TEORIJA TRO�KOVA by 4oKeQr

VIEWS: 73 PAGES: 83

									TEORIJA TROŠKOVA
   teorija troškova prouĉava kretanje troškova u
    odnosu na proizvodnju i njihov utjecaj na
    prihode poduzeća
   intenzivno raĉunanje troškova –kraj 19.i
    poĉ.20.st. → prve gosp.krize u
    kapit.zemljama
   pojava industrijskih poduzeća → nastanak
    knjigovodstva troškova
Bitne karakteristike:
   troškovi su vrijednosni (novĉani) izraz ulaganja
    elemenata proizvodnje koji nastaju radi stvaranja
    novih uĉinaka i ostvarivanja dobiti
   troškovi su baza za utvrĊivanje cijene dobara
   svaka jedinica troška smanjuje profit poduzeća
   za svaku razinu proizvodnje treba težiti odabiru
    najjeftinije kombinacije ulaganja
   troškove promatramo kroz tri vremenska razdoblja
    (trenutaĉni, kratki i dugi rok)
                             TROŠKOVI



                    PREMA NAĈINU    PREMA UĈINCIMA     PREMA
PREMA PORIJEKLU     REAGIRANJA NA     RADI KOJIH     SLOŢENOSTI
                     PROIZVODNJU       NASTAJU       STRUKTURE




  MATERIJALNI
                        FIKSNI         IZRAVNI       JEDNOSTAVNI
STALNIH SREDSTAVA
                     VARIJABILNI         OPĆI          SLOŢENI
      RADA
Vrste troškova prema porijeklu:
1.   Materijalni troškovi
2.   Troškovi stalnih sredstava
3.   Troškovi rada
1. Materijalni troškovi
a) osnovnog i pomoćnog materijala, energije,
   ambalaže, inventara i sl.
 služe u proizvodnji

 vrijednost troškova prenosi se na proizvod

TM (trošak materijala) = qm x cm (koliĉina
   x cijena materijala)
Cijena materijala
- temelji se uglavnom na tržišnim cijenama po kojima se
    materijal nabavlja
materijal nabavljen na tržištu uraĉunava se u troškove
    po nabavnoj cijeni

nabavna cijena = kupovna cijena+trošak dopreme
   poljoprivredna proizvodnja
– koristi i netržišne materijale – materijali vlastite
proizvodnje koji nemaju poznatu tržišnu cijenu
- trošak materijala iz vlastite proizvodnje uraĉunava se
u troškove po neto prodajnoj cijeni (procjenjuje se po kojoj
    cijeni bi se mogao prodati na tržištu, oduzima se trošak
    dopreme i dobiva se cijena mat.iz vlastite proizvodnje)

neto prodajna cijena = trţišna cijena – trošak dopreme
Primjer materijalnih troškova trgovinskog poduzeća

konto   Naziv troška          2009             2008             indeks         Plan 2010
4003    Potrošni materijal             4 549            7 324             62          5 000
4004    Uredski materijal             50 030           44 924            111         45 000
4005    Kalo,rasip,lom               126 419           69 132            183         90 000
4007    Mat.za održavanje             58 763           36 907            159         60 000
4010    Elektriĉna energija          452 078          407 705            111        430 000
4011    Plin za grijanje              62 229           48 192            129         60 000
4012    Plin za viliĉare              11 047                -              -         11 000
4014    Dizel goriva                  57 680           80 814             71         60 000
4050    Radna odjeća                   7 781           45 060             17         10 000
4105    Poštarina                      1 138             923             123          1 000
kont   Naziv troška           2009             2008             indeks         Plan 2010
o
4106   telefoni                       34 444           29 171            118         30 000
4120   Usluge održavanja              88 843          195 564             45         80 000
4150   Reklame                        41 295           25 629            161         41 000
4170   Odvoz otpada                   78 508           79 410             99         80 000
4176   Deratizacija                    6 052           12 168             50          6 000
4177   Voda                           22 347           23 741             94         23 000
4465   Porez na tvrtku                 2 000            2 000            100          2 000
4474   Provizija na kartice          512 369          480 948            107        517 000
       Komunalna naknada,                xy               yz                               xz
       atesti, zdravstvene
       usluge i dr.
       Brutto plaća

       UKUPNO                    5 400 000        5 000 000              108      4 900 000
2. Troškovi stalnih sredstava (troškovi kapitala)
a)   amortizacija
b)   troškovi održavanja dug.imovine
c)   premije osiguranja
d)   kamate na kredite
e)   troškovi ĉuvanja objekata i opreme
2 a) Amortizacija
   najvažniji trošak stalnih sredstava
   dio vrijednosti koju stalno sredstvo izgubi u
    nekom razdoblju
   trošak proizvodnje – prenosi se na proizvode
   otpis i gubitak vrijednosti trajnog sredstva
   naĉin financiranja i zamjene novih
Obraĉun amortizacije
Polazne veliĉine za obraĉun :
a)  osnovica za amortizaciju – razlika izmeĊu poĉetne i
    krajnje vrijednosti sredstva (Vo-Vn)
b)  vijek korištenja stalnog sredstva
c)  amortizacijska kvota (godišnji iznos)
Metode izraĉuna amortizacije
1.   VREMENSKE - temelje se na dužini trajanja
     stalnog sredstva
    linearna
    degresivna - aritmetiĉka i geometrijska
    progresivna - aritmetiĉka i geometrijska

2.   FUNKCIONALNE – temelje se na opsegu
     korištenja (uĉinku, satu i sl.)
Vrste vremenske amortizacije
1.   LINEARNA METODA AMORTIZACIJE
-    najjednostavniji i najviše korišteni oblik
-    godišnji iznosi amortizacije su jednaki za sve
     godine korištenja
       a= (Vo-Vn) / n
       a= god.iznos amortizacije
       Vo-Vn = osnovica za amort.
       (Vo – nabavna vrijednost ; Vn –krajnja ili likv.vrijednost)
      n=broj godina
2. DEGRESIVNA METODA VREMENSKE AMORTIZACIJE
– iznos amortizacije u poĉetku najveći, onda se smanjuje iz godine u godinu
a)    ARITMETIĈKA DEGRESIVNA –iznosi smanjivanja su jednaki kroz
      godine:
D= d x (n-1) d – slobodno izabrana razlika; D=zbroj iznosa d
a 1 = a + D/2 a1 – amort.prve godine
a = Vo-Vn / n
a2 = a1 – d
a3= a2 –d itd.
b) GEOMETRIJSKA DEGRESIVNA VREMENSKA AMORTIZACIJE
-   osnovica amortizacije je najveća u prvoj godini, onda se smanjuje po
opadajućem geom.nizu
-   iznosi amortizacije razlikuju se za umnožak kvocijenta koji se zadaje
-   kod izraĉuna dobivamo iznos amortizacije posljednje godine pa pomoću
    kvocijenta raĉunamo sve daljnje godine do prve


   an = (Vo-Vn) x (q-1) / (q ⁿ -1)   q= zadani kvocjent

   an-1 = an x q                     an = zadnja godina korištenja sredstva
3. PROGRESIVNA METODA VREMENSKE AMORTIZACIJE
-   Obrnuta u odnosu na degresivnu
-   Iznos amortizacije u prvoj godini je najmanji, a onda se povećava iz
    godine u godinu

a)    ARITMETIĈKA PROGRESIVNA
b)    GEOMETRIJSKA PROGRESIVNA
-     naĉin izraĉuna kod obje metode jednak je kao i kod degresivne, samo je
razlika što se kod degresivne raĉuna amortizacija od prve godine prema
zadnjoj, a kod progresivne amortizacija zadnje godine prema prvoj
tj. u progresivnoj je an = zadnja godina, a u degresivnoj an=prva godina
Funkcionalna amortizacija
-visina je ovisna o intenzitetu korištanja stalnog sredstva
-izraĉunava se po jedinici uĉinka ili satu
 aq =Vo-Vn /Q
aq –amortiz.po jedinici uĉinka
Q –uĉinak u cijelom vijeku korištenja
ak = aq x q k
ak – godišnji iznos amortizacije
aq –amortiz.po jedinici uĉinka
q – ostvareni uĉinak u godini u kojoj se raĉuna
Stopa amortizacije
   služi za izraĉunavanje godišnjih iznosa
    amortizacije
   raĉuna se na naĉin da se broj 100 podijeli sa
    godinama korištenja stalnog sredstva (100/n)
   Zakon: definira maksimalno porezno
    dopuštene stope amortizacije (porezni rashod)
   praksa: izraĉun godišnjih stopa, ĉesto manje
    od max.dopuštenih
Zadaci i vježbe:
OPIS                           STROJ A    STROJ B
Kupovna(fakturna) vrijednost     26 000     75 000
Carinske pristojbe                6 000          -
Troškovi prijevoza               12 000     20 000
Troškovi montaže                      -      3 000
Nabavna vrijednost
Krajnja (likvid.) vrijednost      4 000      2 000
Osnovica za amortizaciju
Izraĉunajte
1.   nabavnu vrijednost strojeva
2.   osnovicu za amortizaciju
3.   ako je predviĊeno vrijeme korištenja strojeva 10
     godina izraĉunajte godišnju stopu i iznos
     amortizacije po linearnoj metodi za stroj A i B
4.   prema metodi funkcionalne amortizacije izraĉunaj
     amortizaciju stroja A, ako predviĊamo da u vijeku
     korištenja može ostvariti 8000 sati rada (10god x
     prosjeĉno 800 h)
Funkcionalna amortizacija
    GODINE     OSTVARENI    AMORTIZ/h     GODIŠNJA       NEMAORTIZ.
               SATI qk       aq           AMORT. ak      VRIJEDNOST
         1            750          5 kn       3750 kn         36 250 kn
         2            800
         3            850
         4            700
         5            900
         6            800
         7            750
         8            850
         9            800
        10            800
      UKUPNO         8000          5 kn      40 000 kn                -
1.   NABAVNA VRIJEDNOST STROJA = KUPOVNA (FAKTURNA
     VRIJEDNOST + TROŠAK DOPREME)
2.   OSNOVICA ZA AMORT.= RAZLIKA IZMEĐU POĈETNE I
     LIKVIDACIJSKE VRIJEDNOSTI SREDSTVA
Zadatak 2.
Kupili ste kombajn i platili ga 1 000 000 kn.
Nakon 10 godina korištenja njegova procjenjena krajnja
vrijednost bila je 70 000 kn.

Koliki je godišnji trošak amortizacije korištenjem linerane
metode ?
Zadatak 3.
Poĉetna vrijednost vinograda veliĉine 1 ha je 93 750 kn, vijek
korištenja 25 godina i prosjeĉni godišnji ured 7 500 kg grožĊa.
Izraĉunajte amortizaciju po :

a) linearnoj vremenskoj metodi
b) funkcionalnoj metodi
a)   93 750 kn : 25 god = 3 750 kn/god

b)    7 500 kg x 25 god = 187 500 kg
     93 750 : 187 500 = 0,5 kn/kg
Zadatak 4.
Kupili ste ureĊaj za stoĉnu hranu nabavne vrijednosti 90 000kn,
krajnja vrijednost je 6 000kn i vrijeme korištenja 6 godina.

Izraĉunajte amortizaciju putem :
a)   Linearne metode
b)   Degresivne metode – aritmetiĉke i geometrijske
c)   Progresivne metode – aritmetiĉke i geometrijske
Pregled izraĉuna amortizacije – zadatak 4.
GODINE   LINEARNA     DEGRES.      DEGRES.      PREOGES.     PROGRES.
         GOD.AMOR.    ARITMET.     GEOMET.      ARITMET.     GEOMET.
                      GOD.AMOR.    GOD.AMOR.    GOD.AMOR.    GOD.AMOR.
1            14 000       24 000       21 050        4 000        8 459

2            14 000       20 000       17 541        8 000       10 151

3            14 000       16 000       14 618       12 000       12 181

4            14 000       12 000       12 181       16 000       14 618

5            14 000        8 000       10 151       20 000       17 541

6            14 000        4 000        8 459       24 000       21 050

UKUPNO       84 000       84 000       84 000       84 000       84 000
Troškovi tehniĉkog održavanja
Vrste tehniĉkog održavanja:
1.   KOREKTIVNO – popravak pri pojavi kvara
2.   PREVENTIVNO – pranje, ĉišćenje, podmazivanje-prije
     nastanka kvara
3.   TEKUĆE – manji popravci i zamjene; trošak razdoblja u
     kojem je nastao, smanjuje prihod
4.   INVESTICIJSKO – veći popravci i zemjene , remont ;
     visoki troškovi ; povećava osnovicu za amortizaciju i
     rasporeĊuju se na godine korištenja; ne utjeĉe odmah na
     prihod a = (Vo-Vn) + Tu / n
Troškovi rada
Rad se plaća u obliku nadnice ili plaće.
Nadnica – utvrĊuje se dnevno ili tjedno
         - za rad u neposrednoj proizvodnji
Plaća – isplaćuje se za redovni rad u odreĊenim
   vremenskim intervalima


Tr = q r x c r     (trošak rada = koliĉina x cijena rada)
Kamata
- je cijena novca
-    kamata na uloženi kapital tereti troškove proizvodenje u
kojima se taj kapital koristi
a) Jednostavne kamate - raĉuna se za svako razdoblje na poĉetni
     iznos glavnice
     K = G x k x n / 100           G-glavnica
                                    k –kamatna stopa
                                    n – godine korištenja
b) Složene – raĉunaju se na iznos glavnice, ali i na kamate
     obraĉunate u prethodnim razdobljima
Izraĉun kamate
1.Poljoprivredni proizvoĊaĉ odluĉuje uzeti namjenski kredit
za izgradnju staklenika za uzgoj voća ili povrća. Potrebno mu je 4
mil kn financijskih sredstva, uz kamatnu stopu 2% i
period 10 godina. Izraĉunajte godišnji iznos kamate za navedeni
projekat.
G=4 000 0000
k =2%
n= 10 god             K=4 000 000 x 2 x 10 / 100 =800 000
            godišnja kamata = 800 000 /10 god = 80 000 kn
Ovisnost troškova o proizvodnji
KOEFICIJENT PROMJENJIVOSTI – mjeri postotnu
promjenu troškova, u odnosu na postotnu promjenu proizvodnje


-    može biti: 0, 1, >1, iznimno može biti i manji od 0, što je
rijetkost u praksi


Kp= ∆T/∆Q (u %)
Troškovi prema naĉinu reagiranja na proizvodnju
1.   FIKSNI (ili stalni, režijski, tr.kapaciteta)   FC
     - ne mijenjaju se s opsegom proizvodnje
      - Kp = 0

2.   VARIJABILNI ( promjenjivi) VC
     – ovise i opsegu proizvodnje
     - Kp > 0
1. Fiksni troškovi (FC)
   ne mijenjaju se s opsegom proizvodnje
   ugovorna plaćanja za najam, kamate na kredite,
    zemljište, postrojenja, amortizacija, premije
    osigurnja i dr.
   novĉani izdatak koji se plaća i onda kada poduzeće
    ne proizvodi
   ukupni fiksni trošak je konstanta
Prosjeĉni fiksni trošak (AFC)
AFC = FC/Q
- povećanje proizvodnje, smanjuje prosjeĉni fiksni trošak
-   on je najmanji kod maksimalnog iskorištenja kapaciteta
proizvodnje
JALOVI (NEISKORIŠTENI) FIKSNI TROŠAK – razlika
    izmeĊu najnižeg AFC (kod max proizv.) i stvarnog troška (od
    realizirane proizvodnje)
neograniĉeno fiksni troškovi – grafiĉki prikaz FC i AFC
Vrste fiksnih troškova:
a)   APSOLUTNO (NEOGRANIĈENO) FIKSNI

a)   RELATIVNO (RAZMJERNO) FIKSNI
       - oni se mijenjaju samo ako utjeĉemo na
     proizvodnju tj. organizaciju rada (npr. kupovinom
     dodatnih strojeva povećali smo fiksni trošak
     amortizacije za dodatne strojeve)
     - imaju skokovit rast ili pad
relativno (razmjerno) fiksni troškovi
2. Varijabilni troškovi (VC)
   mijenjaju se ovisno o proizvodnji i kretanju
    prinosa
   Kp≠0

2a) proporcionalni
2b) neproporcionalni
2a) proporcionalni varijabilni troškovi
1.   Mijenjaju se razmjerno opsegu proizvodnje
     (prinosa)
2.   To su troškovi sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava,
     rezervnih dijelova za strojeve
3.   Kp= 1 (uvijek)
4.   Prosjeĉni proporcionalni troškovi jednaki bez
     obzira na promjenu proizvodnje
2b) neproporcionalni varijabilni troškovi
-    mijenjaju se brže ili sporije od opsega proizvodnje
1.   Degresivni (VCDG)
2.   Progresivni (VCPG)
3.   Regresivni (VCRG)
1. Degresivni neproporcionalni varijabilni troškovi


   rastu sporije od opsega proizvodnje, kao posljedica
    rastućih prinosa (resursi su bolje iskorišteni)
   javljaju se na niskoj razini proizvodnje
   po jedinici proizvoda ↓ s ↑ opsega proizvodnje ↑
   Kp < 1
2. Progresivni neproporcionalni varijabilni troškovi
   rastu brže od opsega proizvodnje (prinosa)
   javljaju se na visokoj razini proizvodnje, pri
    maksimumu iskorištenja kapaciteta
   kao posljedica opadajućih prinosa proizv.resursa
   odraz neusklaĊenosti odnosa izmeĊu uloženih
    resursa i dobivenih prinosa
   Kp>1
2. Regresivni neproporcionalni varijabilni troškovi
   rijetka pojava u praksi
   troškovi se smanjuju u odnosu na opseg proizvodnje
    (u ukupnom iznosu i po jedini uĉinka)
   Kp<0
Ukupni troškovi (TC)
   ukupni novĉani izdatak potreban da se
    proizvede jedinica proizvodnje q
   rastu kada proizvodnja raste
    TC = FC+VC

    prosjeĉni ukupni troškovi
    AC =TC/Q
Graniĉni troškovi (MC)
   graniĉni = dodatni
   oznaĉavaju promjenu ukupnih troškova, uvjetovanu
    proizvodnjom dodatne jedinice proizvoda
   u poĉetnoj fazi opadaju, dosežu minimum i poĉinju
    rasti
   krivulja graniĉnih troškova oblika slova U
    MC = ΔTC / Δ Q
    Zadaci –izraĉunajte troškove :

PROIZV.   FIKSNI   VARIJ.T.   UKUPNI   GRANIĈ   PROSJ.   PR.FIKS   PR.VARI
Q         FC       VC         TC       MC       AC       AFC       AVC
O         55       0

1                  30

2                  55

3                  75

4                  105

5                  155
Prihodi
   vrijednost koju poduzetnik ostvari svojim poslovanjem u
    odreĊenom razdoblju

ukupni prihod (umnožak cijene i koliĉine)
  TR = p x Q
  graniĉni prihod
  MR = ∆TR / ∆ Q

dobit ili gubitak (financijski rezultat)
 = ukupni prihod –ukupni troškovi ( TP (FR) = TR – TC)
Toĉka pokrića troškova (prijelomna toĉka) TPT
   to je toĉka u kojoj poduzeće ne postiže ni
    dobitak ni gubitak (razultat 0); najniža razina
    proizvodnje
   toĉka u kojoj se sijeku pravci ukupnih
    troškova i ukupnih prihoda (TC=TR)
Grafiĉki prikaz TPT
Zadatak : izraĉunajte troškove proizvodnje i TPT proizvodnje
inox posuda za vinarstvo ako su dati slijedeći parametri:

Q        p        TC        AC       MC       TR        TP
                                                        (FR)
0        -        200
1        400      400
2        400      620
3        400      1000
4        400      1500
5        400      2100
TPT je u toĉki gdje je TC=TR = 400kn, posl.rezultat =0
Q      p       TC      AC      MC      TR      TP
                                               (FR)
0      -       200     -       -       -       - 200
1      400     400     400     200     400     0
2      400     620     310     220     800     180
3      400     1000    333,3   380     1200    200
4      400     1500    325     500     1400    100
5      400     2100    420     600     2000    -100
zadatak
Neko gospodarstvo proizvelo je i prodalo 120 grla tovne junadi u
   godini. Cijena junadi je 14 kn po kg žive vage. Junad se
   isporuĉuje s prosijeĉnom težinom od 500 kg. Za slijedeću
   godinu planira poveĉanje broja grla za 15 %.
Ako će pri tome trošak proizvodnje po grlu narasti sa 6000 na
   6125 kn, isplati li se gospodarstvu planirano povećanje?

Odgovor potvrdite uporabom:
A ) graniĉnog troška
B ) izraĉunom financijskog rezultata
A) za izraĉun graniĉnog troška potrebni su ukupni troškovi prije
i nakon povećanja proizvodnje


razina        Proizvodnja    Proizvodnja    Ukupni trošak Graniĉni
              Q u grlima     Q u kg         TC            trošak MC
1                      120        60 000        720 000                -
2                      138        69 000        845 250 13,92 kn/kg

   Q2 = Q1 + 15% = 120 x 1,15 = 138 grla
   kg / Q2 = 138 x 500 kg = 69.000
   TC1 = 6.000 kn/grlu x 120 = 720.000 kn
   TC2 = 6.125 kn/grlu x 138 grla = 845.250 kn
   MC = 13,92 < 14,00 ( p)
   Graniĉni trošak je manji od prodajne cijene i povećanje je ekonomski
    opravdano.
B) za izraĉun financijskog rezultata potrebni su ukupni troškovi i
ukupni prihodi
Razina   Cijena   Proizvodnja Q u   Ukupni trošak      Ukupni         Ukupni
                  kg                                   prihod (Qxp)   profit ili
         P
                                                                      fin.rezultat
1        14,00           120 x500       60 000x6000       60 000x14     120 000
                          =60 000          = 720 000       =840 000
2        14,00           138 x500       69 000x6125       69 000x14     120 750
                          =69 000          = 845 250       =966 000


   izraĉunati finacijski rezultat pokazuje ekonomsku isplativost
    povećanja proizvodnje jer su prihodi na 2. razini veći od
    prihoda na 1. razini proizvodnje
 Naĉini prenošenja i
raspodjele troškova
Troškovi prema uĉincima radi kojih nastaju

                        UKUPNI TROŠKOVI



    OPĆI ILI
  INDIREKTNI                                          DIREKTNI
   TROŠKOVI                                           TROŠKOVI




                TR. IZRADE           TROŠKOVI RADA
                TR. UPRAVE           TR.MATERIJALA
               TR. PRODAJE          TR.TUĐIH USLUGA
Izravni ili direktni troškovi
   nakon što je trošak nastao može se utvrditi radi ĉije je
    proizvodnje nastao (po uĉinku)

   to su troškovi materijala za izradu, rada i tuĊih usluga
Poljoprivredna proizvodnja
-   ima oblik VEZANE PROIZVODNJE – iz istih osnovnih
materijala i istom tehnologijom dobiva se više razliĉitih
proizvoda (proizvodi jedne linije su vezani proizvodi )

-  svi proizvodi nastali u jednom proizvodnom procesu ĉine
LINIJU PROIZVODNJE (ona je nositelj troškova)
Jedan (a nekada i više) vezanih proizvoda je glavni, a ostali su
   sporedni proizvodi

Izravni troškovi u polj. proizvodnji – svi koji se odnose na
    odreĊenu liniju proizvodnje u kojoj se dobivaju dva ili više
    vezana proizvoda (npr.linija proizvodnje jabuka više sorti i
    klasa)
Nakon završene proizvodnje troškovi se evidentiraju i
   rasporeĊuju po linijama proizvodnje odreĊenim
   matematiĉkim postupcima
Npr. proizvodnja pšenice je linija
   proizvodnje u kojoj su vezani
   proizvodi zrno i slama, u liniji
   proizvodnje kukuruza vezani su
   proizvodi zrno i kukuruzovina, u
   liniji proizvodnje mlijeka i teladi
   proizvodi su mlijeko, telad, prirast
   mesa, stajski gnoj, i sl.
Izravni troškovi biljne proizvodnje su najĉešće podijeljeni na:
1) Troškovi temeljnih tvari:
    b) troškovi sjemena
    c) troškovi rasadnih tvari
    d) troškovi gnojiva i dr
2) Troškovi pomoćnih tvari:
    a) troškovi sredstava za zaštitu bilja
    b) troškovi tvari za vezivanje i dr.
3) Troškovi vlastitih (osobnih) usluga:
    a) troškovi mehanizacije (traktori, kombajni)
    b) transportna sredstva
4) Troškovi usluga drugih:
    a) troškovi istraživanja kvalitete proizvoda
    b) troškovi zaštite
5) Troškovi izravne amortizacije:
    a) temeljnih sredstava koja se izravno koriste u procesu proizvodnj
6) Troškovi usluga drugih:
    a) troškovi istraživanja kvalitete proizvoda
7) Troškovi plaća izrade:
    - plaće djelatnika koji izravno rade u proizvodnji
8) Troškovi izravnih ugovornih obveza:
    - troškovi kamata, osiguranja usjeva, dugogodišnjih nasada, osnovnog
    stada i dr.
Specifiĉnosti sastava cijena koštanja pri stoĉarskoj proizvodnji:
Izravni troškovi su:

   a) nabavna vrijednost stoke
   b) umjetno osjemenjivanje
   c) troškovi osnovnog materijala
   d) troškovi lijekova
   e) veterinarski troškovi
Opći ili indirektni troškovi
  odnose se na sve linije proizvodnje u nekom poduzeću ili
   gospodarstvu (zajedniĉki)
 svi oni koji se ne mogu direktno povezati uz odreĊeni
   proizvod ili liniju proizvodnje
Pravilo koje vrijedi kod rasporeĊivanja općih troškova:
              svaka se linija proizvodnje
              tereti određenim troškom,
            razmjerno njezinom doprinosu
                 nastanku toga troška
                          Vrste općih
                           troškova
                       u poljoprivrednoj
                          proizvodnji




     Opći troškovi
                         Opći troškovi      Opći troškovi
proizvodnje (izrade)
                           uprave             prodaje
  ili troškovi grane



  ratarske,            pravna služba,      prodajne službe
  vinogradarske,       kadrovska,          i marketing za
  stočarske            financijska,        sve linije
                       knjigovodstvena     tržišne proizvodnje
Opći troškovi izrade (grane) – zajedniĉki su za sve linije proizvodnje u jednoj
grani

primjer : plaća voditelja stoĉarske proizvodnje , troškovi mehanizacije ratarske
    proizvodnje, premije osiguranja vozila ratarske proizvodnje i sl.

Opći troškovi uprave – troškovi zajedniĉkih službi u poduzeću
primjer: troškovi održavanja poslovnih zgrada, troškovi energije, komunalne
    usluge, troškovi uredskog materijala, troškovi telefona, troškovi plaća
    pravnika, raĉunovodstva i sl.

Opći troškovi prodaje – obuhvaća troškove prodaje i marketinga
primjer: plaće prodajnog osoblja i terenskih komercijalista, troškovi transporta
    gotovih proizvoda, troškovi propagande i reklama
Karakteristika: troškovi prodaje terete samo proizvode namijenjene prodaji na
    tržištu
Kriteriji za raspored općih troškova
1.   KOLIĈINSKI KRITERIJI - raspored troškova vrši se
     pomoću koeficijenta prijenosa

2.   VRIJEDNOSNI KRITERIJI –raspored troškova vrši se
     pomoću stope prijenosa
1. Koliĉinski kriteriji
   koliĉina proizvedenih uĉinaka
   koliĉina potrošenog materijala
   broj sati rada (ruĉnog,strojnog)
   zasijana površina
   broj uvjetnih grla stoke
2. Vrijednosni kriteriji
   vrijednost prodanih proizvoda – polazi od
    pretpostavke da su troškovi proizvodnje
    proporcionalni tržišnoj vrijednosti proizvoda
   vrijednost potrošenog materijala
   plaće – vrijednost ljudskog rada
   zbroj izravnih i primarnih troškova
Koeficijent i stopa prijenosa
koeficijent prijenosa                  stopa prijenosa

ukupan iznos općeg troška         ukupan iznos općeg troška
_____________________ i          _____________________ x100
ukupni iznos koliĉin.kriterija     kupni iznos vrijednos.kriterija
Primjer – voćarska proizvodnja
Troškove korištenja traktora u iznosu 20 000 kn treba
rasprediti na linije proizvodnje jabuka i grožĊa, koristeći
2 kriterija:
a) površinu nasada (voćnjak jabuka 100ha
vinograd 300 ha)       i
b) plaće izravnih radnika (u voćnjaku 35 000 kn i
vinogradu 90 000 kn)
a)  koeficijent prijenosa
20 000 kn (troškovi traktora)
_______________________ = 50 kn/ ha
100 ha + 300 ha

b) stopa prijenosa
20 000 (troškovi traktora)
_____________________ x 100 = 16%
35 000 + 90 000 (plaće)
Raspored na linije proizvodnje
           koeficijent prijenosa            stopa prijenosa

Jabuke 100 ha x 50 kn/ha= 5 000 kn    35 000 kn x 16%= 5 600 kn
GrožĊe 300 hax 50 kn/ha=15 000 kn     90 000 kn x 16% =14 400 kn
______________________________       ________________________
Ukupno 400 ha x 50 kn/ha=20 000 kn    125 000 kn x 16%=20 000 kn
Primjer – ratarska proizvodnja

    Rasporediti opće troškove prema slijedećim podacima:
   Gospodarstvo raspolaže sa 3.100 ha obradive površine
    na kojoj su bile zasijane 4 kulture i to :
-   pšenica 770 ha,
-   kukuruz 1 200 ha,
-   soja 585 ha i
-   šećerna repa 545 ha.
   Opći troškovi gospodarstva iznose 346.000 kn, a kljuĉ
    za raspodjelu je zasijana površina u hektarima.
Raspored OTP prema zasijanoj površini

                Ukupan iznos općih troškova
       OTP* = -------------------------------------------
                      ukupno zasijano ha
                 346.000 kn
          OTP = ------------------ = 111,613 kn/ha
                  3.100 ha

 pšenica 770 ha        * 111,613 kn/ha   = 85.942,01 kn
 kukuruz 1.200 ha      * 111,613 kn/ha   = 133.935,60 kn
 soja 585 ha           * 111,613 kn/ha   = 65.293,60 kn
 šećerna repa 545 ha   * 111,613 kn/ha   = 60.829,08 kn
 Sveukupno OTP                            346.000,29 kn
                    *Koeficijent prijenosa
Primjer – stoĉarska proizvodnja

    Rasporediti opće troškove prema slijedećim podacima:
    Gospodarstvo ima tovilište za svinje kapaciteta 180 grla po
     turnusu (2,2 turnusa godišnje), kao jednu od ukupno 4 linije
     proizvodnje.
    Opći troškovi stoĉarske proizvodnje iznose 146.000 kn, a
     kljuĉ za njihovu raspodjelu je broj uvjetnih grla po linijama
     proizvodnje i to:
 -   I linija 150 UG,
 -   II linija 80 UG,
 -   III linija 79 UG, i
 -   IV linija 145 UG,
     (koeficijent za prevoĊenje tovljenika u UG je 0,2)
Raspored OTP prema uvjetnim grlima
   180 * 2,2 = 396 tovljenika
   396 * 0,2 = 79,2 UG

Ukupno UG = 150+80+79+145 = 454

                    Ukupan iznos općih troškova
          OTP = -------------------------------------------
                            ukupno UG

                   146.000 kn
            OTP = ------------------ = 321,586 kn/UG
                       454
I linija 150 UG * 321,586 kn/UG = 48.237,90 kn
II linija 80 UG * 321,586 kn/UG = 25.698,88 kn
III linija 79 UG        * 321,586 kn/UG = 25.377,64 kn
IV linija 145 UG        * 321,586 kn/UG = 46.579,22 kn
Sveukupno OTP                      145.893,64 kn
    Raspored OTP prema satima rada
   Ako se raspored vrši prema plaćama izravnih (direktnih)
    radnika koristit će se stopa prijenosa (sp).

                  ukupan iznos općeg troška
     sp = ----------------------------------------------- * 100
             ukupan iznos vrijednosnog kriterija
Primjer
   Ukupan iznos općih troškova je 20.000 kn.
   Plaće direktnih radnika na liniji proizvodnje pšenice iznose
    40.000 kn, a na liniji proizvodnje kukuruza 120.000 kn.
   Izraĉunati stope prijenosa:

             20.000
sp = --------------------------- * 100 = 12,5 %
       40.000 + 120.000

    Pšenica 40.000 * 12,5% = 5.000 kn
    Kukuruz 120.000 * 12,5% = 15.000 kn
    Sveukupno OTP            20.000 kn

								
To top