Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
PLAN AKTIVNOSTI ZA POSTUPNO SMANJENJE EMISIJA
1.0 IME I ADRESA OPERATORA INVESTITORA POGONA I
POSTROJENJA
„BREŠĈIĆ“ d.d. Donji Vakuf
Ulica Slavne brigade bb
Donji Vakuf
2.0 LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA PRIKAZANA NA
PLANU
2.1. Osnovne karakteristike lokacije
Leţište gipsa “Brešĉići” smješteno je od Orašca na sjeveru do Kulen Vakufa na jugu,
na duţini od oko 10 km, a njegova uţa lokacija je na oko 3 km sjeverno od Kulen Vakufa u
dolini rijeke Une.
Ovo leţište nalazi se uz asfaltni put Orašac-Kulen Vakuf i udaljen je od ţeljezniĉke
stanice Kulen Vakufa cca 3km.
Leţište je povezano putem koji ide dolinom rijeke Une i povezuje Bihać s jedne
strane i preko Vrtaĉa bosanski Petrovac izlazeći na put AVNOJ-a. Putne prilike su dobre za
cijelu gipsnu zonu Orašac-Kulen Vakuf.
Teren ovog leţišta je blago brdovit sa nadmorskom visinom 300 do 430 m.
Leţište je okontureno taĉkama sa sljedećim koordinatama:
X Y
A 4 935 540 5 585 425
B 4 940 537 5 585 225
C 4 491 000 5 584 912
D 4 492 000 5 584 600
E 4 492 000 5 586 000
F 4 940 000 5 587 000
G 4 938 000 5 587 000
H 4 937 000 5 586 800
I 4 937 000 5 586 375
J 4 937 300 5 585 780
K 4 938 450 5 585 875
L 4 938 750 5 586 275
M 4 939 175 5 586 350
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 1
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
2.2. Morfološko – hidrološke i klimatske prilike
Morfološki gledano leţište gipsa “Brešĉići” predstavlja brdovitu oblast sa najvišim
vrhovima: Vršeljak (760 m), Crvene grede (697 m), Krepala glava (543 m), Bijela glava (422
m), a odatle se teren spušta prema rijeci Uni.
Glavni sabirnik svih vodenih tokova je rijeka Una u koju se slivaju svi stalni i
povremeni tokovi. Sve vode u ovom podruĉju pripadaju crnomorskom slivu.
Podruĉje “Brešĉići” odlikuje se kontinentalnom klimom koja se karakteriše velikim
temperaturnim razlikama i obilnim padavinama u toku godine.
3.0 OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA I
GODIŠNJI KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIKA
Dioniĉko društvo »Brešĉić» d.d. Donji Vakuf ima svojstvo pravnog lica sa sjedištem u
Donjem Vakufu, ulica 770 Slavne brigade bb Izvršavanje Statutom predviĊenih poslova
„BREŠĈIĆ“ d.d. obavlja poslove preko registrovanih djelatnosti iz oblasti registrovanih
djelatnosti odnosno poslovi subjekata upisa u zemlji.
Osnovne djelatnosti „BREŠĈIĆ„ d.o.o.Donji Vakuf, definisane Statutom, su:
- vaĊenje kamena za graĊevinarstvo,
- vaĊenje vapnenca i krede,
- vaĊenje sirovog gipsa,
- vaĊenje škriljasca
- vaĊenje šljunka i pjeska
- vaĊenje gline i kaolina
- vaĊenje ostalih ruda i kamena na drugom mjestu ne spomenuto
- proizvodnja cementa
- proizvodnja kreĉa
- proizvodnja gipsa
- proizvodnja betonskih proizvoda
- proizvodnja gotove betonske smjese
- prozvodnja ostalih prozvoda od betona ipsa, cementa i vještaĉkih
kamena
- sjeĉenje, oblikovanje i obrada kamena
- proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda na drugom
mjestu nespomen.
- radovi na visokogradnji
- radovi na niskogradnji
- odrţavanje objekata visokogradnje i niskogradnje, te njihovih dijelova
- izgradnja i odrţavanje autoputeva i drugih saobraćajnica,
aerodromskih pista, sportskih terena i dr.
- izgradnja hidrograĊevinskih objekata
- farbarski i štukaturni radovi
- ugradnja stolarije
- postavljanje podnih i zidnih obloga
- davanje u najam mašina i opreme za izgradnju ili rušenje sa
rukovaocem
- trgovina motornim vozila na veliko
- trgovina motornim vozila na malo
- trgovina na malo motornim gorivima i mazivima
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 2
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
- posredništvo u trgovini graĊevinskim drvetom i drugim graĊevinskim
materijalom
- posredništvo u prodaji mašina, indrustrijske opreme, brodova i
aviona
- posredništvo u prodaji namještaja, predmeta i aparata za
domaćinstvo i drugih nemetalnih proizvoda
- posredništvo u prodaji tekstila, odjeće, obuće i koţnih proizvoda
- posredništvo u prodaji hrane, pića i duhana
- posredništvo u prodaji raznovrsnih proizvoda
- trgovina na veliko elektriĉnim aparatima za domaćinstvo, radio i TV
ureĊajima
- trgovina na veliko drvetom
- trgovina na veliko graĊevinskim materijalom i sanitarnom opremom
za vodovod i grijanje
- trgovina ne veliko graĊevinskim mašinama
- trgovina na malo ţeljeznom robom, bojama, staklom i ostalim
graĊevinskim materijalom
- prevoz robe i tereta u drumskom saobraćaju
3.2. Planirana proizvodnja PK "Brešĉić"
Prema osnovnim pretpostavkama koje sluţe kao ulazne veliĉine za izradu GRP
eksploatacije i prerade gipsa“Brešĉić”, planira se godišnja proizvodnja svih frakcija gipsa
ovom PK i to:
Ukupna godišnja proizvodnja:………. ….30.000 m3ĉ.m./god.
4.0 OPIS POGONA I POSTROJENJA TEHNOLOŠKE I TEHNIĈKE
CJELINE SA ŠEMAMA I POMOĆNE OBJEKTE UKLJUĈUJUĆI
OPREMU ZA SMANJENJE NEGATIVNOG UTICAJA
4.1. Osnovne tehniĉke karakteristike objekta
Površinska eksploatacija tehniĉkog kreĉnjaka, na lokalitetu "Brešĉić" Kulen Vakuf
bazira se na veoma pogodnim prirodnim i strvorenim tehniĉko – tehnološkim i drugim
uslovima. Ovo iz razloga jer se rješavanjem saobraćajnih uslova, izgradnjom objekata ulazne
infrastrukture, snabdijevanja energijom, vodom, obezbjeĊenjem tehnološke opreme i drugim
pretpostavkama za eksploataciju i preradu jedne korisne mineralne sirovine ostvaruju i svi
uslovi za eksploataciju i preradu i korisne mineralne sirovine.
Odluĉujući utjecaj na izbor strukture mehanizacije na lokalitetu „ Brešĉić“ Kulen Vakuf
imaju kako prirodni tako i tehniĉko . tehnološki faktori. U prirodne faktore spadaju:
fiziĉko – mehaniĉke karakterisrike gipsa
oblok i dimenzije okonturenja PK
topogrefije terena
U tehniĉko – tehnološke karakteristike spadaju:
kapacitet PK i maksimalna dimenzija ulaznog komada u drobilicu
intezitet, dinamika razvoja PK u planu i po visini lokacija preraĊivaĉkih
kapaciteta
snabdjevanje pogonskom energijom
Razvoj radilišta površinskog kopa, omogućuju sistwn eksploatacije koji se sastoji iz
slijedećih faza i to:
Glavne faze
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 3
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Radova na otkrivci
Priprema materijala za utovar bušenje i miniranje
Guranje materijala buldozerom sa više etaţa na utovarni plato
Utovar i transport sirovine gipsa
Utovar gotovih proizvoda
Pomoćne faze
Odrţavanje površinskog kopa, jalovišta, puteva i radnog kruga
Odvodnjavanje površinskog kopa i jalovišta
Odrţavanje rudarske opreme
Zaštita okoliša rekultivacija zemljišta oštećenog rudarskim radovima
4.2. Tehniĉko – tehnološka oprema PK "Brešĉić"
Na ovom pogonu angaţovana je oprema separacije rude gipsa i postavljeno je
PSRS-500 spremište eksplozivnih sredstava i mobilna mehanizovana oprema angaţovana
na drugim radilištima ili na odrţavanju puteva.
Pogon separacije rude gipsa ĉine objekti visokogradnje i niskogradnje, tipski graĊeni i
opremljeni za obradu i separisanje rude gipsa:
- Usipni koš sa max. otvorom rešetke od 700 mm
- Ekscentar dozatora, tipa DM 900x2500, duţine 2500 mm, širine 900, koji vrši
prihvat rude gipsa ispod usipnog koša i transportuje u proces separisanja
- Klizna vibraciona rešetka koja sluţi za odvajanje podfrakcije i neĉistog dijela rude
gipsa i doziranje rude na postrojenje za drobljenje
- Drobilica STT, sa motorom snage 55 kW, koja sluţi kao postrojenje za drobljenje
- Transporter sa trakom, duţina 23 m, širine 600 mm, koji sluţi za prihvat
izdrobljene rude gipsa i transport iste na deponiju ili u transportno sredstvo
Mobilna oprema koja je angaţovana na pogonu je slijedeća:
- Buldozer
- Bager - rovokopaĉ
- Utovarivaĉ
- Bušaća garnitura sa kompresorom
- Transportni kamioni
4.3. Tehnologija proizvodnje
Eksploatacija gipsa na lokalitetu "Brešĉić" Kulen Vakuf zasniva se na rušenju stijena
energijom eksplozivnog razlaganja eksploziva, utovaru i unutrašnjem transportu gipsa,
primarnom i sekundarnom drobljenju i mljevenju, klasiranju, privremenom skladištenju,
utovaru komercijalnih frakcija i isporuci za poznate i druge kupce.
4.4. Tehniĉko-tehnološki proces
Tehnološki proces ekspoatacije i prerade gipsa gipsana PK "Brešĉić" Kulen Vakuf je
u cjelosti definisan Glavnim rudarskim projektom (GRP).
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 4
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
4.5. Bušenje i miniranje
kombinacije eksploziva koje se koriste na PK „ Brešĉić“ su :
Za gips:
kombinacija osnovno punjenje: Amonal V ili sl.80%
ANFO eksplozivi
dopunsko punjenje: Platiĉni eks. 20%
Navedene kombinacije zadovoljavaju iz uslova akustiĉne impedance stijene, i koja sa
stanovišta primjene u zavodnjenim uslovima kao i kod podbušenja zadovoljava. Daljni
proraĉun će se izvršiti za predloţenu varijantu. Ostavlja se pravo Investitoru da moţe koristiti
i druge eksplozive ali u kombinacijama koje zadovoljavaju akustiĉnu impedancu stijene (npr
kombinaciju Anfo eksploziva tipa Anfex i praškastog eksploziva Amonal oj. "V" i sl.)
U sluĉaju nedostatka na trţištu eksploziva koji zadovoljavaju po navedenom kriterijumu treba
primjenjivati eksplozive koji su najbliţi graniĉnim uslovima za Ko i Kr.
Bušenje minskih bušotina na PK “Brešĉići” vršit će se pneumatskom hidrauliĉnom
bušilicom HGVV ĉije su osnovne tehniĉko-tehnološke karakteristike date na sl. br.12 ili
garniturom sliĉnih tehnoloških karakteristika.
Prema iskustvenim podacima brzina bušenja garniture sa preĉnikom bušenja 89
mm iznosi 8 m/sat.
4.6. Napajanje elektriĉnom energijom
Potrošaĉi elektriĉne energije na PK – kamenolomu i seperacije „ Brešĉići“
snabdjevaju se elektriĉnom energijom iz zasebne tipske transformatorske stanice montirane
ne ţeljeznom – rešetkastom stubu. Ista je nemjenski izraĊena za ove potrošaĉe, a za njen
prikljuĉak dograĊen je i zaseban ogranak dalekovoda od pet polja, kojima je spojen na
postojeću distributivnu 10 KV mreţu podruĉja. Pomenuti produţetak dalekovoda i trafo
stanice STS – 10/0, 4/0, 231 kVA obraĊeni su u zasebnom Tehniĉkom projektu.
Napajanje elektriĉnom energijom postrojenja vrši se sa STS 10/0,4 kV postavljene u
industrijskom krugu separacije, preko GRB i komandnog ormara, smještenih u komandnoj
prostoriji separacije.
Upravljanje ureĊajima separacije vrši se sa propisno izgraĊenog komandnog pulta,
koji je opremljen elektriĉnim aparatima, komandnim i kontrolnim ureĊajima i napravama.
Zaštita od atmosferskih praţnjenja na objektima usipnog koša, izveden je klasiĉnom
gromobranskom instalacijom sa FeZn trakom.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 5
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
5.0. DATUM POĈETKA RADA POGONA ODNOSNO
POSTROJENJA
PK kamenolom «Brešĉić» su u vlasništvu PK «BREŠĈIĆ» Donji Vakuf. Eksploatacija
mineralne sirovine gips a zapoĉela je u 1981 godine.(pauza za vrijeme ratnih dejstava i
ponovni poĉetak sa radom 1998 godine)
6.0 STUDIJA ZAGAĐENOSTI U NULTOM STANJU KOJA
OBRAĐUJE TRENUTNO STANJE OKOLIŠA NA DATOJ
LOKACIJI, POPIS MJESTA NASTANKA I KVANTITATIVNE I
KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE SVIH OTPADNIH TOKOVA
(OTPAD, BUKA, EMISIJE U ZRAK, OTPADNE VODE),UZ
PRIKAZ EMISIONIH MJESTA NA MAPI LOKACIJE ( PODACI O
MONITORINGU STANJA OKOLIŠA NA DATOJ LOKACIJI)
Djelatnost kamenoloma „ Brešĉić “ Kulen Vakuf predstavlja djelatnost koja je
karakterizirana emisijama gasovitih štetnih polutanata u zrak i manjih koliĉina ĉvrstih
otpadnih materija.
Ekološke karakteristike potencijala ĉine kombinacije meĊusobnih uticaja prirodnih
faktora kao što su zemljište, voda ,zrak ,flora, reljef, fauna.
6.1. Uvod
Zaštita okoliša podrazumijeva sve aktivnosti i mjere koje imaju za cilj prevenciju od
opasnosti, štete ili zagaĊivanja, te reduciranje ili odstranjivanje štete koja je nastala sa
teţnjom povrata na stanje prije izazvane štete. Zaštita okoliša se provodi radi oĉuvanja
okoliša, smanjivanja rizika za ţivot i zdravlje ljudi, osiguranja i poboljšanja kvalitete ţivljenja
za dobrobit sadašnjih i budućih generacija, što ĉini osnovni postulat odrţivog razvoja.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito oĉuvanje kvaliteta okoliša, oĉuvanje prirodnih
zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najbolji naĉin za okoliš, kao
osnovni uvjet zdravog i odrţivog razvoja.
Osnovni ciljevi zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvoj jesu:
o Trajno oĉuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i oĉuvanje
ekološke stabilnosti;
o Oĉuvanje kvaliteta ţive i neţive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih
dobara;
o Oĉuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika,
o UnapreĊenje stanja okoliša i osiguranja boljih uvjeta ţivota.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 6
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Osnovni ciljevi zaštite okoliša postižu se:
o PredviĊanjem, praćenjem, sprjeĉavanjem, ograniĉenjem i uklanjanjem
nepovoljnih uticaja na okoliš;
o Zaštitom i ureĊenjem izuzetno vrijednih dijelova okoliša;
o Sprjeĉavanjem rizika i opasnosti po okoliš;
o Poticanjem korištenja obnovljenih prirodnih izvora energije;
o Poticanjem upotrebe proizvoda i korištenjem proizvodnih postupaka
najpovoljnijih za okoliš;
o Sprjeĉavanje zahvata koji ugroţavaju okoliš;
o Razvijanjem svijesti o potrebi zaštite okoliša u odgojnom i obrazovnom procesu;
o Obavještavanjem javnosti o stanju okoliša i njenim sudjelovanjem u zaštiti
okoliša;
o Donošenjem pravnih propisa o zaštiti okoliša;
o Povezivanjem institucija zaštite okoliša sa meĊunarodnim institucijama.
U Studiji se koriste pojmovi sa slijedećim znaĉenjem:
o Pejzaţ je ograniĉeno podruĉje koje sadrţi odreĊene strukture i karakteristike,
specifiĉne divlje vrste i prirodne sisteme zajedno sa specifiĉnim
karakteristikama kulturnog naslijeĊa, gdje zajedno egzistiraju i uzajamno djeluju
sile prirode i elementi antropogenog djelovanja;
o Korištenje okoliša je aktivnost koja izaziva promjene u okolišu na naĉin da se
koristi okolišem u cjelini ili nekom njegovom komponentom kao prirodnim
resursom ili ispuštajući supstance, odnosno energiju u okolišu ili komponentu
okoliša, a u skladu sa propisima koje reguliraju oblast zaštite okoliša;
o Okoliš je prirodno okruţenje: tlo, voda, zrak, klima, biljni i ţivotinjski svijet u
ukupnosti djelovanja i kulturna baština kao dio okruţenja kojeg je stvorio ĉovjek;
o Uticaj na okoliš je promjena u okolišu nastala korištenjem i opterećivanjem
okoliša;
o Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje ĉovjeka koje moţe
narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost ili na drugi naĉin nepovoljno
uticati na okoliš;
o Zaštita okoliša je preduzimanje niza odgovarajućih aktivnosti i mjera koje imaju
za cilj prevenciju od opasnosti, štete ili zagaĊivanja okoliša, reduciranje ili
odstranjivanje štete koja je nastala i povrat na stanje prije izazvane štete;
o Ekološki sistem je dinamiĉan kompleks zajednica biljaka, gljiva, ţivotinja i
mikroorganizama i njihove neţive sredine koji meĊusobno djeluju kao
funkcionalna jedinica;
o ZagaĊenost je direktno ili indirektno unošenje organskih ili anorganskih
supstanci, vibracija, toplote, mirisa ili buke u zrak, vodu ili tlo od ljudske
aktivnosti koje mogu biti štetne po zdravlje ĉovjeka ili kvalitetu ţivota u okoliš;
o Dimni plinovi su otpadni plinovi iz loţišta instalacije koji su oneĉišćeni
polutantima u ĉvrstom, teĉnom ili gasovitom stanju;
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 7
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
o Emisija – direktno ili indirektno ispuštanje supstanci, vibracija, toplote, mirisa ili
buke koje proizvodi jedan ili više izvora u postrojenju i ispusta u zrak, vodu i tlo;
o Graniĉna vrijednost emisije – masa izraţena u vidu specifiĉnih parametara,
koncentracije ili nivoa emisije koja neće biti prekoraĉena tokom odreĊenog
vremena;
o Opasna supstanca – supstanca, smjesa supstanci ili preparat utvrĊen
provedbenim propisom koja je prisutna kao sirovina, proizvod, nusproizvod,
talog ili meĊuproizvod ili supstance koje bi mogle nastati u sluĉaju nesreće
o Ĉestiĉna tvar je polutant u ĉvrstom stanju koji se izraţavaju kao:
- dim, ĉestice manje od 10 µm koje smanjuju refleksiju filtar papira
zbog zacrnjena,
- ukupna lebdeća ĉestica (ULĈ) su ĉestice svih veliĉina koje se
nalaze u zraku.
o Postrojenje je bilo koji objekt koji se koristi za industrijske ili javne svrhe,
koji moţe da izazove zagaĊenje zraka.
6.2. Porijeklo, kvalitet i vrste i koliĉine sirovina
6.3. Geološka graĊa leţišta
Leţište “Brešĉići” odlikuje se mikro-slojevitom teksturom, a gips je jedar i ĉesto
saharidan, boje bijele do svijetlosive.
Osnovno gorje ĉine permotrijaski sedimenti predstavljeni šupljikavim kreĉnjacima,
pješĉarima i škriljcima.
Gips je pri površini mekan, trošan pa je slojevitost vrlo teško uoĉiti. U geološkoj graĊi
leţišta uĉestvuje još nekoliko sistema pukotina koje su ispunjene ţutom glinom.
Na osnovu već utvrĊenih i istraţenih koliĉina moţe se reĉi da se radi o veoma
znaĉajnom podruĉju gipsanhidrita, koji osiguravaju dugogodišnju eksploataciju gipsa dobrog
kvaliteta, primjenjljivog u graĊevinarstvu, cementnoj i hemijskoj industriji.
Etaţe na ovom površinskom kopu koji je otvoren iznad nivoa 312 m, su širine od 6 m
i visine 6 m, a nagib kosine je 800 u gipsu. Zalijeganje leţišta je sjeveroistok sa uglovima
zalijeganja 50-800. Jalovinski i humusni pokrivaĉ debljine je 0,5-20 m.
6.4. Opis, geneza i tektonika leţišta
Leţište se nalazi uz asfaltni put Orašac-Kulen Vakuf, a zbog blizine ţeljezniĉke
stanice moguć je transport i ţeljeznicom.
Pored gipsa kao mineralne sirovine koja se koristi sa ovog leţišta, utvrdilo se i
prisustvo anhidrita. Korisnu stuptancu na ovom lokalitetu ĉini gips koji je nastao hidratacijom
iz naslaga anhidrita, a granica izmeĊu gipsa i anhidrita je postupnog karaktera.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 8
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Ovo leţište pripada sedimentnom tipu leţišta gipsa i anhidrita epigenetskog tipa. Ovaj
gips nastao je djelovanjem sumporne kiseline na šupljikave kreĉnjake koji je nosioc gipsa.
Leţište je velike debljine i prostrano pa se svrstava u grupu leţišta.
Leţište gipsa “Brešĉići” pripada tektonskoj jedinici: Ĉemernica-Kulen Vakuf. Na
otvorenim profilima istraţno-eksploatacionih etaţa, i na pojedinim usjecima nisu registrovani
rasjedi. Dijelovi terena koji su izgraĊeni od glinovitih škriljaca, pješĉara, laporaca i gline
manje su otporni prema uticaju egzogenih faktora, dok dijelovi terena izgraĊeni od otpornijih
stijena: kreĉnjaka, gipsa i dr. predstavljeni su jasno izraţenim reljefom koji se karakteriše
strmim, vertikalnim stranama.
6.5. Izbor visine etaţe
Racionalna visina etaţe bira se u zavisnosti od uslova sigurnosti rada utovarno-
transportne mehanizacije. U direktnoj je zavisnosti od fiziĉko–mehaniĉkih karakteristika
radne sredine. Visina etaţe takoĊe zavisi od parametara bagera, kao i od naĉina miniranja
odnosno od oblika, visine i ugla nagiba gomile odminiranog materijala.
Sa ekonomske taĉke gledišta treba povećati visinu etaţe, jer se pri tome smanjuju
troškovi bušenja i miniranja, i dolazi do koncentracije radova na jednoj koti.
Eksploatacija na površinskim kopovima stijenskih masiva sa visokim etaţama ima
nesumljive prednosti u odnosu na niske etaţe:
- visoka koncentracija rada
- rušenje stijenskog masiva većim gravitacionim padom
- mogućnost primjene manje mobilne mehanizacije
- manja ulaganja u lokalne transportne puteve i transportna sredstva
- lakša organizacija i sinhronizacija rada
Nedostatci visokih etaţa su:
- ugroţena stabilnost kosine
- oteţano bušenje vertikalnih dubokih bušotina i njihovo
punjenje eksplozivom
- nemogućnost primjene relativno manjih promjera bušenja
- opasnost od padanja visećih komada i dr.
Relativan uticaj na definisanje i usvajanje visine etaţe imaju i fiziĉko-mehaniĉka
svojstva i elementi sklopa stijenskog masiva (slojevitost, raspucalost, kavernoznost, vrsta
ispune) odnosno mogućnost efikasnog bušenja i punjenja minskih bušotina za projektovanu
visinu etaţe.
Za površinski kou "Brešĉići" usvojena je visina etaţe He=15 m u fazi redovne
eksploatacije, a u fazi otvaranja pojedinih etaţa kao i u procesu sanacije ova visina će biti
manja ili veća što će ovisiti od konkretnih uslova na terenu. Ova visina etaţe je ostvarena u
proteklom radu površinskog kopa.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 9
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
6.6. Inţinjersko – geološke karakteristike
Rudarski radovi eksploatacije vršit će se samo u korisnoj supstanci ovog leţišta tj. u
naslagama gips-anhidrita.
Gips kao posebna vrsta materijala ima osobinu da u dodiru sa vodom istu apsorbuje i
povećava svoju zapreminu, a sa bubrenjem povećava se plastiĉnost i time opada ugao
unutrašnjeg trenja i nosivost, smanjuje se visina i ugao stabilnosti kosina. Zbog ovih
karakteristika gipsa, u vlaţnim periodima omoguĉuje se formiranje radnih etaţa većih visina
sa stabilnim visinama.
Ovakav vlaţan gips ima izraţenu priljepljivost što stvara probleme u procesu
eksploatacije.
Etaţe na ovom kopu su širine i visine 6 m, a nagib kosine 800 u gipsu, pa se na taj
naĉin formira završni nagib od 420 a što utiĉe na izbor opreme.
6.7. Fiziĉko – mehaniĉka svojstva
UtvrĊena srednja vrijednost zapreminske teţine gipsa, uzeto na deset uzoraka, a ĉije
je ispitivanje vršeno zadnji put 1980 godine, iznosi 2,27 g/cm3. Ostale fiziĉke karakteristike, s
obzirom da nisu bitne za dalju preradu gipsa, nisu razmatrane.
Od mehaniĉkih karakteristika odreĊena je kohezija c=40 kg/cm 2 i ugao unutrašnjeg
trenja
6.8. Hemijski sastav
Potencijalne rezerve sa utvrĊenim hemijskim karakteristikama sa sljedećim
prosjeĉnim kvalitetom ovjeren je od strane Komiteta za energetiku, rudarstvo i industriju.
Komponenta %
Kristalna voda (2300) 18,31
Vlaţnost (450) 0,15
SiO2 + N.O. 3,49
SO3 43,16
CaO 31,65
MgO 1,25
Fe2O3 0,24
Al2O3 0,40
CaCO3 1,21
CaSO4 x 2H2O 87,49
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 10
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
6.9. Klimatske karakteristike podruĉja
Podruĉje Kulen Vakufa odlikuje se umjereno – kontinentalnom klimom ali više naginje
prema pred – planinskoj klimi , sa srednjom godišnjom temperaturom ispod + 10,6 oC.
Osnovne su joj karakteristike niţe temperature u duţem periodu jesen – proljeće, obilju
padavina u obliku kiše i snijega, izraţene vlaţnosti i oko 20% mraznih dana ( dani u kojima
prosjeĉna dnevna temperatura ne prelazi 0 oC
20, 3 % ljetnih dana ( dani kada prosjeĉna dnevna temperatura ne opada ispod 25 oC
Relativna vlaţnost vazduha tokom godine kreće se izmeĊu 70 i 80% te je u
kombinaciji sa prosjeĉnim temperaturama izuzetno povoljna za ĉovjeka
Prosjeĉna godišnja koliĉina padavina za Kulen Vakuf sa širom okolinom iznosi 1000
mm, odnosno 800 – 900 mm u dolinskim, do 900 – 1250 mm godišnje u planinskim
dijelovima. O ovim klimatskim klimatskim prilikama potrebno je voditi raĉuna u planiranju
broja radnih dana godišnje u rudarsko-tehnološkom dijelu.
6.10. Izvori opasnosti i štetnosti
Izvori opasnosti i štetnosti za okolinu su vezani eksploataciju i preradu gipsa i prema
elementima ţivotne sredine koje mogu ugroziti dijele se na:
Izvore zagaĊivanja zraka,
Izvore zagaĊivanja voda,
Izvore ugroţavanja tla,
Izvore nastanka buke i
Miniranje, odnosno rušenje stijena energijom eksplozivnog razlaganja eksploziva,
sa posljedicama seizmiĉkih i zvuĉnih efekata miniranja.
6.11. Izvori zagaĊivanja zraka
Do zagaĊivanja zraka u radnom i ţivotnom okolišu dolazi usljed:
emitovanja mineralne prašina u procesu eksploatacije, utovara i istovara, prerade gipsa,
te dizanja i nošenja pomoću vjetra sa deponija gotovih proizvoda i sa internih
komunikacija,
emitovanja gasovitih produkata eksplozivnog razlaganja eksplozivnih materija u procesu
miniranja i sagorijevanja teĉnih nafte u motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.
Mineralna prašina nastaje u slijedećim fazama tehnološkog procesa:
bušenje minskih bušotina u tehnološkom procesu rušenja stijena energijom eksplozivnih
razlaganja eksploziva,
miniranje u procesu rušenja rušenja stijena energijom eksplozivnih razlaganja eksploziva,
utovar odminiranih masa rovnog gipsa, kreĉnjaka i otkrivke,
utovar gotovih proizvoda, odnosno pojedinih frakcija sa skladišta separacije,
transport gipsa,
padanje agregata sa transportera i formiranje kupa,
ĉišćenje površina radnih etaţa i internih komunikacija,
postrojenja separacije, naroĉito postrojenja za drobljenje, mljevenje i prosijavanje,
uzvitlavanje mineralne prašine sa radnih površina, saobraćajnica, deponija i sliĉno
djelovanjem zraĉnih struja (vjetra).
6.12 Procjena uticaja tehnologije na okolicu u periodu rada
Utjecaj tehnološkog procesa koji se odvija na kamenolomu ˝Brešĉić˝ Kulen
Vakuf na okolicu se moţe razmatrati za uslove normalnog rada, ispravnosti i
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 11
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
funkcionalnosti opreme u Zahvatu, te za uslove nekih akcidentnih situacija, koje se
mogu smatrati ekološkim nesrećama.
6.13. Utjecaj tehnološkog procesa u uslovima normalnog rada
U uslovima normalnog rada, obzirom da se najveći dio tehnoloških operacija odvija u
zatvorenom sistemu nema niti moţe biti agresivnog ataka na ekološke ĉlanove: zrak, vodu,
tlo i ţivi svijet izvan dopustivih granica. Normalni uslovi rada podrazumijevaju niske i
tolerantne efekte ove djelatnosti na okoliš i njegove komponente i sisteme.
6.14. Promjene mikroklimatskih uslova
Na podruĉju Kulen Vakufa je zastupljena umjereno kontinentalna klima ĉije su ka-
rakteristike i srednja godišnja temperatura zraka za period 1971 - 2000 godina na
meteorološkoj stanici prikazane su u tabeli 1
Tabela broj 1.
MJESEC U GODINI Srednj
I II III IV V VI
IX X
VII XI
VIII XII a
vrijed.
VRIJEDNOST SREDNJIH MJESEĈNIH I GODIŠNJIH TEMPERATURA (0C)
1,1 2.4 6,5 10,5 15,4 18,6 20,3 19,7 15,8 11,2 5,9 2,3 10,8
Padavine su dosta dobro rasporeĊene u toku godine i kreću se oko 1000 lit/m 2.
Prosjeĉne mjeseĉne i godišnje padavine na meteorološkoj stanici za period 1971 - 2000
godina prikazane su na tabeli 2.
Tabela broj 2.
MJESEC U GODINI Godišn
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII je
2
PROSJEĈNE MJESEĈNE I GODIŠNJE PADAVINE (lit/m )
83 89 99 117 113 107 104 96 126 130 146 111 1321
Mijenjanje topografskih karakteristika na planiranoj eksploatacionoj površini
kamenoloma gdje je zastupljeno visoko rastinje uticat će samo na lokalne mikroklimatske
prilike, samo na prostoru kamenoloma. Na razvijenijim površinama kamenoloma
temperaturne razlike će biti nešto veće u toku dana i godine zbog uklanjanja vegetacijskog
pokrova. Vjetrovi će imati nešto veća turbulentnija strujanja radi uklanjanja visokog rastinja i
formiranja visinskih razlika površina uslijed eksploatacije tehiĉkog kamena gipsa.
Na radnim površinama površinskog kopa uticaj atmosferskih padavina će biti veći
nego u šumskom ekosistemu. Prema tome, razlike svih mikroklimatskih elemenata će biti
veće na eksploatacionoj površini kamenoloma nego u šumskom ekosistemu.
Treba istaći da uticaj na mikroklimu ovog prostora nije od bitnog znaĉaja za širu
okolinu, jer će klimatske promjene biti samo lokalnog karaktera na malom prostoru
(površinskog kopa). Promjene mikroklime neće imati bitan uticaj na promjene klime šireg
predjela.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 12
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
6.15. Uticaj na biljni i ţivotinjski svijet
Biljne i ţivotinjske zajenice na istraţivanom i eksploatacionom podruĉju leţišta gipsa
gipsa"Brešĉić" Kulen Vakuf ĉine jedinstven i dinamiĉan biotiĉki sistem koji se stalno mijenja
pod uticajem antropogenog faktora.
Iskorištavanjem prirodnih resursa, njihovom preradom i produkovanjem razliĉitih
otpadnih materija (rezidua) ĉovjek sve više utiĉe na prirodnu i ţivotnu sredinu i mijenja njeno
prirodno uspostavljeno stanje. Zato je cilj svakog zahvata u prirodi, odnosno svake
eksploatacije prirodnih resursa da se sagledaju svi mogući štetni uticaji na okoliš kako bi se
predvidjele sve potrebne mjere za maksimalno spreĉavanje štetnih uticaja na okolinu. To
podrazumijeva iznalaţenje najboljih rješenja za okolinu, a koja se zasnivaju na prouĉavanju
ekosistema ţivotne sredine i iznalaţenju najpovoljnijih zahvata u prostoru s ciljem
minimiziranja štetnih uticaja na okolinu.
Prostor za eksploataciju gipsa (površinski kop tehniĉkog kamena gipsa) prekriven je
vegetacijom na većoj površini i to je ekosistem šume. Na oko 50 % prostora namijenjenog
za površinski kop nalazi se visoko rastinje.. Radom kamenoloma mjenjaju se ekološki uslovi
za egzistenciju biljnih i ţivotinjskih zajednica na tom mikrolokalitetu, jer je kamenolom
antropogena pustinja sa ekstremnim ekološkim uslovima za egzistenciju ţivog svijeta. Treba
istaći da moţe doći do promjena uslova rasta i egzistencije vegetacije u pojasu širine cca 5
m neposredno oko kamenoloma radi pojave erozije.
Na širem podruĉju PK gipsa gipsa"Brešĉić" Kulen Vakuf zastupljena je klimatogena
vegetacija koju ĉine šume jele i smrĉe zajednice Abieto-Piceetum na koju se na juţnim
ekspozicijama nastavljaju bukovo-jelove šume zajednice Abieto-Fagetum.
Dominantne vrste u spratu visokog drveća su: Abies alba i Picea excelsa, kojima se
pridruţuju Fagus silvatica, Acer obtusatum itd. U spratu šiblja zastup-ljene su slijedeće vrste:
Sambucus racemosus, Daphne mezereum, Lonicera alpigena, Rhamnus fallax, Viburnum
lantana, Evonymus latifolia, Vaccinium myrtillis itd, a u spratu zeljastih biljaka: Asperula
odorata, Paris quadrifolia, Anemone nemorosa, Sanicula europaea, Asarum europaeum,
Pulmonaria officinalis, Oxalis acetosella, Fragaria vesca, Pteridium aqulinum itd.
Na eksploatacionom polju nisu zastupljene jestive, ljekovite i vitaminozne biljke osim
rijetkih primjeraka vrsta: Asperula odorata, Asarum europaeum, Pulmonaria officinalis,
Vaccinium myrtillus i Fragaria vesca, koje su u strukturi zajednica zanemarljive.
Na ovom prostoru nisu zastupljene posebne ţivotinjske vrste s obzirom da je to
Eksploatacija gipsa na površinskom kopu "Brešĉić" neće imati bitnog uticaja na
šumski ekosistem ovog podruĉja, odnosno na biljni i ţivotinjski svijet s obzirom na neznatnu
površinu namijenjenu za eksploataciju tehniĉkog kamena, neznatnu frekvenciju biljnog i
ţivotinjskog svijeta u odnosu na cjelokupan predio i neznatnu ukupnu drvnu masu koja se
nalazi na tom prostoru i sobzirom da to nije stanište posebnih ţivotinjskih vrsta.
6.16. Uticaj na kvalitet tla
Tlo predsatvlja osnovni ekološki uslov za rast i egzistenciju biljaka sa kojim su biljke
usko vezane kroz sistem ishrane i njihova produkcija je direktno ovisna od edafskih uslova.
Na podruĉju planiranog kamenoloma dominira kiselo smeĊe tlo na spilitima i njihovim
breĉama i smeĊe tlo na kreĉnjaku, a mjestimiĉno je zastupljena i rendzina na kreĉnjaku. To
znaĉi da će uslijed planirane eksploatacije gipsa na ovom lokalitetu doći do izmjene
pedoloških uvjeta skidanjem horizonta tla sa matiĉnog supstrata na eksploatacionom polju
da bi se došlo do gipsa.
Eksploatacijom gipsa doći će do devastacije tla na planiranoj površini, što je nuţno
vezano za ovakve zahvate. Na radnim površinama kamenoloma doći će i do erozije i sl.
Jalovina, odnosno iskopana zemlja i drugi otpadni materijal će se deponovati na
postojećem odlagalištu (deponiji). Otpadni materijal će se odlagati u postojeću depresiju
odlagališta ĉime će se taj prostor zapuniti i oblikovati prema okolnom terenu, što će omo-
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 13
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
gućiti da se po okonĉanju eksploatacije rekultivira kao jedinstvena cjelina sa okolnim
prostorom.
Po okonĉanju eksploatacije gipsa bit će nuţno izvršiti tehniĉku i biološku sanaciju
kamenoloma s ciljem pretvaranja antropogene pustinje u ekološki sistem, odnosno s ciljem
vraćanja prirodi oduzetog prirodno stvorenog kvaliteta na prostoru površinskog kopa.
6.17. Uticaj na kvalitet voda
Koliĉina vode na ovom leţištu uslovljeno je sezonskim uvjetima, a leţište obiluje
blago usjeĉenim i potoĉnim dolinama, a vodeni tokovi su svi usmjereni na zapad i jugozapad
na Uni. Nivo podzemnih voda sliva rijeke Une ne utiĉe na odvijanje eksploatacionih radova.
U pogledu primanje i otpuštanje vode razlikuju se dva svojstva ovih stijena, stijene sa
kolektorskim i sa izolatorskim svojstvom. Jedan od vaţnih elemenata je poroznost koja
usovljava moguĉnost akumulacija i oticanja podzemnih voda, te se u pogledu vrste
poroznosti izdvajaju dvije grupe stijena: stijene intergranularne poroznosti u funkciji kolektora
i stijene pukotinske i kavernozne poroznosti u funkciji kolektora i izolatora.
Jednim dijelom, atmosferske vode koje padnu na površinu leţišta, ne zadrţavaju se
nego odmah putem gravitacije niz padine otiĉu u vodene tokove u blizini leţišta, a drugim
dijelom se zadrţavaju na najniţim dijelovima etaţe i grade jezero, što moţe uticati na
eksploataciju, pa je potrebno da se ta voda crpi tj. odvodnjava.
Uopšte gledano leţište “Brešĉić” prema svojim hidrogeološkim karakteristikama ne
omoguĉava akumulaciju podzemnih voda nego ima moguĉnost cirkulacije u kojima oborinska
voda ponire i otiĉe niz padine prema dolini rijeke Une.
Tehnološki proces proizvodnje nije karakteriziran velikom potrošnjom vode, pa je i
koliĉina nastalih otpadnih voda zanemarljiva. U pogonu kamenoloma „Brešĉić „ Kulen Vakuf
nastaju sljedeće kategorije otpadnih voda:
Tehnološke otpadne vode
Koliĉina otpadne vode koja nastaje u tehnološkom procesu je zanemarljivo
mala. Kao tehnološka otpadna voda javlja se samo voda zaprljana uslijed pranja
mehanizacije i sapiranja radnog prostora. Voda od radnog prostora predstavlja
otpadnu vodu, koja nije hemijski zagaĊena.
Nastale otpadne vode sadrţe mehaniĉke neĉistoće ( prašinu i sl.) i izvjesnu
koliĉinu masnoća nastalih eventualnim curenjem nafte ili maziva iz transportnih
sredstava u krugu pogona. Ove vode se ispuštaju u prirodne recipijente, budući da su
dnevne koliĉine istih male i po okoliš bezopasne.
Sanitarne i oborinske vode
Sanitarne otpadne vode se kanalizacionim sistemom odvode u dvokomornu
septiĉku jamu izgraĊenu u krugu pogona kamenoloma. Ĉišćenje septiĉke jame vrši se
prema potrebi.
Na osnovu uvida u tehniĉku dokumentaciju i stanja na objektu moţe se
zakljuĉiti da predmetna djelatnost ne utiĉe na zagaĊenje prirodnih podzemnih i
površinskih vodotoka podruĉja na kojem se nalazi.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 14
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
6.18. Uticaj na kvalitet zraka
Na kvalitet zraka će uticati gasoviti produkti eksplozionog razlaganja eksplozivne
materije u procesu miniranja i sagorijevanje teĉnih nafte u motorima na unutrašnje
sagorijevanje i mineralna prašina koja će se izdvajati u tehnološkom procesu eksploatacije,
utovara – istovara, transporta i prerade gipsa gipsa i kreĉnjaka. Ovdje ne razmatramo
temperaturne promjene, koje su evidentne u pojedinim fazama tehnološkog procesa, ali su
zanemarive za nivo proizvodnje i broj angaţovanih mašina i kao takve ne mogu imati nikakva
uticaja na stanje ţivotnog okoliša, pošto se njihovo djelovanje vrši iskljuĉivo unutar radnih
površina rudarskog objekta.
Dakle, izvore agresivne mineralne prašine u tehnološkom procesu PK “Brešĉić” Kulen
Vakuf predstavljaju slijedeće tehnološke faze rada i to:
- bušenje minskih bušotina u tehnološkom procesu rušenja stijena
energijom eksplozivnih razlaganja eksploziva,
- miniranje, u procesu rušenja stijena energijom eksplozivnog razla-ganja
eksploziva,
- utovar odminiranih masa rovnog gipsa gipsai/ili otkrivke,
- utovar gotovog proizvoda (pojedinih frakcija) sa skladišta separacije,
- transport rovnog gipsa gipsai otkrivke na etaţama površinskog kopa,
- ĉišćenje površina radnih etaţa i saobraćajnica,
- rad postrojenja separacije, naroĉito postrojenja za drobljenje, dod-
robljavanje (mljevenje) i prosijavanje i
- uzvitlavanje mineralne prašine sa radnih površina, saobraćajnica, deponija
i sl., djelovanjem zraĉnih struja (vjetra).
Iz navedenih podataka je vidljivo da su emisije agresivne mineralne prašine na PK
“Brešĉić” Kulen Vakuf vezane za tehnološki proces dobijanja, transporta i separisanja gipsa
gipsai u tim fazama se mora vršiti rješavanje sistema zaštite od agresivnog djelovanja
prašine.
Prema navedenim naglašenim mjestima emisija agresivne mineralne prašine na PK
“Brešĉić” Kulen Vakuf, moţe se konstatovati slijedeće:
6.19. Bušenje minskih bušotina
Masovna miniranja se izvode sa minskim bušotinama srednjeg preĉnika, bušaćim
garniturama zasnovanim na udarnom rotacionom bušenju, srednjeg preĉnika minske
bušotine (do 100 mm).
Prema literarnim podacima kod suhog bušenja minskih bušotina vrše se emisije
agresivne prašine u koncentraciji od 7 – 19 mg /m3 pri ĉemu su naglašene frakcije promjera
2,4 – 4,7 m.
Sa porastom dubine minskih bušotina poveĉava se pritisak vazduha u sistemu
ispuhavanja minskih bušotina, a time se poveĉavaju i koncentracije emisija agresivne
mineralne prašine. Zbog toga, kod minskih bušotina srednjeg preĉnika nije preporuĉljivo
bušenje na dubinu veću od 20 m, a optimalna dubina minskih bušotina ovog preĉnika iznosi
10 - 12 m. Prema tome, kod izrade GRP mora se voditi raĉuna da duţina minskih bušotina
bude u granicama optimalnih dubina.
Mineralna prašina preĉnika ĉestice veće od 150 m po izlasku iz bušotine gubi
kinetiĉku energiju i taloţi se uz samu bušotinu, a poslije se koristi za zaĉepljenje minskih
bušotina u procesu miniranja. Ĉestice sitne frakcije, zavisno od inteziteta struje vjetra se
raznose na manje ili veće udaljenosti od minske bušotine i tamo se taloţe ili lebde.
Na osnovu dobijenih veliĉina za preĉnik minske bušotine usvajam standardan preĉnik
minske bušotine db= 76 mm. Investitor raspolaţe sa garniturom za bušenje koja ima preĉnik
bušenja od 89 mm iz kog razloga će se dati proraĉun i za ovaj preĉnik. U sluĉaju
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 15
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
angaţovanja trećih lica (što je bila praksa u proteklom periodu) treba insistirati na preĉniku
bušenja od 76mm.
Nezavisno od strukturnih i fiziĉko-mehaniĉkih svojstava stijena, povećanje preĉnika
bušotine dovodi do smanjenja stepena drobljenja, odnosno povećanja negabarita. Ovaj uticaj
daleko više je izraţen kod krupnobloĉnih (teškodrobivih) stijena, nego kod srednje drobivih.
Kod jako raspucalih (lako drobivih) stijena ovaj uticaj je zanemarljiv.
6.20. Uticaj buke na okolicu
Pod štetnom bukom podrazumijeva se svaki zvuk ĉiji nivo izmjeren na odreĊenom
radnom mjestu ili prostoru prelazi dopuštene nivoe definisane kao graniĉne nivoe buke,
posmatrano sa nekog od definisanih štetnih djelovanja buke kao što su;
o štetno djeolovanje buke sa aspekta oštećenja sluha eksponiranih radnika u
nekom pogonu ili u gravitirajućim pogonima,
o ometajuće djelovanje buke sa obavljanja odreĊenih djelatnosti, kao što je rad na
odreĊenim radnim mjestima koja su uslovljena ograniĉenim nivoima buke.
o aspekta primanja korisnih – zaštitnih zvuĉnih signala, kao što su zvuĉni signali
koji oglašavaju pokretanje rada neke mehanizovane opreme ĉiji rad moţe
ugroziti ljude i/ili imovinu,
o ometajuće djelovanje buke sa aspekta primanja korisnih – zaštitnih zvuĉnih
signala, kao što su zvuĉni signali koji oglašavaju pokretanje rada neke
mehanizovane opreme ĉi rad moţe ugroziti ljude i/ili imovinu,
o ometajuće djelovanje buke sa aspekta komunikacija sredstvima kuminiciranja,
kao što su komunikacije telefonom, radio aparatima itd,. ili sporazumijevanje
govornim komuniciranjem,
o definisanja dozvoljenog vremena izlaganja (DVI) štetnom djelovanju buke s
obrizom na spektar njenih elastiĉnih talasa i nivo njenog trajanja.
Pored navedenih štetnih i ometajućih djelovanja zvuĉnih talasa, odnosno buke, u
praksi, a posebno u nauci je poznat još veoma širok spektar štetnih i ometajućih osobina
elastiĉnih zvuĉnih talasa o kojima se raspravlja samo u uslovima vrlo detaljnih i suptilnih
nauĉnih opservacija, dok se u obimu istraţivanja nivoa ove Studije takve analize ne vrše.
Posebno je bitno istaknuti da se karakteristike zvuĉnih elastiĉnih talasa veoma lako
mijenjaju u funkciji barometarskog stanja, vlaţnosti i drugih fiziĉkih, mehaniĉkih i drugih
osobina radnih sredina kroz koje se isti rasprostiru propisane Pravilnikom. Buku stvaraju
transportna sredstva, mašine i rad pogona kamenoloma. Naroĉito je tipiĉno i veoma ĉesti
bitno za razmatranje, djelovanje elastiĉnih zvuĉnih talasa u interakciji sa elastiĉnih talasa
homogenih i kvazihomogenih sredina, sa posebni akcentom na ĉvrste radne sredine.
Obzirom na vrste izvora zvuka, posebno na vrste pogonskih i prijensosnih ureĊaja te
obzirom na ĉinjenicu sa da su na uţem i širem prostoru od lokacije pogona kamenoloma
sporadiĉni objekti koji pripadaju ruralnim sredinama to je i intuitivno jasno je uticaj buke na
gravitirajući ţivotnu okolinu sasvim beznaĉajan, moţe se pouzdano reći da je niţi od
okolinskog – pozadinskog zvuka koji se javlja kao posljedica općih ţivotnih aktivnosti
stanovnika i prirode.
Vrijeme djelovanja buke je u funkciji angaţovanja postrojenja, odnosno broja radnih
ĉasova mjeseĉno ili dnevno.
Buka koja se emituje pri radu u glinokopu i pogonu kamenoloma ima spektralni
sastav, nivo i sve druge osobine koje karakteriziraju industrijsku buku, ali su granice njenih
djelovanja, zbog ambijentalnih uslova veoma uske, moţe se reći da su nivoi industrijske
buke u gliništu u granicama percepcije u odnosu na gravitirajuću ţivotnu sredinu.
Da bi potkrijepili navedene ĉinjenice, a i zbog stvaranja opće predodţbe i shvaćanja
nivoa buke kao fiziĉkog izvora štetnog ili ometajućeg djelovanja u radnoj i ţivotnoj sredini
navode se neke orijentacione vrijednosti nivoa buke izraţene u decibelima dB (A):
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 16
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
o prag ĉujnosti 10
o treperenje lišća 10
o kucanje zidnog sata 20
o šapat 20
o razgovor (normalni) 60
o šum prometne ulice 70
o glasna muzika 80
o kamion koji turira 90
o muzika rok sastava 110
o pneumatska bušilica 120
o udar groma (u blizini) 130
o polijetanje mlaznog aviona 140
Vrijednosti buke do 90 dB (A), odnosno do N - 85 ne predstavljaju opasnosti za sluh,
vrijednosti od 90 do 110 dB (A) mogu biti opasne za ljudkse organe sluha zavisno od vrste
elastiĉnih talasa odnosno njihova spektra, a vrijednosti od 110 i više dB (A) izazivaju bol u
momentu djelovanja na slušne organe i mogu biti katastrofalne po organe sluha i ţivĉani
sistem ĉovjeka.
Vrlo ĉesto zvuk iznad 90 dB (A), zavisno od njegova frekventnog spektra, moţe
izazvati bol u ušima, a ta bol upozorava na moguće oštećenje sluha - vjerojatno trajno ako se
izvor zvuka ne odstrani.
Rasprostiranje buke u slobodni prostor vrši se po logaritamskoj zakonitosti i na njega
utiĉu prepreke (zaštitni pojasevi) koji djeluju kao barijere ili na kontaktima elastiĉnih zvuĉnih
talasa u granicama veliĉina njihovih elongacija vrše njihove amplifikacije, kao i karakteristike
prijemnika i prostora (tla) po kojem se vrši rasprostiranje elastiĉnih zvuĉnih talasa itd.
Ako imamo pojave da nam se elastiĉni zvuĉni talasi rasprostiru na otvorenom
prostoru, bez barijera, a izvor zvuka je taĉkast (jedna mašina isl.) tada sniţenje nivoa
zvuĉnog pritiska moţe izraĉunati primjenom slijedećeg algoritna:
Rn
Ln L1 z 10 log (dBA)
R1
Kada bi se radilo o nekom linernom izvoru buke, kao što je npr. kolona vozila moţe
se primijeniti sliĉan obrazac za proraĉun i to:
Rn
Ln L1 z 20 log (dBA)
R1
Najjednostavniji naĉin je primjena familije empirijskih krivulja prikazanih na slici broj 1.
gdje se vidi da su na vrijednosti sniţenja zvuĉnih nivoa uticale vrijednosti površine tla u
zaštitnoj zoni ali bez bilo kakve barijere.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 17
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Slika 1. Empirijske krivulje za proraĉun sniţenje nivoa buke na otvorenom
prostoru – bez zvuĉnih barijera
Krivulja broj 1. na dijagramu slika 1. primjenjuje se za proraĉun sniţenja nivoa buke
kod linearnih izvora zvuka kada rastojanje izvora u nizu (liniji) iznosi oko 20 m, a ostale se
primjenjuju kod taĉkastih ili izvora u nisu kod kojih meĊusobna rastojanja imaju vrijednosti
navedene u tabeli broj 2.
Tabela 2
Broj Vrsta zvuĉnog izvora Rastojanje izvora meĊusobno ili Napomena
krive izvora i prijemnika (m)
1. Linearan u nizu 20
2. Taĉkast ili linearan beskonaĉno
3. Taĉkast ili linearan 40
4. Taĉkast ili linearan 60
5. Taĉkast ili linearan 80
6. Taĉkast ili linearan 100
7. Taĉkast ili linearan 150
8. Taĉkast ili linearan 200
9. Taĉkast ili linearan 250
Za izraĉunavanje intenziteta zvuka na nekom lokalitetu ili prijemniku na kojem se
izmeĊu izvora zvuka i prijemnika nalaze neke barijere primjenjuje se slijedeći obrazac:
z
Rn
Ln L1 20 log 1,5 z Bm ( dB)
Rr 1
U sva tri navedena obrasca za proraĉune nivoa buke znaĉenje oznaka je slijedeće:
Ln - nivo buke na nekom odreĊenom mjestu koje se posmatra (dB)
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 18
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
L1 - nivo buke mjeren pored izvora buke dB(A)
Rn - udaljenost objekta (mjesta) za koji se proraĉunava nivo buke od radnog stroja koji
stvara buku – 67 m,
Rr - referentna udaljenost mjernog instrumenta od radnog stroja koji stvara buku, ova
vrijednost se obiĉno uzima prema ISO preporuci broj R – 362 i MeĊunarodnim
normama o homologaciji vozila koja se koriste u javnom saobraćaju i to iznosi
7,0 m,
z - keficijent na ĉiju vrijednost utiĉe apsorpciona osobina tla koje se nalazi u zoni
dijelova zaštitnog pojasa izmeĊu izvora i prijemnika elastiĉnih zvuĉnih talasa.
Vrijednost ovog koeficijenta, prema ruskim autorima, iznosi;
o za betonsku i asfaltnu površinu; z = 0,8 0,9
o za oranicu (i otkriven sloj leţišta gline); z = 1,0 1,1
o za travnjak; z = 1,1 1,2
- specifiĉna apsorpcija zvuka u zaštitnoj zoni – npr. za gusto grmlje u prirodnom
stanju pojas širine preko 50 m, > 25.
Bm - karakteristike prijemnika zvuka – ograniĉavajuće vrojednosti u odnosu na
prijemnik kao npr. zahtjevi u pogledu rigoroznih smanjenje nivoa buke zbog
sepcifiĉnosti nekih objekata (bolnice, škole it.).
Elastiĉni zvuĉni talas koji je prošao neku barijeru poprima sasvim izmijenjene osobine u
odnosu na elastiĉni zvuĉni talas na mjestu njegova nastajanja jer je pretrpio znatne
amplifikacije. Kada proĊe neku berijeru elastiĉni zvuĉni talas ulazi u njenu ˝sjenu˝ i to pod
razliĉitim uglovima (od 0,0 90 °) u odnosu na osnovnu ravan na kojoj se zvuk emituje i tada
ovaj elastiĉni zvuĉni talas biva i daljnja sniţenja njegova nivoa sve do granice kada se izgubi
ispod praga percepcije - postane neĉujan za ljudski organaizam, odnosno izgubi se – priguši
se.
Proraĉun ˝dodatnog˝ sniţavanja nivoa elastiĉnog zvuĉnog talasa iza neke zvuĉne
barijere moţe se odrediti raĉunski primjenom odreĊenih obrazaca, ali se sasvim pouzdano
moţe odrediti i pomoću dijagrama Slika broj 2.
Znaĉajan dio zvuĉnog pritiska u elastiĉnom talasu biva ekranizovan i reflektovan,
refraktovan ili odbijen uz promjenu komponenti tog talasa. Takav – ekranizovani zvuĉni talas
poprima sasvim nove vrijednosti komponenti; brzine, frekvencije, ubrţanja, elongacije,
zvuĉne snage, pravca kretanja i spektra i to po pravilu u sasvim pozitivnom smislu u odnosu
na štetna djelovanja buke i zaštitu od tih štetnih djelovanja.
Na slici broj 3. dat je dijagram za odreĊivanje sniţenja zvuĉnog pritiska od
ekranizovanjem pomoću zvuĉne barijere.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 19
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Slika 2. Dijagram za proraĉun dodatnog sniţenja nivoa zvuĉnog pritiska iza barijere
Slika 3. Dijagram odreĊivanja sniţenja nivoa zvuĉnog pritiska od ekranizovanja
barijerom
Oznake na slikama broj 2. i 3. imaju slijedeća znaĉenja:
A - zvuĉni izvor
B - prijemnik zvuka
- talasna tuţina elastiĉnog zvuĉnog talasa,
h - efektivna visina barijere (m)
- ulazni ugao zvuĉne stjenke u odnosu na zvuĉni izvor (°)
a - odstojanje izvora zvuka od zvuĉne barijere (m)
b - odstojanje zvuĉne barijere o prijemnika zvuka (m)
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 20
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
6.21. Uticaj tehnološkog procesa u sluĉaju ekološke nesreće
U okviru tehnološkog procesa koji se odvija u kamenolomu ˝Brešĉić˝ Kulen Vakuf, pri
pravilnom rukovanju i manipulaciji, ne dolazi do povećanih emisija štetnih materija niti drugih
manifestacija tehnološkog procesa koji se emituju u radnu i ţivotnu sredinu.
Rizik od udesa koji mogu natupiti u kamenolomu ˝Brešĉić˝ Kulen Vakuf. moţe
manifestovati kroz slijedeće pojave:
o pucanje i istakanje tekućeg nafte iz rezervoara,
o oštećenja i otkazi opreme za transport unutar objekta pri manipulaciji,
o udesi u svim vrstama mehanizovane opreme, koji su obiĉno posljedica
neefikasnog odrţavanja i nepropisnog rukovanja istim,
o poţari i eksplozije u pojedinim fazama rada sa propan-butan plinom itd.
Osnovne karakteristike navedenih i sliĉnih udesa su:
o nepredvidivost u odnosu na vrijeme, vrstu i mikrolokaciju,
o specifiĉnost u odnosu na mogućnost nastanka, prevenciju, posljedice i naĉin
sanacije.
Posljedice navedenih akcidentnih - udesnih situacija mogu dovesti do izlijevanja i
isticanja teĉnog nafte, širenja opasnih eksplozivnih plinova usljed naglog isparavanja i upala
ili eksplozija eksplozivnih plinova i para, pojave buke većeg intenziteta itd.
Iz ovih razloga neophodno bi bilo:
o obezbijediti stalnost propisnog – struĉnog rukovanja oruĊima za rad, ureĊajima i
opremom, te sistemsko odrţavanje nihove ispravnosti i funkcionalnosti,
o obezbijedini efikasan nadzor rada tehnoloških cjelina koji u vrlo kratkom
vremenu identifikuje svaku pojavu neregularnosti rada procesa,
o blagovremeno reagovati prema unaprijed pripremljenim planovima, organizaciji i
nadleţnosti,
o taĉno utvrditi nadleţnosti organa i organizacija za preduzimanje mjera
prevencije, pripravnosti i odgovora na udes i sanacije udesa.
Pojava incidentnih situacija u smislu curenja ili prosipanja teĉnih nafte iz rezervoara je
moguća i realna jedino uslijed nepaţnje i nesavjesnog rada zaposlenika u predmetnoj
djelatnosti ali i namjerne diverzije od strane trećih lica.
Ugroţavanje eko - sistema u ovakvim situacijama ipak ne bi bilo šireg karaktera, jer
se najveći potencijalni uzroĉnik ekološke nesreće je nafta.
6.2.1. Promjene u kvalitetu podzemnih i površinskih voda
Nakon razlijevanja i dospijevanja teĉnog nafte u vodotoke i tlo, isti dijelom prodiru u
porozno tlo i nastavljaju gravitaciono kretanje u dubinu do nepropusnog sloja. Kako se radi o
materijalima slabopropusnim u plićem dijelu, dio vode sa teĉnim nafta će i površinski otjecati
prema prirodnim kanalima, ako se nagibima radnih površina stvori taj uslov.
Veliĉina prodiranja nafte u šljunkovitu podlogu, uglavnom, zavisi o viskoziteta nafte i
propusnosti tla na mjestu izlijevanja. Kada se izvrši penetracija, kretanje nafte u dubinu
stijene nastavit će se tako dugo dok isti ne bude sav apsorbiran od tla, zatim dok ne naiĊe na
nepropusne slojeve (gline, alevritske gline i glinoviti alevriti) ili dok ne doĊe do površine
podzemnih voda. Nafta koja je prodrla do podzemnih voda šire se horizontalno, stvarajući
specifiĉni talog na površni vode. Horizontalno širenje ima identiĉan smjer sa smjerom
teĉenja podzemne vode. Proces širenja nafte moţe trajati vrlo dugo, dok se ne postigne
kapacitet zasićenja tla.
Kiša koja pada na dio terena u koji se procjedila nafta ispire ga i nosi prema dubljim
slojevima, na površinu podzemne ili površinske vode gdje će se pomiješati sa vodom i
kretati u istom smjeru kao i podzemna, odnosno površinska voda. MeĊutim, za nafta je ipak
rijetkost da, kao tekuća faza, odlaze dalje od neposrednog okoliša prosipanja, jer se
apsorpcija u radne površine vrši relativno brzo, on se miješa sa prašinom, a i jedan dio bi
ostao na površini usljed zasićavanja površine.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 21
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Jedan dio nafte prelazi u otopljenu fazu. Otopljena faza se širi jer je nosi i razrjeĊuje
podzemna voda. Time je, uslijed razrjeĊenja, koncentracija nafte sve manja što je veća
udaljenost od mjesta prolijevanja, zbog ĉega se znatno reducira opasnost od zagaĊenja pitke
vode
Isparljive komponente isparavaju, ostaju u porama te ne predstavljaju opasnost za
pitke i druge vode.
Inaĉe, mogućnost da se dogodi situacija razlijevanja znaĉajnijih koliĉina nafte na
samom objektu kamenoloma usljed manipulativnih radova oko pretakanja i korištenja u
tehnološkom procesu je minimalna obzirom da se pri svim tehnološkim operacijama
preduzimaju vrlo stroge zaštitne mjere da ne doĊe do krupnijih incidenata.
MeĊutim udes je moguć usljed pojave havarije, kao što je pucanje rezervoara u kojoj
se nalazi Nafta ili otkazi dijelova opreme unutar pogona kamenoloma.
U tom sluĉaju eventualno razlijevanje nafte u krugu objekta kamenoloma praktiĉno
moţe izazvati nekontrolirano oneĉišćenje podzemnih i površinskih voda. Tada je neophodno
blagovremeno reagovati i postupiti prema unaprijed predviĊenim planovima i aktivnostima za
sluĉaje udesa. Cilj svih akcija je zaustavljanje isticanja nafte, lokalizovanje ispuštenih koliĉina
da se izbjegne šire zagaĊivanje, te radikalna sanacija okoliša nekim, najĉešće hemijskim
postupcima, ĉime bi se smanjila mogućnost globalnog zagaĊivanja voda.
6.2.2. Promjene u kvalitetu tla
Promjene kvaliteta tla u sluĉaju akcidenta, odnosno ekološke nesreće, desile bi se u
manjem obimu i na manjoj površini od zagaĊenja voda, ali bi bile istog uĉinka i štete. Naime,
ako bi došlo do nekontroliranog isticanja nafte u bliţem okruţenju bi došlo do stvaranja mrlje
u sloju veće moćnosti. Dio prolivenog nafte bi penetrirao u tlo, a dio bi ostao na površini.
Brzom intervencijom opet prema ranije utvrĊenom planu bi se mogla lokalizovati mrlja i
nekim od efikasnih naĉina organske supstance pokupiti i propisno zbrinuti. Konaĉna
eliminacija tragova nafte bi, u zavisnosti od prosute koliĉine bila dugotrajna, kao i uĉinci na
zagaĊenje tla.
Nafta bi se adsorbovao u tlu ostavljajući štetne posljedice na kvalitetu tla, flore i
faune.
Kontrolu nivoa zagaĊenosti tla i sadrţaja nafte u tlu u sluĉaju udesa bi trebalo vršiti
svakih 6 mjeseci do potpune sanacije tla, a potom svakih 5 godina, kako nalaţu propisi.
6.2.3. Promjene u kvalitetu zraka
Kada se potpuno sagleda tehnologija rada, moţe se zakljuĉiti da jedinu ekološku
nesreću, koja bi se mogla desiti, predstavlja nekontrolisano istresanje i razlijevanje nafte,
nastalo uslijed pucanja i istakanja iz rezervoara.
Isparavanje nafte je pri normalnim uslovima rada u pogonu neznatno. MeĊutim svaki
udes bi imao znatno veću emisiju lako isparljivih organskih jedinjenja iz nafte. Ova jedinjenja
su primarni reaktanti u fotohemijskoj reakciji stvaranja jednog od najštetnije zagaĊujuće
supstance u zraku – troposferskog ozona, njegovo nastajanje bi bilo van kontrole i vrlo
opasno. Drugi uticaj bi na ljudsko zdravlje ali i na povećan rizik od mogućnosti upale i
eksplozije.
6.2.4. Izvori zagaĊivanja voda
Otpadne vode uglavnom nastaju korištenjem voda u tehnologiji prerade kamena, ali
postoji mogućnost i hemijskog oneĉišcenja površinskih i podzemnih voda sa naftinim
derivatima, uljima i mastima, ukoliko se iste raspu po površini tla.
Otpadne fekalne vode su po koliĉini minimalne s obzirom na mali broj zaposlenih
radnika, a preĉišćavat će se u posebno izgradenoj septiĉkoj jami.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 22
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
6.3. Mogući uticaji zahvata na okolinu u uslovima normalnog rada pogona
6.3.1. Uticaj tehnologije PK “Brešĉić” na vizuelni kvalitet okoliša
Vizuelnim kvalitetom nekog predjela podrazumijevaju se oni atributi prostora po
kojima se on razlikuje od drugih prostora, odnosno po kijama se on izdvaja u posebne
prostorne kvalitete. U ovom sluĉaju vizuelna kvaliteta prostora opredjeljenog za kamenolom i
separaciju za preradu gipsa gipsane predstavlja posebne prirodne cjeline po vizuelnom
kvalitetu po kojima bi se mogla izdvojiti u odnosu na druge prostore.
Lokacija PK sa separacijom je takva da je izolovana od okolnih naselja, pogotovo od
grada i nije vidljiva, jer je okruţena sa brdima sa tri strane, a sa ĉetvrte strane se nalazi
vještaĉko brdo formirano odlaganjem jalovine od površinskog kopa ţeljezne rude i sadašnjim
odlaganjem komunalnih otpadaka na dijelu te deponije.
Iz navedenog je vidljivo da eksploatacija i prerada gipsa na lokalitetu "Brešĉić" neće
uticati na vizuelne kvalitete šireg prostora, jer su vizuelne promjene ograniĉene samo na
navedenu mikrolokaciju, koja je priliĉno izolovana od šireg okolnog prostora.
6.3.2. Procjena uticaja na okolinu nakon prestanka eksploatacije
Nakon prestanka eksploatacije gipsa na lokaliteu "Brešĉić" Kulen Vakuf, sve
eksploatacione površine na kojima su nastale bilo kakve promjene će se rekultivisati i privasti
ranijoj namjeni pošumljavanjem sa plemenitim ĉetinarima. Na taj naĉin će se uklopiti u
postojeći prirodni ambijent.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 23
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
IZVJEŠTAJ O MJERANJIMA KVALITETA ZRAKA, MJERENJU
UKUPNOG INTEZITETA BUKE NA LOKALITETU PK „ BREŠĈIĆ“
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 24
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
I ZAKONSKE OSNOVA ISTRAŢIVANJA
1. Zakon o prihvatanju uredbi sa zakonskom snagom (Sl. list R BiH, broj 13/94).
2. Zakon o standardizaciji (Sl. list R BiH, broj 13/93).
3. Zakon o zaštiti na radu (Sl. list SR BiH, broj 22/90 i 13/94).
4. Zakon o rudarstvu (Sl. list R BiH, broj 24/93).
5. Zakon o prostornom ureĊenju (Sl. list SR BiH broj: 9/87 i 13/94).
6. Program mjera i aktivnosti za zaštitu okoline za SR BiH (Sl. list SR BiH, broj 43/90)
7. Zakon o kvalitetu zraka (Sluţbene novine Kantona Sarajevo, broj 10/99)
8. Zakon o zaštiti od buke (Sluţbene novine Kantona Sarajevo, broj 10/99)
9. Pravilnik o tehniĉkim normativima za površinsku eksploataciju leţišta mineralnih sirovina
(Sl. list SFRJ, broj 4/86) i Pravilnik o tehiĉkim mjerama i o zaštiti na radu na površinskim
otkopima uglja, metalnih i nemetalnih mineralnih sirovina (Sl. list SFRJ, broj 32/64) -
zaštitne mjere.
10. Pravilnik o tehniĉkim normativima za površinsku eksploataciju arhitektonskog –
graĊevinskog kamena (ukrasnog kamena), tehniĉkog kamena, šljunka i pijeska i preradu
arhtektonsko-graĊevinskog kamena (Sl.list SFRJ, broj 11/86).
11. Pravilnik o opštim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim prostorijama
(Sl.list SFRJ, broj 29/71).
12. Pravilnik o tehniĉkim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u
rudarstvu (Sl. list SFRJ, broj 26/88) i Pravilnik o mjerama zaštite pri rukovanju eksp-
lozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu (Sl. list SFRJ, broj 9/67) - zaštitne mjere.
13. Pravilnik o opštim mjerama i normativima zaštite na radu na oruĊima za rad i ure-Ċajima
(Sl. list SFRJ, broj 18/67).
14. Pravilnik o opštim mjerama i normativima zaštite na radu za graĊevinske objekte na-
mijenjene za radne i pomoćne prostorije i radne prostore (Sl.list SR BiH, broj 5/88).
15. Standardi, a posebno:
- JUS Z.BO.001 – MDK opasnih plinova i prašine
- JUS H.D1.020 do 040 – eksplozivi opšte namjene
- JUS H.D3.053 – deetonirajući štapin
- JUS H.D4.050 – rudarske kapisle
- JUS N.S8.. – eksploziono zaštićeni elektriĉni ureĊaji
- ISO 2631(International Organization for Staandardization) – zaštita ljudi od
djelovanja vibracija
- ISO Tehniĉki komitet broj TS/43 529E – za mjerenje, analizu i normiranje
buke
- IEC (International Electrotechnical Commission) publikacija 175 i 225
opre-ma za mjerenje i zaštita od buke
- ISO R362 Metode mjerenja buke vozila
- ISO 532 Metode za izraĉunavanje nivoa buke
- IME (Institut of Makers of Eksplosives)– Norme ameriĉkog instituta za
eksplozive, koje su usaglašene sa normama EZ
- ISO 4866, DIN 4150 i S 9020 – Norme za vibracije pri miniranju
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 25
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
II. INSTRUMENTI I METODE ISPITIVANJA
A) Ispitivanja buke:
1. Analizator buke i vibracija Brüel & Kjaer, tipa 2230, sa oktavno – tercnim filter-
om tipa 1625
2. Analizator buke i vibracija Brüel & Kjaer, tipa 2209, sa oktavnim filterom tipa
1613.
B) Ispitivanja lebdeće agresivne mineralne prašine
1. Kapter (ureĊaj) za hvatanje prašine, tipa CPM – 3, proizvodnje f-me “Cerchar”
Francuska, po licenci firme MSA USA. Šematski prikaz kaptera CPM – 3 je
prikazan na slici broj 1., a dijagram efikasnosti ureĊaja je dat na slici broj 2.
2. Elektronska laboratorijska vaga, proizvodnje “Savter”.
3. Sušnica, proizvodnje “Instrumentaria” Zagreb, tem. podruĉja 80 – 290 0C
C) Ispitivanja taloţne agresivne mineralne prašine
1. Plastiĉni separatori, promjera 200 mm, zapremine 5 litara.
2. Izopropilni alkohol
3. Elektronska laboratorijska vaga, proizvodnje “Savter”.
4. Sušnica, proizvodnje “Instrumentaria” Zagreb, tem. podruĉja 80 – 290 0C
5. Laboratorijska sita, komplet sa otvorima od 0,075 do 5,0 m.
Ispitivanja buke i koncentracija lebdeće mineralne prašine je izvršeno taĉkastim
metodama uzimanja uzoraka, odnosno mjerenja veliĉina, a ispitivanje koliĉina taloţne
mineralne prašine je vršeno meotodom taloţnika (separatora) 08.11.2006 godine do 22.
11.2006 godine (ukupno 15 dana). Kao apsorpciono sredstvo u separatorima je korišten
izopropilni alkohol.
Mjerenja buke i lebdeće mineralne prašine su vršena visini od 1.2 m od tla, a
uzimanje uzoraka taloţne mineralne prašine je vršeno na visini višoj od 3,0 m od tla.
Uzorci nataloţene prašine su, poslije njihovog vaganja, pomiješani u jedan uzorak
koji je podvrgnut sitovnoj analizi u cilju utvrĊivanja granulometrijskog sastava agresivne
mineralne prašine.
Slika 1. Šematski prikaz kaptera CPM 3
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 26
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
% zahvaćene ili
prostrujale prašine
LEGENDA:
1. Kriva efikasnoti ciklona
2. Kriva efikasnosti filtera, bez ciklona
3. Zbirna kriva efikasnosti ureĊaja
Promjer čestice
Slika 2. Krivulja efikasnosti ureĊaja CPM - 3
Iz dijagrama prikazanog na slici 2. je vidljivo da ureĊaj CPM – 3 ima karakteristike
sro-dne disajnim putevima ljudskog organizma jer se na filteru ureĊaja zadrţava:
- oko 40 % ĉestica većih od 3 m,
- oko 72 % ĉestica većih od 2,1 m,
- oko 85 % ĉestica veliĉine izmeĊu 1,0 i 1,5 m,
- oko 70 % ĉestica veliĉine izmeĊu 0,7 i 1,0 m i
- oko 52 % ĉestica veliĉine izmeĊu 0,5 i 0,7 m.
što ukazuje na potpunu efikasnost ureĊaja, za ispitivanje lebdeće prašine.
Na prilogu broj 1. Situaciona karta, R = 1:1000, su ucrtana mjerna mjesta, na kojima
su vršena mjerenja intenziteta buke, intenziteta lebdeće prašine i postavljani separatori za
uzimanje uzoraka taloţne mineralne prašine.
III NORMATIVNE VRIJEDNOSTI
Normativne osnove ispitivanja su bazirane na osnovama zakonskih osnova ispitivanja
i to:
IV OSNOVNE POSTAVKE O TEHNOLOŠKOM PROCESU EKSPLOATACIJE I
SEPARISANJA TEHNIĈKOG KAMENA GIPSA
Pogone eksploatacije i prerade tehniĉkog kamena gipsa “Brešĉić” Kulen Vakuf, na
ĉine površinski kop “Brešĉić” i separacija gipsa “Brešĉić”.
Površinski kop “Brešĉić” je udaljen od ţeljezniĉe stanice cca 25000 m a od
rijeke Une rijeke oko 650 m.
Hemijskom analizom uzoraka gipsa uzetih na eksploatacionom podruĉju, dobijeni su
slijedeći podaci vidi tabelu 1.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 27
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Tabela 1.
KOMPONENTA SADRŢAJ %
0
Kristalna voda (230 ) 18,31
0
Vlaţnost (45 ) 0,15
SiO2 + N.O. 3,49
SO3 43,16
CaO 31,65
MgO 1,25
Fe2O3 0,24
Al2O3 0,40
CaCO3 1,21
CaSO4 x 2H2O 87,49
Kada se uzme u obzir sadrţaj SiO2 , maksimalno dozvoljene koncentracije agresivne i
mineralne prašine u vazduhu radne atmosfere, prema odredbama JUS Z. BO. 001 iznosi i to:
- za respirabilnu prašinu:
10 mg / m 3 10
MDK 1,82 (mg / m 3 )
3,49 2 5,49
- za ukupnu prašinu:
30 mg / m 3 30
MDK 5,46 (mg / m 3 )
3,49 2 5,49
Na osnovu navedenih proraĉuna, koji se odnose na zaštitu radnika eksponiranih u
radnoj sredini, moţe se dati i procjena potencijalnih opasnosti po stanovništvo koje ţivi u
ugroţenom podruĉju. U tom smislu se dade zakljuĉiti da opasnosti od agresivnog djelovanja
mineralne prašine, raĉunajući sa sadrţajem SiO2 i njegovih modifikacija koje se u hemijskoj
analizi identifikuju kao SiO2 nisu naglašene.
Mineralna prašina, koja se izdvoji u tehnološkom procesu eksploatacije i prerade
gipsa, pod uslovom da se ne dogode nikakve akcidentne situacije koje bi uslovile posebno
naglašene emisije agresivne mineralne prašine, se resorbuje u osnovno gorje, dakle u svoju
prirodnu radnu sredinu.
Na površinskom otkopu je angaţovana mobilna mehanizovana oprema koju ĉine
radne mašine sa dizel – motornim pogonima i to:
- utovarivaĉ
- bager - rovokopaĉ
- buldozer
- bušaća ĉekić
- stabilno drobiliĉno postrojenje sa seperacijom
- kamion mercedes
- bušaća garnotura, sa pripadajućim kompresorom, vlasništvo ex. izvoĊaĉa.
-
V IZVORI ŠTETNOSTI U RECIRKULACIONIM ZONAMA POGONA
Oneĉišćenje atmosfere u pogonima PK i cjelokupne štetne emisije u radnim
sredinama ĉine ukupne koliĉine agresivne mineralne prašine koje se izdvajaju u pojedinim
fazama tehnološkog procesa, buka, koja nastaje kao posljedica rada mehanizovane opreme
i miniranja, gasoviti produkti sagorijevanja eksplozivnih sredstava, pogonskih goriva i drugih
gorivih materija i druge štetne materije, koje se javljaju kao posljedica odvijanja tehnološkog
procesa eksploatacije i prerade tehniĉkog kamena gipsa.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 28
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Za pravilnu i celovitu ocjenu ukupnog nivoa štetnosti, koje se javljaju kao posljedica
rada tehnološkog procesa PK neophodno je utvrditi ukupne koliĉine i nivoe tih štetnosti,
posmatrajući objekte PK kao odreĊene komponente ţivotne sredine, uokliko se ti objekti
ukomponovani u ţivotnu sredinu kao neodvojive cjeline, bez zapreka i brana u smislu širenja
i uticaja štetnih djelovanja na ţivotnu sredinu ili kao recirkulacione zone, kada se pogoni
izdvojeni i sigurnosnim rastojanjima i odreĊenim branama odvojeni od ţivotne sredine,
odnosno ţivotnog okoliša.
Poloţaj, udaljenosti i ĉinjenica da je PK “Brešĉić” odvojen zaštitnim prirodnim
pojasevima od ruralnih sredina, koje gravitiraju ovim pogonom, vodotoka i izvorišta znaĉajnih
za populaciju i vodotoke, pogoni PK se mogu razmatrati kao recirkulacione zone i vršiti
opservacija unošenja štetnih djelovanja u te recirkulacione zone, te na bazi toga planirati i
programirati mjere zaštite od tih djelovanja.
Bilans štetnih uticaja u pojedinim recirkulacionim zonama predstavlja sumu
pojedinaĉnih uticaja, odnosno emisija pojedinih štetnosti u toj zoni, a bilans sveukupnog
štetnog djelovanja tehnologije PK na ţivotnu sredinu predstavlja sumu djelovanja pojedinih
recirkulacionih zona, pod uslovom da se iznošenje tih utica, odnosno njihove imisije u ţivotni
okoliš ne mogu iskljuĉiti, odnosno sprijeĉiti. Inaĉe se uticaj štetnih emisija pojedinih
recirkulacionih zona smatra kao konaĉna manifestacija tih djelovanja u odnosu na ţivotni
okoliš.
Prema tome, bilans štetnih manifestacija o pojedinim zonama recirkulacije za
djelovanja zaprašenosti i plinova se izraĉunava po obrascu:
Qe Qz Qp (mg / m3 )
gdje je:
Qz – ukupna zaprašenost u recirkulacionoj zoni (mg/m3)
Qp – ukupna koncentracija opasnih plinova u recirkulacionoj zoni (mg/m3)
Nivo štetnog djelovanja buke se prouĉava odvojeno, kao poseban fiziĉki izvor, ali se
u ukupnoj ocjeni štetnih emisija tehologije moţe uzeti u obzir kao komponenta sveukupnog
štetnog djelovanja tehnologije eksploatacije i prerade tehniĉkog kamena gipsa na ţivotni
okoliš.
U tom smislu, preduzeće se moţe podijeliti u dvije recirkulacione zone i to zona
površinske eksploatacije tehniĉkog kamena gipsa na PK “Brešĉić” i zona separacije
tehniĉkog kamena gipsa..
V.1 RECIRKULACIONA ZONA PK “BREŠĈIĆ”
V.1.1 Izvori agresivne mineralne prašine
Izvore agresivne mineralne prašine na PK “Brešĉić” predstavljaju slijedeće
tehnološke operacije:
- Bušenje minskih bušotina u tehnološkom procesu rušenja stijena
energijom eksplozivnih razlaganja eksploziva,
- Miniranje, u procesu iste tehnologije,
- Utovar odminiranih masa rovnog gipsa i/ili otkrivke,
- Transport rovnog gipsa i otkrivke na etaţama površinskog kopa,
- Ĉišćenje površina radnih etaţa i saobraĉajnica i
- Uzvitlavanje mineralne prašine djelovanjem zaštitnih struja (vjetra).
Iz navedenih podataka je vidljivo da su emisije agresivne mineralne prašine na PK
“Brešĉić” vezane za tehnološki proces dobijanja i transporta.
Prema identifikovanim mjestima emisija agresivne mineralne prašine moţe se
konstatovati slijedeće:
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 29
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
1. Bušenje minskih bušotina
Masovna miniranja se izvode sa minskim bušotinama srednjeg preĉnika, bušaĉim
garniturama zasnovanim na udarnom rotacionom bušenju, srednjeg preĉnika (do 85 mm).
Zbog toga i nisu nastali optimalni niti korektni uslovi za ispitivanje emisija i misija agresivne
mineralne prašine.
Prema literarnim podacima kod suhog bušenja minskih bušotina vrše se emisije
agresivne prašine u koncentraciji od 7 – 19 mg /m3 pri ĉemu su naglašene frakcije promjera
2,4 – 4,7m.
Sa porastom dubine minskih bušotina poveĉava se pritisak vazduha u sistemu
ispuhavanja minskih bušotina, a time se poveĉavaju i koncentracije emisija agresivne
mineralne prašine. Zbog toga, kod minskih bušotina srednjeg preĉnika nije preporuĉljivo
bušenje na dubinu veću od 20 m, a optimalna dubina minskih bušotina ovog preĉnika iznosi
10 - 12 m.
Mineralna prašina preĉnika ĉestice veće od 150 m po izlasku iz bušotine gubi
kinetiĉku energiju i taloţi se uz samu bušotinu, a poslije se koristi za zaĉepljenje minske
bušotine u procesu miniranja. Ĉestice sitne frakcije, zavisno od inteziteta struje vjetra se
rznose na manje ili veće udaljenosti od minske bušotine i tamo se taloţe ili lebde.
Kada se uzme u obzir ova ĉinjenica, uvaţavajući udaljenost ruralne sredine i
vodotoka rijeke Une od PK “Brešĉić”, moţe se zakljuĉiti da respirabilna mineralna prašina
nastala u procesu bušenja minskim bušotinama. Ni u kom sluĉaju neće ugroziti naselje niti
rijeku.
2 Rušenje stijena energijom eksplozivnog razlaganja eksploziva
(miniranje)
Za rušenje stijena energijom eksplozivnog razlaganja eksploziva na PK “Brešĉić”
koriste se eksplozivna sredstva opšte namjene (privredni eksplozivi) i to, zbog trţišnih i
drugih uslova, kao eksplozivna materija se koristi minirajuće sredstvo AMONAL i (AN -FO).
Prema proporcijama Glavnog rudarskog projekta eksploatacije gipsa na PK “Brešĉić”,
planirana godišnja proizvodnja se kreće u podruĉju 300 do 350.000 m3 ĉ.m./god.
Specifiĉna potrošnja AN-FO minirajućeg sredstva iznosi oko 400 gr/m3ĉ.m., dakle za
ostvarenje planirane proizvodnje od max. 350.000 m3 ĉ.m/godišnje, neophodno je utrošiti oko
140 tona minirajućeg sredstva.
Volumen plinova pri eksplozivnom razlaganju ovog minirajućeg sredstva iznosi 1039
l/kg., dakle pri ekplozivnom razlaganju 140.000 kg/god., biti će proizvedeno ukupno
144.480.000 litara plinovitih produkata, koje ĉine CO2, vodena para, N2 i O2 i razliĉita
jedinjenja azota i kiseonika te dimovi, što u procentualnom uĉešću znaĉi (vidi tabelu 2.)
Tabela 2.
KOMPONENTA SADRŢAJ (%) NAPOMENA
CO2 17,658
H2O 49,536
N2 33,040
O2 - 0,023 Negativan bilans kiseonika
Iz tabele broj 2. se vidi da blizu 40 % (49,536 %), gasovitih produkata
eksplozivnog razlaganja eksploziva ĉini vodena para, blizu 18 % (17,658 %) ĉini CO2,
a 33 %, kod potpune eksplozije ĉini azot (N2), a u sluĉaju nepotpune ekplozije i
manje koncentracije jedinjenja azota i kiseonika, meĊu kojima se nalaze i odreĊeni
toksiĉni i na drugi naĉin opasni plinovi, što je u odnosu na ukupnu zapremnu
plinovitih produkata eksplozije zaista beznaĉajno u pogledu ţaštite okoliša.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 30
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Ove koliĉine plinovitih produkata eksplozivnog razlaganja eksplozivnih
materija, mada na prvi pogled izgela velika cifra, raspodijeljeno na period od godinu
dana i vazdušnu zapreminu eksploatacionog podruĉja, te ĉinjenicu da se više od 50
% plinovitih produkata resorbuje u stijeni, pretstavljaju neznatne opasnosti ĉak i po
radnu, a posebno po širu ţivotnu sredinu.
Pri aktiviranju minskih punjenja i minskih polja javlja se oblak prašine razliĉitog
disperznog sastava.
Iz kompaktnog bloka, koji se ruši miniranjem, vrši se emitovanje prašine u
funkciji specifiĉnog punjenja bloka stije ekplozivom po dijagramu slika broj 3.
Slika 3. Dijagramski prikaz zavisnosti specifiĉnih emisija prašine u funkciji
specifiĉne potrošnje eksploziva
Ukupna koliĉina mineralne prašine, u funkciji od specifiĉnog punjenja
eksplozivnim punjenjem, koja se emituje (oslobaĊa) pri miniranju izraĉunava se po
slijedećem obracsu:
Q p q p Vb (kg)
gdje je:
qp – specifiĉni sadrţaj prašine -vidi dijagram slika 3. (g/m3)
Vb – zapremina bloka (monolita), koji se ruši miniranjem (kg)
Iz dijagrama prikazanog na slici broj 3., je vidljivo da je qp = 20 (g/m3), dakle pri
proizvodnji od 350.000 m3 ĉ.m., osloboditi će se ukupno 7 tona prašine.
Oblak prašine, koji nastaje pri miniranju, u roku od 15 d0 20 sekundi dostiţe
visinu 100 – 130 m, nakon ĉega se, pod djejstvom vjetra premiješata i taloţi.
Taloţenje prašine se, u normalnim klimatskim prilikama, vrši na max.
udaljenost od 500 m, ako ne postoje zapreke njenom kretanju.
U tabeli broj 3. je prikazana funkcionalna ovisnost intenziteta taloţenja prašine
od udaljenosti od mjesta miniranja.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 31
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Tabela 3.
2
UDALJENOST OD CENTRA MINSKOG POLJA (m) KOLIĈINE NATALOŢENE PRAŠINE (g/cm )
100 20
200 8
300 4
400 2
500 1
Granulometrijski sastav taloţne prašine ukazuje da se niţa frakcija taloţi na
većoj, a viša na manjoj udaljenosti od minskoh polja, naprimjer u nataloţenom sloju
prašine ĉestice:
- preĉnika do 1,4 m na 100 m uĉestvuju sa 67 %, a na 300 m sa 76 %.
- preĉnika 1,4 - 4 m na 100 m uĉestvuju sa 23 %, a na 300 m sa 18 %.
- preĉnika do 4 - 15 m na 100 m uĉestvuju sa 7 %, a na 300 m sa 5 %.
- preĉnika do 15 - 50 m na 100 m uĉestvuju sa 1,8 %, a na 300 m sa 0,6 %. i
- preĉnika iznad 50 m na 100 m uĉestvuju sa 1,6 %, a na 300 m sa 0,5 %.
Prema navedenim pokazateljima, agresivna mineralna prašina nastala u
procesu miniranje se ne iznosi van eksploatacionog podruĉja, nego se zadrţava u
njemu, što znaĉi da ne moţe ugroziti objekte individualne izgradnje u kao ni rijeku
Unu.
3. Utovar odminiranih masa rovnog gipsa i/ili otkrivke
Kod utovarnih mašina tipa kašikara (rovokopaĉi, utovarivaĉi) do izdvajanja
mineralne prašine dolazi u fazi istresanja kašike mašine u transportno vozilo.
Intezitet emisija mineralne prašine raste sa povećenjem visine utovara
(istresanja), zapremniom kašine, smanjenjem vlaţnosti mase i td.
Kod mašina zapremine kašike do 1, m 3 i visine istresanja do 2,0 m od
sanduka transportnog sredstva (kao što su rovokopaĉi na PK “Brešĉić) intenzitet
emisija je neznatan i kreće se u podruĉju manjem od 1,0 g/m3 u krugu od 5 m od
mašine, a na udaljenosti većoj od 15 m ove emisije se registruju samo u tragovima.
Kod utovativaĉa (zapremine kašike 2,5 do 3,5 m 3) emisije se kreću u podruĉju
oko 15 g/m3, samo u poruĉju prema ĉelu radne etaţe, a isto tako se na udaljenosti
od oko 15 m od utovarivaĉa, koncentracije svode u podruĉje 1,0 do 1,5 g/m3, a na
udaljenosti od 100 m se mogu evidentirati samo tragovi mineralne prašine.
Disperzni sastav ove prašine se mijenja po udaljenosti i visini od tla, tako da
na većoj visini preovlaĊuju ĉestice niţe francije, a na manjoj ĉestiće više frakcije,
naprimjer u sastavu prašine imamo:
- na 1,5 m ĉestice promjera:
a) do 1,4 m uĉestvuju sa 66,3 %
b) 1,4 – 4 m sa 28,4 %
c) 4 – 7 m sa 3,7 % i
d) iznad 7 m sa 1,6 %
- na udaljenosti od 6,0 m ĉestice promjera:
e) do 1,4 m uĉestvuju sa 79,5 %
f) 1,4 – 4 m sa 18,8 %
g) 4 – 7 m sa 1,0 % i
h) iznad 7 m sa 0,7 %
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 32
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Iz navedenih podataka proizilazi zakljuĉak da se sve koliĉine prašine, koje se
emituju u fazi utovara, taloţe unutar eksploatacionog podruĉja i ne mogu ugroziti
ţivotnu sredinu naselja Kulen Vakuf niti rijeku Unu.
3. Transport rovnog gipsa i otkrivke na etaţama površinskog kopa
Intenzitet emisija prašine i njeno disperzno stanje, zavisi od stanja puteva,
brzine transporta, konstrukcije pneumatika, vlaţnosti habajućeg sloja puta (godišnjeg
doba i doba dana) i vjetrovitosti.
Make i neureĊene habajuće površine puta, koje su podloţne drobljenja,
pretstavljaju najveće izvore zaprašenosti u transpotu. Ovakvi putevi se nalaze unutar
radnih etaţa PK i na dijelu saobraćajnice izmeĊu PK i naselja u duţini od 1,5 km.
Na putevima sa asfaltnim habajućim slojem i sliĉnim putevima sa tvrdim
habajućim slojem, intenzitet emisija prašine prilikom kretanja vozila, je manji za blizu
80 % od zaprašenoszi na putevima sa mekim habajućim slojem i neureĊenih seoskih
puteva.
Isto tako, kod suhe podloge puteva zaprašenost je znatno veća neko kada je
podloga ovlaţena. Tako napr. kod brzine vjetra od 2,5 m/sek i kod potpuno suke
podloge (puta) koncentracije prašine dostiţu vrijednost od 55 mg/m 3, dok kod iste
brzine kretanja vozila na slabo ovlaţenom putu, koncentracije prašine padaju na 25 –
30 mg/m3, a kada je put potpuno ovlaţen koncentacije padaju na svega nekoliko
mg/m3.
Povećanjem brzine i mase vozila koncentracije prašine rastu ito kao i kod
povećanja brzine vjetra.
Kada je vrijeme kišovito zaprašenost usljed transporta potpuno opada, ali se
postroj puta oneĉišćava pješĉanim, glinovitim i drugim nanosom, koji se pri sušenju
puta pretvara u prašinu, što zbog transporta, što zbog vjetrovitosti.
Stanje, koje smo evidentirali na PK “Brešĉić” ukazuje da se saobraćajnice od
pogona separacije do osnovnog platoa PK polivaju svakoga dana koji je bez
kišovitosti, što noseći sloj istih odrţava u stanju djelimiĉne do potpune vlaţnosti ĉime
se zaprašenost od transporta znatno smanjuje..
4. Ĉišćenje radnih površina etaţa i saobraĉajnica
Kada se izvrši formiranje etaţa pojaviti će se emisije prašine pri ĉišćenju
radnih etaţa, tako da se pri radu buldozera na ĉišćenju istih mogu oĉekivati
koncentracije lebdeće prašine u vrijednostima od nekoliko do ĉak 70 mg/m 3, što
zavisi od stanja vjetrovitosti, prethodne pripremljenosti etaţnih ravni, vlaţnosti
površina itd.
Ovako izdvojena prašina je krupnije frakcije i ista se taloţi u kratkom vremenu
i na malim odstojanjima od mjesta emitovanja.
5. Uzvitlavanje mineralne prašine djelovanjem zaštitnih struja (vjetra).
Djelovanje vjtrovitosti na stanje zaprašenosti je vrlo znaĉajan faktor, koji zvisi
od velikog broja ĉinioca, od kojih neki nisu, ĉak ni teoretski, definisani. Kao najvaţniji
faktori uzvitlavanja prašine djelovanjem vjetra smatraju se; veliĉina adhezine sile,
oblik i disperzni sastav prašine u nataloţenim slojevima, vlaţnost slojeva prašine,
brzina vjetra itd.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 33
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Sa povećanjem krupnoće ĉestica adheziona sila se samnjuje, što znaĉi da ĉestice
niţe frakcije bolje prlijegaju, bolje se priljepljuju jedna za drugu, što znaĉajno smanjuje
uzvitlavanje prašine. Isto tako, adhezoiona sila se povećava sa povećanjem vlaţnosti sloja
prašine, ĉime se opet stvara otpor uzvitlavanju prašine. Naprimjer, kod vlaţnosti sloja od 4 %
vlage, adhezija ĉestica iznosi 10 kN/m2, a kod povećanja vlaţnosti na 10 %, adhezija se
povećava na 12 kN/m2 kod vlage od 16 %, adhezija se povećava na 15 kN/m2 itd.
Ova ĉinjenica upućuje na zakljuĉak da je neophodno vršiti povremeno poljevanje
radnih površina PK.
Opasnost od uzvitlavanja prašine na PK “Brešĉić” će se povećavati sa razvojem kopa
i zbog toga će biti potrebno vršiti odgovarajuća mjerenja i praćenja stanja. Ovdje je naroĉito
vaţno utvrditi veliĉinu optimalne vjetrovitosti kopa i graniĉnu vrijednost na kojoj je neophodno
poduzimanje mjera zaštite.
Inaĉe, poloţaj eksploatacionog podruĉja PK “Brešĉić” upuĉuje na zakljuĉak da se
uzvitlana prašina neće moći širiti u podruĉje ruralne sredine niti na izvorište, odnosno
vodotok rijeke Une, jer je ovo podruĉje potpuno odvojeno i zanatno udaljeno od istih.
V.1.2 Izvori opasnih plinova, para i aerosola
Izvore štetnih plinova u tehnološkom procesu rada PK tehniĉkog kamena
gipsa “Brešĉić”, pretstavljaju slijedeće tehnološke faze rada tog tehnološkog procesa:
- eksploziono razlaganje eksploziva u procesu izvoĊenja masovnih i
dopunskih miniranja i
- izduvni gasovi opreme za motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.
Koliĉine plinovitih produkata sagorijevanja teĉnih goriva u motornim pogonima
mehanizovane opreme su u funkciji snage pogona, vremena rada mašina, specifiĉne
potrošnje goriva i koeficijenta iskorištenja instalisane snage pogona, a izraĉunava na
bazi potrošnje goriva i specifiĉnih emisija plinovitih produkata njegova sagorijevanja.
Potrošnja goriva se izraĉunava po slijedećem obrascu:
Qg qsp N i ks tr (kg)
gdje je:
Qg – potrošnja goriva po jedinici vremena (kg)
qsp – specifiĉna potrošnja goriva, koja za radne mašine iznosi qsp = 0,24
gr/kWh
Ni – instalisana snaga motornog pogona (kW)
ks – koeficijent iskorištenja instalisane snage
(za rovokopaĉe i utovarivaĉe; ks = 0,4 – 0,6, za buldozere ks = 0,5
tr – vrije efektivnog rada mašine.
Na PK tehniĉkog kamena gipsa “Brešĉić” je, kao što je navedeno, angaţovana
slijedeća mehanizovana oprema:
- utovarivaĉ, snage 165 kW
- bager, snage 131 kW
- buldozer, snage 306 kW
- kamion nercedes, snage 180 kW.
- Bušaća ganitura, donosno kompresor bušaće garniture, snage 100 kW.
Izduvne gasove, nastale kao produkti sagorijevanja goriva u mobilnoj opremi,
gledano sa aspekta opasnih plinova ĉine male koncentracije CO i aldehida, a koncentracije
istih, ĉak i u uslovima znatno većeg broja angaţovanih mašina, unutar radnih površina PK se
kreću u koncentracijama ispod MDK pa se kod rada samo 5 mašina, koliko je angaţovano
na PK “Brešĉić” ove koncentracije ne moraju izimati u obzir. Ovo iz razloga jer je njihov uticaj
na stanje vazduha u recirkulacionoj zoni PK sasvim zanemarivo.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 34
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Ako po navedenom obrascu vršimo proraĉun potrošnje goriva za bager CAT 320N,
ĉija snaga motora iznosi 131 kW , dobijemo:
Qg 0,246 131 0,5 1(1sat ) 16 ,11(kg / m.č . odnosno
16 ,11
Qg 18,7(l / m.č . )
0,86
Proraĉunima provedenim na isti naĉin za sve mašine na PK, dobijaju se slijedeći
podaci navedeni u tabeli broj 4.
Tabela 4.
R. NAZIV SREDSTVA SNAGA MOTORA POTROŠNJA NAPOMENA
BR. (kW) GORIVA (l/m.ĉ.)
1 Utovarivaĉ 165 23,0
2 Bager - rovokopaĉ 112 16,0
3 Buldozer 306 43,7
4 Kamion 180 20,6
5 Kompresor bušilice 100 17,6
Ukupno: 994 141,6
Kao produkti sagorijevanja dizel goriva, kod pravilnog i potpunog sagorijevanja
javljaju se CO2 i vodena para i to:
- CO2 71,5 vol. %
- H2O para 29,5 vol. %.
Od ukupne koliĉine sagorjelog goriva od 141,6 litara izdvojiti će se ukupno 19.116
litara gasovitih produkata od ĉega:
- CO2 19.116 x 71,5 % = 13.668 litara/moto ĉasu
- H2O para 19.116 x 29,5 %. = 5448 litara/moto ĉasu
Ove koliĉine gasovitih produkata sagorijevanja motornog goriva u zapremini
eksploatacionog podruĉja ĉine beznaĉajan uticaj na hemijski sastav vazduha i resorbuju se
bez ikakvih indikacija o promjenama gasnog stanja u vazduhu radne atmosfere. Iste
koncentracije ne mogu niti na koji naĉin ugroziti stabilnost i sigurnost hemijskog sastava
vazduha u ţivotnoj sredini PK Brešĉići.
V.1.3 Izvori buke
Izvore buke na PK “Brešĉić” ĉine:
- zvuĉni efekti masovnih i sekundardnih miniranja i
- mehanizovana oprema koja se eksploatiše na PK.
Nivo trajanja buke je u funkciji djelovanja njenih izvora i drugih parametara koji
uplivišu na nastajanje i širenje zvuka, o kojima će se pisati u daljem tekstu.
1. Zvuĉni efekti masovnih i dopunskih miniranja na PK “Brešĉić”
Zvuĉni efekti eksplozionog razlaganja eksploziva na PK, bilo da se radi od masovnim
ili dopunskim (sekundarnim) miniranjima, vezani su za period trajanja procesa eksplozivnog
razlaganja eksploziva uvećan za period refleksije i odjeka elastiĉnih talasa i ni u kojem
sluĉaju nemaju trajanje veće od jedne sekunde.
Eksplozivno razlaganje eksploziva izaziva naglo povećanje pritiska plinova u zoni
njihova oslobaĊanja pri eksploziji, što uzrokuje tzv. udarni talas, koji u podzemlju izaziva
pojave elastiĉnih talasa (seizmiĉke efekte miniranja), a na površini izaziva udarni talas na
ĉijem ĉelu dolazi do naglog povećanja pritiska, koji moţe dostići veliĉine koje će izazvati
oštećenja objekata, oštećenja slušnih ogrgana ljudi itd.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 35
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Udarni zraĉni talas ima dvije faze djelovanja, i to fazu kompresije i fazu razreĊenja,
kako je prikazano na slici broj 4.
Kod masovnih miniranja pritisak na ĉelu udarnog talasa je znatno manji nego kod
dopunskih miniranja i svodi se na veliĉine koje, na udaljenosti većoj od 100 m ne prelaze
vrijednost od 80 dB(A), dok kod dopunskih miniranja, nivo zvuka na istoj udaljenosti dostiţe
vrijednost od 120 dB(A).
Slika 4. Grafiĉki prikaz udarnog talasa sa fazama kompresije (+) i
depresije (-)
Pritisak na ĉelu udarnog talasa se moţe izraĉunati po obrascu:
Q1 / 3
P 700 (mbara )
R
Pošto je najbliţi autobuska stanica u Kulen Vakufu i induvidualni stambeni
objekti udaljeni cca 2500 m od PK “Brešĉić”, a rijeka Une (na kojoj se moţe okupljati
stanovništvo) više od 650 m, to bi pritisak na ĉelu udarnog talasa, na ovim
odstojanjima, raĉunat po navedenom obrascu, pri aktiviranju 3000 kg, što jene kakav
maksimum za ove rudarske objekte, iznosio:
- za naselje: 4,0 (mbara), odnosno 400 (Pa)
- za izvorište: 6,3 (mbara), odnosno 630 Pa
Proraĉuni su provedeni pod pretpostavkom da na putu kretanja udarnog talasa nema
zapreka (šume i sl.), jer je poznato da se izmeĊu radilišta PK i posmatranih objekata nalaze
nepropusni pojasi šume i terenskih neravnina, koji u potpunsti eliminišu djejstvo udarnog
talasa.
Radi shvatanja jaĉine ovog talasa, napominjemo da tek kod pritiska od 7 mbara moţe
nastupiti lom slabo uĉvršćenih stakala, a kod pritiska od 2,1 mbara nema nikakvih šteta.
Kada nebi bilo zapreka na putu kretanja talasa, odnosno kada bi se talas kretao
slobodnim prostorom, imao bi znaĉajno ometajuće djejstvo na ljude, što u uslovima
konfiguracije terena i postojanja zelenih pojaseva svakako nije moguće oĉekivati.
Sigurnosno odstojanje, odnosno sigurnosna udaljenost od mjesta miniranja do
objekata, koji se štite, raĉuna se po obrazcu:
Rs k Q1 / 2 (m)
gdje je: Q – koliĉina eksploziva (kg)
k – koeficijent (za dopunska miniranja kada je eksploziv na površini k = 5 –
10, a za masovna miniranja, kada je eksploziv ugraĊen u minske bušotine, k = 100 – 150.
Ako sada za istu koliĉinu eksploziva (Q = 3000 kg) ţelimo provjeriti sigurnosno
rastojanje objekata dobijemo da je sigurnosno odstojanje kod dopunskih miniranja veće od 5
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 36
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
km, a kod masovnih miniranja manje od 600 m, što ukazuje na potrebu dopunskih mjera
zaštite kod izvoĊenja dopunskih miniranja.
MeĊutim, pošumljeni zaštitni pojas izmeĊu PK i naselja te konfiguracija terena
iskljuĉuju svaku opasnost od djelovanja udarnih talasa na objekte sela.
2. Buka koja nastaje usljed rada mehanizovane opreme PK “Brešĉić”
Sve mašine koje rade na PK imaju motore sa unutrašnjim sagorijevanje i
vodenim hlaĊenjem motora, zbog ĉega imaju buku manju za 3 – 4 dB u odnosu na
motore sa vazdušnim hlaĊenjem.
Osnovne frekvencije elastiĉnih talasa (buke) koja nastaje pri radu ovih motora,
predtsvaljaju dav frekventna pojasa i to:
n
- prvi pojas: f1 k ( Hz)
60
n i
- drugi pojas: f2 k ( Hz)
60
gdje je:
n – broj obrtaja mašine (min-1)
k – konstante prenosa (1, 2, 3,…)
i – broj cilindara motora i
= 1 za dvotaktne odnosno 2 za ĉetverotaktne motore.
Iz obrazaca za proraĉun frekvencije zvuka je vidljivo da je buka ovih motora
veća u podruĉju niţih frejvencija, a niţa u podruĉju srednjih (2500 - 4000 Hz) i visokih
(4000 – 8000 Hz), što znatno smanjuje opasnosti od oštećenja sluha i uopšte štetnog
djelovanja buke.
Izmjereni novo buke na pojedinim mašinama, odnosno referentnoj udaljenosti
od 7 m od mašina je prikazan u tabeli broj 5.
Tabela 5.
MAŠINA L A B C SREDNJE FREKVENCIJE (Hz)
(dB) (dB) (dB) (dB) 63 125 250 500 1000 2000 4000 8000
IZMJERENI NIVO BUKE (dB)
Bager - rovokopaĉ 88 87 85 80 86 88 73 71 72 70 66 65
Utovarivaĉ 100 96 92 90 96 94 83 87 81 80 78 69
Buldozer 102 102 100 99 109 94 93 90 86 83 80 78
Kamion mercedes 87 88 84 80 80 71 71 76 68 65 61 59
Bušaća ganitura 97 96 96 92 95 90 90 87 76 81 75 73
Kompresor zraka 101 104 99 96 97 93 90 87 88 86 82 80
Izmjereni novo buke na seperaciji prikazan je u tabeli broj 6
Tabela 6.
PK GIPSA “BREŠĈIĆ” KULEN VAKUF
Ekscentar dozator 110 112 109 103 100 103 98 95 101 98 94 93
Klizna rešetka 107 104 102 101 102 96 92 89 91 90 92 83
Drobilica 109 107 104 104 103 95 109 89 86 90 95 91
Transportna traka 94 96 92 93 101 98 87 87 80 76 73 65
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 37
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Rad mašina unutar eksploatacionog podruĉja PK je uvijek koncipiran tako da se,
bušaća garnitura i kompresor nalaze na velikim udaljenostima od ostale opreme i njihova
max. buka u zajedniĉkom prostoru moţe iznositi do 103 dB(A), buldozer radi odvojeno na
ureĊenju puteva ili etaţa, tako da vrlo rijetko u njegovoj blizini ima mašina ĉija buka bi se
morala, logaritamskom raspodjelom, dodavati buci koju stvara buldozer.
Utovarivaĉ radi sa jednim kamionom, ili odvojeno, a bageri rade uz kamion ili
samostalno na pripremi utovara. Kada rade bager i kamion u istom podruĉju max. nivo buke
dostiţe 96 dB(A).
Prema tome, za analizu nastajanja i širenja elastiĉnih zvuĉnih talasa, kao
najnepovoljniji taškasti izvor se moţe uzeti rad buldozera, u ĉiji spektar se uklapa i zvuk po
dvije druge mašinske jedinice.
Rasprostiranje buke u slobodni prostor vrši se po logaritamskoj zakonitosti i na njeg
utiĉu prepreke (zaštitnih pojasa) kao i kao i karakteristike prijemnika i prostora (tla) po kojem
se vrši rasprostiranje. Za izraĉunavanje intenziteta zvuka na nekom lokalitetu ili prijemniku,
nakon mjerenja nivoa buke na postrojenju od, u našem sluĉaju buldozera, ili druge mašine
koristi se slijedeći obrazac:
Rn z
Ln L1 20 log 1,5z Bm (dB )
Rr 1
gdje je:
Ln - nivo buke na nekom odreĊenom mjestu koje posmatramo – prva kuća u selu
(dB)
L1 - nivo buke mjeren pored (podaci od buldozera)
Rn - udaljenost objekta (mjesta) za koji proraĉunavamo nivo buke od radnog stroja
koji stvara buku – 2500 (m),
Rr - udaljenost mjernog instrumenta od radnog stroja koji stvara buku - 7 (m),
z - broj dijelova zaštitnog pojasa izmeĊu izvora i prijemnika buke – jedan šumski
pojas
- specifiĉna apsorpcija zvuka u zaštitnoj zoni – za gust šumski u prirodnom stanju
pojas širine preko 50 m, > 25.
Bm - karakteristike prijemnika zvuka – apsorpcije pojedinih zaštitnih pojasa.
2500
Ln 103 20 log 1,5 26 103 51 1,5 26 23,5dB( A)
7
Na bazi iskustava koje imamo dobivenih mjerenjima i analizama buke došli smo do
pokazatelja da se u uslovima propisne i efikasne eksploatacije mašina navedenih vrsta sa
propisnim odrţavanjem i eventualnim manjim zaštitama od emisija elastiĉnih zvuĉnih talasa
u gravitirajuće ţivotne sredine ne moţe doći do štetne manifestacije po buke na faktore
ţivljenja u tim sredinama.
V.2 RECIRKULACIONA ZONA SEPARACIJA GIPSA “BREŠĈIĆI”
V.2.1 Izvori agresivne mineralne prašine
Izvore agresivne mineralne prašine unutar recirkulacione zone separacije tehniĉkog
kamena gipsa ”Brešĉići” predstavljaju slijedeće tehnološke operacije:
- Doprema i istovar gipsa u usipni koš postrojenja,
- Separisanje gipsa kroz tehnološke faze drobljenja, prosijavanja, transporta
i deponovanja,
- Utovar separisanog gipsa u transportna vozila,
- Ĉišćenje radnih površina i saobraĉajnica i
- Uzvitlavanje mineralne prašine djelovanjem zaštitnih struja (vjetra).
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 38
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Na prilogu broj 2 i 3. su data Tehnološka šeme separacije tehniĉkog kamena gipsa
“Brešĉići”.
6.2.23. Graniĉne vrijednosti kvaliteta zraka (Sl. novine F BiH, br. 12/05)
Granične vrijednosti kvaliteta zraka – GV u cilju zaštite zdravlja ljudi
Graniĉne vrijednosti kvalitete zraka u cilju zaštite zdravlja ljudi su date u tabeli 73.
Tabela 7.
ZagaĊujuće Period uzrokovnja Prosjeĉna godišnja Visoka vrijednost
3 3
materije vrijednost (μg/m ) (μg/m )
SO2 1 sat 90 500 (napomena 1)
SO2 24 sata 90 240 (napomena 2)
NO2 1 sat 60 300 (napomena 3)
NO2 24 sata 60 140 (napomena 2)
LĈ 10 24 sata 50 100 (napomena 2)
ULĈ 24 sata 150 350 (napomena 2)
Dim 24 sata 30 60 (napomena 2)
CO 8 sati 10.000
O3 8 sati 150 (napomena 4)
Napomene:
1. Ne smije biti prekoraĉena više od 24 puta u kalendarskoj godini
2. Ne smije biti prekoraĉena više od 7 puta u kalendarskoj godini (98-i percentil)
3. Ne smije biti prekoraĉena više od 18 puta u kalendarskoj godini
4. Ne smije biti prekoraĉena više od 21 put u kalendarskoj godini (98-i percentil)
Granične vrijednosti zraka – GV u cilju zaštite ekosistema
Graniĉne vrijednosti zraka – GV u cilju zaštite ekosistema su date u tabeli broj
8.
Tabela 8.
ZagaĊujuća materija Period uzrokovanja Prosjeĉna godišnja Visoka vrijednost
3 3
vrijednost (μg/m ) (μg/m )
SO2 kalendarska godina i 20 (napomena 1) -
zima
NOx 30 -
O3 18000 (napomena 2) -
Napomene:
1. Zimski period obuhvata razdoblje od 01. oktobra tekuće do 31.marta naredne godine
2. Odnosi se na zbir satnih prekoraĉenja vrijednosti od 80 mikrograma/m3 × h (μg/m3 × h) u
periodu maj - juli u toku pet godina
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 39
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Pragovi uzbune
Pragovi uzbune su dati u tabeli 9.
Tabela 9.
ZagaĊujuća materija Period uzrokovanja Prosjeĉna godišnja Visoka vrijednost
3 3
vrijednost (μg/m ) (μg/m )
SO2 1 sat - 500 (napomena)
NOx 1 sat - 400 (napomena)
O3 1 sat - 240 (napomena)
Napomena: Vrijednosti moraju biti prekoraĉene u najmanje tri uzastopna sata.
Ispitivanjem koncentracija lebdeće i taloţne agresivne mineralne prašine
dobijeni su rezultati prikazani u tabeli broj 10.
Tabela 10.
MJER. KONCENTRACIJE PRAŠINE NAPOMENA
MJESTO LEBDEĆA PRAŠINA TALOŢNA PRAŠINA
3 2
(mikrograma/m ) (miligrama/m /24 ĉasa)
1 1,82 1,8 5,46 0,42
2 4,8 2,56
3 11,2 3,47
4 4,2 0,53
5 1,5 42,5
6 1,3 113,0
7 0,6 8,57
8 0,7 1,0
Uzimanje uzoraka taloţne prašine je vršeno proz period od 15 (petnaest) dana,
a ispitivanja lebdeće prašine je izvršeno taĉkastim metodama odnosno mjerenjima
koncentracija u jednom periodu od 15 minuta po uzorku.
Period uzorkovanja taloţne prašine (od 08.11. do 22.11.2006 godine, je bio
izrazito suh, sa manjim brojem dana sa povećanom vlaţnosti zraka i padavinama,
tako da se moţe prihvatiti kao nepovoljan period u smialu izdvajanja mineralne
prašine.
Mjerna mjesta su data na prilogu broj 1 ovog Plana.
Nešto povećana zaprašenost na mjernim mjestima broj 5. i broj 6. je više uzrok
odvijanja saobraćaja, u kojem uĉestvuju vozila rudarskog PK, ali i vozila graĊana,
nego što je posljedica rada postrojenja separacije.
U koncentracijama taloţne i lebdeće prašine, koje su prikazane u tabeli broj
10. Uĉestvuju svi emiteri prašine koji su angaţovani u pogonu. Zbog toga, a i zbog
tumaĉenja etiologije nastajanja i šrenja prašine pri radu utovarivaĉa, transportu i
usljed uzvitlavanja prašine usljed vjetrovitosti i ĉišćenja površina, koje smo dali u
razmatranju istih pojava na PK “Brešĉić” ne dajemo ista u ovom poglavlju.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 40
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
V.2.2 Izvori opasnih plinova, para i aerosola
Izvore štetnih plinova, para i aerosola u tehnološkom procesu rada pogona
separacije tehniĉkog kamena gipsa “Brešĉići”, pretstavljaju produkti sagorijevanja
teĉnog goriva i motornim pogonima utovarno – transportne i transportne opreme.
Koliĉine plinovitih produkata sagorijevanja teĉnih goriva u dizel - motornim
pogonima mehanizovane opreme su, kako je navedeno u funkciji snage pogona,
vremena rada mašina, specifiĉne potrošnje goriva i koeficijenta iskorištenja
instalisane snage pogona, a izraĉunava na bazi potrošnje goriva i specifiĉnih emisija
plinovitih produkata njegova sagorijevanja.
Potrošnja goriva se izraĉunava po slijedećem obrascu:
Qg qsp N i ks tr (kg)
gdje je:
Qg – potrošnja goriva po jedinici vremena (kg)
qsp – specifiĉna potrošnja goriva, koja za radne mašine iznosi qsp = 0,24
gr/kWh
Ni – instalisana snaga motornog pogona (kW)
ks – koeficijent iskorištenja instalisane snage
(za utovarivaĉe; ks = 0,4 – 0,6; za transportni kamion ks = 0,3; za agregate
ks = 0,6)
tr – vrije efektivnog rada mašine.
Izduvne gasove, nastale kao produkti sagorijevanja goriva u opremi angaţovanoj u
ovoj recirkulacionoj zoni, gledano sa aspekta opasnih plinova ĉine male koncentracije CO i
aldehida, a koncentracije istih, ĉak i u uslovima znatno većeg broja angaţovanih mašina,
unutar radne sredine separacije se kreću u koncentracijama ispod MDK pa se kod rada ovih
mašina, nastale koncentracije skoro mogu zanemariti, jer je njihov uticaj na stanje vazduha
u recirkulacionoj zoni pogona separacije sasvim zanemariv.
Proraĉunima provedenim na isti naĉin za sve mašine koje rade u recirkulacionoj zoni
separacije, dobijaju se podaci navedeni u tabeli broj 11.
Tabela 11.
R. NAZIV SREDSTVA SNAGA POTROŠNJA NAPOMENA
BR. MOTORA (kW) GORIVA (l/m.ĉ.)
1 Utovarivaĉ ZL4001 176 25,17
2 Dizel-elektriĉni agregati 336 57,70
5 Teretni kamion 180 15,45
Ukupno: 692 98,32
Kao produkti sagorijevanja dizel goriva, kod pravilnog i potpunog sagorijevanja
javljaju se CO2 i vodena para i to:
- CO2 71,5 vol. %
- H2O para 29,5 vol. %.
Od ukupne koliĉine sagorjelog goriva od 98,32 litara izdvojiti će se ukupno 13.273
litara gasovitih produkata od ĉega:
- CO2 13.273 x 71,5 % = 9.490 litara/moto ĉasu
- H2O para 13.273 x 29,5 %. = 3.783 litara/moto ĉasu
Ove koliĉine gasovitih produkata sagorijevanja motornog goriva u zapremini radnog
prostora pogona separacije gipsa su beznaĉajne i iste nemogu imati uticaj na hemijski sastav
vazduha i resorbuju se bez ikakvih indikacija o promjenama gasnog stanja u vazduhu radne
atmosfere u recirkulacionoj zoni.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 41
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Dobijene koncentracije ne mogu niti na koji naĉin ugroziti stabilnost i sigurnost
hemijskog sastava vazduha u ţivotnoj sredini „Brešĉići“ i rijeku Unu.
7.0 LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA, UKLJUĈUJUĆI
HEMIJSKE SUPSTANCE I NAFTA (NAZIV SIROVINE,
GODIŠNJA POTROŠNJA, POTROŠNJA PO JEDINICI
PROIZVODA, IZVORE ENERGIJE, UKUPNA POTROŠNJA SA
ZNAĈAJNIM EFEKTIMA PO OKOLIŠ, METODE NABAVKE,
SKLADIŠTENJE I TRANSFERA)
7. 1. GIPS OSNOVNA SIROVINA
Fiziĉko mehaniĉke karakteristike date su tabeli 1
Tabela 1
Parametar Betonski agregat Ţeljezniĉki zastor Asfaltni agregat
Otpornost na pritisak > 80 170-280 120-160
(MPa)
Otpornost na pritisak > 64 - -
u vodozasićenom
stanju (MPa)
Otpornost na pritisak > 64 - -
nakon smrzavanja
(MPa)
Upijanje vode % <1.0 0,2-0,6 < 0,75
Postojanost na mraz + + +
Zapreminska masa 2000-3000 2650-2850 2600-3000
3
kg/m
Specifiĉna masa - 2700-2900 2600-3000
3
kg/m
Otpornost na hab.str. 35 - 10-18
3 2
(cm /50 cm )
„ LA“ 35 - 18-40
Deval - - 11-15
7.2. Potencijalne opasnosti od nafte i naftnih derivata na zagađivanje tla
Nafta pripada grupi teĉnih goriva ĉijom destilacijom se dobijaju prirodni plin, propan i
butan plin, petrolen, teška ulja za loţenje itd. Opasnost od štetnog dejstva nafte i naftnih
derivata (D-2) prisutna je na slijedećim mjestima koja se ocjenjuju kao visoko riziĉna u
tehnološkom procesu:
- mjesto proizvodnje ANFO eksplozivne materije, odnosno mobilno postrojenje,
- skladišni prostor nafte ili dizel-ulja D-2 i
- putevi transporta od skladišta do mobilne opreme i postrojenja separacije.
Na navedenim lokacijama postoji permanentna opasnost po radnu i ţivotnu sredinu direktnim
ugroţavanjem štetnim uticajem ili pak štetnim produktima nastalim poţarom ili eksplozijom.
Neţeljena dejstva naftnih derivata na zemljište odreĊena su:
- fiziĉko-hemijskim karakteristikama nafte, odnosno opasnošću koju nafta posjeduje,
- koliĉinom nafte, odnosno dizel ulja u postrojenju separacije ili skladištu,
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 42
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
- karakteristikama okruţenja,
- primjenjenim mjerama zaštite te
- karakteristikama i kvalitetom primjenjene tehnologije rada.
Karakteristike naftinih derivata
Tabela 3.
VELIČINA
PARAMETAR
VRIJEDNOST JEDINICA
DIZEL ULJE D-2
Cetanski broj 51,0
Cetanski indeks 46,0
Gustoća na 15oC 820 ÷ 845 kg/m3
Policiklični aromatski ugljikovodici (PAU) max.11 % (m/m)
Sumpor max. 350 mg/kg
Temperatura paljenja Oko 55 °C
Ostatak ugljika (na 10 % destilacionog ostatka) 0,30 % (m/m)
Sadržaj pepela max. 0,01 % (m/m)
Sadržaj vode max. 200 mg/kg
Ukupna kontaminacija max. 24 mg/kg
Korozija na Cu Klasa I
Oksidaciona stabilnost max. 25 g/m3
Mazivost max. 460 m
Viskozitet 40 °C 2,00 ÷ 4,50 mm2/s
Destilacija
% (V/V) iznad 250 °C max. < 65 % (V/V)
% (V/V) iznad 350 °C min. 85 % (V/V)
°
95 % (V/V) iznad 360 C
7.3. Srestva za podmazivanje – motorna i hidrauliĉna ulja
Sirova nafta je nafta za dobivanje ĉitavog niza razliĉitih mazivnih ulja. Oni se po
svojim osobinama meĊusobno mnogo razlikuju i najviše zavise od hemijskog sastava
sirovina iz kojih se dobijaju i njihovih fiziĉkih osobina, metoda i stepena prerade i njihovog
oplemenjivanja drugim materijalima.
U organska maziva srestva ubrajamo biljne i ţivotinske masti i ulja, mineralna ulja,
sintetiĉka maziva
U neorganska mazivih srestava ulaze grafit, mulibden - dusuflid
7.4. Eksplozivna srestva
Eksplozivne materije koje se upotrebljavaju na kamenolomu prestavljaju mješavine
amonij – nitrata i dizel ulja (AMONAL, AN-OL, odnosno AN-FO eksplozivne materije), a i
detonirajuće štapine, rudarrske kapisle te usporivaĉi.
7.5. Profillatika
Profilaktiĉno djelovanje u cilju smanjenja i eliminisanja nabrojanih potencijalnih
opasnosti, te smanjenje rizika od ekološkog incidenta sastoji se u definisanju niza faza –
predradnji koje je potrebno preduzeti da bi se nastali incident ili akcident sveo na najmanji
mogući rizik.
U prvoj fazi potrebno je izvršiti:
- karakterizaciju tla,
- karakterizaciju zagaĊenog mjesta i
- karakterizaciju zagaĊivaĉa,
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 43
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
- oformiti interventnu grupu,
- obezbjediti potrebnu opremu i sredstva za praćenje, kontrolu i sanaciju tla,
- izvršiti neophodnu edukaciju lica koji rade na prevozu naftnih derivata i amonij-nitrata,
rukovanju, skladištenju i radu na mobilnom postrojenju,
- voditi strogu i redovnu kontrolu pravilnog korištenja rezervoara, instalacija, ureĊaja,
opreme i sistema za manipulaciju naftnim derivatima i amonij-nitratom,
Druga faza podrazumjeva akcije koje se vode u sluĉaju akcidenta. Ove akcije se sastoje u:
- obavještavanju nadleţne sluţbe: vatrogasne jedinice, policije, centra za
obavještavanje i uzbunjivanje, specijalizovane tehniĉke ekipe, sluţbe za zaštitu voda,
hidrometeorološke centre i pojedince nadleţne i sposobne za saniranje posljedica.
- Brzom i efikasnom otklanjanju zagaĊivaĉa (ako se radi o nafti i naftnim derivatima
posipanjem poljevine, sakupljanjem na jednom mjestu u nepropusnim posudama i
zbrinjavanjem kao u sluĉaju opasnog otpada. Ako se radi o prosipanju amonij-nitrata
ili gotove eksplozivne materije sakupljanjem i zbrinjavanjem sa tretmanom koji ima
opasan otpad.
Zemljište nakon uklanjanja zagaĊivaĉa sa površine tla treba podvrgnuti
laboratorijskim ispitivanjima u cilju utvrĊivanja stepena oneĉišćanja i shodno tome odabira
postupka remedijacije zagaĊenog tla.
8.0 IZVORI VODOSNABDJEVANJA, UKUPNU POTROŠNJU VODE I
POTROŠNJA PO JEDINICI PROIZVODA
Vodosnabdjevanje objekta rješeno je dovoĊenjem vodovoda pitke vode
9.0 MJERE ZA ODRŢAVANJE I ĈIŠĆENJE OPREME
Ĉišćenje opreme se vrši kontunuirano u toku cijelog trajanja tehnološkog procesa.
Plansko preventivno odrţavanje se obavlja nakon utvrĊenog vremena u fabriĉkoj
dokumentaciji za mašine a sastoji se od
o Dnevni pregled – obavlja se svakodnevno
o Nedeljni pšregled – obavlja grupa za odrţavanje
o Mjeseĉni pregled tekućeg odrţavanja – obavlja servisna grupa za odrţavanje
o Polugodišnji pregled odrţavanja – obavlja servisna grupa za odrţavanje
o Godišnji pregled – servisiranje sklopova nakon utvrĊenog vremena u fabriĉkoj
dokumentaciji za te strojeve i velike kvarove.
10.0 OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA
Budući da tehnološki proces eksploataciji gipsa nije praćen izraţenim emisijama
štetnih polutanata u vodu i tlo, nego samo emisijama štetnih plinova u zrak, monitoring treba
vršiti u cilju kontrole emisije sve opreme na dizel motorni pogon, seperacije gipsa i ostalih
prostorija društva.
U tom smislu treba periodiĉno jedanput u toku godine vršiti mjerenje emisija i imisija
slijedećih polutanata:
Emisije:
1. ugljik-monoksid,
2. sumpordioksid,
3. nitroznih oksidi, prikazanih kao NO2,
4. dimni broj po Bacharachu,
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 44
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
5. višak kisika,
6. temperatura dimnih gasova.
Imisije:
1. ugljik-dioksid,
2. ugljik-monoksid,
3. sumpordioksid,
4. nitroznih oksidi prikazanih kao NO2,
5. ULĈ
6. LĈ10 i
7. Taloţni prah.
Mjerenja sprovoditi i u sluĉaju većih promjena u tehnološkom procesu, pri
eksploataciji korisne mineralne sirovine, te zamjena bitnijih dijelova procesne opreme.
11.0 OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA
EMISIJA, POSTOJEĆIH MJERA ZA SPROVOĐENJE
UPOTREBE SIROVINA, VODE I ENERGIJE NA MINIMUM, OPIS
TRENUTNOG TRETMANA OTPADNIH TOKOVA
(PREĈIŠĆAVANJE I KONAĈNO ZBRINJAVANJE)
I NJIHOVA USPOREDBA SA ONIM DATIM U NAJBOLJOJ
RASPOLOŢIVOJ TEHNICI
Kako je naprijed konstatovano djelatnost koja se odvija u. kamenolomu˝Brašĉić˝. je
praćena emisijama dimnih plinova u atmosferu i degradacijom tla, na lokalitetu kamenoloma
„ Brešĉić“ . Emisije otpadnih voda i ĉvrstih otpadnih materija nisu izraţene niti karakteriziraju
ovaj tehnološki proces, te nema smisla govoriti o mjerama kojima bi se reducirala emisija
ovih polutanata.
U ovom poglavlju Plana aktivnosti date su mjere za smanjenje šteta na okoliš i mjere
za reduciranje upotrebe sirovina i energije na minimum.
11.1. Pregled mogućih mjera za smanjenje šteta u okolici
11.2. Zaštita zraka
ZagaĊivanje zraka se vrši emisijama plinovitih polutanata sagorijevanjem teĉnog
nafte - nafte i emisijama izduvnih gasova dizel motora mehanizacije u pogonima BREŠĈIĆ
d.o.o.
Mjere koje treba poduzeti za zaštitu zraka od prekomjernog zagaĊivanja proizlaze iz
odredaba vaţećih propisa, standarda i drugih normativa koji reguliraju zaštitu ţivotne okolice.
Dakle, pravilno voĊenje tehnološkog procesa osigurava emisiju štetnih polutanata
ispod graniĉnih vrijednosti, što predstavlja najznaĉajniju mjeru za zaštitu zraka.
Generalno se moţe zakljuĉiti da realizacija projektovanih mjera i provoĊenje
propisanih mjera za ograniĉavanje i spreĉavanje emisija štetnih polutanata obezbijeĊuje
uslove za oĉuvanje propisanog kvaliteta zraka.
11.3. Zaštita voda
Mjere koje treba poduzeti za korištenje i zaštitu voda proizlaze iz propisa o vodama,
odnosno Zakona o vodama i propisa donesenih na osnovu tog Zakona.
Snabdijevanje objekta vodom za tehnološke i sanitarne potrebe, kako je navedeno,
riješeno je za:
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 45
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
o Tehnološke vode: iz postojeće vještaĉke akumulacije vode na
o Sanitarne vode: pripajanjem na gradski vodovod.
Otpadne vode koje sporadiĉno nastaju u pogonu kamenoloma nisu hemijski
zagaĊene vode. Njihova koliĉina je minorna i one se sakupljaju u vodosabirnike.
Sanitarne i fekalne vode se kanalizacionim sistemom odvode u trokomornu septiĉku
jamu, koja se nalazi unutar industrijskog kruga.
U sluĉaju havarije u Zahvatu, rad u navedenim objektima se mora obustaviti i izvršiti
popravka i/ili ĉišćenje kanalizacionog sistema.
Obezbijediti da se otpadne vode prije ispuštanja u prirodni recipijent tretiraju u cilju
uklanjanja prisutnih zagaĊivaĉa.
Rasuti Nafta treba ĉistiti suhim postupkom upotrebom piljevine, koja se potom moţe
koristiti kao dodatak glini u odreĊenom procentu. Na taj naĉin se moţe sprijeĉiti zagaĊivanje
vodotoka i podzemnih voda. Prostor na kojem je došlo do istakanja temeljito oprati vodom.
11.4. Zaštita tla i vegetacije
Budući da su glavni izvori zagaĊenja tla od prosutog nafte ili maziva koje moţe da se
desi u toku transporta nafte u sistem za sagorijevanje i pri korištenju mašina i kamiona,
neophodno je preduzeti sljedeće mjere zaštite:
o propisno odrţavanje mašina
o sipanje nafte, motornih ulja i podmazivanje vršiti uz maksimalnu paţnju i odmah
ukloniti eventualne mrlje,
o ne dozvoliti curenje ulja iz mašine,
Budući da su glavni izvori zagaĊenja tla od prosutog nafte ili maziva u toku rabljenja
teških mašina i kamiona neophodno je preduzeti sljedeće mjere zaštite:
o sipanje nafte, motornih ulja i podmazivanje vršiti uz maksimalnu paţnju i odmah
ukloniti eventualne mrlje,
o ne dozvoliti curenje ulja iz mašine,
Nafta, ulja, masti i druge teĉne materije sa mjesta moguće pojave (cisterna za Nafta,
rezervoari, cjevovodi za Nafta) kanalima i PVC cijevima odvesti na preĉišćavanje do
separatora masti i ulja radi separisanja i odvajanja.
11.5. Zaštita od buke
Iz navedenih pokazatelja, posebno, iz karakteristika materijala koji se obraĊuju u
tehnološkom procesu (gline), karakteristika izvora buke i maksimalno oĉekivanih inteziteta
zvuĉnih talasa, broja izora koji se angaţuju na otvorenim prostorima, mikro i makro lokacije
industrijskog kruga PK « BREŠĈIĆ» d.o.o. Kulen Vakuf, vremena trajanja zvuĉnih talasa itd,
potpuno je jasno da buka neće prestavljati nikakav znaĉajniji faktor koji bi trebalo staviti u
kontekst ugroţavanja stabilnosti, sigurnosti i prihvatljivosti ţivota u gravitirajućim urbanim
sredinama.
MeĊutim, i bez obzira na navedene ĉinjenice, dajemo neke od osnovnih pretpostavki
za zaštitu od štetnog i/ili ometajućeg djelovanja buke koja moţe nastati u tehnološkim
procesima i biti emitovana u gravitirajuće ţivotne stredine.
Kao efikasne mjere zaštite od štetnog djelovanja buke, odnosno kao mjere za
smanjenje nivoa buke koju stvaraju tehnološki procesi i oprema angaţovana u tim procesima
u urbanim ili ruralnim odnosnosno djelovanje te buke u gravitirajućim ţivotnim sredinama,
moţe se vršiti na više naĉina od kojih se posebno mogu istaći slijedeće:
1. Najefikasniji naĉin zaštite od štetnog i/ili ometajuće djelovanja buke na bilo
koju ţivotnu sredinu je stvaranje zelenih zaštitnih pojaseva. Zeleni zaštitni
pojasevi vrše apsorpciju i refrakciju elastiĉnih zvuĉnih talasa, vrše potpunu
aplifikaciju zvuĉnih talasa mjenjajući njihove naglašene komponente ĉime se
energija tih talasa transformiše i zvuĉni talasi poprimaju svojstva talasa koji
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 46
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
nemaju nikakvi štetnih ili ometajućih osobina ili se njihove osnovne
karakteristike smanjuju do te mjere da se njihov intezitet djelovanja dovodi
ispod granice percercije..
Zeleni pojasevi se obiĉno formiraju od brzo rastirujućih raslinja visine ispod 10
m sa cvjetnim grmovima više godišnjeg trajanja kao i kombinacijama ˝ ţivih˝ ograda
(makljura i sliĉno) sa cvjetnim grmovima, jednogodišnjim cvjetovima i navedenim brzo
rastućim drvećem
Npr. jedan efikasan i estetski vrlo prihvatljiv zeleni pojas, širine 20 do 25 m
vrši adsorpciju buke za 15 do 20 dB(A). Najbolji rezultati se postiţu kada se uz
saobraćajnicu zasaĊuju guste ţive ograde, a iza njih grmovito i veće raslinje, što je
dekorativno u odreĊenom krajoliku i vrlo efikasno u smislu smanjenja intenziteta
elastiĉnih zvuĉnih valova.
2. Ograniĉavanje brzine kretanje pokretne mehanizovane opreme u
saobraćajnicama unutrašnjeg saobraćaja i radnim površinama gipsa. Npr., prema
rezultatima veoma brojnih i dugotrajnih istraţivanja koja su provedena u Institutu za
akustiku i graĊevinsku ˝ASiA˝ Moskva došlo se do rezultata da pri brzini kretanja
vozila dolazi do znaĉajnog povećanja buke u potpuno istim ostalim okolnostima, tako
npr. teški teretni kamioni povećanjem brzine sa 45 na 100 km/h emituju buku
povećanog nivoa od 12 dB(A), obiĉni kamioni kod povećanja brzine kretanja npr. sa
45 na 80 km/h, emituju buku povećanog nivoa za 14 dB(A) itd.
1. Vršiti sistematsko odrţavanje oruĊa za rad i opremu PK, posebno izduvnih
sistema, kod mobilne mehanizovane opreme prenosnih ureĊaja itd.
2. Vršiti sistemtsko odrţavanje habajućeg sloja unutašnjih saobraćajnica, i
radnih površina razmatrajući i opravdanost nanošenja asfaltnog postroja
na tim saobraćajnicama.
3. Sva curenja gasovitih fluida pod visokim pritiskom kao i upoterbu zvuĉnih
signala svih vrsta u krugu preduzeću treba svesti na nuţnu mjeru
4. Vršiti redovnu – periodiĉnu kontrolu nivoa komunalne buke, razgovarati sa
graĊanima i poduzimati potrebne mjere.
5. Na oruĊima za rad, ureĊajima i opremi PK vršiti redovno dotezanje raznih
olimljenja (limova) , koji svojim vibracijama postaju vrlo znaĉajni izvori buke
na toj opremi
6. U dogovoru sa odgovarajućim kantonalni ili općinskim organima vršiti
usmjeravanje izgranje induvidualnih i drugih stambenih objekata i aktivno
uĉestvovati u izradi urbanistiĉko tehniĉke dokumentacije za gravitirajuće
urbane sredine. Nove objekte u ugroţenoj sredini graditi planski uz
uvaţavanje neophodnosti odvijanja tehnologije PK, ali i prava graĊana na
nesmetano korištenje njihovih objekata itd.
11.6. Uklanjanje otpadnog materijala
Pri proizvodnji korisne mineralne sirovine javlja se izvjesna koliĉina ĉvrstog otpadnog
materijala jalovine tzv. škarta. Proces proizvodnje se vodi tako da se teţi da koliĉina škarta
bude što manja, budući da on predstavlja ĉisti gubitak pri proizvodnji.
Ostali otpad - smeće i ostali otpadni materijal sakupljati na zato propisano mjesto i u
odgovarajuće kontejnere i blagovremeno odvoziti na gradsku deponiju a prema ugovoru
angaţiranjem komunalnog PK.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 47
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
12.0. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA
U SKLADU SA PROPISIMA O GVE
Prema navedenim aktivnostima koje će PK“ Brešĉić“ sprovesti u cilju racionalizacije i
prevencije nastanka emisija potrošnja sirovina je slijedeća:
o Ukupna koliĉina goriva i maziva, koja će sagoriti u toku godine za ostvarenje
planirane proizvodnje od 300.000 m3ĉ.m. je 563.600 kg goriva i 24.000 kg
raznih sredstava za podmazivanje, odnosno ukupno 587.000 kg gorivih tvari.
o Kada se uzme u obzir planirana godišnja proizvodnja gipsa gipsana PK
„Brešĉić“ od 300.000 m3 ĉ.m./god., a prema iskustvenim podacima o spe-
cifiĉnoj potrošnji eksplozivne materije AN-OL ili AMONAL sa pojaĉnikom
detonacije plastiĉnim privrednim eksplozivmo (V – 20, Gelamon, Powergel
isl.) od 500 gr/m3 ĉ.m., za rušenje stijena enegrijom eksplozivnog razlaganja
eksploziva biti će utrošeno ukupno cca180 tona kg eksplozivnih materija.
o Potrošnja vode za potrebe PK nije evidentirana i potrebno je nabaviti
vodomjer, kako bi se evidentirala potrošnja sanitarne i tehnološke vode ( kao
srestvo za obaranje prašina.
Na osnovu rezultata mjerenja kvaliteta zraka i štetnih plinovitih produkata koji nastaju
sagorijevanjem goriva u dizel motorima, utvrĊeno je da se kvalitet zraka radom nije bitno
promjenio. Prisustvo štetnih plinovitih produkata koji nastaju sagorijevanjem goriva u dizel
motorima, su ispod graniĉnih vrijednosti.
Imjerena emisija štetnih plinovitih i je ispod graniĉnih vrijednosti emisije (GVE), realno
je oĉekivati da će emisije štetnih plinovitih polutanata.
13.0 SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJE IZ
POGONA I POSTROJENJA
Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisija iz pogona i postrojenja i rokovi za
preduzimanje predviĊenih aktivnosti dat je u formi tabele.
Tabela 9.
Trenutna
Aktivnost Aspekt Uticaj
praksa
Otpadne vode sa manipulativnih površina; Ne provodi se
otpadne vode iz radionica, kancelar. Uticaj na floru nikakva
Miniranje stijenske mase
prostora,nekontrolisanao odbacivanje i faunu praksa
otpadaka
Emisija prašine, buka, emisija izduvnih ZagaĊivanje Redovnim
gasova mašine, upotreba teĉnih goriva, zraka, uticaj odrţavanjem
prosipanje motornog i hidrauliĉnog ulja na faunu, mašina
iscrplivanje sprijeĉava se
Iskopavanje gipsa,
resursa, povećenje
utovar, transport do
zagaĊivanje emisija
postrojenja
tla,
zagaĊivanje
podzemnih
voda
Prerada kamena Emisija prašine, buka, upotreba elektriĉna Iscrpljivanje Vrši se
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 48
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
energije, upotreba vode, emisija prašine resursa, uticaj prskanje i
uvećana na floru i povrat
faunu korištene
vode u proces
ZagaĊivanje
Transport i odlaganje tla,
mulja u prirodnu Ispuštanje zauljenog mulja u tlo zagaĊivanje
depresiju podzemnih
voda
Zaposjedanje Otpadne
deponija, gume se
Servisanje vozila i zagaĊivanje odvoze na
Otpad
opreme tla, deponiju
zagaĊivanje
vode
ZagaĊivanje
Skladištenje i rukovanje tla,
Ispuštanje teĉnog goriva u tlo
uljima i mazivima zagaĊivanje
zemljišta
ZagaĊivanje
Zagrijavanje prostorija Emisija otpadnih gasova u zrak
zraka
ZagaĊivanje
tla,
Oborinske vode Ispuštanje otpadnih voda u tlo
zagaĊivanje
zemljišta
14.0 PRIJEDLOG MONITORING PLANA I ROKOVI ZA REDVIĐANJE
AKTIVNOSTI MJERA
U cilju uspostavljanja kontinuiranog praćenja stanja okoliša na lokalitetu PK ˝ „
Brešĉić˝ Kulen Vakuf, te negativnih uticaja na okoliš koji se pojavljuju tokom rada na
procesima eksploatacije gipsa, a u vaţećim propisima iz oblasti zaštite okoliša,
neophodno je vršiti permanentan monitoring osnovnih elemenata ţivotne sredine okoliša
U svakom ˝planu monitoringa˝ moraju biti definisani slijedeći stavovi:
o Predmet monitoringa
o Parametar koji se osmatra
o Mjesto vršenja monitoringa
o Naĉin vršenja monitoringa odobranog faktora/ vrsta opreme za monitoring
o Vrijema vršenja monitoringa, stalan ili povremen monitoring
o Razlog zbog ĉega se vrši monitoring odreĊenog parametra
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 49
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Tabela broj 8 Monitoring elemenata ţivotne sredine
Tabela 8.
Razlog zbog
Vrijeme i
Parametar ĉega se vrši
Predmet Mjesto vršenja naĉin Rokovi
koji se monitoring
monitoringa monitoringa vršenja
osmatra odreĊenog
monitoringa
parametra
Fiziĉko Na izlazu iz
hemijske i separatora i OdreĊivanje
Dva puta u Odmah po
biološke izlazu iz uticaja otpadne
toku izgradnji
Kvalitet parametre taloţnika, vode ( potreban
kalendarske seperatora
vode osnovni . stepen
godine po masnoća i
pokazatelji preĉišĉavanja
uzorku taloţnika
kvaliteta PSP %)
vode.
Ukupni nivo Emisije na
buke, dimovodnog
koncenracija kanalu u Dva puta u
Da se utvdi
prašine i radionicama i toku
stvarni uticaj U toku
koncetracija kancelarijskom kalendarske
Kvalitet djelatnosti u kalendarske
štetnih prostoru godine po
zraka d.o.o. 2007
polutanata Imisije, kvalitet definisanoj
˝BREŠĈIĆ˝ na godine
zraka,pogona metodologiji
okoliš
kamenoloma, mjerenja
.
U sluĉaju
akcidentnih UtvrĊivanje
Fiziĉko situacija stepena i vrste
hemijski U okviru izlijevenja eventualne
U sluĉaju
Kvalitet parametri radnog naftnih kontaminiranosti
akcidenta
zemljišta (teški metali, prostora PK. derivata ili zemljišta,
odmah
mineralna ˝Brešĉić˝ ostalih preduzimanje
ulja) štetnih i adekvatnih
opasnih zaštitnih mjera
materija
15.0 MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE,
NASTANKA OTPADA I EMISIJA
Neophodno je obavezno sprovoĊenje slijedećih mjera:
1. Skladišta opasnih tekućina moraju se graditi tako da rezervoari za
uskladištavanje budu postavljeni u zaštitne AB betonske bazene zapremine
jednake maksimalnoj koliĉini opasnih tekućina koja će se uskladištavati u tim
skladištima
2. Konstrukcije rezervoara, razvodnih cjevovoda i njihovih armatura moraju biti
izvedene po odobrenoj projektnoj dokumentaciji od kvalitetnih osnovnih i
dodatnih materijala sa propisnim ispitivanjima njihove nepropusnosti i
kvalitetima izvedenih radova na zavarivanju
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 50
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
3. Skladište mora biti opremljeno propisno izraĊenim pretakalištem, prema
odredbama propisa koji se odnose na skladišta ove vrste
4. Periodiĉni pregledi oruĊa za rad i ureĊeja, ispitivanje elektriĉnih instalacija i
mikroklimatskih uslova vršiti u zakonskom roku
5. Obezbjediti zaštitnu opremu za zaposlenike
6. Obuka zaposlenika iz oblasti zaštite na radu i zaštite od poţara
7. U sklopu zaštitnog bazena treba postaviti kamere za video nadzor kojim će
biti vidno obuhvaćeno ĉitavo skladište zajeno sa pretakalištem. Kontrola video
nadzora bi trebala biti spojena na komandnu prostoriju tehnološku liniju
prerade gline ili na posebno uspostavljenu kontrolnu prostoriju sa stalnom
posadom. Ova prostorija moţe biti u sastavu materijalnog obezbjeĊenja –
straţarske sluţbe kruga PK
8. Magacini sa eksplozivnim materijama moraju biti opremljeni sa opremom za
gašenje poţara i to prijevoznim i ruĉnim aparatima za gašenje poţara
punjenih lakim suhim prahom (˝S˝) aparati. Broj aparata se odreĊuje na bazi
konaĉno usvojenih koliĉina opasnih tekućina ali ne manje od dva aparata tipa
S – 50
9. Kao srestvo za gašenje poţara na rasutoj tekućini (nafta, rabljeno ulje) i
amonij nitratom i dizel ulza spreĉavanje razlijevanja rasute tokućine na veće
koliĉine koristi se po pravilu suhi pijesak pa se u sklopu skladišta i njemu
pripadajućeg pretakališta moraju postaviti sanduci sa suhim pijeskom te
odgovarajuće koliĉine ruĉnih alata ( lopata, krampi). Tako se u sklopu
pretakališta mora nalaziti sanduk sa minimalno sa 0,5 m2 ĉistog suhog
pijeska, dvije lopate i jedna krampa a kod samog bazena skladišta najmanje
jedan ovakav komplet.
10. Zaposlenici sa opasnim materijama moraju biti obuĉeni za poslove za
rukovanje sa istim.
11. Da bi se obezbjedila efikasna rasvjeta skladišta zapaljivih tekućina mora se
postaviti stacionarna elektriĉna rasvjeta ovog skladišta. Pri izvoĊenju
instalacije elektriĉne rasvjete i druge instalacije elektriĉne struje mora se voditi
raĉuna da projekna dokumentacija skladišta mora sadrţavati slijedeći elaborat
o zonama opasnosti kako bi se na bazi tog eleborata definisalo izvoĊenje
elektriĉnih instalacije rasvjete, pogona, zaštite od elektrostatiĉkih naboja i
zaštite od atmosferskih praţnjenja. Sve elektriĉne instalacije i oprema moraju
biti odobrene od strane nadleţne ˝Ex˝ komisije i u potpunosti moraju
odgovarati mjestu ugradnje
12. Bilo bi preporuĉljivo da se u sklopu skladišta opasnih materija automatske
vatrodojave sa dimnim, termodiferencijalnim i drugim odobrenim javljaĉima
koji bi bili spojeni na kontrolni pult zajedno sa video nadzorom i odgovarajuće
zvuĉne signalne ureĊaje. Isto tako bilo bi preporuĉljivo da se postave stabilni
ureĊaji za gašenje poţara, automatskog dejstva punjenih navedenim suhim
prahom. UreĊaji su se pojavili u novije doba na našem trţištu i od strane naših
proizvoĊaĉa
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 51
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
16.0 PLAN ZA SPREĈAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA I
ROKOVI ZA PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I
MJERA
Opšte mjere zaštite:
o Preventivne mjere za zaštitu od poţara za kamenolom PK ˝ Brešĉić˝
Kulen Vakuf podrazumjevaju pridrţavanjem mjera u ˝ Elaboratu zaštite od
poţara˝ obezbjeĊivanju potrebnih srestava za poĉetno gašenje odnosno
lokakalizaciju poţara, te obuĉavanje radnika za struĉno i bezbjedno
rukovanje ureĊajima za gašenje poţara
o Svi radnici koji vrše manipulacije sa zapaljivim tekućinama i eksplozivnim
materijama moraju biti struĉno osposobljeni za te poslove i imati poloţen
struĉni ispit.
o Sva oprema i srestva za gašenje poţara moraju biti stalnio pod kontrolom
radnika i kontrolisana od stane ovlaštenih sesrvisa u periodima propisanih
zakonom od zaštite od poţara
o Svaki eventualni akcident kao što su nekontrolisanja, curenja i rasipanja
tekućina, eksplozivnih materija i sliĉne havarije te poţar itd moraju biti
odmah prijavljeni najbliţim vatrogasnim jedinicama, centru civilne zaštite,
policijskoj upravi, nadleţnom inspektoru i rukovopdno nadzornom osoblju
PK
o Potpuna i detaljna profilaktika poţara treba biti propisana Planom poţara
PK. U okviru Plana zaštite od poţara pored ostalog obraĊuje se i plan za
spreĉavanje nastajalih poţara i drugih nesreća velikih razmjera ako se na
bazi iskustava u eksploatraciji tehnoloških procesa doĊe do zakljuĉaka da
postaje bilo kakve potencijalnih opasnosti od tih i takvih nesreće što u
našim istraţivanjima nismo mogli utvrditi a što smo istakli u ovom
elaboratu.
o Obavezno vršiti redovne periodiĉne preglede uslova radne sredine kao i
primjerene mjere tza zaštitu ţivotne sredine. U sluĉajevima kada je moguć
kontakt sa opasnim ili štetnim materijama ili da se u prilikom redovnih
pregleda uslova radne sredine konstatuje povećan nivo buke, prašine,
vlage ili bioloških i hemijskih štetnosti, treba odrediti mjere kojima će se
odreĊeneštetnosti svesti na odreĊenu prihvatljivu mjeru, ako se ne mogu u
potpunosti eliminisati, a radnicima obezbjediti adewkvatnasrestva za
zaštitu disajnih organa, ruku, lica, koţe ( zaštitne rukavice, zaštitna obuća i
sl). Obavezni su da u zakonskim rokovima, redovni periodiĉni pregled
srestava sa aspekta primjena mjera zaštite na radu odnosno Zakona o
zaštiti na radu
Odgovorne osobe u skladu sa Pravilnikom o sadrţaju informacija o sigurnosnim mjerama i
sadrţaju unutrašnjih i spoljnih planova intervencije u djelatnosti PK „ Brešĉić“ je tehniĉki
rukovodilac PK. Sve planirane intervencije, bilo da se radi o izvoĊenju vjeţbi ili akcijama u
sluĉaju stvarnog dogaĊaja – akcidenta, ispred PK će voditi tehniĉki tehniĉki rukovodilac a u
njegovoj odsutnosti lice koje ispunjava uslove za efikasno voĊenje aktivnosti, koje odredi
Direktor preduzeća.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 52
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
17.0 NAĈIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA MJERA
Naĉin izvještavanja o rezultatima izvršenja mjera obuhvata niz aktivnosti u smislu
administrativnog regulisanja odreĊenih pojava koje, u koliko se na vrijeme ne regulišu mogu
izazvati negativne posljedice koje se vrlo teško dovode u prihvatljive granice. Ove mjere
zaštite obuhvataju slijedeće aktivnosti:
o Obezbjediti instrumente da se u toku izvoĊenja svakodnevnih radnih
aktivnosti, vrši permanentna kontrola, u smislu mogućih uticaja na okoliš
o Obezbjediti instrumente u okviru ugovorene dokumentacije, o neophodnosti
poštovanja svih propisanih mjera u fazi eksploatacije predmetnog objekta
o Obezbjedi instrumente, da na realizaciji poslova iz domena monitoring
emisija, budu angaţovani oni subjekti koji imaju struĉni kadar za ispunjavanje
definisanih zadataka u oblasti zaštite okoliša
o Obezbjediti instrumente o neophodnosti usavršavanja radnog osoblja u
domanu eksploatacije i prerade gline PK ˝ Brešĉić˝, sa aspekta upravljanja
okolišem u konkrektnim prostornim okolnostima.
Sve analize o izvršenim mjerenjima emisija investitor će dostavljati nadleţnom
inspekcijskom organu uprave, javnosti, nadleţnim Ministartvima, te drugim
institucijama kojima ta nadleţnost pripada Zakonom.
18.0 FINANCIJSKA PROCJENA IZVRŠENJA PLANA NA
GODIŠNJEM NIVOU
Financijska procjena za izvršenje ˝Plana na godišnjem nivou PK ˝ Brešĉić˝ Kulen
Vakuf ˝, prikazana je u tabeli broj 10
Tabela 10.
Predmet Svrha Iznos KM
UtvrĊivanje slobodnih U cilju smanjenja uticaja 2000,00
površina, ozelenjavanje buke i prašine
okolnih površina,
formiranje zelene barijere
Izrgradnja seperatora ulja i Zaštita zemljišta i voda, 6000,00
masnoća, izgradnja slivnih prihvat i tretman zauljenih
površina voda
Izgradnja sistema za Zaštita površinskih voda, 3000,00
prihvat oborinskih i preĉišĉavanje voda iz
otpadnih voda kamenoloma
Nabavka i postavljanje Zaštita zemljišta i voda, 3000,00
namjenskog kontejnera za uklanjanje neprijatnog
prikupljanje komunalnog mirisa
otpada
Izgradnja višekomorne Zaštita zemljišta i voda 2000,00
vodonepropusne pumpe prihvat otpadnih voda iz
objekta za odmor
UKUPNO 16000,00
Na osnovu detaljno uraĊene analize za izvršenja ˝Plana aktivnosti postetepeno
smanjenje emisija, odnosno zagaĊenja i usaglašavanja sa najboljom tehnikom, za
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 53
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
kamenolom ˝ Brešĉić˝ Kulen Vakuf predviĊa se investicija u iznosu od
16.000,00 KM
19.0 PLAN ZA PRESTANAK RADA UKOLIKO POSTROJENJE
ODNOSNO POGON PRESTAJE SA RADOM PRIJE 31.12.2007
GODINE
Prema urbanistiĉko tehniĉkoj dokumentaciji podruĉja, prije prestanka radova
eksploataciji korisnih mineralnih supstanci PK „ BREŠĈIĆ“ Kulen Vakuf mora se izraditi
projektna tehniĉka dokumentacija rekultivacije i revitalizacije gipsa u cilju privoĊenja
eksploatacionog podrĉja u nekoj od korisnih namjena kao što su pošumljavanje,
prilagoĊavanje poljoprivrednoj proizvodnji na otvorenom prostoru i staklenicima, privoĊenju
namjeni kao graĊevinskog zemljišta: kao prostori za sport i rekreaciju sa ili bez izgradnje na
novom prostoru, izgradnje novih industrijskih pogona.
Nakon završetka eksploatacije i prerade gipsa na lokalitetu "Brešĉić" neophodno je
izvršiti sanaciju eksploatacionog polja, njegove okoline i drugih radnih površina. Sanacija se
provodi u svrhu rekultivacije tog prostora i privoĊenja prvobitnoj namjeni shodno obavezama
po osnovu odredbi Ĉlanova 84 - 86. Zakona o rudarstvu i odredbi Zakona o prostornom
uredenje.
Sanacija devastiranih površina podrazumijeva tehniĉku sanaciju i biološku rekul-
tivaciju.
Tehniĉku sanaciju devastiranih površina treba provodi još za vrijeme eksploatacije
gipsa na površinskom kopu na mjestima gdje je to moguće (napuštena poje-dina radna
polja). Nakon okonĉanja eksploatacionih radova, tehniĉka sanacija se obavezno provodi u
punom obimu i na cijelom prostoru.
Pod tehniĉkom sanacijom se podrazumijeva dovoĊenje završnih kosina kamenoloma
u trajno stabilno i bezbijedno stanje, bez obrušavanja i klizanja terena. Njenim provoĊenjem
treba obezbijediti sve uslove za izvoĊenje biološke sanacije (rekultivacija) devastiranog
zemljišta.
Biološka rekultivacija podrazumijeva provodenje odredenih bioloških zahvata u svrhu
ozelenjavanja devastiranih površina tla.
Postoji veoma veliki broj metoda biološke rekultivacije koji zavise od veliĉine
devastiranog podruĉja, stepena oštećenja, konaĉnog oblikovanja podruĉja, izloţenosti vidiku
itd. Rekultivaciju devastiranog prostora treba vršiti na osnovu posebnog projekta i pod
nadzorom struĉnog lica iz ove oblasti (šumar ili ekolog). Sredstva za rekultivaciju mora
obezbijediti korisnik - vlasnik kamenoloma, kao i za izradu posebnog projekta rekultivacije.
Rekultivacijom devastiranog prostora PK gipsa gipsa“Brešĉić” i druge devastirane
površine priveli bi se prvobitnoj namjeni za šumski ekosistem sadnjom plemenitih vrsta
drveća kojima odgovaraju postojeći ekološki uslovi za optimalnu egzistenciju. Te vrste treba
odabrati i definisati projektom rekultivacije.
Pošumljavanje ovog podruĉja po okonĉanju radova predstavlja najprihvatljiviju
metodu privoĊenja tog prostora odreĊenoj namjeni.
Investitor ne smije ostaviti glinište kao neureĊen prostor i bez provedenih
odgovarajućih aktivnosti u saglasnosti sa nadleţnim organima odnosno sluţbama
kantonalne i općinske vlasti.
GraĊevinski objekti visokogradnje i niskogradnje izgraĊeni u tehnološkoj cjelini iznad
gipsa, zajedno sa ukupno postojećom investiciono – tehniĉkom dokumentacijom investitora
sa uvaţavanjem svih proporcija urbanistiĉko – tehniĉke dokumentacije društveno – politiĉke
zajednice odnosno ovog prostora biti će privedeni nekoj novoj namjeni pri ĉemu se vodi
raĉuna da se oĉuva proizvodna funkcija i uposlenost kapaciteta.
Prilikom privoĊenja novim namjenama kako gipsa tako i proizvodnih objekata
kamenoloma mora se voditi raĉuna da se isti detaljno poĉiste od roba, materijala i predmeta i
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 54
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
stvore sve pretpostavke da se u periodu promjene namjene kao i novom namjenom ni na koji
naĉin ne ugroze elementi stabilnosti, sigurosti okolice.
U cilju boljeg saznanja o bonitetnoj kategoriji zemljišta, a u cilju priprema provoĊenja
rekultivacije tehnološke cjeline gipsa, neophodno je da Investitor izvrši pedaloška ispitivanja
o poljoprivrednom kvalitetu zemljišta, zahvaćenog ekploatacijom.
Mjere po završetku eksploatacije – rekultivacija oštećenog zemljišta predmetnog
lokaliteta, nakon završene eksploatacije, obuhvatit će tri tehnološke faze i to:
o Tehniĉku
o Agrotehniĉku
o Biološku rekultivaciju
Tehniĉka faza rekultivacije podrazumjeva slijedeće:
o Ravnanje ili nivelisanje površine planuma
o Nanošenje humusnog sloja
o Zaštitu planuma od slivnih voda
Agrotehniĉka rekultivacija podrzumjeva slijedeće mjere
o Fosfatizacija i kalizacija
o Humizacija
o Oranje i mješanje dubljeg sloja sa površinskom
Fosfatizacija i kalizacija preduzimaju se zbog niskog sadrţaja fosfora i kalija, a
sprovodi se unošenjem fosfatnih i kalijevih gnojiva koja pored ovih elemenata sadrţe i azot.
Humizacija tla povećava se unošenjem stajnjaka i unošenjem zelenog gnojiva. Koliĉina
gnojiva kojeg je potrebno unijeti u prvoj godini rekultivacije je 2-3 vagona po jednom hektaru
Biološka faza rekultivacije
Osnovni princip biološke sanacije je stvaranje supstrata koji će permanentno
omogućiti opstanak biljkama. To podrazumjeva osiguranje minimalnih vegetacijskih uslova, a
to je osiguranje biljke vodom, vazduhom i hranjivim materijalom.
U ovoj fazi rekultivacije vrši se sjetva odgovarajućih biljnih kultura. Pripremljena
površina moţe se koristiti za uzgoj lucerke ili kao vještaĉke livada, a takoĊe i za uzgoj
ţitarica. Nakon produbljivanja obraĊivanog zemljišta, ove površine mogu se koristiti i za
formiranje voćnjaka.
Sanacija uklanjanjem izvora štetnih tvari
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 55
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Efekti mjera sanacije mogu se smatrati optimalnim kada kao rezultat preostaje tlo koje je
potpuno oĉišćeno od štetnih tvari i koje se kao takvo moţe predati na neograniĉenu
primjenu. Postizanju maksimalnog cilja teţi se od preduzimanja prvih mjera sanacije starih
oneĉišćenja.
Uklanjanje štetnih tvari obuhvaća dvije temeljne grupe (Slika 22.)
IN – SITU EX – SITU
POSTUPCI POSTUPAK
biodegradacija ON SITE OFF SITE
ispiranje tla
ekstrakcija injektiranjem
pare ili vručeg zraka
vitrifikacija
radiofrekventno zagrijavanje,
Solidifikacija Insineracija
Tretmani: Tretmani:
termički termički
hemijski hemijski
ekstraktivni ekstraktivni
mikrobiološki mikrobiološki
imobilizacijski imobilizacijski
Slika 22. Šema temeljnih grupa pri uklanjanju štetnih tvari
Direktor Instituta Tuzla
Mr. sci. Rasim Pirić, dipl. inž. maš.
- naučni savjetnik -
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 56
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
SPISAK PRILOGA
Prilog broj 1: Situaciona karta šire okolice
Prilog broj 2: Situaciona karta uţe okolice
Prilog broj 3 Tehnološka šema – primarna prerada gline
Prilog broj 4 Tehnološka šema – priprema gline
Prilog broj 5 Tehnološka šema – proizvodni pogon
Prilog broj 6 Tehnološka šema – razvod nafte
Prilog broj 7: Situaciona karta sa mjernim mjestima za emisiju i imisiju
Prilog broj 8: Sistem za otpadno (rabljeno ulje)
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 57
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Tehniĉka dokumentacija rudarskog PK, nauĉna i struĉna literatura
Tehniĉka dokumentacija rudarskog PK
1. Program rudarsko-geoloških istraţnih radova na spilitima "Kote" kod Kulen Vakufa,
izraĊen od strane "BBM-GIPS" Kulen Vakuf oktobra 1999. godine.
2. Tehniĉka dokumentacija separacije uraĊena od strane proizvoĊaĉa "Parker Plant Ltd"
Engleska.
3. Tehniĉki projekat tretmana voda na separaciji "Brešĉić" Kulen Vakuf preuzeća "BBM-
GIPS" Kulen Vakuf, uraĊen od strane "BBM-GIPS" Kulen Vakuf, juna 2000. godine.
4. Geološke i geodetske podloge.
5. Izvještaj o mjerenjima protoka vode u prirodnim vodotocima na širem podruĉju
lokaliteta "Brešĉić" Kulen Vakuf.
6. Zapisnik o struĉnom nalazu periodiĉnih pregleda i ispitivanja oruĊa za rad, ure-Ċaja i
opreme na PK gipsa gipsa „Pobilje“ kod Kulen Vakufa, broj 10 – 02 – 01 – 232/99 izraĊen
od strane DOO Rudarski institut Tuzla septembra 1999 godine.
Nauĉna i struĉna literatura
1. M. Ikić EKOLOGIJA ATMOSFERE NA POVRŠINSKIM KOPOVIMA,
Tuzla 1999 godine.
2. K. Kauzlarić UTVRĐIVANJE ONEĈIŠĆENJA ATMOSFERE POVRŠINSKIH
KOPOVA ŢELJEZNE RUDE I PRIJEDLOZI ZA POBOLJŠA-
NJE STANJA Disertacija, Kulen Vakuf 1975 godine
4. I.F.Medvedev REŢIM BURENIA I VIBOR BUROVIT MAŠIN,
Moskva 1975 god.
5. D. Veličković FIZIĈKE ŠTETNOSTI, Niš 1975 godine.
6. Grupa autora BORBA SA ŠUMOM, Moskva 1969 godine
7. M. Simonović BUKA, ŠTETNA DJEJSTVA, MJERENJE I ZAŠTITA,
D. Kalić, P. Pravić Niš 1982 god.
8. H.Š. Kurtović OSNOVI TEHNIKE AKUSTIKE, Beograd 1977 godine
9. Mc Graw – Hill NOISE AND REDUKTION, New York 1960 godine
10. Rudarski institut Tuzla ISTRAŢIVANJE OPASNOSTI I PREVENTIVNIH MJERA
PROTIV AGRESIVNE MINERALNE PRAŠINE – DRUŠTVENI
CILJ, DC 16, TO 5.4, Tuzla 1990 godine.
11. Bruce Turner D. WORKBOOK OF ATMOSPHERIC DISPERSION ESTIMATES
Ohio 1970
12. De Pastrovich T.I. PROTECTION OF GROUNDWATER FROM OIL POLLUION
Baradat Y., Barthel R Den Hag 1979 godine
Chiarelli A., Fussell D.R
13. Fritz F., Ramljak T. ZAŠTITNE ZONE IZVORIŠTA PITKIH VODA U KRŠU.
Institut za geološka istraţivanja. Zagreb 1992 godine
14. Renić A ZASTITA KRŠKIH PODZEMNIH VODA OD OBJEKATA UZ
PROMETNICE.
Institut za geološka istraţivanja, Zagreb 1994 godine.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 58
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
Zakonske osnove pri izradi Plana
Zakonske osnove izrade Zahtjeva za izdavanje ekološke saglasnosti ĉine
propisi, standardi i drugi normativi koji reguliraju osnove zaštite ţivotne sredine
od štetnih utjecaja, nastalih privrednim i drugim djelatnostima, a posebno:
1. Zakon o zaštiti ţivotne okoline (˝Sluţbene novine F BiH˝, broj
33/03).
2. Zakon o zaštiti ţivotne zraka (˝Sluţbene novine F BiH˝, broj
33/03).
3. Zakon o zaštiti ţivotne prirode (˝Sluţbene novine F BiH˝, broj
33/03).
4. Zakon o zaštiti od buke (˝Sluţbene novine Kantona Sarajevo˝, broj
10/99).
5. Zakon o zaštiti od zraka (˝Sluţbene novine Kantona Sarajevo˝, broj
10/99).
6. Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije
BiH (˝Sluţbene novine F BiH˝, broj 2/06).
7. Zakon o prostornom ureĊenju (˝Sluţbene novine F BiH˝, broj 52/02).
8. Zakon o zaštiti na radu (˝Sluţbeni list SR BiH˝, broj 22/90).
9. Zakona o zaštiti od poţara (˝Sluţbeni glasnik list SR BiH˝, broj 15/87,
38/89 i 36/90).
10. Zakona o vodama (˝Sluţbene novine F BiH˝, broj 33/03).
11. Pravilnik o zaštiti na radu u graĊevinarstvu (˝Sluţbeni list SFRJ˝, broj
42/68 i 45/68).
12. Pravilnikom o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma
(˝Sluţbeni list SR BiH˝ Broj 46/89).
13. Pravilnika o tehniĉkim normativima za izgradnju objekata
visokogradnje u seizmiĉkim podruĉjima (˝Sluţbeni list SFRJ˝,broj
52/90).
14. Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu od buke
u radnim pros-torijama (˝Sluţbeni list SFRJ˝, broj: 29/71).
15. Pravilnik o općim mjerama zaštite na radu za graĊevinske
objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije (˝Sluţbeni list
SR BiH˝, broj 5/88).
16. Pravilnik o zaštiti na radu pri odrţavanju motornih vozila i
prijevozu motornim vozilima ("Sluţbeni list SFRJ", broj 55/65).
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 59
Rudarski institut d.d. Tuzla
Naučno istraživački centar za ekologiju, zaštitu, ventilaciju i ispitivanje materijala i konstrukcija
17. Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna
vozila i istovaru tereta iz takvih vozila odrţavanju motornih vozila
i prijevozu motornim vozilima ("Sluţbeni list SFRJ", broj 17/66).
18. Pravilnik o sredstvima liĉne zaštite na radu i liĉnoj zaštitnoj
opremi ("Sluţbeni list SFRJ", broj 35/69).
19. Pravilnik o zaštiti na radu u graĊevinarstvu ("Sluţbeni list SFRJ",
broj 42/68 i 45/68).
20. Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu na
oruĊima za rad i ureĊajima (˝Sluţbeni list SFRJ˝, broj 18/67).
21. Pravilnik o tehniĉkim normativima za pumpe i kompresore
(˝Sluţbeni list SFRJ˝, broj 18/67, br. 32/74).
22. Pravilnik o tehniĉkim normativima za elektriĉne instalacije niskog
napona (˝Sluţbeni list SR BiH˝, broj 53/88).
23. Tehniĉki propisi o gromobranima (˝Sluţbeni list SFRJ˝, broj
18/67, broj 13/68).
24. ISO Tehniĉki komitet broj 89/392/EEC - mjerenje, analizu i
normiranje buke.
25. ISO Tehniĉki komitet broj TS/43 529E, 1996/1, 2, 3 i 552.
26. Standardi, a posebno:
- JUS Z.BO.001 – MDK opasnih plinova i prašine.
- ISO 2631 – zaštita ljudi od djelovanja vibracija.
Plan aktivnosti sa mjerama za postupno smanjenje emisija 60