USTROJSTVO I DJELOVANJE JAVNOG SEKTORA- POSEBNI DIO- IVANDINA KNJIGA

							 USTROJSTVO I DJELOVANJE JAVNOG SEKTORA- POSEBNI DIO-
                   IVANDINA KNJIGA



1.DRUŠTVENE
DJELATNOSTI- U UŢEM
SMISLU
PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA

Opis rada
Dječji vrtići su javne ustanove koje djelatnost predškolskog odgoja obavljaju
kao javnu sluţbu.
Predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite,
prehrane i socijalne skrbi.
Osim ovih redovitih programa, provode se posebni programi za djecu
predškolske dobi s teškoćama u razvoju, za darovitu djecu, za djecu nacionalne
manjine, predškola, rano učenje stranih jezika i drugi umjetnički, sportski i sl.
programi.
Rad se u vrtićima obavlja na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Nacionalne
manjine imaju pravo na obrazovanje na svom jeziku.

Osnivanje
Plan mreţe dječjih vrtića donosi predstavničko tijelo jedinica lokalne
samouprave.
Dječji vrtić mogu osnovati:
RH, j.l. i p.s. , vjerske zajednice, druge domaće pravne i fizičke osobe.
RH osniva vrtić uredbom Vlade.
Ovi drugi duţni su akt o osnivanju dostaviti Ministarstvu znanosti , obrazovanja
i športa radi ocjene suglasnosti.
Nakon što osnivač pribavi pozitivno rješenje Ministarstva te ţupanijskog ureda ,
podnosi prijavu u sudski registar.




                                                                                    1
Uvjeti za rad
Odobren program rada
Potreban broj odgojitelja, stručnih suradnika i dr.
Osiguran prostor i oprema
Novčana sredstva, i ostali uvjeti

Vrtić prestaje s radom- ako ne ispunjava uvjete, prosvjetni inspektor predlaţe
trgovačkom sudu , kod kojega je vrtić upisan u registar, zabranu djelatnosti,
takoĎer na druge načine propisane zakonima.
Ako je osnivač RH, zadaće osnivača ispunjava Ministarstvo znanosti ,
obrazovanja i športa.

Uprava
Upravno vijeće
Ravnatelj
Odgojiteljsko vijeće

Upravno vijeće
3-7 članova na 4 godine
bar polovicu bira osnivač
upravlja vrtićem, odlučuje o nekretnini vrtića, o statusnim promjenama vrtića, o
upisu djece, nazivu vrtića, o zasnivanju i prestanku zaposlenih, donosi statut.

Ravnatelj
Poslovni i stručni voditelj
Imenuje ga i razrješava osnivač na prijedlog upravnog vijeća

Odgojiteljsko vijeće
Stručno tijelo vrtića
Čine ga svi odgojitelji, stručni suradnici i zdravstveni djelatnici

Stručni djelatnici
Odgojitelji s višom stručnom spremom
Medicinska sestra s višom stručnom spremom
Pedagog, psiholog i defektolog s visokom s.s.
Učitelji i odgojitelji za kraće programe

Odgojitelji i stručni suradnici ne smiju biti osobe pravomoćno osuĎene za djela
kojima bi sigurnost djece bila ugroţena.

Korisnici- djeca od 6 mjeseci do polaska u osnovnu školu.




                                                                                  2
Predškolski odgoj ostvaruje se na temelju Drţavnog pedagoškog standarda
(donosi ga HS na prijedlog Vlade).
Upravno vijeće vrtića donosi godišnji plan i program rada.

Nadzor- Ministarstvo i inspekcija.
Financiranje:
Osnivač duţan osigurati sredstva.
Ovisno o programu vrtića, drţava plaća iz proračuna ( za djecu s teškoćama,
manjine itd.) ili naplaćuje usluge od roditelja.


OSNOVNO ŠKOLSTVO

Pojam:
Osnovna škola je javna ustanova.
Mreţu osnovnih škola utvrĎuje predstavničko tijelo ţupanije, uz suglasnost
ministra.
Ostvaruje se na temelju nastavnog plana i programa koje donosi Ministarstvo(
obvezni i izborni predmeti, tjedni broj sati itd). Roditelji i učenici imaju pravo
birati metode i oblike.
Javne potrebe utvrĎuju se pedagoškim standardom ( donosi ga Hrvatski Sabor).

Djelatnost:
Odgoj i obvezno školovanje djece, omladine i odraslih.
Traje 8 godina, obvezno za svu djecu od 6 do 15 godina.
OŠ moţe osnovati učeničku zadrugu i učenička društva.
Svaka OŠ mora imati školsku knjiţnicu.
Duţna je- voditi brigu o zdravstvenom stanju učenika, organizirati prehranu
učenika, pratiti socijalne probleme učenika, sudjelovati u kulturnom ţivotu
zajednice itd.
Mora voditi pedagošku dokumentaciju- čuva matičnu knjigu i spomenicu škole.
Nadzor- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
Upravni nadzor- tijelo ţupanijske drţavne uprave.
Financiranje- drţavni proračun i j.l i p.s.
Ciljevi:
Stjecanje znanja, pojmova, stavova potrebnih za ţivot itd.

Osnivanje:
OŠ moţe osnovati :
RH
j.l. i p.s.
druga pravna i fizička osoba



                                                                                     3
Akt o osnivanju sadrţi- odredbe o nastavnom programu, stručnim
zaposlenicima, prostoru i pomagalima, načinima financiranja,
OŠ moţe imati najviše 960 učenika ( i više ako to odobri Ministarstvo).

Uprava:

Ravnatelj i školski odbor.
Školski odbor- 9 članova, na 4 godine ( mogu biti ponovo izabrani),
               Upravlja, donosi statut
Ravnatelj- na temelju javnog natječaja imenuje ga školski odbor na 4 god (isto
moţe biti opet izabran), pedagoški je rukovoditelj.
Stručna tijela: Učiteljsko vijeće
                Razredno vijeće
                Razrednik


Djelatnici:

Djelatnici su učitelji i stručni suradnici.
Mogu steći zvanja- mentor i savjetnik.
Oni moraju imati odgovarajuću stručnu spremu, odrţavaju nastavu na hrvatskom
jeziku, imaju poloţen stručni ispit i ispunjavaju zdravstvene uvjete.

TakoĎer ne mogu rad obavljati osobe pravomoćno osuĎene za djela zbog kojih
bi bile nepodobne za rad u OŠ.

Stručni suradnici- pedagog, psiholog, defektolog, zdravstveni radnik, socijalni
radnik i knjiţničar.

O zasnivanju i prestanku njihovog radnog odnosa odlučuje školski odbor na
prijedlog ravnatelja.
Osobe bez radnog iskustva nazivaju se pripravnici, a one koje ne zasnivaju radni
odnos- volonteri.

Korisnici:
Djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše 6 godina.
Ako bi mlaĎa, potreban zahtjev roditelja i pristanak tijela ţupanijske drţavne
uprave.
Prije upisa, utvrĎuje se psihofizičko stanje djeteta- povjerenstvo( liječnik,
psiholog-pedagog, defektolog i učitelj).
Jedinice l.s. duţne su organizirati prijevoz učenicima kojima je škola daleko ( 3-
5 km najmanje).
Učenik OŠ ne moţe biti isključen, ali moţe biti prebačen u drugu.


                                                                                  4
Kad učenik navrši 15 godina, ne mora ići više u školu.
Djeca s poteškoćama u razvoju mogu se školovati do 21 godine.

Do 4. razreda ocjene se upisuju u učeničku knjiţicu, a od 5-8. u svjedodţbu.


SREDNJE ŠKOLSTVO

Općenito
Srednje školovanje osposobljava učenike nakon osnovnog za rad ili daljnje
školovanje.
Srednjoškolske ustanove su: srednje škole i učenički domovi.
Ona je javna ustanova, upisuje se u sudski registar ustanova.
Mreţu srednjih škola- gimnazija, strukovnih i umjetničkih, donosi Vlada na
prijedlog ministra.
Strukovne škole su- tehničke, industrijske , obrtničke i druge. Potrebne su bar tri
godine da bi učenik stekao srednju stručnu spremu.
Privatna stječe pravo javnosti rješenjem o odobrenju, dodaje si oznako «s
pravom javnosti».

Osnivanje
Srednju školu moţe osnovati:
RH
j.l. i p.s.
domaća i strana fizička i pravna osoba

Akt o osnivanje sadrţi iste podatke kao za OŠ(zaposlenici, financiranje…).
Jedino programe za srednjoškolsko obrazovanje za unutarnje poslove- policajci i
sl. donosi MUP.

Uprava
Upravlja školski odbor i ravnatelj.
Ravnatelj- predlaţe godišnji program i plan rada, brine o provoĎenju odluka
odbora i dr., donosi odluke o zapošljavanju djelatnika u srednjoj školi itd.
      - mora imati visoku stručnu spremu, uvjete za nastavnika srednje škole,
          bar 5 godina iskustva u toj struci
      - imenuje ga školski odbor na 4 godine
Školski odbor- donosi godišnji plan i program, daje prijedloge ravnatelju itd.
Stručna tijela- nastavničko i razredno vijeće.
Postoji i Vijeće roditelja.
Učeničkim domom upravljaju ravnatelj i domski odbor,




                                                                                  5
Djelatnici
 profesori, stručni suradnici, stručni učitelji, odgajatelji i suradnici u nastavi.
TakoĎer rad ne moţe obavljati osoba…-kao u vrtiću i OŠ.
Nastavnici bez radnog iskustva- pripravnici.
Rad nastavnika se ocjenjuje. Moţe napredovati kao mentor i savjetnik.
Korisnici
Status redovitog učenika stječe se upisom u srednju školu, u dobi do 17 god.
Moguć je samo u jednu školu, iznimno ako je jedna umjetnička.
Izbor- temelji se na uspjehu u prethodnom obrazovanju i sklonosti učenika.
Učenik nezadovoljan ocjenom ima pravo 24 h na ţalbu razrednom vijeću.
Moţe imati samo 2 zaključene jedinice- 2 popravna roka. Dvaput moţe
ponavljati razrede, isti razred samo jednom.

Drţavnu maturu u školama provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
obrazovanja.
Na kraju svakog razreda izdaje se razredna svjedodţba, a maturalna svjedodţba
na kraju srednje.
Ako završi program osposobljavanja ili usavršavanja dobiva uvjerenje za to.
Moţe dobiti- opomenu, ukor, opomenu pred isključenje i isključenje iz škole.

Vijeće učenika- predstavnici svakog razreda.
Učenik gubi status redovnog- kad završi srednju, kad se ispiše iz nje, kad ne
upiše sljedeći razred, kad bude isključen.

Programi srednjeg školstva su: za stjecanje srednje školske spreme, srednje
stručne spreme, niţe stručne spreme te programi osposobljavanja i usavršavanja.

Nastavni plan i program sadrţi- zajednički, izborni i fakultativni dio.

Srednja škola moţe biti vjeţbaonica za studente nastavničkih fakulteta.
Ima knjiţnicu.

Vodi se pedagoška dokumentacija i evidencija o učenicima.
Zavod za školstvo provodi stručne ispite za nastavnike općeobrazovnih
nastavnih predmeta, a Agencija za strukovno obrazovanje- za nastavnike
strukovnih predmeta.

Financiranje:
Iz drţavnog proračuna te proračuna ţupanije odnosno Grada Zagreba.

Drţavni proračun- za plaće, za učenike nacionalnih manjine- na njihovom
jeziku, za rad s darovitim učenicima, informatizaciju, opremanje knjiţnice, za
učenike s teškoćama u razvoju, sufinanciranje privatnog školovanja i dr.


                                                                                      6
Proračun ţupanije- odrţavanje prostora, nabava opreme, materijalni troškovi,
prijevoz zaposlenika i sl.




ZNANSTVENA DJELATNOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Znanstvena djelatnost se temelji na:
Slobodi stvaralaštva, etičnosti znanstvenika, javnosti rada, povezanosti sa
sustavom obrazovanja itd.

Visoko obrazovanje se temelji na:
Akademskim slobodama, otvorenosti prema javnosti, uzajamnosti itd.

2 Vijeća
Članove i njihove predsjednike bira Hrvatski Sabor na prijedlog Vlade. HS
svake 2 godine imenuje po 6 članova N. vijeća za znanost i N. Vijeća za visoko
obrazovanje, a predsjednike svake 4 godine.

Nacionalno vijeće za znanost
     - najviše stručno tijelo koje se brine za razvoj znanosti u RH.
     -ima predsjednika i 12 članova biranih na 4 godine ( 4 znanstvenika
     savjetnika, 6 redovitih profesora, 3 osobe izvan tog područja), na
     sjednicama mogu, bez prava glasa sudjelovati i članovi Vlade

Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje
     - najviše stručno tijelo koje se brine za obrazovni sustav
     - predsjednik i 12 članova na 4 god ( 7 sveučilišnih profesora, 2 visoke
        škole, 2 znanstvenika i 2 izvan sustava), takoĎer Vlada moţe
        sudjelovati

Zadaća javnih znanstvenih instituta- znanstveno istraţivanje.
Zadaće sveučilišta- znanstveno, umjetničko i razvojno istraţivanje.
Zadaće visokih škola i veleučilišta- stručno visoko obrazovanje.

Autonomija
Akademsku zajednicu čine- nastavnici, suradnici, studenti i drugi.
Akademska samouprava obuhvaća- utvrĎivanje pravila studiranja, izbor čelnika
i nastavnika, upravljanje resursima.


                                                                                 7
Autonomija sveučilišta obuhvaća- ureĎenje unutarnjeg ustroja, utvrĎivanje
obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa, financijska
autonomija. Prostor sveučilišta je nepovrediv. Uredovati se moţe samo u slučaju
opasnosti za ţivot i zdravlje ili imovinu ili drugi odreĎeni uvjeti.



Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja
- stručno tijelo ona 2 Nacionalna vijeća.
-15 članova ( 3 sa znanstvenih instituta, 6 sa sveučilišta, 2 s veleučilišta, 2
predstavnika sindikata i 2 koje imenuje Ministar)

Agencija za znanost i visoko obrazovanja
-pruţa stručnu potporu Nac. Vijećima, vlada ustrojava Agenciju i njen ustroj
Djelatnost agencije- vrednuje studijske programe prema godišnjem rasporedu
kojeg utvrĎuje Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje. Na temelju tog
vrednovanja preporučuje Ministru da: izda dopusnicu za rad instituta, uputi
pismo očekivanja ili uskrati dopusnicu.
Dopusnica- isprava kojom se utvrĎuje da li javni znanstveni institut udovoljava
standardima.
Pismo očekivanja- isprava kojom se ukazuje na nedostatke u radu koji moraju u
roku biti otklonjeni
Ako je dopusnica uskraćena- institut se rješenjem briše iz Upisnika, te ne moţe
biti financiran iz drţavnog proračuna. Studentima se mora omogućiti prijelaz na
druga učilišta.

Nacionalno vijeće za znanost imenuje područna znanstvena i umjetnička
vijeća i matične odbore na 4 godine. Prijedloge daju Rektorski zbor, sveučilišta
itd.
Područna vijeća osnivaju se radi razmatranja pojedinih pitanja iz nadleţnosti
Nac. Vijeća za znanost.

Rektorski zbor- svi rektori sveučilišta u RH. U njegovom radu, bez prava
odlučivanja, sudjeluje predstavnika Vijeća veleučilišta i visokih škola.

Vijeće veleučilišta i visokih škola- svi dekani veleučilišta i visokih škola u RH.
Predstavnika Rektorskog zbora ima pravo sudjelovanja bez glasa.

Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju
9 članova, na 4 god, imenuje Sabor na prijedlog Vlade. Zadaća- promicanje
etičkih načela u znanosti i obrazovanju.

Ministarstvo vodi Upisnik znanstvenih organizacija.


                                                                                  8
Subjekti znanstvene djelatnosti- Nac. Vijeće za znanost, N. Vijeće za visoko
obrazovanje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, CARNET i sl.

Kolaborativni znanstveni program- istraţivački program koji provode sveučilišta
i javni znanstveni instituti, a sastoji se od većeg broja problemski povezanih
znanstvenih projekata.
Znanstveni centar izvrsnosti- znanstvena organizacija koje se odlikuje
originalnošću i kvalitetom.
Znanstveno- tehnologijski park- trgovačko društvo koje se osniva radi
komercijalizacije znanstvenih rezultata.

Znanstvene institute osnivaju domaće i inozemne pravne i fizičke osobe.

Institut ima:
Ravnatelja, znanstveno vijeće, upravno vijeće i dr.

Upravno vijeće- 3-9 članova, donosi statut instituta.. Zakon o ustanovama
primjenjuje se na unutarnji ustroj i upravljanje.


Znanstvena djelatnost
Znanstvenici- upisuju se u Upisnik znanstvenika kojeg vodi Ministarstvo.
Znanstvena radna mjesta i zvanja su: znanstveni suradnik, viši znanstveni
suradnik i znanstveni savjetnik.
Suradnička radna mjesta i zvanja- asistent i viši asistent.
Znanstveni rad ne podlijeţe ograničenjima, osim etičnosti.

Sustav visokog obrazovanja
Visoka učilišta su:
Sveučilišta (te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu), veleučilište
i visoka škola.
Sve troje su ustanove koje djelatnost obavljaju kao javnu sluţbu.. Mogu izvoditi
stručne studije. Javna su ona koja osniva RH. A privatna se osnivaju po
odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Ţupanije, gradovi i općine je osnivaju po odluci predstavničkog tijela.
Upisnik vodi Ministarstvo, upisuje se sudski registar ustanova pri trgovačkom
sudu.

Sveučilište
     - integrira fakultete, akademije i odjele, osigurava unutarnju i vanjsku
         mobilnost studenata i nastavnika, razvija jedinstveni informacijski i
         knjiţnički sustav. Moţe imati u sastavu i zaklade, fondacije,



                                                                                 9
          studentske centre, zdravstvene ustanove i drugo. Moţe biti osnivač
          trgovačkih društava.

Fakultet-
     - visoko učilište, sastavnica sveučilišta, izvodi znanstveni i stručni rad u
         2 ili više znanstvenih polja.
Umjetnička akademija
     -visoko učilište, sastavnica sveučilišta.

Njihov statut mora biti u skladu sa statutom sveučilišta..
Sveučilišni odjel- sastavnica sveučilišta, razvija program u jednom polju ili
interdisciplinarnom području. Ima pročelnika, stručno vijeće i druga tijela.
Sveučilišni institut- osniva se radi obavljanja znanstvene djelatnosti u jednom
ili više polja. Ima ravnatelja , stručno vijeće i druga tijela.

Sveučilišta, umj. Akademije i fakulteti mogu osnovati organizacije, dobit ide za
njihovo unapreĎenje.
U dogovoru, mogu izvoditi nastavu u bolnici, odvjetničkoj tvrtci ili sl.

Veleučilište i visoka škola imaju- dekana, stručno vijeće i upravno vijeće, te
druga savjetodavna i stručna tijela.
Veleučilište – je visoka škola koja izvodi barem 3 različita studija iz barem 3
različita polja, ne moţe imati visoke škole u sastavu.
Visoka učilišta za potrebe vojnog i policijskog obrazovanja osniva Vlada.
Visoka vjerska učilišta- ako su u sklopu sveučilišta ureĎuju se ugovorom izmeĎu
sveučilišta i osnivatelja.

Uprava sveučilišta
Sveučilište ima- rektora, senat i sveučilišni savjet.

Rektor
Bira se izmeĎu redovitih profesora na 4 god, moţe se jednom ponoviti. Ima
prava i obveze ravnatelja ustanove. Moţe imati jednog ili više prorektora. Moţe
upozoriti dekana i ostale čelnike o protuzakonitosti ili protivnosti statutu
njihovih odluka.

Senat
Izborno stručno tijelo, jednako su zastupljena sva područja znanosti i umjetnosti.
Odlučuje o svim akademskim, stručnim, znanstvenim i umj. pitanjima.

Sveučilišni savjet
Nadzire izvršavanje zadaća sveučilišta.
Ima 6 ili 12 članova. U njemu ne mogu bit članovi senata i čelnici.


                                                                                  10
Statut sveučilišta- pitanja od posebnog interesa za studente, studentski
predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta.


Uprava fakulteta i umjetničke akademije
Imaju- dekana, vijeće te druga tijela.
Dekana bira i razrješuje vijeće. On zastupa fakultet ili akademiju, pomaţu mu
prodekani, odgovoran za zakonitost.
Vijeće- donosi odluke, donosi statut i dr. opće akte i drugo odreĎeno statutom.

Djelatnici u visokom obrazovanju
Znanstveno – nastavna i umjetničko-nastavna zvanja- docent, izvanredni
profesor i redoviti profesor.

Nastavna zvanja- predavač, viši predavač, profesor visoke škole, lektor, viši
lektor, umjetnički suradnik i viši umjetnički suradnik.

Suradnička zvanja- asistent i viši asistent.

Stručna zvanja- stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik.

Počasno zvanje- profesor emeritus.

Asistenti se biraju iz redova najuspješnijih suradnika.

Korisnici- redoviti i izvanredni studenti.
Student gubi status- kad završi studij, kad se ispiše, kad je isključen, kad ne
zavri u roku.




Neki podaci o visokom obrazovanju
Sveučilišno obrazovanje ima 3 razine:
Preddiplomski , diplomski i poslijediplomski studij.
ECTS- u jednoj godini se stječe 60 bodova.
Završetkom preddiplomskog –3-4 godine-stječe se naziv- prvostupnik struke.
Diplomski studij- 1-2 godine, stječu se nazivi- doktor, za med. Programe, za
ostale- magistar.
Poslijediplomski traje u pravilu 3 godine, stječe se naziv doktor znanosti- dr.sc.,
odnosno doktor umjetnosti-dr. art.
Prijenos ECTS bodova moţe se provesti izmeĎu različitih studija.
Akademska godina počinje 1. listopada , a završava 30. rujna sljedeće godine.


                                                                                  11
Statutom o pravilima studiranja ureĎuju se sva pitanja- postupak polaganja
ispita, ţalba na ocjenu i sl.
Visoka učilišta vode evidenciju- o prijavljenima za upisni postupak, evidencija
upisanih, o uspjesima na ispitu, te o završetku studija.

Nadzor
Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata provodi Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i športa.
A nad onima vojnog i policijskog sadrţaja- MUP, odnosno obrane.

Financiranje
Iz sredstava osnivača, drţavnog proračuna, proračuna ţupanija, gradova i
općina, Nacionalne zaklade za znanost, školstvo i tehnologijski razvoj, vlastitih
prihoda od školarina, zaklada, ulaganja, donacija i dr..
Iz drţavnog proračuna mogu se financirati i privatna učilišta, ako su od
posebnog drţavnog interesa.




AUTORSKA KULTURA

Samostalni umjetnici su umjetnici izvan radnog odnosa. Njihova zajednica zove
se Hr. Zajednica samostalnih umjetnika. Imaju pravo na mirovinsko,
zdravstveno i invalidsko osiguranje.
Područja umjetničkog stvaralaštva su: knjiţevno, knjiţevno-prijevodno,
kazališno, filmsko, glazbeno, glazbeno-scensko, baletno, plesno, likovno itd.

Umjetničke organizacije
One su neprofitne pravne osobe, obavljaju onu djelatnost za koju su registrirane.
Potrebna su barem 3 umjetnika.
Odluka o njenom osnivanju sadrţi: podatke o osnivačima i članovima, naziv,
umj. Područje, potpise osnivača. Statutom se ureĎuje stjecanje članstva, prava i
obveze, odgovornost, podjela imovine itd.
Naziv sadrţava pobliţu oznaku- ansambl i sl.
Pravnu sposobnost stječe upisom u Registar umj. Organizacija pri Ministarstvu
kulture.
Prestaje postojati-kad djeluje protuzakonito, kad obavlja djelatnost za koju nije
registrirana, ako joj je zabranjeno djelovanje.
Na čelu joj je ravnatelj ili direktor. Skupština glavno tijelo.
Ne obavlja djelatnost radi dobiti.
Nadzor obavlja Ministarstvo kulture. TakoĎer ju nadziru i njeni članovi.
Imovinu stječu- djelovanje, darovima , sponzorstvima, iz proračuna itd


                                                                                  12
REPRODUKTIVNA KULTURA

Djelatnost moţe biti ustrojena kroz ustanove, udruge, agencije i drugo.
Kazališna djelatnost je od interesa za RH stoga se obavlja kao javna sluţba.
Obavljaju je kazališta i kazališne druţine te kazališne kuće.
Oni su svi pravne osobe.
Osnivaju se kao javna i privatna.
Javna-RH, j.l. i p.s., a privatna- domaće i strane pravne i fizičke osobe.
Primjenjuju se odredbe Zakona o kazalištima.
Nacionalna kazališta su: HNK u Zagrebu, HNK u Osijeku, HNK u Splitu, te
HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci ( unutar kojeg se nalazi i Talijanska drama).
HNK u Zagrebu- suosnivači su RH i Zg.
Intendant i ravnatelj duţni su svaka 3 mjeseca podnositi izvješća o ostvarenju
programskog i financijskog djelovanja te izvijestiti osnivača.
Intendant upravlja radom nacionalnog kazališta i nacionalne kazališne druţine, a
ravnatelj javnim i privatnim na 4 god.
Kazališno vijeće- 3,5 ili 7 članova na 4 godine. PotvrĎuje godišnji program na
prijedlog voditelja, prati ostvarenje programa i drugo.
Kazališni umjetnici- ugovor na 4 godine, a stalni tek nakon 16-20 godina rada u
kazalištu.
Nacionalni prvak-opere, drame i baleta- osobito istaknuti umjetnik.
Nadzor- nad Nacionalnim-Ministarstvo kulture, a ostalima ţupanijsko tijelo.
Sredstva za financiranje- osnivač, iz proračuna, djelatnošću, iz zaklada,
sponzorstva i dr.




ZAŠTITA KULTURNIH I PRIRODNIH DOBARA ( ZAŠTITARSKA
KULTURA)

Odnosi se na: kulturna dobra, muzejska djelatnost, knjiţnična djelatnost,
arhivska djelatnost i očuvanje prirode.

Za njihovu zaštitu i očuvanje odgovorna su tijela drţavne uprave, tijela lokalne i
područne samouprave, te naravno graĎani.
Dokumenti prostornog ureĎenja sadrţe podatke konzervatorske podloge sa
sustavom mjera zaštite.
Radi očuvanja donosi se urbanistički plan ureĎenja, sukladno Zakonu o zaštiti i
očuvanu kulturnih dobara. Kulturna dobra ne mogu se iznositi u inozemstvo.


                                                                                13
Ustanove za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara jesu restauratorski zavodi,
muzeji, galerije, arhivi, knjiţnice i dr.


Hrvatski restauratorski zavod- javna ustanova u vlasništvu RH-za restauriranje,
konzerviranje i obnovu kulturnih dobara.
Hrvatsko vijeće za kulturna dobra- savjetodavno tijelo pri Ministarstvu kulture.
Uprava za zaštitu kulturne baštine- pri Ministarstvu- upravni i stručni poslovi.

Način rada u djelatnosti zaštite kulturnih dobara:
UtvrĎuju obveze i prava vlasnika kulturnog dobra, mjere zaštite i očuvanja
kulturnog dobra i dr.

Davatelji usluga u toj djelatnosti- predstavnička tijela ţupanije, grada ili općine,
Ministarstvo kulture, te djelatnici u tim ustanovama.

Nadzor nad zakonitošću rada- Ministarstvo kulture.
Inspekcijski poslovi- sluţbenici Ministarstva kulture u zvanju inspektora.

Koncesija:
Na temelju javnog natječaja ( koji se raspisuje za koncesiju dulju od 30 dana)
stječe se pravo na gospodarsko korištenje nepokretnog kulturnog dobra, ali ne na
dulje od 30 godina.
Ugovor o koncesiji smatra se raskinutim: istekom vremena, smrću, ako nadleţno
tijelo utvrdi da korisnik koncesije ne provodi mjere zaštite i očuvanja kulturnog
dobra, ako je korisniku pravomoćno zabranjeno obavljanje djelatnosti,
sporazumnim raskidom.
Prije vremena se moţe raskinuti- ako korisnik nije u roku započeo, prestane
obavljati djelatnost, ne štiti kulturno dobro, tada u roku 60 dana mora vratiti
dobro.

Muzej
Muzejska djelatnost obuhvaća skupljanje, čuvanje i istraţivanje civilizacijskih,
kulturnih i prirodnih dobara te njihovu obradu i sistematizaciju, trajnu zaštitu,
predočavanje javnosti, objavljivanje podataka i spoznaja.
Matična djelatnost- organizirani oblik stručnog djelovanja
Hrvatsko muzejsko vijeće-pri Ministarstvu kulture.
Muzeje mogu osnovati- RH, ţupanije, Grad Zagreb, općine i gradovi, domaće
pravne i fizičke osobe.
Upravlja muzejom upravno vijeće, ima takoĎer i stručno vijeće, te ravnatelja.
Muzejska zvanja su- kustos, viši kustos, muzejski savjetnik, muzejski pedagog,
viši muzejski pedagog i muzejski pedagog savjetnik.



                                                                                  14
Stručne poslove u muzeju obavljaju i – dokumentaristi, informatičari,
restauratori, diplomirani knjiţničari, arhivisti i drugi.
Pomoćne stručne poslove obavljaju- preparatori i viši preparatori, tehničari i sl.
Stručni nadzor-matični muzeji, a njihov rad nadzire Ministarstvo kulture.




                                                                                 15
Knjiţnična djelatnost

Knjiţnice se osnivaju kao javne ustanove ili kao ustanove- samostalne knjiţnice.
Vrste knjiţnica prema namjeni i sadrţaju fonda:
Nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, općeznanstvena te
specijalna.
Hrvatsko knjiţnično vijeće.
Osnivati ih mogu- kao i muzeje.
Nacionalna i sveučilišna knjiţnica u Zagrebu- osnivač je RH. Ona ima glavnog
ravnatelja te ravnatelja Razdjela nacionalne knjiţnice i ravnatelja Razdjela
sveučilišne knjiţnice.
Samostalnom knjiţnicom upravlja upravno vijeće, do 5 zaposlenih-
ravnatelj(kao i u muzeju). Ima i voditelja i knjiţnični odbor.
Stručne poslove u knjiţnicama obavljaju: pomoćni knjiţničari, knjiţničari,
diplomirani knjiţničari, viši knjiţničari i knjiţničarski savjetnici.
Način rada- nabavljaju knjiţničnu graĎu, stručno je obraĎuju, čuvaju i zaštićuju,
izraĎuju biltene, kataloge, bibliografska i druga pomagala, omogućuju
pristupačnost, korištenje i posudbu knj. GraĎe itd.
Stručni nadzor- matične knjiţnice, a nad njima Nacionalna i sveučilišna
knjiţnica u Zagrebu, nad njom Ministarstvo kulture.

Arhivska djelatnost

Hrvatski drţavni arhiv, područni drţavni arhivi te arhivi jedinica lokalne i
područne samouprave.
U sastavu Hr. drţavnog arhiva djeluje: Hrvatska kinoteka, Središnji laboratorij
za fotografiju, mikrografiju i reprografiju itd.
Hrvatsko arhivsko vijeće- savjetodavno tijelo ministra kulture.
Drţavne arhive osniva- RH, j.l. i p. s., a specijalizirane i privatne arhive mogu
osnovati domaće pravne i fizičke osobe.
Arhivom upravlja ravnatelj, ima stručno vijeće.
Stručni arhivski poslovi- arhivski tehničar, viši arhivski tehničar, arhivist, viši
arhivist i arhivski savjetnik.
Način rada- mjere zaštite, objava, stručni nadzor, prikupljanje arhivske graĎe i
dr. Upravni nadzor- Ministarstvo kulture, stručni- Hr. drţavni arhiv.

                                                                                      16
Očuvanje prirode

Zaštićene prirodne vrijednosti su:
Strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park,
spomenik prirode, značajni krajobraz, park šuma, spomenik parkovne
arhitekture.

Zaštićene svojte:
Strogo zaštićena divlja svojta, zaštićena divlja svojta, zaštićena zavičajna
udomaćena svojta.
Zaštićeni minerali, sigovine i fosili.
Zaštićene prirodne vrijednosti rasporeĎuju se u razrede:
MeĎunarodnog značenja, drţavnog značenja, lokalnog značenja.
Nacionalni park i park prirode proglašava HS zakonom.
Stroge i posebne rezervate proglašava Vlada uredbom.

Uprava
Upravne i stručne poslove obavlja Ministarstvo kulture i ured drţavne uprave.
Stručne poslove zaštite prirode za RH obavlja Drţavni zavod za zaštitu prirode.
Javne ustanove upravljaju zaštićenim područjima prirode.
Javnom ustanovom upravlja upravno vijeće. Ima i ravnatelja, te stručnog
voditelja.

Način rada- prikupljanje i obrada podataka, izrada baze podataka, praćenje
očuvanosti prirode, izrada prijedloga itd.
Inspekcijski nadzor- viši inspektor zaštite prirode i inspektori.

Koncesija- stječe se pravo gospodarskog korištenja prirodnih dobara ili
obavljanja djelatnosti od interesa za RH.
Koncesija se ne moţe dati u strogom rezervatu. U drugim moţe propisano
Zakonu o zaštiti prirode.
Javna ustanova ne mora imati koncesiju.
Ministarstvo dodjeljuje koncesiju- za nacionalne parkove i posebne rezervate, za
parkove prirode, za speleološke objekte.
Ako HS, Vlada ili Ministarstvo daje koncesiju- plaća se u korist drţavnog
proračuna, a ako ţupanija- u njen proračun.
Javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem moţe dati koncesiju do 3
godine.




                                                                                 17
Korisnici usluga u zaštitarskoj kulturi- graĎani, znanstvenici, RH, ţupanije,
Grad Zagrebe, gradovi i općine.
Javne ovlasti raznih objekata- donošenje normi i standarda, statuta i drugih
općih akata, izdavanje javnih isprava, voĎenje očevidnika, upisnika, registara ,
evidencija , nadzora itd.

Zaštitarska kultura financira se iz:
drţavnog proračuna, proračuna ţupanija, Grada Zagreba, gradova ili općina,
donacija, zapisa i zaklada, sredstava osnivača, vlastitih prihoda, zaklada,
sponzorstva, naknada od koncesija i drugo.




ŠPORT I ŠPORTSKE DJELATNOSTI

Razvoj športa potiče se izgradnjom i odrţavanjem športskih graĎevina,
školovanjem i usavršavanjem itd.
Nacionalno vijeće za šport- najviše stručno tijelo za razvoj športa u RH.
Nacionalni program športa- dokument kojim se utvrĎuju ciljevi i zadaće razvoja
športa, donosi ga Sabor na prijedlog Vlade za razdoblje od 8 godina.

Sustav športa u RH čine:
- fizičke osobe, pravne osobe i školska športska društva koja se osnivaju bez
pravne osobnosti.
Fizičke osobe- športaši, treneri, osobe osposobljene za rad u športu, osobe koje
organiziraju športska natjecanja, menadţeri.
Pravne osobe-udruge, trgovačka društva i ustanove.

Športske djelatnosti su:
-sudjelovanje u športskom natjecanju, športska priprema, športska rekreacija,
športska poduka, organiziranje i voĎenje športskog natjecanja i upravljanje i
odrţavanje športskom graĎevinom.
Tu takoĎer spadaju i organizirane izvannastavne školske športske djelatnosti i
studentske športske aktivnosti.

Športsku djelatnost mogu obavljati fizičke osobe koje obavljaju samostalnu
djelatnost u natjecanjima i pravne osobe, posebno registrirane- športske udruge
za natjecanje i športska dionička društva.




                                                                                   18
Pravne osobe moraju-imati pravo korištenja odgovarajuće graĎevine, ugovoriti
obavljanje stručnih poslova i drugo.


Fizičke osobe-mogu samostalno obavljati športske djelatnosti sudjelovanja u
športskim natjecanjima, ako:
Imaju opću, po potrebi i posebnu zdravstvenu sposobnost, 16 godina, status
kategoriziranih športaša, posebne uvjete.
Zdravstvena sposobnost utvrĎuje se 6 mjeseci prije natjecanja.
Hrvatska agencija protiv dopinga u športu.

Športski klub moţe imati profesionalan ili amaterski status.
Profesionalan- osnovan radi sudjelovanja u športskom natjecanju, ima
sklopljene ugovore o profesionalnom igranju s više od 50% registriranih
športaša u seniorskoj konkurenciji.
Povjerenstvo za profesionalne športske klubove- 7 članova, na 4 godine.

Športski klub-športsko dioničko društvo- športski klub koji se osniva i djeluje
prema Zakonu o trgovačkim društvima.
Športsko dioničko društvo moţe nastati- osnivanjem novog društva,
preoblikovanjem športskih klubova- udruga za natjecanje u š.d.d.

Stručni poslovi u športu- programiranje i provoĎenje- športske pripreme,
poduke djece i mladeţi u športskim školama, športske rekreacije, izvannastavnih
školskih aktivnosti, podučavanje osoba osnovnoj tehnici pojedinog športa.

Športske graĎevine- ureĎene i opremljene površine i graĎevine u kojima se
provode športske djelatnosti, s posebnim uvjetima.
Javne su one koje su u vlasništvu RH, odnosno j.l. i p.s.
HS donosi mreţu športskih graĎevina.

Športski savez- udruga od najmanje 3 pravne osobe u istom športu- usklaĎuje
aktivnosti članica, organizira i provodi natjecanja, promiče stručni rad itd.

Nacionalni športski savez- najmanje 3 športska kluba.
Športske zajednice- radi ostvarivanja zajedničkih interesa u športu, na području
j.l. i p.s. te Grada Zagreba.


Hrvatski olimpijski odbor
- najviša nevladina nacionalna športska udruga u koju se udruţuju nacionalni
športski savezi i druge udruge.



                                                                                19
HOO- potiče i promiče šport u RH, sudjeluje u predlaganju i ostvarivanju mjera
za unapreĎenje i razvoj športa, organizira natjecanja, osposobljava stručne
djelatnike preko Hr. olimpijske akademije itd.
Pri HOO djeluju Vijeće športske arbitraţe i Športsko arbitraţno sudište kao
samostalna i nezavisna tijela.
Jedna od vaţnijih zadaća HOO-a je utvrĎivanje načela i osnovnih elemenata
sustava športskih natjecanja u RH te uvjete sudjelovanja. I stranci mogu
sudjelovati.
Vodi i registar športaša.

Vijeće odlučuje o zahtjevu za izvanrednim preispitivanjem odluka športskih
saveza, klubova itd.
Športsko arbitraţno sudište- odlučuje o zahtjevu stranaka u sporovima u vezi
športa.

Postoje i športske udruge i društva osoba s invaliditetom, Hr. paraolimpijski
odbor te Hr. olimpijski odbor gluhih.

Hrvatski školski športski savez- nacionalni savez, radi natjecanja i sl.
Postoje i Hrvatski sveučilišni športski savez i još svašta.

Uprava
Ovisi o tome je li riječ o udrugama, trgovačkim društvima ili ustanovama.
Udruga- ima skupštinu, trgovačko društvo- skupština, nadzorni odbor i uprava,
ustanova- ravnatelj, stručni voditelj, stručno vijeće.

Djelatnici:
Športaši, treneri, osobe osposobljene za rad u športu, osobe koje sudjeluju u
organiziranju i voĎenju natjecanja (sudac, delegat i povjerenik), menadţeri.

Športaši se kategoriziraju- Vrhunski(1,2 i 3 kategorija), vrsni i daroviti.
Profesionalni športaš- ima ugovor sa športskim klubom, ili je samostalan.

Trener- provodi pripremu, rekreaciju i poduku u športu. Osposobljen je, ima
licencu ili odreĎene medalje, ili bar 15 godina staţa prije Zakona o športu.

Športskim djelatnostima ne moţe se baviti osoba pravomoćno osuĎena za djela
navedena u Zakonu.
Korisnici , osim športaša su i graĎani.
U RH 10% graĎana se bavi športom.
Nadleţno Ministarstvo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
Nadzor- ministarstvo.



                                                                                20
Financiranje- od bavljenja djelatnošću, od igara na sreću, iz proračuna RH i j.l. i
p.s. itd.



TEHNIČKA KULTURA

Djelatnost tehničke kulture obavljaju: udruge tehničke kulture( neprofitne),
trgovačka društva i druge pravne osobe, graĎani samostalnim radom(inovativni
djelatnici, postoji i Hrvatski savez inovatora) .
Zajednice i savezi tehničke kulture- promiču aktivnosti tehničke kulture,
usklaĎuju aktivnosti svojih članica , brine o osposobljavanju djelatnika itd.

Udruge tehničke kulture- oblik slobodnog udruţivanja graĎana. Osnivač
udruge mora biti poslovno sposobna fizička te pravna osoba.
Naviše tijelo je Skupština.

Hrvatska zajednica tehničke kulture- najviše nacionalno tijelo tehničke
kulture, u koje se udruţuju ţupanijske zajednice tehničke kulture i Zagreba.
Potrebne su najmanje 3 udruge tehničke kulture iste grane. U jednoj grani moţe
se osnovati samo 1 nacionalni savez.

Djelatnici- volonteri, amateri, profesionalni djelatnici i poduzetnici.
Korisnici- graĎani, te osnovne i srednje škole.
Nadzor- Ministarstvo kulture obavlja stručni nadzor, a upravni- upravno tijelo
ţupanije, grada, općine , Zagreba.

Financiranje- vlastitom djelatnošću, prodajom usluga na trţištu, članarinom,
donacijama, od igara na sreću.

Program javnih potreba u tehničkoj kulturi na razini j.l. samouprave donosi
predstavničko tijelo.




                                                                                 21
1.2. DRUŠTVENE
DJELATNOSTI U ŠIREM
SMISLU
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Zdravstvena zaštita obuhvaća sustav društvenih, skupnih i individualnih mjera
za očuvanje i unapreĎenje zdravlja, sprečavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti,
pravodobno liječenje, njegu i rehabilitaciju.

Načela zdravstvene zaštite u RH- sveobuhvatnost, kontinuiranost, dostupnost i
cjeloviti pristup u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a specijalizirani u
specijalističko- konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti.

RH- planira zdravstvenu zaštitu i odreĎuje strategiju razvoja, osigurava
zakonsku osnovu za ostvarivanje tih ciljeva, potiče razvijanje zdravih ţivotnih
navika, osigurava uvjete za edukaciju zdravstvenih kadrova itd.

Plan zdravstvene zaštite RH donosi Vlada na prijedlog ministra zdravstva (
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi), u skladu s Zakonom o zdravstvenoj
zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju,

Obvezno zdravstveno osiguranje:
Osiguranici, članovi obitelji osiguranika i druge osigurane osobe.
To osiguranje imaju sve osobe s prebivalištem u RH te stranci s odobrenim
stalnim boravkom. Tu spadaju i osobe koje su nesposobne za samostalan ţivot.
Prava iz obaveznog- pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade..
Zdravstvena zaštita obuhvaća:
Pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko- konzilijarnu zdravstvenu
zaštitu, bolničku zdravstvenu zaštitu, pravo na korištenje lijekova koji su na listi
Zavoda, pravo na stomatološko- protetsku pomoć i nadomjestke, pravo na
ortopedska i druga pomagala, pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu.
Pravo na novčanu naknadu:
Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, novčana naknada
zbog nemogućnosti obavljanja poslova, naknada troškova prijevoza u vezi
zdravstvene zaštite.



                                                                                  22
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu- ima
poslovni fond. On osigurava prava na zdravstvenu zaštitu i na novčane naknade.
Brine se o sprečavanju ozljeda na radu te prava u slučaju da se one dogode.
Taj zavod- provodi politiku unapreĎivanja zaštite na radu, planira novčana
sredstva obveznog osiguranja zaštite na radu i ostala pitanja.
Zavod ima središnju ustrojstvenu jedinicu i područne ustrojstvene jedinice.

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje:
Dopunsko, dodatno i privatno- zdravstveno osiguranje.
Dopunsko- pokriće dijela troškova do pune cijene iz obaveznog ( doplata).
Ustanovljuje se ugovorom sa Zavodom.
Dodatno- viši standard zdravstvene zaštite iz obaveznog. Isto se ustanovljuje
ugovorom.
Privatno- osigurava se osoba koje borave u RH, a nisu se obavezne osigurati.
Ustanovljuje se ugovorom .
Dopunsko i dodatno – ugovor na najmanje godinu dana.

Zdravstvena djelatnost obavlja se na- primarnoj, sekundarnoj , tercijarnoj
i na razini zdravstvenih zavoda.

Primarna- dom zdravlja, ustanova za hitnu medicinsku pomoć, ustanova za
zdravstvenu njegu, ljekarnička ustanova, ustanova za palijativnu skrb.

Sekundarna- specijalističko- konzilijarna i bolnička djelatnost.

Tercijarna- klinika, klinička bolnica i klinički bolnički centri.

Na razini zdravstvenih zavoda djeluju- drţavni zdravstveni zavodi i zavodi za
javno zdravstvo j.p.s.

Drţavni zdravstveni zavodi su:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu ,
Hr .zavod za medicinu rada, Hr. zavod za mentalno zdravlje i Hr. zavod za
toksikologiju.

U sustavu zdravstva djeluju i- referenti centar ministarstva, nacionalno
zdravstveno vijeće, trgovačka društva, Hr. zavod za obavezno zdr. osiguranje,
privatna praksa.

Uprava- upravno vijeće, ravnatelj, zamjenik, stručno vijeće.
Stručni kolegij i etičko povjerenstvo.
Povjerenstvo za lijekove.



                                                                                23
Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje- Skupština ( glavna),
Upravno vijeće, ravnatelj.

Korisnici- imaju pravo na jednakost, odbijanje liječenja i pregleda, prehranu u
skladu sa svojim svjetonazorom, obavljanje vjerskih obreda i sl.

Osnovna mreţa zdravstvene djelatnosti- uvaţavaju se – struktura i stanje
stanovništva itd.

Subjekti u djelatnosti zdravstvene zaštite- normiraju unutarnje ustrojstvo
donošenjem statuta, izdaju javne isprave, vode javne evidencije, donose rješenja
u upravnom postupku.

Nadzor- unutarnji, stručni nadzor komore i zdravstveno- inspekcijski nadzor.

Financiranje ustanova u osnovnoj mreţi zdravstvene djelatnosti- iz ugovora
sa Zavodom, ugovora s ministarstvom, ugovora sa fakultetima, iz sredstava
osnivačem, ugovora s j.l. i p. s., s dobrovoljnim osiguravateljima, iz proračuna
itd.

Prihodi obveznog zdravstvenog osiguranja su:
Doprinosi osiguranika, poslodavaca, drugih obveznika, posebni za korištenje
zaštite u inozemstvu, izu drţavnog proračuna, od doplata, od administrativnih
pristojbi, od dividendi, kamata i dr.



MIROVINSKO OSIGURANJE

Sustav mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj čine:
- obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
- ob.mir.os. za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje
- dobrovoljno m.o. na temelju in.k.štednje i dobrovoljni m.fondovi

U sustavu mirovinskog osiguranja djeluju:
- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
-mirovinska društva za upravljanje mirovinskim fondovima
- mirovinski fondovi
- agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja
- Središnji registar osiguranika




                                                                                  24
Obavezno se osiguravaju prava na:
- starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu,
obiteljsku mirovinu, najniţi mirovinu, osnovnu mirovinu, profesionalnu
rehabilitaciju, naknadu zbog tjelesnog oštećenja, naknadu putnih troškova u vezi
s ostvarivanjem osiguranih prava




Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obavlja ove poslove:
- ostvarivanje prava osiguranika, provedba meĎunarodnih ugovora, osigurava
zakonitost, provodi politiku razvitka mir. osiguranja i dr.
Hr. zavod za mir.os. ima jedinstvenu stručnu sluţbu za administrativne., pravne i
druge poslove.
Njime upravlja Upravno vijeće, 13 članova koje imenuje Vlada. Ima ravnatelja,
a moţe imati i nadzorna, stručna i savjetodavna tijela.

Mirovinska društva su trgovačka društva.
Oni upravljaju mirovinskim fondovima.
Mirovinski fondovi su: obvezni i dobrovoljni.
Obvezni- mora imati najmanje 50 000 članova,
a Dobrovoljni- 200 000.
Tijela- uprava, nadzorni odbor i skupština.

Postoji i Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja.
Ona- donosi propise o provedbi zakona, odobrava i oduzima autorizaciju
mirovinskom društvu, te odobrenje za rad, provodi nadzor, vodi knjige i registre
itd.
Tijela- savjet i ravnatelj. Ima i stručnu sluţbu.

Središnji registar osiguranika- ustanova- prikuplja doprinose od članova
mirovinskih fondova, vodi evidenciju, izvršava naloge članova o prijenosu
imovine, prikuplja mjesečnu dokumentaciju itd.

Osiguranici u mirovinskom osiguranju:
- osiguranici u sustavu obveznog i produţenog osiguranja, osobe osigurane u
odreĎenim okolnostima, članovi obitelji osiguranika.

Osobe kojima je prestalo obvezno os. mogu se osigurati na produţeno.




                                                                              25
Korisnike mirovina dijelimo na one koje primaju:
- starosnu mirovinu, stječu prava na temelju invaliditeta, obiteljsku, te mirovinu
na osnovi posebnih propisa.

Pravo na obiteljsku mirovinu imaju članovi obitelji umrlog, udovica i dijete.
Udovica- ako ima bar 50 godina ţivota.

Mirovinski staţ- razdoblje provedeno u osiguranju, provedeno u osiguranju
prema propisima o mir. Os. vojnih osiguranika, dokupljenog staţa osiguranja,
pridodanog staţa, provedeno u Dom. Ratu itd.

Osiguranici mlaĎi od 40 godina obvezno se osiguravaju na temelju
individualizirane štednje u obveznom fondu koji sami izaberu.

Načela ulaganja imovine mirovinskog fonda:
     - sigurnost, raznolikost ulaganja, odrţanje likvidnosti.



1.12 SOCIJALNA SKRB

1.12.1. Sustav socijalne skrbi i ustrojbeni oblici

Po Zakonu o soc. Skrbi socijalna skrb se definira kao djelatnost od posebnog
interesa za RH kojoj se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih
ţivotnih potreba socijalno ugroţenih, nemoćnih i drugih osoba koje one same ili
uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih, osobnih, gosp,
soc. Ili drugih osobnosti.

Djelatnost soc. Skrbi obavljaju:
   - ustanove soc. Skrbi
   - vjerske zajednice, udruge i druge pravne osobe
   - udomiteljske obitelji
   - obiteljski domovi
   - fizičke osobe kao prof. djelatnost te
   - upravna tijela jed. l.i.p. samouprave

Ustanove soc. Skrbi su:
   - Obiteljski centar
   - Centar za soc. skrb
   - Dom soc. skrbi
   - Centar za pomoć i njegu



                                                                                 26
1.12.2. Osnivanje ustanova u soc. skrbi

Obiteljski centar je ustanova koja se osniva rješenjem ministarstva nadleţnog
za obitelj. Osniva se za jednu ţupaniju, on moţe ustrojiti više podruţnica na
području ţupanije, suosnivač moţe biti ţupanija, grad ….
Obavlja poslove savjetodavnog i preventivnog rada i druge stručne poslove koji
se odnose na: brak, odgoj djece, probleme s invalidnošću, ….

Centar za soc. skrb osniva ga RH rješenjem nadleţnog ministarstva za poslove
soc. skrbi. Centar za soc skrb je javna ustanova. Osniva se za područje jedne ili
više općina, gradova na području iste ţupanije, moţe imat više podruţnica.
Započinje s radom kada se na osnovu rješenja upiše u sudski registar i upisnik
ustanova soc. skrbi.

Dom soc. skrbi je javna ustanova, a osniva se za obavljanje skrbi izvan obitelji i
to kao:
    - dom za djecu i mlada punoljetne osobe
    - dom za odrasle osobe
    - dom za djecu i odrasle – ţrtve obiteljskog nasilja

Moţe ga osnovati RH, jedinica l.i.p. samouprave, vjerske zajednica, trgovačko
društvo, udruga domaća i strana pravna ili fizička osoba.

Centar za pomoć i njegu je ustanova koja se osniva za pruţanje svih ili
pojedinih usluga pomoći ili njege u kući. Moţe ga osnovati jedinica l.i.p.
samouprave, vjerske zajednica, trgovačko društvo, udruga domaća i strana
pravna ili fizička osoba. Moţe se osnovati ako su ispunjeni svi uvjeti. Prostor,
oprema, stručnost, Ţup. Ured za soc. skrb rješenjem utvrĎuje da su ispunjeni
propisani uvjeti. Počinje s radom po pribavljenom rješenju o ispunjavanju uvjeta
i upisom u sudski registar i upisnik ustanova soc skrbi.
1.12.3 Upravljanje ustanovama u soc. skrbi

Obiteljski centar: upravlja i vodi ravnatelj, ima ovlasti odreĎene zakonom i
rješenjem o osnivanju, odnosno statutom obiteljskog centra..Imenuje ga ministra
nadleţan za obitelj na temelju javnog natječaja. Mandat na 4 god, s mogućnošću
ponavljanja. Razrješuje ga Ministar nadleţan za obitelj pod uvjetima i na način
odreĎen zakonom o ustanovama, te:
    - ako je pravomoćno osuĎen na kazneno djelo protiv ţivota smrti, slobode i
       prava čovjeka i graĎanina, …
    - ako mu je izrečena prekršajno pravna sankcija propisana zakonom o
       zaštiti od nasilja u obitelji.
Obiteljski centar ima stručno vijeće: čine ga stručni djelatnici O.C. djelokrug se
ureĎuje statutom. Statut donosi ravnatelj uz suglasnost ministarstva.


                                                                                27
Podruţnice vodi predstojnik, kojeg imenuje ravnatelj uz suglasnost ministarstva.

Centar za soc. skrb: upravlja upravno vijeće koje imenuje ministar nadleţan a
poslove soc. skrbi, čine ga tri predstavnika osnivača, jedan predstavnik radnika u
centru i jedan predstavnik jedinice područne samouprave.
Centar vodi ravnatelj, imenuje ga i razrješava upravno vijeće na temelju javnog
natječaja. Mandat mu je 4 godine i moţe ga ponoviti.
Centar ima i stručno vijeće koje broje svi stručni djelatnici centra.
Statut centar donosi upravno vijeće uz suglasnost ministarstva, statutom se
ureĎuje ustroj, tijela, nadleţnost i način odlučivanja, te druga pitanja.
Podruţnicom upravlja predstojnik. Imenuje ga i razrješava ravnatelj uz
suglasnost upravna vijeće.

Domom soc. skrbi. Upravlja stručno vijeće koje imenuje osnivač. Voditelj
doma je ravnatelj kojeg imenuje i razrješava upravno vijeće. Mandat 4 god. Sa
mogućnošću ponavljanja. Statut donosi Upravno vijeće, uz suglasnost s
osnivačem.

Centar za pomoć i njegu upravlja i vodi ravnatelj kojeg imenuje osnivač
pomoću javnog natječaja. Statut donosi ravnatelj u suglasnosti s osnivačem.

1.12.4. djelatnici u soc. skrbi


Stručne poslove u centrima za soc. skrb obavljaju soc. radnik, pravnik, psiholog
i defektolog, poloţenim stručnim ispitom te i drugi stručni djelatnici
odgovarajućeg usmjerenja i stupnja stručne spreme ovisno o djelatnostima
centra za soc. skrb.

Za ravnatelja centra za soc. skrb moţe biti imenovan hrvatski drţavljanin sa
visokom stručnom spremom, 5 god radnog iskustva na stručnim poslovima u
djelatnosti soc. skrbi i poloţen stručni ispit.

Za predstojnika uvjeti: hrv. Drţavljanin, visoka stručna sprema, 3 godine radnog
iskustva, poloţen stručni ispit.

Stručne poslove u domu soc. skrbi obavlja soc. radnik, psiholog, defektolog,
pedagog, med. Sestra i fizioterapeut, radni terapeut, odgojitelj, s višom ili
visokom stručnom spremom i poloţenim stručnim ispitom.

Za ravnatelja doma za soc. skrb moţe biti imenovana osoba koja ima visoku
stručnu spremu i najmanje 3 godine radnog iskustva u djelatnostima soc. skrbi.



                                                                                28
1.12.5. korisnici usluga soc. skrbi

Korisnik socijalne skrbi je samac ili obitelj koja nema dovoljno sredstava za
podmirenje osnovnih ţivotnih potreba, a nisu u mogućnosti ostvariti ih svojim
radom ili prihodom od imovine ili iz drugih izvora.
Korisnik socijalne skrbi je i :
   - tjelesno ili mentalno oštećeno ili psihičko bolesno dijete ţrtva obiteljskog
      ili drugog nasilja te dijete prema kojem je ili bi trebalo biti primijenjena
      mjera obiteljsko pravne ili kazneno pravne zaštite,
   - tjelesno ili mentalno oštećena ili bolesna osoba, starija, nemoćna ili druga
      osoba koja zbog trajnih ili privremenih promjena u zdravstvenom stanju
      ne moţe udovoljiti osnovnim ţivotnim potrebama,
   - druga osoba koja je u nevolji zbog poremećenih odnosa u obitelji,
      ovisnosti o alkoholu, drogama i slično. …

1.12.7. Javne ovlasti ustanova u socijalnoj skrbi

centar za soc. skrb na temelju javnih ovlasti:
   - rješava u prvom stupnju o pravima iz soc. skrbi, obiteljsko pravne i
      kazneno pravne zaštite i drugim pravima u skladu s posebnim zakonom,
   - provodi ovrhu svojih rješenja,
   - vodi propisane očevidnike,
   - izdaje uvjerenja i druge potvrde,
   - daje podatke o obiteljskim prilikama te mišljenje i prijedloge u sudskim
      postupcima,
   - sudjeluje kao stranka ili umješač pred sudom i drugim drţavnim tijelima
      kada je riječ o zaštiti osobnih interesa djece i drugih članova obitelji koji
      se ne mogu brinuti sami o sebi ni o svojim pravima i interesima,
   - obavlaj nadzor nad udomiteljskim obiteljima,
   - moţe obavljati i poslove zbrinjavanja djece odbjegle iz obitelji ili
      ustanove, provoditi odgojne mjere nad djecom s poremećajima u
      ponašanju izvan vlastite obitelji ili s boravkom u obitelji

1.12.8. Upravni i stručni nadzor nad radom ustanova u soc. skrbi

Ustanove soc skrbi provode unutarnji nadzor nad radom svojih ustrojbenih
jedinica i djelatnika.
Ministarstvo nadleţno za poslove soc. skrbi obavlja upravni nadzor nad
centrima za soc. skrb.
Stručni nadzor nad radom centra za soc. skrb obavlja Obiteljski centar.
Obiteljski centar provodi nadzor nad stručnim radom i u domu socijalne skrbi,
centru za pomoć i njegu, obiteljskom domu i u drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi
koja obavlja poslove soc. skrbi.


                                                                                  29
Nadleţno ministarstvo obavlja inspekcijski nadzor nad primjenom i
izvršavanjem zakona i drugih propisa, općih i pojedinačnih akata, kao i nadzor
nad stručnim radom, domu socijalne skrbi, centru za pomoć i njegu, obiteljskom
domu i u drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja obavlja poslove soc. skrbi.

1.12.10 Način financiranja soc. skrbi

Sredstva za financiranje centra za soc. skrb osiguravaju se iz drţavnog
proračuna i iz proračuna jedinice l.i.p. samouprave.
Drţavni proračun osigurava sredstva za:
   - izdatke za zaposlene
   - izobrazbu i stručno usavršavanje zaposlenika
   - nabavka kapitalnih sredstava

Proračuna j. l.i.p. samouprave osigurava sredstva za:
   - izdatke za materijal, energiju, komunalne i ostale usluge,
   - tekuće odrţavanja, financijske izdatke i ostali izdaci

Fizičke osobe koje samostalno obavljaju soc. skrb mogu ostvariti prihode:
   - izravnom naplatom od korisnika
   - na temelju ugovora s ministarstvom nadleţnim za poslove soc. Skrbi
   - iz zaklada, fondacija i darovnica

1.13. INFORMATIVNE DJELATNOSTI

HRT je pravna osoba koja ima status javne ustanove. Djelatnost HRT je
proizvodnja i emitiranje radijskog i televizijskog programa te glazbena
proizvodnja.
HRT ima tri organizacijske jedinice sa statusom podruţnica:
   - Hrvatski radio
   - Hrvatska televizija i
   - Glazbena proizvodnja HTV-a

Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA) pravna je osoba koja ima status
javne ustanove. Djelatnost Hine je prikupljanje i razašiljanje što potpunijih
činjeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbivanjima u RH i
svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenog, političkog, kulturnog i
gospodarskog ţivota.
Unutarnje ustrojstvo HINE ureĎuje se njezinim statutom.

Osnivač HRT je RH, a osnivačka prava ostvaruje Vlada RH.
Osnivač HINE je RH. HINA moţe u skladu sa zakonom i Statutom osnivati u
zemlji i inozemstvu podruţnice – dopisništva.


                                                                               30
Tijela upravljanja HRT-a su :
   - programsko vijeće HRT-a
   - Ravnateljstvo HRT-a
   - Glavni ravnatelj HRT-a

Programsko vijeće HRT-a zastupa i štiti interes javnosti provoĎenjem nadzora i
unapreĎenjam radijskog i televizijskog programa. Vijeće HRT-a ima 11 članova.
Članove vijeća HRT-a bira i razrješava HS.

Tijela upravljanja HR-a su:
   - ravnatelj HR-a
   - direktor programa HR-a
   - glavni urednik informativnog programa HR-a

Tijela upravljanja HTV-a:
   - Ravnatelj HTV-a
   - Direktor programa HTV-a
   - Glavni urednik informativnog programa HTV-a

Tijela upravljanja HINE:
   - upravno vijeće HINE
   - ravnatelj HINE

HINOM upravlja Upravno vijeće koje ima predsjednika, potpredsjednika i tri
člana. Upravno vijeće HINE imenuje i razrješava HS.
Ravnatelj Hine odgovoran je za zakonitost i uspješnost rada HINE. Imenuje ga i
razrješava upravno vijeće HINE na vrijeme od 4 godine. Glavnog urednika
HINE imenuje Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja i uz prethodno pribavljeno
mišljenje novinara HINE.

HINA ima statut, koji donosi upravno vijeće HINE na prijedlog ravnatelja.
Suglasnost na statut HINE daje HS. Pored statuta HINA ima pravilnik o radu i
druge opće akte sukladno zakonu i statutu.

Za glavnog ravnatelja HRT, ravnatelja HR, direktora programa HR, glavnog
urednika inf. Programa HR, ravnatelja HTV, direktora programa HTV, urednika
inf. Programa HTV, ravnatelja GP HRT moţe biti imenovana osoba koja je hrv.
Drţavljanin, ima visoku stručnu spremu, znanje jednog svjetskog jezika i
najmanje pet godina radnog iskustva te ispunjava i druge uvjete propisane
statutom HRT-a




                                                                               31
Korisnici usluga u informativnoj infrastrukturi dijelimo na :
  - graĎani kao korisnici emisija radija i televizije
  - medij i druge sudionike društvenog, političkog, kulturnog i gospodarskog
      ţivota koji koriste novinsko-agencijske informacije o zbivanjima u RH i
      svijetu.

HRT moţe proizvoditi, prenositi i emitirati radijske i televizijske programe bez
posebne koncesije.

HRT i HTV su duţni:
  - trajno i istinito, cjelovito i nepristrano i pravodobno informirati javnost o
     činjenicama i dogaĎajima i pojavama u zemlji i inozemstvu od javnog
     interesa,
  - poštovati i poticati pluralizam političkih, religijskih, svjetonazorskih i
     drugih ideja te omogućiti javnosti da bude upoznata s tim idejama,
  - nepristrano obraĎivati polit., gospod., soc., zdravstvena, kulturna,
     obrazovna, znanstvena, ekološka i druga pitanja, omogućujući
     ravnopravno sučeljavanje različitih izvora,
  - prije objavljivanja provjeriti izvor i sadrţaj informacija,
  - odjeljivati informacije i komentare te jasno odvajati komentare kao
     osobno mišljenje autora,

U programu HR i HTV zabranjeno je :
- poticati, pogodovati poticanju i širiti nac. Rasnu ili vjersku mrţnju i
netrpeljivost …
- objavljivati priloge nemoralnog sadrţaja
- objavljivati priloge pornografskog sadrţaja
- na bilo koji način poticati, promicati i veličati nasilje i kriminal
- bez znanja gledatelja uporabom nekog teh. Sredstva prenositi odreĎene poruke
i utjecati na gledatelje a da oni nisu toga svjesni.

Način rada i djelovanje HINE Zakon o HINA izraţava na sljedeći način:
  - HINA djeluje po načelima neovisnog, nepristranog i profesionalnog
      novinsko-agencijskog izvještavanja
  - HINA ne smije biti izloţena bilo kakvim utjecajima koji bi mogli ugroziti
      točnost, objektivnost ili vjerodostojnost njezinih informacija,
  - HINA ne smije faktički ili pravno, doći pod vlasničku ili drugu interesnu
      kontrolu neke ideološke, polit. ili ekonom. Skupine,
  - HINA će, prema raspoloţivim sredstvima, stalno unapreĎivati i razvijati
      svoje ljudske potencijale, tehnologiju i org.,
  - HINA je duţna razvijati mreţu svojih dopisništava,




                                                                                32
Nadzor nad zakonitošću rada HRT-a, te općih akata obavljaju nadleţna
ministarstva. Nadzor nad zakonitošću rada Vijeća HRT obavlja HS.
Nadzor nad zakonitošću rada HINE i općih akata obavljaju nadleţna
ministarstva.

Djelatnost radija i televizije moţe obavljati pravna osoba koja je upisana u
sudski registar u RH u skladu s zakonom o elektroničkim medijima i posebnim
propisom i koja je pribavila koncesiju te sklopila ugovor o koncesiji u skladu s
tim Zakonom.

HRT stječe prihode:

   -   od radijske i tv pristojbe
   -   proizvodnjom i/ili objavljivanjem promidţbenih poruka
   -   proizvodnjom i prodajom audiovizualnog programa
   -   proizvodnjom drugih programskih servisa(web stranice …)
   -   proizvodnjom i prodajom nosača zvuka i slike
   -   organiziranjem koncerata i drugih priredbi
   -   objavljivanjem drugih djelatnosti utvrĎenih statutom HRT
   -   drugi izvori u skladu sa zakonom

HINA stječe prihode na temelju:

   -   ugovora s osnivačem
   -   ugovora s korisnicima usluga
   -   drugih poslova koje obavlja u okviru svoje djelatnosti
   -   donacije




                                                                               33
2. INFRASTRUKTURALNE
DJELATNOSTI
SUSTAV ENERGETSKIH DJELATNOSTI I USTROJBENI OBLICI

Energetska politika i planiranje energetskog razvitka, utvrĎuje se Strategijom
energetskog razvitka. Nju donosi HS na prijedlog Vlade RH za razdoblje od 10
godina.

Kao javne usluge obavljaju se energetske djelatnosti:
  - proizvodnja elekt. Energije za tarifne kupce,
  - prijenos elekt. Energije,
  - distribucija elekt. Energije,
  - organiziranje trţišta elekt. Energije,
  - opskrba elekt. Energijom tarifnih kupaca,
  - skladištenje prirodnog plina,
  - transport prirodnog plina,
  - distribucija prirodnog plina,
  - opskrba prirodnim plinom tarifnih kupaca te
  - distribucija toplinske energije.

Zakon o trţištu elekt. Energje ureĎuje obavljanje djelatnosti i to: proizvodnju
elekt. Energije, prijenos elekt. Energije, distribuciju elekt. Energije, opskrbu
elekt. Energijom, org. Trţišta elekt. Energijom.

Pod trţišnim djelatnostima razumijeva se:
  - proizvodnja za povlaštene kupce,
  - opskrba elekt. Energije za povlaštene kupce,
  - trgovanje, posredovanje i zastupanje na trţištu energijom.

Regulirane energetske djelatnosti obavljaju se kao javne usluge. Pod njima
podrazumijevamo: proizvodnju, prijenos, distribuciju, org. Trţišta i opskrbu
elekt energijom za tarifne kupce.

Opskrba elekt. Energijom je energetska djelatnost neovisna o djelatnostima
prijenosa i distribucije elekt. Energije, a odnosi se na kupnju elekt. Energije i
prodaju elekt. Energije kupcima.




                                                                                    34
U sustavu energ. Djelatnosti djeluje Hrvatska energetska regulatorna agencija
HERA kao samostalna, neovisna i neprofitabilna ustanova, osnovana radi
uspostave i provoĎenja regulacije energ. Djelatnosti, osnovana zakonom o
regulaciji energetskih djelatnosti. Osnivač je RH, a za svoj rad odgovara HS.

HEROM upravlja Upravno vijeće od 5 članova od kojih je jedan predsjednik, a
jedan njegov zamjenik.
Ono donosi: akte potrebne za rad i poslovanje, nadzire njihovo provoĎenje,
odlučuje o financ. Planu i godišnjem obračunu.

HEP d.d. je pravni sljednik elektroprivrednih org. U Hrvatskoj od 1945 koje su
postojale
pod različitim nazivima. Zakonom o elektroprivredi osnovano je javno poduzeće
pod nazivom «Hrvatska elektroprivreda» koje je u drţavnom vlasništvu.
Tijela upravljanja i rukovoĎenja u elektroprivredi su :
- glavna skupština
- nadzorni odbor i
- uprava

Glavna skupština odlučuje o pitanjima odreĎenim društvenim ugovorom a
osobito o:
Financ. Izvješćima društva, uporabi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitaka, ….

Vladu RH u Hep-u zastupa drţavni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i
poduzetništva.
Nadzorni odbor nadzire voĎenje poslova društva, ima 6 članova.

Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost, ima 6 članova od kojih je
jedan predsjednik uprave.



Kao davatelje usluga u energ. Djelatnostima moţemo označiti proizvoĎače
elekt. Energije, opskrbljivače elekt. Energijom, subjekte koji se bave
skladištenjem, transportom, distribucijom i opskrbom prirodnim plinom tarifnih
kupaca te subjekte koji se bave distribucijom toplinske energije.

Korisnici usluga u energetskim djelatnostima su kupci električne energije,
toplinske energije, i plina – pravne ili fizičke osobe koje kupuju električnu
energiju, toplinsku energiju i plin.




                                                                                 35
Tarifnim sustavom za usluge elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao
javne usluge utvrĎuju se tarifni elementi za obračun cijena elekt. Energije.
Tarifni sustav donosi Vlada RH.
Kupci se svrstavaju u slijedeće kategorije potrošnje:
   - kupci na visokom naponu,
   - kupci na srednjem naponu,
   - kupci na niskom naponu (kućanstva, javna rasvjeta, poduzetništvo)

javne ovlasti u energetskim djelatnostima

Poslovi HERA iz Zkona o regulaciji energ. Djelatnosti obavljaju kao javne
ovlasti. Neke od njih:
   - izdavanje dozvola za obavljanje energ. Djelatnosti
   - privremeno i trajno oduzimanje dozvola
   - donošenje metodologije za utvrĎivanje tarifnih stavaka tarifnih sustava
   - nadzor nad primjenom svih tarifnih sustava i propisanih naknada
   - izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvoĎača
   - nadzor kvalitete usluge energ. Subjekata i dr

U sustavu energ. Djelatnosti moguće je dati koncesiju za :
- djelatnosti distribucije plina te za izgradnju distribucijskog sustava plinovoda i
distribucije plina i
- djelatnosti distribucije toplinske energije te prava izgradnje energetskih
objekata za distribuciju toplinske energije.

Distribucija plina je opskrba plina krajnjih kupaca distribucijskog sustava
plinovoda. Djelatnost distribucije plina moţe obavljati pravna osoba koja od
agencije ishodila dozvolu za obavljanje djelatnosti distribucije plina i koja ima
koncesiju za obavljanje djelatnosti distribucije plina na odreĎenom području.

Koncesiju za obavljanje energetske djelatnosti distribucije toplinske energije
daje predstavničko tijelo ili drugo ovlašteno tijelo jedinice lokalne samouprave
nakon provedenog javnog natječaja.

Sredstva za obavljanje energetskih djelatnosti koje obavlja HEP d.d. osiguravaju
se prodajom usluga na trţištu, tj – prodajom elekt. Energije, toplinske energije i
plina.




                                                                                    36
ŢELJEZNICE



Ţeljeznički sustav obuhvaća ţeljeznički prijevoz i ţeljezničku infrastrukturu.
Ţeljeznička infrastruktura je javno dobro u općoj upotrebi kojeg mogu koristiti
svi zainteresirani ţeljeznički prijevoznici pod jednakim uvjetima.
Zakonom o podjeli trgovačkog društva HŢ d.o.o. propisano je razdvajanje HŢ-a
na 4 trg. Društva, sa izuzimanjem ţeljezničke infrastrukture kao javnog dobra u
općoj uporabi.

Odlukom Vlade RH osnovana su slijedeća trg. Društva s ograničenom
odgovornošću:
   - HŢ Infrastruktura, d.o.o , za upravljanje, odrţavanje i izgradnju
     ţeljezničke infrastrukture,
   - HŢ putnički prijevoz, za prijevoz putnika,
   - HŢ Cargo d.o.o. za prijevoz tereta,
   - HŢ Vuča vlakova, d.o.o. za vuču vlakova.

Zakonom o ţeljeznici propisane su usluge od posebnog drţavnog interesa.
Uslugama od posebnog drţavnog interesa u javnom ţeljezničkom prijevozu
smatraju se:

   - Usluge ţeljezničkog prijevoza putnika u domaćem prometu (regionalni,
     lokalni, prigradski, gradski)
   - Usluge ţeljezničkog prijevoza putnika u meĎunarodnom prometu,
   - Usluge kombiniranog prijevoza.

Tijela upravljanja i rukovoĎenja društvima:
   - skupština
   - nadzorni odbor,
   - uprava.

Skupština navedenih društava je ministra nadleţan za promet.

Usluge u ţeljezničkom prijevozu su usluge javnog prijevoza i prijevoz za
vlastite potrebe.
Ţeljeznička infrastruktura javno je dobro u općoj uporabi u vlasništvu RH kojeg
mogu koristiti svi zainteresirani ţeljeznički prijevoznici pod jednakim uvjetima.
Ţeljezničku infrastrukturu čine:
   - donji i gornji ustroj ţelj. Pruge
   - objekti na pruzi,



                                                                               37
   - signalno-sigurnosna, telekom., elektrovučna, elektroenergetska i druga
     postrojenja i ureĎaji na pruzi,
   - ţeljezničko-cestovni prijelazi,
   - oprema pruge,
   - zgrade u funkciji reguliranja i org. Ţeljezničkog prometa,
   - zemljišta na kojem se nalazi navedeni objekti i postrojenja.

Upravljanje ţeljezničkom infrastrukturom djelatnost je od javnog interesa, a
obuhvaća:
   - org. i reguliranje ţelj. Prijevoza,
   - osiguravanje pristupa i korištenje ţelj. Infrastrukture svim ţelj.
     Prijevoznicima koji ispunjavaju uvjete,
   - org. javnog prijevoza i prijevoza za vlastite potrebe,
   - odrţavanje i osuvremenjivanje ţelj. Infrastrukture
   - njenu zaštitu, te
   - poslove investiranja na gradnji ţelj. Infrastrukture.

Djelatnost upravljanja ţelj. Infrastrukturom obavlja upravitelj infrastrukture –
pravna osoba ovlaštena za gospodarenje i upravljanje ţelj. Infrastrukturom koju
odredi vlasnik ţelj. Infrastrukture.
U svrhu odreĎivanja načina upravljanja i gospodarenja ţelj. Infrastrukturom, te
planiranje njezinog razvoja, mreţa ţelj. Pruga dijeli se na :
- pruge od značaja za meĎunarodni,
- pruge od značaja za regionalni Promet
- pruge od značaja za lokalni promet

Odluka o podjeli ţelj. Pruga donosi Vlada RH na prijedlog Ministarstva
nadleţnog za ţelj. Promet.
Planovi izgradnje nove, te osuvremenjivanje i odrţavanje postojeće ţelj.
Infrastrukture, utvrĎuje se nac. Programom ţelj. Infrastrukture, donosi ga HS na
prijedlog Vlade RH na razdoblje od 5 godina.

Izvori sredstava za financ. Ţelj. Infrastrukture jesu:
   - sredstva ostvarena naplatom pristojbi za korištenje infrastrukture
   - sredstva drţavnog proračuna za osuvremenjivanje i gradnju ţelj.
       Infrastrukture,
   - sredstva drţavnog proračuna, proračunskih sredstava lok. I područne
       samouprave za financ. usluga od posebnih drţavnih interesa u javnom
       ţelj. Prometu,
   - sredstva od ulaganja domaćih i stranih pravnih osoba,
   - sredstva iz dijela naknade iz koncesija
   - sredstva iz drugih izvora



                                                                               38
POŠTANSKA DJELATNOST

Poštanskim sustavom javnog operatera osigurava se obavljanje univerzalnih
poštanskih usluga i funkcioniranje poštanskog prometa na području RH.
Univerzalne poštanske usluge su poštanske usluge koje su dostupne svim
korisnicima usluga na cijelom području RH.

Poštanske usluge su usluge prijema, prijenosa i uručenja pismovnih pošiljaka
koje u skladu sa zakonom o pošti obavlja jedino javni operator.
Hrvatska pošta d.d. nastala razdvajanjem Javnog poduzeća poštanskog i
telekomunikacijskog prometa, pod tvrtkom HPT Hrvatska pošta i
telekomunikacije, davatelj je svih univerzalnih poštanskih usluga na cijelom
području RH. Javni operater jedini je ovlašten koristiti se nazivom «Pošta».

Hrvatskim poštama d.d. upravlja Upravni odbor sastavljen je od 9 članova ( 6
imenuje Vlada RH, 3 biraju djelatnici HP d.d.) na 4 godine. Upravni odbor bira i
razrješava svog predsjednika.
Za provoĎenje odluka upravnog odbora HP d.d. odgovoran je direktor. Njega
imenuje i razrješava Vlada RH na prijedlog ministra nadleţnog za promet i veze.

Vijeće za poštanske usluge je samostalna i neovisna, neprofitabilna pravna
osoba s javnim ovlastima koja se upisuje u sudski registar. Vijeće za poštanske
usluge je osnovano radi obavljanja regulatornih poslova vezanih za poštansku
djelatnost. Vijeće se sastoji od članova koje imenuje HS na prijedlog Vlade RH.

Kurirske usluge su poštanske usluge s dodatnom vrijednosti koje davatelj
poštanskih usluga obavlja na temelju posebnog zahtjeva pošiljatelja, a
podrazumijeva preuzimanje pošiljke na adresi pošiljatelja, te izravan prijenos i
uručenje na adresi primatelja. Usluga se obavlja u jednom tehnološkom
postupku koji ne smije biti prekinut dodatnim aktivnostima.

Davatelj poštanskih usluga ima slijedeće javne ovlasti:
- Donošenje općih akata (opći uvjeti za obavljanje poštanskih usluga)
- VoĎenje upravnog postupka
- VoĎenje javnih evidencija

Vijeće za poštanske usluge donosi rješenja na temelju javne ovlasti u slučaju.
   - izdavanja i oduzimanja dozvola za obavljanje poštanskih usluga
   - utvrĎivanja iznosa sredstava iz drţavnog proračuna,
   - rješavanje sporova u vezi s davanjem pristupa javnoj poštanskoj mreţi.

Upravni nadzor nad radom Vijeća za poštanske usluge obavlja ministarstvo
nadleţno za poslove prometa.


                                                                                   39
Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba Zakona o pošti i propisa
donesenih na temelju njega, te akata Svjetske poštanske unije, obavlja
ministarstvo nadleţno za poslove prometa, a provode poštanski inspektori.
Drţavni inspektorat obavlja inspekcijski nadzor na d primjenom odredaba
Zakona o pošti u vezi s cjenama poštanskih usluga.

Poštanske djelatnosti financiraju se iz:

   - naknada za izvršene usluge koje davatelj pošt. Usluga naplaćuje za pošt.
     Usluge.ţ
   - sredstva drţavnog proračuna
   - naknada za izdane dozvole
   - naknade pristupa poštanskoj mreţi.


TELEKOMUNIKACIJE

Telekomunikacijsku infrastrukturu čine temeljne sastavnice telekomunikacijske
mreţe, kao što su zemljište i zgrade za smještaj telekomunikacijske opreme,
kabelska kanalizacija, antenski stupovi i druge graĎevine za obavljanje
telekomunikacijskih usluga i djelatnosti.
HS na prijedlog Vlade RH donosi strategiju razvoja telekomunikacija, koja
predstavlja temeljni doc. Kojim se dugoročno ureĎuju osnovna načela i
smjernice razvoja telekomunikacija u RH.

Najveći broj telekomunikacijskih usluga se obavlja na temelju koncesije ili
dozvole, a manji broj na temelju prijave.

Osnovne (univerzalne) telekomunikacijska usluge su najmanji skup
telekomunikacijskih usluga odreĎene kakvoće, koje su dostupne po pristupačnoj
cijeni svim korisnicima u RH.

Tvrtka HT d.d. nastala je razdvajanjem javnog poduzeća poštanskog i telekom.
Prometa s preedmetom poslovanja – obavljanje telekom. Usluga u unutarnjem i
meĎunarodnom prometu.

Hrvatska agencija za telekom. Jest nacionalna regulatorna agencija za obavljanje
regulatornih i drugih poslova u okviru djelokruga i nadleţnosti odreĎenih
Zakonom o telekomunikacijama. Agencija je pravni sljednik Vijeća za
telekomunikaciju I hrvatskog zavoda za telekomunikacije.
Pri Agenciji kao savjetodavno tijelo osnovano je Vijeće korisnika
telekomunikacijskih usluga, koje posreduje u rješavanju sporova izmeĎu



                                                                                40
davatelja usluga i korisnika usluga, te obavlja i druge poslove u vezi sa zaštitom
prava korisnika javnih telekom. Usluga.

Osnivač hrvatske agencije za telekom. Je RH, a osnivačka prava ostvaruje HS i
Vlada RH. Agencija odgovara za svoj rad HS. Agencija je samostalna,
neprofitna i neovisna pravna osoba s javnim ovlastima.
Agencijom upravlja Vijeće Agencije koje se sastoji od 5 članova, a imenuje i
razrješava ih HS na prijedlog Vlade RH na 5 godina.
Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća Agencije imenuje i razrješava HS
na prijedlog Vlade HS iz reda članova Vijeća Agencije.
Agencija provodi stručni nadzor nad obavljanjem telekom. Usluga i djelatnosti,
nad radom korisnika radijskih frekvencija i vlasnika, odnosno korisnika
radijskih postaja, stručni nadzor nad provedbom odredaba Zakona kojima je
ureĎena kontrola radiofrekvencijskog spektra te mjerenje i ispitivanje u svrhu
utvrĎivanja uzroka smetnji, kao i poduzimanje mjera za njihovo uklanjanje
Poslove stručnog nadzora provode telekom. Nadzornici, koji su djelatnici
stručne sluţbe Agencije.
Ministarstvo nadleţno za poslove telekom. Obavlja inspekcijski nadzor u
području telekomunikacija, te upravni nadzor nad Hrvatskom agencijom za
telekomunikacije.

Telekom. Usluge koje se obavljaju na temelju koncesije obuhvaćaju:
   - javne govorne usluge
   - davanje u najam telekom. Vodova
   - davanje u najam telekom. Mreţe ili njezinih dijelova
   - radiodifuzijske usluge
   - usluge kabelske distribucije
   - usluge nepokretnog beţičnog pristupa

Usluge na temelju prijave:
   - prijenos govora, zvuka, podataka doc. Slike i drugog bez uporabe
     radiofrenkvencijskog spektra, osim javnih govornih usluga
   - prijenos govora, zvuka, podataka doc. Slike i drugog telekom.
     Kapacitetima u nepokretnoj i pokretnoj satelitskoj sluţbi.

Djelatnosti telekom. Financiraju se iz:
   - cijene koju plaća korisnik usluge prema cjeniku usluga koji utvrĎuje
      davatelj usluga
   - sredstva za obavljanje poslova Agencije
   - naknada za dodjelu i uporabu radijskih frekvencija
   - naknada za svaku raspoloţivu adresu , koji je dodijeljen operateru ili
      davatelju usluga primarnom dodjelom



                                                                                41
   - sredstva koja pripadaju Fondu za osnovne telekom. Usluge od doprinosa
     svih davatelja javnih govornih usluga i operatera, čiji je udjel u ukupnom
     godišnjem prihodu ostvaren na trţištu tih usluga veći od 5 %.


CESTOVNA INFRASTRUKTURA

Javne ceste su opće dobro i na njima se ne moţe stjecati pravo vlasništva niti
druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

Javnu cestu čini:
   - cestovna graĎevina ( posteljica, donji stroj kolnika, tunel, potpornji, …
   - graĎevine za odvodnju ceste i pročišćavanje vode
   - zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano odrţavanje
      ceste širine prema projektu ceste
   - zračni prostor iznad kolnika u visini 7 m
   - cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema
      projektu treba izgraditi ili je izgraĎena cestovna graĎevina
   - graĎevine na cestovnom zemljištu , za potrebe odrţavanja ceste i pruţanja
      usluga vozačima i putnicima , te naplatu cestarine
   - priključci na javnu cestu izgraĎeni na cestovnom zemljištu
   - prometni znakovi i ureĎaji za nadzor i sigurno voĎenje prometa i oprema
      ceste
   - graĎevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša

javne ceste se razvrstavaju u skupine:
   - autocesta,
   - drţavna cesta
   - ţupanijska cesta
   - lokalna cesta

HS na prijedlog Vlade RH donosi strategiju kojoj se utvrĎuju ciljevi i plan
razvitka javnih cesta u RH u skladu s strategijom prostornog ureĎenja RH.

Strategija sadrţi:
   - analiza stanja autocesta, drţavnih, ţupanijskih i lokalnih cesta
   - temeljna mjerila za gradnju autocesta, drţavnih, ţupanijskih i lokalnih
      cesta
   - potrebe odrţavanja postojećih autocesta, drţavnih, ţupanijskih i lokalnih
      cesta




                                                                                 42
Javnim cestama u RH upravlja Hrvatske autoceste d.o.o.( i u 100% vlasništvu je
RH), Hrvatske ceste d.o.o. ţupanijska uprava za ceste i nadleţno upravno tijelo
Grada Zagreba.

Osnivač Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o. je RH. Prava i
duţnosti obavlja Vlada RH.

Tijela upravljanja Hrvatskih autocesta d.o.o. je:
   - skupština
   - nadzorni odbor i
   - uprava

Nadzorni odbor ima 5 članova, Uprava ima 3 člana
Tijela upravljanja Hrvatske ceste d.o.o. jesu:
   - Skupština
   - Nadzorni odbor i
   - Uprava

Hrvatske autoceste d.o.o. Hrvatske ceste d.o.o. ţupanijska uprava za ceste i
nadleţno upravno tijelo Grada Zagreba temeljem zakona o javnim cestama
imaju ovlast izdavanja:
   - dozvole za izvanredan prijevoz
   - uvjete za izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu
   - upravnih rješenja kojim mogu zahtijevati prilagoĎavanje priključka i
      prilaza izmijenjenim uvjetima
   - zabraniti korištenje priključka i prilaza ili njegovo ukidanje

Upravni nadzor na provedbom Zakona o javnim cestama i propisa donesenih za
njegovo izvršavanje obavlja ministarstvo nadleţno za promet.
Poslove inspekcije javnih cesta obavlja ministarstvo nadleţno za promet,
sukladno zakonu o javnim cestama i posebnom zakonu, a nadzor provodi
inspektor za ceste.

Izvori sredstava za financiranje javnih cesta:
   - godišnja naknada za uporabu javnih cesta
   - cestarina za uporabu autoceste i objekta s naplatom
   - naknada za uporabu javnih cesta motornim i priključnim vozilima
       registriranih izvan RH
   - naknada za izvanredan prijevoz
   - naknada za prekomjernu uporabu javne ceste
   - naknada za korištenje cestovnog zemljišta
   - naknada za obavljanje pratećih djelatnosti
   - naknada za koncesije


                                                                               43
   - sredstva drţavnog proračuna, proračuna ţupanija
   - naknada za financ. GraĎenja i odrţavanja javnih cesta
   - ostali izvori


VODOPRIVREDA

Vode su opće dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne mogu biti ni u čijem
vlasništvu. Vode kao opće dobro imaju osobitu zaštitu RH.

Odredbe zakona o vodam odnose se na:
  - površinske vode i podzemne vode
  - mineralne i termalne vode
  - nalazište vode za piće u teritorijalnome moru
  - priobalne vode

područje RH se u svrhu upravljanja vodama dijeli na slivna i vodna područja.

Vodna područja su:
  - vodno područje sliva Save
  - vodno područje slivova Drave i Dunava
  - vodno područje primorsko-istarskih slivova
  - vodno područje dalmatinskih slivova

Slivno područje čini teritorijalnu jedinicu za upravljanje vodama II reda, te
melioracijskim sustavom za odvodnju, utvrĎuje ih Vlada RH.

Površinske vode dijele se na vode I reda i vode II reda . popis voda I reda koji
uključuje meĎudrţavne , priobalne vode, druge veće vodotoke, te bujične vode
veće snage, utvrĎuje Vlada RH. Ostale površinske vode su vode II reda.

Planske osnove za upravljanje vodama su:

   - strategija upravljanja vodama
   - planovi upravljanja područjima i
   - plan upravljanja vodama

plan upravljanja vodnim područjem obuhvaća:
   - opći opis značajki vodnoga područja
   - raspored zalihe i osobine voda
   - identifikaciju potreba za vodom u svim područjima ţivota i dr.

plan upravljanja vodnim područjem donosi vlada RH.


                                                                                   44
Plan upravljanja vodama izvršni je planski dokument na temelju kojeg se
prikupljaju prihodi i podmiruju izdaci za ostvarenje programa i drugih zadaća u
njegovom obuhvatu.

Korištenjem voda smatra se:
  - zahvaćanje, crpljenje i uporaba površinskih i podzemnih mineralnih i
      termalnih voda za različite namjene
  - korištenje vodnih snaga za proizvodnju električne energije i druge
      pogonske namjene
  - korištenje voda za uzgoj riba
  - korištenje voda za plovidbu
  - korištenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene

Vodoopskrbnu djelatnost čine poslovi zahvaćanja i crpljenja podzemnih i
površinskih voda za piće i druge potrebe i njihova pročišćavanja do stupnja
zdravstvene ispravnosti i dovoĎenja do mjesta potrošnje i raspodijele
korisnicima.

Vodno dobro je dobro od interesa za RH koje ima njezinu osobitu zaštitu i
koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom. Vodno dobro sluţi
odrţavanju i poboljšanju vodnog reţima.
Vodno dobro je skup zemljišnih čestica koji obuhvaća:
   - vodonosna i napuštena korita površinskih kopnenih voda
   - ureĎeni inundacijski pojas
   - otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu isušivanjem vode
       njenom diobom na više rukavaca, naplavljivanjem zemljišta ili ljudskim
       djelovanjem.

Javno vodno dobro je javno dobro u općoj uporabi i u vlasništvu je RH. Javno
vodno dobro je neotuĎivo. Javnim vodnim dobrom upravljaju Hrvatske vode,
koje su ovlaštene na zaključivanje ugovora i poduzimanje drugih radnji u vezi s
ulaganjem, teh. I gospodarskih odrţavanjem, korištenjem i davanjem na
korištenje tog dobra i sluţnosti osim zaključivanja ugovora o koncesiji.

Zaštita voda od onečišćavanja provodi se radi očuvanja ţivota i zdravlja ljudi i
zaštite okoliša i prirode, te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja
voda za različite namjene.

Zaštita voda provodi se u skladu s drţavnim planom za zaštitu voda, planom
upravljanja vodama kao i planovima izgradnje i odrţavanja objekata komunalne
infrastrukture sukladno propisima o komunalnom gospodarstvu.



                                                                                45
Zaštićena područja su:
   - zone sanitarne zaštite vode za piće
   - područja za ribnjačarstvo i školjkarstvo
   - područja za kupanje i rekreaciju
   - područja podloţna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate i
   - područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je odrţavanje ili
      poboljšanje stanja voda bitan element njihove zaštite.
Djelatnost odvodnje otpadnih voda čine poslovi:
   - skupljanje otpadnih voda, njihovo odvoĎenje do ureĎaja za pročišćavanje
   - pročišćavanje i odvoĎenje u prijemnik
   - obrada mulja koji nastaje u procesu njihova pročišćavanja i
   - poslove odvodnje oborinskih voda iz naselja putem sustava javne
      odvodnje


zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaća djelovanje i mjere:
   - za obranu od poplava
   - obranu od leda na vodotocima
   - zaštitu od erozija i bujica i
   - za otklanjanje posljedica od takvih djelovanja

Sustav melioracijske odvodnje čini skup vodnih graĎevina i ureĎaja za
odvodnjavanje suvišnih voda na poljoprivrednom i drugom zemljištu, kojima se
neposredno i posredno omogućuje brţe i pogodnije otjecanje površinskih ili
podzemnih voda i osiguravaju povoljniji uvjeti korištenja i obavljanja
gospodarskih i drugih djelatnosti.

Poslove upravljanja drţavnim i lokalnim vodama obavlja pravna osoba čija je
tvrtka: Hrvatske vode – pravna osoba za upravljanje vodama. Osnivač je RH.
Hrvatske vode su neprofitna org. koja mogući višak prihoda usmjerava u
unapreĎivanje vodno-gospodarske djelatnosti.

Tijela upravljanja Hrvatskih voda su:
   - Upravno vijeće i
   - Direktor

Upravno vijeće - 7 članova: 6 bira Vlada RH, 1 biraju radnici tj radničko viječe
H. voda prema propisima o radu.
Direktor je voditelj poslovanja, odgovoran za rad H. voda. Imenuje i razrješava
ga Vlada RH na prijedlog ravnatelja na vrijeme od 5 godina.

Nacionalno vijeće za vode ima predsjednika i 10 članova koje na vrijeme od 4
godine imenuje Sabor RH.


                                                                               46
Način rada i djelovanja u vodnom gospodarstvu zasniva se na načelima:
  - voda je nezamjenjiv uvjet ţivota i rada
  - vodama se upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu
      odrţivog razvoja
  - teritorijalne jedinice za upravljanje vodama jesu vodna i slivna područja
  - U pripremi i donošenju planskih osnova za upravljanje vodama polazi se
      od obveza cjelovite zaštite okoliša i ostvarivanja općeg i gospodarskog
      razvoja RH.
  - Za korištenje vode koje prelaze granice dopuštene opće uporabe, kao i za
      svako pogoršanje stanja voda plaća se naknada razmjerno koristi, odnosno
      stupnju i opsegu utjecaja na promjene u stanje voda
  - Sudjelovanje javnosti u donošenju planskih osnova za upravljanje vodama
  - Propisima kojima se utvrĎuju zadaci i obveze za ulaganja u poboljšanje
      vodnog sustava moraju se utvrditi i izvori za njihovo financiranje.

Upravni nadzor nad provedbom Zakona o vodama i propisa donesenih na
temelju njega kao i upravni nadzor nad Hrvatskih vodama u obavljanju
prenijetih im poslova drţavne uprave obavlja ministarstvo nadleţno za vodno
gospodarstvo.

Kao izvore i sredstava za financiranje vodnog gospodarstva Zakon o
financiranju vodnog gospodarstva navodi:
   - drţavni proračun
   - vodne naknade
   - proračun jedinica lokalne i područne samouprave
   - ostale izvore

Vodne naknade čine:
  - vodni doprinos
  - naknada za korištenje voda
  - naknada za zaštitu voda
  - naknada za vaĎenje pijeska i šljunka
  - naknada za ureĎenje voda
  - naknada za melioracijsku odvodnju i
  - naknada za melioracijsko navodnjavanje




                                                                              47
3. KOMUNALNO
GOSPODARSTVO
Pod komunalnim gospodarstvom razumijeva se obavljanje komunalnih
djelatnosti, a naočito pruţanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne
osobe, te financiranje graĎenja i odrţavanje objekata i ureĎaja komunalne
infrastrukture kao cjelovitog sustava na području, općina, gradova i Grada
Zagreba i ţupanija. Komunalna djelatnost se obavlja kao javna djelatnost.

Jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne
djelatnosti obvezne su na temelju zakona o komunalnom gospodarstvu i
posebnih propisa:
   - osigurati trajno i kvalitetno obavljanje kom. Djelatnosti
   - osigurati odrţavanje kom. Objekata i ureĎaja u stanju funkcionalne
       sposobnosti
   - osigurati obavljanje kom. djelatnosti na načelima odrţivog razvoja
   - osigurati javnost rada


Kom. djelatnosti u smislu Zakona o kom. gospodarstvu su:
  - opskrba pitkom vodom
  - odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
  - prijevoz putnika u javnom prometu
  - odrţavanje čistoće
  - odlaganje komunalnog otpada
  - odrţavanje javnih površina
  - odrţavanje nerazvrstanih cesta
  - trţnice na malo
  - odrţavanje groblja, krematorija i prijevoz pokojnika
  - obavljanje dimnjačarskih poslova
  - javna rasvjeta

Komunalne djelatnosti mogu obavljati:
  - trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave
  - javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave
  - sluţba – vlastiti pogon koji osniva jedinica lokalne samouprave
  - pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji
  - pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih
    poslova.

                                                                               48
U cilju pobliţeg ureĎenja odnosa u kom. gospodarstvu, predstavničko tijelo
jedinice lokalne samouprave obvezno je donijeti odluku o komunalnom redu i
mjere za njeno provoĎenje.

Odlukom o komunalnom redu sadrţe osobito odredbe o:
  - ureĎenju naselja
  - odrţavanje čistoće i čuvanju javnih površina
  - korištenje javnih površina
  - skupljanje, odvozu i postupanju sa skupljenim kom. otpadom
  - uklanjanje snijega i leda
  - uklanjanje protupravno postavljenih predmeta
  - mjere za provoĎenje kom. reda
  - kaznene odredbe

GraĎenje objekta i ureĎaja kom. infrastrukture za javne površine, nerazvrstane
ceste, groblja i krematorije, javnu rasvjetu, nabavu opreme za opskrbu pitkom
vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz putnika, odrţavanje
čistoće, odlaganje komunalnog otpada, trţnice na malo financira se iz:
    - komunalnog doprinosa
    - proračuna jedinice lokalne samouprave
    - naknade za koncesiju
    - drugih izvora utvrĎenih posebnim zakonom
    - cijene komunalne usluge
    - naknade za priključenje

komunalni doprinosi su novčana davanja koja se plaćaju za graĎenje i korištenje
objekata i ureĎaja kom. infrastrukture. Kom. doprinos je prihod jedinice lokalne
samouprave, a plača ga vlasnik graĎevne čestice na kojoj se gradi graĎevina,
odnosno investitor.

Koncesije za obavljanje kom. djelatnosti te izgradnju i korištenje objekata i
ureĎaja kom. infrastrukture u cilju obavljanja kom. djelatnosti mogu se dati za
obavljanje djelatnosti:
   - opskrbe pitkom vodom
   - odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
   - crpljenje, odvoza i zbrinjavanja fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama
   - prijevoza putnika u javnom prometu
   - skupljanje i odvoza kom. otpada
   - odlaganje kom. otpada
   - trţnice na malo
   - prijevoza pokojnika i
   - obavljanje dimnjačarskih poslova



                                                                                 49
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odlukom odreĎuje komunalne
djelatnosti te utvrĎuje uvjete i mjerila za provedbu prikupljanja ponuda ili
javnog natječaja za davanje koncesije.

Zakonom o komunalnom gospodarstvu koncesija se moţe dati do 30 godina.

Naknada za koncesiju se uplaćuje u korist proračuna jedinice lokalne
samouprave – davatelja koncesije., a koristi se za graĎenje objekata i ureĎaja
kom. infrastrukture.

Koncesija prestaje:
  - istekom vremena na koje je koncesija dodijeljenja
  - prestankom pravne ili smrču fizičke osobe korisnika koncesije
  - otkazom ugovora o koncesiji
  - sporazumom stranaka

Sredstva za obavljanje kom. djelatnosti osiguravaju se:
   - iz cijene kom. usluge
   - iz kom. naknade
   - iz proračuna j.l.s.
   - iz drugih izvora po posebnim potrebama

Iz cijene kom. usluge osiguravaju se sredstva za obavljanje sljedećih kom.
djelatnosti:
    - Opskrba pitkom vodom
    - Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, osim odvodnje atmosferskih
       voda
    - Prijevoz putnika u javnom prometu
    - Odrţavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz kom.
       otpada
    - Odlaganje kom. otpada
    - Trţnice na malo
    - Prijevoz pokojnika
    - Obavljanje dimnjačarskih poslova

Komunalna naknada prihod je proračuna jedinice lokalne samouprave. Sredstva
kom. naknade namijenjena su financiraju obavljanja ovih kom. djelatnosti:
  - Odvodnja atmosferskih voda
  - Odrţavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina
  - Odrţavanje javnih površina
  - Odrţavanje nerazvrstanih cesta
  - Odrţavanje groblja i krematorija
  - Javna rasvjeta


                                                                                 50
Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici odnosno korisnici:
  - stambenog prostora
  - poslovnog prostora
  - garaţnog prostora
  - graĎevnog zemljišta koje sluţi za obavljanje poslovne djelatnosti
  - neizgraĎenog graĎevnog zemljišta




4. UPRAVNE
ORGANIZACIJE
Upravne org. u sastavu ministarstva osnivaju se u pravilu kao:
  - uprave
  - zavodi i
  - ravnateljstva

Uprave se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u kojem
se obavljaju preteţito upravni poslovi, s odreĎenim stupnjem samostalnosti u
radu.

Zavodi se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u kojem
se obavljaju preteţito stručno-analitički poslovi koji zahtijevaju posebne načine
rada unutar ministarstva.

Ravnateljstva se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u
kojem se obavljaju odreĎeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi, kad
obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu sluţbu, samostalno
djelovanja i posebne načine rada unutar ministarstva.

Drţavne upravne organizacije ustrojavaju se za obavljanje poslova drţavne
uprave u jednom ili više upravnih područja. Drţavne upravne organizacije
obavljaju upravne, stručne i druge poslove iz svog djelokruga, a osobito:
   - proučavaju i istraţuju odreĎena pitanja koja zahtijevaju primjenu
      posebnih načina rada
   - vode propisane očevidnike
   - rješavaju u upravnim stvarima


                                                                                 51
   - provode upravni odnosno inspekcijski nadzor
   - pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa
   - pripremaju stručne podloge za postupak odlučivanja u drţavnim tijelima
   - ostvaruju suradnju s tijelima drţavne uprave, j.l.p. samouprave te drugim
     pravnim osobama
   - ostvaruju meĎunarodnu suradnju
   - prikupljaju, sreĎuju i razlučuje podatke od interesa za djelatnost za koju
     su ustrojene
   - druge poslove utvrĎene zakonom

Drţavne upravne org. osnivaju se u pravilu kao drţavne uprave, zavodi i
ravnateljstva i to:
   - Drţavna geodetska uprava
   - Drţavni hidrometeorološki zavod
   - Drţavni zavod za intelektualno vlasništvo
   - Drţavni inspektorat
   - Zavod za mjeriteljstvo
   - Drţavni zavod za statistiku
   - Drţavni zavod za zaštitu od zračenja
   - Drţavna uprava za zaštitu i spašavanje
   - Drţavni zavod za nuklearnu sigurnost


Radom drţavnih upravnih org. upravlja ravnatelj. Ravnatelja drţavnih upravnih
org. imenuje i razrješuje Vlada RH na prijedlog predsjednika Vade RH i uz
prethodno pribavljeno mišljenje nadleţnog ministarstva. Za svoj rad ravnatelj je
odgovoran Vladi odnosno nadleţnom ministru.

Poslove drţavne uprave u tijelima drţavne uprave obavljaju drţavni sluţbenici.
Pomoćno-teh. Poslove u tijelima drţavne uprave obavljaju namještenici.

Sredstva za rad se osiguravaju iz drţavnog proračuna




                                                                              52
5. SLUŢBE KOJE
OBAVLJAJU OSOBE
JAVNOG POVJERENJA
JAVNO BILJEŢNIŠTVO

Javnobiljeţnička sluţba sastoji se u sluţbenom sastavljanju i izdavanju javnih
isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju
prava, u sluţbenom ovjeravanju privatnih isprava, u primanju na čuvanje
isprava, zatim novca i predmeta od vrijednosti radi njihove predaje drugim
osobama ili nadleţnim tijelima te u obavljanju po nalogu sudova ili drugih
javnih tijela, postupaka odreĎenih zakonom.

Javnog biljeţnika imenuje rješenjem ministar pravosuĎa na temelju provedenog
natječaja.

Za javnog biljeţnika moţe biti imenovana osoba:
   - Drţavljanin RH
   - Koja ima poslovnu sposobnost i ispunjava opće zdravstvene uvjete za
      obavljanje sudačke sluţbe
   - U RH diplomirala pravni fakultet ili koja je nostrificirala svoju
      svjedodţbu o završenom pravnom fakultetu izvan RH
   - Pravosudni i javnobiljeţnički ispit
   - 5 godina radnog staţa na pravnim poslovima poslije polaganja
      pravosudnog ispita
   - koja je dostojna javnog povjerenja za obavljanje javnobiljeţničkog posla
   - i drugi




-




                                                                                 53