Katul, Vergilije , Enejida, Sintaksa.doc

Tekstovi

5. pjesma - Falečki jedanaesterac 51. pjesma – Safička strofa

Čini mi se ravan bogu onaj,

Živimo, moja Lezbijo, i volimo se

I da, ako se smije reći, nadmašuje bogove

I ne cijenimo sve glasine ozbiljnih

Onaj koji pred tobom sjedi

staraca niti jednog novčića.

I neprestano te gleda i sluša

Dani mogu zalaziti i ponovno se vratiti;

Kako se slatko smiješ, što meni jadnome

Kad jednom zađe kratak dan,

Oduzima sve osjećaje, jer čim sam te,

Mi trebamo jednu vječnu noć prespavati.

Lezbijo, ugledao, ništa glasa, Lezbijo, ne preostaje u meni.

Daj mi 1000 poljubaca, pa onda još 100

Nego mi jezik obamire, a fina vatra širi se po zglobovima,

Onda 1000 drugih, onda drugu stotinu,

Uši tutnje od vlastitog šuma, oba oka se pokrivaju tamom.

I onda neprestano dalje drugu tisuću, onda stotinu,

Besposlica, Katule, je tebi nesnosna:

Onda, kad smo ispunili mnogo tisuća,

Zbog besposlice mahnitaš i odviše oholiš;

Pomiješat ćemo ih, da ne znamo,

Dokolica je i prije tebe uništila kraljeve i moćne gradove.

Da nam koji zlobnik ne može zavidjeti,

kad bi znao da se radi o toliko poljubaca.

5. pjesma - cake

Enejida 1. – Daktilski heksametar vivamus, amemus, aestimemus – adhortativni konj.

1. Pjevam o ratu i junaku, koji je prvi sa obala Troje cum semel… – cum temporalni

2. Progonjen sudbinom došao u Italiju i na Lavinijske nox…dormienda – PCP

3. Obale; onaj mnogo bacan po kopnu i moru cum milia… – cum historicum

4. Voljom višnjih zbog nezaboravne srdžbe bijesne Junone, aut ne quis… - namjerna

5. A pretrpjevši mnogo i u ratu, da bi osnovao grad ne sciamus… - namjerna

6. I unio bogove u Lacij, odakle su rod latina

7. I albanski oci i zidine veličanstvenog Rima. 51. pjesma - finese

8. Muzo, pripovijedaj mi uzroke, zbog koje uvrede njene volje

Ille mi…videtur – NCI

9. Ili na što žaleći se, je kraljica bogova nagnala čovjeka

si fas est – pogodbena realna

10. Izuzetne pobožnosti da pretrpi tolike nesreće i da se suoči

misero…mihi – odnosna

11. S tolikim naporima. Zar je toliko srdžbe u božanskim dušama?

nam simul te aspexi – vremenska

12. Postojao je drevan grad Kartaga, koju naseljavahu doseljenici iz Tira,

13. Nasuprot Italije i daleko od ušća Tibera, bogat sredstvima i jako žestok nihil est super mi vocis = nihil vocis mi superest



14. U strasti za ratom; priča se da se Junona za njega jedinog

Enejida - fintice

15. Brinula više od svih zemalja, zanemarivši čak i Sam: ovdje je bilo

16. Njeno oružje, ovdje su bila njena kola, i već tad božica i smjera Troiae …venit – odnosna

17. I nastoji da tamo bude kraljevstvo narodima, ako bi to nekako Laviniaque – Ak cilja

18. Sudbina dopustila. Pa ipak je znala da od trojanske krvi superum=superorum – Gen. pl.

19. Nastaje potomstvo [s namjerom] da jednom razori tirske kule. dum conderet/inferret – namjerna

20. I da će odatle na zator Libiji doći narod izvrstan u ratu memora – imp. od memini

21. Da kraljuje naširoko: [i] da tako tkaju Parke. numine laeso – abl. uzroka

22. Junona se bojeći toga i sjećajući se davnog rata quidve – upitna

23. Što ga je prva kod Troje vodila za drage Ahejce. volvere casus – ACI ovisan o impulerit

24. Naime uzroci srdžbe i ljute boli se još nisu pietate – ablativ obzira

25. Izgubili iz duše; Ostaje položen duboko u duši adire labores – ACI ovisan o impulerit

26. Sud Parisov i nepravda prezrene ljepote quam (Iuno …)– relativno povezivanje

27. I mrski rod i časti grabljenog Ganimeda: fertur | Iuno coluisse – ACI

28. Povrh toga ovim razljućena je po čitavom moru bacane posthabita Samo – Abl. Aps (na –vši)

29. Trojance, ostatke od Danajaca i neumoljivog Ahileja hoc regnum esse – ACI ovisan o tenditque fovetque

30. Odbijala daleko od Lacija te su kroz mnogo godina

si qua fata sinant – pogodbena potencijalna u sadaš.

31. Lutali sudbinom vođeni po svim morima.

a Troiano sanguine – abl. odvajanja

32. Tako teško bijaše osnovati rimski narod.

progeniem duci – ACI ovisan o audierat

Tyrias…arces – namjerna

populum venturum (esse) – ACI ovisan o audierat

excidio – dativ svrhe

belli – gen sjećanja!!!

(iudicium) Paridis – gen subjektni

(iniuria) formae – gen subjektni

Gaius Valerius Catullus

~84.pr.Kr. - ~54.pr.Kr.



- uz Horacija dobiva titulu poeta doctus – učeni pjesnik – piše za visokoobrazovane ljude

- najznačajniji predstavnik neoterika

o νεwτεροι ili poetae novi



o djeluju od 65. do 40. pr. Kr.



o novo lirsko pjesništvo koje daje prednost individualnosti i obraća se odabranom krugu čitatelja (eliti)



o ugledaju se u aleksandrijsko pjesništvo (u Kalimaha)



o bili su uvjereni da je dugačka pjesma negacija umjetnosti



o preferirali kratke pjesme, al su ih onda kitili pametnim riječima i dotjeravali stih



o osim Katula, neoterici su Valerije Katon, Helvije Cina, Licinije Kalvo, Furije Bibakul, Kvint Kornificije



- rođen oko 84. godine pr. Kr. u Veroni u Cisalpinskoj Galiji u uglednoj obitelji

- dobiva najbolji odgoj i oko 62. odlazi u Rim

- zaljubljen u Klodiju (pseudonim Lezbija), ženu namjesnika Galije

- Klodija je bila upletena u razne skandale – kasnije ubijena u uličnoj svađi

- da se makne od ljubavnih problema i popravi imovinsko stanje, 57. ili 56. odlazi u Bitiniju kao pratilac namjesnika Memija

- nije se uspio obogatiti, uskoro prekida s Lezbijom i, eto, umire.

- jedino djelo – Carmina



Carmina (ili Ode)



- korpus od 116 pjesama u 3 dijela

 1. – 60. – pjesme u raznim metrima



 61.-68. – veće pjesme (heksametar ili el.distih) – epiliji



 69.-116.– epigrami



- svoje pjesme naziva nugae – tričarije, trice, pizdarije

- uvodi mnoge nove metre

- svoje pjesme Svadba Peleja i Tetide i Berenikina Kosa je najviše cijenio







Publius Vergilius Maro

70.-19.pr.Kr.



- rođen 15.10.70. u selu Andes blizu Mantue

- vjerojatno etrurskog podrijetla - imena Vergilius i Maro su etrurska, a i Mantua je bila nekoć etrurski grad

- otac mu je bio imućan zemljoradnik i lončar

- 55. je sa 15 umjesto 16 godina obukao togam virilem

- školuje se u Kremoni, Milanu, Rimu i Napulju – studira gramatiku, retoriku i filozofiju

- bio je plah i krhkog zdravlja pa ostavlja govorništvo i posvećuje se pjesništvu i filozofiji

- pohađao je školu epikurejca Sirona u Napulju – oni (epikurejci) smatraju da treba uživati u životu – umjereni hedonisti, žele

njegovati i tijelo i dušu – poštuju aurea mediocritas – zlatnu sredinu

- 42. gubi očevo imanje u Mantui

 zemlja je dodijeljena vojnicima koji su se borili za Cezarovce kod Filipa



 uspijeva ju vratiti zahvaljujući Augustu i trima utjecajnim čovjecima – Aziniju Polionu, Kvintiliju Varu, i Korneliju Galu

 taj događaj opisuje u 1. i 9. eklogi



- 39. počinje živjeti u Rimu i sudjeluje u Mecenatovom književnom krugu

ostali krugovi:

 članovi kruga: Lucije Varije, Vergilije, Horacije, Propercije, Kvintilije Var, Tuka

Mesalin (Ligdam, Sulpicija,

- 42.-39. piše Bukolike Tibul) te Polionov

- 38.-30. piše Georgike u Napulju

- 29.-19. piše Eneidu

 bio je vrlo zahtjevan – ujutro bi diktirao veliki broj stihova, radio bi na njima cio dan sve dok ih ne bi ostalo malo



 pisao je na temelju prozne potke cijelog djela, ali u stihove je stavljao razne epizode bez obzira na redoslijed



 pronađeno je 58 metrički nedovršenih stihova koje on naziva tibicines (potpornji)



- 19. ga August vodi do Megare, obolijeva od tuberkuloze

 prevoze ga u Italiju i u Brindiziju umire 21.9.19.



 pokopan blizu Napulja



Bucolica / Eclogae (42.-39.)



- Pastirske pjesme

- zbirka od 10 pravilno raspoređenih (parne dijaloške, neparne ne) bukolskih ili pastoralnih ekloga, tj. idila

- ekloga – odabrana pjesma; boukólos – pastir goveda

- pisane po uzoru na Teokritove Idile - grčki dorski (seoski) dijalekt kompenzira jednostavnim pisanjem s kolokvijalizmima

- pjesme pastira u kojima se slavi ljubav i mir seoskog života

- alegorijski suprotstavlja seosku idilu građanskim ratovima

- u 4. eklogi najavljuje dolazak zlatnog djeteta koje će spasiti svijet, a u 1. i 9. opisuje gubitak očevog imanja



Georgica (38.-30.)



- Ratarske pjesme

- didaktični spjev u 4 pjevanja s ~2200 stihova

 1. pjevanje – obrada zemlje (ratarstvo)



 2. pjevanje – uzgoj bilja i loze (voćarstvo)



 3. pjevanje – stočarstvo



 4. pjevanje – pčelarstvo



- georgiké – zemljoradnja

- pisane po uzoru na Hesiodove Poslove i dane - svoje djelo naziva Ascraeum carmen (pjesma iz Askre – odatle je bio Hesiod)

- uzor nalazi i u Lukreciju, pokušava primijeniti njegovu pažnju za stil i glazbeni ritam stihova i duboke misli o prirodi

- poticaj za pisanje mu daje Mecenat jer je Augustova politika zagovarala povratak zemljoradničkom životu



Aeneis (29.-19.)



- herojski ep u 12 pjevanja, od 10 000 stihova, 1.- 6. pjev. slični Odiseji (lutanje Eneje/Odiseja) 6.-12. Ilijadi (razaranje Albe Longe/Troje)

 Prvo pjevanje – nakon 7 godina lutanja, Trojanci polaze sa Sicilije u smjeru Lacija, ali Junonina oluja ih odbaci na Kartagu



 Drugo i treće pjevanje – Eneja Didoni priča o propasti Troje i bijegu iz nje



 Četvrto pjevanje – D. se zaljubljuje, on odlazi jer su ga Merkur podsjeti da krene dalje na put, D. proklinje Eneju i njegov rod



 Peto pjevanje – ponovno su na Siciliji, na posmrtnim igrama u čast Enejinog oca Anhiza



 Šesto pjevanje – dolaze u Kumu a Eneja odlazi u podzemlje u pratnji kumske Sibile



 Sedmo i osmo pjevanje – stigne u Lacij, ide u poslanstvo kralju Latinu, izbija rat, želi kralja Euandra i Etruščane za saveznike



 9., 10., 11., 12. pjevanje – prikazi borbe s Rutulima i konačni dvoboj Eneje i rutulskog kralja Turna kojeg Eneja ubija



o prikazi junačkih pothvata Eurijala, NIsa, Palanta, Mezancija, Lausa, Kamile itd.

- uzori – Euripid, Apolonije (epičar iz 3.st.), Enije (3/2.st, pjeva u Annalesima o Eneji), Nevije (3.st, Bellum Poenicum – opisuje Enejino

iskrcavanje na Kartagu i prvi stvara ljubavni roman između Eneje i Didone), Katul (neoteričnost) , Lukrecije (De rerum natura)

- Eneju odlikuje pietas – rimsko poštovanje svih obveza, bilo nasljeđenih (otacsin) ili preuzetih (mužžena)



Sintaksa Akuzativa Sintaksa Genitiva

Akuzativ direktnog objekta

Posvojni genitiv

- stoji uz prijelazne glagole

- liber discipuli – učenikova knjiga

- npr. Scipio Hanibalem vicit.

- ako posvojni genitiv stoji uz esse, prevodimo dodajući

- neki glagoli su prijelazni u lat, a u hr. ne – npr. iuvo i

dužnost, svojstvo, običaj i sl.

deficio  Hostes tela defecerunt. (Neprijateljima je

 stulti est sine causa ridere – svojstvo budale je smijati

ponestalo oružja)

se bez razloga

Akuzativ cilja  umjesto genitiva osobne zamjenice, koristimo N. sg.

- kamo? srednjeg roda posvojne zamjenice

- uz glagole kretanja o meum est discere – moja je zadaća učiti

- očuvao se u: Subjektni i objektni genitiv

 imenima gradova i manjih otoka  Eo Romam,

- amor matri

Rhodum.

 subjektni – majčina ljubav – prevodimo ga posvojno

 imenice domus i rus

 objektni – ljubav prema majci – prevodimo ga s

 supin na –um – Eo dormitum. (Idem spavati)

prijedlogom

 stalnim izrazima – Eo exsequias (Idem na sprovod)

- samo uz imenice koje imaju srodni glagol

- ali ako uz ime grada stoji apozicija, koristi se prijedlog (Eo

in urbem Romam.) Genitiv svojstva



Akuzativ prostora i vremena - kakav?

- uvijek uz atribut

- vremena – koliko dugo?

- prevodimo ili genitivom ili + „od“

- pugnatum est horas quinque – borilo se pet sati

- miles magnae fortitudinis – vojnik (od) velike snage

- Izricanje dobi

 natus + Ak akuzativ vremena – viginti anos natus Dijelni ili partitivni genitiv

 gen. svojstva - označava dio od cjeline, tj. koliko od čega

 agens + redni broj o pars corporis – dio tijela

- prostora – izražava dimenzije o duo milia militum – 2000 vojnika

- stoji uz latus, longus, altus o tantum temporis – toliko vremena

o multum argentum – mnogo srebra

Akuzativ uzvikivanja

o quid novi? – što je novog?

- Me miserum! Jadnog li mene!

- Heu me infelicem! Jao, nesretnoga li mene! Genitiv sjećanja

- stoji uz memini, reminiscor, obliviscor

- lice u G, stvar u G/A

- srednji rod zamjenjuje akuzativ

 memento atheniensium – sjeti se Atenjana!

 illud semper memento – uvijek se toga sjeti

- ponekad stoji uz glg. koji znače opomenuti ili podsjetiti

 amicitiaa veteris te admoneo – podsjećam te na staro

prijateljstvo



Genitiv krivnje

- stoji uz glagole sudbenog postupka

 Athenienses Anaxagoram impietatis accusaverunt. –

Atenjani su Anaksagoru optužili za bezbožnost.



Genitiv vrijednosti

- oznaka vrijednosti stoji u genitivu

 magni – vrlo (nečega)

 pluris – više (nečega)

 parvi – malo, minoris – manje (nečega)

 tanti – toliko (nečega)

 nihili – ništa

- Hunc hominem magni facio – ovog čovjeka vrlo cijenim.

- bezlični glagoli interest i refert (stalo je do čega, tiče se

koga, važno je za koga) često imaju lice u genitivu

- Clodii interest Milonem perisse. Klodiju je stalo…