, stanovništva od medicinskog izlaganja prilikom dijagnostiĉkih i terapijskih postupaka
te od izlaganja zraĉenju od radionuklida iz okoliša; organizaciju, nadzor, a po potrebi i provoĊenje pregleda uvjeta rada s izvorima ionizirajućih
zraĉenja te mjerenje propisanih elemenata i ovjeru kvalitete ureĊaja koji proizvode ionizirajuće zraĉenje; nadzor i voĊenje propisane evidencije o
izvorima ionizirajućih zraĉenja; poticanje znanstvenih, struĉnih, statistiĉkih i drugih istraţivanja, prouĉavanje i procjenu utjecaja ionizirajućih
zraĉenja; usklaĊivanje aktivnosti tijekom izvanrednog dogaĊaja.
     Za obavljanje poslova Odjela za zaštitu od ionizirajućih zraĉenja ustrojavaju se:
     1.1. Odsjek za dozimetriju zraĉenja,
     1.2. Odsjek za djelatnosti s izvorima ionizirajućih zraĉenja.
                                                         1.1. Odsjek za dozimetriju zračenja
                                                                      Ĉlanak 4.
     Odsjek za dozimetriju zraĉenja obavlja poslove: prijave i odjave djelatnika koji su pod dozimetrijskim nadzorom; vodi evidencije o
ovlaštenim dozimetrijskim servisima, djelatnicima koji rade u podruĉju nadzora, stupnju njihove ozraĉenosti; priprema i dostavlja podatke
potrebne za izradu izvješća o stupnju ozraĉenosti djelatnika te liste na osnovu kojih se razmjenjuju dozimetri; izvješćuje nadleţno ministarstvo o
sluĉajevima prekoraĉenja doza; daje dozimetrijske procjene izloţenosti ionizirajućem zraĉenju osoba koje rade s izvorima ionizirajućih zraĉenja,
procjenjuje izloţenost stanovništva ionizirajućim zraĉenjima od medicinskog izlaganja prilikom dijagnostiĉkih i terapijskih postupaka te od
izlaganja zraĉenju od radionuklida iz okoliša.
                                             1.2. Odsjek za djelatnosti s izvorima ionizirajućih zračenja
                                                                       Ĉlanak 5.
      Odsjek za djelatnost s izvorima ionizirajućih zraĉenja obavlja: izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućih
zraĉenja, nabavu, uvoz, izvoz i prijevoz izvora ionizirajućih zraĉenja; daje uporabne dozvole za korištenje izvora ionizirajućih zraĉenja, ovlašćuje
pravne osobe za obavljanje struĉnih poslova zaštite od ionizirajućih zraĉenja; nadzire i vodi propisane evidencije o izvorima ionizirajućih
zraĉenja. Organizira i nadzire, a po potrebi i provodi ispitivanja prisustva vrste i jakosti ionizirajućih zraĉenja u okolišu, ljudskoj i stoĉnoj hrani,
lijekovima i predmetima opće uporabe; nadzire, a po potrebi i provodi pregled uvjeta rada s izvorima ionizirajućih zraĉenja te mjerenje propisanih
elemenata i ovjeru kvalitete ureĊaja koji proizvode ionizirajuće zraĉenje; usklaĊuje podatke koji se nalaze u bazi podataka sa stvarnim stanjem;
organizira provedbena ispitivanja izmeĊu ovlaštenih dozimetrijskih servisa, usklaĊuje aktivnosti i obavlja aktivnosti koje su mu date u nadleţnost
tijekom izvanrednog dogaĊaja.
                                      2. ODJEL ZA INFORMACIJSKO-DOKUMENTACIJSKE POSLOVE
                                                                    Ĉlanak 6.
     Odjel za informacijsko-dokumentacijske poslove obavlja poslove vezane uz: oblikovanje, uspostavu, odrţavanje, osiguravanje i razvijanje
raĉunalnih i komunikacijskih sustava Drţavnog zavoda te odrţavanje i unapreĊivanje sustavne i primijenjene programske podrške. Uspostavlja i
odrţava tehniĉku infrastrukturu i resurse Drţavnog zavoda. Planira, organizira, razvija i administrira baze podataka te koordinira raspodjelu i
korištenje odgovarajućih resursa. Organizira i provodi sustavnu potporu korisnicima baza podataka, provodi nadzor i odrţavanje sustava te
operativno administrira raspodjelu resursa. Radi na razvoju i uvoĊenju novih informacijskih alata i produkata. Prati prihvat i raspodjelu podataka,
pohranjuje podatke, radi sigurnosne kopije te usluţuje korisnike. Nadzire kakvoću primljenih i otpremljenih podataka i poduzima odgovarajuće
mjere u sluĉajevima neispravnosti.
                              3. ODJEL ZA IZOBRAZBU I SURADNJU TE ZAJEDNIĈKE I PRAVNE POSLOVE
                                                                      Ĉlanak 7.
      Odjel za izobrazbu i suradnju te zajedniĉke i pravne poslove: organizira i provodi struĉnu izobrazbu iz podruĉja zaštite od zraĉenja i provjeru
tog znanja; vodi evidencije o osobama koje su pristupile provjeri znanja; izraĊuje struĉne podloge za nastavne programe i planove za dopunsku
izobrazbu djelatnika koji rade s izvorima zraĉenja; suraĊuje s domaćim i meĊunarodnim organizacijama i ustanovama za zaštitu od zraĉenja i
koordinira njihov rad; sudjeluje u realizaciji projekata; provodi obveze koje je Republika Hrvatska preuzela prema meĊunarodnim konvencijama i
bilateralnim sporazumima u svezi sa zaštitom od zraĉenja; priprema nacrte propisa i akata iz djelokruga Drţavnog zavoda; objedinjuje primjedbe,
prijedloge i mišljenja o nacrtima prijedloga zakona i podzakonskih akata drugih tijela drţavne uprave, prati propise i predlaţe izmjene u tim
propisima, izraĊuje nacrte prijedloga domaćih i meĊunarodnih ugovora; obavlja pravne, struĉne i administrativne poslove, poslove prijama,
otpreme spisa i pismohrane, poslove u vezi s informiranjem javnosti i odnosima sa sredstvima javnog priopćavanja, koordinira poslove na izradi
programa rada i izvještaja o radu.
                                                 III. UPRAVLJANJE DRŢAVNIM ZAVODOM
                                                                     Ĉlanak 8.
     Ravnatelj predstavlja Drţavni zavod i upravlja njegovim radom.
     Zamjenik ravnatelja zamjenjuje ravnatelja u sluĉaju njegove odsutnosti i sprijeĉenosti te obavlja druge poslove koje mu povjeri ravnatelj.
     Radom odjela upravlja naĉelnik odjela.
     Odsjekom upravlja voditelj odsjeka.
     Naĉelnici odjela za svoj rad odgovorni su ravnatelju Drţavnog zavoda.
     Voditelji odsjeka za svoj rad odgovorni su naĉelniku odjela i ravnatelju Drţavnog zavoda.
                               IV. OKVIRNI BROJ SLUŢBENIKA I NAMJEŠTENIKA DRŢAVNOG ZAVODA
                                                                   Ĉlanak 9.
     Okvirni broj drţavnih sluţbenika i namještenika potrebnih za obavljanje poslova iz djelokruga Drţavnog zavoda prikazan je u tablici koja je
sastavni dio ove Uredbe, a koja se ne objavljuje u »Narodnim novinama«.
          V. SURADNJA S DRUGIM TIJELIMA DRŢAVNE UPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI
                                                                   Ĉlanak 10.
     Drţavni zavod suraĊuje s drugim tijelima drţavne uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u vezi sa ostvarenjem upravnih i
drugih struĉnih poslova iz djelokruga Drţavnog zavoda.
    Drţavni zavod suraĊuje sa struĉnim, znanstvenim i drugim ustanovama, radi rješavanja pojedinih struĉnih i upravnih pitanja iz djelokruga
Drţavnog zavoda.
     Za raspravljanje o pojedinim pitanjima obavljanja poslova Drţavnog zavoda, za utvrĊivanje nacrta propisa, davanje mišljenja i prijedloga o
znaĉajnim pitanjima iz djelokruga Drţavnog zavoda, ravnatelj Drţavnog zavoda moţe osnivati struĉni savjet, radne grupe ili zatraţiti mišljenje
meĊunarodnih tijela odnosno priznatih struĉnjaka iz pojedinog podruĉja.
                                                   VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
                                                                   Ĉlanak 11.
     Pravilnikom o unutarnjem redu Drţavnog zavoda utvrdit će se potreban broj drţavnih sluţbenika i namještenika s naznakom njihovih
temeljnih poslova i zadaća, struĉnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja znaĉajna za rad
Drţavnog zavoda.
     Ravnatelj Drţavnog Zavoda će, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe, uz prethodnu suglasnost Središnjeg drţavnog
ureda za upravu donijeti Pravilnik o unutarnjem redu Drţavnog zavoda.
     Ravnatelj je duţan donijeti rješenja o rasporedu drţavnih sluţbenika i namještenika temeljem Pravilnika o unutarnjem redu iz stavka 2.
ovoga ĉlanka u roku od 60 dana od dana donošenja Pravilnika.
                                                               Ĉlanak 12.
     Ova Uredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
     Klasa: 023-03/04-01/36
     Urbroj: 5030104-04-1
     Zagreb, 4. kolovoza 2004.
                                                              Predsjednik
                                                       dr. sc. Ivo Sanader, v. r.



                                                     VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
                                                                                                                                     2291
    Na temelju ĉlanka 45. stavka 1. Zakona o prostornom ureĊenju (»Narodne novine«, br. 30/94, 68/98, 61/2000, 32/2002 i 100/2004), Vlada
Republike Hrvatske je na sjednici odrţanoj 9. rujna 2004. godine donijela

                                                                    UREDBU

                                O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUĈJA MORA
                                                              I. OPĆE ODREDBE
                                                                  Ĉlanak 1.
     Ovom se Uredbom odreĊuju uvjeti i mjere za ureĊenje zaštićenog obalnog podruĉja mora u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, odrţivog i
gospodarski uĉinkovitog korištenja.
     Ova Uredba primjenjuje se u postupku izrade i donošenja prostornih planova, te u postupcima njihove provedbe.
                                                                    Ĉlanak 2.
     Zaštićeno obalno podruĉje (u daljnjem tekstu: ZOP) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini
od 300 m od obalne crte i ucrtava se na Hrvatskoj osnovnoj karti (zemljovidu) dopunjenoj ortofoto (aerofotogrametrijskim) prikazom.
     Obalna crta u smislu ove Uredbe je crta plimnog vala na obali.
                                                                       Ĉlanak 3.
     U ZOP-u će se planiranje i ureĊenje prostora temeljiti na osnovnim planskim smjernicama:
     – oĉuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika,
     – osigurati primjenu mjera zaštite okoliša na kopnu i u moru, te osobito resursa pitke vode,
     – planirati cjelovito ureĊenje i zaštitu na osnovi kriterija oĉuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina,
     – sanirati vrijedna i ugroţena podruĉja prirodne, kulturne i povijesne baštine,
     – osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog pomorskog dobra,
     – oĉuvati nenaseljene otoke i otoĉiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog
korištenja, organiziranog posjećivanja i istraţivanja, bez planiranja graĊevinskih podruĉja,
     – oĉuvati prirodne plaţe i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu vegetaciju,
     – ne planirati nova graĊevinska podruĉja naselja niti njihovo meĊusobno povezivanje,
     – ograniĉiti gradnju u neizgraĊenom dijelu postojećih graĊevinskih podruĉja naselja i izdvojenih graĊevinskih podruĉja (izvan naselja) uz
morsku obalu i ušća vodotoka osim za funkcije neposredno povezane uz more, morsku obalu i vodotoke,
     – ograniĉiti gradnju proizvodnih i energetskih graĊevina radi zaštite i oĉuvanja prostornih vrijednosti,
     – uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i oĉuvanjem vrijednosti krajolika,
     – planirati graĊevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, poloţajem, veliĉinom i oblikovanjem poštuju zateĉene
prostorne vrijednosti i obiljeţja,
     – sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska podruĉja prvenstveno pejsaţnom rekultivacijom ili
planiranjem ugostiteljsko-turistiĉke i sportsko-rekreacijske namjene.
                                  II. UVJETI I MJERE ZA IZRADU I PROVEDBU PROSTORNIH PLANOVA
                                                            Ĉlanak 4.
     U ZOP-u se ne mogu povećavati niti osnivati nova graĊevinska podruĉja, osim izdvojenih graĊevinskih podruĉja (izvan naselja) za
ugostiteljsko-turistiĉku namjenu površine najviše 15 ha.
      Nova izdvojena graĊevinska podruĉja (izvan naselja) za hotelsko-turistiĉku namjenu mogu se planirati samo ako su postojeća ugostiteljsko-
turistiĉka podruĉja (zone) izgraĊena preko 80%.
    Iznimno, od stavka 1. ovog ĉlanka, ako je izgraĊeni dio graĊevinskog podruĉja veći od 80% površine ukupnog graĊevinskog podruĉja, u
ZOP-u se graĊevinsko podruĉje moţe povećati najviše do 20% površine izgraĊenog dijela graĊevinskog podruĉja.
    Ako je izgraĊeni dio graĊevinskog podruĉja manji od 50% od ukupnog graĊevinskog podruĉja, graĊevinsko podruĉje mora se smanjiti na
70% postojeće površine.
     Ako se graĊevinsko podruĉje nalazi izvan granica ZOP-a s više od polovice površine, za planiranje i ureĊenje tog dijela primjenjuju se
smjernice odreĊene prostornim planom ţupanije.
     U smislu ove Uredbe izgraĊenim dijelom graĊevinskog podruĉja smatraju se izgraĊene graĊevne ĉestice i druge površine privedene razliĉitoj
namjeni, a neizgraĊeni dio graĊevinskog podruĉja je jedna ili više neposredno povezanih neureĊenih i neizgraĊenih graĊevnih ĉestica ukupne
površine veće od 5.000 m2 kao i sve rubne neizgraĊene ĉestice.
     Postojećim graĊevinskim podruĉjima podrazumijevaju se graĊevinska podruĉja naselja i izdvojena graĊevinska podruĉja (izvan naselja),
utvrĊena odgovarajućim dokumentom prostornog ureĊenja usklaĊena s namjenom površina i kriterijima odreĊenim prostornim planom ţupanije.
                                                                    Ĉlanak 5.
     U ZOP-u se ne moţe planirati gradnja, niti se moţe graditi pojedinaĉna ili više graĊevina namijenjenih za:
     – istraţivanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, osim morske soli,
     – iskorištavanje snage vjetra za elektriĉnu energiju,
     – skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena,
       – vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) izvan graĊevinskog podruĉja, osim za prijavljeno
obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pruţanje ugostiteljskih i turistiĉkih usluga u seljaĉkom domaćinstvu s veliĉinom parcele najmanje 3 ha
(kao prizemne graĊevine ukupne površine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte, a na otocima udaljene najmanje 100 m od obalne
crte),
     – privez izvan graĊevinskog podruĉja,
     – sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u sluţbenim pomorskim publikacijama,
     – uzgoj plave ribe.
     U ZOP-u izvan graĊevinskog podruĉja nije dopušteno planirati luke nautiĉkog turizma niti planirati ili izvoditi radove nasipavanja obale.
     U smislu ove Uredbe sidrište je posebno obiljeţen morski akvatorij s mogućom odgovarajućom opremom za sigurno sidrenje plovila.
                                                                       Ĉlanak 6.
      U ZOP-u u graĊevinskom podruĉju naselja, u pojasu do 70 m od obalne crte, ne moţe se planirati gradnja, niti se moţe graditi pojedinaĉna ili
više graĊevina namijenjenih za:
     – proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom,
     – trgovinu neto trgovaĉke površine veće od 1.500 m2, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena.
      U neizgraĊenom dijelu graĊevinskog podruĉja naselja u pojasu najmanje 70 m od obalne crte moţe se planirati samo izgradnja hotela,
graĊevina javne namjene i ureĊenje javnih površina, infrastrukturnih graĊevina i drugih graĊevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na
obali (brodogradilišta, luke i sl.).
     Odredbe stavaka 1. i 2. ovog ĉlanka ne odnose se na naselja za koja je temeljem ĉlanka 26. Zakona o prostornom ureĊenju odreĊena obveza
donošenja generalnog urbanistiĉkog plana (GUP) i na naselja u kojima više od 50% postojećih graĊevina koriste za stalno stanovanje osobe koje
imaju prebivalište u tom naselju.
                                                                       Ĉlanak 7.
     U ZOP-u u izdvojenom graĊevinskom podruĉju (izvan naselja) ne moţe se planirati gradnja, niti se moţe graditi pojedinaĉna ili više
graĊevina namijenjenih za:
     – proizvodnju i trgovinu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte,
     – usluge ugostiteljskog smještaja u pojasu najmanje 70 m od obalne crte,
     – stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske graĊevine za trţište),
     – odmor i rekreaciju (kuće za odmor).
     U neizgraĊenom dijelu izdvojenog od graĊevinskog podruĉja (izvan naselja) u pojasu najmanje 70 m od obalne crte moţe se planirati samo
izgradnja infrastrukturnih graĊevina i drugih graĊevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali, (brodogradilišta, luke i sl.).
                                                                     Ĉlanak 8.
     Odredbe ĉlanaka 5., 6. i 7. ove Uredbe ne odnose se na podruĉje otoka koje je udaljeno od obalne crte više od 1000 m i rekonstrukciju
graĊevina izgraĊenih na temelju graĊevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta nadleţnog tijela drţavne vlasti.
     Istraţivanje i iskorištavanje mineralnih sirovina na podruĉju otoka koje je udaljeno od obalne crte više od 1000 m dozvoljeno je samo u
svrhu graĊenja na otoku.
     Planiranje i graĊenje graĊevine za iskorištavanje snage vjetra za elektriĉnu energiju na otocima nije dopušteno.
                                                                      Ĉlanak 9.
     U ZOP-u u smislu ĉlanka 45a. Zakona o prostornom ureĊenju (»Narodne novine«, 30/94, 68/98, 61/2000, 32/2002 i 100/2004) ako nije
donesen urbanistiĉki plan ureĊenja, ne moţe se graditi nova, rekonstruirati, odnosno zamijeniti postojeća pojedinaĉna ili više graĊevina na
graĊevnoj ĉestici ili prostornoj cjelini izgraĊenog dijela graĊevinskog podruĉja naselja površine veće od 5 000 m 2.
     U smislu ove Uredbe pod urbanistiĉkim planom ureĊenja podrazumijeva se i GUP ako nije u protivnosti s odredbama ove Uredbe.
     U ZOP-u se moţe donijeti detaljni plan ureĊenja za obuhvat odreĊen prostornim planom šireg podruĉja (UPU, GUP, PPUO/G) ako je
prethodno donesen prostorni plan iz stavaka 1. i 2. ovog ĉlanka.
     Urbanistiĉki plan ureĊenja u ZOP-u mora se izraditi najmanje u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 na topografskom planu, a obuhvaća cijeli
neizgraĊeni dio graĊevinskog podruĉja.
                                                                       Ĉlanak 10.
      U ZOP-u graĊevina se moţe graditi samo na ureĊenoj graĊevnoj ĉestici (pristup na graĊevnu ĉesticu, odvodnja otpadnih voda i propisani
broj parkirališnih mjesta) ili ĉije je ureĊenje zapoĉeto na temelju Programa izgradnje objekata i ureĊaja komunalne infrastrukture prema posebnom
propisu, na naĉin da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s urbanistiĉkim planom ureĊenja za neizgraĊeni dio graĊevinskog podruĉja,
odnosno s prostornim planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgraĊeni dio graĊevinskog podruĉja.
                                                                      Ĉlanak 11.
     U prostornom planu ţupanije mora se odrediti poloţaj, veliĉina, te vrsta i kapacitet izdvojenih graĊevinskih podruĉja (izvan naselja)
ugostiteljsko-turistiĉke namjene.
     Podruĉja iz stavka 1. ovog ĉlanka odreĊuju se u prostornom planu ţupanije kao:
     – hoteli s pratećim sadrţajima, trgovaĉke, usluţne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te sliĉne namjene (T1),
     – turistiĉko naselje (T2),
     – kamp – autokamp (T3),
     – pojedinaĉne ugostiteljsko-turistiĉka graĊevine (konaĉište i sl.) koje mogu formirati i zasebne cjeline,
     – golf igralište.
     Golf igralište planira se u ZOP-u tako da je pojas najmanje 25 m od obalne crte ureĊen kao javno zelenilo.
     Ugostiteljsko-turistiĉke graĊevine (hoteli, vile, klubovi i ostali prateći sadrţaji) u sklopu golf igrališta ne mogu se planirati u pojasu najmanje
70 m od obalne crte.
                                                                      Ĉlanak 12.
      Za planiranje izdvojenog graĊevinskog podruĉja (izvan naselja) i površina unutar naselja ugostiteljsko-turistiĉke namjene odreĊuju se
sljedeći uvjeti:
      – nova gradnja planira se u neizgraĊenim dijelovima postojećih graĊevinskih podruĉja samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna
postojeće turistiĉke ponude s višom kategorijom smještajnih graĊevina i pratećih sadrţaja (športsko - rekreacijski, ugostiteljski, usluţni, zabavni i
sliĉni) uz osobito izraţene planske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša,
      – nove smještajne graĊevine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti,
      – smještajne graĊevine te graĊevine pratećih sadrţaja, potrebno je smještajem i veliĉinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog
okoliša,
     – nove smještajne graĊevine, organizirane kao turistiĉko naselje, planiraju se na naĉelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima
autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture,
    – smještajna graĊevina s pripadajućim zemljištem u graĊevinskom podruĉju naselja unutar površine odreĊene za ugostiteljsko-turistiĉku
namjenu planira se izvan postojećih javnih površina uz obalu,
    – smještajna graĊevina u izdvojenom graĊevinskom podruĉju ugostiteljsko-turistiĉke namjene (izvan naselja) planira se izvan pojasa
najmanje 100 m od obalne crte,
     – vrsta i kapacitet pratećih sadrţaja i javnih površina odreĊuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih graĊevina,
     – ukupna površina podruĉja odreĊena za ugostiteljsko-turistiĉke namjene unutar naselja moţe biti do 20% graĊevinskog podruĉja tog naselja,
     – jedna prostorna cjelina unutar izdvojenog graĊevinskog podruĉja (izvan naselja) ugostiteljsko turistiĉke namjene ne moţe biti veća od 15
ha, a prostornim planom ţupanije moţe se planirati i veće podruĉje s više pojedinaĉnih cjelina ugostiteljsko-turistiĉke namjene jedinstvenog
urbanistiĉkog koncepta,
     – prostorna cjelina ugostiteljsko-turistiĉke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješaĉki pristup
do obale,
     – gustoća korištenja za nova ugostiteljsko-turistiĉka podruĉja moţe biti od 50-120 kreveta/ha,
     – izgraĊenost graĊevne ĉestice ne moţe biti veća od 30%,
     – koeficijent iskoristivosti graĊevne ĉestice ne moţe biti veći od 0,8,
     – najmanje 40% površine svake graĊevne ĉestice ugostiteljsko-turistiĉke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,
     – prostorna cjelina ugostiteljsko-turistiĉke namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-prometnu površinu i unutar nje smješten
pripadajući broj parkirališnih mjesta,
     – broj vezova jednog ili više priveza u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turistiĉke namjene moţe biti najviše 20% ukupnog smještajnog
kapaciteta te cjeline, ali ne više od 400 vezova,
     – odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s proĉišćavanjem.
     U graĊevinskom podruĉju naselja unutar površine odreĊene za mješovitu namjenu moţe se planirati pojedinaĉna graĊevina za smještaj
(hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 kreveta.
     U smislu ove Uredbe za odreĊene skupine ugostiteljskih smještajnih jedinica (SJ) proraĉunski broj kreveta je: za hotele i dr. pojedinaĉne
smještajne graĊevine (2 kreveta/1SJ), turistiĉko naselje (3 kreveta/1SJ), kamp (3 kreveta/1SJ).
     U smislu ove Uredbe vezom se, u luci nautiĉkog turizma, smatra vez za plovilo standardne duljine 12 m, a plovilo je ekvivalent jedne
smještajne jedinice od 3 kreveta.
                                                                    Ĉlanak 13.
     Broj vezova postojeće luke nautiĉkog turizma ne moţe se povećati ako to nije predviĊeno u prostornom planu ţupanije.
     Luka nautiĉkog turizma planira se u naseljima i izdvojenim graĊevinskim podruĉjima ugostiteljsko-turistiĉke namjene s najviše 400 vezova.
     U luci nautiĉkog turizma mogu se planirati sadrţaji ugostiteljske, trgovaĉke, usluţne i športsko-rekreacijske namjene.
                                                                    Ĉlanak 14.
     U ZOP-u se površina za plaţe odreĊuje kao ureĊena i prirodna morska plaţa.
      UreĊena morska plaţa unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupaĉna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane ukljuĉivo i
osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom ureĊenog i izmijenjenog prirodnog obiljeţja, te infrastrukturno i sadrţajno (tuševi, kabine i
sanitarni ureĊaji) ureĊen kopneni prostor neposredno povezan s morem, oznaĉen i zaštićen s morske strane.
    Prirodna morska plaţa unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupaĉna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno
oĉuvanog zateĉenog prirodnog obiljeţja.
                                                                    Ĉlanak 15.
     Kamp (auto-kamp) planira se u izdvojenom graĊevinskom podruĉju (izvan naselja) i u graĊevinskom podruĉju naselja unutar površine
ugostiteljsko-turistiĉke namjene veliĉine do 15 ha uz poštivanje zateĉene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti
prostora.
     U kampovima (auto-kampovima) smještene jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte.
     Smještajne jedinice ne mogu se povezivati s tlom, na ĉvrsti naĉin, a prateći sanitarni i drugi sadrţaji moraju biti izgraĊeni najmanje 70 m od
obalne crte.
                                                   III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
                                                                    Ĉlanak 16.
     Obvezuje se Drţavna geodetska uprava da u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe ucrta granicu ZOP-a na Hrvatsku osnovnu
kartu (zemljovid) dopunjenu ortofoto (aerofoto) prikazom.
     Do završetka radova iz stavka 1. ovog ĉlanka, u izradi i provedbi prostornih planova granice ZOP-a ucrtavaju se u odgovarajućem grafiĉkom
prikazu prostornog plana.
                                                                     Ĉlanak 17.
      Obvezuju se ţupanije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe u prostornom planu ţupanije odrediti poloţaj, veliĉinu, te
vrstu i kapacitet ugostiteljsko-turistiĉke namjene u skladu s ĉlankom 11. ove Uredbe.
      U izradi i donošenju izmjena i dopuna prostornog plana, donesenog do dana stupanja na snagu ove Uredbe, u svrhu njegova usklaĊenja s
ovom Uredbom, a radi dobivanja suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureĊenja i graditeljstva ne provodi se javna rasprava, osim u
sluĉaju ako se takvim izmjenama i dopunama mijenja granica graĊevinskog podruĉja.
                                                              Ĉlanak 18.
     Ako se u ZOP-u jedna ili više graĊevina druge namjene izgraĊene bez graĊevinske dozvole nalaze unutar prostornim planom ţupanije
planiranog izdvojenog graĊevinskog podruĉja (izvan naselja) odnosno na površini ugostiteljsko-turistiĉke namjene u naselju, namjena tih
podruĉja, odnosno površina ne moţe se mijenjati.
      U ZOP-u se ne moţe planirati novo ili proširivati postojeće graĊevinsko podruĉje za graĊevine izgraĊene bez graĊevinske dozvole na
podruĉjima koja prostornim planom ţupanije nisu predviĊena za gradnju, a za koje je nadleţno tijelo drţavne vlasti izdalo rješenje o zadrţavanju u
prostoru na temelju Zakona o postupanju s objektima graĊenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za graĊenje (»Narodne novine«,
broj 33/92) i koje je postalo pravomoćno.
                                                                 Ĉlanak 19.
     Ova se Uredba ne primjenjuje u provedbi zahvata u prostoru na graĊevnoj ĉestici s više od jedne polovine površine izvan ZOP-a.
     Ova se Uredba ne primjenjuje na postupke po ţalbi i druge postupke koji se vode povodom lokacijskih i graĊevinskih dozvola izdanih do
dana stupanja na snagu ove Uredbe.
                                                               Ĉlanak 20.
     Ova Uredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
     Klasa: 342-01/04-01/04
     Urbroj: 5030115-04-2
     Zagreb, 9. rujna 2004.
                                                              Predsjednik
                                                       dr. sc. Ivo Sanader, v. r.

                                      MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA
                                                                                                                                           979
Na temelju ĉlanka 1025. toĉke 21. i 22. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04), ministar mora, turizma, prometa i razvitka, donosi

                                                                   PRAVILNIK

     O RUKOVANJU OPASNIM TVARIMA,UVJETIMA I NAĈINU OBAVLJANJA PRIJEVOZA U POMORSKOM PROMETU,
        UKRCAVANJA I ISKRCAVANJA OPASNIH TVARI, RASUTOG I OSTALOG TERETA U LUKAMA, TE NAĈINU
                            SPRJEĈAVANJA ŠIRENJA ISTEKLIH ULJAU LUKAMA
                                                                  I. OPĆE ODREDBE
                                                                       Ĉlanak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se rukovanje opasnim tvarima u lukama, uvjeti i naĉin pod kojima će se obavljati prijevoz, ukrcavanje i iskrcavanje
opasnih tvari, rasutog i ostalih tereta u lukama, te naĉin sprjeĉavanja širenja isteklih ulja.
                                                                       Ĉlanak 2.
Ako ovim Pravilnikom nije drugaĉije odreĊeno, pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju ova znaĉenja:
1. opasne tvari su tvari odreĊene Zakonom o prijevozu opasnih tvari, tvari klasificirane po IMDG kodeksu, opasne tekuće tvari nabrojene u
Poglavlju 17 IBC Kodeksa, ukapljeni plinovi nabrojeni u Poglavlju 19 IGC Kodeksa, krute tvari koje se odnose na Dodatak B, BC Kodeksa, one
tvari za ĉiji prijevoz su odgovarajući preduvjeti navedeni u skladu s ĉlankom 1.1.3 IBC Kodeksa ili ĉlankom 1.1.6 IGC Kodeksa;
2. onečišćujuće tvari su ulja kako su definirana u Aneksu I MARPOL (73/78) konvencije, štetne tekuće tvari kako je definirano u Aneksu II
MARPOL(73/78) konvencije, štetne tvari kako je definirano u Aneksu III MARPOL (73/78) konvencije;
3. stručna osoba je svaka osoba koja je struĉno osposobljena za rukovanje odreĊenim opasnim tvarima i koja je kao takva odreĊena od pravne
osobe koja je registrirana za djelatnost rukovanja opasnim tvarima;
4. rukovanje opasnim tvarima obuhvaća: ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj iz broda ili vozila, uskladištenje, podizanje iz skladišta i prijevoz opasnih tvari
na podruĉju luke;
5. vozilo je svako kopneno prijevozno sredstvo ukljuĉujući i posebno vozilo za rukovanje opasnim tvarima na brodu;
6. opasne kemikalije su tekućine s tlakom para koji ne prelazi 0,28 MPa pri temperaturi od 37,8oC, koje su opasne zbog zapaljivosti ili eksplozije,
te su biološki opasne zbog svoje reaktivnosti.
7. lučka uprava jest pravna osoba koja upravlja lukom otvorenom za javni promet, odnosno ovlaštenik koncesije za luke posebne namjene
8. Ministarstvo jest ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
9. Ministar jest ministar mora, turizma, prometa i razvitka
10. ovlaštenik koncesije je prava ili fiziĉka osoba koje temeljem ugovora o koncesiji ovlaštena obavljati gospodarsku djelatnost rukovanja opasnih
tvari u luci.
11. Kapetanija jest luĉka Kapetanija.
                                                                       Ĉlanak 3.
Na rukovanje opasnim tvarima u upakiranom, razlivenom i rasutom stanju, te ukapljenim plinovima na brodu u luci, te na prijevoz opasnih tvari u
pomorskom prometu osim mjera sigurnosti propisanih ovim Pravilnikom, odgovarajuće se primjenjuju i tehniĉka pravila Priznate organizacije (u
daljnjem tekstu: pravila), odredbe MeĊunarodne konvencije o zaštiti ljudskih ţivota na moru (u daljnjem tekstu: SOLAS 1974 ), MeĊunarodnog
Kodeksa opasnih tvari (IMDG Code), MeĊunarodnog kodeksa za gradnju i opremu brodova koji prevoze ukapljene plinove u razlivenom stanju
(IGC Code, 1975 ), MeĊunarodne konvencije o spreĉavanju oneĉišćenja mora s brodova s Protokolom (u daljnjem tekstu: (MARPOL 73/78 ),
MeĊunarodnog kodeksa za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju iz 1971. i 1983. godine (IBC Code
1971, 1983), MeĊunarodnog kodeksa za sigurno rukovanje krutim rasutim teretima (BC Code, 1998) te MeĊunarodnog kodeksa za sigurno
ukrcavanje i iskrcavanje brodova za prijevoz rasutih tereta (BLU Code, 1998).
                                                                       Ĉlanak 4.
Prilikom rukovanja opasnim tvarima u luci ili na odreĊenom podruĉju luke moraju se primjenjivati i posebni propisi koji se odnose na
proizvodnju, promet, korištenje i skladištenje, odnosno primjenu ili uklanjanje, te uništenje tih tvari, kao i posebne sigurnosne, zaštitne i druge
mjere utvrĊene posebnim aktom luĉke uprave.
                                                                        Ĉlanak 5
Luĉka uprava duţna je uspostaviti sluţbu nadzora rukovanja opasnim tvarima i provoĊenja sigurnosnih, odnosno zaštitnih i drugih mjera, te
odrediti naĉin obavještavanja nadleţnih tijela i odreĊenih sluţbi u sluĉaju opasnosti.
                                                                       Ĉlanak 6.
Luĉka uprava duţna je dostaviti zapovjedniku broda odnosno pomorskom agentu broda koji prevozi opasne tvari operativno uputstvo s
informacijama o svim bitnim ĉinjenicama i okolnostima za pristajanje i boravak broda u luci, o rukovanju opasnim tvarima u luci, smještanju
zaštitnih sredstava, naĉinu pozivanja zaštitnih sluţbi u luci, snabdijevanju broda i dr.
Pomorski agent duţan je upoznati zapovjednika broda koji prevozi opasne tvari s odredbama ovoga Pravilnika, posebnim aktom iz ĉlanka 4.
ovoga Pravilnika i drugim propisima koji se primjenjuju u luci za vrijeme rukovanja opasnim tvarima.
                                                                       Ĉlanak 7.
Zabranjeno je rukovanje opasnim tvarima u luci ako luka, odnosno dio luke, nije posebno organiziran za rukovanje tim tvarima, te ako struĉna
osoba nije prisutna na mjestu rukovanja opasnim tvarima.
Zabranjeno je rukovanje u luci opasnim tvarima koje su iskljuĉene iz javnog prijevoza.
Ako luka ili dio luke nije posebno opremljen za rukovanje opasnim tvarima, Ministarstvo moţe iznimno odobriti rukovanje opasnim tvarima uz
suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova.
                                            II. PRIJAVLJIVANJE OPASNIH ILI ONEĈIŠĆUJUĆIH TVARI
                                                                        Ĉlanak 8.
Opasne ili oneĉišćujuće tvari ne smiju biti ponuĊene za prijevoz ili ukrcane na brod bez obzira na veliĉinu broda, dok se zapovjedniku ili brodaru
ne dostavi Izjava s potrebnim podacima o teretu kako je navedeno u ĉlanku 9.dio C. ovoga Pravilnika.
Krcatelj je duţan dostaviti zapovjedniku ili brodaru izjavu iz stavka 1. ovoga ĉlanka i osigurati da je pošiljka ponuĊena za prijevoz upravo ona na
koju se odnosi izjava.
                                                                        Ĉlanak 9.
Prije uplovljenja broda u luku koji prevozi opasne ili oneĉišćujuće tvari ili dovoza istih drugim vozilima u luku, luĉkoj upravi mora se podnijeti
pisana Deklaracija o opasnim ili oneĉišćujućim tvarima (u daljnjem tekstu Deklaracija). Deklaracija mora sadrţavati sljedeće podatke:
A. Podaci o brodu:
(a) brodski identifikacijski podaci (ime, pozivni znak, IMO broj, MMSI broj);
(b) nosivost, gaz, i duljina broda
(c) luku odredišta
(d) za brod koji napušta hrvatsku luku: procijenjeno vrijeme odlaska iz luke i procijenjeno vrijeme dolaska u luku odredišta;
(e) za brodove uplovljavaju u hrvatske luke: procijenjeno vrijeme dolaska u luku odredišta
(f) ukupan broj osoba na brodu
(g) potvrda o financijskom osiguranju u sluĉaju oneĉišćenja
(h) Potvrda o sposobnosti broda za krcanje opasnih tvari u upakiranom ili rasutom stanju
(i) da li tanker ima dvostruku oplatu, ako nema navesti kategoriju tankera
B. Podaci o vozilu:
(a) Vrsta vozila
(b) Oznaka vozila
(c) PredviĊeno vrijeme dolaska u luku
C. Podaci o teretu:
(a) ispravni tehniĉki naziv, IMO klasa tereta u skladu s IMDG, IBC i IGC kodeksom i, tamo gdje je potrebno klasu broda kako je definirano INF
kodeksom, UN broj, koliĉina i smještaj takvih tvari na brodu te, ako se prevoze u transportnim jedinicama razliĉitim od tankova njihov
identifikacijski broj;
(b) Potvrdu o postojanju liste ili manifesta ili odgovarajućeg plana ukrcaja sa detaljima o opasnim ili oneĉišćujućim tvarima te o njihovoj lokaciji
na brodu
(c) Adresa od koga se mogu dobiti detaljni podaci o opasnim ili oneĉišćujućim tvarima
D. Podaci o radioaktivnim tvarima:
(a) vrsta i stanje opasne tvari (fiziĉko i kemijsko);
(b) radioaktivnost u becquerelima (Bq)
(c) kategorija koleta (ţuta ili bijela naljepnica);
(d) stupanj zraĉenja ako se radi o koletima ţute boje;
(e) grupa radiotoksiĉnosti.
Deklaracija mora sadrţavati izjavu da su podaci navedeni u deklaraciji istiniti, da su tvari pravilno opisane odgovarajućim tehniĉkim nazivom,
klasificirane, upakirane i obiljeţene te da su u svakom pogledu pogodne za transport u skladu s primjenjivim meĊunarodnim i nacionalnim
propisima. Obrazac Deklaracije sa sadrţajem na hrvatskom i engleskom jeziku, sastavni je dio ovog Pravilnika. (Prilog 1.)
Deklaracija se mora podnijeti i za opasne ili oneĉišćujuće tvari u provozu na brodu.
Za brod koji plovi u hrvatske luke ili na sidrišta, Deklaracija se mora podnijeti najkasnije po isplovljenju broda iz luke ukrcaja ili odmah po
saznanju luke odredišta, odnosno ne kasnije od 48 sati prije uplovljenja broda u luku.
Za opasne ili oneĉišćujuće tvari koje se prevoze vozilima Deklaracija se mora podnijeti najkasnije 48 sati prije poĉetka rukovanja opasnim ili
oneĉišćujućim tvarima.
Brodovi koji prevoze opasne ili oneĉišćujuće tvari moraju prilikom uplovljenja ili isplovljenja iz hrvatskih luka dostaviti podatke iz Deklaracije
Dio A. i Dio C. kapetaniji u rokovima iz stavka 4. i 5. ovoga ĉlanka.
                                                                       Ĉlanak 10.
Deklaraciju iz ĉlanka 9. ovoga Pravilnika, luĉkoj upravi duţan je podnijeti:
1. krcatelj ako se opasne i oneĉišćujuće tvari ukrcavaju u brod iz vozila;
2. ovlaštenik koncesije ako se opasne ili oneĉišćujuće tvari ukrcavaju u brod ili u vozilo iz luĉkog skladišta;
3. brodar, zapovjednik ili pomorski agent ako se opasne ili oneĉišćujuće tvari iskrcavaju iz broda ili ako se nalaze na brodu u provozu.
                                                                       Ĉlanak 11.
Za rukovanje opasnim tvarima na brodu koje se odvija kontinuirano na temelju jedne dispozicije podnosi se samo jedna deklaracija, bez obzira na
broj vozila u koja će se te tvari ukrcavati, odnosno iz kojih će se iskrcavati.
                                                                       Ĉlanak 12.
Brod koji prevozi ili namjerava krcati opasne ili oneĉišćujuće tvari, odnosno vozilo koje prevozi takve tvari ne smiju uploviti odnosno ući u luku
prije nego što mu luĉka uprava na temelju podnesene Deklaracije ne odobri uplovljenje odnosno ulazak u luku.
Luĉka uprava duţna je u sluĉaju neodobravanja uplovljenja broda odnosno ulaska vozila u luku o tome odmah izvijestiti kapetaniju pisanim putem
uz obrazloţenje.
Luĉka uprava duţna je jedan primjerak Deklaracije s odobrenjem odmah dostaviti Kapetaniji.
Prije uplovljenja broda u luku, kapetanija moţe izvršiti pregled opasnih tvari. Na zahtjev kapetanije pregledu mora prisustvovati i struĉnjak za
prijavljenu vrstu opasnih tvari, koja utvrĊuje stanje tih tvari. Troškove za rad struĉnjaka snosi podnositelj deklaracije.
Pregled opasnih tvari obavlja se na mjestu koje odredi Kapetanija u dogovoru s luĉkom upravom.
                                                                       Ĉlanak 13.
Svaki brod kada prevozi opasne ili oneĉišćujuće tvari mora imati detaljan plan ukrcanih tvari na brodu ili Manifest tereta, koji mora sadrţavati
sljedeće podatke: UN broj, klasa tvari, lokacija na brodu, koliĉina.
Brod koji prevozi opasne ili oneĉišćujuće tvari duţan je preslik plana ili Manifesta tereta iz stavka 1. ovog ĉlanka dostaviti najkasnije prije
isplovljenja iz luke Kapetaniji.

      III. ZAJEDNIĈKE SIGURNOSNE MJERE ZA RUKOVANJE OPASNIM TVARIMA U UPAKIRANOM ILI RASUTOM STANJU
                                                                     Ĉlanak 14.
Opasne tvari u upakiranom ili rasutom stanju dijele se na ove klase:
Klasa 1 : Eksplozivi
Klasa 2: Plinovi pod tlakom, ukapljeni ili otopljeni pod tlakom
Klasa 3: Zapaljive tekućine
Klasa 4.1: Zapaljive krute tvari
Klasa 4.2 Tvari podloţne samozapaljenju
Klasa 4.3 Tvari koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive plinove
Klasa 5.1 Oksidirajuće tvari
Klasa 5.2 Organski peroksidi
Klasa 6.1: Otrovne tvari
Klasa 6.2: Infektivne tvari
Klasa 7 : Radioaktivne tvari
Klasa 8: Korozivne tvari
Klasa 9. Ostale opasne tvari, tj. tvari za koje je znanstveno ispitivanje pokazalo da se na temelju odreĊenih svojstava tvari ne mogu svrstati u klase
od 1. do 8. ovog ĉlanka (azbest, suhi led, magnetni materijali).
                                                                       Ĉlanak 15.
Luĉka uprava duţna je posebnim aktom uz suglasnost Ministarstva, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zdravstva i Drţavne uprave za
zaštitu okoliša, odrediti klasu i koliĉinu opasnih tvari kojom se moţe rukovati u luci odnosno s kojom brod moţe ući u luku.
                                                                       Ĉlanak 16.
Brod koji prevozi opasne tvari, odnosno ovlaštenik koncesije duţni su osigurati da mjesta na kojima se rukuje opasnim tvarima budu opskrbljena
odgovarajućim sredstvima prve pomoći.
                                                                       Ĉlanak 17.
Kapetanija će zabraniti ulazak u luku brodu, odnosno vozilu koji prevozi opasne tvari:
1. ako nije podnesena deklaracija
2. ako utvrdi da se radi o opasnim tvarima ĉije je unošenje ili rukovanje u luci zabranjeno;
3. ako prilikom pregleda opasnih tvari utvrdi da podaci u deklaraciji ne odgovaraju stvarnom stanju opasnih tvari;
4. ako brod ili vozilo prevozi veću koliĉinu opasnih tvari od koliĉine koja je dozvoljena za konkretnu luku;
5. ako opasne tvari nisu propisno pakovane ili nisu obiljeţene naljepnicama, te oznaĉene tehniĉkim nazivima;
6. ako kontejneri za suhi teret sadrţe nezdruţive (inkompatibilne) opasne tvari;
7. ako su kontejneri i prijenosni tankovi tehniĉki neispravni ili nemaju svjedodţbu o sigurnosti;
8. ako je pakovanje opasnih tvari toliko oštećeno da moţe izazvati opasnost prilikom rukovanja;
9. ako odjeljivanje (separacija) opasnih tvari nije provedena prema odgovarajućim tehniĉkim pravilima;
10. ako naprave za rukovanje opasnim tvarima nisu ispravne ili nisu prikladne.
11. ako brod ne posjeduje odgovarajuće svjedodţbe za prijevoz opasnih tvari.
                                                                       Ĉlanak 18.
Ako prilikom pregleda opasnih tvari kapetanija utvrdi da postoje nedostaci koji po svojoj prirodi ne predstavljaju neposrednu opasnost, naloţit će
da se nedostaci otklone u odreĊenom roku.
Ako prilikom pregleda opasnih tvari Kapetanija utvrdi da postoje nedostaci koji po svojoj prirodi predstavljaju neposrednu opasnost naredit će
brodu da napusti teritorijalno more Republike Hrvatske, odnosno vozilu da napusti luku.
                                                                       Ĉlanak 19.
Luĉka uprava duţna je osigurati da su poduzete sve propisane opće i posebne sigurnosne mjere za rukovanje pojedinim vrstama opasnih tvari, te
kontinuirano za vrijeme rukovanja opasnim tvarima provoditi red na podruĉju luke gdje se vrši rukovanje opasnim tvarima.
Zapovjednik odnosno ovlašteni ĉasnik na brodu i struĉna osoba u luci pod ĉijim se nadzorom obavlja rukovanje opasnim tvarima, moraju prije
poĉetka rukovanja opasnim tvarima na brodu meĊusobno izmijeniti izvještaje o ispravnosti sredstava za zaštitu od poţara i svih drugih sredstava i
ureĊaja na brodu, odnosno na obali pomoću kojih se rukuje opasnim tvarima, naĉinu obavještavanja za sluĉaj opasnosti, tehniĉkim svojstvima
opasnih tvari i posebnim mjerama koje se primjenjuju za rukovanje opasnim tvarima, te o tome sastaviti Sigurnosnu kontrolnu listu za rukovanje
opasnim tvarima osim tankera koju odobrava luĉka uprava, a ĉiji je tekst s prijevodom na engleski jezik sastavni dio ovog pravilnika (Prilog 2.).
Rukovanje opasnim tvarima na brodu ne smije zapoĉeti bez odobrenja luĉke uprave.
Ako luĉka uprava ne odobri poĉetak rukovanja opasnim tvarima na brodu o tome će odmah uz obrazloţenje pisanim putem izvijestiti Kapetaniju.
Luĉka uprava duţna je dostaviti odobreni primjerak sigurnosne kontrolne liste Kapetaniji odmah po odobrenju istog.
Struĉnom osobom za potrebe ove glave smatra se osoba koja pored uvjeta navedenih u ĉlanku 2. ovoga Pravilnika posjeduje i Svjedodţbu o
osposobljenosti za rad s opasnim teretima (D-22).
                                                                       Ĉlanak 20.
Brod koji prevozi opasne tvari duţan je za vrijeme boravka u luci danju istaknuti crvenu zastavu, a noću crveno svjetlo vidljivo sa svih strana
horizonta.
Vozilo na kojem se nalaze opasne tvari mora imati propisane oznake.
                                                                       Ĉlanak 21.
Brod koji prevozi opasne tvari mora biti sigurno privezan, odnosno usidren na takvoj udaljenosti od drugih brodova u luci da u sluĉaju nuţde ili
opasnosti moţe nesmetano i brzo isploviti.
Privezani brod smije spustiti sidro samo ako je njegov sidreni ureĊaj ispravan ili ako se sidreni lanac moţe lako i brzo otpustiti.
                                                                       Ĉlanak 22.
Kapetanija moţe narediti brodu ili vozilu koje prevozi opasne tvari da napusti luku ili da promijeni mjesto u luci ili da poduzme druge potrebne
mjere ako je to potrebno radi sigurnosti ljudskog zdravlja i ţivota, zaštite imovine i okoliša.
Kapetanija moţe narediti luĉkoj upravi da odmah ukloni iz luke opasne tvari upakirane u bilo kojem obliku, ako postoji neposredna opasnost za
ljudske ţivote, imovinu ili okoliš.
Luĉka uprava duţna je osigurati odgovarajuće mjesto za ĉuvanje uklonjenih opasnih tvari ukoliko nastupe okolnosti iz stavka 2. ovoga ĉlanka i o
tome izvijestiti kapetaniju, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo unutarnjih poslova i Drţavnu upravu za zaštitu okoliša.
                                                                       Ĉlanak 23.
Zabranjeno je u luci popravljati vozilo na kojem se nalaze opasne tvari, osim ako se te opasne tvari ne prekrcaju na ispravno vozilo, a neispravno
udalji na propisanu udaljenost od mjesta krcanja.
                                                                       Ĉlanak 24.
Opasne tvari koje se ne smiju zajedniĉki prevoziti ne smiju se niti zajedniĉki uskladištiti niti se s njima smije zajedniĉki rukovati.
                                                                       Ĉlanak 25.
Zapovjednik ili ovlašteni ĉasnik na brodu, odnosno struĉna osoba pod ĉijim se nadzorom obavlja rukovanje opasnim tvarima u luci, duţna je prije
poĉetka rukovanja opasnim tvarima u zatvorenoj prostoriji provjeriti da li u prostoriji ima dovoljno kisika i da li je prostorija bez otrovnih i
eksplozivnih plinova.
                                                                      Ĉlanak 26.
Rukovanje opasnim tvarima mora se obaviti u što kraćem vremenu, a mjesta na kojima se rukuje moraju biti potpuno ĉista i pristupaĉna
interventnim vozilima i zaštitnim sredstvima za sluĉaj opasnosti, te snabdjevena protupoţarnim cjevovodima s meĊunarodnom prirubnicom za
poţar.
Zabranjeno je slaganje opasnih tvari kao i drugih tereta na mjesta na obali gdje se obavlja njihovo rukovanje.
Brod i obala na kojoj se rukuje opasnim tvarima noću moraju biti propisno osvijetljeni.
                                                                      Ĉlanak 27.
Brod koji prevozi opasne tvari mora, odmah nakon pristajanja uz obalu u luci i ispunjenja uvjeta iz ĉlanka 9. i 19. ovoga Pravilnika, zapoĉeti s
rukovanjem opasnim tvarima.
Ako se na brodu uz opasne tvari nalaze i ostali tereti predviĊeni za iskrcaj onda će se najprije iskrcati opasne tvari.
Ako je na brod uz opasne tvari predviĊen i ukrcaj ostalih tereta onda će se najprije ukrcati ostali tereti.
                                                                      Ĉlanak 28.
Ako je brod na kojem se rukuje opasnim tvarima privezan uz obalu, pristup na brod mora biti strogo kontroliran i dozvoljen iskljuĉivo s obale.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ĉlanka, luĉka uprava moţe dozvoliti pristup brodu s morske strane uz suglasnost kapetanije.
                                                                      Ĉlanak 29.
Za vrijeme rukovanja opasnim tvarima na brodu, odnosno na obali zabranjeno je kretanje na brodu, odnosno po obali, osobama ĉije prisustvo nije
neophodno na mjestima na brodu, odnosno na obali.
                                                                      Ĉlanak 30.
Brod na kojem se rukuje opasnim tvarima mora imati dovoljan broj ĉlanova posade i u pripravi glavni pogonski stroj kako bi u sluĉaju nuţde
mogao odmah isploviti iz luke.
                                                                      Ĉlanak 31.
Brod koji tegli brod na kojem se nalaze eksplozivi, zapaljivi plinovi, zapaljive tekućine, zapaljive krute tvari, krute tvari koje su sklone
samozapaljenju i tvari koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive plinove mora imati štitnik duţ svoje oplate radi sprjeĉavanja iskrenja i zaštitne
mreţe i iskrolovke na ispusnim cijevima i dimnjacima, te sredstva za gašenje poţara s mlaznicama.
                                                                      Ĉlanak 32.
Opasnim tvarima smije se rukovati na brodu, vozilu ili luci samo kad su povoljne vremenske prilike i ako su osigurana protupoţarna zaštitna
sredstva.
Kapetanija moţe iz razloga sigurnosti i zaštite ljudskih ţivota i okoliša, luĉkih i drugih objekata, zabraniti daljnje rukovanje opasnim tvarima na
brodu ili vozilu u luci, kao i narediti brodu, odnosno vozilu da napusti luku.
                                                                      Ĉlanak 33.
Ako prekid ukrcavanja, odnosno iskrcavanja opasnih tvari traje ili se pretpostavlja da će trajati duţe vrijeme, kapetanija moţe narediti brodu s
opasnim tvarima da se za to vrijeme udalji od obale i otplovi na mjesto koje mu ona odredi, odnosno vozilu s opasnim tvarima da napusti mjesto
rukovanja.
                                                                      Ĉlanak 34.
Ako za pojedine klase opasnih tvari nije drugaĉije odreĊeno, opasnim tvarima se smije rukovati samo u direktnoj operaciji ukrcaj/iskrcaj i to brod-
vozilo, brod-brod ili obratno, bez uskladištenja opasnih tvari.
                                                                      Ĉlanak 35.
Kada se na brodu ne obavlja rukovanje opasnim tvarima u luci ili na sidrištu, brodska skladišta u koja su opasne tvari smještene moraju biti
zatvorena.
                                                                      Ĉlanak 36.
Zabranjeno je snabdijevanje broda pogonskim gorivom i drugim materijalom za vrijeme rukovanja opasnim tvarima, izuzev tankera u petrolejskoj
luci koja posjeduje fiksne obalne instalacije za snabdijevanje gorivom.
Nakon završetka ukrcaja opasnih tvari na brod, brodska skladišta u koja su opasne tvari smještene, moraju biti zatvorena za vrijeme snabdijevanja
broda ostalim materijalima i potrebama.
                                                                      Ĉlanak 37.
Brod ili vozilo na koje su ukrcane opasne tvari mora odmah nakon završenog ukrcaja napustiti luku.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ĉlanka, kapetanija moţe, radi popravka ureĊaja na brodu koji je bitan za sigurnost plovidbe odgoditi
isplovljenje broda i odobriti mu drugo mjesto priveza ili sidrenja koje odredi luĉka uprava.
                                                                      Ĉlanak 38.
Zabranjeno je podizanje ili prenošenje bilo kojeg tereta preko opasnih tvari smještenih na brodu, vozilu ili u luci.
                                                                      Ĉlanak 39.
Opasnim tvarima mogu rukovati samo punoljetne osobe osposobljene za rukovanje tim tvarima i koje su opskrbljene odgovarajućim sredstvima
zaštite, te upoznate s mjerama i naĉinom provoĊenja zaštitnih mjera.
Osobe iz stavka 1. ovoga ĉlanka rukuju opasnim tvarima pod nadzorom struĉne osobe koja nadzire da li se rukovanje obavlja struĉno i da li su
obavljene sve sigurnosne mjere.
                                                                      Ĉlanak 40.
Pristup mjestu gdje se rukuje opasnim tvarima zabranjen je svim osobama koje izravno ne sudjeluju u rukovanju tim tvarima.
Ako struĉna osoba pod ĉijim se nadzorom obavlja rukovanje opasnim tvarima u luci utvrdi da je osoba koja rukuje opasnim tvarima ili druga
osoba koja dolazi u dodir s opasnim tvarima pod utjecajem alkohola ili droga, odnosno ako je oĉito nesposobna za rukovanje opasnim tvarima,
naredit će takvoj osobi da napusti mjesto rukovanja opasnim tvarima.
                                                                      Ĉlanak 41.
Ako struĉna osoba pod ĉijim se nadzorom obavlja rukovanje opasnim tvarima utvrdi da se rukovanje ne obavlja struĉno, da nisu provedene
sigurnosne, zaštitne i druge mjere, da zaštitna sredstva i ureĊaji nisu ispravni ili da ambalaţa u kojoj su pakirane opasne tvari nije u ispravnom
stanju ili propisno oznaĉena, te ako za vrijeme rukovanja opasnim tvarima nastupi opasnost, duţna je odmah prekinuti rukovanje i o tome
obavijesti kapetaniju i luĉku upravu.
Ako osoba koja rukuje opasnim tvarima primijeti opasnost za vrijeme rukovanja opasnim tvarima, duţna je odmah prekinuti rukovanje i o tome
obavijestiti zapovjednika broda ili struĉnu osobu pod ĉijim se nadzorom obavlja rukovanje opasnim tvarima.
U sluĉaju iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka, kapetanija moţe zabraniti daljnje rukovanje opasnim tvarima.
                                                                      Ĉlanak 42.
Kapetanija moţe iz razloga sigurnosti, zaštite ljudskih ţivota, okoliša i imovine zabraniti rukovanje opasnim tvarima noću u luci.
                                                                      Ĉlanak 43.
Ovlaštenik koncesije duţan je uspostaviti izravnu telefonsku ili neku drugu odgovarajuću vezu izmeĊu mjesta na kojima se rukuje opasnim
tvarima u luci, odnosno skladišta u kojima su one uskladištene i sluţbe zaštite od poţara ili telefonskom centralom ovlaštenika koncesije.
                                                                      Ĉlanak 44.
Zapovjednik broda duţan je organizirati ĉuvanje opasnih tvari dok se one nalaze na brodu.
Ovlaštenik koncesije duţan je organizirati ĉuvanje opasnih tvari dok se one nalaze na obali, vozilu ili u skladištu u luci.
Ĉuvar opasnih tvari u luci mora imati stalnu komunikaciju sa struĉnim osobama, luĉkom upravom i kapetanijom. Prilikom ĉuvanja opasnih tvari
ĉuvar mora imati na raspolaganju i odgovarajuća sredstva za gašenje poţara.
                                                                      Ĉlanak 45.
Ovlaštenik koncesije duţan je na skladište u kojem su uskladištene opasne tvari, odnosno na mjesto na kojem se rukuje opasnim tvarima postaviti
odgovarajuće natpise upozorenja, odnosno zabrane, na hrvatskom i engleskom jeziku.
Mjesto na kojem se rukuje opasnim tvarima u luci mora biti ograĊeno na naĉin da se sprijeĉi prolaz i prisustvo osoba i vozila koja nisu neophodna
pri rukovanju opasnim tvarima.
                                                                      Ĉlanak 46.
Zabranjeno je izbacivanje iz broda ili vozila bilo koje vrste opasnih tvari na podruĉje luke.
                                  IV. POSEBNE SIGURNOSNE MJERE ZA RUKOVANJE OPASNIM TVARIMA
                                                                      Ĉlanak 47.
Brod na kojem se rukuje eksplozivima, zapaljivim plinovima, zapaljivim tekućinama, zapaljivim ĉvrstim tvarima, ĉvrstim tvarima koje su sklone
samozapaljenju i tvarima koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive plinove, mora imati:
1. u pripravi svu opremu i ureĊaje namijenjene za gašenje poţara te najmanje dva prikljuĉena protupoţarna crijeva spremna za trenutnu upotrebu,
kao i stalnu brodsku protupoţarnu sluţbu s odgovarajućom zaštitnom opremom;
2. na dimnjaku postavljenu zaštitnu mreţu ili iskrolovku kroz koju ne mogu proći iskre;
3. na odgovarajućim mjestima istaknute natpise »zabranjeno pušenje«, na hrvatskom i engleskom jeziku;
4. postavljene meĊunarodne prikljuĉnice za gašenje poţara;
5. na pramcu i krmi broda s morske strane odgovarajući konop spušten jedan metar iznad površine mora radi tegljenja.
Zaštitnu mreţu ili iskrolovku na dimnjaku moraju imati i brodovi na kojima se ne rukuje opasnim tvarima ako se pribliţavaju na udaljenost manju
od 20 metara brodu na kojem se rukuje eksplozivnim ili zapaljivim opasnim tvarima.
Mjere propisane u toĉkama 1., 3. i 4. stavka 1. ovoga ĉlanka mora provesti i ovlaštenik koncesije ako se rukovanje opasnim tvarima obavlja na
obali u luci.
Brod iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne smije u kuhinji i drugim prostorijama upotrebljavati otvoreni plamen.
                                                                      Ĉlanak 48.
Na vozilu s motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem, kada prevozi opasne tvari iz stavka 1. ĉlanka 47. ovoga Pravilnika, ispušne cijevi i elektriĉna
instalacija moraju biti zaštićeni od iskrenja.
                                                                      Ĉlanak 49.
Na podruĉju luke, na kojem se rukuje opasnim tvarima iz stavka 1. ĉlanka 47. ovoga Pravilnika, zabranjeno je:
1. nošenje šibica, upaljaĉa i drugih predmeta koji izazivaju plamen ili iskrenje i njihova upotreba;
2. drţanje tvari koje su podloţne samozapaljenju;
3. korištenje otvorene vatre u bilo kojem obliku;
4. odlaganje zapaljivih materijala bilo koje vrste;
5. upotrebljavati elektriĉne ureĊaje koji nisu u sigurnosnoj izvedbi;
6. ĉišćenje obale i drugih zagaĊenih površina u luci benzinima ili drugim lako zapaljivim materijalima;
7. manipuliranje gorivom na bilo koji naĉin;
8. punjenje spremnika vozila pogonskim gorivom.
Zabrana iz stavka 1. ovoga ĉlanka odnosi se i na brodove u luci koji prevoze opasne tvari.
                                                                      Ĉlanak 50.
Prije poĉetka rukovanja plinovima i zapaljivim tekućinama kopnene cijevi za pretakanje opasnih tvari i brod moraju biti propisno uzemljeni.
                                                                      Ĉlanak 51.
Zabranjeno je rukovanje noću eksplozivima i tvarima koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive plinove ako za to nisu osigurani potrebni uvjeti.
                                                    1. RUKOVANJE EKSPLOZIVNIM TVARIMA
                                                                      Ĉlanak 52.
Rukovanje eksplozivnim tvarima obavlja se samo u za to posebno odreĊenim lukama, odnosno na odreĊenom podruĉju luka koje odgovara
posebno propisanim uvjetima.
                                                                      Ĉlanak 53.
Luĉka uprava odreĊuje mjesto sidrenja broda koji prevozi eksplozivne tvari prije njegovog uplovljenja u luku.
Luĉka uprava, uz suglasnost kapetanije i Ministarstva unutarnjih poslova, odreĊuje mjesto u luci na kojem ĉekaju vozila koja prevoze eksplozivne
tvari. Na tim mjestima mora biti organizirana propisna zaštita od poţara za sluĉaj nezgode, izoliranost prostora od pristupa osoba koje ne sudjeluju
u ukrcaju/iskrcaju opasnih tvari, te ĉuvarska sluţba.
                                                                      Ĉlanak 54.
Zabranjeno je dopremanje eksplozivnih tvari na obalu pred brod radi ukrcaja ako brod nije spreman za ukrcaj, odnosno zabranjen je i iskrcaj iz
broda eksplozivnih tvari ako vozilo nije spremno da ih primi.
                                                                      Ĉlanak 55.
Za vrijeme ukrcaja odnosno iskrcaja eksplozivnih tvari na pojedinom mjestu rukovanja moţe se istodobno nalaziti samo jedno vozilo.
Ako više vozila prevozi eksplozivne tvari, ona se moraju nalaziti na udaljenosti od najmanje 50 metara od mjesta rukovanja eksplozivnim tvarima.
Ostala vozila moraju se nalaziti na udaljenosti od najmanje 25 metara od vozila na kojima se nalaze, odnosno na kojima se rukuje eksplozivnim
tvarima.
                                                                      Ĉlanak 56.
Ako za vrijeme rukovanja eksplozivnim tvarima, struĉna osoba pod ĉijim se nadzorom rukuje eksplozivnim tvarima utvrdi da je koleto oštećeno,
koleto se mora ukloniti s mjesta rukovanja.
U sluĉajevima iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka, kapetanija moţe prekinuti ili zabraniti daljnje rukovanje eksplozivnim tvarima.
                                                                      Ĉlanak 57.
Eksplozivne tvari moraju se uskladištiti u luĉka skladišta koja su izgraĊena i opremljena prema posebnim propisima i uskladištena prema vaţećim
propisima.
                                                                      Ĉlanak 58.
Eksplozivne tvari smiju se u luci prevoziti kamionom s prikolicom ili poluprikolicom, odnosno s prikolicom specijalne izvedbe koja ima ureĊaje
za koĉenje.
Vozila iz stavka 1. ovoga ĉlanka moraju imati podnicu obloţenu s unutarnje strane materijalom koji ne izaziva iskrenje, a na ispušnoj cijevi
motora postavljenu zaštitnu mreţu (iskrolovka), kao i odvod statiĉkog elektriciteta.
                                                                       Ĉlanak 59.
Na brod, odnosno iz broda na kojem se rukuje eksplozivnim tvarima ne smiju se istodobno ukrcavati, odnosno iskrcavati drugi tereti.
Prekrcaj eksplozivnih tvari s jednog broda na drugi moţe se obavljati samo uz prethodno odobrenje kapetanije.
                                                                       Ĉlanak 60.
Eksplozivne tvari moraju biti zaklonjene od sunca i ne smiju se nalaziti pod utjecajem toplih sagorjelih plinova ili iskri.
Za vrijeme ukrcaja odnosno iskrcaja eksplozivnih tvari, motor vozila mora biti ugašen.
Ukrcaj, odnosno iskrcaj opasnih tvari moţe se nastaviti tek kada se nakrcano, odnosno iskrcano vozilo udalji, a sljedeće priĊe i ugasi motor.
                                                                       Ĉlanak 61.
Prilikom rukovanja eksplozivnim tvarima zabranjeno je:
1. u brodskom, odnosno luĉkom skladištu upotrebljavati vozilo s motorom na unutarnje sagorijevanje;
2. kotrljati koleta;
3. gurati ili bacati koleta;
4. otvarati koleta u brodskom odnosno luĉkom skladištu ili na vozilu;
5. slagati koleta tako da postoji mogućnost njihova pomicanja za vrijeme prijevoza;
6. podizati dizalicom više od jedne palete, odnosno jednog koleta;
7. upotrebljavati radijsku postaju ili radar na udaljenosti manjoj od 50 metara od mjesta rukovanja, ako nisu u sigurnosnoj izvedbi.
                                                                       Ĉlanak 62.
U brodskom odnosno luĉkom skladištu eksplozivne tvari moraju se uskladištiti tako da je njima osiguran nesmetan pristup, a moraju se sloţiti tako
da je osigurana dobra ventilacija. Ako su eksplozivne tvari pakovane u sanducima, poklopac sanduka mora biti okrenut prema gore.
                                                                       Ĉlanak 63.
Na brodu na kojem se nalaze eksplozivne tvari zabranjeno je obavljati popravke koji zahtijevaju zavarivanje, grijanje, zakivanje ili bilo koju drugu
radnju koja moţe prouzroĉiti iskru ili plamen.
Zabranjen je popravak brodskih, odnosno luĉkih skladišta, ureĊaja za prekrcaj tereta ili vozila za vrijeme prekrcaja tereta ili dok se teret nalazi
u/na njima.

                                                            2. RUKOVANJE PLINOVIMA
                                                                       Ĉlanak 64.
Mjesto rukovanja plinovima mora biti udaljeno od najbliţeg naseljenog objekta najmanje 200 metara.
Ako više vozila prevozi zapaljive ili otrovne plinove na podruĉju luke, ona moraju biti udaljena od mjesta rukovanja najmanje 50 metara.
Osobe koje rukuju plinovima moraju imati plinske maske prema vrsti plina kojim se rukuje.
                                                                       Ĉlanak 65.
Brodsko, odnosno luĉko skladište u kojem se rukuje plinovima koji su spremljeni u posudama moraju biti hladno i propisno ventilirano, te
snabdjeveno ureĊajima za otkrivanje curenja plinova (plinskim detektorima).
                                                                       Ĉlanak 66.
Iznad spremnika, kontejnera i prijenosnih tankova s plinovima u luĉkim skladištima i vozilima ne smiju se slagati opasne tvari i drugi tereti.
Spremnici, kontejneri i prijenosni tankovi s plinovima ne smiju se ukrcavati u vozilo koje nema ravan pod i podesne okvire, odnosno ram za
njihovo priĉvršćivanje.
Plinovi koji se ne smiju zajedno prevoziti ne smiju se zajedno ni uskladištiti.
                                                                       Ĉlanak 67.
Za vrijeme rukovanja zapaljivim i otrovnim plinovima na brodu sva vanjska vrata i prozori nastambi, strojarnice i pumpnih stanica, kao i zraĉnici
moraju biti zatvoreni.
Ako se na brodu rukuje otrovnim plinovima, ventilacijski ureĊaji moraju se podestiti tako da se onemogući ulaz plinova u prostorije iz stavka 1.
ovoga ĉlanka.
                                                                       Ĉlanak 68.
Zabranjeno je odlaganje plinova u bilo kojem obliku, kao i drugih tereta na mjestu u luci gdje se obavlja rukovanje plinovima.
                                                                       Ĉlanak 69.
Plinske boce moraju se slagati u brodskom, odnosno luĉkom skladištu samo okomito s ventilom prema gore na naĉin da se osiguraju od pomicanja
za vrijeme transporta.
                                                                       Ĉlanak 70.
Prilikom rukovanja plinovima zabranjeno je:
1. u brodskom skladištu upotrebljavati vozilo s motorom na unutarnje sagorijevanje kada se rukuje zapaljivim plinovima;
2. podizati dizalicom više od jedne palete;
3. kotrljati plinske boce;
4. upotrebljavati radijsku postaju ili radar na udaljenosti manjoj od 50 metara od mjesta rukovanja, ako nisu u sigurnosnoj izvedbi.
                                                                       Ĉlanak 71.
Prilikom rukovanja plinovima odgovarajuće se primjenjuju i odredbe ĉlanka 52., ĉlanka 53. stavka 2. i ĉlanaka 54., 55., 57., 58. do 60. ovoga
Pravilnika.

                                                   3. RUKOVANJE ZAPALJIVIM TEKUĆINAMA
                                                                    Ĉlanak 72.
Brod koji prevozi ili je prevozio zapaljive tekućine, a naknadno nije degaziran, ne moţe pristati u druge luke osim u luku namijenjenu za prihvat
takvih brodova.
                                                                    Ĉlanak 73.
Prilikom rukovanja zapaljivim tekućinama odgovarajuće se primjenjuju odredbe ĉlanka 52., ĉlanka 53. stavka 2., ĉlanaka 54. do 61., ĉlanka 63.,
ĉlanka 64. stavka 1. i 2. i ĉlanka 66. stavka 2. ovoga Pravilnika.

     4. RUKOVANJE ZAPALJIVIM KRUTIM TVARIMA, TVARIMA KOJE SU PODLOŢNE SAMOZAPALJENJU I TVARIMA KOJE U
                                          DODIRU S VODOM RAZVIJAJU ZAPALJIVE PLINOVE
                                                                   Ĉlanak 74.
Prilikom rukovanja zapaljivim krutim tvarima, tvarima koje su sklone samozapaljenju i tvarima koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive plinove
odgovarajuće se primjenjuju odredbe ĉlanka 53. stavka 2., ĉlanka 54. do 58., ĉlanka 61. i ĉlanka 64. stavka 1. i 2. ovoga Pravilnika.
Prilikom rukovanja tvarima koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive ili otrovne plinove primjenjuju se i odredbe ĉlanka 64. stavka 3. ovoga
Pravilnika.
                                                                     Ĉlanak 75.
Koleta s tvarima koje u dodiru s vodom razvijaju zapaljive ili otrovne plinove moraju biti sloţena tako da ne mogu doći u dodir s vodom niti se
smiju uskladištiti u vlaţnim skladištima.
Koleta s tvarima iz stavka 1. ovoga ĉlanka moraju se slagati prema posebnim pravilima slaganja koja se odnose na onu vrstu ambalaţe u koju su
ove opasne tvari upakirane.
U sluĉaju poţara tvari iz stavka 1. ovoga ĉlanka, zabranjeno je za gašenje upotrebljavati vodu i pjenu.

                                                  5. RUKOVANJE OKSIDIRAJUĆIM TVARIMA
                                                                 Ĉlanak 76.
Prilikom rukovanja oksidirajućim tvarima odgovarajuće se primjenjuju odredbe ĉlanka 53. stavka 2., ĉlanaka 54., 57. i 58., ĉlanka 61. toĉke 1. do
5., ĉlanka 63. i ĉlanka 64. stavka 3. ovoga Pravilnika.

                                              6. RUKOVANJE ORGANSKIM PEROKSIDIMA
                                                                  Ĉlanak 77.
Organski peroksidi moraju se smjestiti u potpuno ĉiste prostorije koje moraju odgovarati uvjetima propisanim za rukovanje i uskladištenje tih
tvari.
                                                                  Ĉlanak 78.
Prilikom rukovanja organskim peroksidima odgovarajuće se primjenjuju odredbe ĉlanaka 54., 57., i 58., ĉlanka 61. toĉke 1. do 5., ĉlanka 63. i
ĉlanka 64. stavka 3. ovoga Pravilnika.

                                                     7. RUKOVANJE OTROVNIM TVARIMA
                                                                     Ĉlanak 79.
Vozila koja prevoze otrovne tvari moraju imati oznaku da prevoze otrove.
Skladišne prostorije u kojima su uskladištene otrovne tvari moraju biti zakljuĉane i oznaĉene oznakama opasnosti.
                                                                     Ĉlanak 80.
Oznakama opasnosti moraju biti oznaĉena i mjesta rukovanja otrovnim tvarima.
                                                                     Ĉlanak 81.
Osobe koje rukuju otrovnim tvarima moraju upotrebljavati zaštitna odjela, rukavice, specijalnu obuću, maske i druga zaštitna sredstva.
                                                                     Ĉlanak 82.
Zabranjeno je sortiranje i slaganje otrovnih tvari na mjestu rukovanja.
                                                                     Ĉlanak 83.
Prilikom rukovanja otrovnim tvarima zaštita od poţara provodi se prema propisima o proizvodnji, drţanju i prometu otrova.
                                                                     Ĉlanak 84.
Prilikom rukovanja otrovnim tvarima odgovarajuće se primjenjuju i odredbe ĉlanka 53. stavka 2., ĉlanaka 54.,57 i 60., ĉlanka 61. toĉke 1. do 5.,
ĉlanka 63. i ĉlanka 64. stavka 3. ovoga Pravilnika.
                                                                     Ĉlanak 85.
Odredbe ĉlanaka 80. do 84. ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na fitosanitetski materijal namijenjen za upotrebu u luci.

                                        8. RUKOVANJE ZAGAĐUJUĆIM ILI INFEKTIVNIM TVARIMA
                                                                       Ĉlanak 86.
ZagaĊujuće ili infektivne tvari (u daljnjem tekstu: zarazne tvari) ne smiju doći u izravan dodir s drugim teretima.
Osobe koje rukuju zaraznim tvarima za vrijeme rukovanja moraju korisiti propisana osobna zaštitna sredstva.
                                                                       Ĉlanak 87.
Uskladištene zarazne tvari moraju se ĉuvati samo u sluĉaju ako su one uskladištene na otvorenom prostoru.
                                                                       Ĉlanak 88.
Prilikom rukovanja zaraznim tvarima odgovarajuće se primjenjuju odredbe ĉlanka 53. stavka 2. i ĉlanaka 54., 57. i 82. ovoga Pravilnika.

                                                  9. RUKOVANJE RADIOAKTIVNIM TVARIMA
                                                                      Ĉlanak 89.
Pregledu broda ili vozila koji prevozi radioaktivne tvari radi davanja dozvole ulaska u luku mora prisustvovati struĉno osposobljena osoba za
radioaktivne tvari koja utvrĊuje da li postoji nedopušteno zraĉenje.
Kapetanija će zabraniti brodu ili vozilu ulazak u luku ako koleto s radioaktivnim tvarima nije propisno smješteno i ako ima neopušteno zraĉenje.
                                                                      Ĉlanak 90.
Rukovanje radioaktivnim tvarima mogu obavljati samo osobe koje se nalaze pod posebnom zdravstvenom kontrolom i samo na mjestima koja su
iskljuĉivo za to odreĊena.
                                                                      Ĉlanak 91.
Radioaktivne tvari moraju se ukrcati u brod, odnosno iskrcati iz broda ili vozila ĉim stignu na mjesto ukrcaja, odnosno iskrcaja.
Nakon završetka ukrcaja, odnosno iskrcaja, brodska skladišta, odnosno vozila moraju se propisno oĉistiti i mora se provjeriti da li postoji zraĉenje.
                                                                      Ĉlanak 92.
Ako za vrijeme rukovanja radioaktivnim tvarima doĊe do oštećenja, razlijevanja ili curenja tih tvari, mjesto rukovanja se mora odmah potpuno
izolirati ograĊivanjem, obustaviti daljnje rukovanje i zabraniti pristup nestruĉnim osobama, a radnici koji su rukovali radioaktivnim tvarima
moraju se odmah podvrgnuti zdravstvenoj kontroli.
U sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka brod, vozilo, sredstva rada i mjesto rukovanja moraju se podvrgnuti dekontaminaciji, koju moţe izvršiti
ustanova ovlaštena od Ministarstva zdravstva, a na mjesto rukovanja moţe pristupiti samo struĉno osposobljena osoba koja odreĊuje mjere za
otklanjanje opasnosti.
Ovlaštenik koncesije, duţan je o dogaĊaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka obavijestiti kapetaniju, luĉku Upravu, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo
unutarnjih poslova i imatelja prava na teret.
                                                                      Ĉlanak 93.
Zabranjeno je ispuštanje tekućine u more koje su na bilo koji naĉin došle u doticaj s radioaktivnim tvarima, ukljuĉujući i tekućine upotrijebljene za
gašenje poţara.
                                                                      Ĉlanak 94.
Prilikom rukovanja radioaktivnim tvarima odgovarajuće se primjenjuju i odredbe ĉlanka 53. stavka 2., ĉlanaka 54. do 57. i ĉlanka 61. toĉke 1. do
5. ovoga Pravilnika.
                                                    10. RUKOVANJE KOROZIVNIM TVARIMA
                                                                      Ĉlanak 95.
Osobe koje rukuju korozivnim tvarima moraju koristiti propisana zaštitna sredstva.
                                                                      Ĉlanak 96.
Korozivne tvari koje se nalaze u odgovarajućim posudama mogu se slagati najviše u dva reda po visini.
Uskladištene korozivne tvari i vozila natovarena tim tvarima moraju se ĉuvati.
                                                                      Ĉlanak 97.
Prilikom rukovanja korozivnim tvarima odgovarajuće se primjenjuju i odredbe ĉlanka 53. stavka 2., ĉlanaka 54 do 57., ĉlanka 58. stavka 1., ĉlanka
60. stavka 1., ĉlanka 61. toĉka 1. do 5. i ĉlanka 63. ovoga Pravilnika.

                V. SIGURNOSNE MJERE ZA RUKOVANJA ULJIMA, TE NAĈIN SPRJEĈAVANJA ŠIRENJA ISTEKLIH ULJA
                                                                      Ĉlanak 98.
Uljima se moţe rukovati samo u za to posebno odreĊenim lukama, odnosno na odreĊenom podruĉju luke koja odgovara posebno propisanim
uvjetima (u daljnjem tekstu: petrolejska luka).
Kopneno podruĉje petrolejske luke mora biti ograĊeno i oznaĉeno.
Ovlaštenik koncesije petrolejske luke uz suglasnost kapetanije odreĊuje sredstva za rukovanje uljima u toj luci.
                                                                      Ĉlanak 99.
Ako morski dio luĉkog podruĉja petrolejske luke nije ograĊen plutajućim napravama za sprjeĉavanje širenja isteklog ulja po moru, tanker se mora
ograditi plutajućim napravama za vrijeme boravka u luci.
Kapetanija daje suglasnost za postavljanje naprava i ureĊaja za sprjeĉavanje širenja ulja u more.
Ministarstvo moţe odrediti i dodatne uvjete u svezi s postavljanjem plutajućih naprava iz stavka 1. ovoga ĉlanka.
                                                                     Ĉlanak 100.
U petrolejskoj luci tankeri pristaju na dodijeljene im vezove. Tankeri kojima nije dodijeljen vez duţni su ĉekati izvan luke na odreĊenom mjestu,
odnosno sidrištu.
Tankeri mogu boraviti u petrolejskoj luci samo dok traje iskrcaj, odnosno ukrcaj tereta, uzimanje pogonskog goriva odgovarajućeg balasta i vode,
te dok traje njihovo pranje sirovom naftom.
                                                                     Ĉlanak 101.
Dok boravi u petrolejskoj luci uz bok tankera moţe se privezati drugi brod samo po odobrenju kapetanije.
                                                                     Ĉlanak 102.
Tanker na kojem se rukuje uljima u luci mora:
1. imati cjevovode i sisaljke u ispravnom stanju, prirubnice nepropusno spojene, a fleksibilne cijevi dovoljne duţine da omogućuju prividno
pomicanje broda;
2. imati propisana sredstva i ureĊaje za gašenje poţara u pripravi;
3. Kod mjesta ukrcaja /iskrcaja postaviti Plan protupoţarne zaštite i Plan za brzu intervenciju u sluĉaju oneĉišćenja (SOPEP Plan).
4. zatvoriti sve prostorije u blizini odušnika tankova kojima se moţe sakupljati zapaljivi i zagušljivi plin;
5. imati na palubi najmanje jednog ĉasnika koji je odgovoran za zaštitu od poţara i za osiguranje, te jednog osposobljenog ĉlana posade za
nadziranje rukovanja s uljima;
6. postaviti na ukrcajnom i iskrcajnom cjevovodu na palubi broda manometar radi stalne kontrole tlaka ulja;
7. postaviti na palubi broda ispod spojeva cjevovoda posudu za prikupljanje isteklog ulja i zatvoriti sve palubne otvore za oticanje vode;
8. iskljuĉiti radar i radarsku antenu
9. sva vrata i prozori sa strane terminala moraju biti zatvoreni
10. poduzeti i druge propisane mjere zaštite na tankeru.
                                                                     Ĉlanak 103.
Tankeru koji prevozi ulja, ureĊaj za proizvodnju inertnog plina treba biti ispravan i u stalnoj uporabi.
                                                                     Ĉlanak 104.
Zapovjednik tankera u petrolejskoj luci na kojem se obavlja rukovanje uljima i struĉna osoba ovlaštenika koncesije petrolejske luke, prije poĉetka
rukovanja uljima, moraju ispuniti kontrolnu listu.
Ne moţe se zapoĉeti rukovanje uljima ukoliko nisu ispunjeni svi uvjeti zahtijevani kontrolnom listom.
Obrazac kontrolne liste sa sadrţajem na hrvatskom i engleskom jeziku, sastavni je dio ovoga Pravilnika (Prilog 3).
                                                                     Ĉlanak 105.
Prije poĉetka rukovanja uljima u luci, tanker se mora sigurno i ĉvrsto privezati da bi se sprijeĉilo oštećenje obale, broda, fleksibilnih cijevi,
ureĊaja ili opreme, te ograditi plutajućom napravom prema odredbi ĉlanka 99. ovoga Pravilnika.
Ovlaštenik koncesije petrolejske luke duţan je tankeru iz stavka 1. ovoga ĉlanka osigurati branu i naprave za sakupljanje isteklih ulja u more.
U sluĉaju isteka ulja u more, ovlaštenik koncesije petrolejske luke duţan je osigurati ĉišćenje mora i luke.
                                                                     Ĉlanak 106.
Ovlaštenik koncesije petrolejske luke mora prije poĉetka rukovanja uljima staviti pod nadzor struĉne osobe glavni ventil na operativnoj obali i
osigurati stalno prisustvo struĉne osobe na brodu tijekom rukovanja uljima. Iza glavnog ventila mora se nalaziti manometar u ispravnom stanju za
oĉitavanje radnog tlaka u cjevovodu.
                                                                     Ĉlanak 107.
Prije poĉetka rukovanja uljima u petrolejskoj luci, ovlaštenik koncesije duţan je izvršiti propisno uzemljenje cjevovoda kroz koji će teći ulje.
                                                                     Ĉlanak 108.
Svi cjevovodi ili dijelovi cjevovoda meĊusobno spojeni prirubnicom moraju biti na odgovarajući naĉin elektriĉno spojeni da bi se izbjegla
elektrostatiĉka iskra.
Uporaba savitljivih cijevi za rukovanje uljima na brodu i u luci moţe se dozvoliti samo ako se ispune sljedeći uvjeti:
1. da savitljiva cijev posjeduje atest s posljednjim datumom testiranja ne duljim od 12 mjeseci;
2. da je oznaĉen maksimalni radni tlak;
3. da je oznaĉena minimalna i maksimalna radna temperatura tekućine;
4. da nema vidljivih mehaniĉkih oštećenja;
5. Istakaĉke ruke na obali moraju se redovito atestirati sukladno preporukama proizvoĊaĉa.
                                                                     Ĉlanak 109.
Ovlaštenik koncesije petrolejske luke, u sluĉaju rukovanja uljima noću, duţan je:
1. mjesto na kojem se rukuje uljima u luci, mjesto na obali s kojeg se obavlja upravljanje i nadzor nad rukovanjem uljima, pristupne mostove, kao
i sva druga mjesta u luci odreĊena za rukovanje uljima osvijetliti u sigurnosnoj izvedbi propisane jaĉine;
2. osigurati sustav osvjetljenja u nuţdi.
                                                                      Ĉlanak 110.
Rukovanje uljima s jednog na drugi tanker, odnosno brod moţe se obavljati u petrolejskoj luci samo po odobrenju kapetanije i ako su provedene
posebne mjere sigurnosti, vodeći raĉuna o opasnostima ovakvog naĉina rukovanja uljima.
                                                                      Ĉlanak 111.
Rukovanje uljima u petrolejskoj luci i na tankeru mora se prekinuti i istodobno zatvoriti svi ventilacijski otvori:
1. za vrijeme trajanja nepovoljnih vremenskih prilika koje mogu ugroziti sigurnost broda ili ureĊaja u luci;
2. za vrijeme grmljavine i atmosferskih praţnjenja;
3. kad se tankeru na koje se rukuje uljima pribliţuje tegljaĉ, dok se on ne priveţe;
4. kad doĊe do kvara bilo kojeg ureĊaja kojim se rukuje uljima, a taj kvar moţe prouzroĉiti zagaĊenje mora ili ugroziti ljudske ţivote;
5. kad doĊe do poţara na podruĉju petrolejske luke.

                                        VI. SNABDIJEVANJE BRODOVA POGONSKIM GORIVOM
                                                                  Ĉlanak 112.
Snabdijevanje brodova pogonskim gorivom moţe se odvijati samo na mjestima koje odredi luĉka uprava uz suglasnost Kapetanije. Snabdijevanje
broda pogonskim gorivom ne smije zapoĉeti bez odobrenja luĉke uprave.
Brodovima u linijskom prijevozu moţe se izdati stalno odobrenje za snabdijevanje gorivom na odreĊenom mjestu.
Zapovjednik broda duţan je najmanje 24 sata prije poĉetka snabdijevanja broda pogonskim gorivom zatraţiti odobrenje od luĉke uprave.
Luĉka uprava duţna je odmah izvjestiti kapetaniju o izdavanju odobrenja ili obrazloţiti odbijanje zahtjeva za odobrenje.
Zapovjednik broda duţan je obavijestiti Kapetaniju o poĉetku i završetku snadbijevanja broda pogonskim gorivom.
Ako se brod snabdijeva pogonskim gorivom iz drugog broda odnosno tankera, ovlašteni ĉasnici na brodovima duţni su prije poĉetka
snabdijevanja gorivom dogovoriti postupke, te o tome sastaviti sigurnosnu kontrolnu listu, ĉiji je tekst na hrvatskom i engleskom jeziku sastavni
dio ovoga pravilnika (Prilog 4.).
Ako se brod snabdijeva pogonskim gorivom iz vozila, zapovjednik ili ovlašteni ĉasnik na brodu i osoba koja upravlja vozilom za opskrbu broda
pogonskim gorivom, duţni su poduzeti sve propisane mjere zaštite od poţara, kao i mjere za spreĉavanje oneĉišćenja okoliša.
Brod koji se snadbjeva pogonskim gorivom duţan je za vrijeme boravka u luci danju istaknuti crvenu zastavu, a noću crveno svjetlo vidljivo sa
svih strana horizonta.
Za vrijeme snabdijevanja broda pogonskim gorivom zabranjeno je kretanje na brodu, odnosno po obali, osobama ĉije prisustvo nije neophodno na
mjestima na brodu, odnosno na obali.
Kapetanija moţe iz sigurnosnih razloga i zaštite ljudskih ţivota i okoliša te nepridrţavanja odredaba ovoga ĉlanka, zabraniti poĉetak i daljnje
snadbjevanje broda pogonskim gorivom, kao i narediti brodu odnosno vozilu da napusti luku.

          VII. SIGURNOSNE MJERE ZA RUKOVANJE PLINOVIMA KOJI SE PREVOZE POSEBNO GRAĐENIM BRODOVIMA
                                                                     Ĉlanak 113.
Plinovima u plinovitom stanju ili stlaĉenim odnosno pretvorenim u tekućinu ili otopljenim pod tlakom koji se prevoze posebno graĊenim
brodovima, moţe se rukovati samo u za to posebno odreĊenim lukama, odnosno na odreĊenom podruĉju luke koje odgovara posebno propisanim
uvjetima.
Uplovljenje u luku ili njeno podruĉje odreĊeno za rukovanje plinovima moţe se dozvoliti brodu koji ima odgovarajuću klasu za prijevoz tih
opasnih tvari, odnosno koji je izgraĊen za tu namjenu u skladu s posebnim tehniĉkim pravilima.
                                                                     Ĉlanak 114.
Brod koji prevozi ili je prevozio plinove, a naknadno nije degaziran, ne moţe pristati u druge luke osim u luku namijenjenu za prihvat takvih
brodova.
                                                                     Ĉlanak 115.
Zapovjednik broda u luci na kojem se obavlja rukovanje plinovima, prije poĉetka rukovanja mora ispuniti kontrolnu listu iz ĉlanka 104. ovoga
Pravilnika.
Ne moţe se zapoĉeti rukovanje plinovima ukoliko nisu ispunjeni svi uvjeti zahtjevani kontrolnom listom.
                                                                     Ĉlanak 116.
Obalni ureĊaji u luci ili na njenom dijelu odreĊenom za rukovanje plinovima moraju biti konstruirani tako da je u sluĉaju nuţde moguće brzo
odvezivanje broda.
Ako privezuje opremljen takvim ureĊajima, u blizini konopa i uţeta za vez unutar promjera najviše 5 metara, mora se nalaziti sjekira izraĊena od
materijala koji ne iskri.
                                                                     Ĉlanak 117.
Rukovanje plinovima moţe se obavljati pod uvjetom da se aktiviranje brzozatvarajućih ventila na prekrcajnom cjevovodu osigura s mjesta na
obali s kojeg se obavlja upravljanje i nadzor nad tim rukovanjem.
                                                                     Ĉlanak 118.
Svi cjevovodi ili dijelovi cjevovoda meĊusobno spojeni prirubnicom moraju biti na odgovarajući naĉin spojeni da bi se izbjegla elektrostatiĉka
iskra.
                                                                     Ĉlanak 119.
Brod mora biti opremljen odgovarajućim ureĊajima za daljinsko iskapĉanje crpki, kao i sistemom za brzo zatvaranje glavnog ventila u nuţdi.
                                                                     Ĉlanak 120.
Stanje mora, jaĉina i smjer vjetrova kod kojih se treba prekinuti rukovanje plinova odreĊuje posebnim aktom luĉka uprava uz suglasnost
kapetanije.
Podaci o brzini i smjeru vjetra moraju biti lako uoĉljivi i dostupni struĉnoj osobi pod ĉijim se nadzorom obavlja rukovanje plinovima. Kad vjetar
dostigne brzinu veću od 90%, od najveće dozvoljene brzine prema posebnom aktu iz stavka 1. ovoga ĉlanka, aktivirat će se alarm.
                                                                     Ĉlanak 121.
Pri rukovanju plinovima smjer strujanja plinova kroz cjevovode i tehniĉki naziv plinova mora biti jasno ispisan na svakom cjevovodu.
                                                                     Ĉlanak 122.
Pretovarni krak za rukovanje plinovima mora biti konstruiran tako da se nakon odvajanja od brodskog kolektora moţe automatski vratiti u poloţaj
mirovanja.
                                                                     Ĉlanak 123.
Sistem protupoţarne zaštite u luci ili njezinom dijelu odreĊenom za rukovanje plinovima mora udovoljiti zahtjevima odreĊenim posebnim
propisima o zaštiti protiv poţara.
                                                                     Ĉlanak 124.
Na mjestu rukovanja plinovima u luci mora biti postavljen odgovarajući broj detektora plina radi kontrole propuštanja i utvrĊivanja eksplozivnosti
atmosfere.
Na brodu na kojem se obavlja rukovanje plinovima mora biti ispod brodskog kolektora postavljen dovoljan broj prijenosnih detektora plina i na
odgovarajućoj meĊusobnoj udaljenosti.
                                                                       Ĉlanak 125.
Luka, odnosno njezino podruĉje odreĊeno za rukovanje plinovima, mora biti za sluĉaj opasnosti, kvara ili koje druge nezgode opremljeno
ureĊajima kojima će se automatski aktivirati:
1. iskapĉanje onih sistema koji mogu ugroziti sigurnost ljudi i materijalnih dobara;
2. zatvaranje svih brzozatvarajućih ventila;
3. odvajanje spoja pretovarnog kraka za rukovanje plinovima i broda te vraćanje kraka u poloţaj mirovanja;
4. alarm u svim prostorijama i na mjestu na kojemu se obavlja upravljanje i nadzor nad rukovanjem plinovima te u centrali za protupoţarnu
zaštitu.
Aktiviranje funkcija navedenih u stavku 1. ovoga ĉlanka mora biti osigurano i u sluĉaju nestanka elektriĉne energije na glavnoj mreţi.
                                                                       Ĉlanak 126.
Luka, odnosno njezino podruĉje odreĊeno za rukovanje opasnim plinovima mora biti opremljeno tušem i ureĊajima za ispiranje oĉiju
odgovarajuće temperature.
                                                                       Ĉlanak 127.
Na mjestu u luci ili na njezinom podruĉju na kojemu se obavlja rukovanje plinovima moraju postojati najmanje dva puta za evakuaciju ljudi od
kojih jedan mora biti brodica za spašavanje pogonjena motorom i izgraĊena prema SOLAS konvenciji, a drugi kopneni put prohodan za motorna
vozila.
                                                                       Ĉlanak 128.
Prilikom rukovanja plinovima odgovarajuće se primjenjuju i odredbe ĉlanka 48. i 50., ĉlanka 61. toĉke 7., ĉlanka 102. toĉke 1.,2., 4 i 6., ĉlanka
106. stavka 2., ĉlanka 109. i ĉlanka 111. stavka 1. toĉke 1., 3. i 5. ovoga Pravilnika.

       VIII. SIGURNOSNE MJERE ZA RUKOVANJE OPASNIM KEMIKALIJAMA U RAZLIVENOMSTANJU KOJE SE PREVOZE U
                                                          POSEBNOGRAĐENIM BRODOVIMA
                                                                        Ĉlanak 129.
Opasnim kemikalijama u razlivenom stanju koje se prevoze u posebno graĊenim brodovima moţe se rukovati samo u za to odreĊenim lukama,
odnosno na odreĊenom podruĉju luke koje odgovara posebno propisanim uvjetima.
                                                                        Ĉlanak 130.
Zapovjednik broda u luci na kojem se obavlja rukovanje opasnim kemikalijama u razlivenom stanju, prije poĉetka rukovanja mora ispuniti
kontrolnu listu iz ĉlanka 104. ovoga Pravilnika.
Brodu koji prevozi opasne kemikalije u razlivenom stanju, a ne ispunjava uvjete odreĊene odredbom ĉlanka 3. ovoga Pravilnika neće se dozvoliti
uplovljenje u luku i rukovanje opasnim kemikalijama.
                                                                        Ĉlanak 131.
U lukama gdje se mora upotrijebiti sidro za pristajanje mora se osigurati brzo napuštanje broda iz luke.
Konopi za tegljenje (vatrootporni) moraju biti pripremljeni s morske strane po pramcu, sredini i krmi broda.
                                                                        Ĉlanak 132.
Ovlaštenik koncesije, duţan je na svakom cjevovodu koji sluţi za rukovanje opasnim kemikalijama u razlivenom stanju oznaĉiti:
1. tehniĉki naziv kemikalije;
2. smjer protoka kemikalije kroz cjevovod;
3. maksimalni radni tlak u cjevovodu;
4. maksimalnu radnu temperaturu u cjevovodu;
5. datum posljednje obavljene provjere cjevovoda (test).
                                                                        Ĉlanak 133.
Uporaba savitljivih cijevi za rukovanje opasnim kemikalijama na brodu i u luci moţe se dozvoliti samo pod uvjetom da su kompatibilne s teretom
i da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. da savitljiva cijev posjeduje valjani atest ne stariji od 6 mjeseci;
2. da je oznaĉen maksimalni radni tlak;
3. da je oznaĉena minimalna i maksimalna radna temperatura tekućine;
4. da nema vidljivih mehaniĉkih oštećenja.
                                                                        Ĉlanak 134.
Za vrijeme i na mjestu rukovanja opasnim kemikalijama mora biti postavljen odgovarajući broj detektora propuštanja zapaljivih i otrovnih para
radi utvrĊivanja dozvoljene koncentracije eksplozivnosti i otrovnosti atmosfere.
Provjeru kalibracije detektora potrebno je obaviti prije svakog rukovanja opasnim kemikalijama.
                                                                        Ĉlanak 135.
Uporaba prijenosnih sisaljki za rukovanje opasnim kemikalijama (sisaljka za hitnost) nije dozovljena bez suglasnosti luĉke uprave i odobrenja
Kapetanije.
                                                                        Ĉlanak 136.
Sistem protupoţarne zaštite u luci, odnosno na njezinom dijelu odreĊenom za rukovanje opasnim kemikalijama, mora udovoljavati zahtjevima
odreĊenim posebnim propisima o zaštiti protiv poţara.
                                                                        Ĉlanak 137.
Mjesto rukovanja opasnim kemikalijama mora biti opremljeno dovoljnim brojem zaštitne opreme zavisno od broja osoba i opasnosti kemikalija
kojima se rukuje.
                                                                        Ĉlanak 138.
Prije poĉetka rukovanja opasnim kemikalijama, zapovjednik broda ili ovlašteni ĉasnik mora ovlašteniku koncesije dostaviti sljedeće informacije:
1. plan smještaja tereta;
2. potpunu informaciju o teretu;
3. postupak u sluĉaju propuštanja ili izlijevanja tereta;
4. mjere koje treba poduzeti u sluĉaju dodira osoba s teretom;
5. postupci u sluĉaju poţara;
6. postupak u sluĉaju potrebe prebacivanja tereta.
                                                                        Ĉlanak 139.
Mjesto rukovanja opasnim kemikalijama i brod moraju imati:
1. plan za sprjeĉavanje oneĉišćenja opasnim kemikalijama;
2. interventni plan u sluĉaju oneĉišćenja opasnim kemikalijama;
3. osobe za provedbu plana u sluĉaju oneĉišćenja opasnim kemikalijama;
4. sredstva za izvršenje plana.
                                                                          Ĉlanak 140.
Prilikom rukovanja opasnim kemikalijama odgovarajuće se primjenjuju i odredbe ĉlanaka 48., 50. i 51., ĉlanka 102. toĉke 1.,2.,4. i 6., ĉlanka 106.
stavka 2., ĉlanaka108. i 109., ĉlanka 111. toĉke 1., 3.,4. i 5., ĉlanaka 115.,116.,122. i 126. ovoga Pravilnika.
                                            IX. SKLADIŠTENJE OPASNIH TVARI U LUĈKA SKLADIŠTA
                                                                          Ĉlanak 141.
U luĉkom skladištu opasne tvari moraju biti odijeljeno uskladištene.
Skladišta moraju biti opremljena ureĊajima za kontrolu temperature i relativne vlaţnosti.
Opasne tvari upakirane u kontejnerima moraju biti uskladištene na posebnom mjestu u luci na kontejnerskom terminalu odreĊenom za skladištenje
opasnih tvari.
Kontejner koji se ošteti i propušta opasnu tvar mora se odvojiti od ostalih kontejnera i uskladištiti na posebnom za to odreĊenom mjestu.
                                                                          Ĉlanak 142.
Eksplozivne tvari mogu se uskladištiti samo na posebnim, za to izgraĊenim skladištima, sukladno propisima o skladištenju eksplozivnih tvari.
Luĉka uprava uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova posebnim aktom odredit će najveću koliĉinu eksplozivnih opasnih tvari koja se mogu
uskladištiti na podruĉju luke, vodeći raĉuna o udaljenosti najbliţeg naselja i sigurnosti drugih objekata.
                                                                          Ĉlanak 143.
Opasne tvari uskladištene u luĉkom skladištu mora najmanje dvaput dnevno pregledati struĉno osposobljena osoba.
Ako se prilikom pregleda iz stavka 1. ovoga ĉlanka ustanovi oštećenje opasnih tvari, ovlaštenik koncesije duţan je o tome obavijestiti nadleţnu
sluţbu iz ĉlanka 5. ovoga Pravilnika.
                                                                          Ĉlanak 144.
Prije pristupanja manipulaciji radioaktivnih tvari, ovlaštenik koncesije duţan je korištenjem ureĊaja za mjerenje radioaktivnosti ustanoviti stupanj
radioaktivnosti.
Radioaktivne tvari koje imaju ţutu naljepnicu moraju se u luĉkim skladištima uskladištiti na posebnom mjestu koje mora biti udaljeno od mjesta
zadrţavanja ili prolaza osoba zavisno o jaĉini zraĉenja tih tvari. Nakon podizanja iz skladišta radioaktivnih opasnih tvari, skladište se mora
propisno oĉistiti i provjeriti da li postoji zraĉenje.
                                                                          Ĉlanak 145.
Ovlaštenik koncesije duţan je:
1. urediti naĉin vanjskog oznaĉavanja skladišta u luci u kojima su uskladištene opasne tvari i mjesta na kojima se rukuje tvarima u luci;
2. obuĉiti osobe koje rade na rukovanju opasnim tvarima u luci kako se rukuje tim tvarima te kako se koriste zaštitna sredstva i prva pomoć;
3. utvrdi naĉin obavještavanja za sluĉaj opasnosti kod rukovanja ili uskladištenja tvari u luci;
4. stalno imati potrebne radnike i tehniĉka sredstva za micanje broda ili vozila za sluĉaj opasnosti prilikom rukovanja opasnim tvarima u luci.
                                             X. PRIJEVOZ OPASNIH TVARI U POMORSKOM PROMETU
                                                                          Ĉlanak 146.
Opasne tvar smiju se prevoziti brodom samo uz Svjedodţbu o sposobnosti broda za prijevoz tih tvari izdanu od Priznate organizacije ili od
ovlaštenog tijela drţave zastave broda za brodove pod stranom zastavom, odnosno uz posjedovanje odgovarajuće potvrde o udovoljavanju
odredbama IMDG kodeksa za prijevoz tih tvari.
Brodom iz stavka 1. ovog ĉlanka koji ne obavlja meĊunarodna putovanja smije se obavljati prijevoz opasnih tvari pod uvjetima iz stavka 1. ovog
ĉlanka, iskljuĉivo bez putnika.
                                                                          Ĉlanak 147.
Brodicom namijenjenom za gospodarske svrhe smiju se prevoziti opasne tvari samo uz Potvrdu o sposobnosti brodice za prijevoz tih tvari izdanu
od Priznate organizacije i uz odobrenje nadleţne Kapetanije.
Brodice iz stavka 1. ovog ĉlanka registrirane za prijevoz putnika smiju obavljati prijevoz opasnih tvari pod uvjetima iz stavka 1. ovog ĉlanka,
iskljuĉivo bez putnika.
                                                                          Ĉlanak 148.
Pošiljatelj koji predaje otrove i radioaktivne tvari na prijevoz duţan je za svaku pošiljku ove tvari ispostaviti prijevozniku odobrenje za prijevoz
koje je izdalo nadleţno tijelo.
Za radioaktivne tvari osim odobrenja iz stavka 1. ovoga ĉlanka, potrebna je potvrda struĉne organizacije ovlaštene od Ministarstva zdravstva za
poslove zaštite od ionizirajućih zraĉenja.
                              XI. SIGURNOSNE MJERE ZA RUKOVANJE KRUTIH RASUTIH I OSTALIH TERETA
                                               1. PRIJEVOZ I RUKOVANJE KRUTIH RASUTIH TERETA
                                                                          Ĉlanak 149.
Kruti rasuti teret je bilo koji materijal, osim tekućine ili plina, koji se sastoji od ĉestica, zrnaca ili drugih većih komada materijala, općenito
jednakih po sastavu, a krca se izravno u prostoriji za teret, bez ikakvog meĊupostupka.
                                                                          Ĉlanak 150.
Brod koji prevozi kruti rasuti teret mora imati odgovarajuću potvrdu o sposobnosti broda za prijevoz krutog rasutog tereta, koja se moţe odnositi
na skupinu (skupine) tereta ili samo na jedan odreĊeni teret.
                                                                          Ĉlanak 151.
Na prijevoz i rukovanje krutih rasutih tereta, pored odredaba ovoga Pravilnika, odgovarajuće se primjenjuju i Pravila Priznate organizacije,
odredbe SOLAS Konvencije iz 1974. s Protokolima i svim izmjenama i dopunama, MeĊunarodnog kodeksa za sigurno rukovanje krutim rasutim
teretima (BC Code) i MeĊunarodnog kodeksa za sigurno ukrcavanje i iskrcavanje brodova za prijevoz rasutih tereta (BLU Code) iz 1998. godine
(Code of Practice for safe Loading and Unloading of Bulk Carriers).
                                                                          Ĉlanak 152.
Izrazi upotrijebljeni u ovom Dijelu Pravilnika su:
brod za rasuti teret je brod s jednostrukom ili dvostrukom oplatom namijenjen za prijevoz suhog tereta, graĊen s jednom palubom, dvodnom, i/ili
uzvojnom i/ili potpalubnim boĉnim tankovima. Brodom za rasuti teret smatra se i brod za rudaĉu, brod za mješoviti teret, brod za rudaĉu/ulje,
brod za rudaĉu/rasuti teret/ulje.
brod za rudaĉu je brod namijenjen prijevozu rudaĉe u rasutom stanju u središnjim tankovima tereta, graĊen s jednom palubom, dvodnom i dvije
uzduţne pregrade u skladištima tereta.
brod za mješoviti teret je brod koji moţe prevoziti ulje i suhe rasute terete, s time da se oni ne prevoze istovremeno.
brod za rudaĉu/ulje je brod s jednom palubom, dvodnom i dvije uzduţne pregarde u skladištima tereta, namijenjen za prijevoz rudaĉe u središnjim
skladištima tereta ili za prijevoz ulja u središnjim i boĉnim skladištima tereta.
brod za rudaĉu/rasuti teret/ulje je brod s jednom palubom, dvostrukom oplatom, dvodnom, uzvojnim i potpalubnim boĉnim tankovima, namijenjen
za prijevoz ulja ili suhog rasutog tereta, ukljuĉujući i rudaĉu u rasutom stanju.
terminal je svako stabilno, plutajuće ili pokretno postrojenje koje je opremljeno i koje se koristi za ukrcaj ili iskrcaj suhih rasutih tereta u ili iz
brodova za rasute terete.
                                                                           Ĉlanak 153.
Zapovjednik broda za prijevoz rasutog tereta je duţan terminalu prije uplovljenja broda u luku priopćiti sljedeće informacije:
1. procijenjeno vrijeme dolaska broda u luku što je ranije moguće;
2. ime, pozivni znak, IMO broj, zastava, luka upisa;
3. plan ukrcaja ili iskrcaja, stanje koliĉine tereta po skladištima,redoslijed ukrcaja ili iskrcaja, ukrcajne ili iskrcajne rate u svim fazama ukrcaja ili
iskrcaja tereta;
4. dolazni i predviĊeni gaz na odlasku;
5. vrijeme potrebno za balastiranje ili za debalastiranje;
6. duljina broda preko svega, cijela širina broda, duljina prostora tereta od prednje linice najudaljenijeg skladišta tereta prema pramcu do zadnje
linice najudaljenijeg skladišta tereta prema krmi broda u koje će teret biti ukrcan ili iskrcan;
7. udaljenost od vodene linije do prvog grotla skladišta u koje će se ukrcavati ili iskrcavati, kao i udaljenost od boka broda do otvora grotla;
8. poloţaj brodskog siza;
9. zraĉni gaz (vertikalna udaljenost od vodene linije broda do najviše toĉke broda);
10. karakteristike i kapacitet brodske dizalice za teret, ako postoji;
11. broj i vrsta priteznih konopa;
12. specifiĉni upiti, kao trim broda ili stalno mjerenje postotka vode u teretu;
13. pojedinosti o neophodnim popravcima zbog kojih bi došlo do kašnjenja priveza, poĉetka ukrcaja ili iskrcaja ili moţda zakašnjenja odlaska
broda nakon završetka ukrcaja ili iskrcaja;
14. bilo koja druga informacija vezana uz brod upitana od strane terminala.
                                                                           Ĉlanak 154.
Zapovjednik broda za prijevoz rasutog tereta je odgovoran za:
1. sigurano ukrcavanje/iskrcavanje broda za rasuti teret;
2. pribavljanje podataka o teretu u skladu s Pravilom VI/2.2 SOLAS Konvencije prije ukrcaja bilo kakvog rasutog tereta;
3. pribavljanje Deklaracije o gustoći tereta, ako je potrebno
                                                                           Ĉlanak 155.
Prije i za vrijeme postupka ukrcaja ili iskrcaja zapovjednik broda za prijevoz rasutog tereta je duţan osigurati da:
1. je ukrcaj ili iskrcaj tereta ili iskrcaj ili ukrcaj balasta pod kontrolom odgovornog brodskog ĉasnika;
2. se raspored tereta i balasta kontrolira prilikom ukrcajnog ili iskrcajnog procesa, te da je osigurano da brodska struktura nije preopterećena
odnosno prenapregnuta;
3. je brod uspravan (bez nagiba) ili ako je nagib potreban zbog operativnih razloga mora ga se drţati što je moguće manjim;
4. je brod sigurno privezan, uzimajući u obzir lokalne vremenske uvjete kao i vremensku prognozu;
5. dovoljno ĉasnika i posade ostane na brodu za prilagoĊavanje veza broda za bilo koju normalnu ili hitnu situaciju imajući u vidu potrebe posade
za odmorom kako bi se izbjegao umor;
6. je predstavnik terminala upozoren na potrebe nagiba broda zbog tereta, koji mora biti u skladu s procedurama BC Kodeksa;
7. je odgovorna osoba na terminalu upozorena na potrebu usuglašavanja balastiranja i debalastiranja i ukrcajnih ili iskrcajnih rata tereta u brod te
bilo koje promjene plana kod debalastiranja ili balastiranja, odnosno bilo koje druge stvari koja moţe imati utjecaj na ukrcaj ili iskrcaj tereta;
8. da se balast iskrcava u koliĉinama koje su u skladu s prihvaćenim planom ukrcaja te da se ne naplavljuje obalu ili susjedni brod tamo gdje nije
praktiĉno da se u potpunosti iskrca balast prije faze izravnavanja broda u procesu ukrcaja, zapovjednik je duţan sloţiti se s predstavnikom
terminala oko vremena kada bi ukrcaj mogao biti prekinut kao i o vremenu trajanja prekida.
9. da postoji dogovor s odgovornom osobom terminala koje će se mjere poduzeti u sluĉaju kiše ili druge promjene vremena kada vrsta tereta moţe
predstavljati opasnost u sluĉaju takvih promjena;
10. da nema radova s otvorenim plamenom na brodu ili u blizini broda kada je brod privezan uz obalu, osim uz odobrenje odgovorne osobe
terminala i u skladu sa zahtjevima kapetanije;
11. stalni nadzor operacija ukrcaja i iskrcaja broda, posebno za vrijeme završnog stupnja ukrcaja ili iskrcaja;
12. da se odgovorna osoba terminala odmah upozori ako je proces ukrcaja ili iskrcaja prouzroĉio štetu, odnosno opasnu situaciju ili postoji
vjerojatnost da se to dogodi;
13. se odgovorna osoba terminala obavijesti o poĉetku završnog izravnavanja broda tako da se omogući zaustavljanje sistema konvejera
(prijenosnih vrpci);
14. se lijeva strana iskrcava ravnomjerno s desnom stranom u istom skladištu tako da se izbjegne naprezanje strukture broda;
15. kada se balastira jedno ili više skladišta uzeti u obzir mogućnost izlaza zapaljivih para iz skladišta i poduzeti mjere opreza prije davanja bilo
kakve dozvole za rad s otvorenim plamenom u susjednom ili iznad dotiĉnog skladišta.
                                                                           Ĉlanak 156.
Ovlaštenik koncesije na terminalu duţan je zapovjedniku broda za prijevoz rasutog tereta po primitku obavijesti o dolasku broda osigurati podatke
o:
1. oznaci veza na kojem će se obavljati ukrcaj ili iskrcaj, pribliţno vrijeme trajanja privezivanja kao i trajanje ukrcaja ili iskrcaja tereta;
2. karakteristikama ureĊaja za ukrcaj ili iskrcaj, ukljuĉujući nominalnu ratu ukrcaja ili iskrcaja i broj ukrcajnih ili iskrcajnih ruku koje će se
koristiti, kao i procijenjeno vrijeme potrebno za ukrcaj svakog skladišta ili u sluĉaju iskrcaja procijenjeno vrijeme potrebno za svaku fazu iskrcaja;
3. svojstvima veza ukljuĉujući poloţaj fiksnih i prijenosnih zapreka, bitvi, bokobrana i ureĊaja za privez;
4. minimalnoj dubini vode na vezu, kao i prilaznog i odlaznog kanala;
5. gustoći vode na vezu;
6. maksimalnom razmaku izmeĊu vodene linije i vrha poklopca grotla ili linice grotla, bilo koji da je primjenljiv za ukrcajne ili iskrcajne
operacije, i maksimalni zraĉni gaz;
7. naĉinu i ureĊajima za pristup na brod;
8. strani broda koja će biti uz obalu na vezu;
9. maksimalnoj dozvoljenoj brzini dolaska broda do veza, raspoloţivosti tegljaĉa, njihovom tipu i snazi;
10. ukrcajnom slijedu za razliĉite pošiljke tereta, i ograniĉenjima u sluĉaju nemogućnosti poštivanja redoslijeda tereta ili skladišta.
11. bilo kakvim svojstvima tereta koji se krca i koja mogu predstavljati opasnost kada doĊu u kontakt s teretom ili ostacima na brodu;
12. predloţenom ukrcajnom ili iskrcajnom postupku ili promjenama postojećeg plana za ukrcaj ili iskrcaj;
13. tome da li je oprema za ukrcaj ili iskrcaj tereta stabilna ili ima neka ograniĉenja kod pomicanja;
14. potrebnom broju konopa za privez;
15. upozorenjima kod posebnih ureĊaja za privez;
16. ograniĉenjima kod balastiranja ili debalastiranja;
17. maksimalno dozvoljenom gazu pri isplovljenju;
18. o terminalu prema upitu zapovjednika.
                                                                        Ĉlanak 157.
Prije poĉetka i za vrijeme postupka ukrcaja ili iskrcaja odgovorna osoba na terminalu duţna je:
1. dostaviti zapovjedniku imena i postupke za vezu s osobljem terminala ili krcateljem koji će biti odgovorni za ukrcajne ili iskrcajne postupke;
2. poduzeti sve mjere predostroţnosti da se izbjegne šteta brodu s opremom za ukrcaj ili iskrcaj i obavjestiti zapovjednika ako nastane šteta;
3. osigurati da je brod uspravan (bez nagiba) ili ako je nagib potreban zbog operativnih razloga, drţati ga što je moguće manjim;
4. osigurati iskrcaj lijeve strane ravnomjerno s desnom stranom u istom skladištu tako da se sprijeĉi neravnomjerno naprezanje broda;
5. u sluĉaju visoke gustoće tereta ili kada je zahvat grabilice tereta velik, upozoriti zapovjednika da mogu postojati visoki lokalni utjecaji tereta na
brodsku strukturu dok skladište nije potpuno prekriveno teretom, naroĉito kada je visoki slobodni pad ukrcaja dozvoljen, posebna paţnja mora se
posvetiti na poĉetku ukrcaja u pojedina skladišta tereta;
6. osigurati da postoji sporazum izmeĊu zapovjednika i odgovorne osobe na terminalu u svim fazama kao i u svezi svih aspekata operacija ukrcaja
ili iskrcaja, te da je upoznat obavješten o bilo kojoj promjeni dogovorene ukrcajne rate, kao i o ukrcanoj teţini po kompletiranju svakog skladišta;
7. voditi zapise o teţinama i razmještaju ukrcanog ili iskrcanog tereta i osigurati da teţine u skladištima ne odstupaju od dogovorenog plana
ukrcaja ili iskrcaja;
8. osigurati da je teret rasporeĊen prilikom ukrcaja ili iskrcaja prema zahtjevima zapovjednika;
9. osigurati da koliĉine tereta koje su potrebne da bi se postigao odgovarajući gaz i nagib na odlasku takve da omoguće da se sustav pokretnih
traka na terminalu zaustavi i bude prazan na završetku ukrcaja;
10. u sluĉaju iskrcaja upozoriti zapovjednika kod namjere da se poveća ili smanji broj iskrcajnih ruku i obavijestiti zapovjednika o oĉekivanom
završetku iskrcaja za svako skladište;
11. osigurati da se ne obavljaju radovi s otvorenim plamenom na brodu ili u blizini broda dok je brod privezan uz obalu osim uz dozvolu
zapovjednika i u skladu s Kapetanijom.
                                                                        Ĉlanak 158.
Odgovorna osoba na terminalu duţna je:
1. obavijesti zapovjednika broda i Kapetaniju o mogućim manjkavostima koje je uoĉio na brodu, a koje bi mogle ugroziti siguran ukrcaj ili iskrcaj
rasutog tereta;
2. uvjeriti se da je zapovjednik broda na vrijeme upoznat s podacima o teretu.
                                                                        Ĉlanak 159.
Prije poĉetka ukrcaja ili iskrcaja krutog rasutog tereta, zapovjednik broda i odgovorna osoba na terminalu duţni su usuglasiti i potpisati plan
ukrcaja ili iskrcaja tereta u skladu s odredbama Pravila VI/7.3 SOLAS Konvencije.
Plan ukrcaja ili iskrcaja mora biti pripremljen u skladu s Dodatkom 2. BLU Kodeksa i mora sadrţavati IMO broj predmetnog broda za prijevoz
rasutog tereta. Izmjene plana, koje po mišljenju bilo kojeg potpisnika mogu biti od utjecaja na sigurnost broda ili posade, moraju biti pripremljene,
usuglašene i potvrĊene od obje strane.
Prihvaćeni Plan ukrcaja ili iskrcaja odnosno bilo koja izmjena plana, mora se ĉuvati šest mjeseci kod zapovjednika broda i kod terminala za sluĉaj
bilo kakve provjere od strane Kapetanije.
Zapovjednik broda i odgovorna osoba terminala, prije poĉetka ukrcaja ili iskrcaja krutog rasutog tereta, moraju ispuniti kontrolnu listu.
Ne smije se zapoĉeti ukrcaj ili iskrcaj krutog rasutog tereta ukoliko nisu ispunjeni svi uvjeti zahtijevani kontrolnom listom.
Obrazac kontrolne liste sa sadrţajem na hrvatskom i engleskom jeziku, sastavni je dio ovog Pravilnika (Prilog 5).
Veza izmeĊu broda i odgovornih osoba terminala mora biti uspostavljena i odrţavana cijelo vrijeme, dok je brod privezan uz operativnu obalu
terminala. Takva veza mora omogućiti kvalitetnu komunikaciju u svezi s operacijama ukrcaja ili iskrcaja tereta, a posebice u sluĉajevima kada
zapovjednik ili odgovorna osoba terminala izdaju nalog za zaustavljanje operacija ukrcaja ili iskrcaja tereta.
Zapovjednik i odgovorna osoba terminala moraju obavljati operacije ukrcaja ili iskrcaja tereta u skladu s dogovorenim planom. Odgovorna osoba
terminala je odgovorna za ukrcaj ili iskrcaj tereta u smislu: redoslijeda brodskih skladišta, koliĉina i rata ukrcaja ili iskrcaja tereta sukladno planu.
Odgovorna osoba na terminalu ne smije odstupati od dogovorenog ukrcajnog ili iskrcajnog plana, bez prethodnog usuglašavanja i pisanog
pristanka zapovjednika broda.
Po završetku ukrcaja ili iskrcaja, zapovjednik i odgovorna osoba terminala moraju se usuglasiti pisanim putem da je ukrcaj ili iskrcaj obavljen u
skladu s planom, ukljuĉujući i eventualne izmjene plana. U sluĉaju iskrcaja, takav sporazum mora sadrţavati zapis o tome da su skladišta tereta
odgovarajuće ispraţnjena i oĉišćena sukladno zahtjevima zapovjednika, kao i zapise o eventualnim oštećenjima broda i obavljenim popravcima.
                                                                        Ĉlanak 160.
Kada je Kapetanija obaviještena o nesuglasju u postupku izmeĊu zapovjednika broda i terminala u provoĊenju postupaka iz ĉlanka 159. ovoga
Pravilnika, poduzet će odgovarajuće mjere kad je potrebno, u cilju sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša.
                                                                        Ĉlanak 161.
Ako prilikom ukrcaja ili iskrcaja tereta doĊe do oštećenja brodske strukture, predstavnik terminala mora o tome izvjestiti zapovjednika broda te
popraviti oštećenje ako je potrebno.
Ako je oštećenje takve prirode da moţe ugroziti sposobnost broda za plovidbu ili su oštećena bitna brodska postrojenja, zapovjednik broda i/ili
odgovorna osoba terminala trebaju o tome odmah izvijestiti Kapetaniju.
                                                                        Ĉlanak 162.
Rasuti teret mora se razmijestiti na brodu tako da se izbjegnu preopterećenja brodske konstrukcije i da se zadovolji zahtjevima za stabilitet u svim
navedenim uvjetima korištenja broda, vodeći raĉuna o fiziĉkim i kemijskim svojstvima tereta.
Ĉlanak 163.
Zapovjednik broda duţan je prije isplovljenja broda, kapetaniji dostaviti raĉun stabiliteta broda u pismenom obliku.
                                                                   2. PRIJEVOZ ŢITA
                                                                        Ĉlanak 164.
Pod ţitom podrazumijevaju se: pšenica, kukuruz, ovas (zob), raţ, jeĉam, riţa, grahorica, sjemenje, kao i njihove preraĊevine koje se ponašaju na
sliĉan naĉin kao i ţitarice u prirodnom obliku.
                                                                        Ĉlanak 165.
Prilikom prijevoza ţita osim mjera sigurnosti propisanih ovim Pravilnikom, odgovarajuće se primjenjuju Pravila Priznate organizacije, SOLAS
konvencija i odredbe MeĊunarodnog kodeksa o sigurnom prijevozu ţitarica u rasutom stanju.
                                                                        Ĉlanak 166.
Svaki brod koji prevozi ţito treba kroz ĉitavo putovanje zadovoljavati sljedeće uvjete stabilnosti:
1. kut boĉnog nagiba broda zbog pomicanja ţitarica ne smije biti veći od 12 stupnjeva ili kut uranjanja ruba palube, što je manje;
2. rezervni dinamiĉki stabilitet ne smije pri nijednom stanju krcanja biti manji od 0,075 metar radijana;
3. popreĉna metracentarska visina nakon ispravka za uĉinak slobodnih površina tekućina u tankovima ne smije biti ispod 0,30 metara.
                                                                        Ĉlanak 167.
Prije krcanja ţita u rasutom stanju, zapovjednik broda duţan je dokazati u pismenom obliku da je brod u svim fazama svojeg putovanja sposoban
udovoljiti uvjetima stabiliteta koji se zahtijevaju u ĉlanku 166. ovoga Pravilnika.
                                                                     Ĉlanak 168.
Brod koji prevozi ţito mora imati svjedodţbu o sposobnosti za prijevoz ţita u rasutom stanju izdanu od Priznate organizacije, kao i upute za
krcanje ţita odobrene od Priznate organizacije.
                                                                     Ĉlanak 169.
Brodu koji nema svjedodţbu iz odredbe ĉlanka 168. ovoga Pravilnika moţe se dopustiti krcanje ţita u rasutom stanju uz posebno propisane uvjete.
                                                          3. PRIJEVOZ DRVA NA PALUBI
                                                                     Ĉlanak 170.
Pod drvom podrazumijeva se rezano ili graĊevno drvo, djelomiĉno obraĊeni trupci, trupci, stupovi, celulozno drvo i sve druge vrste drva u
rasutom ili pakiranom obliku.
Teret drva na palubi jest drvo koje se prevozi na nepokrivenom dijelu palube nadvoĊa ili palube nadgraĊa.
                                                                     Ĉlanak 171.
Prilikom prijevoza drva na palubi broda, osim mjera sigurnosti propisanih ovim Pravilnikom, odgovarajuće se primjenjuju i Pravila priznate
organizacije, odredbe SOLAS konvencije, MeĊunarodnog kodeksa o sigurnom postupanju na brodovima koji prevoze teret drva na palubi i
MeĊunarodne konvencije o teretnim linijama.
                                                                     Ĉlanak 172.
Brod mora biti stabilan u svako doba, ukljuĉujući vrijeme ukrcaja i iskrcaja tereta drva na palubi.
Stabilitet broda mora se raĉunati uzimajući u obzir sljedeće elemente:
1. povećanje teţine tereta drva na palubi uslijed upijanja vlage suhog drva ili drva koje je u procesu sušenja, kao i nagomilavanje leda zavisno od
vremenskih prilika;
2. promjene nastale potrošnjom;
3. uĉinak slobodnih površina tekućina u tankovima;
4. teţina vode koja se zadrţala u preostalim prostorima unutar tereta drva na palubi.
                                                                     Ĉlanak 173.
Osoba koja upravlja brodom duţna je:
1. prekinuti sve radnje krcanja drva na palubi ako doĊe do neobjašnjivog nagiba broda;
2. prije isplovljenja osigurati da brod bude u uspravnom poloţaju, da ima odgovarajuću metracentarsku visinu, da stabilitet broda bude u
propisanim granicama i da je teret drva pravilno sloţen i uĉvršćen u skladu s odobrenim Priruĉnikom za slaganje i priĉvršćenje tereta.
                                                                     Ĉlanak 174.
Zapovjednik broda duţan je, prije isplovljenja broda, Kapetaniji dostaviti raĉun stabiliteta broda u pismenom obliku.
                                                                    XII. NADZOR
                                                                     Ĉlanak 175.
Nadzor nad provedbom odredaba ovog Pravilnika obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva i luĉkih kapetanija i drugi struĉni
djelatnici Ministarstva i luĉkih kapetanija u okviru posebnog ovlaštenja.
Postupci i naĉin obavljanja inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovog ĉlanka propisan je posebnim propisom.
                                                    XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
                                                                     Ĉlanak 176.
Luĉka uprava duţna je donijeti posebne akte iz ĉlanaka 4., 15., 120. i 142. ovoga Pravilnika u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga
Pravilnika.
                                                                     Ĉlanak 177.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i naĉinu ukrcavanja i iskrcavanja
opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama te naĉinu sprjeĉavanja širenja isteklih ulja u lukama (»Narodne novine« br. 108/95), kao i Pravilnik
o naĉinu obavljanja prijevoza opasnih tvari u pomorskom prometu (»Narodne novine«, 79/96 i 76/02).
                                                                     Ĉlanak 178.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«
Klasa: 011-01/05-02/35
Urbroj: 530-04/05-3
Zagreb, 31. oţujka 2005.
                                                                       Ministar
                                                                Boţidar Kalmeta, v. r.

                                 PRILOG 1

Podnositelj deklaracije                           Luĉkoj upravi:
(Party submitting the Declaration ):    (To Port Authority):
DEKLARACIJA O OPASNIM ILI ONEĈIŠĆUJUĆIM
                                TVARIMA
(DECLARATION OF DANGEROUS OR POLLUTING
                                GOODS)


 A. PODACI O BRODU
    SHIPS PARTICULARS

 1. Ime broda, zastava broda
    Ships name, Flag of the ship

 2    Pozivni znak i MMSI
      Call sign and MMSI number

 3. Godina gradnje
    Year of built

 4. IMO Broj
    IMO number
 5. Nosivost, gaz i duţina broda
    Vessel’s DWT, draft and length

 6. Potvrda o sposobnosti broda za krcanje
    opasnih tvari u upakiranom ili rasutom
    stanju vrijedi do*:
    Validity of the document of compliance for
    the carriage of dangerous goods in
    packaged form or the authorisation for
    carriage dangerous solids*:

 7. Tanker s dvostrukom oplatom? Ako nije
    navedi kategoriju tankera (1,2,3) –
    Izmjenjeno Pravilo 13G Annex I M73/78
    **
    Double hull tanker? If not,give tanker
    category (1,2,3) –Revised Reg.13G Annex I
    M73/78**

 8. Da li postoji potvrda o financijskom
    osiguranju u sluĉaju oneĉišćenja (CLC 69,
    art.VII)?**
    Certificate of insurance in respect of civil
    liability for oil pollution damage (CLC
    69,art.VII) exist on bord?**


          *Za brodove osim tankera
         *For ships other than tankers
              **Samo za tankere
             **For tankers only

 9. Luka odredišta
    Port of destination

10. Brodovi koji napuštaju hrvatske luke
    Ships leaving croatian ports

10.1 Procijenjeno vrijeme odlaska iz luke
     Estimated time of departure (ETD)

10.2 Procijenjeno vrijeme dolaska u luku
 . odredišta
     Estimated time of arrival at port of
     Destination (ETA)

11. Brodovi koji uplovljavaju u hrvatske
    luke
    Ships entering croatian ports

11.1 Procijenjeno vrijeme dolaska broda u luku
     odredišta
     Estimated time of arrival in port of
     Destination (ETA)

12. Ukupan broj osoba na brodu
    Total number of persons on board

 B. PODACI O VOZILU
    VEHICLE PARTICULARS

 1. Vrsta vozila
    Kind of vehicle

 2. Oznaka vozila
    Number and mark of vehicle

 3. PredviĊeno vrijeme dolaska u luku
    Estimated time of arrival in port

 C. PODACI O TERETU
    CARGO INFORMATIONS

 1. Ukrcaj, iskrcaj, provoz, skladištenje u luci
      Loading,unloading,transit, storage in port

 2. Ispravno tehniĉko ime
    Correct technical name

 3. UN broj (gdje postoji)
    UN number (where they exist)

 4. IMO klasa u skladu s IMDG, IBC, IGC
    kodeksima
    IMO hazard class in accordance with
    IMDG, IBC, IGC Codes

 5.    Klasa broda u skladu s INF Kodeksom
      (ako je primjenjivo)
      Class of the ship as defined by INF Code
      (if appropriate)

 6. Koliĉina tereta
    Quantity of cargo

 7. Smještaj na brodu (na palubi, pod
    Palubom, u tankovima)
    Location on bord (on deck, underdeck, In
    cargo tanks)

 8. Da li postoji plan smještaja opasnih ili
    oneĉišćujućih tvari na brodu?
    Dangerous or polluting goods Manifest or
    stowage Plan is available on board?

 9. Identifikacijski broj transportne jedinice
    ako je razliĉita od tanka tereta
    Identification number of cargo transport
    unit other than tanks

10. Adresa gdje se mogu dobiti detaljne
    informacije o teretu
    Adress from where detailed Information
    on cargo may be obtained

 D. RADIOAKTIVNE TVARI
    RADIOACTIVITY GOODS

 1. Vrsta i stanje radioaktivnih tvari
    Kind and condition of radioactivity goods

 2. Radioaktivnost (Bq)
    Radioactivity (Bq)

 3. Kategorija koleta (ţuta ili bijela oznaka)
    Package category (yellow or white mark)

 4. Stupanj zraĉenja ako je koleto ţuto
    oznaĉeno
    Radioactivity effect in case of yellow mark

 5. Grupa radioaktivnosti
    Poisonous group



Ovim potvrĊujem da je sadrţaj gore navedene pošiljke potpuno i toĉno opisan pravilnim tehniĉkim nazivom, da je ista pravilno klasificirana,
upakirana, obiljeţena i oznaĉena te da je u svakom pogledu pogodna za prijevoz u skladu s primjenjivim meĊunarodnim i nacionalnim propisima.
I herby declare that the contents of this consignment are fully and accurately described above by the proper shipping name(s) and are classified,
packaged, marked and labelled/placarded, and are in all respects in proper condition for transport according to applicable international and
national regulations.

Podnositelj deklaracije                               M.P.
Party submitting the Declaration Seal

………………………………….


Potpis
Signature
…………………………………
Na osnovi podnesene deklaracije dozvoljava se brodu/vozilu koji pre-
voze opasne ili oneĉišćujuće tvari uplovljavanje/ulazak u luku.
On the basis of the submitted declaratio ship/vehicle is permitted to
enter the port with dangerous or polluting goods.

------------------------ -----------------------------------------
Mjesto i datum                                      Potpis ovlaštene osobe luĉke uprave
(Place and date)                      (Signature of authorised person)


                                   M.P.
                                   (Seal)



Napomena: Dio A ispunjava se samo za brodove, dio B samo za vozila, dio C ispunjava se i za brodove i za vozila
Remark: Part A is only for the ships, part B is only for the vehicles, part C is for ships and vehicles.
C/C : Podaci iz deklaracije dostavljaju se i luĉkoj kapetaniji
Informations from Declaration also to be delivered to Harbour Master’s office

                                                PRILOG 2.

SIGURNOSNA KONTROLNA LISTA ZA RUKOVANJE
   OPASNIM TVARIMA OSIM TANKERA
SAFETY CHECK LIST FOR HANDLING DANGEROUS
    GOODS OTHER THAN TANKERS

Ime broda i IMO broj:                  Naziv ovlaštenika koncesije:
Ship’s name and IMO number:            Shore terminal operator: .................

Zastava broda:                         Luka upisa:
Flag of the ship:                      Port of registry:

Za pozitivan odgovor oznaći kvadratić ☑                      Brod/          Ovlaštenik
                                                             Ship            koncesije/
For an affirmative answer, please tick the box ☑                           Shore terminal
                                                                              operator

Da li je brod sigurno privezan/usidren, siz                    ☐                    ☐
postavljen i spreman za isplovljenje?
Is the ship safely moored/anchored, gangway in
place, and ready for sailing?

Da li ispravno postavljena uţad za tegljenje u
sluĉaju opasnosti?
Are emergency towing wires correctly
positioned?

Da li je pristup podruĉju rukovanja opasnim                    ☐                    ☐
tvarima osiguran?
Is the dangerous goods handling area secured?

Da li je uĉinkovita straţa na brodu i operativnoj              ☐                    ☐
obali osigurana?
Has efficient ship and shore watch has been
established?

Da li su postavljeni propisani signali za                      ☐                    ☐
rukovanje opasnim tvarima (Crveno svjetlo i/ili
B zastava)?
Are required signals indicating dangertous goods
handling has been displayed (Red Light and/or
B flag)?

Da li je pripremljen i prihvaćen plan ukrcaja i            ☐ Navedi:          ☐ Navedi:
smještaja opasnih tvari na brodu od strane
                                                             Name:              Name:
odgovornih osoba?
Is the dangerous goods stowage plan has been
prepared and agreed, by the responsible
persons?
Da li je uspostavljena uĉinkovita komunikacija           ☐              ☐
izmeĊu broda i ovlaštenika koncesije?
Is efficient communication system established
between the ship and shore?

Da li su dogovoreni znakovi za opasnost i hitno          ☐              ☐
zaustavljanje rukovanja opasnim tvarima?
Have emergency signals and stopping
procedures for dangerous goods handling been
agreed?

Da li su odreĊene osobe za stalni nadzor              ☐ Navedi:     ☐ Navedi:
operacije rukovanja opasnim tvarima?
                                                        Name:         Name:
Are persons in charge for supervision of the
dangerous cargo handling have been
nominated?

Da li su odreĊene zone zabranjenog pušenja i             ☐              ☐
zabranjenog pristupa i postavljena upozorenja?
NO SMOKING and NO ADMITANCE areas
designated and warning signs posted?

Da li su elektriĉni kabeli od prenosnih elektriĉnih      ☐              ☐
ureĊaja iskljuĉeni?
Are electric cables to portable electrical
equipment disconnected ?

Da li su prekinuti svi radovi s otvorenim                ☐              ☐
plamenom i ugašena nezaštićena svjetla prije
poĉetka operacija rukovanja opasnim tvarima?
Hot work and r naked light ceased prior
dangerous cargo handling?

Da li je protupoţarna oprema i oprema za                 ☐              ☐
oneĉišćenje provjerena i spremna za upotrebu?
Is firefighting and anti-pollution equipment
checked and ready for use?

Da li je provjereno stanje atmosfere u skladištima       ☐              ☐
tereta (ako je potrebno)?
Atmosfere condition have been checked in cargo
holds (if appropriate)?

Da li je poţarni plan na brodu dostupan?                 ☐              ☐
Fire control safety plan on board ship available?

Da li je osiguran slobodan prolaz vatrogasnim
vozilima do broda i meĊunarodne prikljuĉnice?
Is the free passage for fire fighting vehicles to
ship and international shore conection available.

Da li su prouĉene i zadovoljene odredbe svih             ☐              ☐
propisa koji se odnose na sigurnost i zaštitu
okoliša?
Are checked and satisfied all regulations for
safety and pollution prevention?

Da li je spreman plan za opasnost i naĉin                ☐              ☐
stupanja s drţavnim sluţbama za sluĉajeve
oneĉišćenja, incidenata ugroze sigurnosti i
sigurnosne zaštite?
Is an contingency plan and nearest national
contact points ashore for oil pollution, safety and
security incidents available?

U sluĉaju i jednog negativnog odgovora ne smije se zapoĉeti rukovanjem
opasnim tvarima.
In case of any negative answer dangerous goods handling operation must not be
commenced.



Mi smo izvršili sve provjere po kontrolnoj listi, kao i ostale provjere po propisima, i potvrĊujemo da su dani odgovori prema našem najboljem
znanju istiniti.
We have checked the items on the checklist, and other checks as required by laws and regulations, and we confirm that the answers given are
correct to the best of our knowledge.
Mjesto/Place …………………..                                       Datum i vrijeme ..........................
Vrijeme poĉetka/Time of start: .....                                   PredviĊeno vrijeme završetka......
                                                                                     Estimated time of completion:......

 Za brod potpis odgovorne osobe:                                   Za ovlaštenika koncesije potpis odgovorne osobe
 For ship):                                                        (For shore operator signature of the responsible
 .........................................................         person):
                                                                   .............................................................
                                                                   Ime, prezime, svojstvo: ....................
 Ime, prezime, svojstvo: .................. (Name,                 (Name, Surname, Rank):
 Surname, Rank):


Odobrila luĉka uprava:
(Permitted by the Port Authority):

Mjesto, datum i vrijeme poĉetka rukovanja opasnim tvarima:
(Place, date and time of commance for dangerous cargo handling)

___________________________
Potpis ovlaštene osobe                                              M.P.
(Signature of authorised person)                                (Seal)




Jedan preslik ove kontrolne liste ostaje na brodu i kod ovlaštenika koncesije te se po jedan primjerak dostavlja luĉkoj kapetaniji i luĉkoj upravi.
One copy is to be retained on board the vessel, one copy to be retained with the shore terminal operator, one copy to be with the Port
Authorities, and one to be delivered to the Harbour Master’s Office.


                                                             PRILOG 3

                BROD/OBALA SIGURNOSNA KONTROLNA LISTA
                SHIP/SHORE SAFETY CHECK LIST

Ime broda: ………………………………………………….….
Ship’s Name:
Privezno mjesto:…………….  Luka:……………………
Berth                             Port
Datum dolaska: …………….   Vrijeme dolaska: ……….
Date of Arrival: ………….. Time of Arrival:

UPUTE ZA ISPUNJAVANJE:
INSTRUCTION FOR COMPLETION
Sigurno rukovanje zahtijeva da svi uvjeti budu potvrdni i ispunjeni oznakom ( ) u oznaĉeni prostor. Ako nije moguć potvrdan odgovor, treba
navesti razlog, te dogovoriti odgovarajuće mjere predostroţnosti koje treba poduzeti brod i privezno mjesto. Kada se smatra da se uvjeti ne mogu
primijeniti, treba ih navesti u rubrici Primjedbe.
The safety of operations requires that all questions should be answered affirmatively by clearly ticking () the appropriate box. If an affirmative
answer is not possible, the reason should be given and agreement reached upon appropriate precautions to be taken between the ships and the
terminal. Where any question is considered to be not applicable, then a note to that effect should be inserted in the remarks column.
Ovaj prostor u stupcu »brod« i »privez« oznaĉava da će provjeru izvršiti oznaĉena stranka.
A box in the column »ship« and »terminal« indicates that check should be carried out by the party concerned.
Prisustvo slova A, P ili R u stupcu »Code« ima sljedeće znaĉenje:
The presence of the letters A, P or R in the column »Code« indicates the following
A – svaki postupak i dogovor mora biti upisan u rubrici »Primjedbe« kontrolne liste i potpisan od obje stranke.
– any procedures and agreements should be in writing in the remarks column of this check list or other mutually acceptable form. In either case,
the signature of both parties should be required.
P – u sluĉaju da se na pitanja oznaĉena ovim slovom ne moţe odgovoriti potvrdno, rukovanje se obustavlja, dok luĉke vlasti ne izdaju odobrenje.
– in the case of a negative answer the operation should not be carried out without the permission of the Port Authority.
R – oznaĉava da se kontrola treba ponoviti u vremenskim razmacima koji su dogovoreni u deklaraciji.
– indicates items to be rechecked at intervals not exceeding that agreed in the declaration

                                                              DIO »A« – OPĆENITO TEKUĆINE
                                                             PART »A« – BULK LIQUID GENERAL
                                     Općenito                                       Brod    Privez                             Primjedbe
                                                                                                      Code
                                     General                                        Ship   Terminal                             Remarks

1. Da li je brod sigurno privezan?                                                                     R     Zaustavljen rad     Brzina
   Is the ship securely moored?                                                                              teretom u:          vjetra u Nm
                                                                                                             Stop cargo at       kts wind vel.
                                                                                                             Odvojen             Brzina
                                                                                                             cjevovod u:         vjetra u Nm
                                                                                                             Disconnect at       kts wind vel.
                                                                                                             Brod odvezan u:     Brzina vjetra
                                                                                                                                 u Nm
                                                                                                             Unberth at          kts wind vel.
2. Da li je ispravno postavljena uţad za tegljenje u sluĉaju opasnosti?                                R
   Are emergency towing wires correctly positioned?
3. Da li je pristup brodu siguran?                                                                     R
   Is there safe access between ships and shore?
4. Da li je brod spreman otploviti na vlastiti pogon?                                                 PR
   Is the ship ready to move under its own power?
5. Da li je spremna brodska straţa i nadzor kao i nadzor na privezu?                                   R
   Is there an effective deck watch in attendance on board and adequate
   supervision on the terminal and on the ship?
6. Da li je dogovorena komunikacija brod – kopno?                                                     AR
   Is the agreed ship/shore communication system operative?
7. Da li su dogovoreni signali za sluĉaj opasnosti?                                                    A
   Has the emergency signal to be used by the ship and shore been explained
   and understood?
8. Da li je dogovoren postupak rada s teretom, bunkerom i balastom?                                   AR
   Have the procedures for cargo, bunker and ballast handling been agreed?
9. Da li su opasnosti od tereta kojim se rukuje obznanjene?
   Have the hazards associated with toxic substances in the cargo being handled
   been identified and understood?
10. Da li je dogovoren postupak za obustavu rada u sluĉaju opasnosti?                                  A
    Has the emergency shutdown procedure been agreed?
11. Da li je protupoţarna oprema pravilno postavljena i spremna za upotrebu?                           R
    Are fire hoses and fire fighting equipment on board and ashore positioned
    and ready for immediate use?
12. Da li su prikljuĉci na cjevovodu za teret u dobrom stanju odgovarajuće
    priĉvršćeni i spremni za upotrebu?
    Are cargo and bunker hoses/arms in good condition, properly rigged and
    appropriate for the service intended?
13. Da li su izljevi zatvoreni i da li su postavljene posude za prikupljanje                           R
    prolivene tekućine na brodu i kopnu?
    Are scuppers effectively plugged and drips trays in position, both on board
    and ashore?
14. Da li su cjevovodi tereta i pogonskog goriva koji nisu u upotrebi zatvoreni
    slijepim prirubnicama?
    Are unused cargo and bunker connections properly secured with blank
    flanges fully bolted?
15. Da li su svi ventili mora koji nisu u upotrebi zatvoreni i zapeĉaćeni?
    Are sea and overboard discharge valves, when not in use, closed and visibly
    secured?
16. Da li su svi poklopci tankova i pogonskog goriva zatvoreni?
    Are all cargo and bunker tank lids closed?
17. Da li se odzraĉivanje tankova vrši na propisani naĉin?                                            AR
    Is the agreed tank venting system being used?
18. Da li su ruĉne lampe u skladu s propisima?
    Are hand torches of an approved type?
19. Da li su prenosne VHF/UHF radijske postaje u skladu s propisima?
    Ate portable VHF/UHF transceivers of an approved type?
20. Da li je antena glavne radijske postaje uzemljena i radar iskljuĉen?
    Are the ship’s main radio transmitter aerials earthed and radar switched off?
21. Da li su elektriĉni kabeli od prenosnih elektriĉnih ureĊaja iskljuĉeni?
    Are electric cables to portable electrical equipment disconnected from
    power?
22. Da li su vanjska vrata i prozori prostorija posade zatvoreni?                  R
    Are all external doors and ports in the accommodation closed?
23. Da li su iskljuĉeni ureĊaji za klimatizaciju?
    Are window-type air conditioning units disconnected?
24. Da li su zatvoreni usisi zraka ureĊaja za klimatizaciju?
    Are air conditioning intakes which may permit the entry of cargo vapours
    closed?
25. Da li su zadovoljeni propisi za korištenje kuhinje?
    Are the requirements for use of galley and other cooking appliances being
    observed?
26. Da li se poštuju propisi zabrane pušenja?                                      R
    Are smoking regulations being observed?
27. Da li se poštuju propisi o zabrani rada otvorenim plamenom?
    Are naked lights regulations being observed?
28. Da li postoji izlaz za sluĉaj opasnosti?
    Is there provision for emergency escape?
29. Ima li dovoljno osoba na brodu i obali za sluĉaj opasnosti?                    R
    Are sufficient personnel on bord and ashore to deal with an emergency?
30. Da li je odgovarajuće izolaciono sredstvo postavljeno na cjevovodu brod-
    kopno?
    Are adequate insulating means in place in the ship/shore connection?
31. Da li je ventilacija pumpne stanice zadovoljavajuća?                           R
    Have measures been taken to ensure sufficient pumproom ventilation?
32. Ako je brod sposoban za zatvoreno krcanje, da li je postupak dogovoren?        R
    If the ship is capable of closed loading, have requirements for closed
    operations been agreed?
33. Da li je priĉvršćen odgovarajući povratni cjevovod pare?
    Has an adequate vapour return line been connected?
34. Ako je priĉvršćen povratni cjevovod pare, da li su drugi faktori dogovoreni?
    If a vapour return line is connected, have operating parameters been agreed?
35. Da li se poţarni plan nalazi na ulazu broda?
    Are ship emergency fire control plans located externally?
36. Da li je sustav inertnog plina ispravan i funkcionalan?                        P
    Is the Inert Gas System fully operational and in good working order?
37. Da li su ispravne palubne vodene brtve?                                        R
    Are deck seals in good working order?
38. Da li odgovara nivo tekućine u vakumsko-prekotlaĉnom ventilu?                  R
    Are liquid levels in p/v breakers correct?
39. Da li su ugraĊeni i prenosni analizatori kisika kalibrirani i ispravni?        R
    Have the fixed and portable oxygen analyzers been calibrated and are they
    working properly?
40. Da li su ugraĊeni registrator kisika i tlaka inertnog plina?                   R
    Are fixed IG pressure and oxygen recorders working?
41. Da li je u tankovima tereta manje od 8% kisika i nadtlak inertnog plina?       PR
    Are all cargo tank atmospheres 8% or less oxygen content by volume and
    with positive pressure?
42. Da li su ventili inertnog plina na tankovima ispravno podešeni?                R
    Are all the individual tank IG valves (if fitted) correctly set and locked?
43. Da li je odgovorna osoba za rukovanje teretom upoznata da u sluĉaju kvara      AR
    ureĊaja za inertni plin treba zaustaviti rukovanje teretom i obavijestiti
    privezno mjesto?
    Are all the persons in charge of cargo operations aware that in the case of
    failure of the Inert Gas Plant, discharge operations should cease and the
    terminal so advised?
Ako je brod opremljen sa sustavom za pranje tankova sirovom naftom treba odgovoriti na sljedeća pitanja:
If the ship is fitted with a crude oil washing system, and intends to crude oil wash (COW) the following questions should be answered:
                                          Pranje sirovom naftom                                                             Brod             Privez                        Primjedbe
                                                                                                                                                            Code
                                           Crude Oil Washing                                                                Ship            Terminal                        Remarks
 44. Da li je prije dolaska broda ispravno ispunjena kontrolna lista za pranje
     tankova sirovom naftom?
     Is the Pre-Arrival Crude Oil Washing Check List, as contained in the
     approved Crude Oil Washing Manual, satisfactorily completed?
 45. Da li postoji kontrolna lista za pranje tankova sirovom naftom i da li se                                                                               R
     koristi?
     Is the crude Oil Washing Check List for use before, during and after Crude
     Oil Washing, as contained in the approved Crude Oil Washing Manual,
     available and being used?

Ako brod planira ĉišćenje tankova uz obalu, treba odgovoriti na sljedeća pitanja:
If the ship is planning to tank clean alongside, the following questions should be answered:

                                             Ĉišćenje tankova                                                                        Brod                  Obala            Primjedbe
                                              Tank Cleaning                                                                          Ship                  Shore             Remarks

 Da li će se ĉistiti tankovi za vrijeme boravka uz obalu?                                                                       Da/Ne*
 Are tank cleaning operations planned during the ship’s stay alongside the                                                      Yes/No*
 shore installation?

 Ako se vrši ĉišćenje tankova da li je obaviješteno osoblje priveznog mjesta i                                                   Da/Ne*                   Da/Ne*
 luĉke vlasti?
 If so, have the Port Authority and terminal authority been informed?                                                           Yes/No*                   Yes/No*

                                                                  DEKLARACIJA:
                                                                  DECLARATION:
Dolje potpisani zajedno smo provjerili sve stavke u sigurnosnoj kontrolnoj listi podaci koji su uneseni su ispravni.
We the undersigned have checked, where appropriate jointly, the items on this check list and have satisfied ourselves that the entries we have
made are correct to the best of our knowledge.
TakoĊer smo se dogovorili da ponovimo provjeru prema potrebi, a stavke oznaĉene sa slovom »R« u stupcu »Code« ponovno provjerimo u
vremenskom razdoblju (intervalu) koji ne prelazi…….sati.
We have also made arrangements to carry out repetitive checks necessary and agreed that those items marked with the letter »R« in the column
»Code« should be re-checked an interval not exceeding……….hours.


                                                    Za brod                                                                                            Za kopno (privez)
                                                    For ship                                                                                               For shore

 Ime:                                                                                                                    Ime:
 Name                                                                                                                    Name

 Ĉin:                                                                                                                    Ĉin:
 Rank                                                                                                                    Rank

 Potpis:                                                                                                                 Potpis:
 Signature                                                                                                               Signature

 Datum:
 Date
 Vrijeme:
 Time



BROD/OBALA SIGURNOSNA KONTROLNA LISTA
SHIP/SHORE SAFETY CHECK LIST
Ime broda:............................................................................................................
Ship’s Name:

Privezno mjesto:................ ......................           Luka: ..............................................
Berth                                                             Port

Datum dolaska:....................................                Vrijeme dolaska: ……………………
Date of Arrival:                                                  Time of Arrival: ...............................


UPUTE ZA ISPUNJAVANJE:
INSTRUCTION FOR COMPLETION
Sigurno rukovanje zahtjeva da svi uvjeti budu potvrdni i ispunjeni oznakom () u oznaĉeni prostor. Ako nije moguć potvrdan odgovor, treba
navesti razlog, te dogovoriti odgovarajuće mjere predostroţnosti koje treba poduzeti brod i privezno mjesto. Kada se smatra da se uvjeti ne mogu
primijeniti, treba ih navesti u rubrici Primjedbe.
The safety of operations requires that all questions should be answered affirmatively by clearly ticking () the appropriate box. If an affirmative
answer is not possible, the reason should be given and agreement reached upon appropriate precautions to be taken between the ships and the
terminal. Where any question is considered to be not applicable, then a note to that effect should be inserted in the remarks column.
Ovaj prostor u stupcu «brod» i «privez» oznaĉava da će provjeru izvršiti oznaĉena stranka.
A box in the column «ship» and «terminal» indicates that check should be carried out by the party concerned.
Prisustvo slova A, P ili R u stupcu »Code« ima sljedeće znaĉenje:
The presence of the letters A, P of R in the column »Code« indicates the following
A – svaki postupak i dogovor mora biti upisan u rubrici «Primjedbe» kontrolne liste i potpisan od obje stranke.
– any procedures and agreements should be in writing in the remarks column of this check list or other mutually acceptable form. In either case,
the signature of both parties should be required.
P – u sluĉaju da se na pitanja oznaĉena ovim slovom ne moţe odgovoriti potvrdno, rukovanje se obustavlja, dok luĉke vlasti ne izdaju odobrenje.
- in the case of a negative answer the operation should not be carried out without the permission of the Port Authority.
R – oznaĉava da se kontrola treba ponoviti u vremenskim razmacima koji su dogovoreni u deklaraciji.
– indicates items to be rechecked at intervals not exceeding that agreed in the delcaration.

                                    DIO »A« – OPĆENITO TEKUĆINE
                                   PART »A« – BULK LIQUID GENERAL

                                       Općenito                                        Brod          Privez                                Primjedbe
                                                                                                                    Code
                                       General                                         Ship         Terminal                                Remarks

   1.   Da li je brod sigurno privezan?                                                                               R       Zaustavljen rad        Brzina
        Is the ship securely moored?                                                                                          teretom u:             vjetra u Nm
                                                                                                                              Stop cargo at          kts wind vel.
                                                                                                                              Odvojen                Brzina
                                                                                                                              cjevovod u:            vjetra u Nm
                                                                                                                              Disconnect at          kts wind vel.
                                                                                                                              Brod odvezan u:        Brzina vjetra
                                                                                                                                                     u Nm
                                                                                                                              Unberth at             kts wind vel.

   2.   Da li je ispravno postavljena uţad za tegljenje u sluĉaju opasnosti?                                          R
        Are emergency towing wires correctly positioned?
   3.   Da li je pristup brodu siguran?                                                                               R
        Is there safe access between ships and shore?


   4.   Da li je brod spreman otploviti na vlastiti pogon?                                                           PR
        Is the ship ready to move under its own power?
   5.   Da li je spremna brodska straţa i nadzor kao i nadzor na privezu?                                             R
        Is there an effective deck watch in attendance on board and adequate
        supervision on the terminal and on the ship?
   6.   Da li je dogovorena komunikacija brod – kopno?                                                               AR
        Is the agreed ship/shore communication system operative?
   7.   Da li su dogovoreni signali za sluĉaj opasnosti?                                                              A
        Has the emergency signal to be used by the ship and shore been explained
        and understood?
   8.   Da li je dogovoren postupak rada s teretom, bunkerom i balastom?                                             AR
        Have the procedures for cargo, bunker and ballast handling been agreed?
   9.   Da li su opasnosti od tereta kojim se rukuje obznanjene?
        Have the hazards associated with toxic substances in the cargo being handled
        been identified and understood?
  10.   Da li je dogovoren postupak za obustavu rada u sluĉaju opasnosti?                                             A
        Has the emergency shutdown procedure been agreed?

  11.   Da li je protupoţarna oprema pravilno postavljena i spremna za upotrebu?                                      R
        Are fire hoses and fire fighting equipment on board and ashore positioned
        and ready for immediate use?
  12.   Da li su prikljuĉci na cjevovodu za teret u dobrom stanju odgovarajuće
        priĉvršćeni i spremni za upotrebu?
        Are cargo and bunker hoses/arms in good condition, properly rigged and
        appropriate for the service intended?
  13.   Da li su izljevi zatvoreni i da li su postavljene posude za prikupljanje                                      R
      prolivene tekućine na brodu i kopnu?
      Are scuppers effectively plugged and drips trays in position, both on board
      and ashore?
14.   Da li su cjevovodi tereta i pogonskog goriva koji nisu u upotrebi zatvoreni
      slijepim prirubnicama?
      Are unused cargo and bunker connections properly secured with blank
      flanges fully bolted?
15.   Da li su svi ventili mora koji nisu u upotrebi zatvoreni i zapeĉaćeni?
      Are sea and overboard discharge valves, when not in use, closed and visibly
      secured?

16.   Da li su svi poklopci tankova i pogonskog goriva zatvoreni?
      Are all cargo and bunker tank lids closed?

17.   Da li se odzraĉivanje tankova vrši na propisani naĉin?                          AR
      Is the agreed tank venting system being used?
18.   Da li su ruĉne lampe u skladu s propisima?
      Are hand torches of an approved type?
19.   Da li su prijenosne VHF/UHF radijske postaje u skladu s propisima?
      Are portable VHF/UHF transceivers of an approved type?
20.   Da li je antena glavne radijske postaje uzemljena i radar iskljuĉen?
      Are the ship’s main radio transmitter aerials earthed and radar switched off?
21.   Da li su elektriĉni kabeli od prenosnih elektriĉnih ureĊaja iskljuĉeni?
      Are electric cables to portable electrical equipment disconnected from
      power?
22.   Da li su vanjska vrata i prozori prostorija posade zatvoreni?                   R
      Are all external doors and ports in the accommodation closed?

23.   Da li su iskljuĉeni ureĊaji za klimatizaciju?
      Are window-type air conditioning units disconnected?


24.   Da li su zatvoreni usisi zraka ureĊaja za klimatizaciju?
      Are air conditioning intakes which may permit the entry of cargo vapours
      closed?
25.   Da li su zadovoljeni propisi za korištenje kuhinje?
      Are the requirements for use of galley and other cooking appliances being
      observed?
26.   Da li se poštuju propisi zabrane pušenja?                                       R
      Are smoking regulations being observed?
27.   Da li se poštuju propisi o zabrani rada otvorenim plamenom?
      Are naked lights regulations being observed?
28.   Da li postoji izlaz za sluĉaj opasnosti?
      Is there provision for emergency escape?
29.   Ima li dovoljno osoba na brodu i obali za sluĉaj opasnosti?                     R
      Are sufficient personnel on bord and ashore to deal with an emergency?
30.   Da li je odgovarajuće izolaciono sredstvo postavljeno na cjevovodu brod-
      kopno?
      Are adequate insulating means in place in the ship/shore connection?
31.   Da li je ventilacija pumpne stanice zadovoljavajuća?                            R
      Have measures been taken to ensure sufficient pumproom ventilation?
32.   Ako je brod sposoban za zatvoreno krcanje, da li je postupak dogovoren?         R
      If the ship is capable of closed loading, have requirements for closed
      operations been agreed?
33.   Da li je priĉvršćen odgovarajući povratni cjevovod pare?
      Has an adequate vapour return line been connected?
34.   Ako je priĉvršćen povratni cjevovod pare, da li su drugi faktori dogovoreni?
      If a vapour return line is connected, have operating parameters been agreed?
35.   Da li se poţarni plan nalazi na ulazu broda?
      Are ship emergency fire control plans located externally?
                       DIO »B« KEMIKALIJE U RAZLIVENOM STANJU


                            PART »B« - BULK LIQUID CHEMICALS


                           Kemikalije u razlivenom stanju                                     Brod    Privez         Code                  Primjedbe
                              Bulk Liquid Chemicals                                           Ship   Terminal                               Remarks
   1.   Postoje li informacije o potrebnim podacima za sigurno rukovanje teretom
        ukljuĉujući sve podatke proizvoĊaĉa tereta?
        Is information available giving the necessary data for the safe handling of the
        cargo, and where applicable, a manufacturer’s inhibition certificate?
   2.   Da li je odgovarajuća zaštitna oprema (ukljuĉujući i dišni aparat) spremna za
        upotrebu?
        Is sufficient and suitable protective equipment (including self-contained
        breathing apparatus) and protective clothing ready for immediate use?
   3.   Da li su dogovorene osobne zaštitne mjere?
        Have counter measures against accidental personal contact with the cargo
        been agreed?
   4.   Ako je u upotrebi automatski zatvarajući sistem, da li je usklaĊen sa stupnjem                                 A
        iskrcaja tereta?
        Is the cargo handling rate compatible with automatic shut down system, if in
        use?
   5.   Da li su sustavi mjerenja i alarmiranja ispravni?
        Are cargo system gauges and alarms correctly set and in good order?
   6.    Da li su spremni odgovarajući prijenosni detektori plina?
         Are portable vapour detection instruments readily available for the products
         to be handled?
   7.    Da li je dogovoren plan gašenja poţara?
         Has information on fire-fighting media and procedures been exchanged?
   8.    Da li su prenosive cijevi odgovarajuće teretu?
         Are transfer hoses of suitable material, resistant to the action of the cargoes?
   9.    Da li se rukovanje teretom vrši stalnim ugraĊenim cjevovodom?
         Is cargo handling being performed with the permanent installed pipeline?

___________
* Precrtajte Da ili Ne kako odgovara.
Delete Yes of No as appropriate.

                                                                  DEKLARACIJA:
                                                                  DECLARATION
Dolje potpisani zajedno smo provjerili sve stavke u sigurnosnoj kontrolnoj listi i podaci koji su uneseni su ispravni.
We the undersigned have checked, where appropriate jointly, the items in this check list and have satisfied ourselves that the entries we have made
are correct to the best of our knowledge.
TakoĊer smo se dogovorili da ponovim provjeru prema potrebi, a stavke oznaĉene sa slovom »R« u stupcu »Code« ponovno provjerimo u
vremenskom razmaku (intervalu) koji ne prelazi……sati.
We have also made arrangements to carry out repetitive check as necessary and agreed that those items marked with the latter »R« in the column
»Code« should be re-checked at interval not exceeding……hours.


                                     Za brod                                                                Za kopno (privez)
                                     For ship                                                                   For shore

 Ime:                                                                                 Ime:
 Name                                                                                 Name

 Ĉin:                                                                                 Ĉin:
 Rank                                                                                 Rank

 Potpis:                                                                              Potpis:
 Signature                                                                            Signature

 Datum:
 Date
 Vrijeme:
 Time
BROD/OBALA SIGURNOSNA KONTROLNA LISTA
SHIP/SHORE SAFETY CHECK LIST
Ime broda:.......................................................................................................
Ship’s Name:

Privezno mjesto:....................................              Luka: ........................................
Berth                                                             Port

Datum dolaska:....................................                Vrijeme dolaska: ………………
Date of Arrival:                                                            Time of Arrival:........................

UPUTE ZA ISPUNJAVANJE:
INSTRUCTION FOR COMPLETION
Sigurno rukovanje zahtjeva da svi uvjeti budu potvrdni i ispunjeni oznakom () u oznaĉeni prostor. Ako nije moguć potvrdan odgovor, treba
navesti razlog te dogovoriti odgovarajuće mjere predostroţnosti koje treba poduzeti brod i privezno mjesto. Kada se smatra da se uvjeti ne mogu
primijeniti, treba ih navesti u rubrici Primjedbe:
The safety of operations requires that all questions should be answered affirmatively by clearly ticking ( ) the appropriate box. If an affirmative
answer is not possible, the reason should be given and agreement reached upon appropriate precautions to be taken between the ships and the
terminal. Where any question is considered to be not applicable, then a note to that effect should be inserted in the remarks column.
Ovaj prostor u stupcu »brod« i «privez» oznaĉava da će provjeru izvršiti oznaĉena stranka.
A box in the column »ship« and «terminal» indicates that check should be carried out by the party concerned.
Prisustvo slova A, P ili R u stupcu »Code« ima sljedeće znaĉenje:
The presence of the letters A, P or R in the column »Code« indicates the following

A – svaki postupak i dogovor mora biti upisan u rubrici «Primjedbe» kontrolne liste i potpisan od obje stranke.
– any procedures and agreements should be in writing in the remarks column of this check list or other mutually acceptable form. In either case,
the signature of both parties should be required.
P – u sluĉaju da se na pitanja oznaĉen ovim slovom ne moţe odgovoriti potvrdno, rukovanje se obustavlja, dok luĉke vlasti ne izdaju odobrenje.
– in the case of a negative answer the operation should not be carried out without the permission of the Port Authority.
R – oznaĉava da se kontrola treba ponoviti u vremenskim razmacima koji su dogovoreni u deklaraciji.
– indicates items to be rechecked at intervals not exceeding that agreed in the declaration.

                                                                   DIO »A« – OPĆENITO TEKUĆINE
                                                                  PART »A« – BULK LIQUID GENERAL

                                                       Općenito                                                        Brod    Privez                        Primjedbe
                                                                                                                                         Code
                                                       General                                                         Ship   Terminal                        Remarks

    1.      Da li je brod sigurno privezan?                                                                                               R     Zaustavljen rad     Brzina
            Is the ship securely moored?                                                                                                        teretom u:          vjetra u Nm
                                                                                                                                                Stop cargo at       kts wind vel.
                                                                                                                                                Odvojen             Brzina
                                                                                                                                                cjevovod u:         vjetra u Nm
                                                                                                                                                Disconnect at       kts wind vel.
                                                                                                                                                Brod odvezan u:     Brzina vjetra
                                                                                                                                                                    u Nm
                                                                                                                                                Unberth at          kts wind vel.
    2.      Da li je ispravno postavljena uţad za tegljenje u sluĉaju opasnosti?                                                          R
            Are emergency towing wires correctly positioned?

    3.      Da li je pristup brodu siguran?                                                                                               R
            Is there safe access between ships and shore?
    4.      Da li je brod spreman otploviti na vlastiti pogon?                                                                           PR
            Is the ship ready to move under its own power?
    5.      Da li je spremna brodska straţa i nadzor kao i nadzor na privezu?                                                             R
            Is there an effective deck watch in attendance on board and adequate
            supervision on the terminal and on the ship?
    6.      Da li je dogovorena komunikacija brod – kopno?                                                                               AR
            Is the agreed ship/shore communication system operative?
    7.      Da li su dogovoreni signali za sluĉaj opasnosti?                                                                              A
            Has the emergency signal to be used by the ship and shore been explained
            and understood?
    8.      Da li je dogovoren postupak rada s teretom, bunkerom i balastom?                                                             AR
            Have the procedures for cargo, bunker and ballast handling been agreed?
    9.      Da li su opasnosti od tereta kojim se rukuje obznanjene?
            Have the hazards associated with toxic substances in the cargo being handled
            been identified and understood?
10.   Da li je dogovoren postupak za obustavu rada u sluĉaju opasnosti?               A
      Has the emergency shutdown procedure been agreed?

11.   Da li je protupoţarna oprema pravilno postavljena i spremna za upotrebu?        R
      Are fire hoses and fire fighting equipment on board and ashore positioned
      and ready for immediate use?



12.   Da li su prikljuĉci na cjevovodu za teret u dobrom stanju odgovarajuće
      priĉvršćeni i spremni za upotrebu?
      Are cargo and bunker hoses/arms in good condition, properly rigged and
      appropriate for the service intended?

13.   Da li su izljevi zatvoreni i da li su postavljene posude za prikupljanje        R
      prolivene tekućine na brodu i kopnu?
      Are scuppers effectively plugged and drips trays in position, both on board
      and ashore?


14.   Da li su cjevovodi tereta i pogonskog goriva koji nisu u upotrebi zatvoreni
      slijepim prirubnicama?
      Are unused cargo and bunker connections properly secured with blank
      flanges fully bolted?
15.   Da li su svi ventili mora koji nisu u upotrebi zatvoreni i zapeĉaćeni?
      Are sea and overboard discharge valves, when not in use, closed and visibly
      secured?
16.   Da li su svi poklopci tankova i pogonskog goriva zatvoreni?
      Are all cargo and bunker tank lids closed?
17.   Da li se odzraĉivanje tankova vrši na propisani naĉin?                          AR
      Is the agreed tank venting system being used?
18.   Da li su ruĉne lampe u skladu s propisima?
      Are hand torches of an approved type?
19.   Da li su prenosne VHF/UHF radijske postaje u skladu s propisima?
      Ate portable VHF/UHF transceivers of an approved type?
20.   Da li je antena glavne radijske postaje uzemljena i radar iskljuĉen?
      Are the ship’s main radio transmitter aerials earthed and radar switched off?
21.   Da li su elektriĉni kabeli od prenosnih elektriĉnih ureĊaja iskljuĉeni?
      Are electric cables to portable electrical equipment disconnected from
      power?
22.   Da li su vanjska vrata i prozori prostorija posade zatvoreni?                   R
      Are all external doors and ports in the accommodation closed?
23.   Da li su iskljuĉeni ureĊaji za klimatizaciju?
      Are window-type air conditioning units disconnected?
24.   Da li su zatvoreni usisi zraka ureĊaja za klimatizaciju?
      Are air conditioning intakes which may permit the entry of cargo vapours
      closed?
25.   Da li su zadovoljeni propisi za korištenje kuhinje?
      Are the requirements for use of galley and other cooking appliances being
      observed?
26.   Da li se poštuju propisi zabrane pušenja?                                       R
      Are smoking regulations being observed?
27.   Da li se poštuju propisi o zabrani rada otvorenim plamenom?
      Are naked lights regulations being observed?
28.   Da li postoji izlaz za sluĉaj opasnosti?
      Is there provision for emergency escape?
29.   Ima li dovoljno osoba na brodu i obali za sluĉaj opasnosti?                     R
      Are sufficient personnel on bord and ashore to deal with an emergency?
30.   Da li je odgovarajuće izolaciono sredstvo postavljeno na cjevovodu brod-
      kopno?
      Are adequate insulating means in place in the ship/shore connection?
31.   Da li je ventilacija pumpne stanice zadovoljavajuća?                            R
      Have measures been taken to ensure sufficient pumproom ventilation?
32.   Ako je brod sposoban za zatvoreno krcanje, da li je postupak dogovoren?                              R
      If the ship is capable of closed loading, have requirements for closed
      operations been agreed?
33.   Da li je priĉvršćen odgovarajući povratni cjevovod pare?
      Has an adequate vapour return line been connected?
34.   Ako je priĉvršćen povratni cjevovod pare, da li su drugi faktori dogovoreni?
      If a vapour return line is connected, have operating parameters been agreed?
35.   Da li se poţarni plan nalazi na ulazu broda?
      Are ship emergency fire control plans located externally?



                                   DIO »C« UKAPLJENI PLINOVI
                                 PART »C« –BULK LIQUEFIED GASES




                               Ukapljeni plinovi                                        Brod    Privez    Code           Primjedbe
                              Bulk Liquefied Gases                                      Ship   Terminal                   Remarks


1.    Postoje li informacije o potrebnim podacima za sigurno rukovanje teretom,
      ukljuĉujući sve podatke proizvoĊaĉa tereta?
      Is information available giving the necessary data for the safe handling of the
      cargo including as applicable, a manufacturer’s inhibition certificate?



2.    Da li je vodena zavjesna spremna za upotrebu?
      Is the water spray system ready for use?

3.    Da li je odgovarajuća zaštitna oprema (ukljuĉujući i dišne aparate) spremni za
      upotrebu?
      Is sufficient and suitable protective equipment (including self – contained
      breathing apparatus) and protective clothing ready for immediate use?


4.    Da li su skladišta i meĊuprostori inertirani prema propisima?
      Are hold and inter-barrier spaces properly inerted as required?

5.    Da li su ventili na daljinsko upravljanje ispravni?
      Are all remote control valves in working order?

6.    Da li su sisaljke tereta i kompresori ispravni, da li je dogovoren maksimalan
      tlak rada s teretom, izmeĊu broda i obale?
      Are the required cargo pumps and compressors in good order, and hawe
      maximum working pressures been agreed between ship and shore?


7.    Da li je ispravan kontrolni ureĊaj za ukapljivanje ili isparavanje?
      Is reliquefaction or boil off control equipment in good order?

8.    Da li je odgovarajući ureĊaj za detekciju propuštanja plina podešen i
      ispravan?
      Is the gas detection equipment properly set for the cargo calibrated and in
      good order?

9.    Da li su sustavi mjerenja i alarmiranja ispravni?
      Are cargo system gauges and alarms correctly set and in good order?

10.   Da li je ispravan sustav za brzo zatvaranje u nuţni?
      Are emergency shoutdown system working properly?

11.   Da li su meĊusobno upoznati brod i privezno mjesto o sustavu automatskog                             A     Ship:.......….…………………
      zatvaranja ventila na cjevovodu tereta?
      Dose shore know the closing rate of ship’s automatic valves; dose ship hawe                                Shore: ........…………………..
      similar details of shore system?
  12.     Da li su brod i privezno mjesto meĊusobno izmijenili informacije o                                                                   A
          maksimalnom/minimalnom tlaku i temperaturi tereta kojim se rukuje?
          Has information been exchanged between ship and shore on the
          maximum/minumum temperatures/pressures of the cargo to be handled?



  13.     Da li postoji zaštita od nepaţljivog prepunjenja tankova za vrijeme rukovanja
          teretom?
          Are cargo tanks protected against inadvertent overfilling at all times while
          any cargo operations are in progress?


  14.     Da li je prostorija kompresora propisno ventilirana; strojnica propisno
          zatvorena i alarmni sustav ispravan?
          Is the compressor room properly vantilated; the motor room properly
          pressurised and is the alarm system working?


  15.     Da li su sigurnosni ventili tankova tereta ispravno podešeni, a podešeni tlak
          vidljivo ispisan?
          Are cargo tank relief valves set correctly and actual relief valve settings
          clearly and visibly displayed?
          Tank No 1 ....................................................................................................
          Tank No 2 ....................................................................................................
          Tank No 3 ....................................................................................................
          Tank No 4 ....................................................................................................
          Tank No 5 ....................................................................................................
          Tank No 6 ....................................................................................................
          Tank No 7 ....................................................................................................
          Tank No 8 ....................................................................................................
          Tank No 9 ....................................................................................................
          Tank No 10 ..................................................................................................

                                                       DEKLARACIJA:
                                                       DECLARATION
Dolje potpisani zajedno smo provjerili sve stavke u sigurnosnoj kontrolnoj listi i podaci koji su uneseni su ispravni.
We the undersigned have checked, where appropriate jointly, the items on this check list and hawe satisfied ourselves thet the entries we hawe
made are correct to the best of our knowledge.
TakoĊer smo se dogovorili da ponovimo provjeru prema potrebi, a stavke oznaĉene slovom »R« u stupcu »Code« ponovno provjerimo u
vremenskom razmaku (intervalu) koji ne prelazi …… sati.
We hawe also made arrangements to carry out repetitive check as necessary and agreed thet those items marked with the letter „R“ in the column
»Code« should be re-checked at interval not exceeding …… hours.



                                         Za brod                                                                           Za kopno (privez)
                                         For ship                                                                              For shore

 Ime:                                                                                               Ime:
 Name                                                                                               Name

 Ĉin:                                                                                               Ĉin:
 Rank                                                                                               Rank

 Potpis:                                                                                            Potpis:
 Signature                                                                                          Signature

 Datum:
 Date
 Vrijeme:
 Time

                                                PRILOG 4


     SIGURNOSNA KONTROLNA LISTA ZA SNADBIJEVANJE
                  BRODOVA GORIVOM
                BUNKERING CHECKLIST
Odgovornost      za    operaciju     The overall responsibility with the
snabdijevanja broda gorivom          bunkering operation shall lie with
snosi zapovjednik broda. Mora        the master of the receiving ship. It
biti     omogućeno      trenutno     shall be possible to stop the
prekidanje rada pumpi s mjesta u     bunkering       supply       pumps
blizini manifolda. Ova kontrolna     momentarily at a place close to the
lista mora biti ispunjena i          manifold on supplier. This checklist
potpisana      prije     poĉetka     shall be filled in before a ship
snadbijevanja gorivom.               receives bunkers.

Ime broda:                           Naziv snabdjevaĉa:
Ship’s name:                         Bunker supplier

Za pozitivan odgovor oznaĉi kvadratić ☑              Brod/   Snadbijevaĉ
                                                     Ship    /
For an affirmative answer, please tick the box ☑.            Supplier

1. Da li brod i snabdjevaĉ prihvaćaju podruĉje         ☐          ☐
odreĊeno za snabdijevanje uzimajući u obzir
vremenske prilike, prognozu, morski i kopneni
promet i sigurnosne mjere?
Do the ship and the supplier accept the area for
the bunkering operation, taking into account
weather conditions, weather forecast, shipping
and shore traffic and safety conditions?

2. Da li je brod sigurno privezan/usidren, siz         ☐          ☐
postavljen i spreman za isplovljenje?
Is the ship safely moored/anchored, gangway in
place, and ready for sailing?

3. Da li je uĉinkovita straţa na brodu i               ☐          ☐
snabdjevaĉu osigurana?
Has efficient ship and supplier watch been
established?

4. Da li su postavljeni propisani signali za           ☐          ☐
snabdijevanje gorivom (Crveno svjetlo i/ili B
zastava)
Are required signals indicating bunkering
operations displayed (Red Light and/or B flag)?

5. Da li je pripremljen i prihvaćen plan bunkera,    ☐            ☐
maksimalna rata pumpanja i rata topping-up od
                                                  Imenuj:      Imenuj:
strane odgovornih osoba?
                                                   Name:        Name:
Is bunkering plan prepared and agreed, maximum
pump rate and pressure and topping up pump rate
agreed by the responsible persons?

6. Da li je uspostavljena uĉinkovita komunikacija      ☐          ☐
izmeĊu broda i snabdjevaĉa i na brodu?
Is efficient communication system established
between the ship and supplier, and on board?

7. Da li su dogovoreni znakovi za opasnost i hitno     ☐          ☐
zaustavljanje?
Have emergency signals and shutdown
procedures been agreed?

8. Da li su odreĊene osobe za stalni nadzor         ☐             ☐
operacija snabdijevanja i za hitno zaustavljanje?
                                                  Navedi:    Navedi:Na
Are persons in charge for supervision of the
                                                  Name:         me:
bunkering operation and emergency shut down at
all times by ship and supplier nominated?

9. Da li su odreĊene zone zabranjenog pušenja i        ☐          ☐
zabranjenog pristupa i postavljena upozorenja?
NO SMOKING and NO ADMITANCE areas
designated and warning signs posted?
10. Da li su postavljeni ĉepovi na manikele i                                          ☐                   ☐
sakupljaĉi curenja?
Are all scuppers and spill trays in position on ship
and supplier?

11. Da li su prekinuti svi radovi s otvorenim                                          ☐                   ☐
plamenom i ugašena nezaštićena svjetla prije
poĉetka operacija bunkera?
Hot work and or naked light ceased prior
bunkering?

12. Da li je protupoţarna oprema i oprema za                                           ☐                   ☐
oneĉišćenje provjerena i spremna za upotrebu?
Is firefighting and anti-pollution equipment
checked and ready for use?

13. Da li su crijeva za snabdijevanje redovno                                          ☐                   ☐
testirane i u dobrom stanju?
Have the hoses for the bunkering operations been
regularly tested and are they in a good condition?

14. Da li su crijeva za snabdijevanje sigurno                                          ☐                   ☐
spojene i osigurane izmeĊu broda i snabdjevaĉa?
Have the bunkering hoses been satisfactorily
connected ans suspended on ship and supplier?

15. Da li su prouĉene i zadovoljene odredbe svih                                       ☐                   ☐
propisa koji se odnose na sigurnost i zaštitu
okoliša?
Are checked and satisfied all regulations for
safety and pollution prevention?

15. Da li je spreman plan za opasnost i naĉin                                          ☐                   ☐
stupanja s drţavnim sluţbama za sluĉajeve
oneĉišćenja, incidenata ugroze sigurnosti i
sigurnosne zaštite?
Is an contingency plan and nearest national
contact points ashore for oil pollution, safety and
security incidents available?

U sluĉaju i jednog negativnog odgovora ne smije se zapoĉeti
snabdijevanje gorivom.
In case of any negative answer bunkering operation must not be
commenced.



Mi smo izvršili sve provjere po kontrolnoj listi, kao i ostale provjere po propisima, i potvrĊujemo da su dani odgovori prema našem najboljem
znanju istiniti.
We have checked the items on the checklist, and other checks as required by laws and regulations, and we confirm that the answers given are
correct to the best of our knowledge.

Mjesto/Place ……………….. Datum i vrijeme ……………………….
Vrijeme poĉetka/Time of start:  PredviĊeno vrijeme završetka …………
                                          Estimated time of completion:

                                                             Za snabdjevaĉa goriva potpis
Za brod potpis odgovorne osobe:
                                                             odgovorne osobe
For ship:
                                                             For supplier signature of the
............................................................ responsible person:
.                                                            .............................................................
Ime, Prezime, Svojstvo: ................... Ime, Prezime, Svojstvo: .......................
                                                             Name, Surname, Rank: .......................
.Name, Surname, Rank: ....................
Obaviještena Luĉka Uprava                                    Obaviještena Luĉka Kapetanija ...........
.................                                            Harbour Master’s Office notified
Port Authority notified

One copy is to be retained on board the vessel, one copy to be retained by the supplier, one copy forwarded to the Port Authorities, and one to the
Harbour Master’s Office.

                                                                      PRILOG 5.

                                  Brod/Obala sigurnosna kontrolna lista
                                           Ship/Shore safety checklist
             za ukrcaj ili iskrcaj brodova za suhi rasuti teret
                         for loading or unloading dry bulk cargo carriers

Datum …………………………….
Date…………………………………..

Luka ……………………………...                                                     Terminal/vez ……………………..
Port……………………………………                                                      Terminal/Quay…………………..

Raspoloţiva dubina vode na vezu ….                                Najmanji zraĉni gaz ………………
Available depth of water at berth                        Minimum air draught

Ime broda …………………………..
Ship’s name

Gaz na dolasku/proĉitan/izraĉunat ……                     Zraĉni gaz ………………………..
Arrival draught /read/calcualted                                    Air draught

Izraĉunati gaz odlaska ……………….                           Zraĉni gaz
Calcualted departure draught                             Air draught

Zapovjednik i predstavnik terminala, ili njihovi zastupnici, zajedniĉki moraju ispuniti kontrolnu listu. Šira objašnjenja o kontrolnim pitanjima
dana su dodatku 4 BLU Kodeksa. Sigurnosne operacije zahtijevaju da na sva pitanja bude potvrdan odgovor u predviĊene kućice, ako to nije
sluĉaj mora se navesti razlog te postignuti dogovor izmeĊu broda i terminala o neophodnim mjerama opreza. Ako se smatra da pitanje nije
primjenjivo upisati nije primjenjivo/N/P), uz popratno objašnjenje.
The master and terminal, or their representatives, should complete the checklist jointly. Advice on points to be considred is given in the
accompaning guidelines. The safety of operations requires that all questions should be answered affirmatively and the boxes ticked. If this is not
possible, the reason should be given, and agreement reached upon precautions to be taken between ship and terminal. If a question is considered
to be not applicable write »N/A«, explaning why if appropriate.
                                                                                        TERMINAL
                                                                                 SHIP




Da li su dubina vode na vezu i zraĉni gaz dostatni za                           ☐ ☐
završetak operacija s teretom?
Is the depth of water at the berth, and the air draught,
adequatefor the cargo operations to be compleated?

Da li je vez broda siguran od vremenskih prilika, plime-                        ☐ ☐
oseke, utjecaja morske struje, ostalih privezanih plovila te
prometa.
Are mooring arrangements adequate for all local effects of
tide, current, weather, traffic and craft alogside?

Da li je brod uvijek spreman za isplovljenje u sluĉaju nuţde?                   ☐ ☐
In emergency, is the ship able to leave the berth at any time?

Da li je pristup izmeĊu privezanog broda i obale siguran?                       ☐ ☐
Is there safe access between the ship and warf?
Nadzor pristupa brod/terminal, upiši
odgovarajuće..................
Tended by ship/terminal, cross out as
appropriate.....................

Da li je usaglašeni komunikacijski sustav izmeĊu                                ☐ ☐
broda/terminala ispravan?
Is the agreed ship/terminal communication saystem
operative
Naĉin komuniciranja
Communication method
Jezik ................................ Language ......................
Radni kanali/telefonski br. .................................................
Radio channels/phone numbers ......................................
Da li osobe za komunikaciju za vrijeme operacija usko                                   ☐ ☐
suraĊuju?
Are the liaison contact persons during operations positively
identified?
Osobe za vezu od strane broda ............................................
Ship contact persons
Osobe za vezu od strane terminala ......................................
Shore contact person(s)
Mjesto operacija ......................................................................
Location

Da li je posada na brodu, i odgovarajuće osoblje na terminalu ☐ ☐
spremno za sluĉaj nuţde?
Are adequate crew on board, and adequate staff in terminal,
for emergency?

Da li su operacije ukrcaja goriva najavljene i dogovorene?                         ☐ ☐
Have any bunkering operations been advised and agreed?

Da li su bilo kakvi namjeravani popravci na obali ili brodu                        ☐ ☐
najavljeni i dogovoreni?
Have any intended repairs to warf or ship whilst alongside
been advised and agreed?

Da li su postupci za izvještavanje te zapisi o šteti uslijed                       ☐ ☐
teretnih operacija dogovoreni?
Has a procedure for reporting and recording damage from
cargo operation been agreed?

Da li su brodu dostavljeni propisi luke i terminala                                ☐ ☐
ukljuĉujući zahtjeve za sigurnost, i sigurnosnu zaštitu,
oneĉišćenje okoliša te postupci u sluĉaju nuţde?
Has the ship been provided with copies of port and terminal
regulations, including safety and pollution requirements and
details of emergency services?


Da li je krcatelj dostavio zapovjedniku svojstva tereta u                          ☐ ☐
skladu s odredbama glave VI SOLAS konvencije?
Has the shipper provided the master with the properties of
the cargo in accorance with the requirement of chapter VI
of SOLAS ?

Da li je atmosfera u skladištima i zatvorenim prostorima        ☐ ☐
sigurna za sluĉaj ulaska u te prostore, da li je fumigirani
teret identificiran i da li je dogovoreno praćenje atmosfere od
strane broda i terminala?
Is the atmosphere safe in holds and enclosed spaces to which
access may be required, have fumigated cargoes been
identified, and has need for monitoring of atmosphere been
agreed by ship and terminal?

Da li je koliĉinski kapacitet rukovanja teretom i bilo kakva
                                                              ☐ ☐
ograniĉenja transporta tereta do svake naprave za
ukrcaj/iskrcaj proslijeĊene na brod/terminal?
Have the cargo handling caoacity and any limits of travel for
each loader/unloader been passed to the ship/terminal?
Naprava za ukrcaj .............Ukrcajno/iskrcajna norma ...........
t/sat .............. Loader              Rate
tonnes/hr
Naprava za ukrcaj............. Ukrcajno/iskrcajna norma
.............t/sat..............Loader          Rate
tonnes/hr
Da li je plan ukrcaja ili iskrcaja tereta uraĉunat za sve faze   ☐ ☐
krcanja/debalastiranja ili iskrcaja i balastiranja?
Has a cargo loading or unloading plan been calculated for
all stages of loading/deballasting or unloading/ballasting?
Preslika pohranjena kod...................................
Copy loged with

Da li su predviĊena skladišta za ukrcaj/iskrcaj tereta jasno     ☐ ☐
naznaĉena u planu tereta prikazujući faze rada, da li je
naznaĉena vrsta i koliĉina tereta koja se ukrcava u brodsko
skladište
Have the holds to be worked been clearly identified in the
loading or unloading plan, showing the sequence of work,
and the grade and tonnage of cargo to be transferred each
time the hold is worked.

Da li je razmatrana mogućnost da se teret u skladištima          ☐ ☐
poravnava, te da li je naĉin i opseg dogovoren?
Has the need for trimming of cargo in the holds been
discussed and the method and extentbeen agreed?

Da li predstavnici broda i terminala razumiju i prihvaćaju da, ☐ ☐
u sluĉaju da se program balastiranja ne provodi u skladu s
operacijama s teretom, da će biti potrebno prekinuti s
operacijama s teretom dok se balasne operacije ponovo ne
usklade s programom?
Do both ship and terminal understand and accept that if the
ballast programme becomes out of step with the cargo
operation, it will be necessary to suspend cargo operation
until the ballast operation has caught up?

Da li je namjeravani postupak ĉišćenja ostatka tereta u          ☐ ☐
skladištima tijekom iskrcaja objašnjen i prihvaćen od strane
broda?
Have the intended procedures for removing cargo residues
lodged in the holds while unloading, been explained to the
ship and accepted?

Da li su postupci ravnanja nakrcanog broda jasno odreĊeni i      ☐ ☐
dogovoreni?
Have the procedures to adjust the final trim of the loading
ship been decided and agreed?
Zaostala koliĉina tereta na teretnoj traci terminala?
Tonnage held by the terminal conveyor system

Da li je terminal obaviješten o potrebnom vremenu da se          ☐ ☐
brod pripremi za isplovljenje nakon teretnih operacija?
Has the terminal been advised of the time required for the
ship to prepare for sea, on completion of cargo work?



SUGLASNO GORE NAVEDENIM:

THE ABOVE HAS BEEN AGREED:
Vrijeme: …………………..                           Datum      ……………………..
Time:                                                   Date:

U ime broda: ……………...                        U ime terminala: …………….
For ship                                     For terminal

Rang/Zvanje: ………………                          Djelatnik/Zvanje. ……………
Rank                                                    Position/Title
                                     MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMET AI RAZVITKA

                                                                                                                                              1135

Na temelju ĉlanka 1021. stavka 3. alineje šest Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04), ministar mora, turizma, prometa i razvitka
Republike Hrvatske donosi

                                                                   NAREDBU

                                        O KATEGORIJAMA PLOVIDBE POMORSKIH BRODOVA

                                                                         I.

Pomorski brod, ovisno o svojoj veliĉini, konstrukciji, ureĊajima i opremi i drugim tehniĉkim uvjetima utvrĊenim obavljenim tehniĉkim nadzorom
prema odredbama ĉlanaka 76. do 101. Pomorskog zakonika, moţe ploviti u podruĉjima jedne od ovih kategorija plovidbe:
1. neograniĉena plovidba;
2. velika obalna plovidba;
3. mala obalna plovidba;
4. obalna plovidba Jadranskim morem;
5. nacionalna plovidba;
6. nacionalna obalna plovidba;
7. nacionalna priobalna plovidba;
8. lokalna plovidba.

                                                                        II.

Kategorije plovidbe iz toĉke I. ove naredbe obuhvaćaju plovidbu u ovim podruĉjima plovidbe:

SVI BRODOVI

1. neograničena plovidba – meĊunarodna plovidba svim morima i vodama koje su pristupaĉne s mora.

2. velika obalna plovidba – meĊunarodna plovidba morima (i vodama koje su pristupaĉne s mora) koja se nalaze izmeĊu Gibraltarskog i
Babelmandepskog tjesnaca, ukljuĉujući Crno more i Azovsko more, te izvan Mediterana do luka Lisabon i Casablanca u Atlantskom oceanu, te
Crvenim morem do luka Aden i Berbera.

3. mala obalna plovidba – meĊunarodna plovidba Jadranskim morem i dijelom Jonskog mora (i vodama koje su pristupaĉne s mora) do crte koja
spaja rt Santa Maria di Leuca (ukljuĉujući luku Taranto) i rt Katakolon (ukljuĉujući luku Katakolon), Jonske otoke i zaljeve: Patraski, Korintski
(ukljuĉujući Korintski kanal) i Atenski do crte koja spaja rt Kolona i rt Skili.

4. obalna plovidba Jadranskim morem – meĊunarodna plovidba Jadranskim morem (i vodama koje su pristupaĉne s mora) do crte koja spaja rt
Santa Maria di Leuca, rt Kefali (otok Krf) i rt Skala (kod Butrinskog zaljeva), za koje se brod ne udaljava više od 20 Nm od najbliţe obale, kopna
ili otoka.
Pri planiranju putovanja izmeĊu istoĉne i zapadne obale Jadranskog mora, pod pojmom obale kopna ili otoka iz prethodnog stavka iskljuĉuju se
obale otoka Palagruţe, Galijule, Pianose, otoĉne skupine Tremiti, otoka Sazan i obala Albanije od rta Gjuhes (Sqepi i Gjuhes) do rta Panormes
(Sqepi i Panormes).

5. nacionalna plovidba – plovidba unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske i vodama koje su pristupaĉne s mora.
Ribarski brodovi, kao i brodovi – tegljaĉi u kategoriji plovidbe 5 mogu ploviti i unutar gospodarskog pojasa Republike Hrvatske.
Do odluke o proglašenju gospodarskog pojasa Republike Hrvatske odredba toĉ. 5. ovog dijela Naredbe, alineja druga, primjenjuje se na zaštićeni
ekološko – ribolovni pojas Republike Hrvatske temeljem odluke Hrvatskog sabora o proširenju podruĉja Republike Hrvatske na Jadranskom moru
(Narodne novine br. 158/03 i 77/04)

6. nacionalna obalna plovidba – plovidba unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske i vodama koje su pristupaĉne s mora.
U vremenskom razdoblju od 1. travnja do 31. listopada ovo podruĉje plovidbe se proširuje na:
– plovidbu 1,5 Nm od polazne crte u smjeru gospodarskog pojasa,
– plovidbu Viškim kanalom do otoka Visa i Biševa, te uz navedene otoke ne udaljavajući se više od 1,5 Nm od njihovih obala.

7. nacionalna priobalna plovidba – plovidba zaštićenim podruĉjima unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske i vodama koje su pristupaĉne s
mora; i to: Faţanskim, Zadarskim, Srednjim, Pašmanskim, Vrgadskim, Murterskim, Šibenskim, Splitskim, Braĉkim, Hvarskim, Neretvanskim,
Stonskim i Koloĉepskim kanalom i Pirovaĉkim zaljevom.

8. lokalna plovidba – plovidba povezanim luĉkim bazenima koji predstavljaju jedinstvenu geografsku i prometnu cjelinu, lukama, zaljevima
(Limskim, Raškim, Kaštelanskim i Klek – Neumskim zaljevom, Rijekom dubrovaĉkom, Prokljanskim jezerom ukljuĉujući ušće rijeke Krke do rta
Jadrija), jezerima, kao i rijekama hrvatskog Jadranskog sliva do granice do koje su one plovne s morske strane.
Podruĉje povezanih luĉkih bazena odreĊeno je u prilogu 1 ove Naredbe te predstavlja sastavni dio ove Naredbe.

                                                                        III.
Na dan stupanja na snagu ove naredbe, prestaje vaţiti Naredba o kategorijama plovidbe pomorskih brodova (»Narodne novine«, br. 6/97 i 44/01).

                                                                        IV.

Ova naredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/06-02/47
Urbroj: 530-04-06-2
Zagreb, 10. travnja 2006.

                                                                    Ministar
                                                              Boţidar Kalmeta, v. r.



                                                                    PRILOG 1.

                                                             LUĈKI BAZENI PULA

1. Luka Umag, unutar granica sjevernog i juţnog lukobrana;
2. Luka Novigrad, ukljuĉujući luku Mirna, unutar granica rt Mujela – rt Zub;
3. Luka Poreĉ, unutar granica rt Pical – hrid Barbaran – otok Sveti Nikola – rt Brulo;
4. Luka Rovinj, unutar granica rt Barbariga – otok Figarola – otok Banjol – otok Sveti Andrija – rt Kurenat;
5. Luka Pula, ukljuĉujući Faţanski kanal, unutar spojnica rt Barbariga – rt Glavina (Mali Brijun) – Veliki Brijun – rt Peneda – rt Kumpar;
6. Medulinski zaljev, unutar granica rt Kamenjak – otok Fenera – rt Malrera;
7. Luka Raša, ukljuĉujući luku Krnica, unutar granica rt Soĉaja – rt Ubac:
8. Luka Rabac, unutar granica rt Sveti Juraj – rt Sveti Andrija;
9. Luka Plomin, unutar granica rt Mašnjak – uvala Kondrišĉi.



                                                            LUĈKI BAZENI RIJEKA

Podruĉje povezanih luĉkih bazena odreĊuje se crtom koja spaja rt Zaglav (O. Krk) – luĉko svjetlo Brgud ukljuĉujući akvatorij luke
»Brodogradilišta 3. Maj«.



                                                            LUĈKI BAZENI ZADAR

1. Luka Zadar, podruĉje unutar crte svjetlo Oštri rat (Puntamika) – svjetlo Lukoran na sjeverozapadu i crte koja spaja svjetlo Gaţenice – rt Oštrić
na jugoistoku.
2. Luka Biograd, podruĉje unutar crte svjetlo Turanj – svjetlo Pašman na sjeverozapadu i crte koja spaja uvalu Soline – rt Studenac na jugoistoku.
3. Luka Uvala Lamjana Vela podruĉje unutar crte koja spaja svjetlo Karantunić – svjetlo Mrtovnjak – rt Japleniĉki.



                                                           LUĈKI BAZENI ŠIBENIK

Podruĉje luke Šibenik kao i pripadajuće sidrište.



                                                             LUĈKI BAZENI SPLIT

Podruĉje Kaštelanskog zaljeva s odnosnim akvatorijem za sidrenje brodova i akvatorijem za sidrenje brodova s opasnim teretom sve pred gradska
                                                                 luka Split.
                                                          LUĈKI BAZENI PLOĈE

Podruĉje luka Ploĉe i Metković unutar spojnica toĉaka:
Toĉka A rt uvale Ţrnovnica s koordinatama 43° 05,0’ N; 17° 21,5’E
Toĉka B s koordinatama: 43° 03,2’ N; 17° 19,0’E
Toĉka C s koordinatama 43° 00,1’ N; 17° 22,8’E
Toĉka D spojnica na obalno svjetlo S nasip, glava, ušće Neretve s koordinatama 43° 01,1’ N; 17° 27,0’E
te podruĉje plovidbe rijekom Neretvom do mosta u Metkoviću s koordinatama: 43° 03,2’ N; 17° 39,4’E



                                                         LUĈKI BAZENI DUBROVNIK

Luka Gruţ, obuhvaća cjelokupni akvatorij Gruškog zaljeva, Rijeke dubrovaĉke i akvatorij od navedenog dijela do spojnice SW dio otoka Daksa –
rt Baterija na poluotoku Lapad i spojnice NW otoka Daksa (obalno svjetlo »Otoĉić Daksa« PS724 – na poziciji 42°40.2’N i 018°03.6’E) – naselje
Loznica na poziciji 42°40.6’N i 018° 03.9’E.

								
To top