Doktor u kucci by Jr61wf

VIEWS: 3,540 PAGES: 311

									Doktor u kući
kazalo
AKNE 12      HRAPAVE RUKE
15 rješenja za ĉišćenje koţe           13 kamkn <In njrţuil7 mku
ALERGIJE     1 i   HRAPAVE USNICE
ARTRITIS     21    SINDROM KRONIĈNOG UMORA
ASTMA 27     PREHLADE
11 savjeta kako se boriti
protiv hunjavice
GLJIVICE STOPALA 32       HERPES NA USNAMA
usnama
BOLOVI U LEĐIMA    3fi    KOLIKE
NEUGODAN ZADAH IZ USTA 0         UPALA SPOJNICE
PODRIGIVANJE       -12    ZATVOR
  11 sredstava
UGRIZI       43    KURIE OĈI I ŢULJEVI
       22 koraka za ublaţavanje boli
PODLJEVI OKA       46     POSJEKOTINE I OGREBOTINE
6.,mjrta a ali;tu         9 sredstava protiv vaših boljki
UPALA MJEHURA      -1tš PRHUT
1 i savjrem-a pnmn               Ovako ćete se riješiti neugodnih pahuljira:
I1 sar jeta
ŢULJEVI      71    TEGOBE VEZANE UZ PROTEZU
IB.w dvava r lrr`errjr ţuljuvn               9 naĉina za ublaţavanje tegoba
-
MIRISI TIJELA      53     DERMATITIS I EKCEMI
6 koraka do podnošenja mirisa          25 naĉina suzbijanja ovih koţnih
bolesti
ĈIREVI       d     DIJABETES
R sn·d,tnvn a lijrr·r7jo iireva              Kako ţivjeti dobro i s
dijabetesnm: 15 savjeta
BOLOVI U GRUDIMA 56       EKCEM UZROKOVAN PELENAMA
6 -tr'at;ija nllaţavaajo               Kako ćetega se zauvijek riješiti:
10 savjeta

BOLOVI PRI DOJENJU       5H    PROLJEV
(J srrrl.stavo u jošavanju Inolulrma s dnjrrrjem             Ovako ćete se
riješiti proljeva: 15 savjeta
-
BRONHITIS   63     SUHA KOSA
- nrujd u (mr(i protie Irronhitisa         Ovako ćete je nkrotiti: 11
sar jeta
KONTUZIJE   65     SUHA KOŢA
14 savjrta kako sr· rijršiti ylavih ntrlja             12 moeućnosti kaka se
odnprijeti,qubitku vlage
OPEKLINE    fiH    BOLOVI UHA
_'I> nne`ina lihlrryn 1,·oţe         7 sredstava za borbu prativ bo(ova
UPALNE OTEKLINE ZGLOBOVA       70    UPALA UHA
1ll nawirra ntklarrjar ja bolovo           9 savjeta za prevenriju i
lijeĉenje
ĈIREVI NA USNICAMA       72    UŠNA MAST
9 srrdstava zd ubleţavanjr bnlava          Ovako ćete pomoći svojim ušima: 4
sredstva
KUMULATIVNE TRAUMATSKE 7-1     DLAKAVOST
SMETNJE            7 naĉina, kako izaći na kraj s ovim problemom
2d smi·ta zn zaštiru 15šiir lalnva         PREKOMJEMO ZNOJBNJE
RANE NA KOŢI NASTALE TRLJA-    77    8 suhih ideja
NJEM ILI U KONTAKTU S OD-            CRVENE OĈI
JECOM
7 sredstava za razbistrivanje oĉiju
l3.sred.atava da zauvijek uklonitr rane od trljarrja
ma           MUĈNINA I POVRAĆANJE    37U
ISPADANJE KOSE     1 H   v n·,ai,r,r _a rrl,nrarvarrja I,r,sljr·dien
16 rtaĉina borbe protiv njetna              BOLOVI L.T VI2ATLT       371
MAMURLUK     I H7 IG ",vjrra k,rkn ol,rkšnri .,ir,rprr,mr
 Savjeti koji će Tam pomoći da opet stnnete na noye
NOĆNABUĐENJA       27
GLAVOBOLJE 1 H9 X upum a ruimo .apavnnju
10 nnĉina da boli drţile pod kontrolom            KRVARENJE IZ NOSA 27(,
ZGARAVICA    19-1 1 > rrr<'irra a zausravlpu ju krvarmpr
21 naĉin ulrlaţavnnja trqoba         MASNA KOSA 279
LUPANJE SREA       197   (>vukn h·trsr rijoĉri rrm,roar: i sarjera
7 naĉinn da yn savlndate             MASNA KOZA 28()
SUNCANICA    2()0 IW kn izuii rm kraj.; rrrrsru,rrr l·or,m: 10
rm`irrrr
21 naĉin da re,yulirate svoj termostat            OSTEOPOROZA 2i3
HEMEROIDI    ?03   1-,redsraen proriv,lnhih kostiju
Id moućnosti da se riješite nwke            ALERGIJA NA BILJE fiG
                   _
ŠTUCAVICA    2(l7 t I _c<rvjrrr cr ,l,rjr·huearrjr i lijra`mje
13 metadn knje vrijedi iskušati             POSTNAZALNA HUNJAVICA    3R9
VISOKA RAZINA HOLESTEROLA      2(1r) Ovakn atejr nu;orviri: l r7W
ina
21 metoda kako ya sniziti            PREDMENSTRUALNI SINDROM ?r)2
POVIŠEN KRVNI TLAK       ? 1 4 I 1 ,m jrr·r knjirua mnĉ<°re ulrlr:id ru
la,todu
13 nnĉina za sniţavanje tlaka        PSOIĆIJAZA 2r)-:
OSIP 21 H ?.i nninu kakn ran mr lmj ar lzvnriporrr
13 sredstnva za ublaţavanje osipa           WITTMAACK - EKBOMOV SIN-
       2r)H
HIPERVENTILACIJA 22() DROM
I? mrr`irr·r al,r dnrl rr dn,mkv            I-I nn"inn knl,a, su
urrririti
IMPOTENCIJA 222    ZVONJENJE U UŠIMA 31)0
17 savjeta zn pobol anje Ijubavnoy ţivota         7 rJolurilr naiirm
kko ululeţiti zvorrjdvu u ušimn
INKONTINENCIJA     226   NASTAJANJE OŢILJAKA      303
20 koraka kaji će vas dovesti do veće siyumosti         h rrWina a
sprjei-nvanjr niljokn
DEPRESIJE UVJETOVANE     304   SUNĈANE OPEKLINE 340
GODISNJIM DOBIMA         12 naĉina za ublaţavar je te,oba kod sunĉevih
npeklina
9 sredstava prrrtiv tuge             UPALA UHA NAKON KUPANJA 345
OSJETLJIVI ZUBI    308   5 sredstava za 1m'e zdrav je Laših ušu
i sredstava koja Inm nn,,n pomo'n           ZUBNI KAMENAC I PLAK (ZUBNE    347
TEGOBE KOD BRIJANJA      370   NASLAGE)
13 rraĉina za iz( jrgavauje posJćkotina           l6 savjeta kakn da ih
drţite prrd korurolom
HERPES ZOSTER      312   IZBIJANJE ZUBI     352
10 ro-rĉiea kako lakše podnositi bol              9 savjeta za ublaţavarrje
teqnba
BOLOVI GOLJENIĈNE KOSTI 315    SINDROM ĈELJUSNOG ZGLOBA        354
10 mogufnosti smanjenja boli         6 srrateAija kakn da olakšate teqobe
ĉe jusnoR zqlnba
POSTRANIĈNO PROBADANJE 317     UPALA TETIVA       356
9 sredsrava protiv bolova            17 rurĉina za oĉuvanje tetiva
UPALA SINUSA       379   SISANJE PALCA      358
5 rrawina kako je zauslaviti         10 naĉina kako da odviknete dijete
od sisanja palra
MJESEĈARENJE       321   ZUBOBOLJA   360
Ovako ćete izaći na kraj s mjeseĉarerrjem: 73 savjeta          9 naĉina za
ublaţavary'e bolova
IVERJE      324   PROLJEV NA PUTU   362
Ovako ćete ih siQurrro uklotrili: 5 savjera           20 sredsrava za
sprećavarje ove vrsle proljeva
HRKANJE     325   ĈIREVI NA ŢELUCU 365
9 sredstava za reguliraeje lasrroće       7 rmĉina Igećenja
BOLOVI GRLA 327   PROŠIRENE VENE    367
10 postupaka knji ublaţavaju bolove       16 te·hnika kako s rrjima
izafi rw kraj
POŢUTJELI ZUBI    329   BRADAVICE   371
8 sredstava za hijrlezube           1l moućnosri za ndstrarJiaar je
bradasice
UBODI 337   POVEĆANJE TJELESNE TEŢINE     375
1 d sredsrava za leĉenje i prevenriju           37 naĉina za borbu protiv
suvišnih kilograma.
ŢELUĈANE TEGOBE   334   BORANJE     380
23 naĉirra kako umiriti ţeludac           5 mogufnosti za borbu pmtiv bnra

STRES 336   GLJIVIĈNA ZARAZA 382
14 naĉina kakn uklorriti stres            12 e7rale,a za Iwrbu pmliv·
jivica
JEĈMENAC    339
6 savjrta za lijeĉcr je i prever7ciju


PREDGOVOR

Priruĉnik domaćih lijekova je opseţan leksikon za
P Vaše zdravlje. Cjelovit je i u najuţem smislu ri-
jeĉi: sadrţi savjete za preventivnu medicinu i vrijedne
savjete iz podruĉja prehrane, medicine, stomatologije i
kozmetike. Osim toga naći ćete upute o stnanjenju
stresa.
Domaći lijekovi koji se opisuju u ovoj knjizi
niti su kakva ĉudotvoma sredstva niti riziĉne altema-
tivne terapije koje će kod Vašeg lijeĉnika naići na ot-
por. Ni u kojem sluĉaju ne smijete mijenjati savjete i
terapiju lijeĉnika koji Uas lijeĉi. Ovi domaći lijekovi su
više siguma, praktiĉna sredstva koja bi trebala podu-
prijeti brigu za Vaše zdravlje. Oni Vatn pomaţu da
sprijeĉite 100 najĉešćih zdravstvenih problcma koji se
pojavljuju, kako bi s njima izišli na kraj i/ili ih izlijeĉi-
li. S ovim sredstvima moţete uštedjeti trošove za lijeĉ-
nika i lijekove. Mogu Vam pomoći da ostanete zdra-
vi, mudri i da se dobro osjećate.
Koliko mnogo će Vam ova knjiga koristiti,
ovisi i o tome kako ćete je koristiti. Kada budete ĉitali
ovu knjigu ili kada je budete upotrebljavali obratite
pozomost na slijedeće stavke koje su jako vaţne, tim
više što sami preuzimate odgovomost za brigu o vla-
stitom zdravlju.
· Imajte na umu da ova knjiga ne sadrţi lijeĉnĉke tajne.
Svi lijeĉnici i savjetnici za zdravlje koji su radili na
ovoj knjizi su rado i javno podijelili svoje znanje i sav-
jete, bez naplate i obećanja. Raspravite s Uašim lijeĉni-
kom o ovim idejatna i pitajte ga da li Vam ta sredstva
odgovaraju i da li ih moţete primjeniti. Koristite ovu
knjigu kako biste se bolje sporazumili sa svojim lijeĉ-
nikom. Ova knjiga je puna praktiĉnih ideja. Vašeg li-
jeĉnika će zanimati kako će te ih primjeniti.
· Budite oprezni u postavljanju dijagnoze samom se-
bi. Suradujte sa svojim lijeĉnikom prilikom postav-
ljanja dijagnoze. Sam lijeĉnik ima budalu za pacijenta,
ako sam sebe lijeĉi.
· Nemojte probati svaki lijek za svaku tegobu. Yrije
svega ne biste trebali sve što se preporuĉa nanositi na
svoju koţu, jer tako se izlaţete opasnosti da postanete
alergiĉni na novi lijek. Ne idite glavom kroz zid i slijedite svoj razum.
· Pridrţavajte se upozorenja koja su navedena kod do-
maćih lijekova. Ova upozorenja su sastavljena s veli-
kom paţnjom kako bi se izbjegle ozljede, oštećenja i
nadrilijekarstvo. poklonite posebnu paţnju ţutim
uokvirenim poljima s natpisom Halo doktore!. Ona
sadrţe vaţna upozorenja i mogu Vas upozoriti na po-
sebne tegobe i simptome koje mora lijeĉiti lijeĉmik.
· Doktor u kući je sastavljen s vclikom paţnjom. Sve
informacije koje se nalaze unutra su sa najnovijeg sta-
novišta nauke i vaţe kao istinita i korisna. S rastnćim
iskustvom na polju medicine uĉimo moţda nekc stva-
ri prihvatiti drukĉije.
· Uĉite s nama. Koristite i dalje sigume mjere u po-
maganju samom sebi koje poĉivaju na znanstvenim
ĉinjenicama i mišljenjima. Uovorite otvoreno sa svo-
jim lijeĉnikom. I'ostavljajte pitanja, informirajte se i
sudjelujte aktivno u vlastitoj brizi za zdravlje.
John H. Renner, dr. med.
predsjednik
Consumer Health Information Researeh Institute
Kansas City Missouri


I> DOKtor U KUĆi
AKNE
 5 Rješenja za ĉišćenje koţe
poslejdnjih 10 godina napravljeni u medicini danas, na
sreću, više nebi trebali imati problema s njima.
Prema shvaćanju Albcrta M. Klingmanna, dr.
med., dr. I'h. zasluţan profesor dcrmatologije na Uni-
versity of l'cnnsylvania seh<xl of Medicinc u Filadelfiji, geni snosi
odgovomost tko će akne dobiti, a tko
neće. Lrugint rijeĉima: Moguće je da ste nasljedili
obiljeţje koţe koje Vas ĉini osjetljivim na njih.
Svaki ĉovjek ima tisuću masnih ţljezda na koţi
lica, na prsima i na leĊima. Te ţljezde ĉine koţu masnom time što proizvode
loj ili ulje, objašnjava Alan
l. Klcin dr. mcd., ĉlan nastavniĉkog vijeća na Vcntnra
County Medical Center u Kalifomiji i glasnogovomik
Anterican Academy of lcrmatolol,ry.
Na središnjem dijelu lica nalazi se na površini od 6,5 centimetara nalazi
se otprilike 2000
ţlijezda lojnica, kaţe on. Masnoća iz ţlijezda teĉe siĉušnim kanalima na
površinu koţe.
Tko je sklon aknama?
Skoro svaki muški tinejdţer i otprilike 80%
djevojaka u toj dobi je sklono aknama (za to su od-
govomi muški hormoni). Mladići u pubertetu na-
ginju jako izraţenim aknama.
Nasuprot tome, ţene izmedu 20, 30 Ili 40
godina više naginju aknama nego muškarei. Neki
lijeĉnici smatraju da su za to odgovoma kontra-
cepcijska sredstva i kozmetika. Ţene idu vjerojat-
no mnogo prije kod dennatologa nego muškarei.
Ponekad se ti kanali zaĉepe lojem, bakterijama i
odumrlim stanicama koţe s unutamje strane kanala.
To nazivamo aknama. One se najĉešće pojavljuju u pubertetu, zato jer se u
tom vremenu pronjenljivi nivo
hormona briue za povećanje lojnih ţljezda koje tada
proizvode više masnoće. lako se ovaj proces do danas
nije mogao sasvim potpuno objasniti, izgleda da aknama pogoduje povišena
proizvodnja masnoće, nuţda
pokretanjem proizvodnje ljepjivih stanica koţe koje,
ako odumru, zaĉepe kanale. Situacija se poboljšava
uglavnom do završetka tinejdţerskog doba ili poĉetkom navršene 20 godine
ţivota.
Zašto se kod odraslih pojavljuju akne? Za to postoje odrdjeni razlozi, meĊu
njima su:
 Hormoni.
Trudnoća, poremeĉćaji u ciklusu mjeseĉnice i
pilule mogu izazvati kod ţena poremećaj hormona a
time i akne. Kod nekih ţena oralno uzimanje malih
doza sredstava protiv trudnoće djeluje pozitivno dok
kod nekih negativno. Ako imate neredovitu mjeseĉnicu i akne, trebali biste
pitati svog lijeĉnika nije li moţda
zato odgovoma abnormalno visoka razina liomuma.
 Stres. lcrmatolozi se slaţu da veliki stres
moţe djelovati na hormone.
 Kozmetika. 1 hojama moţe dovesti do zaĉepljenja pora, a timec i akni.
 Vrsta radnog mjesta. Ako se mehaniĉar ili
stojite za fritezom u peĉenjari moţe se dogoditi da
Vaše lice bude izloţeno masnoći od ĉega mogu nastati
neke akne. Neke kemikalije na radnom mjestu takoder mogu mogu izazvati
akne.
· Odredeni lijekovi. Neki lijekovi npr. kao
lilantin (upotrebljava se kud lijeĉcnja cpilcpsije) mo-
gu izazvati akuc, kaţe Alau N. Moshcll dr. mcd., rav-
12
I>OKTOR U KU<:1
ttatel Skltl I>lsease 1'rogrannn na National Institute
tor Arthritis and Museuloskeletal i Skin Liseases.
Svcjedno odakle Vaše akne dolaze, postoji
sredstvo s k<>jim moţete proĉistiti svoju koţu.
Nemojte sebi napraviti kakvo zlo. Drugim rijeĉi-
ma, ne grebati, stiskati, trljati ili na neki sliĉan naĉin
pokušati se riješiti prištića, upozorava Klingmann.
Kako se ne bi izlagali riziku širenja bakterija i dobivanju
oţiljaka., objašnjjava Klein. Viucent A. LcLco, dr.
mcd., profcsor asistent Lcrtnatolol,ry am Columbia-
Icyshytriean Mcdical Centre u New Yorku opisuje
ovo pobliţe: Zaĉepljena pora je kao zraĉni balon.
Ĉovjek ga nemoţe ostaviti da se raspukne, ali loj, bakte-
rije i stanicc koţe koje se nalaze ispod površine, mogu
se proširiti na okolnu koţu i tamo izazvati upale.
Upotrebite ben-
zoyl-peroxid. Za
mnoge proizvode
koji SadrŢE OVU
tvar nije potreban `
Njime se
slobodanw od zaĉepljenja izumrlih stanica, bakterija i masnoće u porama, a
ujedno ubija i bakterije. poĉnite s najmanjomm
dozom i stalno je povećavajte, posebno ako imate os-
jetljivu koţu. Što je veća koncentracija to vaša koţa
moţe postati nadraţljivija. Mast nanosite jedan do dva
puta dnevno. Ako previše isušuje koţu, Klingntan prepo-
ruĉa laganu hidratantnu kremu.
Probajte jednom drukĉije, proizvod bez recepta.
Lrul,n proizvodi protiv akni sadrţe sumpor ili resorei-
nol koji nadraţivanjetn koţe uklanja zaĉcpljene pore,
kaţe Klcin. Većiaa dermatologa vjeruje da je benz«yl-
perosyd najetikasniji. Moţe se nabaviti bez lijeĉniĉkog
recepta.
Nemojte nanositi proizvode za prevenciju koji
idu na lijeĉniĉki recept. Nemojte nanositi proizvod sarrro rra yostejoćo
nhrre, preporuĉa 1>eLeo. To moţe bitizahvaćeno
Cijelo lice (osim usana i oĉiju), Valjda ili Vaša prsa.

Akna rosacea
Ako ste stariji od 40 i dobijete iznenada veli-
ke akne, to onda znaĉi da biste mogli bolovati od
akne rosacea, drukĉije bolesti od akne vulgaris, ko-
ja je oznaka za obiĉnu aknu.
U ĉemu je razlika? Za aknu rosaceu je ka-
karakteristiĉno crvena koţa, upala (otjecanje) i proši-
rene ţile. Daljnje upute: Nemate mitiser, akna se
nalazi na srednjem dijelu Vašeg lica (nos i obrazi) i
imate mnogo gnojnih prištića. Osobe svjetle puti
više naginju ovom tipu akni.
Na ţalost, ne moţete uĉiniti mnogo protiv
akne rosacea, kaţe Vincent A. DeLeo dr. med.
Svakako trebate izbjegavati sunce koje moţe pogo-
ršati njezino stanje. Dermatolog moţe lijeĉiti aknu
roasaceu.
Nemojte preopterećivati svoje lice. Mladi s ma-
snom koţom ĉesto vjeruju da mogu vrućom vodom i sapunom uĉiniti
jer on koţu ĉini suhom odstraniti akne, kaţe Klingmauu..-lli
to nnije moguće. leLeo objašnjava: Ĉovjek moţe deset puta
dnevno prati lice i imati akne. Izgleda da nemaju veze s ĉistoćom.
pranjem se odstranjuje masnoća sa površine koţe, ali
ne iz zaĉepljennih kanala. ako ste u svojim ĉišćenjima koţe preagresivni,
moţete
isĉisti svoju osjetljivu koţu i time prouzrokovati da po-
stane nadraţljiva.
Perite se pravilno. Kako se to radi? Upotrebljavajte
blagi sapttn. LeLco preporuĉa lovc (neparfumirani),
Tone, l3asis ili Ncutrogcna. Lagano trljati s vrltovinta
prstiju i isprati topluut vodom. Netnojte koristiti ni-
kakve frotir-tkanine. Ako imate tnasnu`koţu upotrebi-
te sapun s bcnzoyl-pcroxydotn, jer je svojstvcn po to-
ute što suši koţu, preporuĉa Klcin. lovoljuo se prati
jednom do dva puta dnevno.
13
DOKTOR U KUĆI
Rjeĉnik akni
Kad priĉamo o aknama mislimo uglavnom
na prištiće. Ne trudimo se da razlikujemo toĉkice
koje se nalaze na našem licu. Dermatolozi su priš-
tiće podijelili u nekoliko kategorija:
Komedo. Lojni kanal koji je zaĉepljen ma-
snoćom, izumrlim stanicama i bakterijama.
Zmo griza. Zatvoreni komedo ili komedo koji je
presvuĉen koţom. Izgleda kao bijela toĉkica.
Mitiser. Otvoreni komedo ili komedo koji nije
prekriven koţom. Mitiseri nisu cmi zbog toga jer
sadrţe neĉistoću, kako mnogi vjeruju, nego zato
jer im je prekinut unutamji dovod kisika.
Papula. Raspuknuti komedo upaljen sa sekun-
damom infekcijom. Izgleda kao mala, tvrda crvena
toĉkica.
Gnojni prištić. Raspuknuti komedo upaljen, sa
sekundamom infekcijom. U usporedbi s priš-
tićem gnojni prištić sadrţi viţe gnoja ispod površi-
ne. Srednji dio gnojnog prištića je je ţuĉkaste boje.
ĉvorić. (ponekad se naziva i cista) Raspuknuti
komedo, koji je uglavnom veći, dublji i bolniji od
gnojnog prištića i velika je vjerojatnost da će od
njega nastati oţiljak. Takav prištić je najgori oblik
akne.
Ne trljajte koţu. To se odnosi na odstranjivanje
g<>mjeg sloja odumrlih stanica. Ncki dcrmatolozi pre-
poruĉuju hrapavu frotir-tkaninu ili nekakav poseban
proizvod, kako biste to mogli napraviti. Taša koţa je već
dovo jno rradraţenn akrzama, kaţe Klingman. Nc upo-
trebljavajte na svojoj koţi lica ĉctkice, grube spuţve,
sredstva za ĉišćenje za zmcima, Ijuskc od oraha ili ncš-
to sliĉno, kaţe Klcin. Za prsa i leda, gdje koţa nije tako
osjetljiva, nx>ţete isprobati specijalnu spuţvu za trlja-
nje zajedno sa sapunom od benzoyl-peroxyda.
Izbjegavajte proizvode koji sadrţe ulja. To vrijedi
za masne kreme za kosu, teškc kremc na bazi ulja i
sredstva za ĉišćcnje na bazi ulja. Uvek ĉujem kako ţerre
koYiste samo cold crenm (polumasrre hidratantne kreme) za
svoje lice, priĉa Dcleo. Misle da time sprjeĉavaju hore, ali
suha koţa rze vodi stnrenju koţe, dok izlagarzje s:errĉevim zra-
kama i te kako.
Upotrebljavajte kozmetiku na vodenoj bazi.
Ukoliko ste srurrzi, kaţe DcLco, dn neki natpisi na koz-
metiĉkim proizvodima upozoravajrr da se radi o proizvodre
koji iritira koţu, nemojte takav proizvod krepovati. Ukoliko
se u boĉici puder odvojio od vodc znaĉi da je njezin
sadrţaj napravljen na vodenoj bazi. Ako se sadrţaj ne
odvaja znaĉi da se radi o ulju. DeLeo takoder prepo-
ruĉa šminku na bazi pudera i sami puder. Kod kozme-
tike za oĉi i šminke sadrţaj ulja ne igra nikak-vu ulogu,
jer u tom podruĉju akne se uc pojavljuju.
Odrecite se tretmana lica. DcLeo upozorava da
vcćina ljudi koja obavlja tretman lica nije obrazovana
za pravilno lijeĉenje koţe koja je ptma akni i da nuynr
nanijeti više štete ncgo koristi.
Nemojte rukama podupirati bradu. Nc pokuša-
vajte stalno rukama dirati lice. Ljudi koji mnot?o telcfoni-
raju ĉeslo dobivaju akrze rza hradi, kaţe LcLco. To almama
pogoduje isto kao i kad ĉovjek ĉcprka po prištićima.
Uski znojnici i štitnici za bradu imaju isti uĉinak.
Koristite materijale koji upijaju ulje. Nckc koz-
metiĉke firme proizvodc poseban papir koji se moţe
staviti na koţu kako bi se ulje upilo, kaţe Klingman,
To rre jedrrostnvarz postnpak, objašnjava on. Ne ponraţe
aknama, ali smar2juje masnoćra koja srrreta koţi.
Zaštite se od sunca. 1'rije se mislilo da sunĉeve zra-
kc pomaţu aknama, kaţe Klcin. 1'revlše snuca nwţe
prouzrokovati rak koţe i njezino preuranjeno starenje.
Vcći je rizik ncgu korist. On preportrĉa kremu za su-
nĉanje sa zaštitnim faktorom 15 ili s još jaĉim fakto-
rom. Uzmite sredstvo za sunĉarje hez rr ja ili sredstvo koje
ne zaĉep java pore, kaţe on. Na ţalost, mnoga vudoot-
poma sredstva naginju zaĉcpljenju lojnilr ţlijezda na
licu. Stoga nwrate svoju zaštitnu kremu za suncc na-
nositi svako malo.
1
DOKTOR U KUĆI
Nemojte se brinuti za svoju dijetu. Još nije doka-
zano da ĉokolada, peĉeni krumpirići ili druge namir-
nice na bilo koji naĉin izazivaju kod tinejdţera akne.
Nije bitno što se jede jer to nema nikakvc vezc s poja-
votn akni. Kozumiranje ĉokoladc, kiki-rikija ili ma-
snih jela nije odgovomo za prištiće na Vašem licu.
Ukoliko primjetite da konzumiranje gore navedenih
namimica dovodi do stvaranja povećanog broja aknl,
tada većina dermatologa preporuĉa da te namimice
izbjegavate. Kod 100 od 1000 pacertata postoji odredena
povezanost izmedu namirreica i akni, kaţe Mosel.
Kako pomaţe lijeĉnik kod akni?
S lijekovima koji su danas dostupni ne bi niko
trebao imati velikih problema s aknama, kaţe Albert.
M. Klingman, dr. med, dr. Ph.
Tvrdokome akne mogu djelovati negativno na samo-
svest i vlastito pouzdanje, objašnjava Klingman.
Psihološko, socalno i seksualno djelovanje akni je lako
prepoznat jivo, a tim socalne pos jedice mogu biti znatno
gore. On preporuĉa da djeca koja još u ranoj dobi
imaju problema s aknama poĉnu s lijeĉenjem od-
mah, a to se posebno odnosi na one roditelje koji i
sami imaju s probleme s aknama.
Kad dermatolog moţe poĉeti lijeĉiti akne?
Većina dermatologa odgovara na pitanje: Kad has
poĉnu smetati. U tom sluĉaju odluka ovisi o tome ko-
liko akna smeta osobi koja je ima.
Vincent A. DeLeo, dr. med., nam dodatno po-
jašnjava kad je potrebna struĉna pomoć.
Dermatologa trebate potraţiti ako:
Posebno je vaţno potraţiti dermatologa prije
nego što nastanu oţiljei.
Današnje metode lijeĉenja obuhvaćaju prim-
jenju vanjskih i unutamjih antibiotika te vrstu lije-
kova koji se nazivaju retinodidi. Ovi retinoidi doneli
su promjenu u naĉinu leĉenja akni, kaţe Alan D. Klein,
dr. med. Tretinoin (Retin-A) se nanosi na koţu, dok
se Isotretionin (Accutane) uzima oralno. Trudnice
ne bi smjele uzimati Isotretinion; on prouzrokuje,
što je dokazano, oštećenja kod djeteta. Isotretinion
vaţi kao najbolje sredstvo za lijeĉenje, a posebno se
pokazao djelotvoran kod cistiĉkih akni. Alan N.
Moshell, dr. med. kaţe da je postepeno lijeĉenje do-
voljno.
· 6-8 tjedana koristite proizvode na bazi benzoyl-
peroayda i još uvijek imate problema s aknama.
· imate gnojne prištiće veće od glave šibice.
· imate ĉvoriće koji su veći od vrha Vašeg malog
prsta.
· imate oţiljke od akni.
15
I>OK'IORU KU<:I
ALERGIJE
29 savjea za uodan osjećaj
P clud na proljeće, snug ljeti, lišćc koje otpada u
jesen i kućoa prašina zimi. Za milijnn
Amerikanaca svako godišnje doba sa sobom nosi svoje
uzroĉnikc alcrgije. Kod ĉovjeka koji je alcrgiĉan na pc-
lud postoji mogućnost da alcrgija kod njega uzrokuje
razliĉite simptomc: od curenja nosa pa svc do alcrt;ij-
skih napada s kašljem, kihanje i oĉi koje ga svrbc. Za
ljttdc kod kojih alergija uzrokuje astmu ili su alergiĉni
na ubod pĉele, napad alcrgije moţe završiti smrću.
U mnogim sluĉajevitna j teško razlikovati
simptome alert,ije od drugih tegoba, kao npr. prehla-
de, dctormacije nosa ili ncpodnošenja nekih namimi-
ca. Iz tos; razloga mnogi lijeĉnici preporuĉuju da s
otide k alcrgologu (lijeĉnik koji lijeĉi alergiju) po dija-
gnuzu, kako bi se izbjeglo uzimanje ncprimjerenih li-
jekova ili drugih sredstava. Alc rgiĉne usobe nwgu
protitirati od sirokc ponudc dostupttih lijekova kao
upr. novi Antihistamin koji .se izdaje samo uz lijeĉniĉ-
ki recept i koji Vas uc ĉini ttntomim, sprej za nos s
kortikosteriditna i injekcije protiv alcrgije, od kojih
moţete postati imuni na ncki odredeni alergcn (pcd
alcrgcnom podraznmijevamo supstancu, kao pclud,
koja izaziva alcrgijsku reakciju). Ako nc odcte k lijeĉ-
niku, tada propuštate mogućnost lijeĉcuja koje bi Uam
moglo donijeti mliko olakšanje.
Mnogo blaih alcrgija, kao pclttdna hunjavica ili
alergija na maĉkc, se tnoţe lijeĉiti kombinacijom pra-
vilno doziranilt lijekova koji se ne izdaju uz lijeĉniĉki
recept i nizum strategija, kako biste uman_jili ili clitni-
nirali kontakte s alcrgcuima.
Slijedeći savjeti Vam sluţe kako biste ublaţili ili
untanjili slabost koju uzrokujtt najĉešće alergije. Za
vrijemc lijeĉcnja ovc savjete noţete komhiuirati s
alergologom, ili ako se radi o blagom obliku alcrgije,
nwţete ih primjenjivati sami.
Halo doktore?
Ako zbog alergije imate tegobe poput kašlja i
dahtanja ili imate poteškoće u disanju, potraţite
alergologa, kaţe Abba I Terr, dr. med., profesor
medicine i direktor HIinike za alergiju na Stanford
University Medical Center u Kalifomiji. Moţda
imate alergsku astmu koju obvezno mora utvrdr.'ti leĉ-
nik, objašnjava on. Ljudima s alergijskom ast-
mom, koja se ĉesto miješa s bronhitisom, ĉesto se
moraju prepisati inhalatori ili drugi lijekovi.
Lijeĉiti samog sebe moţe biti opasno, kaţe Terr.
Izbjegavajte uzroĉnike. 1'o mišljeuju Edvtarda J.
O'Connclla, dr. mcd., pr<>tćsora za djeĉje bolcsti na
Mayo Clnic tt Rochcsteru, Minucsota i bivšeg pred.s-
jednika Amcrican Collcgc uf Allcrl,ry and
Inununolory, najbolji naĉin za ublaţavanje slabosti
koju uzrokuje alergija je izhjegavanje kontakta s alcr-
gcnima. Prin jenjnjte· praktiĉnc rrrje·ro, savjetttje on. Ako
ste, upr. alcrgiĉui na maĉke, tada biste trebali izbjega-
vati posjete kod prijatelja koji ih imajn.
Ako se nadcte u blizini maĉkc, ncka boravak uz nju
bttdc vrlo kratak. Izbjegavajt dodir sa ţivotinjum i
ncntojte je dizati, kaţe on. '
nikakavu štetu.
Isperite oĉi. Ako Vas oĉi svrbe i nadraţenc sn i ako
nemate lijek protiv alerl;ije jednostavno ih isperite
hladumn vodon. 1)odušc, voda ne pomaţe kao i
Antihistamin, ali Vam istu tako ncće prmtzrokovati
lC
I>OK'I'OR U KUĆI
Ĉesto pomaţe topla frotir-tkanina. Ako su Vam
zaĉepljeui sirutsi i bule Vas, onda Vam topla frotir-tka-
nina moţe pomući da Vaši sinusi postanu proliodni,
savjetuje O'Connel. Preporuĉa toplu frotir-tkaninu
staviti preko nusa i gumjeg dijela obraza i odnwriti se
nekoliko mirtuta.
Upotrebljavajte otopljenu sol. Prema mišljenju
Anthony Montanara, dr. med., izvanrednog profcsora
medicine na odsjeku za alergiju i imunolugiju na
Oregon Health seiences Universitiy u 1'ortlandu, kod
alcrgije gomjih dišnih puteva pomaţe nam otopljena
sol kojom ispirenw nos, na taj naĉin da uništava uz-
ruĉnike alergije, koji se nalaze u nostz i koji mogu uz-
rukovati upale. Otopicca cnoţe uklocaiti i neke tepa jecte sta-
nice, nadodaje un.
Perite kosu. Ukoliko ste se u sezoni peludi dugo
zadrţali vani, odntah operite svoju kostt, kad se vratite
kući, ĉime ćcte ukloniti pelud, preporuĉuje Clifton T.
Furukawa dr. med., profesur za za djeĉje bolesti ua
Univcrsity uf Washington sehool of Mcdicine u
seattlcu i bivši predsjednik 1'rofcssional Education
Cuuucil for tlte American Acadcnry of Allerl,ry and
Immunolory. Ljepljiva pelud ostaje u kosi i time laku
dospijeva u uĉi.
Tuširajte se. Ako se probudite usred noći s alergij-
skim napadum koji je popraćen kašljem i kihanjem,
odmah se otuširajte. Time ćete isprati ostatke pcludi
kuji su se za vrijetne dana sakupljali na Vašoj koţi,
kaţe prof. Furukawa. Topla voda uz to upušta i nakon
tuga ćete portuvno lakšc zaspati, dodaje on.
Nosite naoĉale za sunce. Nošenjem naoĉala u vri-
jeme pcludi moţete sprijeĉiti ulazak pcludi, koju na-
nosi vjetar, u oĉi, kaţe O' Connell. 1W datnu zaštitu
pruţaju nauĉalc koje itnajtt zaštitu sa strane ili zaštitne
naoĉalc.
Pazite na zrak. Gaader je zraka moţe poeoršati postojeću
ili rreoţe rezrokovati nove oblike alere, kaţe Montanaro.
l'reporuĉuje da se manje zadrţavate vani za vrijemc
Da li je to alergija
na ţiveţne namimice?
Imate li zaĉepljenje ako jedete mlijeĉne pro-
izvode? Osjećate li se mlitavo ako ste pojeli komad
crvenog mesa? Boli li Vas glava od šećera? Ako ste
jedno ili više pitanja odgovorili sa da, onda vjero-
jatno niste alergiĉni na ţiveţne namimice.
Postoji velika razlika izmedu onoga šĉo judi sma-
traju da su alregiĉni na namimice i prave alerge na na-
mimice, kaţe Anthony Montanaro, dr. med.
Razlika je vaţna jer prava alerga na namimice moţe
biti smrtonosna, dok nesnoš jivost namimica ne.
Ukoliko ste zaista alergiĉni na odredene na-
mimice, onda odmah nastupa rekacija, za par mi-
nuta ili par sati, nakon što ste tu namimicu pojeli,
misli Abba I. Terr, dr. med.. Najĉešći simptom je
osip, otekline oko oĉiju i usta ili grĉevi u trbuhu.
Simptom koji se tnanje javlja su poteškoće u dis-
anju. U teţim sluĉajevima moţe doći do niskog
krvnog tlaka, vrtoglavice ili besvijestice. U takvim
sluĉajevima odmah pozovite hitnu pomoć.
dana kad je zrak pun smoga ili da za vrijemc takvug
dana nosite zaštitnu masku protiv prašine, posebno
ako trenirate na otvorenom. Maska ne moţe sasvim
proĉistiti zrak, ali pomaţe, dodaje on.
Zabranite pušenje u svojoj kući. Nemojte dopustiti
da se u G'ašoj kući ili u L,ašem stanz4 pctši, kaţe O' Connell.
Dim je ozloglašeno podraţajno sredstvo koje moţe
pogoršati alergiju dišnih puteva ili je ĉak i uzrokovati.
17
DOKTOR U KUĆI
Drţite prozore zatvorene. Većina Amerikanaca, nima, kaţe on.
Gatvoreni prozori brinu da pelud ne dospije
osim onih koji rade vani, provodi većinu vremena kod u kuću ili u
stan. Ga jeAde koji imaju alerije nema `svjeţe
kuće. Prema mišljenju O' Connella to je jako velika zraka' u
sezoni peludi. Aparatl koji proĉišĉavaju zrak
prednost za one koji se u sezoni peludi nalaze kod mogu
ukloniti pelud iz kuće, ali takvi aparati na ţalost
kuće. Kod peludne alere vaţno je prozore drţati zatvore- diţu
prašinu, pridodaje on.
Stop prašini
Slijedeći savjeti Edwarda J. O' Connella mogu
Vam pomoći da istrijebite grinje iz svoje spavaće so-
be. Grinje su mali insekti vidljivi pod mikroskopom
koji ţive u vlaţnom okruţenju. Neĉistoća i izumrle
grinje su nadraţljive tvari u prašini. Alergolozi misle
da je spavaća soba najvaţnije mjesto kojeg ĉovjek
treba osigurati od alergena, jer tamo provodimo naj-
više vremena.
Prewcite jastuk i madrace. Uloţite u nepropu-
sne navlake ili posebne jastuĉnice od plastike ili vi-
nila koje ne propuštaju alergene. Time presvucite
svoje jastuke i madrace (osim vodenih kreveta).
Jastuci i madraci sadrţe vlaknasti materijal, idealno
okruţenje za rast grinja. Takve jastuĉnice moţete
dobiti u robnim kućama ili preko kataloga. Moţete
se takoder obratiti Asthma and Allergy Foundation
of America, kako biste saznali gdje se takve jastuĉni-
ce mogu nabaviti.
Perite svoju posteljinu. Pokrivaĉi i jastuci koji su
punjeni pahuljicama, biljnom vunom ili perjem ne
dolaze u obzir za alergiĉne osobe. Perje moţe izletiti
iz navlake i prouzroĉiti njihovim dišnim putevima
velike probleme. Pokrivaĉi i plahte se trebaju prati
svakih sedam do deset dana i to ako je moguće u što
toplijoj vodi. Pokrivaĉ madraca i sintetiĉke pokrivaĉe
perite svaka dva tjedna.
Ĉistite jednom tjedno. Ako niste ĉistili duţe od
tjedan dana, moţe se skupiti previše prašine, kaţe O'
Connell. Ĉišćenje opet raspršuje veliku koliĉinu
prašine. Ĉovjek, dakle, ne bi trebao ĉistiti više od
jednog puta tjedno. Ako je potrebno, prašina sa
moţe obrisati ĉešće vlaţnom krpom.
Izbjegavajte sagove. Ako ţelite svoju spavaću sobu
ukrasiti onda koristite drvene i vinil ukrase kako biste izb-
jegli sagove, kaţe O' Connell. Zato jer sag pruţa
idealne uvjete za grinje, a ravan pod je za alergiĉne
osobe puno bolji. Moţete zamoliti lijeĉnika da Vam
napiše recept za sredstvo protiv grinja koje će ih
uništiti u Vašem sagu.
Izaberite zavjese koje se mogu prati. Kupite
zavjese koje se mogu prati jer se grinje rado gnjezde
u materijalu od zavjesa.
Usisavajte ţaluzije. Ţaluzije su poznato mjesto na
kojem se skuplja prašina. Ako ţaluzije ne moţete za-
mijeniti zavjesama koje se mogu prati, usisajte laga-
no prašinu sa njih ili ih prebrišite prilikom tjednog
ĉišćenja.
Ne odlaţite u svojoj sobi svakakve stvari.
Predmeti koje sakupljamo, sakupljaju mnogo praši-
ne i nemaju što traţiti u spavaćoj sobi koju ţelimo
osigurati od alergena. Ako je spavaća soba jedino
mjesto u kojem moţete nešto odloţiti, onda omotaj-
te predmete plastiĉnom vrećicom.
Ĉistite svoje klima uredaje i otvore za grijan-
je. Svaki mjesec trebate ĉistiti ili dati oĉistiti otvor
za grijanje ili klimu. Ovaj otvor je leglo za plijesan,
grinje i bakterije. Ako ĉekate da se ove nakupe, svaki
put, kada ukljuĉite svoj klima uredaj raspršavaju se
po sobi.
18
170K'I'OR U KUĆI
Stavljajte filtere na Vaš usisavaĉ. L'aţno je da uzroĉ-
rtike alerije pri ĉišćenju ne dovućete natrag u kuću, kaţe
Furukawa. Npr.
dok usisavate, Laš
usisavaĉ izbacuje
Sttrle ĈeStiCe pYClšt-
ne. Preporuĉuje
da na otvoru
usisavaĉa za is-
puh zraka stavite
filter, ako Vaš usisivaĉ ima za to predviĊcni prostor
(uspravni usisivaĉi u svakom sluĉaju nemaju otvor za
ispuh zraka). Ako lam prašina radi velike probleme, a hi
firtancski dobro stojite, uloţite onda u industrski sistem usi-
savaĉa, preporuĉuje Furakawa. Neki alergolozi prepo-
ruĉuju marku Nilfisk, pridodaje on. Ovaj usisavaĉ ra-
spolaţe odliĉnim sistemom za filtriranje i u trgovini
na malo košta oko 500$. Obratlte se Vašem alergologu
kako biste saznali gdje moţete dobiti takve filtere ili
posebne usisivaĉe. Moţete takoĊcr pisati na Asthma
and Allergry Foundation of Amcrica, Departtnent CG,
1125 15`'' Street NW, Suite 502, Washington, L. C.,
20005.
Brišite prašinu vlaţnom krpom. haţno je jednom
jedno brisati prašinu - ako se to ne radi pravilno, moţemo
pogoršati alergu dišnih puteva, kaţe O' Connell. On pre-
poruĉa da se odreknemo metllice za prašinu, koja raz-
bacuje prašinu naokolo. Umjesto toga prašinu treba-
mo pokupiti vlaţnom krpom. Sprejevi koji se upo-
trebljavaju za brisanje prašine mogu svojim mirisom
pogoršati alergiju, pridodaje on.
Ne brišite sami prašinu. Ako ste alergiĉni na bri-
sanje prašine, tada nemojte to više ĉiniti. Umjesto to-
ga zamolite svog braĉnog druga ili ĉlana svoje obitelji
da to uĉini za Vas, ili zaposlite ĉistaĉicu, preporuĉuje
O' Connell.
Odvlaţite zrak. Grinje (mali insekti vid jivi samo ispod
mikroskopa, odgovomi za alergu koju uzrokuje prašina) se
vrlo brzo povećavaju u vlaţnom okruţenju, objašnjava O'
Connell. On preporuĉuje da kupite aparat za
odvlaţivanje zraka ili klima ureĊaj koji isto tako dobro
djeluje. Odvlaţivaĉ zraka djeluje i protiv plijesni, još
jednog uzroĉnlka alergije. Kad kuhate ill kad se tuši-
rate ukljuĉite napu ili ventilator u kupaonici. To pri-
donosi smanjenom zadrţavanju vlagc u kuću.
Mora li zaista goriti? lako je spa jivanje kućrt otpada
i otpada sa gradilišta posvuda raširerto, to ne dobro ješenje,
kaţe Furukawa. Drvo koje se spaljuje s teškim metali-
ma ili kemikalijama nije zdravo za nikoga, a posebno
za asmatiĉare i alregiĉne osobc, kaţe on. Obratite po-
zomost na ono što Qori u L,ašem kaminu. Naravno da je
najbolje stajati podalje od kamina kad gori.
Smanjite dim. Dim drva postavlja poseban problem
za Ijudc ĉiji su dišni putevi alergiĉni na nj, kaţe
Furukawa. Glavni problem kod drvenih peći je tzv.
gušenje vatre, tj. smanjivanje kisika kako bi vatra lagano
gorila, pojašnjava on. Ovim gušenjem se oslobaĊaju
podraţavajuće tvari koju udišete Vi i Vaši susjedi.
Neka netko drugi kosi traw. U sezoni peludi oso-
ba koja je alergiĉna ne bi smjela sama kositi travu, kaţe
Montanaro. Raspitajte se u svom podruĉju kad je sezona pe-
ludi, predlaţe on. Ovdje na sjeveru Amerike preporuĉam
alergiĉnim osobama da ne kose travu od svibnja do ĉetvrtog
srpnja.
Perite svog ljubimca. Ovo je manje poznati trik za
onc koji imaju maĉke ili pse, a alergiĉni su na njihovu
dlaku: Perite Vašeg ljubimca ĉesto. Pranje jubimaca
upućuju na to da je znatno opao broj judi koji su alergiĉni na
dlake svojih jubimaca, kaţe Furukawa. Ţivotinje izluĉuju
iz ţ jezda znojnica i slinovnica odredene supstance - ove sup-
stance su topive u vodi i mogu se lako isprati. Ako imate
maĉku i strah Vas je okupati, jer ne ţelite da Vas ogre-
be, smirite se: Furukawa kaţe da prema jednoj infor-
mativno provedenoj studiji, jedna od deset maĉaka
prede za vrijeme kupanja. S kupanjem se poĉinje kad
su maĉke još male, time se povećavaju šanse da ku-
panje postane harmoniĉan doţivljaj, kaţe on. On pre-
poruĉuje da se ţivotinje kupaju svaka dva tjedna u
mlakoj vodi bez sapuna.
Savjetuje se, da nakon svakog puta što ste dirali ţivo-
tinju operete ruke.
19
I )OKTOR U KUĆ'1
Ispire li Vaša perilica dobro robu? Kcmikalije u
prašku za pranje i druga sredstva za pranje kod mno-
gih ljudi dovodi do alcrgije, kaţe O' Conncll.
(lopće rte postoji (lao sredstvo za prartje, objašnjava on.
I aţrzn je da zadn_je isyiraije ro(e ta periliti fenteljito
ispore
prašak.
Planirajte unaprijed. Rezcrvirajte unaprijed ako
idcte na godišnji odmor ili ako planirate poslovni put,
kako biste našli sobu u kojoj ncćcte biti alcrgiĉni.
Zatraţite sobu koja nije u podrunnr ili prizcmlju. Ta je
soba nu>ţda nckoć bila pod vodum i nuţe predstavlja-
ti pogodan prostor za plijesan. 1'otraţite hotel u kojenr
krrćni ijubimci nisu dopušteni. Ako je mogućc poncsi-
te sa sobom vlastiti jastrrk koji je oblc>ţen plastikum ili
viuilom.
Izbor i upotreba antihistamina
i ostalih lijekova koji ne idu
uz recept
Ako Vam lijeĉnik dopusti da koristite takve li-
jekovc, onda takvi antihistamini nisu dobro sredstvo
za suzbijanje Vaše alergije. Većina ljudi zloupotrebl-
java ove lijekove jer vjeruju da će u tom trenu i uvi-
jek kad to smatraju potrebnim suzbiti podraţaj svra-
beţa i kihanja.
Uećinn judi oĉekuje da će se bo je osjećati. ĉim popiju
antihistamin. Onda se ĉude zašto ne pomaţe, kaţe Miles
M. Weinberger, dr. med.,voditelj Pediatric Allergy
and Pulmonary Division na Universitiy of Iowa
Hospitals and Clinics in lowa City Kod klasiĉne pe-
ludne hunjavice ćete postići najveĉi uĉinak ako poĉnete dva
jedrta s uzimanjem l yekova prge poĉetka peludne alerge.
zaĉepljen, probajte kombinaciju hlorpheniramina i
pseudoepheredina, sredstva protiv nadutosti.) On
preporuĉuje da zapoĉnete s ĉetvrtinom doze koja je
navedena na pahranju i zatim je lagano povisnjete
na 24 miligrama dnevno (12 miligrama ujutro i 12
miligrama naveĉer), ako se pretpostavi da Vas ova
doza ne ĉini umomim. Prema iskustvu, umor nesta-
je nakon jedan do dva tjedna. Stoga Weinberger pre-
poruĉuje da se lijek na poĉetku uzima samo naveĉer
i, tek onda kada ga budete mogli dobro podnijeti,
poĉnite ga uzimati ujutro. (Ako ste zbog ovg lijeka
pospani nemojte ni u kojem sluĉaju voziti auto i ne-
mojte raditi na teškim postrojenjima). Doza od 24
miligrama pomaţe u 75% sLuĉajeva kod peludne hir javice,
kaţe on.
Weinberger preporuĉa umjesto anithistamina
sastojak Chlorpheniramin maleat, kojeg nema u
mnogim preparatima koji idu uz lijeĉniĉki recept.
Chlorpheniramin maleat je jedan od najstari-
jih i najsigumijih lijekova protiv alergije, ĉija djelot-
vomost je dokazana. Djeluje na kihanje, na nos koji
svrbi i curi i na oĉi koje svrbe. (Ako je Vaš nos
Edward O' Connell, dr. med., nasuprot tome
misli da antihistamin najbolje pomaţe, ukoliko ga
upotrebljavate preventivno. Preporuĉuje ljudima
koji su alergiĉni na kućne ljubimce da ove tablete
poĉnu uzimati otprilike 10-14 dana prije nego što
dodu u kontakt s njima.
2(1
I>OKTOIĉ U KU<'1
ARTRITIS
44 statege, kako postupati sa njim
S kuro 37 milijuna Atnerikanaca pati od jednc ud
razliĉitih vrsta artritisa ili reume. Sanu> mali broj
ljudi doţivjeti ćc duboku starost, a da nc pristupi
uvom klubu. Aku spadate u onc koji pate od ovc bolc-
sti, ĉitajte dalje! loduše nc postoji lijek , ali postoje
koraci, koje moţete puduzcti, da biste poboljšali svoje
zdravlje i svc višc kontrolirali svoj ţivot. 1'rema poda-
cima Zavoda za artritis u Atlanti postoji višc od 100
razliĉitih vrsta artritisa i reume i isto toliko uzroka. U
poznatije bo(csti ubrajaju se osteoartritis ( upala ko-
stiju i zglobova), reumatski artritis, giht ( kostobolja) i
lupus.
Osteoartritis karakterizira raspad i gubljenje
hrskavicc zloba. I Irskavica je ţilavo tkivo, koje kosti
u zglobu dijeli jednc od drugih i savija. Ako je hrskavi-
ca istrošcna, kosti trljaju jedna o drugu, ĉimc se stanje
zgloba pooršava. U sluĉaju osteoartritisa raspadanje
ltrskavice prati tninimalna upala, a kost koja se nalazi
ispod postaje sve tvrĊa, oko zgloba se stvaraju zupci od
kostiju. 1'rije ili kasnije svatko je timc pogodcn u du-
bokoj starosti, kaţe John Staige Davis 1V , M. D., pro-
fcsor ua odjelu za reumatologiju na svcuĉilištu
Virginia sehuol of Mcdicinc u Charlottesvillc.
S drugc stranc, reutnatski artritis nije neizbjeţan
aspckt proccsa starenja. Iz dosada nepoznatih razloga
dolazi do upalc koţe zgloba (Synoviale Membran). To
duvodi do bolova, oteklina, osjećaja toplinc, ugroţeno
mjesto pocrvcni. Kod gihta (kostobolje), nagomilavaju
se igliĉasti kristali mokraćne kiselinc u zglobovima.
Razlog tomu je stnetnja u mogućnosti tijela da sagori-
jeva purin ili da ga pretnješta. I'urin je kcmikalija, koju
sadrţi hrana kao npr. jetra, bubrezi i sardclc. Ova bo-
lcst uglavnom pogada muškaree iznad 35 godina, koji
su prekomjeme teţinc i neaktivni.
Nasuprot tome, lupus pogada uglavnom ţenc.
Ova bolest nastaje tako što obrambcni sistem tijela na-
pada zdrave ćelije. Simptomi su široko rašĉlanjeni: od
bolova u zglobovima, preko upala u ustima, do kro-
niĉnog umora.
Istraţivaĉi polako poĉinju razumijevati što ncke
ljttde moţe uĉiniti osjetljivim na artritis. Jedna uputa
za rješavanje zagonctkc: Postoje pokazate ji da u stvararrjtr
kolaena, koji dopriuosi stvaranju hrskavice rr telu, kod ne-
kiGr judi postoje smetnje, kaţe Arthur Grayzcl , M. D.,
potpredsjednik odjela za medicinska pitanja zavuda za
artritis.
Iako ne moţete izlijeĉiti svoje tegobe , tnoţete
primijenlti niz mjera, timc ćcte postati aktivniji i imati
više kontrole nad svojim ţivotom.
UBLAŢAVANJE UKOĈENOSTI
I NEUGODNOG OSJEĆAJA
U tekstu koji slijedi naći ćcte nckoliko uputa
koje ćc Vam pomoći da ublaţite ncugodan osjećaj i
ponovo dobijete ritam .
Ostanite u pokretu. Neka Vam zglobovi budu što
pokretljiviji. Timc moţete postići, da Vam duţe vrije-
mc zglobovi bolje funkcioniraju, a Vi istovremcno po-
boljšate svoj stav prema ţivotu. Svaki pacent treba osta-
ti u pokretu, kaţe John R. Ward , M. D., profcsor mcd-
icinc na svcuĉilištu Utah sehool of Medicine u Salt
Lakc City. 1 ne zaboravite da i malim pokretom moţete po-
stići mnoo. ako ne podnosite kvetnje osim laanil7 radova u
kući i vrtu, onda je i to u redu.
Gimnastika, gimnastika, gimnastika. Kada se upala po-
vtĉe, tada imnastika djeluje najbo je, objašnjava Janna
Jacobs, 1'. T., C. I. T., fizioterapeut, iskusni terapcut
za ruke i predsjednica Section on Hand Reliabilitati-
on of the American I'hysical Therapy Association
(APTA). Postoje razne vrste gimnastike koje se pri-
mjenjuju za olakšavanje artritisa. Najjednostavnije,
najlakše vjeţbe, koje mogu raditi skoro svi pacijenti,
koji boluju od artritisa, zovu se vjeţbc kretanja (range
of motion ). One doprinose odrţavanju dobre po-
kretljivosti, timc što su zglobovi u potpunosti u po-
21
DOKTOR U KUĆI
kretu. U Gimnastiĉkim vjeţbama za artritis naći ćcte
mnogo vjeţbi kretanja koje preporuĉa Zavod za artri-
tis. Izomctrika moţe doprinijeti jaĉanju mišića. Pri to-
mc se proizvodi otpor, i to tako da se mišić napnc, a da
se zglob ne pokrenc. Vjeţbe pri kojima nosite svoju
vlastitu teţinu kao npr. hodanje, takodcr stvaraju
mišićnu snagu. Iako vjeţbe za jaĉanje mišića pomaţu
bolesnicima koji boluju od artritisa, ovc vjeţbc koje
pomaţu pri lijeĉcnju se provode pod nadzorom tera-
peuta ili lijeĉnika, kaţe Grayzcl. Dr. Ward upozorava
da judi sa kardiovskulamim bolestima ue bi trebali duţe vri-
jeme raditf vjeţbe otpora.
Vjeţbe istezanja se ĉcsto preporuĉuju kao prvi
korak za skoro svc gimnastiĉkc vjeţbe. istezanjem
mišići postaju flcksibilniji prije ncgo se poĉnc sa stvar-
nim vjeţbama. Zglobovc takodcr treba, prije vjeţbi,
zagrijati. Masirajte svoje mišićc i/ili stavite hladnc ili
toplc zavoje ili oblogc na svoje mlšićc, ovisno o tomc
što Vam je lijeĉnik preporuĉio ili kojoj metodi Vi daje-
te prednost. Zagrijati se moţete toplim tušcm (vidi
vrućina ili hladnoća: štu je bolje?).
Vjeţbajte u vodi s rukama. Radite vjeţbe za rukc u
posudi sa toplom vodom. To olakšava vjeţbanje i
ugodnije je, savjetuje Jacobs.
Vjeţbe za artritis
Ove vjeţbe preporuĉuje Zavod za artritis.
Najbolje rezultate ćete postići, ako vjeţbe budete
provodili ravnomjemo, polako i kontinuirano.
Izbjegavaj-te brze i nagle pokrete, opterećenja i pre-
veliko naprezanje. Nemojte zadrţavati dah, dišite
što prirodnije i što ujednaĉenije. Ako zbog bilo koje
vjeţbe osjetite bolove u grudima, ili eventualno ne-
ke druge bolove ili pak da ne moţete doći do daha,
prestanite vjeţbati. Ako su Vam zglobovi upaljeni,
bolje je da ne vjeţbate i da se odmorite. Ako imate
neko pitanje obratite se lijeĉniku ili terapeutu. I ne
zaboravite: Moţe proći neko vrijeme dok ne osjetite
rezultate redovitog vjeţbanja. Budite strpljivi sami
sa sobom .
Ramena: Lezite na leĊa i podignite jednu ruku iz-
nad glave s ispruţenim laktom. Ruku drţite blizu
uha. Polako je ponovo vraćajte u poĉetni pooţaj,
dakle ponovo uz tijelo, zatim isto napravite sa dru-
gom rukom.
Bokovi: Lezite na leda, noge ispruţene sa razma-
kom izmedu njih od otprilike 15 cm. Prsti aeka bu-
du okrenuti prema gore. Jednu nogu ispruţite na
stranu, pri ĉemu su prsti stalno usmjereni prema
gore. Napravite isto i sa drugom nogom.
Koljeno: Sjedite na stolicu dovoljno visoku da ne
moţete dodimuti nogama pod. Neka natkoljenica
ostane na stolici, a nogu ispruţite. Zadrţite nekoliko
sekundi. Onda koljeno savijte što više moţete pre-
ma natrag pa se vratite se u poĉetni poloţaj.
Napravite isto i s drugim koljenom.
Gleţanj: Sjedite na stolicu i podignite prste što više
od poda, pri ĉemu pete trebaju ostati na podu. Onda
prste vratite na pod, a pete podignite što više
moţete. Vjeţbu ponovite.
Prsti: Otvorite šaku i ispruţite prste. Savijte sve
prste u prvom zglobu i vrhovima prstiju dotaknite
dlanove. Vjeţbu ponovite.
Koljena i bokovi: Lezite na leda, savijte jedno kol-
jeno, a drugo drţite ispruţeno što je više moguće.
Savijte koljeno ispruţene noge i dovedite ga što
bliţe prsima. Ispruţite nogu i vratite tako ispruţenu
ponovo na pod. Sve to napravite i sa drugom no-
gom.
Palĉevi: Otvorite šaku i ispruţite prste. Palcem
obuhvatite dlan tako da dotaknete poĉetak malog
prsta. Po-novo ispruţite palac i vjeţbu ponovite.
22
noorrou u Kućl
Nemojte pretjerivati. Ir.Ward je razvio koristan re-
cept pomoću kojeg moţete provjeriti jeste li pretjerali
s vjeţbanjem. 1'ratite kako se osjećate nekoliko sati na-
kon vjeţbanja, a onda kako se osjećate 21 sata kasnije.
Ako su se Vaši bolovi za to vrijeme bitno pogoršali,
vrijeme je da smanjite broj vjeţbi i da ne vjeţbate više
tako ĉcsto, kaţe on. Ako Vam, naprotiv, vjeţbe po-
maţu, onda ste pronašli gimnastiku koju se isplati ra-
diti. Konccntrirajte se na vjeţbc koje Vatn najvišc po-
tnaţu i najviše Vas raduju.
Igrajte se u vodi. Ako Vam je teško raditi jednostav-
ne pokrete, onda je zagrijani bazen ili Whirlpool ideal-
no mjesto za Vašu gitnnastiku (osim ako imate visok
krvni tlak, tada trebate izbjegavati Whirlpool i sl.).
Isprobajte neke od Vama najjednostavnijih vjeţbi u
vodi. Uzgon vodc smanjuje opterećenje zglobova
Topla voda doprinosi opuštanju zlobova i zadrţava njihovu
pokret jivost i snau, kaţe Ward. Ĉak i topla kupka moţe
poboljšati njihovu pokretljivost. Ako netnate vremena
pomaţe i vrući tuš: puštanjem tople vode da teĉe niz
lcda ublaţavaju se npr. bolovi u IcĊima.
Budite paţljivi sa kremama za koje nije obvezan
recept . Ovc masti koje smanjuju bol pomaţu privre-
meno zagrijavajući zglobove. Ĉesta uporaba ovih krema
moţe pak alztivirati erezime, koji razraĊuju hrskavicu u
zglobu, upozorava Davis .
Nosite šal. Ne oko vrata nego oko lakta ili koljena,
kada Vas bolc. Ir'uneni šal pomaţe reajviše, kaţe Jacobs.
Ne ovijajte šal preĉvrsto, inaĉe ćete sprijeĉiti protok
krvi .
Nosite rukavice od streĉa. Ako su rukavice tesrzo
pri jub jerze uz ruke, moAu sncar jiti otekline, koje su ĉesto
povezane sa artritisom, kaţe Ward. Toplina, koja nastaje
nošcnjem rukavica, potnaţe zglobovima. Termo - rub je
moţe incati isti uĉinak na zAlobove, kaţe Grayzel .
Kupite elektriĉno grijane rukavice. Lovci nose
takvc rukavicc, koje su na baterijski pogon, da bi zagri-
jali ruke za hladnih zimskih dana u šumi. S ovitn ruka-
vicanta ruke će 1-am biti tople, a ncoţda nećete imati ni bolove,
kaţe Jacobs. Ona preporuĉa da se rukavice nose noću.
Pokušajte spavati u vodenom krevetu. Prema po-
dacima u istraţivanju Natinal Water Bed Retasilers
Association u Chicagu mnogi vlasnici vodenog krevc-
ta kaţu, da im je vodeni krevet pomogao kod reumat-
skog artritisa. A Earl J. Brewer, Jr., M.D., bivši voditelj
odjela za reumatologiju na texas Clildren Hospital u
Houston tnisli da zna zašto. Gbog laganih pokreta vode-
rzog kreveta ujutro se ne osjećamo tako kruti, kaţe on. fi
vrući vodeni krevet zagrava zglobove i umanjt je bolove u
r jima.
Uskoĉite u vreću za spavanje. Ako vodeni krevet
kod Vas nc dolazi u obzir, razmislite o opremi za kam-
piranje. Vreća za spavanje poput ĉahure ĉuva toplinv, tako
nas ujutro manje boli, izvještava Brewer. On je to saz-
nao, kad su mu bolesnici priĉali da se bolje osjećaju
kada spavaju u vreći za spavanje na svom krevctu.
Spavajte u perju. Brewer priĉa o norveškom lijeĉni-
ku, koji je tijekom poslovnog putovanja u New York
prenoćio u pansionu Bed ć7 Breakfast. Lijeĉnik, koji je
bolovao od artritisa, svake je noći dobro spavao u kre-
vctu u pansionu, a ujutro se budio bez bolova.
Posteljina i jastuk su bili od perja. Po mišljenju Bre-
wera pomogli su mu toplina i jedva zamjetni pokreti
posteljine.
Pazite na teţinu. Prevclika teţina opterećuje Vam
zglobove. U stvari, kad se
udebljate 5 kilograma to
je dodatno opterećenje,
od 20 kilograma, za Vaša
koljena. Ako za sobom
vuĉete višak teţinc, mr-
šavljenje će poboljšati fun-
kciju zglobova. Ljudi koji
smršave, n-cogu usporiti proces
osteoartritisa, kaţe Grayzel.
Ne vjerujte sredstvima koja sve lijeĉe. Ncki bole-
snici koji boluju od artritisa, frustrirani kroniĉnim bo-
lovima, vjeruju obećanjima u stopostotno ozdravljen-
je, bilo da se radi o takozvanom ĉudesnom lijeku, no-
voj dijeti ili nekoj drugoj altemativnoj terapiji. Na
23
DOKTOR U KUĆI
Nemojte pretjerivati. Ir.Ward je razvio koristan re-
cept ponu>ću kojeg moţete provjeriti jeste li pretjerali
s vjeţbanjem. Pratite kako se osjećate nekoliko sati na-
kon vjeţbanja, a onda kako se osjećate 2 sata kasnije.
Ako su se Vaši bolovi za to vrijeme bitno pogoršali,
vrijeme je da smanjite broj vjeţbi i da ne vjeţbate više
tako ĉcsto, kaţe on. Ako VarTl, naprotiv, vjeţbe po-
maţu, onda ste pronašli gimnastiku koju se isplati ra-
diti. Konccntrirajte se na vjeţbe koje Vam najviše po-
maţu i najvišc Vas raduju.
Igrajte se u vodi. Ako Vam je teško raditi jednostav-
ne pokrete, onda je zagrijani bazen ili Whirlpool ideal-
no mjesto za Vašu gimnastiku (osim ako itnate visok
krvni tlak, tada trebate izbjegavati Whirlpool i sl.).
Isprobajte ncke od Vama najjednostavnijih vjeţbi u
vodi. Uzgon vodc smanjuje opterećenje zglobova
Topla voda doprinosi opuštanju zlobova i zadrţava njihovu
pokret jivost i snaqu, kaţe Ward. Ĉak i topla kupka moţe
poboljšati njihovu pokretljivost. Ako nemate vremena
pomaţe i vrući tuš: puštanjem tople vodc da teĉe niz
lcĊa ublaţavaju se npr. bolovi u Icdima.
Budite paţljivi sa kremama za koje nije obvezan
recept . Ovc masti koje smanjuju bol pomaţu privre-
meno zagrijavajući zglobove. Ĉesta uporaba ovih krema
moţe pak aktivirati erezime, koji razraduju hrskavicu u
zlobu, upozorava Davis .
Nosite šal. Nc oko vrata nego oko lakta ili koljena,
kada Vas bole. Ir'uneni šal pomaţe najviše, kaţe Jacobs.
Nc ovijajte šal preĉvrsto, inaĉe ćete sprijeĉiti protok
krvi .
Nosite rukavice od streĉa. Ako su rukavice tesrzo
pri jtrb jerte uz ruke, mogu srrtanjiti otekline, koje su ĉesto
povezane sa artritisom, kaţe Ward. Toplina, koja nastaje
nošcnjem rukavica, pomaţe zglobovima. Termo - rub je
rrtoţe imati isti uĉinak na zAlobove, kaţe Grayzel .
Kupite elektriĉno grijane rukavice. Lovci nose
takvc rukavicc, koje su na baterijski pogon, da bi zagri-
jali ruke za hladnih zimskih dana u šumi. S ovim ruka-
vicama rrrke će Lam biti tople, a ntoţda nećete imati ni bolove,
kaţe Jacobs. Ona preporuĉa da se rukavicc nose noću.
Pokušajte spavati u vodenom krevetu. Prema po-
dacima u istraţivanju Natinal Water Bed Retasilers
Association u Chicagu mnogi vlasnici vodenog kreve-
ta kaţu, da im je vodeni krevet pomogao kod reumat-
skog artritisa. A Earl J. Brewer, Jr., M.D., bivši voditelj
odjela za reumatologiju na texas Children Hospital u
Houston misli da zna zašto. Gbog laqanih pokreta vode-
rto kreveta ujutro se ne osjećamo tako kruti, kaţe on. A
vrući vodeni krevet zagrava zglobove i umanjuje bolove u
r jima.
Uskoĉite u vreću za spavanje. Ako vodeni krevet
kod Vas ne dolazi u obzir, razmislite o opremi za kam-
piranje. Vreća za spavar je poput ĉahure ĉuva toplirtu, tako
nas ujutro manje boli, izvještava Brewer. On je to saz-
nao, kad su mu bolesnici priĉali da se bolje osjećaju
kada spavaju u vreći za spavanje na svom krevctu.
Spavajte u perju. Brewer priĉa o norveškom lijeĉni-
ku, koji je tijekom poslovnog putovanja u New York
prenoćio u pansionu Bed ćr Breakfast. Lijeĉnik, koji je
bolovao od artritisa, svakc je noći dobro spavao u kre-
vctu u pansionu, a ujutro se budio bez bolova.
Posteljina i jastuk su bili od perja. Po mišljenju Bre-
wera pomogli su mu toplina i jedva zamjetni pokreti
posteljine.
Pazite na teţinu. Prevelika teţina opterećuje Vam
zglobovc. U stvari, kad se
udebljate 5 kilogratna to
je dodatno opterećenje, ,,; ,..
od 20 kilograma, za Vaša o
koljena. Ako za sobom
vuĉete višak teţine, mr-
šavljenje će poboljšati fun-
kciju zglobova. Ljudi koji
smršave, ntogu usporiti proces
osteoartritisa, kaţe Grayzel.
Ne vjerujte sredstvima koja sve lijeĉe. Ncki bole-
snici koji boluju od artritisa, frustrirani kroniĉnim bo-
lovima, vjeruju obećanjima u stopostotno ozdravljen-
je, bilo da se radi o takozvanom ĉudesnom lijeku, no-
voj dijeti ili nekoj drugoj altemativnoj terapiji. Na
23
       I> DOKTOR U KUĆi
Na ţalost, danas još ne postoji lijek za artritis. nego
sljedeći put povjerujete nekom primamljivom obećanju, pripazite.
informirajte se! Pitajte lijeĉnika ! Cak
i kod srcdstava koja postoje od davnina, kao što su npr.
Nošenje narukvice od bakra, moramo biti nepovjerljivi, objašnjava većina
struĉnjaka. Sjetite se: Ako je neš-
to prclijepo da bi bilo stvarno, onda to nije stvarno.
ŠTITITE SVOJE ZGLOBOVE
Trebali biste nauĉiti da dobro ţivite i s artritisom, i to
tako da štitite zglobove. Osirn toga moţcte nauĉiti da
planiranjem i drugaĉijom organizacijom uĉinkovitije
savladavate dnevne obveze, i timc ujedno imate više
snage za posiove, koji Vas veseic. U daljnjem tekstu
ćcte naći neke savjete Zavoda za artritis, kuji će Vam,
nadam se, pornoći .
Planirajte svaki dan. Napravite realistiĉnu listu pos-
lova, koje ţclite obaviti taj dan i zapišite ih na papir.
Na taj naĉin moţete poslove, koji su Vam najnaporni-
ji, obaviti onda kada imate najviše energije, npr. uju-
tro.
Rasporedite opterećenje. Općcnito je najbolje izb-
jegavati poslove kod kojih predmct morate ĉvrsto o-
buhvatiti prstima ili poslove koji previše optcrcćuju
prste. Koristite oba dlana kad drţite šalicc, tanjurc,
Vrućina ili hladnoća:
Sto je bolje ?
Ne postoji pravilo, ĉime ćete postići bolje re-
zultate, uz pomoć hladnoće ili vrućine ili pak kom-
binacijom jednog i drugog. Po mišljenju John R.
Warda, M. D., trebate koristiti onu metodu koja je T~ama
najugodn~a. C·vdje ćete naći neke smjernice, koje će
Vam pomoći da donesete odluku.
Vrućina pomaţe opuštanju mišića i zglobova i
oni postaju pokretljiviji. U sluĉajevima kada je zglob
upaljen toplina moţe pogoršati stanje. To se pone-
kad dogaĊa kod reumatskog artritisa. S druge strane
osteoartritis izaziva samo male upale, koje se mogu
lijeĉiti toplinom.
Ako se Vaš vrući zavoj brzo hladi, probajte
druge metode, koje će osigurati stalnu toplinu.
Vrući pokrivaĉ ili vrući jastuk omogućuju trajnu su-
hu vrućinu. Topli tuš, vruća kupka ili Whirlpool
omogućuju vlaţnu vrućinu. Ako mišiće zagrijete
prije vjeţbanja, rezultati će biti bolji. Hladnoća se u
pravilu koristi za smanjenje bolova u odreĊenim
zglobovima. Hladnoća se ne: bi trebala koristiti kod
vaskrvitisa ( upale krvnih ţila) bez odobrenja lijeĉni-
ka ili kod Raynaud Syndroma (stanje kada uz reu-
matski artritis mogu nastupiti grĉevi arterija na
prstima ruku i nogu). Postoje razliĉite vrste hladnih
obloga: Napunite plastiĉnu vrećicu ledom, uzrnite
pakovanje zarnrznutog graška ili zamrznutog kuku-
ruza ili koristite npr. pakovanje plavog leda.
Zamotajte hladno pakovanje u tanku maramu i hla-
dite samo jedan ili dva zgloba odjednom, da se ne
biste pothladili.
Moţda bi Vam najbolje pomogla kombinacija
toplog i hladnog. Za postizanje najboljih rezultata
Zavod za artritis preporuĉuje naizmjeniĉnu kupku:
Kupajte ruke i noge otprilike 3 minuta u toploj vodi
(ne toplijoj od 43~C), zatim otprilike 1 minutu u
hladnoj vodi (cca. 18~C). Ovaj postupak ponovite tri
puta i završite kupanjem u toploj vodi.
2-1
UOKTOR U KU(`_I
lonee i tave, a ne sarno prste ili jednu ruku. Spuţve i
krpe cijedite dlanum, a ne prstima. Izbjegavajte ĉvrsto
drţanje paketa ili aktovke prstima. Takve predrnete ra-
dije nosite pod rukonr, kao nogomctaš kada trĉi igra-
llŠiCrll. Tako ćc Vas manje boljeti.
Ne ostanite predugo u jednom poloţaju. Ako
predugo ustrajete u jednom poloţaju, ukoĉiti ćcte se i
više ćc Vas buljeti. Što je ĉcšće mo~,nzće opuštajte zglo-
bove.
Dajte prednost rukama. Kad god je to rnogućc ko-
ristite se rukama za obavljanje nekog posla, a ne sarno
šakan~a. Npr. teška vrata pritisnite jednonr stranom
ruke, a ne šakotn i ispruţenorn rukenn.
Rasteretite se. Ako nešto obavite u sjedcćem
poloţaju, imati ćete još cnergije i za druge poslove.
Zamijenite okrugle
kvake i ventile na
armaturama dugim
drškama. Takve drš-
ke i kvake ne moratc
ĉvrstu ulrvatiti. Timc
zglobove manje opte-
rcćujetc.
Podebljajete drške na alatima i uredajima. Ako
drške mct(c, Cctke 1 sl. ovijete sa dva sloja ljepila u tra-
ci ili navojem od gume, lakše ćcte je obuhvatiti.
Koristite se lakšim priborom za jelo. Ako se kori-
stite lakširn priborom za jelo, kao i lakširn stvarima
potrebnim u kućanstvu, štediti ćcte ruke i sprijeĉiti
bolove koje izaziva opterećcnje tcţinom .
Elektriĉni kućanski aparati olakšavaju rad. Lakše
je rukovati clcktriĉnim otvaraĉima za limcnke i clck-
triĉnim noţcvima. 1 clcktriĉna ĉctkica za zubc ima
deblji drţak .
Ne struţite. 1'oprskajte lonee i tave sprcjom prutiv
naslaga ili se koristite posudcm koje ima dno presvu-
ĉcno slojern na kojem jelo ne zagara. Stroj za pranje
suda je dobra investija za zaštitu Vaših zglobova.
Stvari kojima se ĉesto koristite trebale bi biti na
dohvat ruke. Urcdite policc i onnare sa zalihama ta-
ko da sve nroţcte dohvatiti bcz istczanja. Kupite od-
jeću sa dţcpovima, da u njih rnoţcte staviti stvari koje
su Vam ĉcsto potrcbne (npr. naoĉalc). I~ok ĉistitc,
krpe i laka srcdstva za ĉišćenje nosite u dţepovirna
Vaše prcgaĉc. Srcdstva za ĉišćcnje drţite tanu~ gdje ih i
koristitc. Cuvajte ista srcdstva na razliĉitim mjestima,
npr. n kuhinji, u kupaonici i na prvom katu .
Idite sami sebi na ruku. Za prcdmcte koje je tcško
dohvatiti nabavite hvataljku, sliĉnu onoj kakva se kori-
sti u trgovinama za uzimanje stvari sa visokih polica.
Olakšajte sebi posao u kuhinji koristeći se ĉetkom ili
pcruškom sa dugim drškom. Sušilicu praznite uz po-
nu>ć hvataljke.
Ne pretjerujte s kućanskim poslovima. Odluĉitc
se svaki dan na samo jedan posao, npr. pranje rublja ili
ĉišćcnje kuhinje.
Kopĉe sa ĉiĉkom mnogo pomaţu. Kupĉc sa ĉiĉ-
kor7~ na odjeći i cipclama ćc Vas poštcdjeti muĉnog ve-
zivanja vezica ili zakopĉavanja dugrnadi.
Ovako ćete sići stubama. Uz stube prvo stajetc
jaĉorn nogom, niz stubc prvo stajete slabijom nogom.
Savijte koljena. Ako podiţcte prcdmete koji se nala-
zc nisko, npr. na podu, prvo savijte koljena i podignite
se ne savijajući lcĊa.
Hvatajte stvari uz pomoć uzica. Ako oku k-~~ake
ovijete uzicu ili stavite omĉicu, nećcte je morati prcja-
ko uhvatiti. Na ĉarape zašijte oĉicc i puvucite ilr prc-
ma gore uz pornoć kuke sa dugim drškom.
DOKTOR U KUĆI
Vucite, umjesto da nosite. Za velike tercte koristite Molite za
pomoć. nemojte se plašiti zamoliti za pc
se malim kolicima npr. za kupovinu ili za nošenje moć obitclj ili
prijatclje. Ako podijelite posao imati će
rublja. te više vrcmena za svoje prijatclje ili stvari koje Vas
ra
duju .
Olakšajte sebi ĉitanje. Yoloţite novine na stol, ne
drţite ih u rukama. lsto tako polo2ite i knjigu ili je sta-
vite na stalak, da biste rasteretili ruke.
Stavite malu stolicu u kadu. 1'osebna mala stolica
omogućiti ćc Vam sigurno mjesto za tuširanje i olakša-
ti ulaţcnje i izlaţenje iz kadc.
Obratite se Zavodu za artritis. Zaklada ćc Vam da
ti obavijesti o naĉinima pomoći za oboljelc od artritis.
Nazovite informacije Zavoda za artritis na tclefonsl<
broj 800-283-7800 ( samo u SAD-u), od ponedjeljk
do pctka od 9.00 do 19.00 sati. Tamo Vam stoje na ra
spolaganju obrazovani savjetnici, koji ćc Vam odgovo
riti na sva pitanja u svezi s artritisom.
Stavite u vrt malu stolicu. Rastcretit ćete nogc
lcĊa, ako radove u vrtu budcte obavljali sjedcći.
2E>
IX>KTOR U KUĆ:1
ASTMA
28 naĉina za olahšavanje disanja
ko irnate astmu, poznat Varn je strah od gušenja,
A napadi slabosti i brige. To je takav osjećaj, kao da
Vas netko juri oko zgradc, zatvori Vam nos i prisili Vas
disati na slamku. A Vi i predobro znate da astrnatiĉni
napad kad već poĉne neće .sam od sebc nestati.
Otprilike 5-10 posto stanovništva SAD-a su ast-
matiĉari. I rnada su karaktcristiĉni sirnptorni bolcsti
razliĉiti kod svakoga, svim bolcsnicima jedno je zajed-
niĉko: ne mogu pravilno disati.To je zbog toga što str
itn pluća prcosjetljiva, a njihova funkeija ograniĉcna
zbog razliĉitih utjecaja iz okoline. Takvi utjecaji zovu
se uzroĉnici.
Sigurno ste na sebi osjetili, da astmatiĉni napad
nwgu izazvati razliĉiti utjecaji: odreĊeni parfem, za-
dirnljeni prostor, pas, cvjetnjak, jaki vjetar, ĉak i ako .se
smijete od srca moţcte dobiti astmatiĉni napad.
(Astnta je ipak nasljedna, i ako niste optcrećeni tim
nasljedstvotn ne moţete je odjednotn dobiti.) Uzroĉ-
nici po svojoj prirodi mogu biti alcrgijski i nealergij-
ski,a reakeije mogu nastati odmah ili sa vremenskim
odmakorn_
Astrna se doduše ne moţe izlijeĉiti, no rnoţc se
bilo da je slaba ili jaka lijeĉiti, i tako drţati pod kontro-
lurn. Lijeĉnici koji su se spccijalizirali za lijeĉenje ast-
rne n~ogu pri tom rnnogo pomoći_ Svaki astmatiĉar
morao bi potraţiti lijeĉnika, prvo da bi bio siguran da
nešto drugo neće izaz4ati astmatiĉni napad, drugo, ako
se radi o atopijskoj astmi, da bi uz pornoć lijeĉnika
razvio terapiju, koja će ova bolest drţati pod kontro-
lom.
I'ored lijeĉenja koje provodi lijeĉnik, moţete po-
duzeti i nešto drugo da biste ograniĉili broj astmatiĉ-
nih napada. Vaţno je da se ustanove uzroĉnici napada
trkoliko je to moguće, a onda da te uzroĉnike protjera-
te iz svog ţivota. L)rugaĉije reĉeno, astrnatiĉni napad
rnoţete savladati prije nego što i poĉne. Ovdje su na-
vedcni neki savjeti:
Borite se protiv grinja. C~rirjesn mikrnsknpski sitni irt-
sekti lzoji vole vlaţna nrjesta i otpad ţiveţrcih namirnica,
kaţe Allan M. Wcinstcin, M.1~., specijalist za alcrgije i
astmu sa privatnom ordinacijom u Washingtonu,
D.C. Pošto grinje ĉesto uzrokujn alerg~sku astntu, vaţno je
da u Ilašoj kući ne bnde prašine. Evo njegovih prijedoga
za to:
· Umotajte madrac u navlaku koja ne propušta ni
zrak ni prašinu, prekrite ga potom štitnikom za ma-
drac koji se moţe prati. Tijekom dana krevet zaštititc
od prašine još i pokrivaĉem.
· Koristite jastvke od poliestcra ili dakrona, a ne jastu-
ke od biljne vune ili perja_ Satvite ih u navlake koje ne
propuštaju ni zrak ni prašinu.
· Izbjegavajte tcpihe. Oni se tcško ĉistc. Bolji su ravni
podovi sa sagovima koji se mogu prati.
· Izaberite zavjese koje se tnogu prati.
· U kući, a posebno u spavaćoj sobi, drţite što rnanje
predmeta na kojima se moţc hvatati prašina. Ako je
rnogućc, u spavaćoj .sobi ne ĉuvajte zirmske i ljetne
stvari kao i nepotrcbnu posteljinu. Nikakve prcdmctc
ne odlaţite ispod krcveta.
· Ne ĉistite sami.
Ako ĉišćenje nikako
ne moţete izbjeći,
onda koristite usisa-
vaĉ i vlaţnu krpu, a
ne mctlu ili perušku
jer one diţu praši-
nu. Uvijek koristite
vruću vodu. Hladna
vodn je poQodna pod-
loQa za razvoj Qrinja,
kaţe Wcinstein.
· Za vrijeme ĉišćenja nosite rnasku protiv prašine ko-
jorn trcbate zašititi nos i usta. Nakon ĉišćcnja odmah
napustite tu prostoriju.
· Kada je toplo vrijeme, ukljuĉite klima-urcĊaj. U
proljeće i jesen, kada se grinje razmnoţavaju, trkljuĉitc
urcĊaj za isušivanje vlage iz zraka. Vlaţnost zraka u
Vašoj kući ili stanu trebala bi biti ispod ~IO°/« i iznad
25%.
· U svoju sobu ugradite proĉišćavaĉ zraka, da biste se
zaštitili od ĉcstica prašine.
27
1>OKTOR U KUC:1
Povratak nadrilijeĉnika
Ako ste, u potrazi za sredstvima protiv ast-
me, jurili od jednog do drugog lijeĉnika, frustrira-
ni ste i dolazite u iskušenje da isprobate neka alter-
nativna sredstva: citotoksiĉni testovi, specijalne di-
jetc, miješavine trava, tnasaţe, vitamini i sliĉno.
Mada su oni privlaĉno riješenje, imaju jednu ma-
nu: rijetko djeluju.
Citotoksiĉnost npr. se bazira na pretpo-
stavei, da ako se alergeni ekstrakt neke namirnice
na koju ste alergiĉni pomiješa sa kapljicom Vaše
krvi, odredene krvne stanice će napasti tu namir-
nicu. Vaše krvne stanice se time mijenjaju i izgle-
daju pod mikroskopom izobliĉene. Asthma and
Allergy Foundation of America je ispitao ovaj test i
proglasio ga nepouzdanim, kaţc Stewart Yuong.
Smanjite koliĉinu plijesni. C~ jivice pl~e·sni sr~ parazit,
koji L'arn rr pravom svnislu vfj'eĉi, mo~rr rzapasti t~elo, kaţc
Stcwart Y~ung, M.D., spccijalist za astmu i alcrgije u
new Yorku. G jivice plijesni rastr~ na neţivirrr or~atcsl irrr
tvarirrca i to u razliĉitirn oblicirrra: plijesarr, ,~ jiva rra
drvrr ili
pahr~ljasta plijesarr. Gljive se razmnoţavaju uz pouaoć
spora. One su pravi problcm, jer milijuni spora lutaju
zrakom i sa svakim udahom one dospijevaju u dišne
putcve, izazivaju alcrgijske rcakeije koje dovodc do
astmc. Da bismo se obranili od spora Young savjettrje:
· neka Vam prozor bude uvijek zatvorcr~. Sporc inaĉc
mogu direktno ući kroz prozor, ĉak i kada imatc
rnrcţicu na njetnu.
· Ne idite u ostavu, podrum ili drugc mraĉne vlaţne
prostorije.
· Stavite masku za zaštitu od prašine i istraţite ima li
znakova plijesni u kupaonici. (Još bi bilo bolje da za-
n~olite nekoga iz obitclji da to napravi.) 1'rovjerite i
drugim mjestima ima li plijesni, npr. iza orrnara
ispod slivnika.
· Rcdovito prcglcdajte urmarc da biste sprijeĉili stv
ranje plijesni tt cipclama i ĉizmama koje više ne no~
tc.
· neka netko iz ohitclji ili neki prijatclj rcdovii
provjerava klimaurcdaje, ovlaţivaĉc zraka i sliĉno, c
se u njima ne bi stvorila plijesan.
· 1'rovjerite je li se na Vaše biljke uhcvatila plijesa~
Biljke ćc bolje rasti kada nema plijesni.
Pomirite se s peludom. 1'clud se uslobaĊa u vrijem
cvjetanja biljaka:U proljećc cvjeta drvećc, od kasno
proljeća do kasnog ljeta cvjeta trava, od srcdine kolc
voza do prvilmrazova cvjeta ambrozija. Biljke koj
oprašuje vjetar su veći problcm za astmatiĉare od oni
koje oprašuju insekti. Ci j je da narrćit ţivjeli sa poludi,
rre da .se od rtfe s~rivate, kaţe Loomi's Bcll, M. D., vodi
tclj odjela za lijeĉcnje plućnih bulcsti u St. Luke's
Roosevelt I-Iospital Ccntcr u new Yorku. On prcpo
ruĉa da sami ne kosite travu i da ne btrdcte vani kad
se trava kosl. Prozor3 neka budu štu ĉc.šćc zatvoreni
jer pclud moţc ući i kroz mrcţicc na njima. Prosto
rashladujte klima urcĊajem. Postoje i urcĊaji za pro
ĉišćavanje zraka. Oni ĉiste zrak koji se krcćc i zadr
ţavaju sve mogućc ĉesticc. Zrak se dodatnu ĉisti pro-
laskoru kroz posebne filtcrc na bazi ugljena. Nakor
boravka izvan kttće trcbali biste skinuti odjeću koja je
bila na Vama i uprati je ili sa nje sve usisati uz pomoc
usisavaĉa. I sami se opcritc, a pri torne nemojte zabo-
raviti oprati kosu.
Ne milujte ţivotinje. Najbolje bi bilo da ne drţitc
kućne ljubimce koji mo~m izazvati astmu. 1'rublem ne
prcdstavljaju dlake već izumrla suha koţa koja se od-
vaja od tijela ţivotinja. Zivotinja liţc svoju koţu, pa tc
ljuske ostaju u ţivotinjskoj pljuvaĉki. Moruto nvesti stro-
ga pravila.suţivota sa ţivotirjorrz, ~Eola rrtoţo izazvati aler~i-
ju, ako je se već ne rrroţete ndrcći, upuzorava Young. Zivo~
~8
1)OKTOR U KUCI
tinju nikada ne puštajte u spavaću sobu. Aku je ţivu-
tinja i kratko vrijetne bila u Vašoj sobi, ljuske ćc se
zadrţati satitna. Ako duţe vrijemc trcbate ptrtovati au-
turn, kućno~.~ ljubimca radije ostavite kod kućc.
Odmalr upcrite ruke, ako imate direktni kontakt sa
ţivotinjom. Ako ne rnuţete izdrţati da ne dodirujete
ţivotinju, nenwjte je bar Ijubiti. Ljubite zrak, Vaša
ţivotinja ćc Va.s i tako razutnjeti. l~obro bi bilu da svog
psa ili maĉku kupate svaka dva tjedna u toploj vodi bez
sapuna. Na taj naĉin alcrgeni (izazivaĉi aler~;ije) ćc se
bitnu smanjiti na ţivutitrjskoj koţi, objašnjava Clifton
T Furukawa, 1~'I.l~., profcsor pcdijatrijena University
of Waslaagt<m sehool of Medicine tt seattlcu.
Prestanite pušiti. Iim duhana s jedne strane dirckt-
nu nadraţuje i timc izaziva asttnu, a s drugc strane
ntuţc izazvati alcr<.;ijtr koja unda dovodi do astrne.
l7int duhaoa je jedan ud nadraţivaĉa koji najpogubnije
djeluje na pacijenta. On ke>ĉi rad nralih dlaĉica koje se
nalazc uzduţ .SlLIZnICC tr dišnim putcvima, slabi funk-
ciju ubrambcnog sustava i timc je pušaĉ osjetljiviji na
iWćkeije gorujih dišnih ptttcva. I~'e postoji rri jedna dof~ra
strana lotšorrja, kaţc Wcinstein. S obzironr'rra posljedico ko-
je iwu prtšenje va oru~ koji bolrtjtt od astrrro, orri fii rm
f~ilo I;o_
ji rraĉirr trebali rruste jati Itrestati pnšiti. .-Iko to ru·
rrroţote sn-
rni, profmjte rrcei od pro~rarrta odvihavavtju od prtšenja.
Take>dcr su u tcškotn poloţaju i nepušaĉi koji
ţive s pušaĉinra. Aku ţivite s nekim tko ne nu~ţc pre-
stati ptrŠlCl, zattu~lite ga da idc ptlŠltl Van Ila ĈlStl ZI'ak.
Pazite na vrijeme. Iaku svaki ĉovjek drugaĉije rcagi-
ra ua vrijetne, ipak se rnu~u zam_jetiti neke sliĉnusti i
trcndovi. I'rornatrajte kako reu~irate na vrjerru·, prcporuĉa
Yuong. (U to spadaju slijedcće kumponente: tcrnpera-
tura, brziaa vjetra, tlak zraka i vlaţnust zraka.)
1'okašajte· izlycći nastanak prnblerrta. Npr. ostanite u kući
kada je jaku hladuu, jer hladan udar vjetra rnoţc izaz-
vati ~;rĉcviti kašalj u brunltinra. Ne izlazite van ni kada
pušejak vjetar. Jaki naleti vjetra mogu otpuhati štctne
tvari i sntug, ali nu>gu donijeti i pclud. Ako volite šeta-
ti po kiši, srctnik stc, jer kiša ispirc alrgene , štctne tva-
ri i nadraţivaĉc iz zraka.
Pazite na prehranu. Nije još razjašnjeno izazivaju li
neki prchratnbcni pruizvodi kroniĉau astmu. neki
prchrambcn proizvodi kao što su orasi, ljuskari, mli-
jeko, jaja, jagode mogtt izazvati razliĉite alcrgije, a
Illcdtl OStal11T1 1 SllllptOtllc aSLIlIC. Sulfidi iz vina imaju
sliĉan uĉinak. lako irformac~e koje rrarrr stoje dauas rm ra-
spola~lar ju rtkazujt~ raa to da alerg~e rru prehrarrrherre
proiz-
vnde rce izazivaju krorciĉrut astrnn l od odraslih, ipa~ se pre-
por~.tĉa da rte jedete odrode·rre ţiveţrre rrarrrirnice koje bi
poQo-
ršalc· l izšu astrrtu. al;o nrislite da so pri torru· radi o ţiveţnint
rramirrricarrta I oje su vaţrte zn lbšrt prehr' uu pita_jte
li_jeĉrri-
ka, kaţc Wcinstcin.
Alcrgije na <>drcdcne prchratnbcne proizvodc,
posebno mlijeko i p,senicu ĉcsto kud djece izazivaju
asttnu. Aku mlijeko i pšenica stvaraju prubletne Uašem
djetetu kuje pati ud astntc, skioirte ih s jelovnika.
Kuntrulirajte natpise na pakuvanjima ţiveţnih natnir-
nica i provjerite sadrţc li sljedećc sastojke: mlijeku,
sttrutku i sl. (Savjetujte se sa lijeĉnikom za altcrnative
za navedcne lrrattjive tvari ttpr. kalcij).
I'rof~lf·rn postoji kod odlaska rr rz_storao, kaţe Wcin-
stcin. Ako ste pozvani na rnĉak, a ne znate št<> ima na
jelovniku, jedite nešto kod kttćc, da ne bttdete t;ladni,
ako ne podnosite ponudcno jelo. Ako jedcte u rcstora-
nu , pitajte sastav jela, kau i naĉin pripremc. Bilo gdje
da jedetc, ne jedite brzu, mnogu, i ne priĉajte za vrije-
tne jela. Izbjegavajte alkohol, pusebno ako uzirnate li-
jekove za lijeĉcuje astmc. I posljednja uputa: izhje~a-
vajte tcstuve citotoksiĉnusti i sliĉne mctode koje
ubcćavaju otkrivanje aler~;ija na odrcdcne ţiveţne na-
minricc i Ijieĉenje astme.
Ostanite zdravi. Problcm ~;onjih dišnih puteva kau
npr. infckeija dišnog puta, moţc napasti dunje dišne
puteve (bronlrc) i izazvati napad astllle. Svatko ţcli f~iti
zdrav, kaţc E3cll. Ga astrrratiĉara, rrredrttirrr, f~iti zdrav
zrraĉi
29
1>OKTOR U KUĆI
i dramatiĉno svnanjenje simptoma astrne. Bcll preporuĉa
izbjegavanje osoba koje su prehlaĊcne i1i boluju od
gripc. I'ijte mnogo vode, nemojte se previše umarati,
inaĉe ćcrte biti podloţniji infekeijama. Ako se ipak
razbolite, otiĊite lijeĉniku: ako antibiotike uzimate na
vrijemc puno ćc Vam pomoći.
Izaberite odgo-
varajući sport.
Astmatiĉarima se
dugo vrcmena sa-
vjetovalo da iz-
bjegavaju sport,
jer on izaziva na-
pad astme. Danas
znatno, što se vi-
še astmatiĉar bavi
sportom, to ima
više kondicije.
rlko imate astrnu,
trebate se redovito
baviti nekom vr-
stom aerobika, ka-
ţe Bell. On prc-
poruĉa da se za-
grljemo nekim
lakšim vjeţbama
prije napornih aktivnosti. (Yuong savjetuje da uzmetc
Cromolyn Natrin 15-20 minuta prije aerobika. Lijek
se izdaje na recept, pa se o tomc savjetujte s lijeĉni-
kom). Poĉnite polako, a onda postcpeno pojaĉavajte
svoje treninge. Barcm na poĉctku nosite bronhodila-
tator. Ako osjetite pritisak u grudnom košu i ako ne
moţete dalje vjeţbati, uzrnite aparat. Ako trcnirate va-
ni na hladnom i suhom zraku, obavezno nosite šal,
njime pokrijte nos i usta, tako da se zrak zagrije prije
udisanja. Na kraju treninga ohladite se laganim
vjeţbama. Ako odredeni trening i dalje izaziva napad
asttne, pokušajte sa neĉim drugim_ Npr. ako ne pod-
nosite trĉanje, moţda moţete redovito plivati.
Izbjegavajte aspirin. Aspirin i odrcdeni proizvodi
koji sadrţc Aspirin mogu izazvati napad asnne kod ne-
kih osoba. Ako imate asttrtu, preporuĉa se izbjegavanje svih
proizvoda koji sadrţeAspirin, kaţc Wcinstcin. To se poseb-
no odnosi na osobe koje imaju polip u nosu. la njih uziman-
je Aspirina moţe biti opasno po ţivot. Ĉak i ako niste rtikada
imali napad astme, on se ntoţe pojaviti. Wcinstcin prcpo-
ruĉa oboljelima od asnrte da izbacc Aspirin iz kućne
ljekarne, upute za sve lijekove koji se ne izdaju na re-
ccpt (izbjegavajte sve lijekove sa natpisom .9spirin, kao
i one kod kojih stoje slijedećc kratice ~iSA, APC ili
PAC. Pitajte ljekarnika, ako niste sigurni sadrţi li taj li-
jek aspirin). Ako ste uvjereni da tnorate uzeti Aspirin,
najprije se savjetujte s lijeĉnikom.
Prema mišljenju struĉnjaka National Asthma Educa-
tion Programm, astmatiĉari ne bi trcbali uzimati
odrcĊena sredstva koja ne sadrţc stcroide i koja spri-
jeĉavaju upale, npr. Ibuprofcn. Ona itnaju isti uĉinak
kao i Aspirin. Uzmite utnjesto njih st;~urne zanjene kao
npr. Paracetamol, Natriumsalizylat ili Disalcid. Obi-
ĉno biste trebali izbjegavati i Tartracin (to je ţuta boja
za jelo #5), ako on kod Vas izaziva astmu. On se nala-
zi u nekim alkoholnim pićima, mješavinama za peĉc-
nje, bonbonlma i nekim lijekovima.
Dišite duboko.Vjeţbe disanja opuštaju i one mogu
pomoći astmatiĉarima za vrijeme astmatiĉnog napada.
Bilo bi medutim pogrešno da se se za vrijetne asnna-
tiĉnog napada oslonite samo na vjeţbc disanja. Doklc
god vodite raĉuna o ovom pravilu, vjeţbe disanja su
dobrc za one koji stnatraju da itn pomaţu. Moţete
vjeţbati kontrolirano disanje. Ga tu vjeţbu karateristiĉno je
lagano udisanje kroz nos, umjesto brzo,Q disartja na usta,
kaţe Weinstein. On preporuĉa da se nos oĉisti prije
poĉetka tih vjeţbi radi lakšeg disanja. Udobno sjednite
na stolicu, duboko udahnitc, tako da dah osjetite što
dublje u trbuhu. Kod ove vjeţbe trbuh se treba podići.
Polako izdahnite, osjetite kako se trbuh opušta, dok
izdišete kroz nos. Ovu vjeţbu ponavljajte tri puta
dnevno, ali nikad odmah nakon jela.
30
DOKTOR U KUĆI
Pazite na teţinu. Na ţalost, mnogi lijekovi za li-
jeĉcnje asttne dcbljaju. Ĉovjek koji ima višak kilogra-
rna teţe diše, srcc mora više raditi da bi gonilo krv
kroz tijelo. 'l,ato je vaţno da smršavite, kaţe Bell. Ako
imate višak kilograma, razradite sa svojim lijeĉnikom
plan dijete, da uzimate manje kalorija, a da ipak dobi-
vate sve vaţne hranjive tvari.
Budite dobre volje. Dugo se zadrţala zamisao da se
astma stvara u glavi. Astma je bolest sa fiziĉkim i emo-
cionalnim aspektima. Astmu mogu izazvati emocio-
nalne protnjene kao npr. smijeh, plaĉ ili stres. Ljndsko
t~elo je t~esno povezano sa psihom, kaţe Young. Ako opuš-
tenije gledate na stvari, moţete smar jiti paniĉrri strah od ast-
matiĉnog napada. On prcporuĉa da se smiritc, i donese-
te odluku da ćcte se bolje osjećati. I'ozitivan stav nx>ţe
pomoći drugim metodama koje primjenjujete za li-
jeĉenje bolesti. Budite iskreni što se tiĉe Vaše bolesti.
Drugi ćc poštovati Uašu iskrcnost i rado Vam pomoei.
Nauĉite se opustiti. Budući da stres i emociunalni
napori mogu izazvati astmatiĉne napadc, pomoći će
Vam ako se svaki dan nekoliko minuta opustitc.
Najbolje bi bilo da za to svaki dan odredite vrijeme.
31
1)OKTOIĉ U KUC:1
GLJIVICE STOPALA
2 ~ naĉin bo~be p~otiv g jivica
Ijivice stupala su gljiviĉna upala stopala, takodcr
puznata pud itnenonr Tinea pedis ( lišaj stopala)
ili ~ljiviĉno uboljenje. Gljivica Trichophyton uzrokuje
ctvenilu, svrbcţ kau i pucanje i ljuštcnje koţc kod glji-
vica stupala. Ova vrsta gljivica takodcr moţc napasti
kuţu na glavi, gdje izaziva ispadanje kose i pojavu
prhuti, zatint tijelu, t;dje uzrokuje stvaranje okruglih
crvenih prhutavih mjesta, a isto tako i trbuh, gdje iza-
ziva svrbcţ i oticanje koţc.
Gljivice stopala su najĉcšća gljiviĉna infckeija
kuţc. One napadaju više nnr.skarcc nego ţene, vjero-
jatno zbu~; toga štu muškarci nose većinom tcške zat-
vercne cipclc, a razvoju gljivica pot;odttje topla vlaţna
pudluga.
Nasuprot uvrijeţcnotn tuišljenju da se t;ljivicc
dobivaju san~o u kabini za prcsvlaĉcnje, one se ipak
dohivaju i na drugitrt mjestima, ntada su kabine za
prcsvlaĉcnje tipiĉna vlaţna okolina i idcalna hranjiv,t
pudloga za t~ljivicc. Ova ~ jivirrz vjerojatrto uv~el; postoji
rr
I ašoj korpaorrici i 1 aširrr cipelarrra., kaţc Andrcw sehink,
I~. 1'. M., lijeĉnik spccijalist za bulesti stopala koji ima
privatntt ordinaciju i bivši prcdajednik Orcgun 1'cdiat-
ric Mcdical Assuciation.
Frank 1'arker, M. 1)., prc>fcsor i voditclj udsjeka
za dcrmatol<>giju Oregon 1'ortland seicnees Univer-
sity u 1'urtlandu se slaţe: Jedva je rrro~uće i~ljeći rr~roĉni-
~u .s; Jivica stopala, kaţc on, jer je orr fmsvuda .qdje je vla~
rro.
U stvari, većina ljudi ima uvijek ovu gljivicu na
kuţi, ali nju baktcrije, koje ţive na koţi, ĉine neškodl-
jiventr. l7aklc, ako je uzroĉnik gljivica stupala tako jaku
rašircn, zaštu ouda neki ljudi dobiju gljivicc a drugi
ne? Lijeĉnici nisu sasvim sigttrni, ali vjeruju da stt neki
ljudi genetski osjetljivi na gljivicc stopala, i da ljudi s
<>drcdcnim zdravstvenim tegobama kao što su ckecmi,
asttna i pcludna hunjavica imaju većc problctne kod
riješavanja ove infckeije. :'~roki srr Ijrrdi Irn.s n jetjiv~i
.gljivice od drrr~ilr jredi, ubjašnjava Jantcs Shaw, M. I
voditclj odjela za dcrn~atolugiju u Goud Satmarit
I Iuspital i Mcdical Ccntcr tt Portlandu, Orcgon. :'~'~
Ijudi irnaju kroniĉuc·.~Jrvice stopala, dol; drrrQi rzernnju r
~u~vilr peo(rlerrra s ovnnr irr/ee°cijoru. To rrro~o lriti
rrvjotova
rtasljodorrr ili ovisuo o torrre koli,~·o ĉovjee ĉostn dola~i rr ko
tal;t; u~roĉnil;orrr ~r~o rrpr. ĉesto (roravi rr vla~rro_j
srodini,y~
rrrrrn~i der~~i Ijudi Grodaju hosi.
Ciljivicc stupatla u većini sluĉajeva uzrokuju s
tno ctvenilu, svrbcţ i ljuštcnje kuţc na tahanima i n
ţnim prstima. U tcškitn sluĉajevima se ipak nwt;u p
javiti vudcni prištcvi. Istu taku uslijed vlagc moţc n
stati pucattje koţc izmcdtt noţnih pr.stiju. Tu puca-r
k<>ţc je pugodno za razvuj sekundarnilr infckeija. Al
infckeija trapadne nukte ttoţnih prstijn, oni nu>~u ĉ
natcći i prumijeniti bujn. Ako se ne lijeĉc, gljivicc st
pala mogu zahvatiti i drugc dijeluve tijela.
Lijeĉnici imaju razliĉite stave>ve u tunte kako
prenuse t;ljivicc stopala. Ipak većina njilr sntatra da
to dogada putcm direktnog kuntakta s inticirano
usubum ili napadntttom puvršinom, kao štu je nI
pod kabine za trtširanje. Ali Shaw t;uvuri da prijen~
gljivica uvisi u prvom rcdu o tomc kulike> ste osjetlji
i pazite li ua suhoćtt stupala.
Iaku ucke sluĉajeve ohuljenja ud gljivica nto
obraditi lijeĉnik, većinotn se ipak t;ljivicc stopala no
gu uspješno lijeĉiti pomoću dmnaćih lijekova. Naĉir
koji ćc biti opisani u tekstu koji slljedi, ćc Vam punru
ublaţiti i izlijeĉiti gljivicc stopala te spri_jeĉiti puuuvr
pojavu intćkeije.
Izbjegavajte vlagu. Sjetite se da gljivicama stopa
pugoduje vlaţna, tupla ukulina. ke>d obradc gljivica
sprijeĉavanja njihuvot; nastanka trcbali biste ubrati
tnaksimalnu puzurnost na sulwću svujilt stopala.
32
DOKTOR U KU(`I
Obrišite koţu izmeĊu prstiju. Ne upotrebljavajte
vlaţvi ruĉnik za brisartje koţe izneeclu rcoţrcih prst~u, kaţc
sehink. Koristite tarcak suh ruĉrvik i teme jito obišite koţu
izmeclu svih prst~u. Ako ne postignete dovoljnu suhoću
stupala uvakvim naĉinom brisanja, uz2nite fen (stu-
panj toplo).
Ĉesto perite stopala. Perite svoja stopala vodom i
sapunorn dva puta dnevno i tcmcljito ih obrišite, kaţc
Shaw:
Skidajte cipele. Što je više moguće, hodajte bosi ili
nosite otvorene sandale. Hodajte bosi, to je dobro za I'aša
stopala, i to je vaţrco sredstvo u 1 jeĉen~u i sprjeĉavanju ~
jivica
stopala, kaţe sehink.
To, naravno, nije uvijek moguće, naroĉito na poslu.
Ali, moţda moţete sk~nuti cipele tijekom pauze za ru-
ĉak i dok sjedite za pisaćim stolom.
Koristite lijekove kod lijeĉenja gljivica. Lijekovi
koji se ne izdaju isk juĉivo na lijeĉniĉki recept u većini sluĉaje-
va vrlo dobro pomaţu kod lijeĉerrja gljivica stopala, kaţc
Parker. Takvi proizvodi su u obliku krema, sprejeva ili
otopina i sadrţavaju tolnaftat (Tinactin), Miconazol
(Micatin) ili Undecylenska kiselina (Desenex). Izgle-
da da bolje pomaţu krcme, a puder upija vlagu. Parker
preporuĉuje da se noge najprije operu, obrišu te da se
potom lijek dva puta na dan pravilno nanese. Eksperi-
mentirajte. Ako rteki proizvod dobro ne djeluje, upotrijebite
drugi. Svi proizvodi nemaju jedniako djelovanje kod svakoA
ĉovjeka, kaţc Margaret Robertson, M.D., priznata der-
matologinja, koja ima privatnu ordinaciju, i lijeĉnica u
bolnici St. Vinecnt Hospital and Medical Centcr u
Portlandu, Oregon.
Budite ustrajni. Pacijenti ĉesto prckidaju s primje-
nom lijekova, ĉim nestanu simptomi infekeije gljivica-
ma stopala. Ipak gljivice još mogu ostati. G jiviĉna irz-
Koliko je to zaraznoa
Već smo svi ĉuli da se netko zarazio gljivicama
stopala na javnim kupalištima i kabinama za presvla-
ĉenje. Toĉno je, doduše, da na takvim vlaţnim mje-
stima postoje vjerojatno uzroĉnici gljiviĉnih infekei-
ja, ali ih vjerojatno ima i u Vašoj kupaonici. Smirite
se i ne pokušavajte strugati gljivice. Ima ih posvuda i
ne mo-ţete ih uništiti, koliko god ribali i ĉistili.
Znaĉi li to da su gljivice da se gljivice ne moţe
izbjeći? Ne bezuvjetno, govori Margaret Robertson,
M. D., To ovisi o genetici, kao i o tome koliko ĉesto s njima
dolazite u kontakt, objašnjava ona. Neki judi su osjet-
Jiv~i nagJivice, a neke vrstegjiviĉnih infekeJa su pr~em-
jivije od drugih. Robertson kaţe da crvena vlaţna
mjesta uzrokuju gljiviĉnu infekeiju koja je zaraznija
od infekeije koju izaziva prhut. Ali ako se doĊe u
kontakt i sa nekom zaraznijom infekeijom, to ne
znaĉi da se ĉovjek mora bezuvjetno zaraziti. Moj
muţ se već 20 godina bori s kroniĉnim g jivicama stopala,
dodaje Robertson, a da se ja još nikada nisam zarazila.
Gljivice stopala nisu zaista tako zarazne kao mnoge
druge infeke~e koţe, kaţe James Shaw, M.D. Ako ĉovjek
ima g jivice stopala, ne treba se mnogo brinuti da ćete druge
zaraziti. Pridrţavajte se ovih jednostavnih uputa da
biste izbjegli zarazu:
· Nakon kupanja ĉistite kadu ili tuš s dezinficira-
jućim sredstvom za ĉišćenje, npr. lizolom.
· S nikim ne dijelite ruĉnik
· Operite ĉarape u vrlo vrućoj vodi da biste uništili
spore gljivica
· Na javnim kupalištima nosite sandale za kupanje
· Odrţavajte noge suhima, primjenjujte kreme i
masti - o ĉemu se već raspravljalo - da biste brţe oz-
dravili.
33
DOKTOR U KUĆI
feke~a je uporna, objašnjava Robertson. Ĉovjek mora biti
ustrajan i pravilno primjenjivati l~ekove tri do šest jedana
da bi se stanje pobo jšalo. Kada je infekeija već izlijeĉena,
trebali biste i nadalje primijenivati jednom dnevno ili
jednom mjeseĉno kremu, puder ili losion - ovisno 0
tome što je potrebno da bi se sprijeĉilo ponovno po-
javljivanje gljivica.
Napravite ĉaj za Vaša stopala. Za uklanjanje infek-
cije i ublaţavanje svrbeţa koji prati gljivice stopala,
preporuĉuje sehink, prati stopala u litri tople vode s
šest ćajnih vrećica. Treslovina u ĉaju ublaţava tegobe i do-
prinosi izlijeĉenju infeke~e, kaţe on.
Perite stopala u Betadinu. Ako uslijed infckeije na-
stane crvenilo i pucanje koţe izmedu prstiju, moguće
je da se gljiviĉna infekeija pojavila u kornbinaciji s bak-
terijskom. Robertson preporuĉuje, stopala prati jed-
nom dnevno u bctadinu i to u trajanju od 20 min
(dvije kape betadina na jednu litru toplc vod
Betadin se moţe kupiti u ljekarni bez lijeĉniĉkog
cepta. Dobro obrišite stopala nakon kupanja i nane~
lijekove protiv gljiviĉnih infekeija.
Izbjegavajte sredstva za izbijeljivanje. Ĉak i ka
je infekeija prošla, izbjegavajte kontakt izlijeĉer
prstiju s jakim kemikalijama i otapalima kao što
sredstva za izbijeljivanje, alkohol i sredstva za ĉišće~
poda. Neki ~udi pokušavaju ukloniti svoj problem sa sv
mogućim sredstvima, kaţe Shaw Ali jaka sredstva i kemil
lije ne uništavaju bezuvjetrto g jiviĉnu infekeiju, ali oni mc
teško oštetiti Ušu koţu.
Sunĉajte svoja stopala. Ultraljubiĉaste zrake mo
doprinijeti izlijeĉenju infekeije i uništavanju aktivn
gljivica na Vašim stopalima. Daklc, skinite cipele i su
Halo, doktore?
Iako se gljivice stopala uspješno lijeĉe do-
maćim lijekovima, trebali biste ipak potraţiti lijeĉni-
ka, ako imate slijedeće tegobe:
· Nastaje pucanje koţe izmeĊu prstiju. Istraţivanja
su pokazala da takvo pucanje upućuje na upalu sta-
niĉnog tkiva koje mora obraditi lijeĉnik, kaţe
Margaret Robertson, M.D.
tiv gljiviĉnih infekeija, koji se izdaju samo na lijeĉ-
niĉki recept, kao npr. Ketoconazol i Griseofulvin,
jaĉi i bolje suzbijaju uporne vrste gljivica.
· Jedno i1i oba stopala su natekla.
· Rane se gnoje.
· Gljivice stopala koje napadaju ruke.
· Ako se Vaša gljiviĉna infekeija stopala ne uspijeva
izlijeĉiti dva do tri tjedna nakon poćetka obrade do-
maćim lijekovima, to moţe upozoravati na neki
drugi problem, kaţe James Shaw, M.D. Postoji c~eli
niz pojava koje izgledaju kaogjivićna infeke~a, kaţe on.
Robertson se slaţe: Ĉesto se zamjenjuju ekeemi i juska-
vi osipi na koţi sgjiviĉnim infeke~ama, kaţe ona. Vaš li-
jeĉnik moţe jednostavnim testom utvrditi da li su
zaista problem gljivice stopala, dodaje ona.
· Usprkos obradi, gljiviĉna infekeija se pogoršava.
Neke vrste gljivica su otpornije i ne reagiraju na lije-
kove bez recepta. Robertson kaţe, da su lijekovi pro-
Robertson kaţe da gljivee stopala koje predu na ruke
se zovu takoder bolest dvije noge jedna ruka, jer bo-
lest ĉesto napada samo jednu ruku. Ponekad se ova
bolest mora lijeĉiti lijekovima za oralnu primjenu,
koji se izdaju samo na lijeĉniĉki recept.
· Nokti noţnih prstiju su natekli i promijenili boju.
To znaĉi da su gljivice napale i nokte noţnih prstiju.
Ueoma teško je l~eĉiti g jiviĉnu infeke~u noţnih prst~u,
kaţe Robertson. Tlećina l~ekova koji se ne izdaju na l~eĉ-
nićki recept ne djeluje kod površne obrade g jiviĉnih infekei-
ja nokata noţnih prst~u, jer je nokat jako natekao.
34
DOKTOR U KUĆI
ĉajte neko vrijemc stopala. Morali biste ipak izbjegava-
ti prcdugo sunĉanje, buduće da ono moţc izazvati
stvaranje bora i rak koţe. Pazite da ne dobijete opekli-
ne, inaĉe ćete sebi stvoriti dvostruki problem.
Dezinficirajte svoje cipele. Ako imate gljivice na
stopalima, onda ih imate i u cipclama. Da se ne bistc
svaki put kada obujete cipelc ponovno zarazili, prepo-
ruĉuje sehink, dczinficirajte cipele s lizolom, sprejem
ili puderom protiv gljiviĉnih infekeija, i to gotovo sva-
ki put kada izujete cipele.
Prozraĉite cipele. sehink savjetuje, kada je sunĉano,
stavite cipclc van da se zraĉe. Izvadite vezicc sa cipcla i
povucite skroz van jeziĉac na cipeli. Na toplini i suneu
cipcle će postati suhc, mirisi će se odstraniti, a gljivice
uništiti.
Mijenjajte cipele. Morali biste barem svaki drugi
dan mijenjati cipelc. Dok nosite jedan dan jedan par
cipcla, drugi par neka se u meduvremenu zraĉi na
suneu, ili ih obradite antigljiviĉnitn sprejem ili anti-
gljiviĉnim puderom. Neĉije noge se znoje više, neĉije
manje. Ako se i Vi ubrajate u te ljude, morali biste
moţda više puta dnevno tnijenjati cipcle da biste sto-
pala odrţali suhim.
Paţljivo odaberite cipele. Kada morate nositi cipe-
le, izabcrite radije - ako je moguće - otvorene cipele.
Iza~erite cipele u kojim ham se stopala ne znoje, kaţe Ro-
bertson. Izbjegavajte plastiĉne, gumene ili zatvorene
cipcle. Tak-ve cipcle ne propuštajau vlagu . Tako nasta-
je topla vlaţna podloga u kojoj se gljivica stopala tako
dobro razvija. Kada već morate nositi zatvorene cipele,
izaberite one od prirodnih tnaterijala koje mogu disati
npr. koţa.
Isprobajte razliĉite ĉarape. Ĉarape od prirodnih
materijala kao npr. pamuka ili vune, upijaju znoj i
odrţavaju noge suhima. U svezi s tim najnovija istra-
ţivanja govore da ĉarape od akrila odrţavaju noge još
više suhima, tako da uklanjaju vlaţnost sa stopala.
Dakle, koje ĉarapc su bolje? Probajte par ĉarapa od
prirodnih vlakana i par od akrilnih vlakana, da viditc
koje od njih odrţavaju Vaša stopala više suhima i koje
su ugodnije. U sluĉaju da se Uaša stopala po prirodi ja-
ko znoje, ili se bavite sportom ili drugim aktivnostima
zbog ĉega se Vaša stopala više znoje, trebali biste ĉara-
pe mijenjati dva do tri puta dnevno.
Nosite sandale za kupanje. U javnirn ustanovama
u kojima se moţe raĉunati na postojanje uzroĉnika
gljiviĉnih infckeija, kao što su npr. kabine za presvla-
ĉenje fitness centra kojeg posjećujete, trcbali biste no-
siti papuĉe za kupanje, da biste izbjegli kontakt s glji-
vicama, savjetuje Shaw. Ova tehnika ne nudi, doduše,
stopostotnu zaštitu, ali smanjuje rizik od ponovnog
zaraţavanja gljivicama stopala ili nastanka drugih obo-
ljenja., kao što su npr. bradavice na stopalima.
35
I>OKTOR U KUC'1
BOLOVI U LE IMA
21 savjet za ublaţavanje bolova u lec~ima
M oţda ste nešto tcško
podigli ili ste se
prcviše zanijeli u igri golfa.
Ili ste moţda posljednja dva
tjedna sjedili na neudobnoj
stolici i pokušavali se drţati
termina za plaćanje poreza.
Sto god da je bio razlog, sa-
da imate bolove u leĊima i
traţite nešto - bilo što - da
uklonite te bolove.
Tješite se - niste jedi-
ni. Gotovo svaki Arnerika-
nac pati tijekom ţivota od
bolova u leĊima. Na ţalost
Vam lijeĉnik vjerojatno ne
moţc mnogo pomoći, ako
se ne radi o većoj povredi i1i
povredi meniska. U većini
sluĉajeva lijeĉnik Vam rno-
ţe propisati lijekove za ub-
laţavanje bolova i mirovanje. Dobra vijest - biti ćete
na nogama za nekoliko dana, ako se budete pridrţavali
nekoliko jednostavnih uputa. Ovim sredstvima ćete
moćl, ĉak potpuno, sprijeĉlti pojavu ove vrste bolova u
leĊima.
OVAKO UBLAŢAVATE
POSTOJEĆE BOLOVE
Sljedcća sredstva sluţe za ublaţavanje bolova u
leĊima koje uzrokuju napeti mišići i prcoptcrećenost.
Ako ipak osjećate bolove, slabost ili rnalaksalost u no-
garna, ili imate problema u kontroliranju mjehura ili
stolicc, trebali biste odmah potraţiti lijeĉnika.
Idite u krevet. Mirovanjern u krevetu opuštaju se rrzišići,
kaţe Daniel S J. Choy M. D., dircktor laserskog labo-
ratorija u St. Luke's-Roosevelt Hospital Ccnter i asi-
stmt na medicini na Columbia University College of
Physicians and Surgeons u New Yorku. Mišići leda se
drţe uspravrzo. Kada le~nete, opustite nrišiće. Najbolje je d
legnete na ravnu površinu na lcda i stavite dva jastuk
ispod koljena. nemojte leći na trbuh, kaţe Choy, bu
dući da u tom poloţaju glavu morate okrcnuti na stra
nu zbog disanja, što moţc dovesti do bolova u vratu
Nakon tri dana pokušajte ustati i pomalo se kretati
inaĉe ćc Uam se mišići ponovno lakše i brţe preoptc
retiti., dodaje on.
Hladite sa ledom. Ako u roku od 24 sata nakon ozl-
jedc stavite vrcćicu s lcdom na bolno mjesto, moţetc
sprijeĉiti daljnje širenje upale i bolova, misli Willibald
Naglcr, M. D., vodeći fizijatar (Anne i jerome Fisher)
i predsjednik odjela za rehabilitacijsku medicinu u
Thc New York Hospital-Cornell Mcdical Center u
New Yorku. Led smanjuje sposobnost ţivaca da prenose
bolni podraţaj, objašnjava on. Nagler prcporuĉuje da se
stavi vrećica s kockicama lcda na ţeljeni dio tijela, a da
smo prethodno na koţu stavili tanak ruĉnik. Ostavite
na bolnom mjestu poloţenn vrcćicu s ledom 20 rni-
nuta. 30 minuta pauzirajte, zatim ponovno 20 minuta
hladite, preporuĉuje Naglcr.
Napravite vruću kupku. Ako je prošlo više od 24
sata od ozljede, tada vlše ne pomaţe vrećica s ledom.
Nakon tog vremena vrućina moţc povećati clastiĉnost
mišića za ca. 10%, kaţc Naglcr. Jerold Laneourt, M.
D., kirurg ortopcd u North Dallas Orthopedics &
Rchabilitation , Y A., u Dallasu, preporuĉuje svojim
pacijentima da lcgnu 20 minuta u vruću kupku.
Trudnice ipak ne bi trebale predugo sjediti u vrućoj
kupki, s obzirom da povišenje tjelesne tempcrature iz-
nad 37,8~C u duţem vremcnskom periodu moţe do-
vesti do povreda pri porodu.
Kupite novi madrac. Prcma mišljenju Henry J.
Bienerta, Jr., M. D., kirurga ortopcda na Tuiane Uni-
versity sehool of Medicine u New Orleansu, previše
mekan madrac moţc izazvati bolove u lcdima ili po-
jaĉati postojeće bolove u Icdima. Ako ne moţete sebi
priuštiti novi madrac, pomoći ćc Vam takoctcr ako sta-
36
I)OKTOIĉ U KUC:I
vite ispod mttdraca drvenu ploĉu debljine 2 an.Još ni-
je dano nuišljte je o ubdertom ~revetu, dodaje on. U svakom
sluĉaju pckušajte spavati tako da stavite dva jastuka
ispod koljena.
Zamolite nekog da Vas izmasira. Ako imate braĉ-
nug partnera, prijatclja ili sustanara, zatnolite ga ili nju
da Vam iztnasira lcĊa. Lezite potrbnške i dajte da I-as netko
izntasira, kaţc Chuy. 1'onekad fiziotcrapcuti dolazc u
kućuc posjetc. I'otraţite na ţutitn stranicama ili zatno-
lite prijatclja za prcporuku.
Opustite se. Bolovi u ledima su ĉcsto posljedica na-
petih mišića ĉija je napetost uzrokovana cnu>cional-
nint naprczanjetn, kaţc Laneourt. On prcporuĉuje
svujim pacijentima vjeţbc opuštanja i disanja.
Zatvorite oĉi, udahnite dmboko i brojite pulako od 100
prema natrag.
Uzmite dva Aspirina. Analgctici koji se izdaju bcz
rcccpta kao što je Aspirin, I'aracctamol ili Ibuprofen
mogu ublaţiti Vtše buluve. Sjetite se da odrcĊcni lije-
kovi ne udl;ovaraju svilua i ne mogu se izdati bcz rc-
cepta. Trudnicc ne bi trebale uzimati npr. nikakve lije-
kuve bcz prctlwdnog savjetovanja sa svojitn lijeĉni-
kom. Ljudi koji pate od ĉira na ţclucu, trebali bi izbje-
gavati lijekove kuji sadrţc aspirin, kaţc Laneourt. Kod
svakog lijel~a sr uzete n obzir ntrspojave, kaţc on. I'itaJte
svo~ I~eĉrtika ~n savjot.
IZBJEGAVANJE BOLOVA U BUDUĆE
Mnogc dnevne aktivnosti, npr. sjediti, dizati, sa-
gnuti se nusiti, mogu uptcrctiti Vaša lcda. Titne što
uĉite drugaĉije izvoditi te radnje, rnoţete sprijeĉiti bo-
luve u Icdima i godinama ĉuvati zdrava lcda. Slijedcći
savjeti Vam nx~gu pri tcnne ponu>ći:
Poloţite ruku iza lecta. Ako morate duţc vrijeme
sjediti na stolici koja ne podupirc Vaš donji dio lcda, a
nemate jastuka, smotajte ruĉnik ili pulover. SITt~cstlte
taj srnotak iztneĊu stolicc i donjeg dijela Vaših IcĊa,
prcpuruĉuje Billy Glisan, M. S., fiziolog krctanja i di-
rektor programa za sprcĉavanje ozljeda za Tctas Back
Institute u Uallasu. Moţcte ponekad takoĊer brzo sta-
viti podlakticu izmcĊu naslona stolicc i lcĊa, za opuš-
tanje leĊa. I na uajboljoj stolici sjedcnje optcrcćuje
Vaša Icda. Stoga pokušajte svaklh nekoliko minuta
protnijeniti poloţaj lcĊa, prcporuĉuje Glisan.
Uzmite jastuk. Sjedišta većine vozila su nepogodnn za
Iaša leda, kaţc Choy Morali biste šitititi svoja kriţa. Ako
to ne otno-
gućava Vaše
sjedištc, onda
biste trcbali
kupiti jastuĉić
da biste zaista
saĉuvali lcda.
On dodaje da
nije najbolje
sjedište ono u
kojem ĉovjek
sjedi skruz
us-pravno.
l3olje je na-
trag se naslu-
niti u
stavu pod kutcm od 110 stupnjeva. Ako dugo sjedite,
povrctneno ustanite i tnalo prošetajte, preporuĉuje
Choy
37
DOKTOR U KUĆI
Plivajte. Prema mišljenju Choya, plivanje je aerobiĉ-
ka vrsta sporta koja djeluje protiv bolova u leĊima.
Plivanjem se moţe mišiće leĊa i trbuha napinjati i
jaĉati. Hodanje je drugi najbolji sport, kaţe on.
Moţete takoĊer isprobati vjeţbe koje spašavaju leĊa.
Dignite se savijenih koljena. Veliki mišići nogu i
straţnjice su prikladni za nošenje velike teţine kao što
je Vaša muskulatura leĊa, objašnjava Bienert. Zamislite
da imate na glavi zdjelu sa vodom u kojoj je zlatna ribica,
kaţe on. Ako se sagnete da biste nešto podigli, ne sm~ete pro-
liti. Bienert takoĊer preporuĉuje jaĉanje mišića nogu i
straţnjice da biste olakšali dugo sjedenje.
Nosite predmet bliţe tijelu. Ako diţete ili nosite
teške predmete, savijte laktove i drţite predmet bliţe
tijelu, preporuĉjue Choy Ako morate skinuti nešto s viso-
kog ormara, stanite direktno ispod i poloţite predmet najpr~e
na glavu, kaţe on. Time će teţinu nositi uspravna kiĉma, a
hi ćete ĉuvati leĊa.
Pazite. Prema mišljenju Laneourta, nepaţljivo postu-
panje je najĉešći uzrok povreda leĊa. Ako ste već patili od
bolova u leclima, morate biti paţ jivi, kaţe on. Izbjegavajte
saginjanje, okretanje i dizanje. Dobro pripazite. Po-
nekad je bolje nekoga platiti za neki posao, kao što je
npr. rad u vrtu i nošenje prtljage nego se ozljediti i ne
moći raditi tri mjeseca.
Pripazite na teţinu. Ako imate idealnu teţinu i
odrţavate je, moţete opuštati mišiće leĊa, objašnjava
Bienert. Što manje teţite, to manje teţine morate nositi,
kaţe on. Ako se deb jate na podruĉju trbuha, mogu l,am se
leda sav~ati ĉime T,am jaĉaju bolovi u ledima.
Vjeţbe za ĉuvanje lec~a
Sljedeće vjeţbe je oblikovao fiziolog kretanja
Billy Glisan, M. S. Da biste postigli bolje rezultate,
ove vjeţbe morate svakodnevno raditi. Nemojte
prestati s njima ĉim bolovi popuste, jer jaĉina i
fleksibilnost se mogu odrţavati samo pravilnom
gimnastikom. Vjeţbe istezanja se mogu raditi dva
puta dnevno. Iako su ove vjeţbe sigurne i uĉinko-
vite za većinu bolova u leĊima koji su uzrokovani
opterećnjem mišića ili napetošću, ljudi sa proble-
mom meniska ili nekim drugim strukturnim pro-
blemima ne bi trebali nikakvu vrstu gimnastike ili
sporta bez savjetovanja s lijeĉnikom, upozorava
Glisan.
Priwcite koljeno prsima. Legnite na leĊa sa sa-
vijenim koljenima i poloţite oba stopala na pod.
Obuhvatite objema rukama ispod bedra. Privlaĉite
lagano i paţljivo nogu prema prsima dok ne osjeti-
te lagano nategnutost, ne do boli. Zadrţite i brojite
do deset, bez ljuljanja, zatim pustite. Ponovite vje-
ţbu sa istom nogom ĉetiri do pet puta, zatim pro-
mijenite stranu. Ova vjeţba isteţe mišiće u kukovi-
ma, straţnjici i donjem dijelu leĊa: svi mišići koji
se nakon jednog dana sjedenja ili stajanja skrane i
napnu. Ove vjeţbe sluţe i za zagrijavanje kod dru-
gih vjeţbi.
Privucite obje noge prsima. Legnite na leĊa sa
savijenim koljenima i poloţite oba stopala na pod.
Ovaj put obuhvatite oba bedra i privlaĉite ih lagano
i paţljivo što je moguće bliţe prsima. I kod ove
vjeţbe privlaĉite dok ne osjetite laganu nategnutost
i ne ljuljajte se. Zadrţite i brojite do deset, zatim
pustite. Ponovite ĉetiri do pet puta, zatim preĊite
na slijedeću vjeţbu.
38
DOKTOR U KUĆI
Kruţenje bokovima. Legnite sa savijenim boko-
vima i koljenima na leĊa, postavite stopala ravno
na pod tako da stojite na noţnim petama i po-
krećete straţnjicu. Kruţite sa skupljenim koljeni-
ma na desno, dok ne osjetite laganu napetost.
Pazite da su Vam ramena na podu. Zadrţite i broji-
te do deset, zatim se vratite u poĉetni poloţaj. Ĉe-
tiri do pet puta ponovite na desno, zatim isto na li-
jevo.
Vjeţba poloviĉnog spuštanja. Legnite sa savije-
nim koljenima na leĊa, poloţite oba stopala ravno
na pod, a glavu lagano poduprite rukama.
Podignite gornji dio tijela lagano od poda, tako da
ramena više ne dodiruju pod. Ne savijajte vrat.
Zadrţite nekoliko sekundi, zatim se ponovno laga-
no spustite na pod. Ne zaboravite na disanje tije-
kom vjeţbi. Ponovite 10 do 15 puta. Ova vjeţba
jaĉa trbušne mišiće. Jaki trbušni mišići Vam po-
maţu pri uspravnom drţanju, tako smanjuju rizik
od ozljede leda.
Aktivno istezanje lecta. Legnite potrbuške na
pod. Moţete staviti jastuk ispod trbuha, ne ispod
kukova, ako Vam je tako udobnije. Pooţite ruke uz
tijelo, tako da su šake poloţene do straţnjice.
Istegnite lagano glavu i vrat i podiţite lagano gorn-
ji dio tijela. Zadrţite pet do deset sekundi. Vratite
se lagano u poĉetni poloţaj. Ne zaboravite tijekom
vjeţbi na disanje. Ponovite pet do deset puta.
Vjeţbe drţanja. Naslonite se potiljkom, rameni-
ma, lopaticama i straţnjicom, stojećki, ĉvrsto uz
zid. Pete bi trebale ca. 15 cm biti udaljene od zida.
Vaš donji dio leda ne bi trebao biti previše savijen.
Stavite dlanove u visini bedara ravno na zid u visi-
ni bedara, te podiţite polagano dlanove, bez pomi-
canja laktova, glave, peta, straţnjice ili lopatica sa
zida. Zaustavite se na onda kada Vaše ruke budu ta-
ko visoko, da gore navedeni dijelovi tijela ne mogu
više stajati priljubljeni uz zid. Po-novite pet puta.
Vjeţbe u uredu. Ako mnogo sati dnevno provo-
dite za pisaćim stolom, moguće je da se predio
Vaših kriţa (ili donjeg dijela leĊa) istegnuo i povu-
kao u krivom praveu. (Prirodno savijanje kiĉme je
lagano prema unutra, prema trbuhu. Ako dugo sje-
dite savijeni prema naprijed, kiĉma će se saviti pre-
ma van odn. prema stolici.) Nepravilno sjedenje
opterećuje Vaše tijelo. Da biste rastereili leda, tre-
bali biste ĉešće raditi ovu vjeţbu. Stanite uspravno,
stopala raširite u širini ramena, a šake stavite na bo-
kove. Naslonite se sada lagano prema naprijed dok
ne osjetite laganu nategnutost mišića. Zadrţite i
brojite do deset. Ponovite ĉetiri do pet puta.
Takoder morate vjeţbati pravilno ustajanje sa
stolice. Raširite stopala u širini ramena, podignite
glavu, pogled prema naprijed i straţnjicu ispruţite
natrag. Koristite mišiće ruku, nogu i straţnjice da
biste se podignuli umjeso da opterećujete ledne
mišiće.
39
UOK'I'Olĉ U KUĆI
NEUGODAN ZADAH IZ USTA
6 ~ješenja za osvjeţavanje zadaha iz usl`a
N cugodan zadah je bolji nego nedisanje, šali se
jedan zubar. Problem zadaha iz usta muĉi ĉo-
vjeĉanstvo već stoljećima i više se nitko tomu ne smi-
je. Da bi se borili protiv neugodnog zadaha iz usta,
stari Grci su usta ispirali bijelim vinotn, anisovim sje-
menkatna i rujevinom. Talijani su miješali vodu za
ispiranje usta sa masti, cimetom, smrekom, ĉempreso-
vim korijenom i listovima ruţmarina, o tome izvješta-
va Academy of Gcneral Dcntistry.
Danas Atnerikanei troše više od pola milijardc
dolara za vodu za ispiranje usta, koja ĉesto ne sadrţi
ništa više ositm alkohola i aroma. Ali Ijudi se brinu za
svoj zadah. Jane E. Brody, kolunu~istica u rubrici za
zdravlje u New Yor~ Timesu, izvještava da postoji više
pitanja o zadahu iz usta nego o svim drugint ĉestitn
zdravstvenim pitanjima.
1'ostoji moţda jedan razlog za to, a to je da nti
sami ne moţcmo zakljuĉiti iatno li neugodan zadah iz
usta. Moramo se potpuno pouzdati u Ijubaznost i is-
krcnost prijatclja da bismo to saznali. Mi smo irrrurai na
vlastiti zadadt, kaţc Linda Nicssen, 1~. M. 1~., M. 1? I I.,
izvanrcdna profcsorica i prcdsjednica gcrijatrijske
Oralne mcdicine u l~cpartmcnt of Community
I lcalth i Preventive Dentistry na Baylor C:ollege of
Dentistry u Dallasu.
Što, dakle, ĉinite kada idete na vaţan sastanak i
jednostavno morate znati da li Vam je zadah neugo-
dan? Pokušajte disati u rupĉić ili prethodno oćistiti
zubc svilcnim koneem za zube, predlaţe Errwin
Barrington, I~. S. S., profcsor stontatologije na Uni-
versity of Illinois u Chicagu.
Kako će se ĉovjek boriti protiv neugodnog zada-
ha iz usta ovisi o tome zbog ĉega je taj zadah nastao. U
80 do 90°a sluĉajeva neugodan zadah nastaje u usnoj
šupljini. Razlog stoji većinom u neĉistoj usnoj šuplji-
ni. Cesto su krive naslagc na zubima, skoro ĉitav niz
nevidljivih bakterija koje se stvaraju u ustima. Karics i
upaljenje zubnog mcsa tnogu takodcr dovesti do na-
stanka neugodnog zadaha u ustima. Karies sam po sebi
rte zaudara, već zaudarajre ostaci hrarte u rastivr:a, objašnjava
Nlessen. Ĉesto je uzrok neugodttom zadahu iz ust;
nešto drugo u plućima, ţclucu, probavnom traktu il
nekom drugom dijelu tijela. Najĉesći uzroh sra jela kojr
sadrţe ĉes~rjak, kaţe Niessen.
Jaki mirisi u jelima kao što je ĉcšnjak, crveni luk
i alkohol se prcnose krvlju i izdišu putem pluća. Dru-
gi uzrok neugodnog zadaha kao i opasnosti po zdravl-
je je duhan.
Ositn toga, neki zdravstveni problcnti mogu
prouzroĉiti neugodan zadalt iz usta, kao štu su npr.
upala ĉeone šupljine ili dijabctes (ĉimc zadah poprima
kemijski miris), objašnjava Barrin~,~tou.
1'rvi korak u borbi protiv neugudnog zadaha iz usta je
jasan, a to je prepoznati uzrok.
Pomaţe li
voda za ispiranje usta?
Madison Avenue je u reklamnoj poruci
iskoristio naš strah od neugodnog zadaha iz usta.
A pomaţe li to zaista? hoda za ispiranje usta prikriva
mirise, kaţe Linda Niessen, D. M. D., M. P H. Re-
zultati su ipak kratkog vijeka: istraţivaĉi na po-
druĉju stomatoogije se slaţu da voda za ispiranje
usta samo privremeno prikriva mirise (od ca. 20
minuta do 2 sata). Ovi proizvodi takoder ne sprje-
ĉavaju stvaranje neugodnog mirisa u ustima, kaţe
Erwin Barrington, D. D. S. I ako uspijete uništiti
bakterije, ĉije stvaranje je uzrokovao neugodan
miris u ustima, ipak će relativno brzo ponovno
nastati nove bakterije. Ako se odluĉite koristiti ne-
ku vodu za ispiranje usta, upotrijebite onu s fluo-
rom, budući da takva voda djeluje protiv karijesa,
ili pak proizvod koji je priznat od Atnerican Den-
tal Association, jer odstranjuje zubne naslage.
40
l)OKTOR U KUĆ:I
Ovdje je nekoliko savjeta kako da uĉinite Vaš zadah
svjeţim:
Odrţavajte higijenu usta. Tn je rt~jvavt~e, naglašava
sebastian G. Cianeio, l~. 1). S. , profesor i prcdsjednik
odjela ston~atulugije i profcsor farntakologije na Statc
University uf new Yurk u tW ffalu. To znaĉi, najtnanje
dva puta dnevno pl'atl ztlbC 1 pravilno ih ĉistiti svilc-
uim koneem za zube. Ostaci hrane i bakterije koji su
ušli izmcĊu zubi nwgu se od_straaiti pomoću svilenog
konea za zubc. Ako se oni ne odstrane poĉinju zauda-
rati.
Ĉistite i jezik. t3aktcrije era jeziku doprinose stva-
ranju neugodnog zadaha u ustima. Nakon pranja zubi
oĉistite i jezik.
Vlaţite usta. Sul~a usta nwgu takoder doprinijeti
neugodnon~ zadal~u iz usta. Pljuvaĉka pomaţc odrţa-
vanju ĉistoćc usta: ona inia priodno antibakterijsko
djelovanje i ispiranjem odnosi osttke hrane, kaţc
Cianeio. (Zbog stnanjenja koliĉine pljuvaĉke prcko
noći, ujutro nast~je ucugodao zadah u ustima.)
Ţvaĉite ţvakaćc gumc bcz šećera ili uznrite pe-
pcrmint bontbone bcz šećcra za potlcanje proizvodnje
pljuvaĉke.
Isperite usta. Aku ne ništa drugo, nakon jela barern
ispcrite usta ĉistm vodom, prcporuĉuje Virginia L.
~Voudw~ard, IZ. l~. 1I., bivši predsjednik Antcricau
1)cntal 1 Iygicuists's Association. Ispiranje vodcnn ili
grgljanje doprinosi uklanjnjn ostataka ltrane iz ttsta.
Jedite peršin. Struk pcršina koji servirate uz jelo nu~-
ţc posluţiti vise od sanu>g ukrašavanja Vašeg tanjura.
L~oduše, peršin ne tnoţe ukloniti neugodan zadalr iz
usta, ali barcm nu>ţc privrcmcno prikriti nriris kupusa
iz Vaših usta. (Ovako u prineipu zamijenite neugodan
miris jednim ugodnijim mirisom.)
Hranite se zdravo. llrana koja djeluje protiv stva-
ranja zubnih naslaga, rnoţe doprinijeti u sprijeĉavanju
nastanka neugodnog mirisa u ustima, lcaţc Woodward.
Grickajte ce-
lcr, mtrkvu, ki-
kiriki ili ne-
masne sireve.
I zdrava prcE~ra-
rLa pomaţe 1-a-
šim zuf~ima, ob-
jašnjava Barr-
inL~ton.
Halo, doktore?
Uporan neugodan zadah iz usta moţe irnati
i druge uzroke, koje moramo ukloniti, kao šo je
neotkrivena rupa na zubu ili oboljenje zubnog
mesa. Ponekad mogu ostaci hrane biti i uz neki
zubni umetak. Ako Vas je zubar pregledao i usta-
novio da je sa zubima sve tt redu, morali biste raz-
govarati sa svojim lijeĉnikom što još moţe biti uz-
rok neugodnog mirisa u ustima.
-41
vot~roR u KuC ~
PODRIGIVANJE
8 naćina pomoći protiv podrigivanja
nekoj drugoj kulturi vaţi kao kompliment ku-
U haru ako ĉovjek podrigne nakon jela. U zapad-
nom svijetu to je odraz lošeg naĉina ponašanja, kada
odrasla osoba nakon jela ili u nekoj drugoj prilici po-
drigne.
Bebe podriguju, proizvode zvukove koji ĉine roditelje
zadovoljnima, budući da oni šetaju sa djetetom na ru-
kama i lupkaju ga po ledima da podrigne. Djeca pone-
kad podriguju, jer to smatraju zabavnim. Katkad zaista
jako podriguju. Nakon duţeg vremena ova zabava
moţe postati navikom, ĉesto i nesvjesno gutati zrak.
Navika koja izaziva podrigivanje.
Ako patite od aerofagije, to je medicinski termin za
stalno podrigivanje, sigurno poznajete sramotu neo-
ĉekivanog podrigivanja koje se dogodilo baš u krivom
trenutku. Tu naviku moţete prekinuti tako da otkrije-
te i svjesno znate kada i kako gutate zrak, i onda to na-
stojte izbjegavati. To se radi na slijedeći naĉin:
Potisnite podrigivanje. Ljudi koji ĉesto podriguju pri-
si javaju se ĉesto podrigivati, jer im to izaziva olakšanje, kaţe
Lawrenee S. Friedman, M. D., izvanredni profesor
medicine na Jefferson Medical College u Philadel-
phiji. Ĉak je dokazano, da ponavljanje podrigivanja
vodi k još ĉešćem podrigivanju, Fluoroskopom (po-
sebna vrsta rontgenaparata pomoću kojeg se moţe
promatrati dio tijela u pokretu) se moţe vidjeti kako
osoba koja podriguje pritiska zrak u usta i u jednjak.
Ako moţda kroniĉno podrigivate, morate se stalno
truditi da potiskujete podrigivanje.
Ne pušite. Ovo je razlog više da prestanete s puše-
njem, ako još uvijek pripadate sve manjem broju pu-
šaĉa. Udisanjem dima cigarete, cigare ili zviţdanjem gutate
veliku koliĉinu zraka - mnogo veću nego što podrigivanjem
izaĊe, kaţe Gayle Randall, M. D., asistentica na Me-
dicinskom odsjeku na University of California pri Los
Angeles sehool of Medicine. Ako umjesto puše-~
ţvaĉete ţvakaće gume ili uzimate bonbone to ipak
pomaţe, jer ime gutate još više zraka.
Pripazite na ponašanje. Negovori se dok su usta pur
Vaša majka je u tome svakako imala pravo. Takvom r
vikom zrak ulazi u usta i zatim se proguta s jelom, ka
Thomas Stahl, M. D., profesor-asistent za opću kirc
giju u Georgetown University Medical Center u aL
shingtonu, D. C. Osim toga, to nije odraz lijepog p
našanja.
Jedite polako. Ljudi koji pohlepno gutaju jelo i piĉ
gutaju najprije mnogo zraka te preopterete svoj ţel
dac sa više hrane nego što mogu probaviti. To dovo
do nadimanja: Odloţite ţlicu nakon svakog zalogaja i d
bro ga proţvaĉite pr~e nego što uzmete sl~edeći zalogaj, s
vjetuje Randall.
Opustite se. Brige i stres mogu dovesti do ĉešćeg gi
tanja zraka. Tada automatski gutate više zraka. Pok~
šajte svjesno gutati manje zraka, pa i kada su ham usta suY
Ako se, naime, i nadimate, to samo još više pogoršava situac
ju, kaţe Stahl.
Nemojte se prehladiti. Prehlada nosi sa sobo
hunjavicu, kod koje ćete vjerojatno još ĉešće mor<
gutati. Oĉistite nos tako da moţete disati. Još je bolj
zaštitite se od virusa prehlade.
Izbjegavajte napitke koji sadrţe ugljiĉne kisel
ne. Napitci koji sadrţe ugljiĉne kiseline, ukljuĉujuć
pivo, unose zrak u trbuh. Izbjegavajte takve napitke, pn
poruĉuje Randall.
Nemojte piti na slamku. Ako pijete na slamku, gi
tate više zraka.
42
DOKTOR U KUĆI
UGRIZI
19 sredstava protiv ugriza
U grizi mogu svrbjeti,
boljeti ili ĉak biti opa-
sni po ţivot. Ne trebate ţi-
vjeti u divljini da bi Vas se
ugrizlo. f edan od najopasni-
jih grizeva moţete dobiti i u
kući, naime, ugriz drugog ĉo-
vjeka! (Lijeĉnici se slaţu da
Ijudi imaju više bakterija u
ustima nego divlje ţivotinje,
bez obzira koliko ĉistili zu-
be.)
Mnogi ugrizi se mogu lijeĉiti kod kuće, samo
ugrizi drugog ĉovjeka moraju se odmah lijeĉiti kod
kućnog doktora ili u bolnici. Umijeće je razlikovati
opasne ugrize od bezopasnih.
U ovom poglavlju naći ćete savjet za lijeĉenje
najĉešćih ugriza, te kako ih ĉovjek moţe unaprijed
izbjeći. Ako Vas je ugrizla ţivotinja koju smatrate opa-
snom, nemojte lijeĉiti sami sebe, ĉak i ako Vam je ov-
dje objašnjen naĉin lijeĉenja, nego odnah potraţite li-
jeĉnika. Isto vrijedi, ako nakon ugriza nastupe drugi
simptomi, kao npr. povišena temperatura, besvjesno
stanje, loše se osjećate, vrtoglavica ili povraćanje.
Rashladite mjesto koje Vas svrbi. Po mišljenju
Karla Singera, dr. med., lijeĉnika u E~eru, New He-
mpshire, ledene komprese mogu ublaţiti svrabeţ mu-
he. Led smanjuje upalu i zaustav ja bolove i nadraţ jivost,
kaţe on. On preporuĉuje ubod muhe hladiti svakih
par sati 20 minuta. Isto vrijedi za ugrize neotrovnih
paukova jer i takvi ugrizi isto znaju svrbjeti.
Provajte staro provjereno sredstvo. Ake Vas je kao
dijete ubola muha, onda je Vaša majka sigurno upotri-
jebila losion od cinkove rudaĉe, kako bi ublaţila svra-
beţ. Losion od cinkove rudaĉe je još danas djelotvoran
i moţe se dobiti bez lijeĉniĉkog recepta (jeftiniji od
hydrocortisona), kaţe Michael R. Stefan, dr. med.,
inernista u Los Angelesu.
Probajte antihistaminike. Antihistaminici koji ne
idu uz lijeĉniĉki recept i te kako mogu pomoći kod
ugriza, budući da ugriz nije ništa drugo nego alergij-
ska reakeija, kaţe Singer. Ali antihistaminike ne mogu
uzimati osjetljive osobe, trudnice i ljudi koji su na njih
alergiĉni i uzimaju druge lijekove koji se ne smiju
uzimati zajedno s antihistaminicima. Ako niste sigur-
ni, pitajte lijeĉnika ili apotekara.
Prepoznajte znakove jake rekacije. Otrov otrov-
nog pauka moţe izazvati jaku alergijsku rekaciju.
Stoga je vaţno pravovremeno prepoznati znakove
alergijske reakeije, misli Lawrenee H. Bernstein, dr.
med., lijeĉnik opće medicine u Storrsu, Connecticut.
Simptomi anafilakse (teške alergijske reakeije) su
meĊu ostalim teškoće pri disanju, osip po cijelom tije-
lu i besvjesno stanje. Onaj tko prepozna ove signale
upozorenja neka odmah potraţi najbliţu bolnicu ili
neka pozove hitnu pomoć. Lijeĉnici u bolnici lijeĉe
anafilaksu uglavnom sa steroidima, andrcalinom i an-
tihistaminicima.
Nemojte paniĉariti zbog ugriza krpelja. Lymova
bolest je vrst bolesti koju prenose krpelji. Ona izaziva
drhtavicu, povišenu temperaturui drruge komplikaci-
je, a u posljednje vrijeme se mnogo gvori o njoj. Ali ne
prenose svi krpelji ovu bolest, i ne mora znaĉiti da će
je zaraţen svaki krpelj prenijeti, ako Vas ugrize. Po
mišljenju Bernstcinsa, krpelj mora ostati na koţi 24-
28 sati kako bi prouzrokovao bolest. Ako ste se kretali
po mjestu gdje ima mnogo krpe ja pretraţite svoje t~elo dobro
da se sluĉajno nije zal~epio koji krpe j, kaţe on. Ako
krpelja skidate s koţe (prema sljedećim uputama), ĉu-
vajte ih u ĉašici alkohola, preporuĉa Bernstein. Ako se
razvije sumnjiva infekeija, tada se krpelj moţe ispitati,
kako bi se ustanovilo o kakvoj je bolesti rijeĉ. Lijeĉni-
ka morate potraţiti samo onda ako Vam se na koţi po-
javi crvenilo ili oteklina oko ugriza (znak upale), osip
poput bikovskih oĉiju i povišena temperatura, kaţe
Bernsein.
43
      I> DOKTOR U KUĆi
Na ţalost, danas još ne postoji lijek za artritis. nego
sljedeći put povjerujete nekom primamljivom obećanju, pripazite.
informirajte se! Pitajte lijeĉnika ! Cak
i kod srcdstava koja postoje od davnina, kao što su npr.
Nošenje narukvice od bakra, moramo biti nepovjerljivi, objašnjava većina
struĉnjaka. Sjetite se: Ako je neš-
to prclijepo da bi bilo stvarno, onda to nije stvarno.
ŠTITITE SVOJE ZGLOBOVE
Trebali biste nauĉiti da dobro ţivite i s artritisom, i to
tako da štitite zglobove. Osirn toga moţcte nauĉiti da
planiranjem i drugaĉijom organizacijom uĉinkovitije
savladavate dnevne obveze, i timc ujedno imate više
snage za posiove, koji Vas veseic. U daljnjem tekstu
ćcte naći neke savjete Zavoda za artritis, kuji će Vam,
nadam se, pornoći .
Planirajte svaki dan. Napravite realistiĉnu listu pos-
lova, koje ţclite obaviti taj dan i zapišite ih na papir.
Na taj naĉin moţete poslove, koji su Vam najnaporni-
ji, obaviti onda kada imate najviše energije, npr. uju-
tro.
Rasporedite opterećenje. Općcnito je najbolje izb-
jegavati poslove kod kojih predmct morate ĉvrsto o-
buhvatiti prstima ili poslove koji previše optcrcćuju
prste. Koristite oba dlana kad drţite šalicc, tanjurc,
Vrućina ili hladnoća:
Sto je bolje ?
Ne postoji pravilo, ĉime ćete postići bolje re-
zultate, uz pomoć hladnoće ili vrućine ili pak kom-
binacijom jednog i drugog. Po mišljenju John R.
Warda, M. D., trebate koristiti onu metodu koja je T~ama
najugodn~a. C·vdje ćete naći neke smjernice, koje će
Vam pomoći da donesete odluku.
Vrućina pomaţe opuštanju mišića i zglobova i
oni postaju pokretljiviji. U sluĉajevima kada je zglob
upaljen toplina moţe pogoršati stanje. To se pone-
kad dogaĊa kod reumatskog artritisa. S druge strane
osteoartritis izaziva samo male upale, koje se mogu
lijeĉiti toplinom.
Ako se Vaš vrući zavoj brzo hladi, probajte
druge metode, koje će osigurati stalnu toplinu.
Vrući pokrivaĉ ili vrući jastuk omogućuju trajnu su-
hu vrućinu. Topli tuš, vruća kupka ili Whirlpool
omogućuju vlaţnu vrućinu. Ako mišiće zagrijete
prije vjeţbanja, rezultati će biti bolji. Hladnoća se u
pravilu koristi za smanjenje bolova u odreĊenim
zglobovima. Hladnoća se ne: bi trebala koristiti kod
vaskrvitisa ( upale krvnih ţila) bez odobrenja lijeĉni-
ka ili kod Raynaud Syndroma (stanje kada uz reu-
matski artritis mogu nastupiti grĉevi arterija na
prstima ruku i nogu). Postoje razliĉite vrste hladnih
obloga: Napunite plastiĉnu vrećicu ledom, uzrnite
pakovanje zarnrznutog graška ili zamrznutog kuku-
ruza ili koristite npr. pakovanje plavog leda.
Zamotajte hladno pakovanje u tanku maramu i hla-
dite samo jedan ili dva zgloba odjednom, da se ne
biste pothladili.
Moţda bi Vam najbolje pomogla kombinacija
toplog i hladnog. Za postizanje najboljih rezultata
Zavod za artritis preporuĉuje naizmjeniĉnu kupku:
Kupajte ruke i noge otprilike 3 minuta u toploj vodi
(ne toplijoj od 43~C), zatim otprilike 1 minutu u
hladnoj vodi (cca. 18~C). Ovaj postupak ponovite tri
puta i završite kupanjem u toploj vodi.
2-1
UOKTOR U KU(`_I
lonee i tave, a ne sarno prste ili jednu ruku. Spuţve i
krpe cijedite dlanum, a ne prstima. Izbjegavajte ĉvrsto
drţanje paketa ili aktovke prstima. Takve predrnete ra-
dije nosite pod rukonr, kao nogomctaš kada trĉi igra-
llŠiCrll. Tako ćc Vas manje boljeti.
Ne ostanite predugo u jednom poloţaju. Ako
predugo ustrajete u jednom poloţaju, ukoĉiti ćcte se i
više ćc Vas buljeti. Što je ĉcšće mo~,nzće opuštajte zglo-
bove.
Dajte prednost rukama. Kad god je to rnogućc ko-
ristite se rukama za obavljanje nekog posla, a ne sarno
šakan~a. Npr. teška vrata pritisnite jednonr stranom
ruke, a ne šakotn i ispruţenorn rukenn.
Rasteretite se. Ako nešto obavite u sjedcćem
poloţaju, imati ćete još cnergije i za druge poslove.
Zamijenite okrugle
kvake i ventile na
armaturama dugim
drškama. Takve drš-
ke i kvake ne moratc
ĉvrstu ulrvatiti. Timc
zglobove manje opte-
rcćujetc.
Podebljajete drške na alatima i uredajima. Ako
drške mct(c, Cctke 1 sl. ovijete sa dva sloja ljepila u tra-
ci ili navojem od gume, lakše ćcte je obuhvatiti.
Koristite se lakšim priborom za jelo. Ako se kori-
stite lakširn priborom za jelo, kao i lakširn stvarima
potrebnim u kućanstvu, štediti ćcte ruke i sprijeĉiti
bolove koje izaziva opterećcnje tcţinom .
Elektriĉni kućanski aparati olakšavaju rad. Lakše
je rukovati clcktriĉnim otvaraĉima za limcnke i clck-
triĉnim noţcvima. 1 clcktriĉna ĉctkica za zubc ima
deblji drţak .
Ne struţite. 1'oprskajte lonee i tave sprcjom prutiv
naslaga ili se koristite posudcm koje ima dno presvu-
ĉcno slojern na kojem jelo ne zagara. Stroj za pranje
suda je dobra investija za zaštitu Vaših zglobova.
Stvari kojima se ĉesto koristite trebale bi biti na
dohvat ruke. Urcdite policc i onnare sa zalihama ta-
ko da sve nroţcte dohvatiti bcz istczanja. Kupite od-
jeću sa dţcpovima, da u njih rnoţcte staviti stvari koje
su Vam ĉcsto potrcbne (npr. naoĉalc). I~ok ĉistitc,
krpe i laka srcdstva za ĉišćenje nosite u dţepovirna
Vaše prcgaĉc. Srcdstva za ĉišćcnje drţite tanu~ gdje ih i
koristitc. Cuvajte ista srcdstva na razliĉitim mjestima,
npr. n kuhinji, u kupaonici i na prvom katu .
Idite sami sebi na ruku. Za prcdmcte koje je tcško
dohvatiti nabavite hvataljku, sliĉnu onoj kakva se kori-
sti u trgovinama za uzimanje stvari sa visokih polica.
Olakšajte sebi posao u kuhinji koristeći se ĉetkom ili
pcruškom sa dugim drškom. Sušilicu praznite uz po-
nu>ć hvataljke.
Ne pretjerujte s kućanskim poslovima. Odluĉitc
se svaki dan na samo jedan posao, npr. pranje rublja ili
ĉišćcnje kuhinje.
Kopĉe sa ĉiĉkom mnogo pomaţu. Kupĉc sa ĉiĉ-
kor7~ na odjeći i cipclama ćc Vas poštcdjeti muĉnog ve-
zivanja vezica ili zakopĉavanja dugrnadi.
Ovako ćete sići stubama. Uz stube prvo stajetc
jaĉorn nogom, niz stubc prvo stajete slabijom nogom.
Savijte koljena. Ako podiţcte prcdmete koji se nala-
zc nisko, npr. na podu, prvo savijte koljena i podignite
se ne savijajući lcĊa.
Hvatajte stvari uz pomoć uzica. Ako oku k-~~ake
ovijete uzicu ili stavite omĉicu, nećcte je morati prcja-
ko uhvatiti. Na ĉarape zašijte oĉicc i puvucite ilr prc-
ma gore uz pornoć kuke sa dugim drškom.
DOKTOR U KUĆI
Vucite, umjesto da nosite. Za velike tercte koristite Molite za
pomoć. nemojte se plašiti zamoliti za pc
se malim kolicima npr. za kupovinu ili za nošenje moć obitclj ili
prijatclje. Ako podijelite posao imati će
rublja. te više vrcmena za svoje prijatclje ili stvari koje Vas
ra
duju .
Olakšajte sebi ĉitanje. Yoloţite novine na stol, ne
drţite ih u rukama. lsto tako polo2ite i knjigu ili je sta-
vite na stalak, da biste rasteretili ruke.
Stavite malu stolicu u kadu. 1'osebna mala stolica
omogućiti ćc Vam sigurno mjesto za tuširanje i olakša-
ti ulaţcnje i izlaţenje iz kadc.
Obratite se Zavodu za artritis. Zaklada ćc Vam da
ti obavijesti o naĉinima pomoći za oboljelc od artritis.
Nazovite informacije Zavoda za artritis na tclefonsl<
broj 800-283-7800 ( samo u SAD-u), od ponedjeljk
do pctka od 9.00 do 19.00 sati. Tamo Vam stoje na ra
spolaganju obrazovani savjetnici, koji ćc Vam odgovo
riti na sva pitanja u svezi s artritisom.
Stavite u vrt malu stolicu. Rastcretit ćete nogc
lcĊa, ako radove u vrtu budcte obavljali sjedcći.
2E>
IX>KTOR U KUĆ:1
ASTMA
28 naĉina za olahšavanje disanja
ko irnate astmu, poznat Varn je strah od gušenja,
A napadi slabosti i brige. To je takav osjećaj, kao da
Vas netko juri oko zgradc, zatvori Vam nos i prisili Vas
disati na slamku. A Vi i predobro znate da astrnatiĉni
napad kad već poĉne neće .sam od sebc nestati.
Otprilike 5-10 posto stanovništva SAD-a su ast-
matiĉari. I rnada su karaktcristiĉni sirnptorni bolcsti
razliĉiti kod svakoga, svim bolcsnicima jedno je zajed-
niĉko: ne mogu pravilno disati.To je zbog toga što str
itn pluća prcosjetljiva, a njihova funkeija ograniĉcna
zbog razliĉitih utjecaja iz okoline. Takvi utjecaji zovu
se uzroĉnici.
Sigurno ste na sebi osjetili, da astmatiĉni napad
nwgu izazvati razliĉiti utjecaji: odreĊeni parfem, za-
dirnljeni prostor, pas, cvjetnjak, jaki vjetar, ĉak i ako .se
smijete od srca moţcte dobiti astmatiĉni napad.
(Astnta je ipak nasljedna, i ako niste optcrećeni tim
nasljedstvotn ne moţete je odjednotn dobiti.) Uzroĉ-
nici po svojoj prirodi mogu biti alcrgijski i nealergij-
ski,a reakeije mogu nastati odmah ili sa vremenskim
odmakorn_
Astrna se doduše ne moţe izlijeĉiti, no rnoţc se
bilo da je slaba ili jaka lijeĉiti, i tako drţati pod kontro-
lurn. Lijeĉnici koji su se spccijalizirali za lijeĉenje ast-
rne n~ogu pri tom rnnogo pomoći_ Svaki astmatiĉar
morao bi potraţiti lijeĉnika, prvo da bi bio siguran da
nešto drugo neće izaz4ati astmatiĉni napad, drugo, ako
se radi o atopijskoj astmi, da bi uz pornoć lijeĉnika
razvio terapiju, koja će ova bolest drţati pod kontro-
lom.
I'ored lijeĉenja koje provodi lijeĉnik, moţete po-
duzeti i nešto drugo da biste ograniĉili broj astmatiĉ-
nih napada. Vaţno je da se ustanove uzroĉnici napada
trkoliko je to moguće, a onda da te uzroĉnike protjera-
te iz svog ţivota. L)rugaĉije reĉeno, astrnatiĉni napad
rnoţete savladati prije nego što i poĉne. Ovdje su na-
vedcni neki savjeti:
Borite se protiv grinja. C~rirjesn mikrnsknpski sitni irt-
sekti lzoji vole vlaţna nrjesta i otpad ţiveţrcih namirnica,
kaţe Allan M. Wcinstcin, M.1~., specijalist za alcrgije i
astmu sa privatnom ordinacijom u Washingtonu,
D.C. Pošto grinje ĉesto uzrokujn alerg~sku astntu, vaţno je
da u Ilašoj kući ne bnde prašine. Evo njegovih prijedoga
za to:
· Umotajte madrac u navlaku koja ne propušta ni
zrak ni prašinu, prekrite ga potom štitnikom za ma-
drac koji se moţe prati. Tijekom dana krevet zaštititc
od prašine još i pokrivaĉem.
· Koristite jastvke od poliestcra ili dakrona, a ne jastu-
ke od biljne vune ili perja_ Satvite ih u navlake koje ne
propuštaju ni zrak ni prašinu.
· Izbjegavajte tcpihe. Oni se tcško ĉistc. Bolji su ravni
podovi sa sagovima koji se mogu prati.
· Izaberite zavjese koje se tnogu prati.
· U kući, a posebno u spavaćoj sobi, drţite što rnanje
predmeta na kojima se moţc hvatati prašina. Ako je
rnogućc, u spavaćoj .sobi ne ĉuvajte zirmske i ljetne
stvari kao i nepotrcbnu posteljinu. Nikakve prcdmctc
ne odlaţite ispod krcveta.
· Ne ĉistite sami.
Ako ĉišćenje nikako
ne moţete izbjeći,
onda koristite usisa-
vaĉ i vlaţnu krpu, a
ne mctlu ili perušku
jer one diţu praši-
nu. Uvijek koristite
vruću vodu. Hladna
vodn je poQodna pod-
loQa za razvoj Qrinja,
kaţe Wcinstein.
· Za vrijeme ĉišćenja nosite rnasku protiv prašine ko-
jorn trcbate zašititi nos i usta. Nakon ĉišćcnja odmah
napustite tu prostoriju.
· Kada je toplo vrijeme, ukljuĉite klima-urcĊaj. U
proljeće i jesen, kada se grinje razmnoţavaju, trkljuĉitc
urcĊaj za isušivanje vlage iz zraka. Vlaţnost zraka u
Vašoj kući ili stanu trebala bi biti ispod ~IO°/« i iznad
25%.
· U svoju sobu ugradite proĉišćavaĉ zraka, da biste se
zaštitili od ĉcstica prašine.
27
1>OKTOR U KUC:1
Povratak nadrilijeĉnika
Ako ste, u potrazi za sredstvima protiv ast-
me, jurili od jednog do drugog lijeĉnika, frustrira-
ni ste i dolazite u iskušenje da isprobate neka alter-
nativna sredstva: citotoksiĉni testovi, specijalne di-
jetc, miješavine trava, tnasaţe, vitamini i sliĉno.
Mada su oni privlaĉno riješenje, imaju jednu ma-
nu: rijetko djeluju.
Citotoksiĉnost npr. se bazira na pretpo-
stavei, da ako se alergeni ekstrakt neke namirnice
na koju ste alergiĉni pomiješa sa kapljicom Vaše
krvi, odredene krvne stanice će napasti tu namir-
nicu. Vaše krvne stanice se time mijenjaju i izgle-
daju pod mikroskopom izobliĉene. Asthma and
Allergy Foundation of America je ispitao ovaj test i
proglasio ga nepouzdanim, kaţc Stewart Yuong.
Smanjite koliĉinu plijesni. C~ jivice pl~e·sni sr~ parazit,
koji L'arn rr pravom svnislu vfj'eĉi, mo~rr rzapasti t~elo, kaţc
Stcwart Y~ung, M.D., spccijalist za astmu i alcrgije u
new Yorku. G jivice plijesni rastr~ na neţivirrr or~atcsl irrr
tvarirrca i to u razliĉitirn oblicirrra: plijesarr, ,~ jiva rra
drvrr ili
pahr~ljasta plijesarr. Gljive se razmnoţavaju uz pouaoć
spora. One su pravi problcm, jer milijuni spora lutaju
zrakom i sa svakim udahom one dospijevaju u dišne
putcve, izazivaju alcrgijske rcakeije koje dovodc do
astmc. Da bismo se obranili od spora Young savjettrje:
· neka Vam prozor bude uvijek zatvorcr~. Sporc inaĉc
mogu direktno ući kroz prozor, ĉak i kada imatc
rnrcţicu na njetnu.
· Ne idite u ostavu, podrum ili drugc mraĉne vlaţne
prostorije.
· Stavite masku za zaštitu od prašine i istraţite ima li
znakova plijesni u kupaonici. (Još bi bilo bolje da za-
n~olite nekoga iz obitclji da to napravi.) 1'rovjerite i
drugim mjestima ima li plijesni, npr. iza orrnara
ispod slivnika.
· Rcdovito prcglcdajte urmarc da biste sprijeĉili stv
ranje plijesni tt cipclama i ĉizmama koje više ne no~
tc.
· neka netko iz ohitclji ili neki prijatclj rcdovii
provjerava klimaurcdaje, ovlaţivaĉc zraka i sliĉno, c
se u njima ne bi stvorila plijesan.
· 1'rovjerite je li se na Vaše biljke uhcvatila plijesa~
Biljke ćc bolje rasti kada nema plijesni.
Pomirite se s peludom. 1'clud se uslobaĊa u vrijem
cvjetanja biljaka:U proljećc cvjeta drvećc, od kasno
proljeća do kasnog ljeta cvjeta trava, od srcdine kolc
voza do prvilmrazova cvjeta ambrozija. Biljke koj
oprašuje vjetar su veći problcm za astmatiĉare od oni
koje oprašuju insekti. Ci j je da narrćit ţivjeli sa poludi,
rre da .se od rtfe s~rivate, kaţe Loomi's Bcll, M. D., vodi
tclj odjela za lijeĉcnje plućnih bulcsti u St. Luke's
Roosevelt I-Iospital Ccntcr u new Yorku. On prcpo
ruĉa da sami ne kosite travu i da ne btrdcte vani kad
se trava kosl. Prozor3 neka budu štu ĉc.šćc zatvoreni
jer pclud moţc ući i kroz mrcţicc na njima. Prosto
rashladujte klima urcĊajem. Postoje i urcĊaji za pro
ĉišćavanje zraka. Oni ĉiste zrak koji se krcćc i zadr
ţavaju sve mogućc ĉesticc. Zrak se dodatnu ĉisti pro-
laskoru kroz posebne filtcrc na bazi ugljena. Nakor
boravka izvan kttće trcbali biste skinuti odjeću koja je
bila na Vama i uprati je ili sa nje sve usisati uz pomoc
usisavaĉa. I sami se opcritc, a pri torne nemojte zabo-
raviti oprati kosu.
Ne milujte ţivotinje. Najbolje bi bilo da ne drţitc
kućne ljubimce koji mo~m izazvati astmu. 1'rublem ne
prcdstavljaju dlake već izumrla suha koţa koja se od-
vaja od tijela ţivotinja. Zivotinja liţc svoju koţu, pa tc
ljuske ostaju u ţivotinjskoj pljuvaĉki. Moruto nvesti stro-
ga pravila.suţivota sa ţivotirjorrz, ~Eola rrtoţo izazvati aler~i-
ju, ako je se već ne rrroţete ndrcći, upuzorava Young. Zivo~
~8
1)OKTOR U KUCI
tinju nikada ne puštajte u spavaću sobu. Aku je ţivu-
tinja i kratko vrijetne bila u Vašoj sobi, ljuske ćc se
zadrţati satitna. Ako duţe vrijemc trcbate ptrtovati au-
turn, kućno~.~ ljubimca radije ostavite kod kućc.
Odmalr upcrite ruke, ako imate direktni kontakt sa
ţivotinjom. Ako ne rnuţete izdrţati da ne dodirujete
ţivotinju, nenwjte je bar Ijubiti. Ljubite zrak, Vaša
ţivotinja ćc Va.s i tako razutnjeti. l~obro bi bilu da svog
psa ili maĉku kupate svaka dva tjedna u toploj vodi bez
sapuna. Na taj naĉin alcrgeni (izazivaĉi aler~;ije) ćc se
bitnu smanjiti na ţivutitrjskoj koţi, objašnjava Clifton
T Furukawa, 1~'I.l~., profcsor pcdijatrijena University
of Waslaagt<m sehool of Medicine tt seattlcu.
Prestanite pušiti. Iim duhana s jedne strane dirckt-
nu nadraţuje i timc izaziva asttnu, a s drugc strane
ntuţc izazvati alcr<.;ijtr koja unda dovodi do astrne.
l7int duhaoa je jedan ud nadraţivaĉa koji najpogubnije
djeluje na pacijenta. On ke>ĉi rad nralih dlaĉica koje se
nalazc uzduţ .SlLIZnICC tr dišnim putcvima, slabi funk-
ciju ubrambcnog sustava i timc je pušaĉ osjetljiviji na
iWćkeije gorujih dišnih ptttcva. I~'e postoji rri jedna dof~ra
strana lotšorrja, kaţc Wcinstein. S obzironr'rra posljedico ko-
je iwu prtšenje va oru~ koji bolrtjtt od astrrro, orri fii rm
f~ilo I;o_
ji rraĉirr trebali rruste jati Itrestati pnšiti. .-Iko to ru·
rrroţote sn-
rni, profmjte rrcei od pro~rarrta odvihavavtju od prtšenja.
Take>dcr su u tcškotn poloţaju i nepušaĉi koji
ţive s pušaĉinra. Aku ţivite s nekim tko ne nu~ţc pre-
stati ptrŠlCl, zattu~lite ga da idc ptlŠltl Van Ila ĈlStl ZI'ak.
Pazite na vrijeme. Iaku svaki ĉovjek drugaĉije rcagi-
ra ua vrijetne, ipak se rnu~u zam_jetiti neke sliĉnusti i
trcndovi. I'rornatrajte kako reu~irate na vrjerru·, prcporuĉa
Yuong. (U to spadaju slijedcće kumponente: tcrnpera-
tura, brziaa vjetra, tlak zraka i vlaţnust zraka.)
1'okašajte· izlycći nastanak prnblerrta. Npr. ostanite u kući
kada je jaku hladuu, jer hladan udar vjetra rnoţc izaz-
vati ~;rĉcviti kašalj u brunltinra. Ne izlazite van ni kada
pušejak vjetar. Jaki naleti vjetra mogu otpuhati štctne
tvari i sntug, ali nu>gu donijeti i pclud. Ako volite šeta-
ti po kiši, srctnik stc, jer kiša ispirc alrgene , štctne tva-
ri i nadraţivaĉc iz zraka.
Pazite na prehranu. Nije još razjašnjeno izazivaju li
neki prchratnbcni pruizvodi kroniĉau astmu. neki
prchrambcn proizvodi kao što su orasi, ljuskari, mli-
jeko, jaja, jagode mogtt izazvati razliĉite alcrgije, a
Illcdtl OStal11T1 1 SllllptOtllc aSLIlIC. Sulfidi iz vina imaju
sliĉan uĉinak. lako irformac~e koje rrarrr stoje dauas rm ra-
spola~lar ju rtkazujt~ raa to da alerg~e rru prehrarrrherre
proiz-
vnde rce izazivaju krorciĉrut astrnn l od odraslih, ipa~ se pre-
por~.tĉa da rte jedete odrode·rre ţiveţrre rrarrrirnice koje bi
poQo-
ršalc· l izšu astrrtu. al;o nrislite da so pri torru· radi o ţiveţnint
rramirrricarrta I oje su vaţrte zn lbšrt prehr' uu pita_jte
li_jeĉrri-
ka, kaţc Wcinstcin.
Alcrgije na <>drcdcne prchratnbcne proizvodc,
posebno mlijeko i p,senicu ĉcsto kud djece izazivaju
asttnu. Aku mlijeko i pšenica stvaraju prubletne Uašem
djetetu kuje pati ud astntc, skioirte ih s jelovnika.
Kuntrulirajte natpise na pakuvanjima ţiveţnih natnir-
nica i provjerite sadrţc li sljedećc sastojke: mlijeku,
sttrutku i sl. (Savjetujte se sa lijeĉnikom za altcrnative
za navedcne lrrattjive tvari ttpr. kalcij).
I'rof~lf·rn postoji kod odlaska rr rz_storao, kaţe Wcin-
stcin. Ako ste pozvani na rnĉak, a ne znate št<> ima na
jelovniku, jedite nešto kod kttćc, da ne bttdete t;ladni,
ako ne podnosite ponudcno jelo. Ako jedcte u rcstora-
nu , pitajte sastav jela, kau i naĉin pripremc. Bilo gdje
da jedetc, ne jedite brzu, mnogu, i ne priĉajte za vrije-
tne jela. Izbjegavajte alkohol, pusebno ako uzirnate li-
jekove za lijeĉcuje astmc. I posljednja uputa: izhje~a-
vajte tcstuve citotoksiĉnusti i sliĉne mctode koje
ubcćavaju otkrivanje aler~;ija na odrcdcne ţiveţne na-
minricc i Ijieĉenje astme.
Ostanite zdravi. Problcm ~;onjih dišnih puteva kau
npr. infckeija dišnog puta, moţc napasti dunje dišne
puteve (bronlrc) i izazvati napad astllle. Svatko ţcli f~iti
zdrav, kaţc E3cll. Ga astrrratiĉara, rrredrttirrr, f~iti zdrav
zrraĉi
29
1>OKTOR U KUĆI
i dramatiĉno svnanjenje simptoma astrne. Bcll preporuĉa
izbjegavanje osoba koje su prehlaĊcne i1i boluju od
gripc. I'ijte mnogo vode, nemojte se previše umarati,
inaĉe ćcrte biti podloţniji infekeijama. Ako se ipak
razbolite, otiĊite lijeĉniku: ako antibiotike uzimate na
vrijemc puno ćc Vam pomoći.
Izaberite odgo-
varajući sport.
Astmatiĉarima se
dugo vrcmena sa-
vjetovalo da iz-
bjegavaju sport,
jer on izaziva na-
pad astme. Danas
znatno, što se vi-
še astmatiĉar bavi
sportom, to ima
više kondicije.
rlko imate astrnu,
trebate se redovito
baviti nekom vr-
stom aerobika, ka-
ţe Bell. On prc-
poruĉa da se za-
grljemo nekim
lakšim vjeţbama
prije napornih aktivnosti. (Yuong savjetuje da uzmetc
Cromolyn Natrin 15-20 minuta prije aerobika. Lijek
se izdaje na recept, pa se o tomc savjetujte s lijeĉni-
kom). Poĉnite polako, a onda postcpeno pojaĉavajte
svoje treninge. Barcm na poĉctku nosite bronhodila-
tator. Ako osjetite pritisak u grudnom košu i ako ne
moţete dalje vjeţbati, uzrnite aparat. Ako trcnirate va-
ni na hladnom i suhom zraku, obavezno nosite šal,
njime pokrijte nos i usta, tako da se zrak zagrije prije
udisanja. Na kraju treninga ohladite se laganim
vjeţbama. Ako odredeni trening i dalje izaziva napad
asttne, pokušajte sa neĉim drugim_ Npr. ako ne pod-
nosite trĉanje, moţda moţete redovito plivati.
Izbjegavajte aspirin. Aspirin i odrcdeni proizvodi
koji sadrţc Aspirin mogu izazvati napad asnne kod ne-
kih osoba. Ako imate asttrtu, preporuĉa se izbjegavanje svih
proizvoda koji sadrţeAspirin, kaţc Wcinstcin. To se poseb-
no odnosi na osobe koje imaju polip u nosu. la njih uziman-
je Aspirina moţe biti opasno po ţivot. Ĉak i ako niste rtikada
imali napad astme, on se ntoţe pojaviti. Wcinstcin prcpo-
ruĉa oboljelima od asnrte da izbacc Aspirin iz kućne
ljekarne, upute za sve lijekove koji se ne izdaju na re-
ccpt (izbjegavajte sve lijekove sa natpisom .9spirin, kao
i one kod kojih stoje slijedećc kratice ~iSA, APC ili
PAC. Pitajte ljekarnika, ako niste sigurni sadrţi li taj li-
jek aspirin). Ako ste uvjereni da tnorate uzeti Aspirin,
najprije se savjetujte s lijeĉnikom.
Prema mišljenju struĉnjaka National Asthma Educa-
tion Programm, astmatiĉari ne bi trcbali uzimati
odrcĊena sredstva koja ne sadrţc stcroide i koja spri-
jeĉavaju upale, npr. Ibuprofcn. Ona itnaju isti uĉinak
kao i Aspirin. Uzmite utnjesto njih st;~urne zanjene kao
npr. Paracetamol, Natriumsalizylat ili Disalcid. Obi-
ĉno biste trebali izbjegavati i Tartracin (to je ţuta boja
za jelo #5), ako on kod Vas izaziva astmu. On se nala-
zi u nekim alkoholnim pićima, mješavinama za peĉc-
nje, bonbonlma i nekim lijekovima.
Dišite duboko.Vjeţbe disanja opuštaju i one mogu
pomoći astmatiĉarima za vrijeme astmatiĉnog napada.
Bilo bi medutim pogrešno da se se za vrijetne asnna-
tiĉnog napada oslonite samo na vjeţbc disanja. Doklc
god vodite raĉuna o ovom pravilu, vjeţbe disanja su
dobrc za one koji stnatraju da itn pomaţu. Moţete
vjeţbati kontrolirano disanje. Ga tu vjeţbu karateristiĉno je
lagano udisanje kroz nos, umjesto brzo,Q disartja na usta,
kaţe Weinstein. On preporuĉa da se nos oĉisti prije
poĉetka tih vjeţbi radi lakšeg disanja. Udobno sjednite
na stolicu, duboko udahnitc, tako da dah osjetite što
dublje u trbuhu. Kod ove vjeţbe trbuh se treba podići.
Polako izdahnite, osjetite kako se trbuh opušta, dok
izdišete kroz nos. Ovu vjeţbu ponavljajte tri puta
dnevno, ali nikad odmah nakon jela.
30
DOKTOR U KUĆI
Pazite na teţinu. Na ţalost, mnogi lijekovi za li-
jeĉcnje asttne dcbljaju. Ĉovjek koji ima višak kilogra-
rna teţe diše, srcc mora više raditi da bi gonilo krv
kroz tijelo. 'l,ato je vaţno da smršavite, kaţe Bell. Ako
imate višak kilograma, razradite sa svojim lijeĉnikom
plan dijete, da uzimate manje kalorija, a da ipak dobi-
vate sve vaţne hranjive tvari.
Budite dobre volje. Dugo se zadrţala zamisao da se
astma stvara u glavi. Astma je bolest sa fiziĉkim i emo-
cionalnim aspektima. Astmu mogu izazvati emocio-
nalne protnjene kao npr. smijeh, plaĉ ili stres. Ljndsko
t~elo je t~esno povezano sa psihom, kaţe Young. Ako opuš-
tenije gledate na stvari, moţete smar jiti paniĉrri strah od ast-
matiĉnog napada. On prcporuĉa da se smiritc, i donese-
te odluku da ćcte se bolje osjećati. I'ozitivan stav nx>ţe
pomoći drugim metodama koje primjenjujete za li-
jeĉenje bolesti. Budite iskreni što se tiĉe Vaše bolesti.
Drugi ćc poštovati Uašu iskrcnost i rado Vam pomoei.
Nauĉite se opustiti. Budući da stres i emociunalni
napori mogu izazvati astmatiĉne napadc, pomoći će
Vam ako se svaki dan nekoliko minuta opustitc.
Najbolje bi bilo da za to svaki dan odredite vrijeme.
31
1)OKTOIĉ U KUC:1
GLJIVICE STOPALA
2 ~ naĉin bo~be p~otiv g jivica
Ijivice stupala su gljiviĉna upala stopala, takodcr
puznata pud itnenonr Tinea pedis ( lišaj stopala)
ili ~ljiviĉno uboljenje. Gljivica Trichophyton uzrokuje
ctvenilu, svrbcţ kau i pucanje i ljuštcnje koţc kod glji-
vica stupala. Ova vrsta gljivica takodcr moţc napasti
kuţu na glavi, gdje izaziva ispadanje kose i pojavu
prhuti, zatint tijelu, t;dje uzrokuje stvaranje okruglih
crvenih prhutavih mjesta, a isto tako i trbuh, gdje iza-
ziva svrbcţ i oticanje koţc.
Gljivice stopala su najĉcšća gljiviĉna infckeija
kuţc. One napadaju više nnr.skarcc nego ţene, vjero-
jatno zbu~; toga štu muškarci nose većinom tcške zat-
vercne cipclc, a razvoju gljivica pot;odttje topla vlaţna
pudluga.
Nasuprot uvrijeţcnotn tuišljenju da se t;ljivicc
dobivaju san~o u kabini za prcsvlaĉcnje, one se ipak
dohivaju i na drugitrt mjestima, ntada su kabine za
prcsvlaĉcnje tipiĉna vlaţna okolina i idcalna hranjiv,t
pudloga za t~ljivicc. Ova ~ jivirrz vjerojatrto uv~el; postoji
rr
I ašoj korpaorrici i 1 aširrr cipelarrra., kaţc Andrcw sehink,
I~. 1'. M., lijeĉnik spccijalist za bulesti stopala koji ima
privatntt ordinaciju i bivši prcdajednik Orcgun 1'cdiat-
ric Mcdical Assuciation.
Frank 1'arker, M. 1)., prc>fcsor i voditclj udsjeka
za dcrmatol<>giju Oregon 1'ortland seicnees Univer-
sity u 1'urtlandu se slaţe: Jedva je rrro~uće i~ljeći rr~roĉni-
~u .s; Jivica stopala, kaţc on, jer je orr fmsvuda .qdje je vla~
rro.
U stvari, većina ljudi ima uvijek ovu gljivicu na
kuţi, ali nju baktcrije, koje ţive na koţi, ĉine neškodl-
jiventr. l7aklc, ako je uzroĉnik gljivica stupala tako jaku
rašircn, zaštu ouda neki ljudi dobiju gljivicc a drugi
ne? Lijeĉnici nisu sasvim sigttrni, ali vjeruju da stt neki
ljudi genetski osjetljivi na gljivicc stopala, i da ljudi s
<>drcdcnim zdravstvenim tegobama kao što su ckecmi,
asttna i pcludna hunjavica imaju većc problctne kod
riješavanja ove infckeije. :'~roki srr Ijrrdi Irn.s n jetjiv~i
.gljivice od drrr~ilr jredi, ubjašnjava Jantcs Shaw, M. I
voditclj odjela za dcrn~atolugiju u Goud Satmarit
I Iuspital i Mcdical Ccntcr tt Portlandu, Orcgon. :'~'~
Ijudi irnaju kroniĉuc·.~Jrvice stopala, dol; drrrQi rzernnju r
~u~vilr peo(rlerrra s ovnnr irr/ee°cijoru. To rrro~o lriti
rrvjotova
rtasljodorrr ili ovisuo o torrre koli,~·o ĉovjee ĉostn dola~i rr ko
tal;t; u~roĉnil;orrr ~r~o rrpr. ĉesto (roravi rr vla~rro_j
srodini,y~
rrrrrn~i der~~i Ijudi Grodaju hosi.
Ciljivicc stupatla u većini sluĉajeva uzrokuju s
tno ctvenilu, svrbcţ i ljuštcnje kuţc na tahanima i n
ţnim prstima. U tcškitn sluĉajevima se ipak nwt;u p
javiti vudcni prištcvi. Istu taku uslijed vlagc moţc n
stati pucattje koţc izmcdtt noţnih pr.stiju. Tu puca-r
k<>ţc je pugodno za razvuj sekundarnilr infckeija. Al
infckeija trapadne nukte ttoţnih prstijn, oni nu>~u ĉ
natcći i prumijeniti bujn. Ako se ne lijeĉc, gljivicc st
pala mogu zahvatiti i drugc dijeluve tijela.
Lijeĉnici imaju razliĉite stave>ve u tunte kako
prenuse t;ljivicc stopala. Ipak većina njilr sntatra da
to dogada putcm direktnog kuntakta s inticirano
usubum ili napadntttom puvršinom, kao štu je nI
pod kabine za trtširanje. Ali Shaw t;uvuri da prijen~
gljivica uvisi u prvom rcdu o tomc kulike> ste osjetlji
i pazite li ua suhoćtt stupala.
Iaku ucke sluĉajeve ohuljenja ud gljivica nto
obraditi lijeĉnik, većinotn se ipak t;ljivicc stopala no
gu uspješno lijeĉiti pomoću dmnaćih lijekova. Naĉir
koji ćc biti opisani u tekstu koji slljedi, ćc Vam punru
ublaţiti i izlijeĉiti gljivicc stopala te spri_jeĉiti puuuvr
pojavu intćkeije.
Izbjegavajte vlagu. Sjetite se da gljivicama stopa
pugoduje vlaţna, tupla ukulina. ke>d obradc gljivica
sprijeĉavanja njihuvot; nastanka trcbali biste ubrati
tnaksimalnu puzurnost na sulwću svujilt stopala.
32
DOKTOR U KU(`I
Obrišite koţu izmeĊu prstiju. Ne upotrebljavajte
vlaţvi ruĉnik za brisartje koţe izneeclu rcoţrcih prst~u, kaţc
sehink. Koristite tarcak suh ruĉrvik i teme jito obišite koţu
izmeclu svih prst~u. Ako ne postignete dovoljnu suhoću
stupala uvakvim naĉinom brisanja, uz2nite fen (stu-
panj toplo).
Ĉesto perite stopala. Perite svoja stopala vodom i
sapunorn dva puta dnevno i tcmcljito ih obrišite, kaţc
Shaw:
Skidajte cipele. Što je više moguće, hodajte bosi ili
nosite otvorene sandale. Hodajte bosi, to je dobro za I'aša
stopala, i to je vaţrco sredstvo u 1 jeĉen~u i sprjeĉavanju ~
jivica
stopala, kaţe sehink.
To, naravno, nije uvijek moguće, naroĉito na poslu.
Ali, moţda moţete sk~nuti cipele tijekom pauze za ru-
ĉak i dok sjedite za pisaćim stolom.
Koristite lijekove kod lijeĉenja gljivica. Lijekovi
koji se ne izdaju isk juĉivo na lijeĉniĉki recept u većini sluĉaje-
va vrlo dobro pomaţu kod lijeĉerrja gljivica stopala, kaţc
Parker. Takvi proizvodi su u obliku krema, sprejeva ili
otopina i sadrţavaju tolnaftat (Tinactin), Miconazol
(Micatin) ili Undecylenska kiselina (Desenex). Izgle-
da da bolje pomaţu krcme, a puder upija vlagu. Parker
preporuĉuje da se noge najprije operu, obrišu te da se
potom lijek dva puta na dan pravilno nanese. Eksperi-
mentirajte. Ako rteki proizvod dobro ne djeluje, upotrijebite
drugi. Svi proizvodi nemaju jedniako djelovanje kod svakoA
ĉovjeka, kaţc Margaret Robertson, M.D., priznata der-
matologinja, koja ima privatnu ordinaciju, i lijeĉnica u
bolnici St. Vinecnt Hospital and Medical Centcr u
Portlandu, Oregon.
Budite ustrajni. Pacijenti ĉesto prckidaju s primje-
nom lijekova, ĉim nestanu simptomi infekeije gljivica-
ma stopala. Ipak gljivice još mogu ostati. G jiviĉna irz-
Koliko je to zaraznoa
Već smo svi ĉuli da se netko zarazio gljivicama
stopala na javnim kupalištima i kabinama za presvla-
ĉenje. Toĉno je, doduše, da na takvim vlaţnim mje-
stima postoje vjerojatno uzroĉnici gljiviĉnih infekei-
ja, ali ih vjerojatno ima i u Vašoj kupaonici. Smirite
se i ne pokušavajte strugati gljivice. Ima ih posvuda i
ne mo-ţete ih uništiti, koliko god ribali i ĉistili.
Znaĉi li to da su gljivice da se gljivice ne moţe
izbjeći? Ne bezuvjetno, govori Margaret Robertson,
M. D., To ovisi o genetici, kao i o tome koliko ĉesto s njima
dolazite u kontakt, objašnjava ona. Neki judi su osjet-
Jiv~i nagJivice, a neke vrstegjiviĉnih infekeJa su pr~em-
jivije od drugih. Robertson kaţe da crvena vlaţna
mjesta uzrokuju gljiviĉnu infekeiju koja je zaraznija
od infekeije koju izaziva prhut. Ali ako se doĊe u
kontakt i sa nekom zaraznijom infekeijom, to ne
znaĉi da se ĉovjek mora bezuvjetno zaraziti. Moj
muţ se već 20 godina bori s kroniĉnim g jivicama stopala,
dodaje Robertson, a da se ja još nikada nisam zarazila.
Gljivice stopala nisu zaista tako zarazne kao mnoge
druge infeke~e koţe, kaţe James Shaw, M.D. Ako ĉovjek
ima g jivice stopala, ne treba se mnogo brinuti da ćete druge
zaraziti. Pridrţavajte se ovih jednostavnih uputa da
biste izbjegli zarazu:
· Nakon kupanja ĉistite kadu ili tuš s dezinficira-
jućim sredstvom za ĉišćenje, npr. lizolom.
· S nikim ne dijelite ruĉnik
· Operite ĉarape u vrlo vrućoj vodi da biste uništili
spore gljivica
· Na javnim kupalištima nosite sandale za kupanje
· Odrţavajte noge suhima, primjenjujte kreme i
masti - o ĉemu se već raspravljalo - da biste brţe oz-
dravili.
33
DOKTOR U KUĆI
feke~a je uporna, objašnjava Robertson. Ĉovjek mora biti
ustrajan i pravilno primjenjivati l~ekove tri do šest jedana
da bi se stanje pobo jšalo. Kada je infekeija već izlijeĉena,
trebali biste i nadalje primijenivati jednom dnevno ili
jednom mjeseĉno kremu, puder ili losion - ovisno 0
tome što je potrebno da bi se sprijeĉilo ponovno po-
javljivanje gljivica.
Napravite ĉaj za Vaša stopala. Za uklanjanje infek-
cije i ublaţavanje svrbeţa koji prati gljivice stopala,
preporuĉuje sehink, prati stopala u litri tople vode s
šest ćajnih vrećica. Treslovina u ĉaju ublaţava tegobe i do-
prinosi izlijeĉenju infeke~e, kaţe on.
Perite stopala u Betadinu. Ako uslijed infckeije na-
stane crvenilo i pucanje koţe izmedu prstiju, moguće
je da se gljiviĉna infekeija pojavila u kornbinaciji s bak-
terijskom. Robertson preporuĉuje, stopala prati jed-
nom dnevno u bctadinu i to u trajanju od 20 min
(dvije kape betadina na jednu litru toplc vod
Betadin se moţe kupiti u ljekarni bez lijeĉniĉkog
cepta. Dobro obrišite stopala nakon kupanja i nane~
lijekove protiv gljiviĉnih infekeija.
Izbjegavajte sredstva za izbijeljivanje. Ĉak i ka
je infekeija prošla, izbjegavajte kontakt izlijeĉer
prstiju s jakim kemikalijama i otapalima kao što
sredstva za izbijeljivanje, alkohol i sredstva za ĉišće~
poda. Neki ~udi pokušavaju ukloniti svoj problem sa sv
mogućim sredstvima, kaţe Shaw Ali jaka sredstva i kemil
lije ne uništavaju bezuvjetrto g jiviĉnu infekeiju, ali oni mc
teško oštetiti Ušu koţu.
Sunĉajte svoja stopala. Ultraljubiĉaste zrake mo
doprinijeti izlijeĉenju infekeije i uništavanju aktivn
gljivica na Vašim stopalima. Daklc, skinite cipele i su
Halo, doktore?
Iako se gljivice stopala uspješno lijeĉe do-
maćim lijekovima, trebali biste ipak potraţiti lijeĉni-
ka, ako imate slijedeće tegobe:
· Nastaje pucanje koţe izmeĊu prstiju. Istraţivanja
su pokazala da takvo pucanje upućuje na upalu sta-
niĉnog tkiva koje mora obraditi lijeĉnik, kaţe
Margaret Robertson, M.D.
tiv gljiviĉnih infekeija, koji se izdaju samo na lijeĉ-
niĉki recept, kao npr. Ketoconazol i Griseofulvin,
jaĉi i bolje suzbijaju uporne vrste gljivica.
· Jedno i1i oba stopala su natekla.
· Rane se gnoje.
· Gljivice stopala koje napadaju ruke.
· Ako se Vaša gljiviĉna infekeija stopala ne uspijeva
izlijeĉiti dva do tri tjedna nakon poćetka obrade do-
maćim lijekovima, to moţe upozoravati na neki
drugi problem, kaţe James Shaw, M.D. Postoji c~eli
niz pojava koje izgledaju kaogjivićna infeke~a, kaţe on.
Robertson se slaţe: Ĉesto se zamjenjuju ekeemi i juska-
vi osipi na koţi sgjiviĉnim infeke~ama, kaţe ona. Vaš li-
jeĉnik moţe jednostavnim testom utvrditi da li su
zaista problem gljivice stopala, dodaje ona.
· Usprkos obradi, gljiviĉna infekeija se pogoršava.
Neke vrste gljivica su otpornije i ne reagiraju na lije-
kove bez recepta. Robertson kaţe, da su lijekovi pro-
Robertson kaţe da gljivee stopala koje predu na ruke
se zovu takoder bolest dvije noge jedna ruka, jer bo-
lest ĉesto napada samo jednu ruku. Ponekad se ova
bolest mora lijeĉiti lijekovima za oralnu primjenu,
koji se izdaju samo na lijeĉniĉki recept.
· Nokti noţnih prstiju su natekli i promijenili boju.
To znaĉi da su gljivice napale i nokte noţnih prstiju.
Ueoma teško je l~eĉiti g jiviĉnu infeke~u noţnih prst~u,
kaţe Robertson. Tlećina l~ekova koji se ne izdaju na l~eĉ-
nićki recept ne djeluje kod površne obrade g jiviĉnih infekei-
ja nokata noţnih prst~u, jer je nokat jako natekao.
34
DOKTOR U KUĆI
ĉajte neko vrijemc stopala. Morali biste ipak izbjegava-
ti prcdugo sunĉanje, buduće da ono moţc izazvati
stvaranje bora i rak koţe. Pazite da ne dobijete opekli-
ne, inaĉe ćete sebi stvoriti dvostruki problem.
Dezinficirajte svoje cipele. Ako imate gljivice na
stopalima, onda ih imate i u cipclama. Da se ne bistc
svaki put kada obujete cipelc ponovno zarazili, prepo-
ruĉuje sehink, dczinficirajte cipele s lizolom, sprejem
ili puderom protiv gljiviĉnih infekeija, i to gotovo sva-
ki put kada izujete cipele.
Prozraĉite cipele. sehink savjetuje, kada je sunĉano,
stavite cipclc van da se zraĉe. Izvadite vezicc sa cipcla i
povucite skroz van jeziĉac na cipeli. Na toplini i suneu
cipcle će postati suhc, mirisi će se odstraniti, a gljivice
uništiti.
Mijenjajte cipele. Morali biste barem svaki drugi
dan mijenjati cipelc. Dok nosite jedan dan jedan par
cipcla, drugi par neka se u meduvremenu zraĉi na
suneu, ili ih obradite antigljiviĉnitn sprejem ili anti-
gljiviĉnim puderom. Neĉije noge se znoje više, neĉije
manje. Ako se i Vi ubrajate u te ljude, morali biste
moţda više puta dnevno tnijenjati cipcle da biste sto-
pala odrţali suhim.
Paţljivo odaberite cipele. Kada morate nositi cipe-
le, izabcrite radije - ako je moguće - otvorene cipele.
Iza~erite cipele u kojim ham se stopala ne znoje, kaţe Ro-
bertson. Izbjegavajte plastiĉne, gumene ili zatvorene
cipcle. Tak-ve cipcle ne propuštajau vlagu . Tako nasta-
je topla vlaţna podloga u kojoj se gljivica stopala tako
dobro razvija. Kada već morate nositi zatvorene cipele,
izaberite one od prirodnih tnaterijala koje mogu disati
npr. koţa.
Isprobajte razliĉite ĉarape. Ĉarape od prirodnih
materijala kao npr. pamuka ili vune, upijaju znoj i
odrţavaju noge suhima. U svezi s tim najnovija istra-
ţivanja govore da ĉarape od akrila odrţavaju noge još
više suhima, tako da uklanjaju vlaţnost sa stopala.
Dakle, koje ĉarapc su bolje? Probajte par ĉarapa od
prirodnih vlakana i par od akrilnih vlakana, da viditc
koje od njih odrţavaju Vaša stopala više suhima i koje
su ugodnije. U sluĉaju da se Uaša stopala po prirodi ja-
ko znoje, ili se bavite sportom ili drugim aktivnostima
zbog ĉega se Vaša stopala više znoje, trebali biste ĉara-
pe mijenjati dva do tri puta dnevno.
Nosite sandale za kupanje. U javnirn ustanovama
u kojima se moţe raĉunati na postojanje uzroĉnika
gljiviĉnih infckeija, kao što su npr. kabine za presvla-
ĉenje fitness centra kojeg posjećujete, trcbali biste no-
siti papuĉe za kupanje, da biste izbjegli kontakt s glji-
vicama, savjetuje Shaw. Ova tehnika ne nudi, doduše,
stopostotnu zaštitu, ali smanjuje rizik od ponovnog
zaraţavanja gljivicama stopala ili nastanka drugih obo-
ljenja., kao što su npr. bradavice na stopalima.
35
I>OKTOR U KUC'1
BOLOVI U LE IMA
21 savjet za ublaţavanje bolova u lec~ima
M oţda ste nešto tcško
podigli ili ste se
prcviše zanijeli u igri golfa.
Ili ste moţda posljednja dva
tjedna sjedili na neudobnoj
stolici i pokušavali se drţati
termina za plaćanje poreza.
Sto god da je bio razlog, sa-
da imate bolove u leĊima i
traţite nešto - bilo što - da
uklonite te bolove.
Tješite se - niste jedi-
ni. Gotovo svaki Arnerika-
nac pati tijekom ţivota od
bolova u leĊima. Na ţalost
Vam lijeĉnik vjerojatno ne
moţc mnogo pomoći, ako
se ne radi o većoj povredi i1i
povredi meniska. U većini
sluĉajeva lijeĉnik Vam rno-
ţe propisati lijekove za ub-
laţavanje bolova i mirovanje. Dobra vijest - biti ćete
na nogama za nekoliko dana, ako se budete pridrţavali
nekoliko jednostavnih uputa. Ovim sredstvima ćete
moćl, ĉak potpuno, sprijeĉlti pojavu ove vrste bolova u
leĊima.
OVAKO UBLAŢAVATE
POSTOJEĆE BOLOVE
Sljedcća sredstva sluţe za ublaţavanje bolova u
leĊima koje uzrokuju napeti mišići i prcoptcrećenost.
Ako ipak osjećate bolove, slabost ili rnalaksalost u no-
garna, ili imate problema u kontroliranju mjehura ili
stolicc, trebali biste odmah potraţiti lijeĉnika.
Idite u krevet. Mirovanjern u krevetu opuštaju se rrzišići,
kaţe Daniel S J. Choy M. D., dircktor laserskog labo-
ratorija u St. Luke's-Roosevelt Hospital Ccnter i asi-
stmt na medicini na Columbia University College of
Physicians and Surgeons u New Yorku. Mišići leda se
drţe uspravrzo. Kada le~nete, opustite nrišiće. Najbolje je d
legnete na ravnu površinu na lcda i stavite dva jastuk
ispod koljena. nemojte leći na trbuh, kaţe Choy, bu
dući da u tom poloţaju glavu morate okrcnuti na stra
nu zbog disanja, što moţc dovesti do bolova u vratu
Nakon tri dana pokušajte ustati i pomalo se kretati
inaĉe ćc Uam se mišići ponovno lakše i brţe preoptc
retiti., dodaje on.
Hladite sa ledom. Ako u roku od 24 sata nakon ozl-
jedc stavite vrcćicu s lcdom na bolno mjesto, moţetc
sprijeĉiti daljnje širenje upale i bolova, misli Willibald
Naglcr, M. D., vodeći fizijatar (Anne i jerome Fisher)
i predsjednik odjela za rehabilitacijsku medicinu u
Thc New York Hospital-Cornell Mcdical Center u
New Yorku. Led smanjuje sposobnost ţivaca da prenose
bolni podraţaj, objašnjava on. Nagler prcporuĉuje da se
stavi vrećica s kockicama lcda na ţeljeni dio tijela, a da
smo prethodno na koţu stavili tanak ruĉnik. Ostavite
na bolnom mjestu poloţenn vrcćicu s ledom 20 rni-
nuta. 30 minuta pauzirajte, zatim ponovno 20 minuta
hladite, preporuĉuje Naglcr.
Napravite vruću kupku. Ako je prošlo više od 24
sata od ozljede, tada vlše ne pomaţe vrećica s ledom.
Nakon tog vremena vrućina moţc povećati clastiĉnost
mišića za ca. 10%, kaţc Naglcr. Jerold Laneourt, M.
D., kirurg ortopcd u North Dallas Orthopedics &
Rchabilitation , Y A., u Dallasu, preporuĉuje svojim
pacijentima da lcgnu 20 minuta u vruću kupku.
Trudnice ipak ne bi trebale predugo sjediti u vrućoj
kupki, s obzirom da povišenje tjelesne tempcrature iz-
nad 37,8~C u duţem vremcnskom periodu moţe do-
vesti do povreda pri porodu.
Kupite novi madrac. Prcma mišljenju Henry J.
Bienerta, Jr., M. D., kirurga ortopcda na Tuiane Uni-
versity sehool of Medicine u New Orleansu, previše
mekan madrac moţc izazvati bolove u lcdima ili po-
jaĉati postojeće bolove u Icdima. Ako ne moţete sebi
priuštiti novi madrac, pomoći ćc Vam takoctcr ako sta-
36
I)OKTOIĉ U KUC:I
vite ispod mttdraca drvenu ploĉu debljine 2 an.Još ni-
je dano nuišljte je o ubdertom ~revetu, dodaje on. U svakom
sluĉaju pckušajte spavati tako da stavite dva jastuka
ispod koljena.
Zamolite nekog da Vas izmasira. Ako imate braĉ-
nug partnera, prijatclja ili sustanara, zatnolite ga ili nju
da Vam iztnasira lcĊa. Lezite potrbnške i dajte da I-as netko
izntasira, kaţc Chuy. 1'onekad fiziotcrapcuti dolazc u
kućuc posjetc. I'otraţite na ţutitn stranicama ili zatno-
lite prijatclja za prcporuku.
Opustite se. Bolovi u ledima su ĉcsto posljedica na-
petih mišića ĉija je napetost uzrokovana cnu>cional-
nint naprczanjetn, kaţc Laneourt. On prcporuĉuje
svujim pacijentima vjeţbc opuštanja i disanja.
Zatvorite oĉi, udahnite dmboko i brojite pulako od 100
prema natrag.
Uzmite dva Aspirina. Analgctici koji se izdaju bcz
rcccpta kao što je Aspirin, I'aracctamol ili Ibuprofen
mogu ublaţiti Vtše buluve. Sjetite se da odrcĊcni lije-
kovi ne udl;ovaraju svilua i ne mogu se izdati bcz rc-
cepta. Trudnicc ne bi trebale uzimati npr. nikakve lije-
kuve bcz prctlwdnog savjetovanja sa svojitn lijeĉni-
kom. Ljudi koji pate od ĉira na ţclucu, trebali bi izbje-
gavati lijekove kuji sadrţc aspirin, kaţc Laneourt. Kod
svakog lijel~a sr uzete n obzir ntrspojave, kaţc on. I'itaJte
svo~ I~eĉrtika ~n savjot.
IZBJEGAVANJE BOLOVA U BUDUĆE
Mnogc dnevne aktivnosti, npr. sjediti, dizati, sa-
gnuti se nusiti, mogu uptcrctiti Vaša lcda. Titne što
uĉite drugaĉije izvoditi te radnje, rnoţete sprijeĉiti bo-
luve u Icdima i godinama ĉuvati zdrava lcda. Slijedcći
savjeti Vam nx~gu pri tcnne ponu>ći:
Poloţite ruku iza lecta. Ako morate duţc vrijeme
sjediti na stolici koja ne podupirc Vaš donji dio lcda, a
nemate jastuka, smotajte ruĉnik ili pulover. SITt~cstlte
taj srnotak iztneĊu stolicc i donjeg dijela Vaših IcĊa,
prcpuruĉuje Billy Glisan, M. S., fiziolog krctanja i di-
rektor programa za sprcĉavanje ozljeda za Tctas Back
Institute u Uallasu. Moţcte ponekad takoĊer brzo sta-
viti podlakticu izmcĊu naslona stolicc i lcĊa, za opuš-
tanje leĊa. I na uajboljoj stolici sjedcnje optcrcćuje
Vaša Icda. Stoga pokušajte svaklh nekoliko minuta
protnijeniti poloţaj lcĊa, prcporuĉuje Glisan.
Uzmite jastuk. Sjedišta većine vozila su nepogodnn za
Iaša leda, kaţc Choy Morali biste šitititi svoja kriţa. Ako
to ne otno-
gućava Vaše
sjedištc, onda
biste trcbali
kupiti jastuĉić
da biste zaista
saĉuvali lcda.
On dodaje da
nije najbolje
sjedište ono u
kojem ĉovjek
sjedi skruz
us-pravno.
l3olje je na-
trag se naslu-
niti u
stavu pod kutcm od 110 stupnjeva. Ako dugo sjedite,
povrctneno ustanite i tnalo prošetajte, preporuĉuje
Choy
37
DOKTOR U KUĆI
Plivajte. Prema mišljenju Choya, plivanje je aerobiĉ-
ka vrsta sporta koja djeluje protiv bolova u leĊima.
Plivanjem se moţe mišiće leĊa i trbuha napinjati i
jaĉati. Hodanje je drugi najbolji sport, kaţe on.
Moţete takoĊer isprobati vjeţbe koje spašavaju leĊa.
Dignite se savijenih koljena. Veliki mišići nogu i
straţnjice su prikladni za nošenje velike teţine kao što
je Vaša muskulatura leĊa, objašnjava Bienert. Zamislite
da imate na glavi zdjelu sa vodom u kojoj je zlatna ribica,
kaţe on. Ako se sagnete da biste nešto podigli, ne sm~ete pro-
liti. Bienert takoĊer preporuĉuje jaĉanje mišića nogu i
straţnjice da biste olakšali dugo sjedenje.
Nosite predmet bliţe tijelu. Ako diţete ili nosite
teške predmete, savijte laktove i drţite predmet bliţe
tijelu, preporuĉjue Choy Ako morate skinuti nešto s viso-
kog ormara, stanite direktno ispod i poloţite predmet najpr~e
na glavu, kaţe on. Time će teţinu nositi uspravna kiĉma, a
hi ćete ĉuvati leĊa.
Pazite. Prema mišljenju Laneourta, nepaţljivo postu-
panje je najĉešći uzrok povreda leĊa. Ako ste već patili od
bolova u leclima, morate biti paţ jivi, kaţe on. Izbjegavajte
saginjanje, okretanje i dizanje. Dobro pripazite. Po-
nekad je bolje nekoga platiti za neki posao, kao što je
npr. rad u vrtu i nošenje prtljage nego se ozljediti i ne
moći raditi tri mjeseca.
Pripazite na teţinu. Ako imate idealnu teţinu i
odrţavate je, moţete opuštati mišiće leĊa, objašnjava
Bienert. Što manje teţite, to manje teţine morate nositi,
kaţe on. Ako se deb jate na podruĉju trbuha, mogu l,am se
leda sav~ati ĉime T,am jaĉaju bolovi u ledima.
Vjeţbe za ĉuvanje lec~a
Sljedeće vjeţbe je oblikovao fiziolog kretanja
Billy Glisan, M. S. Da biste postigli bolje rezultate,
ove vjeţbe morate svakodnevno raditi. Nemojte
prestati s njima ĉim bolovi popuste, jer jaĉina i
fleksibilnost se mogu odrţavati samo pravilnom
gimnastikom. Vjeţbe istezanja se mogu raditi dva
puta dnevno. Iako su ove vjeţbe sigurne i uĉinko-
vite za većinu bolova u leĊima koji su uzrokovani
opterećnjem mišića ili napetošću, ljudi sa proble-
mom meniska ili nekim drugim strukturnim pro-
blemima ne bi trebali nikakvu vrstu gimnastike ili
sporta bez savjetovanja s lijeĉnikom, upozorava
Glisan.
Priwcite koljeno prsima. Legnite na leĊa sa sa-
vijenim koljenima i poloţite oba stopala na pod.
Obuhvatite objema rukama ispod bedra. Privlaĉite
lagano i paţljivo nogu prema prsima dok ne osjeti-
te lagano nategnutost, ne do boli. Zadrţite i brojite
do deset, bez ljuljanja, zatim pustite. Ponovite vje-
ţbu sa istom nogom ĉetiri do pet puta, zatim pro-
mijenite stranu. Ova vjeţba isteţe mišiće u kukovi-
ma, straţnjici i donjem dijelu leĊa: svi mišići koji
se nakon jednog dana sjedenja ili stajanja skrane i
napnu. Ove vjeţbe sluţe i za zagrijavanje kod dru-
gih vjeţbi.
Privucite obje noge prsima. Legnite na leĊa sa
savijenim koljenima i poloţite oba stopala na pod.
Ovaj put obuhvatite oba bedra i privlaĉite ih lagano
i paţljivo što je moguće bliţe prsima. I kod ove
vjeţbe privlaĉite dok ne osjetite laganu nategnutost
i ne ljuljajte se. Zadrţite i brojite do deset, zatim
pustite. Ponovite ĉetiri do pet puta, zatim preĊite
na slijedeću vjeţbu.
38
DOKTOR U KUĆI
Kruţenje bokovima. Legnite sa savijenim boko-
vima i koljenima na leĊa, postavite stopala ravno
na pod tako da stojite na noţnim petama i po-
krećete straţnjicu. Kruţite sa skupljenim koljeni-
ma na desno, dok ne osjetite laganu napetost.
Pazite da su Vam ramena na podu. Zadrţite i broji-
te do deset, zatim se vratite u poĉetni poloţaj. Ĉe-
tiri do pet puta ponovite na desno, zatim isto na li-
jevo.
Vjeţba poloviĉnog spuštanja. Legnite sa savije-
nim koljenima na leĊa, poloţite oba stopala ravno
na pod, a glavu lagano poduprite rukama.
Podignite gornji dio tijela lagano od poda, tako da
ramena više ne dodiruju pod. Ne savijajte vrat.
Zadrţite nekoliko sekundi, zatim se ponovno laga-
no spustite na pod. Ne zaboravite na disanje tije-
kom vjeţbi. Ponovite 10 do 15 puta. Ova vjeţba
jaĉa trbušne mišiće. Jaki trbušni mišići Vam po-
maţu pri uspravnom drţanju, tako smanjuju rizik
od ozljede leda.
Aktivno istezanje lecta. Legnite potrbuške na
pod. Moţete staviti jastuk ispod trbuha, ne ispod
kukova, ako Vam je tako udobnije. Pooţite ruke uz
tijelo, tako da su šake poloţene do straţnjice.
Istegnite lagano glavu i vrat i podiţite lagano gorn-
ji dio tijela. Zadrţite pet do deset sekundi. Vratite
se lagano u poĉetni poloţaj. Ne zaboravite tijekom
vjeţbi na disanje. Ponovite pet do deset puta.
Vjeţbe drţanja. Naslonite se potiljkom, rameni-
ma, lopaticama i straţnjicom, stojećki, ĉvrsto uz
zid. Pete bi trebale ca. 15 cm biti udaljene od zida.
Vaš donji dio leda ne bi trebao biti previše savijen.
Stavite dlanove u visini bedara ravno na zid u visi-
ni bedara, te podiţite polagano dlanove, bez pomi-
canja laktova, glave, peta, straţnjice ili lopatica sa
zida. Zaustavite se na onda kada Vaše ruke budu ta-
ko visoko, da gore navedeni dijelovi tijela ne mogu
više stajati priljubljeni uz zid. Po-novite pet puta.
Vjeţbe u uredu. Ako mnogo sati dnevno provo-
dite za pisaćim stolom, moguće je da se predio
Vaših kriţa (ili donjeg dijela leĊa) istegnuo i povu-
kao u krivom praveu. (Prirodno savijanje kiĉme je
lagano prema unutra, prema trbuhu. Ako dugo sje-
dite savijeni prema naprijed, kiĉma će se saviti pre-
ma van odn. prema stolici.) Nepravilno sjedenje
opterećuje Vaše tijelo. Da biste rastereili leda, tre-
bali biste ĉešće raditi ovu vjeţbu. Stanite uspravno,
stopala raširite u širini ramena, a šake stavite na bo-
kove. Naslonite se sada lagano prema naprijed dok
ne osjetite laganu nategnutost mišića. Zadrţite i
brojite do deset. Ponovite ĉetiri do pet puta.
Takoder morate vjeţbati pravilno ustajanje sa
stolice. Raširite stopala u širini ramena, podignite
glavu, pogled prema naprijed i straţnjicu ispruţite
natrag. Koristite mišiće ruku, nogu i straţnjice da
biste se podignuli umjeso da opterećujete ledne
mišiće.
39
UOK'I'Olĉ U KUĆI
NEUGODAN ZADAH IZ USTA
6 ~ješenja za osvjeţavanje zadaha iz usl`a
N cugodan zadah je bolji nego nedisanje, šali se
jedan zubar. Problem zadaha iz usta muĉi ĉo-
vjeĉanstvo već stoljećima i više se nitko tomu ne smi-
je. Da bi se borili protiv neugodnog zadaha iz usta,
stari Grci su usta ispirali bijelim vinotn, anisovim sje-
menkatna i rujevinom. Talijani su miješali vodu za
ispiranje usta sa masti, cimetom, smrekom, ĉempreso-
vim korijenom i listovima ruţmarina, o tome izvješta-
va Academy of Gcneral Dcntistry.
Danas Atnerikanei troše više od pola milijardc
dolara za vodu za ispiranje usta, koja ĉesto ne sadrţi
ništa više ositm alkohola i aroma. Ali Ijudi se brinu za
svoj zadah. Jane E. Brody, kolunu~istica u rubrici za
zdravlje u New Yor~ Timesu, izvještava da postoji više
pitanja o zadahu iz usta nego o svim drugint ĉestitn
zdravstvenim pitanjima.
1'ostoji moţda jedan razlog za to, a to je da nti
sami ne moţcmo zakljuĉiti iatno li neugodan zadah iz
usta. Moramo se potpuno pouzdati u Ijubaznost i is-
krcnost prijatclja da bismo to saznali. Mi smo irrrurai na
vlastiti zadadt, kaţc Linda Nicssen, 1~. M. 1~., M. 1? I I.,
izvanrcdna profcsorica i prcdsjednica gcrijatrijske
Oralne mcdicine u l~cpartmcnt of Community
I lcalth i Preventive Dentistry na Baylor C:ollege of
Dentistry u Dallasu.
Što, dakle, ĉinite kada idete na vaţan sastanak i
jednostavno morate znati da li Vam je zadah neugo-
dan? Pokušajte disati u rupĉić ili prethodno oćistiti
zubc svilcnim koneem za zube, predlaţe Errwin
Barrington, I~. S. S., profcsor stontatologije na Uni-
versity of Illinois u Chicagu.
Kako će se ĉovjek boriti protiv neugodnog zada-
ha iz usta ovisi o tome zbog ĉega je taj zadah nastao. U
80 do 90°a sluĉajeva neugodan zadah nastaje u usnoj
šupljini. Razlog stoji većinom u neĉistoj usnoj šuplji-
ni. Cesto su krive naslagc na zubima, skoro ĉitav niz
nevidljivih bakterija koje se stvaraju u ustima. Karics i
upaljenje zubnog mcsa tnogu takodcr dovesti do na-
stanka neugodnog zadaha u ustima. Karies sam po sebi
rte zaudara, već zaudarajre ostaci hrarte u rastivr:a, objašnjava
Nlessen. Ĉesto je uzrok neugodttom zadahu iz ust;
nešto drugo u plućima, ţclucu, probavnom traktu il
nekom drugom dijelu tijela. Najĉesći uzroh sra jela kojr
sadrţe ĉes~rjak, kaţe Niessen.
Jaki mirisi u jelima kao što je ĉcšnjak, crveni luk
i alkohol se prcnose krvlju i izdišu putem pluća. Dru-
gi uzrok neugodnog zadaha kao i opasnosti po zdravl-
je je duhan.
Ositn toga, neki zdravstveni problcnti mogu
prouzroĉiti neugodan zadalt iz usta, kao štu su npr.
upala ĉeone šupljine ili dijabctes (ĉimc zadah poprima
kemijski miris), objašnjava Barrin~,~tou.
1'rvi korak u borbi protiv neugudnog zadaha iz usta je
jasan, a to je prepoznati uzrok.
Pomaţe li
voda za ispiranje usta?
Madison Avenue je u reklamnoj poruci
iskoristio naš strah od neugodnog zadaha iz usta.
A pomaţe li to zaista? hoda za ispiranje usta prikriva
mirise, kaţe Linda Niessen, D. M. D., M. P H. Re-
zultati su ipak kratkog vijeka: istraţivaĉi na po-
druĉju stomatoogije se slaţu da voda za ispiranje
usta samo privremeno prikriva mirise (od ca. 20
minuta do 2 sata). Ovi proizvodi takoder ne sprje-
ĉavaju stvaranje neugodnog mirisa u ustima, kaţe
Erwin Barrington, D. D. S. I ako uspijete uništiti
bakterije, ĉije stvaranje je uzrokovao neugodan
miris u ustima, ipak će relativno brzo ponovno
nastati nove bakterije. Ako se odluĉite koristiti ne-
ku vodu za ispiranje usta, upotrijebite onu s fluo-
rom, budući da takva voda djeluje protiv karijesa,
ili pak proizvod koji je priznat od Atnerican Den-
tal Association, jer odstranjuje zubne naslage.
40
l)OKTOR U KUĆ:I
Ovdje je nekoliko savjeta kako da uĉinite Vaš zadah
svjeţim:
Odrţavajte higijenu usta. Tn je rt~jvavt~e, naglašava
sebastian G. Cianeio, l~. 1). S. , profesor i prcdsjednik
odjela ston~atulugije i profcsor farntakologije na Statc
University uf new Yurk u tW ffalu. To znaĉi, najtnanje
dva puta dnevno pl'atl ztlbC 1 pravilno ih ĉistiti svilc-
uim koneem za zube. Ostaci hrane i bakterije koji su
ušli izmcĊu zubi nwgu se od_straaiti pomoću svilenog
konea za zubc. Ako se oni ne odstrane poĉinju zauda-
rati.
Ĉistite i jezik. t3aktcrije era jeziku doprinose stva-
ranju neugodnog zadaha u ustima. Nakon pranja zubi
oĉistite i jezik.
Vlaţite usta. Sul~a usta nwgu takoder doprinijeti
neugodnon~ zadal~u iz usta. Pljuvaĉka pomaţc odrţa-
vanju ĉistoćc usta: ona inia priodno antibakterijsko
djelovanje i ispiranjem odnosi osttke hrane, kaţc
Cianeio. (Zbog stnanjenja koliĉine pljuvaĉke prcko
noći, ujutro nast~je ucugodao zadah u ustima.)
Ţvaĉite ţvakaćc gumc bcz šećera ili uznrite pe-
pcrmint bontbone bcz šećcra za potlcanje proizvodnje
pljuvaĉke.
Isperite usta. Aku ne ništa drugo, nakon jela barern
ispcrite usta ĉistm vodom, prcporuĉuje Virginia L.
~Voudw~ard, IZ. l~. 1I., bivši predsjednik Antcricau
1)cntal 1 Iygicuists's Association. Ispiranje vodcnn ili
grgljanje doprinosi uklanjnjn ostataka ltrane iz ttsta.
Jedite peršin. Struk pcršina koji servirate uz jelo nu~-
ţc posluţiti vise od sanu>g ukrašavanja Vašeg tanjura.
L~oduše, peršin ne tnoţe ukloniti neugodan zadalr iz
usta, ali barcm nu>ţc privrcmcno prikriti nriris kupusa
iz Vaših usta. (Ovako u prineipu zamijenite neugodan
miris jednim ugodnijim mirisom.)
Hranite se zdravo. llrana koja djeluje protiv stva-
ranja zubnih naslaga, rnoţe doprinijeti u sprijeĉavanju
nastanka neugodnog mirisa u ustima, lcaţc Woodward.
Grickajte ce-
lcr, mtrkvu, ki-
kiriki ili ne-
masne sireve.
I zdrava prcE~ra-
rLa pomaţe 1-a-
šim zuf~ima, ob-
jašnjava Barr-
inL~ton.
Halo, doktore?
Uporan neugodan zadah iz usta moţe irnati
i druge uzroke, koje moramo ukloniti, kao šo je
neotkrivena rupa na zubu ili oboljenje zubnog
mesa. Ponekad mogu ostaci hrane biti i uz neki
zubni umetak. Ako Vas je zubar pregledao i usta-
novio da je sa zubima sve tt redu, morali biste raz-
govarati sa svojim lijeĉnikom što još moţe biti uz-
rok neugodnog mirisa u ustima.
-41
vot~roR u KuC ~
PODRIGIVANJE
8 naćina pomoći protiv podrigivanja
nekoj drugoj kulturi vaţi kao kompliment ku-
U haru ako ĉovjek podrigne nakon jela. U zapad-
nom svijetu to je odraz lošeg naĉina ponašanja, kada
odrasla osoba nakon jela ili u nekoj drugoj prilici po-
drigne.
Bebe podriguju, proizvode zvukove koji ĉine roditelje
zadovoljnima, budući da oni šetaju sa djetetom na ru-
kama i lupkaju ga po ledima da podrigne. Djeca pone-
kad podriguju, jer to smatraju zabavnim. Katkad zaista
jako podriguju. Nakon duţeg vremena ova zabava
moţe postati navikom, ĉesto i nesvjesno gutati zrak.
Navika koja izaziva podrigivanje.
Ako patite od aerofagije, to je medicinski termin za
stalno podrigivanje, sigurno poznajete sramotu neo-
ĉekivanog podrigivanja koje se dogodilo baš u krivom
trenutku. Tu naviku moţete prekinuti tako da otkrije-
te i svjesno znate kada i kako gutate zrak, i onda to na-
stojte izbjegavati. To se radi na slijedeći naĉin:
Potisnite podrigivanje. Ljudi koji ĉesto podriguju pri-
si javaju se ĉesto podrigivati, jer im to izaziva olakšanje, kaţe
Lawrenee S. Friedman, M. D., izvanredni profesor
medicine na Jefferson Medical College u Philadel-
phiji. Ĉak je dokazano, da ponavljanje podrigivanja
vodi k još ĉešćem podrigivanju, Fluoroskopom (po-
sebna vrsta rontgenaparata pomoću kojeg se moţe
promatrati dio tijela u pokretu) se moţe vidjeti kako
osoba koja podriguje pritiska zrak u usta i u jednjak.
Ako moţda kroniĉno podrigivate, morate se stalno
truditi da potiskujete podrigivanje.
Ne pušite. Ovo je razlog više da prestanete s puše-
njem, ako još uvijek pripadate sve manjem broju pu-
šaĉa. Udisanjem dima cigarete, cigare ili zviţdanjem gutate
veliku koliĉinu zraka - mnogo veću nego što podrigivanjem
izaĊe, kaţe Gayle Randall, M. D., asistentica na Me-
dicinskom odsjeku na University of California pri Los
Angeles sehool of Medicine. Ako umjesto puše-~
ţvaĉete ţvakaće gume ili uzimate bonbone to ipak
pomaţe, jer ime gutate još više zraka.
Pripazite na ponašanje. Negovori se dok su usta pur
Vaša majka je u tome svakako imala pravo. Takvom r
vikom zrak ulazi u usta i zatim se proguta s jelom, ka
Thomas Stahl, M. D., profesor-asistent za opću kirc
giju u Georgetown University Medical Center u aL
shingtonu, D. C. Osim toga, to nije odraz lijepog p
našanja.
Jedite polako. Ljudi koji pohlepno gutaju jelo i piĉ
gutaju najprije mnogo zraka te preopterete svoj ţel
dac sa više hrane nego što mogu probaviti. To dovo
do nadimanja: Odloţite ţlicu nakon svakog zalogaja i d
bro ga proţvaĉite pr~e nego što uzmete sl~edeći zalogaj, s
vjetuje Randall.
Opustite se. Brige i stres mogu dovesti do ĉešćeg gi
tanja zraka. Tada automatski gutate više zraka. Pok~
šajte svjesno gutati manje zraka, pa i kada su ham usta suY
Ako se, naime, i nadimate, to samo još više pogoršava situac
ju, kaţe Stahl.
Nemojte se prehladiti. Prehlada nosi sa sobo
hunjavicu, kod koje ćete vjerojatno još ĉešće mor<
gutati. Oĉistite nos tako da moţete disati. Još je bolj
zaštitite se od virusa prehlade.
Izbjegavajte napitke koji sadrţe ugljiĉne kisel
ne. Napitci koji sadrţe ugljiĉne kiseline, ukljuĉujuć
pivo, unose zrak u trbuh. Izbjegavajte takve napitke, pn
poruĉuje Randall.
Nemojte piti na slamku. Ako pijete na slamku, gi
tate više zraka.
42
DOKTOR U KUĆI
UGRIZI
19 sredstava protiv ugriza
U grizi mogu svrbjeti,
boljeti ili ĉak biti opa-
sni po ţivot. Ne trebate ţi-
vjeti u divljini da bi Vas se
ugrizlo. f edan od najopasni-
jih grizeva moţete dobiti i u
kući, naime, ugriz drugog ĉo-
vjeka! (Lijeĉnici se slaţu da
Ijudi imaju više bakterija u
ustima nego divlje ţivotinje,
bez obzira koliko ĉistili zu-
be.)
Mnogi ugrizi se mogu lijeĉiti kod kuće, samo
ugrizi drugog ĉovjeka moraju se odmah lijeĉiti kod
kućnog doktora ili u bolnici. Umijeće je razlikovati
opasne ugrize od bezopasnih.
U ovom poglavlju naći ćete savjet za lijeĉenje
najĉešćih ugriza, te kako ih ĉovjek moţe unaprijed
izbjeći. Ako Vas je ugrizla ţivotinja koju smatrate opa-
snom, nemojte lijeĉiti sami sebe, ĉak i ako Vam je ov-
dje objašnjen naĉin lijeĉenja, nego odnah potraţite li-
jeĉnika. Isto vrijedi, ako nakon ugriza nastupe drugi
simptomi, kao npr. povišena temperatura, besvjesno
stanje, loše se osjećate, vrtoglavica ili povraćanje.
Rashladite mjesto koje Vas svrbi. Po mišljenju
Karla Singera, dr. med., lijeĉnika u E~eru, New He-
mpshire, ledene komprese mogu ublaţiti svrabeţ mu-
he. Led smanjuje upalu i zaustav ja bolove i nadraţ jivost,
kaţe on. On preporuĉuje ubod muhe hladiti svakih
par sati 20 minuta. Isto vrijedi za ugrize neotrovnih
paukova jer i takvi ugrizi isto znaju svrbjeti.
Provajte staro provjereno sredstvo. Ake Vas je kao
dijete ubola muha, onda je Vaša majka sigurno upotri-
jebila losion od cinkove rudaĉe, kako bi ublaţila svra-
beţ. Losion od cinkove rudaĉe je još danas djelotvoran
i moţe se dobiti bez lijeĉniĉkog recepta (jeftiniji od
hydrocortisona), kaţe Michael R. Stefan, dr. med.,
inernista u Los Angelesu.
Probajte antihistaminike. Antihistaminici koji ne
idu uz lijeĉniĉki recept i te kako mogu pomoći kod
ugriza, budući da ugriz nije ništa drugo nego alergij-
ska reakeija, kaţe Singer. Ali antihistaminike ne mogu
uzimati osjetljive osobe, trudnice i ljudi koji su na njih
alergiĉni i uzimaju druge lijekove koji se ne smiju
uzimati zajedno s antihistaminicima. Ako niste sigur-
ni, pitajte lijeĉnika ili apotekara.
Prepoznajte znakove jake rekacije. Otrov otrov-
nog pauka moţe izazvati jaku alergijsku rekaciju.
Stoga je vaţno pravovremeno prepoznati znakove
alergijske reakeije, misli Lawrenee H. Bernstein, dr.
med., lijeĉnik opće medicine u Storrsu, Connecticut.
Simptomi anafilakse (teške alergijske reakeije) su
meĊu ostalim teškoće pri disanju, osip po cijelom tije-
lu i besvjesno stanje. Onaj tko prepozna ove signale
upozorenja neka odmah potraţi najbliţu bolnicu ili
neka pozove hitnu pomoć. Lijeĉnici u bolnici lijeĉe
anafilaksu uglavnom sa steroidima, andrcalinom i an-
tihistaminicima.
Nemojte paniĉariti zbog ugriza krpelja. Lymova
bolest je vrst bolesti koju prenose krpelji. Ona izaziva
drhtavicu, povišenu temperaturui drruge komplikaci-
je, a u posljednje vrijeme se mnogo gvori o njoj. Ali ne
prenose svi krpelji ovu bolest, i ne mora znaĉiti da će
je zaraţen svaki krpelj prenijeti, ako Vas ugrize. Po
mišljenju Bernstcinsa, krpelj mora ostati na koţi 24-
28 sati kako bi prouzrokovao bolest. Ako ste se kretali
po mjestu gdje ima mnogo krpe ja pretraţite svoje t~elo dobro
da se sluĉajno nije zal~epio koji krpe j, kaţe on. Ako
krpelja skidate s koţe (prema sljedećim uputama), ĉu-
vajte ih u ĉašici alkohola, preporuĉa Bernstein. Ako se
razvije sumnjiva infekeija, tada se krpelj moţe ispitati,
kako bi se ustanovilo o kakvoj je bolesti rijeĉ. Lijeĉni-
ka morate potraţiti samo onda ako Vam se na koţi po-
javi crvenilo ili oteklina oko ugriza (znak upale), osip
poput bikovskih oĉiju i povišena temperatura, kaţe
Bernsein.
43
Doktor u kući
Paţljivo uklonite krpelje. I da biste krpelje skinuli s
koţe, zgrabite pincetom komad njegovih ustašaca što
je mogućc bliţe koţi i lagano povlaĉite: prema sebi.
Nen~ojte: pokušavati povlaĉiti tijclo ili glavu krpelja.
Ovi dijclovi tijcla se nx~gu potrgati, a ustašca ćc ostati
u Uašoj koţi, objašnjava Bcrnsteiu. Uklonite prcostalc
dijclova krpclja s piucctom i nanesite na ugriz antisep-
tiĉko srectvokao npr. alkohol ili autibiotsku kremu.
Zaustavite krvarenje. Ukoliko u sluĉaju ttgriza poĉ-
nete krvariti, zaustavite takvo krvarcnje tako što ćcte
na te mjesto pritisnuti dlan., kaţe Michalcl O.Flcmin~;
dr. med., lijcĉnik za opću n~cdicinu u Shrcvportu,
Louisiana. Ak« je rana vclika, povcţite je šalom, n~a
mona ili majicom iznad ili i.spud n~n-iza (ne prtjako,
ne biste prckinali cirknlaciju). Napadnuto n~je
inu~bilizirati. Ako se ngriz nalazi na uduvima, poleg~
te tijclo u poviseni puluţaj. I'on-aţite odmah lijcĉnih
Ne ponašajte se prema ugrizu kao prema ogr
botini. 1   'ovršni ugriz koji za sohom ostavlja rane,
nije koţu prcvišc ozlijcdio, u~uţe se isprati vodon
sapunom i tada ga namaţemu s antibakterijskcnn kr
mmn ili masti. Dubinski ugriz ili ubod nu>ra se lijcĉ
drugaĉijc, kaţe Bentstein. Ttkve ugrizc nun-alijcĉiti
jcĉnik, kaţe on. Mora ;c· rctvrcli~i da li ~ivo~ircpa iwo b~
Prva pomoć kod zmijskog ugriza
Ako Vas je ugrizla zmija koju smatrate otrov-
nom, potraţite najbliţu bolnicu. Neki ugrizi zmije
poput zveĉarke ili kobre mogu biti smrtonosni.
Hitne sluţbe imaju efikasne protuotrove, tako da u
kratkom vremenu moţete stajati na nogama, kaţe
Michel R. Stefan, dr. med.
Ĉinjenica, koja će Vas moţda urniriti, je da
ztnije inficiraju svoj otrov samo u 25-75% sltrĉajeva,
objašnjava Richard E. Hannigan, dr. rned. U svim
ostalim sluĉajcvima ostavljaju samo rane ugriza i
prestrašcnu osobu.
Ukoliko ste daleko od lijeĉnika, Hannigan
preporuĉuje sljedeće postupke dok ne dode pomoć
ili dok ne stignete u bolnicu:
· Ako Vas je zrnlja ugrizla za ruku ili nogu, skinite
sve prstenje, narukvice, cipele ili ĉarape, budući da
dio tijcla moţe oteći. Ukoliko je moguće, spustie
ruku ili nogu i neka tako miruje.
· Maramom, kravatom ili komadom tkanine
moţete ĉvrsto zavezati dio iznad ugriza rane, ne-
mojte prejako stegnuti da ne biste prekinuli protok
krvi u te dijelove tijela. Da se to ne bi desilo, provje-
rite da li prst moţe stati ispod zavoja.
· Ako nosite sa sobom aparat za isisavanje zmijskog
otrova, isisavajte otrov otprilike 30-4(1 min. ili dok
ne stignete u bolnicu.
· Zamolite nekog da uhvati zmiju i da je ubije -
ukoliko je to moguće napraviti bez riskiranja. Stavite
zmiju u vrećicu i ponesite je sa sobom u bolnicu.
Tako će osoblje bolnice utvrditi o kojoj je zmiji rijeĉ
i dati odgovarajući protuotrov
· Ostanite prisebni i mirni. Netnojte paniĉariti. Ako
se uzbudite, Vaše srce pumpa više krvi, ĉitne se
otrov širi cijelim tijclom. Par dubokih udisaja ćc
Varn moţda pomoći da ostanete roirni.
· Ne stavljajte led na ugriz, i ne pokušavajte zrnijski
ugriz razrezati s noţem ili zmijski otrov sisati iz ra-
ne. To su zastarjele mctode koje će Vam donijeti više
štete nego koristi.
· Potraţite pomoć. Od otrova u tijelu se moţete
onesvijestiti ili Vam moţe biti zlo. Ne pokušavajte
sami voziti u bolnicu.
~1~1
1>OKTOR U KU<`f
srmću, objašnjava on. I~ohro osrrcotrite ţivotirtju. Ako je
ţivotinja odjedrtorrr pitorrra, npr. nko pridete vjeverici i
ruoţote
je hrnuiti, tada dn sa toru ţivotir jorn si~urrto nešto rtije u
re-
du. Si~uruo je holesna.. On preporuĉuje da nazovete ve-
terinar,r kako bi utvrdio da li se radi o sluĉaju bjcsnoće
kod divlje ili dmnaće ţivotinje.
Obnovite cjepivo protiv tetanusa. Ako Vas jc
ugrizla divlja ili domaća ţivotinja, a ugriz je ozlijedio
koţu pitajte svog lijeĉnika, da li je potrebno ponovno
primiti cjepivo protiv tetanusa. (To ovisi o vrsti rane i
terminu Vaseg posljednjeg cjepljenja). U~rizi ţivotinja i
judi lakn se upale, kaţe Flcming. Sve ţivotiuje irnaju
rreLO~o bakteriju u svojim ustirna. Savjetuje da pripazite na
znakove upalc, kao npr. crvenilo i otok.
Prijavite ţivotinju veterinarskoj sluţbi. Ako Vas
je ugrzla ţivotinja u Vašoj općini, nazovite Savez za
zaštitu ţivotinja ili osobu koja se brine za napuštene
ţivotinje (potraţite brojeve u mjesnom telefonskom
imeniku) kako biste prijavili sluĉaj. Ako se radi o div-
ljoj ţivotinji ili o lutalici, veterinarski zavod ćc vjcro-
jatno l~tjeti protnatrati tu ţivotinju kako bi ustanovio
da li se radi o bjesnoći. Ako se radi o susjedovoj ţivo-
tinji, recite nm.
Nemojte dozvoliti ţivotinji da Vas ugrize.
Najbolji naĉin za izljeĉenje ugriza je da ili sprijeĉite,
kaţe Stefan. Budite podalje od divljih ţivotinja, ĉak i
onda kad Vam dopuste da im se pribliţite. Ostavite
zru~e, pauke, pĉele i ostale ţivotinje koje su opa.ine rta uziru,
kaţe on. 1 ţivotinje koje ne izgledaju opasno, npr. vje-
vcrica Vam moţe prenijeti uši, mogu prenijeti bolest.
Sredstva protiv insekata i krpclja mogu Vam p<nnoći
da izbjegnete ugrize ako se duţe vrcmcna zadrţavate
vani.
Informirajte se o ţivotinjama u Vašem kraju.
l~obro je poznavati ţivotinje, insekte koji se nalaze u
Vašem kraju, kako biste znali na što tnorate obratiti
paţnju. Moţda ţivite u podruĉju u kojem je medu do-
maćim ţivotinjama izbila bjesnoća ili postoji veliki
broj krpelja koji prenose Lymovu bolest, objašnjava
Richard E. llannigan, dr. med. internist s privatnom
ordinacijom u Helotesu, Texas. Isto tatko, trebali bi-
ste znati da li u Vašem susjedstvu ima zveĉarkl, otrov-
nih pauka ili škorpiona. Ako stanujete u kraju, kao ju-
gozapadna Amerika gdje ţive mnoge otrovne zmije i
škorpioni, nauĉite kako ih prepoznati i izbjegavajte il~
kao kugu, preporuĉuje Hannigan.
45
DOKTOR U KUĆI
PODLJEVI OKA
6 savjeta za njegu
artija s reketima je išla dobro sve dok protivnik
P nije odigrao krivi potez i loptica se odbila u zid i
pogodila Vas direktno u oko. Nakon što Vam se sui-
graĉ tisuću puta ispriĉao i bol je malo popustila, spre-
mate se i odlazite kući. Vaše oko svc višc liĉi boksaĉu
koji je izgubio. Oĉni kapak je skoro pa natekao, oko
oka koţa postaje plava ili crna, a zatomljena bol se po-
novno vratila. Polako se poĉinjete pitati da li se iza ove
ozljede krije više nego što ste u prvi mah pomislili.
Plavo oko oĉiju nije ništa drugo nego krvni podljev
oka. Krv kroz koţu izAleda jubiĉasta. Premda ima rnnoštvo
bolesti koje moAu prouzrokovati plavo oko oĉiju (vidi drugi
uzoci plavetnila oko oĉiju), većinu njih uzrokuju direktni
udarci u oko, bilo tuĉnjavom ili sportom, kaţe Jon. H.
Bosland. dr. med. oftamolog s privatnom ordinacijom
u Bellevue, Washingnon. Ako otekli.na brzo splasne i vidite
dobro, vjerojatno se ne radi o niĉem ozbi jnom, kaţe on.
Zato on preporuĉujc, da posjetite lijeĉnika uko-
liko imate plavo oko oĉiju, kako bi se iskljuĉila mo-
gućnost ozljede oka. (Posebno je vaţno da odcte k
doktoru ako utvrdite da slabo vidite). Ukoliko ustano-
vite da je sve u redu, onda postoji par lijekova s kojima
se moţete lijeĉiti kod kuće. Ima nekoliko preventiv-
nih mjera s kojima moţete sprijeĉiti da Vam poplavi
oko.
Hladite oko ledom. Time se smanjuje moAućnost otoka i
ublaţavate poĉetnu bol, kaţe Carol Ziel, dr. med., speci-
jalist za oĉne bolesti na Eye Clinic of Wasau u
Wiseonsinu. Zamotajte vrećicu leda ili kocku leda u
frotirnu tkaninu i stavite je na oko. Usitnjenji led se ta-
koder moţe staviti u plast~ĉnu vrećicu koju zatim stavimo na
hladnu frotirnu tkaninu koju stavimo na oko, kaţe Charles
Boylan, dr. med,
specijalist za oĉne
bolesti koji se spc-
cijalizirao za djecu,
na Children' Eye
Clinic in Seattle.
Zgrabite kuku-
ruz ili grašak.
Vrećicu kukuruza
ili graška iz zamr-
zivaĉa stavimo na
trotirnu tkaninu i
drţimo na oku. Jako dobro hladi i ublaţava bol.
Oĉistite oko. Ĉistite rasjekline blagim sapunom i vo-
dom. Pripazite da oko ostane ĉisto i suho, kaţe Ziel. Tako
sprjeĉavate bakterijsku infekciju. Ponekad tkivo oko oĉ~u
moţe pući, jer se tanki dio koţe naslanja na kost. Time moţe
nastati krvarenje koje ponekad za sobom zna ostaviti mah~
oteklinu.
Ne pritiskajte oko. Udareno podruĉje oko oka je
već dovoljno oštećeno, samim pritiskanjcm oka mo-
ţete nanijeti više štete nego koristi, kaţe Bosland.
l~akle, budite oprezni kada ĉistite oko ili stavljate na
njcga vreĉicu leda.
Glavu gore. Dakle, odjednom izgledate kao Rocky
Balboa. Budite sretni što se uopće moţete pogledati u
ogledalo i što ćete se malo po malo privikavati na novu
boju oko oka. Pod jev se zadrţava optrilike jedan do dva
~edna, kaţe Bosland. Za vrijeme ovog vremena se po-
malo povlaĉi i nestaje tek nakon otprilike dva tjedna.
46
DOKTOR U KUĆI
Nosite naoĉale za sunee. Kao i kod svih bolesti bilo
bi najbolje ako biste podljeve oko oĉiju sprijeĉili.
Moţda Vam se ne svidi kako Vam naoĉale stoje, ali
nošenjem takvih naoĉala neće se vidjeti kako izgledate.
Svaki sport u u kojem se dolazi u kontakt sa sui-
graĉima i / ili se igra loptom je riziĉan za krvne podlje-
ve. l,ećina pod jeva nastaje udarcom lakta, ruke ili ko jena,
neko~ predmeta koji je dovo jno mal da T,am se zaleti u oko,
kaţe Boylan. Tenis i nije toliko riziĉan. Squash i ski-
janje (kraj skijaškog štapa moţe dospijeti u oko) su
ipak opasni za oĉi. Igraĉi košarke mlataranjem ruku i
nogu mogu ugroziti oko.
Kako biste zaštitili svoje oko, Boyle preporuĉujc
nošenje štitnika za oĉi, kao npr. zaštitne naoĉale sa si-
gurnosnim staklom ili plastikom. Netko tko dobro vidi
neka nosi zaštitiu za oĉi, ako postoji mogućnost udarca u oko,
naglašava on.
Nije teško pronaći odogovarajuće zaštitne
naoĉale. Pri izboru takvih naoĉala uzmite naoĉale s siAurno-
snim staklom i noaĉale koje lJam dobro leţe, kaţe Boylan.
Gaštitne naoĉale koje nosi igraĉi sguasha ĉesto nemaju nikak-
vo staklo što je isto tako u redu. Sam okvir štiti oko od lopte,
nastavlja on. U trgovinama postoji veliki izbor štitnika
za oĉi. Ako ipak ne moţete naći odgovarajuću zaštitu
za oĉi, upitajte svoj oftamologa za savjet.
Ostali uzroci podljeva oko oĉiju
Pored direktnog udarca u oko podljevi se mo-
gu pojaviti iz drugih razloga.
Koţa ispod kapka je labava i pokretna i ne sadrţi nikakve
potkoţne masnoće, objašnjava Jon. H. Bosland, dr. med.
Ĉesto se zna pojaviti zaĉep jenje kapilara što prouzrokuje
tamn~u ili jubiĉastu boju oka, nastavlja on. Zbog toga
ljudi s jakom alergijom i trajnom alergijskom otekli-
nom imaju ponekad tzv. alerg~sku jubiĉicu na jednom
ili oba oka.
Podljev oko oka se moţe dobiti i drugim ozl-
jedama, kao npr. frakturom lubanje. U takvom sluĉaju
ozjeda se nalazi iza oĉiju, ali krv se razl~eva oko oĉnog
tkiva, objašnjava Bosland.
Svima nam je poznat pritisak iza oka kojeg iza-
zivaju kihanje i kašljanje. Ovaj pritisak isto tako
moţe prouzrokovati podljev oko oka. Jednom mi je
došla djevojka s dva krvna pod jeva. Iz pov~esti njezine bo-
lesti se dalo shvatiti da je imala teţi oblik gripe i stalno se
morala naprezati, priĉa Bosland. Time pucaju kapilare
koje se nalaze iza oĉ~u i krv se i.zl~e, ispod površine koţe,
objašnjava on.
Ueliki broj ostalih bolesti moţe dovesti do
podlijeva oko oĉiju. Bez obzira o koakvom se uzro-
ku radi bilo bi poţeljno da ipak otidete specijalisti za
oĉi kako biste bili sigurni da se ne radi o većim oš-
tećenjijma.
47
DOKTOR U KU(:I
UPALA MJEHURA
15 savjeta za pomoć
cdnostavno morate, morate ići odmah. Ukoliko
Vam se dogodi da nu~rate ići na WC svakih 15 min
r svaki put isto: Peĉe kao ludo, ali jedva da se nešto do-
godi. O ĉemu se radi?
Ukoliko osjećate bolove ili pcckanje pri mo-
krenju i ĉesto se morate mokrit i/ili imate krvi u uri-
nu, vjerojatno se radi o upali mokraćnog mjehura.
Sljedcći simptomi nas upućttju na to: bolovi u do-
njem dijclu trbuha, povišeua tetnpcratura i drhtanje i
općenito u lošem ste stanju.
Upala mokraćnog mjchura nastaje bakterijskom
infekcijom mjehura ili mokraćnog sistema. Urin u
rnjehuru je u normalninrn uvjetima sterilan, objašnjava
Atnanda Clark, dr. med, asistentica za porod i gineko-
logiju na Oregon Ilealth Seienee Universtiy u
1'ortlandu. Ul oliko je urin zaraţerz bakter~ama, nastaje
upala mjehura.
Ukoliko ste ţena i imate upalu mjehura, znajte
da niste jedini. Gene imaju ĉešće upalu mjehura od muška-
raca, jer mokraćana c~ev kod ţena (c~ev koja vodi od mjehu-
ra prema van) samo otprilike 3,5 cm du~a. Bakter~e dakle ne
trebaju preći dugi put da bi dospjele u mjehur, kaţe Sadja
Grcenwood, dr. tned, specijalista za zdravlje ţena i asi-
stentica na odsjeku za porodaje i ginekologiju i umjet-
nu oplodnju na University of California u San
Franeiseu. (Mokraćna cijev muškarca je dugaĉka ot-
prilike 20 an.) Mokraćni sistem se ĉcsto inficira bak-
terijom esehericiha coli. Ove bakterije uglavnom ţive u
debclom crijcvu u analnom podruĉju. U otprilikc 10
do 15°/« sluĉajeva jedan drugi organizam izaziva upalu
mjehura kao npr. Chlamydia trachomatis.
I~rugi razlog zašto ţene ĉcšćc imaju upalu mo-
kraćnog mjchura je to što se za vrijcme seksualnog
odnosa nadraţuje mokraćna cijcv, što moţe dovesti
do .seobe bakterija iz anusa ili vagine u mjehur. NE
znarno toĉrto, zašto seksualrti odnos povisuje rizi~l upale rz je-
hura, kaţe Clark. Mi vjcrujetno da je tirm tkivo mje-
hura osjetljivije na infckcije ili da se bakterije u mo-
kraćnoj cijevi transportiraju prema mjehuru.
Ţene koje upotrcbljavaju dijafragmu kao zaštitu
od trudnoće su još osjetljivije na upalu mjehura, kaţe
Clark. l7ijafragrna stišće vrat mjchura, ĉime se spri-
jcĉava normalno mokrenje. Sto je mlaz urina manji to
je pritisak u mokraćnom mjchuru vcći i mjehur se
više ne moţe potpuno isprazniti. Urin koji je preostao
je idealna podloga za bakterije.
Trudnicc su osjetljivije na upalu rnokraćnog
mjehura. Promjcna hormona u trudnoći te pritisak
koji beba u utrobi vrši na mjehur i mokraćne cijevi
(Obje cijevi koje vode urin od bubrega prema mjehu-
ru), povisuju rizik upale nrjehura kod trndnica.
I muškarci mogu imati upalu mokraćnog mje-
hura. Po mišljenju Thcodorc Lchmann, dr. med.,
urologa s privatnom ordinacijom i ravnatelj The
Oregon Imotenee Center u Portlandu, upalu mjehura
kod muškaraca uvijek prouzrokuje prostata. Muškarci
nemaju rzikad primarrtu upalu mjehura jer je rzzjehur dobro
zaštićen, objašnjava on. Prostata se nalazi toĉrzo ispred mje-
hura, tako da tarrco hakter~e mogu lako prodrijeti: spolnim
odnosom, udarcem (npr.ako se ĉovjek nab~e na sjedalo bici-
kle) ili jedrton2 vrstont blokade. Infekc~u prostate ĉovjek osjeća
tako kao da sjedi na ci~lama, objašnjava Lchmann. Kada
dode do upale, ĉovjek osjeća podraţaj, ĉesto uriniranje
te bolove i peckanje pri mokrenju.
Upala mjehura se moţe lijcĉiti kod kuće sa slije-
dećim sredstvima. Ako navedeni simptomi traju duţe
od 24 sata i ako ne pomaţe nikakav domaći lijek ili
pretpostavljate da bi Vaši simptomi mogli potjccati od
bolcsti koja se prenosi seksom ili neke drugc infekcijc,
otiĊite doktoru.
4~
1)OKTOR U KU(:I
Pijte mnogo. l'ri prvim znakovim upalc mjchura pij-
te nuu>go tekućine bcz prestanka. Grecnwood prepo-
ruĉuje u 2-4 sata piti svakih sat vremena rtajmanje 2
dcl. vodc. Ljudi kojitt~a se upala tnjchura ĉcsto vraća
većinemmc piju duvuljno tekućine. l~aklc uvijck tre-
baju pokušati popiti najtuanje ~ velikih ĉaša vodc, ĉak i
unda kad nentaju upalu mjchura.
Lchmann misli da tnuugo tekućine ne razrjedu-
je urin kako bi bakterije ituale što manju podlogu za
svoj razvoj, nego ih takuder izbacuje iz organiztna. Što
višc J~akterijn iznde varr to će iJ~ se rrmn_je razrrtnoţiti, kaţe
Lchmann.
~:lark upuzorava da ljudi koji bolnju od inkonit-
neneije (nekuntroliranog nu~krenja), ne bi stnjcli
ntnogu piti. U takvim sluĉajevima se utoţe pogoršati
inkontineneija i upala mjchura.
Pijte ĉaj od brusnica.
Ako ste juš niste navikli aa
slatko kiseli ĉaj od hrusni-
ca, sada je tu vrijcnte. Sok
ud brusnica (bez dodatka
šećcra) puvcćava sadrţaj
kiseline u ntukraći stu _
usporava raztunuţavanje ~ -
bakterija, kaţe Clark.
l'ijcnjcnt ĉaja tnuţete po-
većati koliĉinu tekućine.
Idite, idite, idite. Lcltmann savjetuje i tnuškarcima i
ţenama da izbjcgavaju tzv. L.:d. - Fremvay - Blase.
.MnoYi IjucJi ne idu odrrrnJr rrn WC:, jer trenutrto ne moQu ili
irn rte od~nvara r1 jc·sto i vr'y'erne, kaţe ot. NpY ĉovjeJ~ je rra
zveĉorrrjoj zabnvi, J~opije par kava i piva, sjeda r1 auto i rta-
Jzou ne~qe vrerrrerta se nnde nn auto putu. Izrmrradn rrtora rta
WC, ali rw rnoţe ry~dje .ikrerorti. Kada korrauo dode krtći
irna proJ~lenre s nrokrenjew i yecka Qa. Sl~edeći dan zove
cJoktor-~z zJ~o~r uJrale proshtte.
Ako zadrţavate urin, on se sakuplja u mjelturu i
idcalna je pudluga za rast bakterija. Kod starijih mu.s-
karaca zadrţavanje urina moţe duvesti do zastoja, upa-
lc i zaĉepljcnja prostate i na poslijctktt tnoţe prouzro-
kovati upalu prostate, a punekad i upalu ntjchura.
Ako Varn je sila da otiĊete na WC i Vi ne odete,
tada se Vaš mjchur širi. Mjehrrrje u stvari rrrišiĉrta vreća,
kaţe Lchmann. Ukoliko jc· ponovno širite·, taho što se ne
rnol rrite, onda se on znsi~lurrto rteće potpterto isprazrriti.
Tirrre
nastaje idealna podloen za rast J~ahter~n.
Zagrijte se. Za bolove u donjcm dijelu trbuha pu-
maţe topli jastuk, tupla boca ili topla kupka, prepo-
ruĉuje CGrecuwood. Tuplina ne ublaţava samu sitnp-
tome, nego donosi više krvi s lcukocitima i drugim ti-
jelima u krvi kuja ĉe se boriti protiv upale u pogode-
nom podruĉju, kaţe Lchmann. (Trudnice ne bi trebale
dugo sjcditi u kadi ili u bazenu s ntjehurićima, budući
da temperatttra iznad 37,~š~C, ukuliku se duţe vreme-
na nalazimu u takvoj vodi, nu>ţe izazvati oštećanja tta
fctusu ili puabaĉaj.)
Sjedite u kupki. Akc> Vas pri mokrenju pecka, napra-
vite toplu kupku (7-10 cm vodc), koja će ublaţiti ho-
love.
Odmarajte se. Lczite u krcvct, pusebno aku imate
povišcnu tempcraturtt. Uštedjct ćcte snagu i brţe oz-
draviti.
Nosite donje rublje od pamuka. Ako no.site donje
rublje ili hulahopkc od panntka, podruĉje oko ~enita-
lija ćc ostati suho. Ukuliko muškarci imaju prublema
s prostatom trcbali bi nusiti bokserice ttmjcsto uskih
gaćia.
Izbjegavajte alkohol. I za ţene i za muškarce alku-
hol je pudraţavajuće sredstvo za nu>kraćni sistetT~ i
trcbao bi se izbjcgavati za vrijcnre upale ntjehura.
Kako je s jaku zaĉittjcnitn jelima, ĉajcm i ka-
vom? Ove narnirnice rm bi trebale škoditi upali ntjehuna,
kaţe Clark. Kofcin u kavi, ĉaju i Cuca-Coli potiĉu bu-
brcgc na veću pruizvodnju urina. Time se tujelnn- pu-
ni brţe što i nije ugodno, ukuliko Vas nu>krenje boli.
Ako kofcin pogoršava Vašc sitnptotne, izbjc~avajte ga
dok upala mjelaura ne prode.
~9
DOKTOR U KUCI
Uzmite sredstvo protiv boli. Upala mjehura moţe
biti bolna. Paracetamol, Iburoprufen ili Aspirin mogu
ublaţiti bolove ako ih uzmete prije spavanja.
Nakon spolnog odnosa idite na WC. Ako Vam se
upala mjehura vratila, nakon spolnog odnosa oticlite
odmah na WC, preporuĉuje Clark. Time ćemo iz mo-
kraćovoda izbacit sve bakterije koje su ušle unutra za
vrijeme odnosa.
Mijenjajte kontracepcijska sredstva. Ţene koje
koriste dijafragmu i ponovno im se vratila upala mje-
hura, neka umjesto toga koriste vaginalni kondom ili
pesar, Ako imate ĉešće upale mjehura, a koristite d~afragmu,
odnesite je T~ašem I~eĉniku, neka provjeri da li ham dobro prl:-
janja, kaţe Clark. Moţda ćete se bolje osjećatl s man-
jom dijafral,mlom ili pcsarom.
Vodite dnevnik. Ukoliko imate ĉešće upale mjehura,
vodite dnevnik kako biste utvrdili što uzrokuje Vašu
upalu. Neki su ljudi otkrili da je njihova upala poveza-
na sa stresom, menstruacijom, spolnim odnosom ili
drugim faktorima. Ukoliko znate zbog ĉega Vaša upala
nastaje, moţete je pravovremeno sprijeĉiti.
Brišite se od sprijeda prema natrag. Većina ţena se
briše od straga prema sprijeda, ĉime se bakterije iz
analnog dijela opasno pribliţavaju mokraćovodu.
Koristite kondome. Muškarci koji ĉesta mijenjaju
partnerice, ĉešće boluju od upale prostate, koja vodi
upali mjehura. Prakticirajte siguran seks, a s partneri-
corn koristite uvijek kondom.
Halo, doktore?
U mnogim sluĉajevima upala mjehura se
moţe lijeĉiti kod kuće s ovdje opisanim sredstvi-
ma. Kod dole navedenih simptoma, obvezno pos-
jetite lijeĉnika.
· Bole Vas bubrezi.
· Dijabetiĉar ste.
· Trudni ste ili pretpostavljate da ste trudni.
· Tresete se, ili ste u posljednjih 12 sati povraćali
(ovi simptomi nas upućuju na to da se radi o upali
bubrega, bakterijskoj infekciji krvi koja moţe biti
smrtonosna).
· Vaša povišena temperatura i Vaši simptomi su se
pogoršali 48 sati nakon što ste se poĉeli samostal-
no lijeĉiti.
· Imate krvi u urinu.
· Imate simptome koji su mogli nastani uslijed
udarca u trbuh ili leĊa i oni traju duţe od dva tjed-
na. U takvim sluĉajevima bi se moglo raditi o ozl-
jedi bubrega.
· Imate visoki krvni tlak.
· Muškarac ste stariji od 50 godina.
· Imate ili sumnjate da imate spolnu bolest.
50
170KTOR U KUĆI
v
ZULJEVI
18 sredstava za l~eĉenje ţu jeva
ednostavno niste mogli odoljeti. Te cipele u ponu-
J di sjajno su se slagale s vašom novom odjećom,
mada baš i nisu bile udobne. Rašir~t će se, govorili ste
sami sebi i bili zadovoljni dobrom kupovinom.
Kasnije će se, medutim, ispostaviti da niste kupili sa-
mo jeftine cipele, nego da ste zajedno s njima utrţili i
bolne ţuljeve.
Ţuljevi su osjetljiva mjesta koja se pune tekući-
nom iz sićušnih krvnih sudova kada se njeţno koţno
tkivo opcĉe, naţulja ili jednostavno nadraţi. Takvi se
ţuljevi, primjerice, dobivaju uslijed zagrijane, znojne
ili neodgovarajućc obuće. Ukoliko sada imate ţulj, na-
stavite s ĉitanjem, kako biste nauĉili koji je najbolji
naĉin da ih izlijeĉite. A potom nastavite ĉitati još dalje,
kako biste nauĉili kako da ubuduće zaštitite njeţnu
koţu svojih nogu od ţuljeva.
LIJEĈENJE ŢULJEVA
Ţuljem vam tijelo poruĉuje da ste ozlijedili koţu i tki-
vo. I dok, dakle, poduzimate mjere za ublaţavanje bo-
lova, istovremeno biste trebali zaštititi ozlijedeno po-
druĉje.
Napravite šator. Umjesto da jednostavno nalijepite
flaster preko ţulja, napravite od flastera neku vrstu ša-
tora iznad ţulja, tako da se jastuĉić u sredini flastera
malo izdigne. Time ne samo da ćete zaštititi ţu j, nego ćete
omogućiti i bo ju cirkulac~u zraka, što pot~ĉe proces l'y'eĉenja,
kaţe dr. Nelson Lee Novick, izvanredni profesor der-
matoiogije na Mount Sinai Sehool of Medicine u
New Yorku.
Upotrijebite flaster s dvostrukim djelovanjem.
U Ijekarnama moţete dobiti flaster koji sadrţi gel i an-
tiseptik. Time on štiti i ĉisti ţulj, kaţe dr. Wilma
Bergfeld, voditeljica kliniĉkog istraţivanja na odjelu za
dermatologiju na Cleveland Clinic Foundation u
Ohio-u. Potraţite ga kod svog Ijekarnika.
Pustite da na ţulj dode zrak. Neki lijeĉnici smatra-
ju da ţuljeve uopće ne treba pokrivati, kako bi na njih
došlo što više zraka. 17r. Jerome Z. Litt, docent der-
matologije na Case Western Reserve University
Sehool of Medicine, jedan je od takvih lijeĉnika. On
ĉak prcporuĉuje da izujcte cipele dok na poslu sjedite
za pisaćim stolom, kako bi što više zraka došlo na ţulj.
Nanesite neku mast na ţulj. Bez obzira na to pre-
krivate li ţulj flasterom ili ne, u svakom biste sluĉaju
trebali nanijeti neku antibakterijsku/antibiotsku mast.
Lijeĉnici općenito preporuĉuju Bacitracin ili
Polysporin, budući da oni rjeĊe izazivaju alergijsku
reakciju ili nadraţaj kao masti koje se mogu dobiti bez
recepta.
Stavite jastuĉić na ţulj. Ukoliko se ţulj nalazi na
nekom posebno nezgodnom mjestu, kao primjerice
na peti, tada će dodatni jastuĉić donijeti više olakšanja
negoli samo flaster, savjetuje Bergfeldova. Ona prepo-
ruĉuje okrugle jastuĉiće od samoljepljivog spuţvastog
materijala. Te ćete jastuĉiće naći medu pedikerskim
artiklima u drogerijama. Jastuĉić koji moţete sami izrezati
tako da vam bo je odgovara, pronaći ćete u jekarni, kaţe
Bergfeldova. Izreţite jastuĉić u obliku krafne i nalije-
pite na koţu tako da ţulj stane u rupu u sredini.
Potom nanesite antibakterijsku mast i paţljivo prekrij-
te ţulj flasterom.
Podignite ţulj. Ukoliko ţulj podignete, to moţe
ublaţiti pritisak, savjetuje Bergfeldova.
Budite strpljivi. Raĉunajte s tim da je potrebno oko
sedam do deset dana dok tijelo ne apsorbira tekućinu
koja se nalazi u ţulju.
Probodite ţulj. Iako neki lijeĉnici smatraju da ţulj
uslijed opasnosti od infekcije nikada ne treba probosti,
većina lijeĉnika ipak vjeruje bi ţulj koji izaziva eks-
51
I70IC'I OR U KUĆ!
trcmni pritisak - primjcricc onaj na prstu, na nuţnom
prstu ili ispud nokta - trcbalo probosti, kaku bi se is-
pustila tekneiua. 1'rije prubi_janja, ţttlj i iglu najprije
chrišite alkultolum. .~~'ikadn rro sterili~irajte° igle plwrto_
rrovt, kaţe Novick. Nu taj riaĉin rta vrGt y~le rno~e dostjeti
ĉada I·oja ~rt j rrroţe· `i;letovirati' ilf orrećistiti. Ubodite jc-
dan do dva puta na ivicu ţuJja i lagane~ i paţljivo isti-
skajte tekućinu.
Ne dirajte pokrov Nakon što ste ţulj prubuli i isti-
suuli tekućinu, ni u kum sluĉaju nenwjte ud.stratniti
kuţu koja se nalazi iznad. Ova kuţa, nazvana i pokro-
vum, štiti ţulj ud infckcija i ĉini jedan rrrost za uovc
stanice kuţe koje ćc zalijeĉiti uzlijcdenu mjestu.
Najprije omekšajte. Zclite li probosti ţulj koji se
nalazi na mjcstu gdje je kuţa vcuma dcbcla ili roţnata,
tada biste koţu uajprije trebali omekšati u liyuuru alu-
miuii acctici, prcporuĉuje Litt. Ta se otopina nu>ţe na-
baviti u ljekarnama u ohliku vrcćica ili tahlcta (p<rstu-
pite prcma priluţenim uputstvima). Litt prepuruĉujc
da ţulj untekšavate tri du ectiri puta dnevno pu 1 ~ mi-
uuta, Nakon jednog du dva dana ţnl_j je mckan i nwţi'
se lak.se istisnuti.
Obratite pozornost na znakove upaljenja.
Ukoliko ac u netakuutom ili probodcuom ţulju puja-
vc crvcnilu, crvcne pntge ili ~nuj, obratite se lijeĉniku.
NA OVAJ ĆETE NAĈIN
SPRIJEĈITI NASTANAK ŢULJEVA
L~r. Glenn B. C:astwirth, zamjcnik izvršnug di-
rcktura u American 1'udiatric Mcdical Assuciatiun u
l3cthl'Sdl, Maryland, prcpuruĉuje sljcdcća srcd.stva ra-
di profilakac ţuljeva kuji nastaju uslijcd trenja:
~
Odaberite koţu. Nasuprut viniiu ili plastici, koţa
ima mikruskopski fine porc kroz kuje muţe cirkulirati
zrak. Na taj oaĉin nogc u.staju suši. Malc rupc u ntnu-
gim sportskint cipclama imaju m istu fmkciju. Ţuljc-
vi se ne dobivajtt taku lako ukuliko su no~c stthc.
Nemojte se baviti športom oko podneva. Za pc>d-
nevne ţegc, pusebicc ljcti, nu~;c se višc zne>_je i tinte jc
nw~;ućnost da zaradite ţulj vcća.
Nikada ne nosite mokru obuću. U ntetkruj ohući
dolazi do vcćcg trcrzja izmcdtt nu~;c i cipclc, stu muţe
dovcsti do nastanka ţuljeva. Ukulikc>jcy~;irate dvaput
dmvnu, tada bi muţda bilu najhulje da nabavite juš jc-
dan par tenisica koje ćcte nu.aiti prilikum drugo~;
trĉanja.
Zaštitite mjesta koja su posebno podloţna na-
stanku ţuljeva. Ukolik<> imate ~~roni~uc~ mjostn na ko-
jcm Vam se neprcstano javljaju ţuljcvi, nanesite tta
njcga vazclin i navuclte ĉarapc. Jastttĉići ud spuţvastug
materijala ili pusta takudcr mugu smanjiti pritisak na
takvu mjcstu. Radi pustizanja štu buljih rezultata, pr~-
krijte vcću površinu od une na kojoj su javlja ţnlj, bu-
dući da se utuţe uadraţiti i ukctlna kuţa.
Nosite odgovarajuće ĉarape. Spccijaluc špurtskc
ĉarapc kuje su zadcbljane na najkritiĉnijimnjcstima
mu·u sprijcĉiti uastanak ţuljcva. l'rirudna vlakna, pu-
put pamuka ili vtu~c, udrţavaju ou~;c snšima jcr apsur-
biraju vlaţnost. 1'rema najnovijim istraţivanjinta akril-
na vlakua drţe nol;c još sušinta, tako štu vlaţn<tst od-
vodc od nogu, objašnjava (;astwirth. Tvko su nugc
manj~ podli>ţne za nastanak ţuljcva. Sto j~, dakle, bu-
Ijc? Najbolje da isprobate ubujc, kako biste utvrdili
koje ĉarape Vašc noge odrţavaju susima i kuje su Vant
udobnijc. Osim tuga, trcbate ubratiti paţnju i na tu da
Vam ĉarapc dobro ctdguvaraju, kako se ne bi svrtalm
cipeli i tako pruazrukovalc ţuljcvc.
Probajte puder. 1'uder za no~c nmţe p<nnući da
Valll 170~rT,C OSta1111 SUŠC 1 da izbjc~;netu ţuljevc.
:=o
l>OK'I'OH U KUC:I
MIRISI TIJELA
6 koraka do ugodnog mirisa
N c zavaravajtno se: U SAI~-u snaţan, prodoran
tjclesni nnris baš i neće od Vas napravtti zvijc-
zdu veĉeri. Našc je kulturno odbijanje tjelcsnog tniri-
sa toliko vcliko da 95% svih Amcrikanaca starijih od
12 godina svakodnevno poseţu za ovim ili onim
proizvodont pumuću kojega se osjećaju sigurnitn u
društvu drugih ljudi.
Tjclesui rniris zapoĉinje znojcm. Naše tijclo itna
dvije razliĉite vrste znojnih ţlijezda, a obje pruizvodc
znoj koji se najvećim dijclom sastoji od vode. Ekrine
ţlijczdc kuje se nalazc ~otevu po cijelom tijelu proiz-
vude znoj koji rasltladuje tijclo. Apokrine ţlijezde, ko-
je se ualaze pod pazuhom, oko prsnih bradavica i u
preponama, proizvode znoj ĉija fttnkcija du danas uijc
jasua. Jcdno jc, uicdutim, dokazano: Znoj iz apokrinih
ţlijczda moţe zaudarati, budući da se znatnitn dijclom
sastoji od ulja koje predstavlja hranu za bakterijc. I
upravo je to ltranjenje bakterija ono što proizvodi ne-
prijami miris. 1'roĉitajte što savjetuju struĉnjaci, kako
biste intali holji ntiris:
Budite ĉisti. Najho je sredstvo za izl~jeQavarrje tjelesrno~
rrririsa sasteji se· u tonu· da sper~ete zrmj l2oji se stvnr~a na
~oţi u
yodrnĉjrr apokrirrilr ţli_jezda. Time se smnrjuje takoder i l~roj
bal;terija ~~ojc· ĉekajrr lrrann, kaţe dr. I~onald Rudikoff,
profesen- dcnnatologije na Mount Sinai Seltool uf Me-
dicine. i'udruĉje pod pazuhotn i u preponama perite
aajmaaje jcdnom dnevuu vodom i sapunom, najboljc
dcodorantskim sapunotn.
Cesto perite odjeću. Znoj koji prodire u Vašu od-
jcću nwţe doći du izraţaja u najnezgodnijim trenuci-
nta. Još ~orc: Suhi znoj, ispunjen bakterijama, nu>ţe
oštetiti vlakua vašc odjećc. Odjeću l~iste trel~ali prati posli-
je svnk~Q rrošerrjn, preporuĉuje Rudikoft.
Probajte deodorant. Kod blaţih sluĉajeva tjclcsnog
mirisa nu>ţe ponwći dcodurant. L~eodoranti su koz-
metiĉka sredstva. Većina sadrţi antibakterijsku sup-
staneiju koja uništava bakterlje. I~eodoranti ponekad
mogu prekriti tjelesni miris, tako što ga prckrivaju ne-
kim prijatnijim mirisurn.
Suzbijte miris antitranspirantom. Budući da tjele-
sni miris poĉinje znojem, jedno od najuspjcšnijih
srcdstava prcdstavlja stnanjenje koliĉine znoja. Pomoću
arvtitranspiranta vjerojatrro je mo~uĉe smarjiti nastajartje zno-
ja do 50%, kaţe dr. Allan L. Lorinez, profcsor dermato-
logije na University of Chicago Mcdical Center.
Antitranspiranti su lijckovi (koji se dubivaju bez
recepta) jer im je uloga promijeniti jcdnu prirodnu
tjclcsnu funkciju, naime, smanjiti luĉenje znoja iz
ckriuih ţlijezda. (Apokrini znoj, dodušc, sadrţi uljc
koji prcdstavlja hranu za bakterije, ali niti dcodorant
niti antitranspirant ne moţe smanjiti nastajanje apo-
krinog znoja.) Smanjujući nastanak ckrinog znoja, an-
titranspiranti Vas ĉine sušima. Time se smanjuje vlaga
u kojoj rastu bakterije. Antitranspiranti sadrţe veći-
nom i antibakterijsko sredstvo koje suzbija miris. (Za
savjcte o odabiru odgovarajućeg antitranspiranta vidi
poglav-lje PREKOMJERNO ZNOJENJE.)
Suzbiti iritaciju koţe i miris. Ukoliko ste već
isprobali i dcodorante i antitranspirante i primijetili da
vatn iritirajtt koţu, trebali biste unajesto to~a probati
antibakterijski sapun, kao npr. Chlorhewidin (I Iibic-
lcns) ili neku antibiotsku mast za koju nije potreban
rcccpt. Ostala srcdstva za osjetljivu kuţu su talk ili na-
tron.
Pazite na to što jedete. Odredene namirnicc, kao
npr. Ijuti fefcroni, utjcĉu na koliĉinu znoja koju ĉov-
jck proizvodi. Znojem se nu>ţe izluĉivati i aroma na-
tnirnica snaţnog mirisa, kau npr. ĉešnjaka. %elite li izb-
jeći tjelesrri miris, tada izbje~avajte i rramirnice kao šte srr
lak,
ĉešrjak, oštri zaĉirvi i pivo, prcdlaţe Rudikoff.
~3
DOKTOR U KUĆI
v
C IREVI
8 sYedstava za l~eĉenje ĉi~eva
uĉer ste opazili lagano crvenilo na ruci. Mislili ste
J da ste se samo negdje udarili. Ali danas je ta crvena
mrl~a izrasla u bolnu, crvenu, nateknutu ĉvorugu koja
je grozna na dodir i loše izgleda. Vjerojatno imate ĉir.
Ilćina ĉireva nastaje kada se vlasni mješić in~cira stafi-
lokokima, jednom vrstom bakter~a koja se ĉesto nalazi na
našoj koţi, kaţe dr. Vineent A. DeLeo, docent derma-
tologije na C:olumbia Presbyterian Mcdical Center-u
u New Yorku. Ueliĉina ĉira ovisi o tome koliko je duboka
irfekcija ili koliko je duboko inficirani vlasni rnješić. Što je
infekc~a dub ja, tirn je veći i ĉir, nastavlja. Mali, površinski
ĉir izgleda kao mala bubuljica na koţi.
Cirevi se mogu pojaviti na svakom dijelu tijela
na kojem se nalaze vlasni tnješići. Stoga su iskljuĉene
samo usne, dlanovi i pete. Muškarci ĉešćc dobivaju ĉi-
reve negoli ţene. Cirevi se najĉešće javljaju na vratu,
na struku, na straţnjici i na bedrima.
Većina ĉircva nastaje uslijed neke vrste traume
vlasnog mješića, što omogućava prodor bakterijama
stafilokoka_ To se moţe doAoditi i usl~ed upotrebe kakve
masne kreme koja zaĉepi nzješić, ili uslijed pretijesnE odjeće
koja tare o vlasni mješić, objašnjava DeLeo. dn objašnja-
va, medutim, i to da neki ljudi na koţi nose više stafi-
lokoknih bakterija od drugih ljudi te su stoga prije-
mĉiviji za stafilokokne infekcije vlasnih mjcšića.
Na ţalost, nema puno toga što moţete uĉiniti
protiv ĉira kada se jednom pojavi. Uobiĉajena metoda li-
jeĉenja kod ĉireva sastoji se u njihovom isušivanju. Ukoliko to
moţete postići kod kuće, vjerojatne~ vam nisu potrebni anti-
biotici, kaţe dr. Denise Kraft, lijeĉnica opće medicine u
Bellevueu, Washinb on, i ĉlanica American Academy
of Family Physicians. Većina ĉireva naprosto tnora
imati svoj tijek. Moţete, medutim, pokušati jedno-
stavno ubrzati taj proces. Evo nekoliko prijedloga:
Topli oblozi. Stavite nekoliko puta na dan to~
oblogc na ĉir. Ovo kućno sredstvo treba ućiniti to da se ~
otvori iti iznutra apsorbira, kaţe dr. Nei) Sehultz, derm
tolog s privatnom praksom u New Yorku. Stavite u
svrhu krpu za pranje pod toplld (ne vrnćte) vodu i potorrt_
stavite da stoji pet minuta na ĉirte. Ponovite to tri do ĉetiri pr
ta dnevno. Toplina povećava dotok krvi u upa jeno podrttĉj
Tako se t~elo moţe bolJ'e boriti protiv toksina i okorcĉati infe,~
ciju, objašnjava Sehultz. Topla kztpe~ ili ~r~ani jastu
imaju isti uĉirtak, kaţe Kraft.
Ne probadajte ĉir. Ukoliko ĉir poĉne probijati
suzdrţite se od toga da ga probodete ili isti.snete, pose
bice ukoliko vam se nalazi na nosu ili obrazu. Ukolikc
dode do prob~anja, uopće ~a n~e potrebrzo probosti. Stav jajtt
samo i da~e tople oblo~e, tada će se ĉir otvoriti sam od sebe,
kaţe Kraft. C~rebanje i istiskivanje samo još po~oršava situa-
c~u, kaţe I~eLco.
Lagano pritiskajte. Kada ĉir pukne, lagano pritiskaj-
te, kako biste istisnuli preostali gnoj. Ne prirnjerzjujte si-
lu! Samo malo pomozite da,~noj izade, kaţe Sehultz. Kada
ĉir pukne, obiĉno se osuši i nestane za nekoliko dana.
Na to mjesto nalijepite flaster. Kada ĉir jedanput
pukne, trebalo bi ga zaštititi flasterom. Time ćete spri-
jeĉiti to da~noj ne curi po vašoj odjea i istovremeno mjesto rta
kojem se nalazi zaštititi od nove infekc~e, kaţe Sehultz.
Ne nanosite nikakve otopine. Izbjegavajte otopine
koje moţete dobiti bez recepta, a koje navodno izvlaĉe
sekret. Takve otopine većinom još više iritiraju koţu, upo-
zorava DeLeo. Takva sredstva trebaju nadraţiti ĉir, ka-
ko bi se ubrzalo stvaranje gnoja. Ovim nakupljanjem
54
DOKTOR U KUĆI
gnoja povećava se pritisak tt unutrašnjosti ĉira te na taj
naĉin on u jednom trenutku sam od sebe pukne i gnoj
isteĉe. Mcdutim, uslijed povećanog pritiska, koji na-
staje korišteujem takvih tnasti, gnoj i bakterije dospije-
vaju dublje u koţu i na taj naĉin mogu ĉak dospjeti i u
krvotok. NaĊtt li se te bakterije u krvi, tada mogu na-
pasti bilo koji organ u tijelu. Vanjski antibiotici ta-
koder nisu uĉinkoviti protiv ĉireva, jer je infekcija već
preduboko, objašnjava DeLeo.
Koristite antibakterijski sapun ili otopinu.
Ukoliko ste posebno skloni ĉirevima, trebali biste redovito
prati koţu takvim sapunom ili otopinom, preporuĉuje
DeLeo. Otopina betadina i deodorantski sapuni sadrţe anti-
6akter~ska sredstva i veorna su uĉinkoviti, kaţe. Prema
Kraftovom mišljenu, jako dobro djeluje i losion za ĉišćenje
pHisoDerm. Takvi sapuni i otopine mogu se dobiti i
bez rccepta.
Paţljivo odaberite vlaţnu kremu. Izbjegavajte kre-
me koje se proizvode na bazi ulja. Takve kreme mogu
zaĉepiti vlasne mješiće i time postajcte podloţniji in-
fekcijama.
Izbjegavajte tijesnu odjeću, Tijesna odjcća moţe
uzrokovati trljanje vlasnih mješića i time ih nadraţiti,
ĉime se povcćava vjerojatnost da ćete dobiti ĉir. Radije
nosite, ukoliko je moguće, široku odjeću, posebice
ondje gdje ste već jednom imali ĉir.
Halo, doktore?
Bez obzira na to jeste li koristili kućnu me-
dicinu za lijeĉenje ĉireva ili ne, potraţite savjet li-
jeĉnika ukoliko se pojave sljedeći simptomi:
· Podruĉje oko ĉira je crveno.
· Osjećate bolove u limfnim ĉvorovima u blizini
ĉira.
· Primjećujete crvenu crtu koja proizlazi iz po-
druĉja na kojemu se nalazi ĉir.
To je znak za to da je infekc~a dospjela u limfni
sustav ili u krvotok, upozorava dr. Vineent DeLeo.
Ili trebate antibiotike ili ĉir treba otvoriti, kako bi se ispu-
stio sekret, kaţe. Ĉirevi obiĉno nisu opasni. Ali ponekad
jesu i tada morate pripaziti. Ljudi s kakvom kroniĉnom
bolešću, kao što su primjerice rak ili bubreţni problemi,
trebali bi biti još oprezn~i, savjetuje DeLeo.
Povrh toga, odustanite od pokušaja da se sa-
mi izlijeĉite i odmah potraţite lijeĉnika u sluĉaju
da:
· imate više od jednog ĉira na tijelu,
· imate ĉir na nosu ili licu,
· imate ĉir koji je veći od jedne kune,
· imate ĉir koji traje više od sedam dana.
55
OOK'I OR U KU<:1
BOLOVI U GRUDIMA
6 strategija ublaţavanja
% a većinu ţena grudi su izvor osjetilnih osjećaja.
LJ Za majke koje doje grudi su dio veze izmedu
majke i djeteta i ona hrane novi ţivot. 1'ostojc, tnedu-
tim, vrcmena u ţivotu ţene kada grudi uzrokuju pro-
bleme, pa ĉak i bolovc. One mogu ĉak biti i uzrokom
za zabrinutost i strah.
Bolovi u gruditna ĉine sastavni dio ţivota ţene.
One u većini sluĉajcva nisu znak za rak grudi. Grudi
SE SastO~l' Od mlijcĉnih ţlijczda koje rcagirajn na pri-
rodne honnonalne promjene, posebice na oseilacijc
estrogcna koje se javljaju kod menstruacijc, u promjc-
ni i u trudnoći. Hormonalne promjcne rnogu dovesri
i do toga da dojka postane vruća i otekne, da postane
osjctljiva i bolna na dodir. Bolovi Te g>~udima veoma se ĉe-
sto jav jaju, kaţe dr. Arnanda Clark, profesor porodiljst-
va i ginekologije na Orcgon IIcalth Seicnecs Univer-
sity u Portlandtt. Cesto to Primjećujemo n rartoj trudnoći,
~od rrtenstrrracije i rta poĉetl u hormonske terap~e u
prorrtjeni.
I-Iormonalne promjcne koje se javljaju nepo-
sredno prcd mcnstruacijom i za vrijcmc trudnoćc pri-
prcmaju ţenske grudi za dojenjc. S pojavom mcn-
struacije opada razina cstrogcna i grudi se ponovno
normaliziraju.
U trudnoći dolazi do daljnjih hormonalnih
protnjena i grudi poĉinju proizvoditi mlijeko za dijete.
U vrijeme dojcnja mogu se pojaviti drugi, posebni
problcmi i izazovi. 1'onekad se majĉino mliijeko izlijc-
va prerano ili presnaţno, odakle nastaje bolno stanje
koje se naziva oticanje grudi. I~ojenje moţe ozlijediti
hradavice na gruditna. Mlijcĉni se kanali mogu zaĉcpi-
ti i dovesti do upale grudi (mastitis). (Za daljnje infor-
macije o lijeĉenju i spreĉavanju tegoba prilikom do-
jenja vidi poglavlje BOLOVI KOD DOJENJA).
U godinatna promjcne mnogc se ţene podvrga-
vaju hormouskoj terapiji, kako bi ublaţile sitnptotne
klimakterija, kao npr. valovc vrućiuc, te stnanjilc rizik
od bolesti kostiju osteoporoze. I'onekad je potrcbno
neko vrijeme da se pronadc odgovarajuća individualna
doza i kotnbinacija honnona. Tijckom tog vremma
nu~ogc se ţene tttţe na bolovi tt grttdima.
Neke ţene bolujtt i od takozvanih fibrocistiĉnih
grudi, bolesti koja nije sliĉna raku, a koja ttzrokuje
bolne i osjetljive grudi u kojima se pri dodiru moL,nz
napipati ĉvorići. Razlog totm su mjcseĉne, l~ormonal-
ne oseilacijc. 1'o mišljcnju dr. Sadje Grcenw~ood, pro-
fcsoricc na odjelu za purodiljstvo, gimkologiju i zna-
nost o reprodukciji na University of California tt San
Franeiseu, gotovo 30`% svih ţena boluje od fibrocistiĉ-
nih grudi. Fibroci.stiĉae sn se ~r:rdi ranije srrratrale bolešću,
kaţe..9li ta je· pojava veorrrn raširena i prcdsrnvja nnrr~Talrro,
mada bolrto starje.
I mlade djcvojke, kojima se grudi tek razvijaju,
izloţene su hortnonalnitn oseilacijama i nwgu stoga
patiti od osjctljivih grudi. Bolovi u ~rudirnn ~od pretprr-
bertetskih rrrlndilr ţena, ĉi_je ~rredi pupaju preclstav- jajrr
rror-
rrtalnu pojavu, kaţe dr. I~cborah 1'urccll, pcdijatrica s
privatnom praksom i bivša prcdsjcdavajuća odjcla za
pcdijatriju na St. Vinecnt llospital and Medical
Ccnter u Portlandu, Oregon. Kolikogod ĉudno zvuĉi-
lo, i knd djeĉaka za vrijcme ove Jaze rasta LTrndi rtno~u ote~-
nrrti i yrorrzrnkovati Irolovi, kaţe 1'urccllova.
lako se prirodne hormonake oseilacije ne mogu
izbjcći, ipak postoje odredcna srcdstva punwću kujih
se vi i vaše grudi ou>ţete bolje osjcćati.
Nosite potporne grudnjake. Kc>d hormonskih osei-
lacija grudi ĉcsto otiĉu s tekućinom. Susan Woodruff,
koordinatorica edukacije za radanje i roditeljstvo na
Tuality Cotnmunity I-lospital u Ilillsborou, Oregon,
prcporuĉuje ţenama nušenje potpornog grudnjaka,
naruĉito kod vclikih grudi. Llkoliko srr vaur Qrudi n.jet ji-
ve, trelrali biste nositi ~lrcrdrrjak 24 sata drrevrro, kaţe.
Probajte ure(;i športski,~rredrrja(' koji je rrdolmu i kcji
tlnhro
d rţi.
~6
l)OICI'OR U KUC:I
Nernojte piti puno kofeina. Greenwoodova kaţe da
se znanstvcni dokazi o tmne da li suzdrţavauje od ko-
feina pornaţu kod fibrocistiĉnih grudi razilazc. ~Jcdua
studija provcdcna na National Institttte of Ilcalth, u
kujoj je sud_jcloval<> više od 3000 ţena, nije dokazala
povczanost iznredu konzutniranja kofeina i tibroci-
stiĉne b()lCStl. S drugc strane, nekc ţeuc kazuju da jc
ograniĉcnje ili neuzi-
mauje uapitaka koji
sadrţe kofcin, poput
kave, ĉaja, (:oca-Cole i
ĉokolade, dalo dobrc re-
zultate. 1'okušajte ogra-
niĉiti svoje konzumi-
ranje kofeitta da vidite
hoće li se poboljšati sta-
nje s vašim grudima.
Jedite manje soli. Mnoge ţene pate od reteneije vo-
de, posebice prije menstruacije, kaţe Clarkova.
U~oli~o ct to vr~eme o~rar2ieite uzin2anje soli, to moţe srrta-
njiti retene~n vorJe, nastavlja. -
Stavljajte tople/hladne obloge. Woodruff kaţe da
se bolovi u grudima mogu ublaţiti tako da naizntjenec
stavljate ugrijani jastuĉić i vrećicu leda. Stavite grijani
~asttlk da sto~1 Ila grudima 30 ntinuta, pototn stavite
vrcćicu s Icdom da stoji 10 minuta, a potom iznova
grijani jastuk 30 minuta i tako daljc.
Probajte neko sredstvo protiv bolova koje se
moţe dobiti bez recepta. Aspirin, Ibuprofen ili
1'aracctantol tnogu ublaţiti bolove predmenstrualnilt
grudi, kaţe Clarkova. Za tibrocistiĉne grudi Purccll-
ova prepuruĉttje Ibuprofen.
Provjerite svoje kozmetiĉke proizvode. Neki
kozmetiĉki proizvodi i sredstva kućne tnedicine na
biljnoj osnovi, kao npr. oni koji sadrţe ginsen t;, mogu
imati sliĉno steroidno djelovanje kao i estrogen.
Ukoliko prctpostavljate da neki od vaših proizvoda
ima takvo djclovanjc, taj proizvod nemojte neko vrije-
mc koristiti, kako biste vidjeli da li vam se stanje po-
boljšava.
Halo, doktore?
Iako se neki uzroci grudnih tegoba uspješno
mogu lijeĉiti kod kuće, ipak biste trebali poći k li-
jeĉniku ukoliko imate jedan ili više sljedećih
simptoma:
· Ĉvor ili tvrdo mjesto.
· Bolove samo u jednoj dojci.
· Promjenu koju ste opazili prilikom pretraţivan-
ja grudi.
· Izljev iz bradavice (Po zavr~etku dojenja još je
do godinu dana moguća pojava bijelog/ţutog Izlje-
va iz dojki).
Povrh toga, sami biste jednom mjeseĉno tre-
bali pretraţiti svoje grudi, bez obzira na to imate li
kakvih tegoba ili ne. Takvo vlastito ispitivanje gru-
di predstavlja uĉinkovitu metodu za pravovreme-
no prepoznavanje kaneeroznih promjena dojke.
Najbolje vrijeme za provodenje takvog ispi-
tivanja je tjedan nakon menstruacije. Ukoliko ne
znate kako se takvo vlastito pretraţivanje grudi
provodi, ili pak niste sigurni da li to dobro radite,
obratite se svom lijeĉniku.
~7
I>OKTOR U KUĆ:1
BOLOVI PRI DOJENJU
19 sredstava u rješavanju p~oblema s dojenjem
Z a vrijeme cijclc trudnoće vjerojatno ste sanjali o
torne kako će dojenje biti divno iskustvo za Vas i
Vašu bebu. Zamišljali ste si kako će biti lijepo glcdati u
to malo lice i osjcćati bcskrajno povjerenje i bliskost
izmcdu Vas i tog malog bića. Kada je napokon došao
taj ĉas, bili ste uzbuĊeni. U meĊuvremenu se list
okrenuo i vi više i niste toliko sretni: Bradavice vas
bole, popucalc su i krvare. Kada je mlijeko već pote-
klo, grudi su vam moţda bolno natekle. Moţe se do-
goditi da mlijeko ne teĉe onda kada treba, nega da ne-
kotrolirano istjeĉe onda kada ga baš i ne trebate (npr.
kada u robnoj kući stojite na blagajni ili kada ste neg-
dje pozvani na objed). Što li je to postalo od tih
njeţnih, sretnih trenutaka koje ste gledali na televiziji i
u novinama?
Nemojte se predati! Ti trenuci odista postoje,
samo ne odmah i ne bez Vašeg sudjclovanja. 1'roblcm
je što mnoge majke frustrirano odustaju od dojenja,
jer ne znaju da ćc s vremenom biti bolje. Moţda ne
znaju ni to da postoje sredstva i savjcti koji dojenjc
mogu uĉiniti ugodnijim i ublaţiti bolove.
Kada se govori o bolovima kod dojcnja, vaţno je
koji dio grudi boli. Bolne bradavicc nastaju većinom
tako što se dijete krivo postavlja na grudi. Ukoliko se di-
jete poloţi tako da bradavica ne prianja u r je~ovim ustima,
tada to za bradavicu moţe biti veoma bolno, kaţe Phyllis
Frey, djelatna medicinska sestra u Bellegrove OB-
GYN, Ine., u Bellevucu, Washington. Americ'1ze ţene
ĉešće trpe od te~oba s bradavicama negoli druge ţene jer
:'~merikarrke uv~ek nose~rudnjake, kako bi zaštitile osjetjivu
koţu. Nearneriĉke ţene, naprotiv, ĉešće ne nosegrudnjak ili se
stenĉaju bez Rrudnjaka. Na taj naĉin bradavice otvrdnu, do-
daje. Ostali bolovi, koji su postojali već prije trudnoće,
kao npr. invertirane ili osjetljivc bradavice, takoĊer
mogu dovesti do problema.
Bolovi u samoj dojci vcćinom nastaju stoga što
dojka i ţlijezde u dojci nateknu kada mlijeko po prvi
puta poteĉe. To isto naticanje ili zaustavljanje mlijeka
moţe prouzrokovati i bolove izmcĊu dojcnja.
Ne moţete, doduše, izbjeći svc poĉetne bolovi
pri dojenju, ali postoje savjeti i tehnike pomoću kojih
moţete sprijeĉiti ili ublaţiti jedan dio tih bolova.
Pravilno poloţite dijete na grudi. Bcz obzira na to
što su Vam evcntualno napriĉali, dojcnje je nauĉena
s170S017nOSt 1 potrebno je vremena i vjeţbe da se njime
savršeno ovlada. Ukoliko d~ete postavite na poĉetak brada-
vice, ono zubnim mesom pritišće na osjet jivu koţu, kaţe
Ravcn Fox, medicinska sestra i savjetnica za dojcnje na
Evcrgrecn Hospital Mcdical center-u u Kirklandu,
Washington. Ukoliko se taj pokret stalno ponav ja, bradavi-
ce rnogu popucati,
prokrvariti i dobiti
ĉireve. Tinze postaju
podloţnije infekc~a-
ma, nastavlja.
Najbolje je da di-
jete poloţite na
sljcdeći naĉin:
Pazite da su djete-
tova usta širorn
otvorena. potom
odozdo podignite
dojku i poloţite
58
DOKTOR U KUĆ:1
dijete što je brţe moguće. Beba ustima treba obuhvatiti
areolu (tamno podruĉje oko bradavice), a ne samu bradavicu.
Ukoliko bebu polaţete previše sporo, ono će odmah zatvoriti
usta oko bradavice i sisati, objašnjava Foxova.
Ukoliko dijete zaista obuhvati samo bradavicu, odmah
ćete to primijetiti. Kada d~ete poĉne sisati, osjetit ćete opću
osjet jivost ili ĉak bol kao da vas je netko uštipnuo, upozora-
va.
Lijeĉenje upala prsnih bradavica
Raspuknute i krvave prsne bradavice koje su
nastale u prvim danima dojenja povećavaju rizik od
nastanka upale prsnih bradavica, nazvane i mastitis.
Iako je mastitis rijetko ozbiljan ili opasan, upala
prsnih bradavica je ipak veoma bolna i ne moţe se
izlijeĉiti bez antibiotika.
Po mišljenju Raven Fox sljedeći simptomi
predstavljaju znake upale prsne bradavice: crvenilo
na samoj dojci koja je na dodir bolna. Takvo mjesto
moţe biti veliko poput kovanice od jedne kune ili se
pak moţe protezati na ĉitavu stranu grudi; tempera-
tura do gotovo 39 stupnjeva C; bolovi u udovima i
zimica. Moţete imati ili jedan ili dva ili sve ove
simptome istovremeno. Simptomi se brzo javljaju.
U 7:30 moţda se osjećate malo umorno, a sat kasn~e ima-
te osjećaj da je preko vas prešao kamion, kaţe Foxova.
Ukoliko pretpostavljate da je rijeĉ o upali
prsne bradavice, morate otići k lijeĉniku. Postoje,
meĊutim, i dodatni savjeti koje moţete primijeniti
kod kuće tijekom upale.
Dojite i dalje, a poĉnite s upaljenom dojkom.
To doduše zvuĉi suludo kad imate takve bolove, ali
pomaţe uklanjanju upale, a djetetu ne škodi. Ml~eko
apsolutno nije inficirano. Upa jeno je samo podruĉje oko
ml~eĉnih kanala, naglašava Foxova. Ona preporuĉuje
da dojite svaka dva do tri sata, pa i ĉešće ako to dijete
hoće.
Prije dojenja utoplite dojku. Oko dojke zamotaj-
te topli ruĉnik i na to stavite plastiĉnu vrećicu da se
ne izgubi toplina. Potom masirajte dojku i gladite je u
smjeru bradavice, posebno ono crveno mjesto, kaţe Phyllis
Frey.
Legnite u krevet. Potrebno vam je potpuno miro-
vanje u krevetu. Sada ste Vi na redu da se pobrinete
za sebe samu. Pustite neka se drugi brinu za sve
ostalo dok ne prebolite upalu. U pravilu traje 24 do
36 sati dok bolovi ne prestanu. Foxova meĊutim na-
glašava da je apsolutno neophodno uzimati antibio-
tike do kraja punih 10 ili 14 dana, ĉak i ako se već
bolje osjećate.
Ostali problemi koji mogu dovesti do tegoba
su gljiviĉne infekcije prsnih bradavica te zaĉepljeni
mlijeĉni kanali. G jiviĉna infekc~a moţe prouzrokovati
stalne bolovi prsne bradavice te je potrebno da je d~agnosti-
cira i l~eĉi l~eĉnik, kaţe Freyova.
Problem zaĉepljenih mlijeĉnih kanala veći-
nom se rješava sam po sebi u roku od 24 sata. Takva
ćete nakupljanja mlijeka prepoznati po tvrdim, iriti-
rajućim ĉvorovima u dojci. To mjesto, doduše,
moţe biti veoma osjetljivo, ali obiĉno ne dovodi do
pojave temperature. Kako biste olakšali ovu tegobu,
utoplite dojku prije dojenja, dijete poloţite najprije
na upaljenu dojku, a za vrijeme dojenja neprestano
masirajte tvrdo mjesto, kako bi se mlijeko oslobodi-
lo.
Ukoliko je ml~eko zatvoreno u ml~eĉnom kanalu
duţe od 24 sata, ono moţe prodr~eti u grudno tkivo, gdje
predstav ja idealno tlo za hranjenje bakter~a, upozorava
Freyova. Kad je to mjesto jednom upa jen, ono postaje sen-
zibilizirano i uv~ek boli. Foxova dodaje da se bolovi s
grudima većinom javljaju u sljedećem redoslijedu:
Poĉinje s bolnim bradavicama, potom dojka otiĉe,
dolazi do nakupljanja mlijeka i naposljetku do ma-
stitisa. Riješimo li prva dva problema, većinom smo
sprijeĉili i one potonje.
59
1)C)KTOIĉ U KUCI
Poduprite dijete jastukom. Kod dojcnja dijcte po-
loţite na jastuk koji Vam se nalazi u krilu. Na taj rraĉin
d~ete leţi rrralo povišert~e, tako da nakorc postav janja vne to-
liko rre rcadraţu_je bradavicu, povlaĉeći je prerna do je, kaţe
Frcyova.
Poĉnite polako. Dojonje je u poĉetku toliko uzbud jivo i
I~epo da poĉesto rce ţelite prekidati svoju bebr~ kada tako spo-
kojno siše, govori Frcyova. RaĉurL za to ćete, medutim, do-
biti kasrrije, up<rzorava. 1'reporuĉuje da se vrijcmc do-
jcnja prvih pct dana ograniĉi na oko pct minuta po
strani. Ukoliko ne bttdcte ozlijcdcni, rclativno brzo
moţete povcćati vrijcmc dojcnja.
Zatim: dojite, dojite, dojite. Kada je mlijcko pote
klo, pustite svoju bcbu da pije koliko hoćc. I~ada rrrajĉi
rzo nrl~eko poteĉe, bebc· zapoĉivju pravi rrraratou dojerrja
Preporrrĉujc·rrro da rr torrr razdobl_ju od oko 1? do 24 sata pu
stite bebre stalrrn piti. I'orvirite so s tirn dn je to slpedoća
34 sat
vaš jedirri zadatak, prcpcruĉuje Fc>tova. Ir~carno iskustv
da ţerre !'oje rr to vripnre stalrro do~i~ rtorrrajrr viknkvilr
proble
rrra s poĉelrrirn rraticarrjeru i rrakup jarrjom rrrl~eka jor beb
pontaţe r'.sisati rnl~eko koje~i rr poĉetkre prekornjc·rrro proizve
deno. Tijclo, naimc, uvijck proizvodi mlijcka dovoljn~
za blizanec. Ukoliko nema blizanaca, tijclo polak~
smanjuje proizvodnju mlijcka. Ukoliko dojite sam~
svaka tri do ĉctiri sata i bcbu puštate spavati kolik~
Bezbolno odbijanje od sise
Nakon što ste savladali poĉetne bolove pri do-
jenju, dojenje postaje jednostavno i relativno bez-
bolno, sve do onog kobnog dana kada se odluĉite da
ćete svoje dijete polako poĉeti odbijati od sise. Pored
mogućih podijeljenih osjećaja odbijanje od sise
moţe prouzrokovati i fiziĉke bolove. 1 dok smanju-
jete dojenje, potrebno je još neko vrijeme dok tijelo
ne smanji proizvodnju mlijeka.
Struĉnjaci se u potpunosti ne slaţu oko pitanja koja
je metoda odb~anja najbo ja, kaţe dr. Harold Zimmer.
Neki preporuĉuju da odmah posve prestanete s dojenjem, a
drugi pak savjetuju da postupite polako, nastavlja. Za
majku je jednostavnije polako odbijati od sise, ali
neka djeca sama odluĉuju kad će prestati sisati i od-
jednom zauvijek odbijaju sisati. Obiĉno preporuĉujem
da se svaka dva dana propusti jedno dojenje, kaţe
Zimmer. Pos jednja dojenja koja treba propustiti su prva
ujutro i pos jednja uveĉer jer je beba posebno privrţena
ovim obrocima, objašnjava. Vaţno je takoder nikada ne
propustiti dva dojenja za redom. Ukoliko svoju be-
bu npr. dojite po dva puta ujutro, u podne i uveĉer,
tada ne biste trebali u jednom danu ispustiti jedno
jutarnje dojenje, a dva dana kasnije sljedeći jutarnji
obrok. Radije pokušajte ispustiti jedno dojenje uju-
tro, a zatim jcdno poslije podne i potom jedno
uveĉer.
Postoji nekoliko sredstava pomoću kojih
moţete ublaţiti bolove oticanja i nakupljanja mlije-
ka. Zaveţite ruĉnik ili zavoj oko grudi. To će pridonijeti
smanjivanju proizvodnje ml~eka jer dodatni pritisak stišće
ţl jezde, tako da ne mogu zadrţati mnogo ml~eka, kaţe
Zimrner. Pomaţe takoder i ta da stavite vrećice leda na
grudl jer one smanjuju prokrvjenost i oticanje, objašnja-
va. Ukoliko ste poĉcli dijcte odvikavati od sisanja,
Zimmcr smatra da je uzirnanje Aspirina OK. Aspirin
je dobro protuupalno sredstvo, a pomaţe f protiv tegoba u
svezi s oticanjem i nakup janjem mlyeka u grudlma, kaţe.
U svakom sluĉaju izbjegavajte daljnju stimu-
laciju grudi za vrijeme odbijanja od sise. Sve što sti-
mulira grudi, potiĉe i proizvodnju mlijeka, upozorava
Zimmer.
60
I)C)KTOIĉ U KU(:I
huće, tada ćc Vam ntlijcku p<>teći i imat ćcte usjećaj
kao da će v:ua dojkc cksplodirati, nastavlja Fo~ova. To
J~oĉetrro uuticurrjo olriĉrto trnje 36 clo 4?~ sati,
rrrcclrrtirn, nslijc·cJ
holova to vnrrr afwrijc·rrcc ĉirri kao pot Lloclirta, govuri. .
L~lemojte pumpati. Uk<>liku ipak duĊc do nakup-
Ijaoja mlijeka, odttprite se porivtt da tnlijeko isptnnpa-
te punu>ću ruĉne ili clcktriĉne pttmpc za mlijeku.
Tijclo, naime, na ţalust ne puznaje razliku iztnedu
pumpc i dujcnĉcta. Ukc>liku se mlijcku ispumpa, tijclo
misli da jc'<nto za dijcte i proizvodi juš više mlijcka,
kako hi pokrilo gubitak. l~aklc, štU Vlšc putnpate, tim
ćc višc tijclo pruizvoditi mlijcka. C·' rraĉe°In rrvodito r~ igru
ftli~arrcrr rnoli~·o rrpntrobljavute prrrrrprr ~a rrrlijeko, kaţe
Foauva. Tu ne vrijedi sanu> u sluĉaju kada se nalazite
na putu bcz svuga djcteta, a ţelite i dalje dojiti kada se
vratite. Ukuliku Vtnt je dijcte bolesnu ili privrctneou
nenui apctita, takudcr se awţete pusluţiti ptunpum za
ntlijck«. U takvim histe situacijama trcbali trcbali mli-
jcko ispumpavati u vrijcnte kada tu>rmalno dojite dije-
te, kako hiate zadrţali proizvudnju tulijcka.
Pustite da na bradavice doc~e zrak. Šte> gud jc
ĉcšće nu~gućc pustite da Vant bradavicc budu na zra-
ku, kaku bi uĉvrsoulc. L'koliko poslije clojenja erocJi od-
rrralr stavljrrto u ,tJrmdrrja~· s nlo<~orrr ~u clojorrjo,
si~Jrrrrro će
icte°ći jos rrrulu rrrlijeku i ovla~iti nlo~u~·. TirwW ·
IrrrteJavica
ostrui vlrnrra i Jmsirui jos rrrek·sa, sto si~lnrrro rre ~elito,
kaţe
Frcyc>va. COut prcpuruĉuje da grudnjak za dujcnje um-
jcatu tuga ustavite <tnvurcnim barcm 15 miuuta nakua
dujcnja ili da tuliko dugu nusite lagaau majictt bcz
~"rudnjatka. Ukuliku nakcm dujcnja prilcgnete, tu histe
tak<>dcr trebali uĉiaiti bcz grudnjaka.
Halo, doktore?
Ukoliko svi ovi savjeti ne pomognu, otidite
k lijeĉniku, kako bi se iskljuĉila upala prsne brada-
vice. Moţete se, osim toga, obratiti mjesnom save-
zu La Leche Lcague. Ucćina rodilišta u bolnicama
moţe Vam i telefonski pornoći kod tegoba s grudi-
tna.
Otictite pod topli tuš. Time ćc mal<> mlijcka isteći iz
grudi, tako da ćc se pritisak d<meklc ublaţiti, objašnja-
va Frcvova. Za razliku od pumpc uvunt se metodum
tijclo ne putiĉc na povcćanu proizvodnju n~lijcka.
Wklc god voda kaplje na grudi, tt> dcnusi blagutvorni
nĉinak. :'Llo~c·te takndc·r rrrrrivaor:ik rraporriti toplorrr
vodorrr,
skirrnti EJrorrJrrja~·, rra~rruti se rrad rerrrivuorri~orrr i
prskati ;e
vocJor~r po ~lrrrclirrra, kaţe Foxuva.
Rashladite grudi. Izntedu dujenja nanesite lcd na
grudi i stavite grudnjak da Vam Icd ne sklizne. :LToja
nntiljenu rrwtocia sustoji so rr torrre cin ĉotiri plastiĉru·
vrz~ćico ku_
je so rrroEJr, pnrrovrro ~atvoriti rraprrrrirrr knl·urrmoru i
~~rrrrr~-
rrorrr. KWurrrr~ ostaje claleko du jo J7laduu ru,t,loli
~urrrr~rrrrti
ylrašnk ili nrrkva, koje rrc~i Ijrrcli koristf·, i ru· srrre~šava
se. C)rr
osirrr toLla pristnjo rm ~lrordi, ~tako dn rre nrorate Irodati
rrokolo s
dohc·lirrr, ne·~s?raprrirrr kockarrru leclu rra grrulirrra, kaţe
Fosova. :'~'aknp jnrrje rrrlijekn i rraticnrtje izrrrecJu
dojerrja
voćirrorrr trujo sanro sedanr clo cleset clarra rra~orr
poroctnja. 70
syavlja <b~~ to~la što se r~tnjĉina proi~vodr ja rrrlijokn i
djete-
tovn potrošrrja r~rlijcea telerrrorajrr rri~Jrati, ubjašajava dr.
l laruld Zimmer, spccijalist purudiljstva i ginekolugije
s privatnom praksmtt u Washingtunu.
f~ I
DOKTOR U KUC1
Zagrijete grudi prije dojenja. Trebali biste zagrijati
svoje grudi 15 minuta prije dojenja. Potopite ruĉnik u
vruću vodu, ise~editega i stavite prekogrudi. To sve prekr~te
velikom vrećicom za smeće, kako se toplina ne bi prebrzo iz-
gubila, savjetuje Foxova. Potom skinite ruĉnik, izmasi-
rajte grudi u pravcu bradavice, kako biste time potpo-
mogli izljev mlijeka u bradavicu. Ukoliko d~ete siše na
praznoj bradavici, tada to moţe biti daleko boln~e negoli kad
u njoj ima mlijeka, kaţe Frcyova.
Ispobajte metodu podrigni i zamijeni. S dojcnjem
zapoĉnite uvijck na najbolnijoj dojci, ili na onoj koja jc
najpunija. Kad je d~ete poloţeno nagrudi, pustitega da siše
pet minuta, priĉekajte da podrigne i potomga poloţite pet mi-
nuta na drugu dojku. M~enjajte stranu svakih pet rninuta
dok se d~ete ne zasiti, preporuĉuje Foxova. Ova metoda
osigurava to da dijete ravnomjerno prazni obje dojke,
umjesto da se do sita ne napije na jednoj strani, a dru-
gu stranu ostavi punu mlijeka.
Ĉaj je dobar. Najbolje sredstvo kućne medicine pro-
tiv bolnih grudnih bradavica, prema Zimmerovom
mišljcnju, je to da se na bradavice više puta dnevno
stavc vrećice ĉaja. Foxova naglašava da to obvczatno
mora biti crni ĉaj, a ne kamilica ili ţuti ĉaj, jer samo
crni ĉaj sadrţi trijeslovu kiselinu. Trijeslova kiselina je,
naime, ta koja bradavice smiruje i istovremeno oĉ-
vršćuje. Vrećice ĉaja u tu svrhu treba potopiti u toplu
vodu, istisnuti i staviti da stoje pet minuta na bradavi-
cama.
Masirajte bradavice kockom leda. To će omamiti
bolno podruĉje i donijeti privremeno olakšanje, kaţe Zim-
mer. On, medutim, dodaje da ćc se bol vratiti kada led
popusti. Ova metoda nema jekovit uĉinak, ona samo dono-
si olakšanje, objašnjava.
Nosite grudnjak koji Vam dobro stoji. 1Ve biste tre-
bali grudi opteretiti još više neAo što one to već ionako jesu. S
grudnjakom koji dobro štiti štitite i svoje ~rudi od to~a, kaţe
Zimmer.
Uzmite Paracetamol kad dobijete temperaturu.
Nije neobiĉno dobiti laganu tempcraturu od 37,8~C
do 38,1,se, objašnjava Foxova. Paracetarnol bi trebao
sniziti temperaturu i doprinijcti tomc da se bolje os-
jećate. Ali ipak razgovarajte prvo sa svojim lijcĉnikom
prije nego što u vrijemc dojenja uzmcte mcdikamcn-
te.
Kod bolova u udovima uzmite Ibuprofen. Isto ta-
ko n~e neobiĉno da se osjećate potpuno izmoţdeni, upozora-
va Foxova. U tom sluĉaju pomaţe Ibuprofen da
ublaţite bolovc. Ali ipak porazgovarajte prvo sa svojim
lijeĉnikom prije nego što uzmete mcdikamente.
62
DOKTOR U KUĆI
BRONHITIS
7 oruţja u borbi p~otiv b~onhitisa
M islili ste da ste napokon savladali prehladu, ali
jutros je Vaš kašalj gori negoli ikada ranije.
Iskašljavate velike koliĉine sluzi i osjećate se kao da
Vam je netko cijelu noć plesao po prsima. Vjerojatno
imate bronhitis, jednu ĉesto veoma bolnu upalu u
dušnicama koje vode do pluća.
Bronhitis ima mnoAo uzroka, a dva najpoznat~a su
bakter~ske infekc~e i virusi koji slabe imurtološki sustav i diš-
ne putove ĉine podloţn~im za sekundarne infekc~e, objaš-
njava dr. Evan T. Bell, specijalist za zarazne bolesti na
Lenox Hill Hospital u New Yorku. Glavni simptom
bronhitisa je iskaš javartje velikih koliĉirta guste, ţućkaste ili
zelenkaste sluzi, nastavlja. Ali mogu se pojaviti i drugi
simptomi, kao blago povišena temperatura, zimica i
opći bolovi. Takoder je moAuće i hrnjanje u plućima i
prsnom košu, dodaje dr. W Paul Glezen, profesor mi-
krobiologije i imunologije na Baylor College of
Med3cine u 1 Loustonu, Texas.
Ga razliku od virusa prehlade igripe koji se disanjem
lako prenose u zrak, bronhitis većinom ostaje kod jedne osobe
i gotovo da i nije zarazan, kaţe Bell.
Bronhitis većinom nije tako strašan, kako se
obiĉno ĉini. Po mišljenju dr. Marcije Kielhofner, pro-
fesorice medicine na Baylor College of Medicine u
Texasu, simptomi koji najviše uznemiruju su karakte-
ristiĉna, ţareća bol direktno ispod prsne kosti i pone-
kad krvava sluz koja se iskašljava.
Ukoliko nemate druge teške bolesti, alergije ili
astmu, moţda se jednostavno morate pomiriti s tim da
bronhitis ide svojim tokom. Postoji, medutim, nekoli-
ko korisnih savjeta s kojima taj proces moţete uneko-
liko ubrzati.
Ovlaţite zrak u svojoj okolini. Koristite ovlaţivaĉ
zraka s toplom i hladnom parom, kako biste ovlaţili
zrak. lako kaša j smeta, on je ipak tek prirodna reakc~a t~ela
kojom se tijelo bori
protiv infekc~e, ka-
ţe Bell. Iz tog raz-
loga je boje posp-
ješiti kaša j, umjesto
da ga suzb~amo ne-
kim sredstvom koje
moţemo dobiti bez
recepta, sav~etu~e.
Dodatna vlaga pri-
donosi oslobada-
nju i iskašljavanju
sluzi. Pomaţe ta-
koder i to da kod zatvorenih vrata kupaonice stanemo
pod vrući tuš. Lonac kipuće vode na štednjaku takoĊer
potpomaţe iskašljavanju sluzi.
Pijte puno tekućine. I sluz je rjeĊa kada pijete puno
tekućine. Svejedno je što pijete, mada su topli naptici
moţda blagotvorniji od hladnih. Topli napitei, kao npr.
ĉajevi i juhe, pomaţu i protivgrlobo~e koja ĉesto prati brohi-
tis, kaţe Kielhofnerova.
Ispirite grlo toplom slanom vodom. Ispiranje grla
toplom slanom vodom rnoţe donijeti dvostruko ola-
kšanje: S jedne strane, ublaţava upalu u grlu, a s druge
strane, oslobada jedan dio sluzi koja se nataloţila na
osjetljivu membranu i koja prouzrokuje nadraţaje,
objašnjava Bell. 77-eba staviti samo jednu ĉajnu ţliĉicu
soli u ĉašu tople vode jer previše soli peĉe u grlu, a
premalo ne pomaţe. Ispirite grlo onoliko ĉesto koliko
je to potrebno da olakšate bolove.
63
1) DOKTOR U KUći
pušaĉi
Pušenje je navika koja se zbog svojih nega-
tivnih uĉinaka na zdravlje stalno nalazi pod palj-
bom. I to s pravom. Dokazano jc da pušenjc znat-
no pridonosi nastanku cmfizcrna, raka pluća, bo-
lcsti srca i mnogih drugih ozbiljnih bolesti.
Bronhitis nije nikakva iznitmka. I'ušcnjern ĉovjek
postaje bitno podloţniji kroniĉnom bronhitisu.
Bronhitis se ĉesto jav ja kod onil2 pac~enata koji ne
obraćajrr paţnju na irzfekc~e dišnih putova, kao npr:
pušaĉi, kaţe dr. Evan T. Bell. Iz tog razloqa pušaĉi
predstav jaju najveću skupinu osoba koja boluje od bron-
hi.tisa, nastavlja.
Iako se bronh jalna infekc~a rze rzalazi u samor'n
plućnom tkivu, ona je ipak veoma blizu tom tkivu, što je
uvjek zabrinjavajuće, kaţe Bell. Bronhijalna sc in-
fckcija ĉešćc mora medicinski tretirati kod pušaĉa,
objašnjava dr. W Paul Glezcn.
Ur. Marcia Kiellrofncr naglašava da pušaĉi
koji dobiju bronhitis nipošto ne bi smjeli pušiti za
vrijcmc bolesti. Najboljc bi naravno bilo potpuno
prestati.
Mirovanje, mirovanje, mirovanje. Budući ~
hrcmhitis vjerojattu~ uslijcdio nakun gripc ili prch
nu>ţda ćc Vam biti tcšku jo°s i daljc mirovati. 1'0
ljcnjtt Kicllwfncruvc trc~bali histc sc ipak juš nckc
jcmc štedjcti. Ukoliku ltudat~- ttokolo s brcnthiti
sanm ćetc sc usjvćati juš ~~<>rc.
Uzmite Aspirin ili Ibuprofen radi ublaţavs
boli u prsima. C)va ;n°dstva ~·oja ,v rrroElu dobiti bc~ r
ta venrna arr djolotvorrta ~cr ubla~avarrjo lu~li rr pecirrru,
Kiclhufncruva. 1'aracctantul nc punr,~ţc tako d<
kau kod upćcnitilt buluva.
Lijek za kašalj neka bude posljednje sredstv<
kojim ćete posegnuti. .\'a~bolji lijok ~a produkr
kcašljartjo sadrţi Quaiplrortisin. ()va tvar~unrraţe kod iska
vanja sluzi, kaţc Bcll. Liknliko stv~rrvo lroćole srrzbiti ku
štn wUnt rre prc~orrrirrporr, odcrborun ac·ko sredstvn ; dextrc
rlrorphannrrt, prcdlaţc. Kcnrtbinir:uic proizv~dc upb
to trcba izh_jc~~avati. Srcdsh~a za dckmgcstiju, ant
stantiuike i alkuhol (ĉustu sadrţanc tt kumbinirat
proizvudinta) ništa nc guhc prilikc>nt trctntaua kai
Oni ĉak svojitn poprantitu djciuvanjcm mugtt pul
šati iošc stanju. Vcćitrr bunhuna za kaa.Šal~ na hazi šcc
djclttju kac> st-cdstvc> kojim sc zatnata nrlu. Njih
abiaţava_juć,~ svujstva puĉivaju tn~lwnum na njilun·
s;tdrţajtt šcćcra.
Pazite na znakove komplikacija. laku je uhi~
tr.tjbuljc pastiti hrunhiti~ da pc>dc sv<>jim prirodr
tokum, punckad tnuţc doći i do komplikacija. 1'a:
daklc na znakovc k<>ji ćc Vas nputiti lijcĉniku. Mc
najgurc kcm~plikacijc spad,rju upul;r pluća, upala sin
i ttpala uha. Svc sc tc kun~plikacije muraja lijcĉiti at
biuticima. Znaci za jcdnu ili v-išc kumplikacija sn t
no v·isoka tcmpcratura (što c>biĉn<> nijc tipiĉni sin
tonr za brouhitis), ncstajanjc dalta, dugutra_jni naF
kašlja i snaţni bol<>vi u prsitna.
KiclhoFncrova, povrlt tuga, upozorava: krvava sluz
clodrrsc·, ĉwto rmrrrralrri sintptnnr knd brorrltiti>a, ali ruo~e
i <-rtak ~a ozbiljnije problonm, to rr svakorrr slueajrr treba,
yrrrrrosti radi, duti da to ispita lijoĉuik. O svakcj prnn~`er
boji ili struktrrri i_cp juvkn takodor troba ynraz,~ovarati s li
nikorn.
fi-1
DOKTOR U KUĆI
KONTUZIJE
14 savjeta kako se ~~ešiti plavih m~ ja
ko usred noći ĉujete dum od udarca, to znaĉi da
A biste mogli biti ţrtva jedne od najraširenijih i
najpoznatijih ljudskih ozljeda. Kontuzije su dokazi
naše fiziĉke osjetljivosti. One nastaju kad se krv izlije
iz ošteĉcnih krvnih ţila u tkivo. Plave mrlje koje se
medicinskotn rjeĉniku nazivaju kontuzije, nastaju
udarcem, a lijeĉnici je opisuju kao neporednu traumu.
Da li se ĉovjek udari o rub stola koji se nalazi u dnev-
nom boravku ili o neki drugi predemet, posljedica je
bolno sjećanje.
Na sreću, kontuzije se obiĉno lijeĉe otprilike
10-14 dana. Pri tome tamno ljubiĉaste mrlje postaju
plavo ţute. Promjena boja upućuje da su se bijela
krvna tjelašca dovukla do oštećenog mjesta, kako bi
pretvorila uništene krvne staniee (eritrocite) u nus
proizvod. Ovi nus proizvodi se zatim izbacuju iz orga-
nizma putem krvotoka. Kada pogodeno mjesto popri-
mi zeleno smedu boju, proces ozdravljenja je skoro
pri kraju.
Dok se Vaše tijelo brine za ozdravljenje, moţete
poduzeti sljedeće korake kako biste tamnu mrlju sveli
na minimum, ili ako je moguće smanjili ili sprijeĉili
bolove.
Ohladite kontuziju. Upotrebljavajte hladne kom-
prese kako biste zaustavili krvarenje oštećenih krvnih
ţila. Što prije stavite hladni oblog to bo je, kaţe Wilma
Bergfeld, dr. med., voditeljica kliniĉkih istraţivanja na
odjseku za dermatologiju u Cleveland Clinic
Foundation u Ohaju. Hladnoća sprjeĉava nastanak
oteklina. Zamotajte led u vlaţnu krpu i drţite je na
udarenom mjestu 10 - 15 min. Ukoliko su ozlijeĊeni
prsti na ruci ili na nozi, umoĉite ih u ledenu vodu, ka-
ko biste postigli što bolji efekt. Nemojte drţati led di-
rektno na koţi duţe vremena jer moţe prouzroĉiti
smrzotine.
Rasteretite
se. Bez obzi-
ra koje je mje-
sto povrije-
deno vaţno
je da pogo-
deno mjesto
poštedite.
Udove drţati visoko. Kod kontuzija ruke ili noge
vaţno je drţati udove u povišenom poloţaju jer time
krv koja se pumpa teţe dolazi do pogodenog mjesta.
Pokušajte, prvih par sati nakon ozljede, ruku svakih 30
minuta drţati na naslonjaĉu stolice ili ispod noge sta-
vite par jastuka.
Ukljuĉite grijanje. Ĉim krvarenje prestane i zapoĉ-
ne proces lijeĉenja, što znaĉi 24 sata nakon što ste se
ozllijedili, ukljuĉite grijanje, kako biste izbjegli grĉenje
mišića koji se ĉesto javljaju uz kontuzije. Mišui se kon-
ĉrahiraju kako bi se zaštitiLi od oz jede, posebno ako smo ozli-
jedili podruĉje oko zgloba, objašnjava Nelson Lee No-
vick, dr. med., izvanredovni profesor za dermatologiju
na Mount Sinai School of Medicine u New Yorku.
Drţite na ozljedenom mjestu toplu kompresu pola sa-
ta do sat vremena tri do ĉetri puta dnevno, kako biste
opustili mišiće oko pogodenog mjesta.
Iako ĉovjek moţe koristiti suhu i vlaţnu toplinu, sva-
ko neka koristi onu koja mu je draţa, lijeĉnici tvrde,
65
~ororou U rzućl
da vlaţna toplina bolje pomaţe, iz kojih razloga, nijc
poznato. Bez obzira koji postupak upotreb javate, tempera-
tura ne sm~e biti previsoka, upozorava Bergfeld. Ukoliko
koristite jastuk koji grije, ovaj treba podesiti na najniţi
stupanj.
Neka Aspirin ostane u ljekarni. Dolazite li u
iskušenje uzeti Aspirin, kako biste ublaţili bolove, pu-
stite ga. lako i Aspirin i Paracetamol sakrţavaju antikoagu-
lante, sredstvo koje je poznato da spr~e~ava zgrušavanje krvi,
mogu pogoršati stanje kontuz~e, kaţe Jeroem Z. Litt, dr.
med., asistent za dermatologiju na Case Western Re-
serve Universitiy School of Medicine in Cleveland.
Umjesto Aspirina uzmite Ibuprofen koji ne ide uz re-
cept i pokazao se kao jako dobar lijek protiv bolova i
ne sadrţi nikakve antikoagulante.
Stavite hydratantu kremu u hladnjak. Ukoliko s~
odluĉite podljev lijcĉiti suhom toplinom, a usljed tog,
ozljeda se osušila, upotrebite sredstvo za ublaţivanjc
bolova, najbolje je neko hypoalergijsko sredstvo, i la~
gano ga nanesite na koţu. Nemojte ga utrljavati, ranc
sarno lagano premaţite nekoliko puta dnevno. Ukolikc
losion drţite u hladnjaku, iznzvat će na Trašoj vrućoj i osje ji-
voj koţi ugodan osjećaj hladnoće, ako ga upotrijebire, kaţe
Bergfeld.
Apstinirajte. Alkoholna pića, vino, pivo ili rakija mo-
gu proširiti la-vne ţile, što moţe pogoršati stanje podl-
jeva, upozorava Novick. Uglavnorn, alkohol je jedan
od glavnih uzroĉnika ozljede.
Nerazjašnjeni podljevi
Ukoliko otkrijete plavu mrlju ili više krvnih
podljeva koji naizgled nastaju spontano ili laganim
pritiskom, kozultirajte se sa svojim lijeĉnikom.
Takvi podljevi mogu biti uzrok neĉeg drugog, kao
npr. StaraPlei purpur. Mnogi stari ljudi imaju tegoba s
ovom bolesti koju slobodno prevodimo kao plave ili
starac"ke mrje. Kada ĉovjek stari, smanjuje se koliĉina
kolagena (elastiĉne niti) koji koţi i ţilama daje elasti-
citet. Time krv lagano istjeĉe iz krvnih sudova.
Posljedica: Preveliki krvni podljevi koji mogu pre-
kriti cijelu ruku ili nogu. Premda ovi ogromni pod-
lijevi mogu djelovati zastrašujuće, oni su sastavni
dio naše starosti i nisu opasni po ţivot. Tu na ţalost
ne moţemo ućiniti ništa. U svojoj ordinac~i ćesto vidim
jude sa staraćleim purpurom, kaţe Nelson Lee Novick,
dr. med. Lijeĉenje staraĉkog purpura ne razlikuje se
od obiĉnih krvnih podljeva. Ĉovjek bi se trebao ko-
nultirati s lijeĉnikom kako bi se uspostavila pravilna
dijagnoza, budući da veliki krvni izljevi mogu
upućivati na druge bolesti.
Lijekovi. Ne samo Aspirin i Paracetamol, nego ti-
suće lijekova koji idu i koji ne idu uz recept mogu
izazvati negativne reakcije. Lijekovi koji se ne pre-
poruĉuju su: lijekovi sliĉni kortizonu koji se ĉesto
upotrebljavaju za lijeĉenje upala; neki antibiotici i li-
jekovi za srce. Razgovarajte sa svojim lijeĉnikom ili
farmaceutom, ako pretpostavljate da su neki lijekovi
koje uzimate odgovorni za krvne podljeve.
Smetnje u krvi. Hematološki problemi tj. proble-
mi povezani s krvlju, kao npr. niski broj trombocita,
moţe prouzrokovati podljev (Trombociti su krvne
stanice koji bitno pridonose zgrušavanju krvi.)
Krvni podljevi mogu biti znak leukemije, tj. raka
krvi.
Nedostatak vitamina R. Vitamin K je bitna pret-
postavka za pravilno zgrušavanje krvi. Nedostatak
vitamina K se moţe ispoljiti krvnim podljevom.
66
DOKTOR U KUĆI
Nosite široku odjeću. Uska odjeća ĉini podljev os-
jetljivijim. Ukoliko imate podljev na nozi, pokušajte
jedan dan bez hulahopki i ĉarapa.
Pripazite pri izboru namještaja. Okrugli namješ-
taj ili namještaj sa zaobljenim rubovima, kao npr. stol
u dnevnoj sobi u stilu Queen Ann, ne bi trebali ugro-
ziti zdravlje Vaših nogu i kukova kao što to moţe
namještaj s oštrim rubovima, posebno u malim soba-
ma gdje zna biti vrlo usko.
Prekrijte pod sagom. Manja je vjerojatnost da ćete
se okliznuti na tepihu, nego na linoleumu ili ploĉica-
ma i još uz to ako padnete, sag moţe ublaţiti Vašu oz-
ljedu.
Priĉvrstite prekrivaĉe. Svako malo prostiraĉi koji se
nalaze u hodniku, kupaoni ili u kuhinji, skliznu ili se
ĉesto zavrnu, ĉime mogu prouzrokovati Vaš pad. Da
biste izbjegli problem priĉvrstite svoj prekrivaĉ s ljep-
ljivom trakom ili posebnim pribadaĉama.
Osvjetlite put iz sigurnosnih razloga. Noćna
svjetla ili svjetla koja rade na automatiku su vrijedno
sredstvo uz pomoć kojih moţete vidjeti za vrijeme
noći gdje ćete ugaziti na putu prema WC-u ili kuhinji.
Drţite na noćnom ormariću sebe dţepnu lampicu ko-
ju moţete ponijeti sa sobom ukoliko noću koristite
mraĉne hodnike ili stepenice. Automatski dojavljivaĉi
pokreta se odamah ukljuĉuju, ĉim registriraju pokret
u blizini, prikladni su za van jer odmah osvjetljavaju
put ili prilaz, kada im se pribliţite.
Postavite oslonac u kadi. Stavite u kadi ili tuš kadi
gumenu podlogu, kako biste izbjegli iskliznuće.
Stavite uz kadu rukohvat, kako biste pri ulaţenju ili
izlaţenju sveli mogućnost okliznuća na minimum.
Postavite sve na svoje mjesto. Nered moţe ugroziti
Vaše zdravlje. Zamislite kako ste pronašli izgubljenu
stvar na koju se doslovce non-stop spotiĉete.
67
DOKTOR U KUĆI
OPEKLINE
26 naĉina l~eĉenja ~oţe
ovoljan je tren oka da se to dogodi: Kuhar koji
D ima posla vuĉe lonac sa štednjaka; šalica vruće
kave pada s ruba stola na znatiţeljno dijete; malom
djetetu je pošlo za rukom otvoriti slavinu s vrućom
vodom.
Mnoge opekline su lagane i mogu se lijeĉiti kod
kuće. OzlijeĊena koţa pocrveni; to se naziva opeklina
prvog stupnja. Ponekad se oštete krvne kapilare i iz
njih curi krv što moţe izazvati otok i bljedilo. Ope-
klina koja uzrokuje mjehure se naziva opeklina dru-
gog stupnja. Kod opeklina trećeg stupnja koţa ne po-
staje crvena nego bijela. Obiĉno vr~edi s jedeće pravilo:
Što je manja bol to je rana veća, kaţe Mick Crowley, šef
katedre za Care Center/Neurokirurgical Unit na Uni-
versity of Missouri Hospital and Clinics Columbia.
Bajka o maslacu
Neka kućna sredstva su se opravdala ali neka
mogu biti vrlo opasna. Maslac staviti na ranu je ĉi-
sta glupost, kaţe Patricia Fosarelli, dr. med.
Zašto? Jer maslac nije sterilan. On pr~e svega
izolira ranu i zatvara toplinu, kaţe Mick Crowley
Osim toga posoljeni maslac nadraţuje otovorenu
ranu.
LIJEĈENJE RAIVE
Ovako se lijeĉi rana:
Prvo ugasite vatru. Ukoliko gori Vaša odjeća, ugasi-
te vatru. Bacite se na pod i kotr jajte se po njemu, kaţe
Crowley Ako je za opeklinu kriv vrući predmet skini-
te ga.
zom, upozorava Patricia Fosarelli, dr. med., asistentica
na John Hopkins Scool of Medicine in Baltimore. Iz-
laţete se opasnosti daljnjeg ozlijeĊivanja koţe. Koristite
hladnu, a ne ledenu vodu. Hladnoća sprjeĉava širenje
opekline, ĉime se eliminira toplinska energija, kaţe
Terry L. Hankey dr. med., izvanredni profesor za
opću medicinu na University of Wisconsin School of
Medicine in Madisonu.
Potreban je lijeĉnik. Postoji sluĉajevi kada prva po-
moć kod kuće nije dovoljna. Trebate se odmah podvr-
gnuti lijeĉniĉkom pregledu ukoliko ste se opekli po
rukama, licu ili zglobu kao npr, laktu, ukoliko Uaše
opekline uzrokuju stvaranje mjehura i ukoliko pret-
postavljate da se radi o opeklini trećeg stupnja ili o
opekiir.i koju je prouzrokovala struja. Opekline koje
je prouzrokovala struja mogu biti vrlo podmukle, kaţe
Crowley, jer je njezina šteta nevidljiva, budući da se
nalazi ispod koţe. Savjetujete s sa svojim lijeĉnikom
prije nego što stavljate neko sredstvo na opeklinu.
RashlaĊujte opekline. Kod laganih opeklina pustiti
lagani mlaz preko ozlijeĊenog mjesta, uporebljavajte
hladne komprese ili ozlijeĊeno mjesto staviti u posu-
du s hladnom vodom. Ne ispirite opeklinu jakim mla-
Ostavite led u zamrzivaĉu. Ukoliko voda djeluje
dobro na opeklinu, ne mora znaĉiti da led djeluje bo-
lje. Ukoliko ĉovjek stavi led na opeklinu, sprijeĉit će dotok
krvi, kaţe Crowley
Ne brinite se za prljavštinu. Većina rana prvog
stupnja nije prljavo, kaţe Fosarelli. Ukoliko je Vaša
prljava, paţljivo je obrišite sapunom i vodom. Pri ĉemu
naglašavam paţljivo, kaţe ona. Nemojte to mjesto tr~ati.
Djetetu zamotaje opeklinu. Ukoliko je opeklina
na istom mjestu ili na mjestu koje bi dijete moglo
grebsti, prekrijte je gazom ili zavojem. Ne prekrivajte
opeklinu ako se radi o otvorenom tipu rane, jer se za-
voj moţe zalijepiti na ranu, kaţe Crowley
68
DOKTOR U KUĆ:1
Ne otvarajte vodene mjehure. Ako se stvori vodeni
mjchur, nc dirajte ga. Vodeni mjelturi su pojave na ti-
jelu koje ĉuvaju sterilnost opeklina, kaţe Fosarelli. Ne
trljajte ih, ne probadajte i ne istiskujte.
ZAŠTITITE DJECU OD OPEKLINA
Nema boljeg lijeka od opreza. Zaštitite svoje dijete od
opeklina na siijedeći naĉin:
Okrenite drške lonaca koji se nalaze na štednja-
ku prema unutra. Glavni uzrok nezgoda u kući pri
kojima djeca dobiju opekline je hvatanje i povlaĉenje
vrućeg lonca sa štednjaka.
Maknite kaw od djece. Vi sjedite na kauĉu i odma-
rate se. Šalica vrele kave nalazi se na stoliću u nepo-
srednoj blizini. Prije nego zamjetite što se dogada, Vaš
mali djeĉak uzima šalicu i prolijeva sve po sebi.
Smanjite termostat na bojleru. Namjestite ga na
manje od 49~C, savjetuje Fosarelli. Opekline drugog
stupnja vodom koja je topl Ja od 48~C se dogac~aju u sekundi.
Budite uvijek na oprezu. Nikad ne ostavljajte samo
u sobi u kojoj se nalazi kamin, peć na drva, peć na pe-
trolej i sliĉno. Ĉak i jedna jedina minuta je preduga, kaţc
Fosarclli. Ne ostavljajte malo dijete samo ni u kupao-
nici.
Osigurajte utiĉnice. Utiĉnice osigurajte sa za to po-
sebno predvidcnim zaštitnim poklopcima.
Ne pruţajte elektriĉni kabel po podu. Dijete će
uzeti i zagristi kabel, a to moţe prouzroĉiti traged~u, kaţe
Fosarclli.
Drţite šibice podalje od djece. Isto vrijedi i za
upaljaĉe. Ne ostavljajte ih ni u torbi, jer bi ih tamo
djeca mogla naći.
Povremeno radite vjeţbe za sluĉaj opasnosti. To
znaĉi da morate utvrditi puteve za bijeg i pokazati ih
svom djetetu.
Nauĉite ga brojeve za hitne pozive. Ĉak i malo
dijete zna birati te brojeve, a posebno ako su oni pro-
gramtrant.
Zaštitite se
Nekoliko mudrih savjeta za odrasle:
· Ne prskajte nikada benzin po ugljenu koji gori.
· Ne pušite u krevetu.
· Neka se motor ohladi prije nego što otvorite
motor hladnjaka.
· Nikad ne stavljajte benzin kao pogonsko gorivo
u karburator.
· Drţite za vrijeme kuhanja rukavice i krpe na
dohvat ruke.
· Kada otvarate paket kokica, koje su bile u mi-
krovalnoj pećnici, drţite ih dalje od lica.
Nabavite aparat
za gašenje poţa-
ra. Priĉvrstite apa-
rat za gašenje po-
ţara na dohvat ru-
ke i odrţavajtc ga
redovito. Objasnitc
djeci da se poţar
izazvan masnoćom
ne gasi vodont ne-
go aparatom za ga-
šenje poţara.
~ ~~~~~~
~
~~N~n~
Zabranite djeci pristup štednjaku. Drţite djecu
podalje od štednjaka posebno ako kuhate, i ne dozvo-
lite im da sami kuhaju kada niste tu.
Neka alarm za poţar bude uvijek aktiviran. To
provjeravajte mjeseĉno ili ĉak i ĉcšće.
Zaštitite se od sunĉanih opeklina. Proĉitajte u od-
lomku SUNĈANE OPEKLINE, kako ih moţete
izbjeći.
69
DOKTOR U KUC:I
UPALNE OTEKLINE ZGLOBOVA
10 naĉina otklanjanja bolova
U palna oteklina zglobova ima nekoliko smiješ-
nih naziva. Nazivaju je medu ostalim sluţavki-
na koljena i pekareva cista. Onaj tko je osjetio bolove
ove upale zna da tu nema ništa smiješno.
Otekline zglobova su vrećice napunjene tekući-
nom, koje štite mišiće, ligamente, tetive i koţu, na
mjestima gdje navedeni dijelovi trljaju o kosti.
Otekline zglobova se nalaze po cijelom tijelu, a na-
jĉešće se pojavljuju na ramenima, laktovima, koljeni-
ma i petama koji su se upalili.
Bolna upala otekline zglobova se zove naravno
upalna oteklina zglobova. Uzrokuju je udarci, izljevi
krvi, stalni pritisak ili prevelika aktivnost. Moţe nasta-
ti kada sudjelujete u nekom neobiĉnoj aktivnosti ili
ako povećate uobiĉajenu aktivnost. Ako još niste bili u
vrtu, a poĉnete odjednom sjeći nekoliko redova, ovaj nagli
poĉetak moţe izazvati akutnu upalnu oteklinu zglobova,
kaţe Jack I~arvey, M.D., voditelj odjela za sportsku
medicinu u Orthopaedic Center of the Rockies in
Fort Collinsu, Colorado. Sa druge strane, plivaĉi koji
dnevno preplivaju 5000 m, nemaju nikakvih problema kada
povećaju svoj trening na 7500 m dnevno.
Ponekad upalna oteklina zgloba moţe nastati, a
da ne osjetimo uzrok. Samo zanmo da boli. Moţe na-
stati bez pravog jasnog razloga, spontano, ili je moţe izazvati
neka aktivnost koju ste već izvršavali tisuću puta, kaţe
Joseph P Iannotti, M.D., Ph. D., profesor-asistent za
ortopedsku kirurgiju i voditelj Shoulder Service na
University of Pennsyivania u Philadelphii.
Sreća je da će bolovi prestati ĉim smanjite aktiv-
nosti. Na slijedeći naĉin moţete ubrzati oporavak.
Ne dirajte zglobove. Bol koja je nastala zbog upalne
otekline zgloba će nestati potpuno nakon što zglob
odmorite nekoliko dana. To ne zanĉi da trebate izbje-
gavti sve pokrete, upozorava Harvey Posebno kod ra-
mena, mirovanje moţe dovesti do ukoĉenosti. Jedno-
stavno, štedite se i izbjegavajte onu aktivnost koja je
izazvala bol.
Ne shvaćajte neozbiljno
bolove u ramenima
Nemojte odmah bolove u ramenima sma-
trati upalnom oteklinom zgloba, posebno ako se
Vaše stanje nakon nekoliko dana mirovanja ne po-
boljša. Bolovi u ledima su simptom mnogih bole-
sti, ali ipak i otekline i bolove moramo uzeti u ob-
zir.
Ortopedi koji su se specijalizirani za proble-
me ramena tvrde da se bolesnici ne smiju sami li-
jeĉiti, već da to treba raditi struĉni lijeĉnik.
Pregled koji obavlja struĉni lijeĉnik kao i rendgen-
ski snimak, su prvi korak ka pravom lijeĉenju bo-
lesti.
Vjerujem da se u sluĉaju jaĉih bolova u ramenima
koji izazivaju nesanicu ili koji sprjeĉavaju normalno
obavjanje posla, treba odmah ići na lyeĉnic7ei pregled,
kaţe Lanny L. Johnson, M. D.
Kupite nove cipele. Ako patite od upalne oteklin
skoĉnih zglobova, vjerojatno ste je dobili noseći neod
govarajuće cipele. Bacite stare cipele i obujte drug
koje Vam više odgovaraju.
Napravite promjenu. Ako patite od upalne oteklin
lakta ili koljena, promijenite djelatnost koja je to izaz
vala ili nosite štitnike. Obujte druge cipele, nosite štitnike
ne oslanjajte se na laktove i puţite na ko jenima, savjetuj
Lanny L. Johnson, M.D., ortoped i profesor na Klinic
za kirurgiju na Michigan State University u Eas
Lansingu.
70
DOKTOR U KUĆI
Ublaţite upalu. Uzmite dva aspirina od tristo mg.
ĉetiri puta dnevno kako bi smanjili oteklinu. Dodatna
je mogućnost ibuprofen. MeĊutim izbjegavajte ova
sredstva ako uzimate lijekove za sniţenje krvnog tlaka
ili ako imate problema s bubrezima, savjetuje Iannotti.
Zaboravite paracetamol. Za razliku od aspirina i
ibuprofena ovo sredstvo za ublaţavanje bolova koje se
moţe dobiti bez recepta ne spreĉava upalu, dakle ne
pomaţe kod upalnog oticanja zglobova. Mnogi ljudi
miješaju aspirin i tylenol, kaţe Harvey. Kako bi se
sprijeĉila zabuna savjetujem im da uzmu obiĉan aspi-
rin.
Obloţite bolno mjesto ledom. Led smanjuje ote-
kline tako što spreĉava dotok krvi u oteklinu.
Umotajte vrećicu s ledom u tanki ruĉnik i drţite to na
zglobu otprilike 20 min., a ako je upaljeno mjesto u
ramenu tada oko 40 min., savjetuje Harvey.
Utoplite oteklo mjesto. Nakon što je prvotna ote-
klina smanjena upala se moţe ublaţiti grijaćim jastu-
kom ili termoforom koji osim toga odstranjuju i su-
višnu tekućinu jaĉanjem cirkulacije krvi. Vrućina po-
goduje dotoku krvi koja uzima suvišnu tekućinu i od-
stranjuje ju, kaţe Charles A. Rockwood Jr., profesor
za ortopediju na University of texas Medical School u
San Antoniju.
Ostanite u pokretu. Vaţno je da odrţite pokretlji-
vost zgloba. OdreĊene vjeţbe su dakle neizostavni dio
terapije. One doprinose odrţavanju pokretljivost uz
najmanji napor, kaţe Iannotti. Iako većinu tih vjeţbi
treba propisati lijeĉnik, postoje neke vjeţbe koje
moţete sami izvesti, kaţe Iannotti. Djelotvorna terapi-
je protiv upale ramena je vjeţba njihala. Za izvoĊenje
te vjeţbe savijte se u struku prema naprijed i podupri-
te se zdravom rukom o stol ili naslon stolice. Bolesnu
ruku njišite naprijed i nazad i okrećite ju u smjeru ka-
zaljke na satu, a zatim i u suprotnom smjeru.
Rukom oponašajte paukov hod. Dodatna kretnja
koju moţete izvesti da Vam rame opet bude pokretlji-
vo, sastoji se u tome da rukom puţete po zidu poput
pauka. Svakako izvodite to polako. Svaki pokret koji
nije polagan i postepen mogao bi donijeti više štete
nego koristi.
.. ",:.
Koristite ljestve. Ako ruku
podiţete u visini ili iznad ra-
mena mogli bi se pojaĉati bo-
lovi, kaţe Iannotti. Njegov
savjet: koristite Ijestve ili što
je još bolje, zamolite nekoga
da dohvati predmet s visoke -
police.
71
IOKTOR U KUĆI
v
CIREVI NA USNICAMA
9 sredstava za ublaţavanje bolova
oţe biti veliĉine gumice za brisanje na obiĉnoj
M olovci, ali ĉir ne treba potcjenjivati. Znate da je
tu i jako boli, pogotovo kad jedete ili pijete.
Na sreću, takav ĉir u pravilu ne traje dugo, a po-
stoje i sredstva kojima se privremeno mogu ublaţiti
bolovi.
Najprije ipak morate biti u stanju razlikovati ĉir
od herpesa, kojeg uzrokuje virus herpesa. Herpes na-
staje stvaranjem sitnih plikova koji srastaju u veći plik,
a najĉešće se pojavljuje na usnicama ili na licu.
Za razliku od herpesa, ĉirevi se u pravilu javljaju
pojedinaĉno i, za razliku od herpesa, nisu zarazni. Cir
je u sredini ţut ili sivo-bijele boje, a rubovi su mu
ctvenkasti i jasno raspoznatljivi. Najĉešće su promjera
3-5 mm i u pravilu se javljaju na unutarnjoj strani
usnica, lica, a ponekad i jezika.
Što je uzrok ĉireva na usnicama? Uzrok još nije
naĊen, kaţe Robert P Langlais, D. D. S., M. S., profe-
sor na odjelu za dentalnu dijagnostiku na University
of Texas Health Science Center u San Antoniu.
Napetost, iscrp jenost, stres ~1i loša prehrana tome mogu do-
prinjeti.
Ĉirevi na usnicama se npr. jav jaju kod studenata u
vr'y'eme završn~h ispita, kaţe Alan S. Levy D. D. S., do-
cent za kliniĉku medicinu sa Univcrsity of Southern
California School of Dentistry u Los Angelesu. On
ukazuje na to da ĉirevi mogu nastati od lakih povreda
uzrokovanih npr. ĉetkicom za zube ili ĉaĉkalicama.
OdreĊena jela sa jakim zaĉinima ili voće poput npr.
naranĉe ili limuna takoĊer se smatraju uzroĉnicima.
Ĉini se da otprilike 20% stanovništva povreme-
no pati od ĉireva na usnicama. Ţene su tome
podloţnije od muškaraca. Neke ţene naginju tome da
u odreĊenim fazama ciklusa dobiju ĉireve.
U nastavku bih Vam volio dati još nekoliko sav-
jeta za ublaţavanje bolova. lmajte na umu da ĉir koji se
l~eĉi traje sedam dana, a bez lijeĉeuja c~eli jedan, kaţe
Levy. Mogu proći i dva tjcdna prije ncgo ĉir budc izli-
jeĉen. Ako imate ĉir koji nakon dva tjedna nije izli-
jeĉen tada se za savjet obratite Vašem lijeĉniku.
Upotrijebite sredstvo protiv krvarenja. Neki fri-
zeri za muškarcc koriste sredstvo protiv krvarenja ka-
ko bi sprijeĉili krvarenje kod lalcših posjekotina. Ako
time lijeĉite ĉir na usnici dolazi do uspavljivanja ţivaca
i privremenog uklanjanja bolova.
Sami pripravite lijek. Moţda zvuĉi ĉudno, ali poje-
dini lijeĉnici se zaklinju u djelotvornost ovog kućnog
lijeka. U jednakom omjeru pomiješajte mlijeko od go-
rĉike ili kaopectate i benilin ili benadril. I tnlijeko od
gorĉike kao i kaopectate sadrţe tvari kojima se moţe
obloţiti vlaţno tkivo, kao što jc npr. tkivo usnica.
Benilin i benadril sadrţe tvari koje imaju lokalno ane-
stetiĉko i antihistaminsko djclovanje. Koristite štapić
od vate za nanošcnje mješavine na ĉir. Pazite da ne
progutatc sredstvo jcr moţete uspavati reflcks koji zat-
vara dušnik kod gutanja, upozorava Langlais.
Nabavite lijekove koji se mogu dobiti bez recep-
ta. Koristite proizvod za koji nije potreban recept, kao
što je Orabase s benzokainom. On djeluje kao zavoj u
ustima, kaţe Becky DeSpain, R.D.H., M.Ed., direkto-
rica Caruth School of Dental I~ygienc na Baylor
College of Dentistry u Dallasu. Ovo sredstvo prekriva
površinu. Ako koristite sredstvo za prckrivanjc površine
rane time moţete sprijeĉiti nastanak infekcije, kaţe
Lcvy. Sredstva koje sadrţe lokalni anestetik ksilokain
mogu ublaţiti i bolove.
72
DOKTOR U KUĆ:I
Uzmite dva Aspirina. Za ublaţavanje bolova
moţete uzeti Aspirin, Paracetamol ili Ibuprofen.
Posebno se preporuĉa njiltovo uzimanjc prije obroka
ako Vam ĉir smeta kod jela, kaţe Langlais.
Jedite hladna jela. Izbjcgavajte vruća ili jako zaĉinje-
na jcla. Takva jela peku i pri tome nadraţuju osjctljive
ĉirevc, upozorava DeSpain.
Budite oprezni. Budite paţljivi kod oputrebe ĉctkice
za zube kako bi izbjegli nadraţivanje ĉira. Preporuĉ-
ljivo je da privremeno izbjegavate hranu s hrapavom
površinom, kao npr. chips.
Odviknite se od loših navika. Alkohol i pušenje
mogu nadraţiti ĉir, upozorava Richard Price, D.M.D.,
savjetnik potrošaća Ameriĉke Stomatološke Udruge.
Malo suzdrţavanja moţe donijcti veliko olakšanja.
Provjerite svoj jelovnik. Priĉa za malu djecu nasta-
nak ĉireva pripisuje rajĉicama. Struĉnjaci priznaju da
bi njihov uzrok mogla biti jedna vrsta alergijske reak-
cije na odreĊcnu hranu, dok drugi tvrde da alcrgije na
hranu uzrokuju rane koje sliĉe ĉirevima. Ako ĉesto pa-
tite od ĉireva tada provjerite svoj jelovnik i pogledajte
da li je ponovni nastanak ĉireva moţda uzrokovan ne-
kom od natnirnica. Mogući uzroĉnici su orasi, ljuska-
ri, ĉokolada i rajĉica. Što trebate uĉiniti ako otkrijete
povczanost nastanka ĉireva i trošenje odredenih na-
mirnica? I'ogodili ste - izbjegavajte odredenu natnir-
nicu.
Nauĉite kako se nositi sa stresom. Ovo je najbolji
savjet za sprjeĉavanje ĉireva na usnicama. Pokušajte
pronaći tnetodu koja će Vam pomoći u sprjeĉavanju
nastanka stresa, odnosno u razgradnji stresa. Pokušajte
nekom aktivnošću u slobodno vrijeme, gimnastikom,
yogom ili meditacijom.
Halo, doktore?
Ako ĉesto patite od pojave ĉireva na usnica-
ma razgovarajte o tome sa stomatologom. To vri-
jedi i kad imate ĉir promjera 2,5 cm ili kad nakon
zacjeljivanja ostane oţiljak. Svakako posjetite lijeĉ-
nika ili zubara ako dobijete temperaturu: tempera-
tura bi mogla biti znakom upale (uslijed loše higi-
jene usta, ako se u usta stavljaju prljavi prsti ili kod
ţvakanja duhana). U tom sluĉaju vjerojatno treba-
te antibiotik.
Ako imate ĉir koji ne zacjeljuje ili dugo traje
tadije konzultirajte svog zubara. Nemojte misliti da
n~e ozbi jno jer ne boli, upozorava Alan S. Levy, D.
D. S. Ĉir na usnici peĉe i boli za razliku od rana uzro-
kovanih rakom usta koje bole samo u r~etkim sluĉajevi-
ma. Dok ĉir nestaje obiĉno nakon 7 - 10 dana, kod
pojave rane od raka to nije sluĉaj. Svake se godine
dijagnosticira preko 30 000 sluĉajeva raka usta, na-
vodi Levy
I druge bolesti mogu uzrokovati rane u usti-
ma koje sliĉe pravim ĉirevima, kaţe Robert P
Langlais. U njih spadaju: nedostatak ţeljeza, per-
niciozna anemija (nedostatak vitamina B12), os-
jetljivost na gluten i Chron-sindrom.
73
DOKTOR U KUĆI
KUMULATIVNE TRAUMATSKE SMETNJE
24 savjeta za zaštitu l,aši~C zglobova
A ko se Vaš svakodnevni posao sastoji od tipkanja
po tastaturi raĉunala ili blagajne, ili ako radite s
pneumatskim ĉekićem ili izvodite stalno iste pokrete
rukama, tada Vam potencijalno prijeti opasnost od
bolnih poteškoĉa ili ĉak ukoĉenosti u zglobovima.
Radi se o višestrukim simptomima kod kojih je mo-
guća pojava trnaca, gubljenja osjeta, osjećaj ţarenja i
bolova u ruĉnom zglobu ili u prstima. Najĉesći uzrok
tome je ponavljanje istih pokreta rukama. Zbog toga
se ovo oboljenje smatra kumulativnom traumatskom sme-
tnjom (KTS). Reumatizam zglobova, nedovoljno funk-
cioniranje štitnjaĉe, trudnoća i prekomjerna teţina
mogu izazvati ove poteškoće.
Ako patite od tih simptoma tada niste jedini.
Prema podacima statistiĉkog ureda za statistiku rada u
SAD-u oboljeli od kumulativne traumatske smetnje
ĉine više od polovice profesionalnih oboljenja prijav-
ljenih u SAD-u. Da bi se shvatio razlog nastanka
KTS-a trebamo zaviriti u unutrašnjost ruĉnog zgloba.
Kroz ruĉni zglob vodi uzak tunel veliĉine poštanske
marke, ali se u njemu nalaze ţivci, krvne ţile i tetive
koje upravljaju pokretima prstiju i koje su smotane
poput špageta. Pokreti koji se stalno ponavljaju ili
zdravstvene poteškoće mogu uzrokovati oticanje teti-
va ĉime se sprjeĉava dotok krvi i pritišće medianus ko-
ji snabdijeva krvlju palac, kaţiprst i srednji prst. Ovaj
pritisak moţe uzrokovati obamrlost, bolove i trnce,
simptomi koji se oznaĉavaju kao KTS. Ako se ne lijeĉi
postoji opasnost od atrofije mišića i trajnog oštećenja
ţivaca.
Za većinu Ijudi kljuĉ za rješenje ovog problema
leţi u sprjeĉavanju - t j. treba nešto uĉiniti prije samog
nastanka ovih poteškoća. Ako već osjećate simptome
povezane s KTS-om, trnce, obamrlost ili bolove
moţda moţete sprijeĉiti daljne povrede i ubrzati oz-
dravljenje tako da uvedete neke jednostavne promjene
u svoj stil ţivota. Slijedeći Vam savjeti mogu pomoći
da oĉuvate zdravlje svojih ruĉnih zglobova i da
ublaţite KTS-simptome. Ako imate snaţnije simpto-
me ili ako ne dode do njihovog nestanka nakon dva
tjedna tada trebate posjetiti lijeĉnika.
Budite fit. Opasnost da dode do povreda je manja
ako krvotok i obrambeni mehanizmi Vašeg tijela do-
bro funkcioniraju, navodi Mark Tager, M.D., preds-
jednik Great Performance, lnc., poduzeća u
Beavertonu u Oregonu koje je specijalizirano za zašti-
tu zdravlja na radnom mjestu. On predlaţe zdravu
prehranu, dovoljnu koliĉinu sna, ĉeste pauze uz gim-
nastiku i nepušenje (pušenje smanjuje dotok krvi u
sve dijelove tijela).
Pravite manje pauze. Zamorenost zglobova ili
mišića je znak upozorenja za to da bi trebali promije-
niti naĉin rada, kaţe Michael Martindale, L.PT,, fizio-
terapeut centra za sportsku medicinu iz Oregona.
T~elo ham na taj naĉin pokušava nešto javiti, kaţe on. Na
hama je da ga poslušate i napravite pauzu.
Ustanite i prom~enite aktivnost, savjetuje David Rempel,
M.D., aisistent za medicinu i direktor laboratorija za
ergonomiju na kalifornijskom sveuĉilištu u San
Franciscu. Dobra je ideja napraviti 1-2 minutnu pauzu
svakih 20 ili 30 min. Svakih sat vremena napravite
dulju pauzu.
Ne spavajte previše. Neki ljudi ĉešće pate od KTS-
simptoma noću. Mnogi lijeĉnici smatraju da je uzrok
tome raspodjela tekućina koja se vrši tokom spavanja
tako da se i u ruĉnom zglobu gomila više tekućine.
Osim toga mnogi ljudi nesvjesno vrše pritisak na ruĉ-
ni zglob drţeći ruku pod glavom, kaţe Tager. On
predlaţe promjenu poloţaja kod spavanja kako bi se
izbjegao pritisak ili iskrivljenje ruĉnog zgloba.
74
DOKTOR U KUĆI
Smršavite. Prekomjerna teţina moţe komprimirati
ţivce u ruĉnom zglobu, upozorava Tager. On savjetuje
da se teţina drţi u granicama 2-4 kg od idealne tjele-
sne teţine drţanjem dijete tako da se smanje masnoće
u prehrani i uz puno kretanja.
Unesite promjene u Vaš rad. Struĉnjaci iz Nacional
Safety Council-a predlaţu da izmjeniĉno obavljate za-
datke koji zahtijevaju upotrebu razliĉitih mišića, a da
izbjegavate izvodenje jednog zadatka dulje od nekoli-
ko sati uzastopno. Rempel daje slijedeći primjer: Ako
se haš posao sastoji u tome da veţete ĉvor na uţetu, a haš ko-
lega na kraju trake reţe uţe, pokušajte s njime mijenjati po-
sao ili kombinirajte oba zadatka, kako ne bi morali stalno po-
nav jati iste pokrete. Ako Vaš posao ne dopušta takvu
promjenu tada o tome razgovarajte sa svojim pretpo-
stavljenim ili sa sindikatom. Izmjeniĉno obavljanje za-
dataka smanjuje stres na radnom mjestu i greške u
proizvodnji svodi na minimum.
Opustite se
U mnogim sluĉajevima prvi problemi s ruĉnim zglobom
nastaju zbog problema s tetivama i ţilama kojima još n~e
pogoden ţivac, kaţe David Rempel, M. D. Ovi bi se
simptomi moţda mogli l~eĉiti terapeutskim vjeţbama.
Rempel dalje primjećuje da je danas najĉešći
problem na radnom mjestu taj da se ljudi nedovolj-
no kreću. Satima se sjedi za raĉunalom u istom poloţaju.
Tako nešto mora neizbjeţno uzrokovati probleme. Tjelovje-
ţba moţe pobo jšati krvotok i ojaĉati mišiće i tetive.
National Safety Council predlaţe da se slije-
deće vjeţbe izvode 4 puta dnevno ili tada kad Vam
treba pauza. Prestanite sa svim vjeţbama ako dode
do pogoršanja simptoma.
Kruţenje ruĉnim zglobovima: ispruţite
ruke s dlanovima prema dolje i okrećite oba zgloba
po pet puta u oba smjera.
Istezanje palĉeva: ispruţite desnu ruku i li-
jevom rukom uhvatite desni palac. Povucite ga pre-
ma natrag i vratite u poĉetni poloţaj dok ne osjetite
lagani napor. Drţite ga u tom poloţaju 5-10 sec. i ta-
da ga pustite. Ponovite vjeţbu s oba palca 3 - 5 puta.
Rastezanje prstiju: raširite prste obje ruke i u tom
ih poloţaju drţite 5-10 sec. Ponovite vjeţbu 3-5 pu-
ta.
Osim toga Rempel predlaţe jaĉanje tetiva ruĉ-
nog zgloba tako da izvodite slijedeće pokrete s man-
jim utezima. Trebate prestati sa svakom vjeţbom ko-
ja pogoršava Vaše simptome.
Sagibanje ruĉnog zgloba s dlanovima prema
gore: poduprite podlaktice s dlanovima prema gore
o stol i ispruţite ruke tako da vire preko rubova sto-
la. Uzmite manji uteg (teţine ca. pola kile do jednog
kilograma) u svaku ruku i deset puta dignite šake
prema gore. Tokom nekoliko tjedana povećajte broj
pokreta do 40. Svakog tjedna povećajte teţinu utega
za pola kile do maksimalne teţine od dva kilograma.
Nemojte izvoditi vjeţbu s utezima teţim od dva ki-
lograma kako ne bi došlo do povreda.
Sagibanje ruĉnog zgloba s dlanovima prema
dolje: zauzmite isti poloţaj kao u gornjoj vjeţbi, ali
s dlanovima okrenutim prema dolje. Deset puta po-
dignite šake prema gore. Tokom nekoliko tjedana
postupno povećajte broj pokreta.
Pregibi ruku: stanite s dlanovima okrenutim
naprijed i u svakoj ruci drţite uteg. Lagano savijte
ruke prema gore, bez savijanja ruĉnih zglobova.
Napravite ovu vjeţbu deset puta, a tokom nekoliko
tjedana povećajte broj pokreta do 40.
Stisak prstima i palcem: jednom rukom 5-
10 puta stisnite malu gumenu lopticu. Nakon toga
ispruţite prste. Ponovite vjeţbu drugom rukom.
75
DOKTOR U KUĆI
Neka Vam tijelo bude u neutralnom poloţaju. Pri
radu bi sc Uaše tijelo i zglobovi trebali nalaziti u udob-
nom, neutralnom poloţaju, savjctuje rempel. Za ruĉ-
ne zglobove neutra-
lan poloţaj znaĉi da
su ravni, a ne savi-
jeni. I'rovjerite vi-
sinu Vašeg moni-
tora (on bi trebao
biti u visini oĉiju).
Namjestite i svoju
tastaturu i radno
mjesto tako da ra-
dite bez naprezanja i da ne morate savijati ruĉni zglob.
Vaši bi ruĉni zglobovi trebali biti u ravnoj liniji sa pod-
lakticom. Pazite na to da svoj posao obavljate unutar
idealnog podruĉja (ne preblizu i na predaleko).
Upotrebljavajte cijelu šaku. Većina ljudi naginjc
tome da stvari uzimaju palcem, srednjim prstom ili
kaţiprstom, što moţc povećati pritisak na ruĉni zglob.
Ako morate nešto primiti ili odvrnuti, kao npr. poklo-
pac neke posude, tada se sluţite cijelom rukom, pred-
laţe Tagcr.
Izmjeniĉno se sluţite objema rukama. Martindale
predlaţe da kad god je to moguće svojoj dominantnoj
ruci priuštite pauzu.
Pazite na mjesta pritiska. Stenodaktilografi preĉe-
sto podupiru svoje rukc na oštar rub raĉunala ili stola,
pri ĉemu se vrši prekomjcran pritisak na ruĉne zglo-
bove, kaţe Rempel. Ako je nuţno, uredite svoje radno
mjesto za raĉunalom tako da Vam ruĉni zglobovi ne
budu u dodiru s rubom stola.
Budite opušteni i radite polaganije. KTS-simpto-
me ĉesto uzrokuju snaţni, brzi pokreti. Martindale
predlaţe polaganiji rad i upotrebu snage samo u po-
trebnoj mjeri.
Prigušite štetne vibracije. Ljudi koji dulje vrijeme
rukuju vibracionim strojevima, kao što je vibracijski
brusaĉ ili pneumatski ĉekić, riskiraju nastanak poteš-
koća u ruĉnim zglobovima. Ako stc meĊu tim ljudi
ma, napravite ĉeste pauzc i, ako je to moguće, radite s
strojem pri brzini koja uzrokuje najmanjc vibracijc.
Radite ergonomski. KTS se ĉcsto moţc izbjeći ili li
jeĉiti uvoĊenjetn strojeva ili raĉunala koji su proizve
deni po ergonomskim naĉelima, kako bi sc smanjil~
opterećenje tijela. IzraĊeni su takvi strojevi za ĉiji j
rad potreban manji pritisak dok su kod nekih pobo
ljšane ruĉkc. Neki proizvoĊaĉi noţcva izradili su np~
noţeve ĉija upotrcba traţi manje iskrivljenje ruĉno
zgloba. l~ruga poduzeća su dizajnirala pomoćn
ureĊaje, kao što su npr. nasloni za rukc za korisnik
raĉunala, koji spreĉavaju KTS ili ublaţavaju pojavu til
smctnji. Potraţitc naprave koje mogu smanjiti opte
rećenje vaših ruĉnih zglobova i šaka, ali se ĉuvajte teh
niĉkih igrarija i ĉudotvornih naprava. ErAonomska po
magala mogu za~sta bitl korlsna, ali savjetujem svakome da s
ĉuva naprava za koje se tvrdi da mogu izl~eĉiti KTS, kaţ
Rempel.
Pazite na pojavu simptoma i reagirajte odmal
Pazite na rane znakove KTS-a kao što je jutarnj
ukoĉenost ruku ili šaka, nespretnost, nesposobnos
skupljanja šake ili slabost u palĉevima i poduzmite od
mah preventivne mjere ili mjere lijeĉenja, savjetuj
Tager.
Koristite led. Ako patite od KTS-sirnptoma, tada kc
ristite led kako bi smanjili oteklinu ili upalu. Na ruĉr
zglob i podlakticu 2-3 puta dnevno stavite vrećicu s le
dom i drţite 5-15 min., savjctuje Retnpcl. Istovreme
no bi trcbali voditi raĉuna o poduzimanju mjera z
uklanjanje uzroka Vaših poteškoća.
Izbjegavajte vrućinu. Vrućina moţe pogoršati KT~
hrućina moţe bitl korisna za opuštanje mišića, ali tes'1zoće s
ţivcima nikada ne b~ smjeli l~eĉiti vrućinom. L rućina uzrc
kuje oticanje tkiva što moţe pogoršati problem, kaţ
Rempel.
Uzmite lijekove koje moţete dobiti bez recept:
Kod laganih bolova ili oteklina uzmite Aspirin i
lbuprofen.
76
DOKTOR U KUĆI
v
R.ANE NA KOZI NASTALE TRLJANJEM
ILI U KONTAKTU S ODJEĆOM
13 s~edstava da zauv~ek uk2orzite rane od tr janja koţe
a li dolazi do trljanja vaše koţe ili Vam odjeća
D stvara probleme na koţi? Ako je odgovor potvr-
dan tada vjcrojatno imate probleme koji bi se ukratko
mogli opisati kao rane nastale trljanjem. Iako su takvc
rane rijetko ozbiljniji problem ipak nepovoljno utjeĉu
na elastiĉnost vašeg hoda.
Takve su rane posljedica poremećeja u ravnoteţi
koţe. U normalnom sluĉaju tijelo odbacuje nekoliko
stanica koţe i nadomješta ih novim stanicama, radi se
o manjem broju stanica. Kod rana nastalih trljanjetn
dolazi do povreda većeg sloja koţe od onoga kojeg ti-
jelo moţe nadomjestiti, kaţe Rodney Basler, M.D.,
dermatolog i asistent na katedri za internu medicinu
na Universiry of Bebraska Medical Center u Omahi.
Crvenilo i nadraţenost su prvi znakovi ovakvih
rana. Ako dode do pogoršanja pojaĉavaju se i bolovi i
nadraţenost koţe. Ako se ne bolest ne lijeĉi ili se ran-
jeno mjesto stalno vlaţi znojenjem ili moĉenjem
moţe doći do pucanja koţe, luĉenja tekućina ili ĉak do
krvarenja, upozorava William Dvorine, M.D., derma-
tolog i voditelj odjela za dermatologiju u bolnici St.
Agnes u Baltimoreu. Na kraju moţe doći do upale.
Na sreću to se rijetko dogada. Najpogodeniji ovim
problemom su atletiĉari i ljudi s prekomjernom
teţinom. Zašto baš te dvije grupe? Gdje veća površina
koţe dolazi u kontakt s drugom koţom (kao kod debl-
jih i mišićavih ljudi) vjerojatniji je nastanak rana od
traljanja, kaţe Basler, koji je i predsjednik Task Force
za sportsku medicinu na Ameriĉkoj Akademiji za
Dermatologiju. Kad se atletiĉari kreću pojaĉava dolazi
do pojaĉanog meĊusobnog trljanja pojedinih površina
koţe. Osim toga oni ĉesto nose odjeću od grubih ma-
terijala koja dodatno moţe nadraţiti koţu. U podruĉja
gdje se pojavljuju ove rane spadaju izmedu ostalih va-
nujski i unutarnji dio natkoljenice, oba pazuha, kod
ţena površine ispod grudi i iznenadujuće muške bra-
davice na prsima (vidi Jogeri, paţnja!). Osobe koje se
bave joggingom ĉesto pate od rana na natkoljenicama,
ali Basler tvrdi da je to uglavnom problem muškaraca.
Joggeri, paţnja!
Iako naziv jogerska bradavica zvuĉi pomalo
ĉudno ova vrsta rane se ĉesto pojavljuje medu
trkaĉima posebno kod onih koji trĉe dulje staze.
Na kraju maratona moţe se vidjeti odreĊen broj
trkaĉa s krvavim majicama na prsima, kaţe
Rodney Basler. Te su rane uzrokovane odjećom
od grubih materijala i deset puta su ĉešće kod
muškaraca nego kod ţena, koje nose grudnjake.
Slijedeći savjeti g. Baslera mogu Vam pomoći u
preventivi joggerskih bradavica.
Za ţene.
· Kod trĉanja nosite mekani grudnjak s košarica-
ma, koji dobro prianja.
Za muškarce:
· Ako vremenski uvjeti dozvoljavaju trĉite bez
majice.
· Nosite mekane majice od prirodnih materijala
kao što je pamuk umjesto majica od nadraţujućih
sintetiĉkih tkanina
· Prije trĉanja na bradavice nanesite masnu kre-
mu.
· Ako ništa ne pomaţe, stavite flaster koji pokriva
samo bradavicu i prsten oko bradavice. Na taj
naĉin povreda koţe i bolno ĉupanje dlaĉica pri od-
stranjivanju flastera svodi na minimum.
77
DOKTOR U KUĆI
Halo, doktore?
Rane od traljanja obiĉno se mogu lijeĉiti kod
kuće, ali ponekad je nuţna lijeĉniĉka pomoć.
Prema rijeĉima Williama Dvorinea kod pojave sli-
jedećih znakova trebate posjetiti lijeĉnika:
· Ako dode do pogoršanja Vaših rana iako već tje-
dan dana koristite puder/kremu.
· Ako koţa puca ili ako je vlaţna.
· Ako imate temperaturu ili groznicu, a na koţi
osjećate vrućinu.
On tu razliku medu spolovima pripisuje razliĉitom
kutu poloţaja kukova. Bez obzira na to da li ste ţena
ili muškarac ove Vam rane ne trebaju zagorĉavati
ţivot. U nastavku ćemo dati nekoliko savjeta kako bi
ublaţili već postojeće rane i sprijeĉili njihovo ponovno
nastajanje:
Pazite da Vam je odjeća ĉista. Ovaj naputak odnosi
se posebno na odjeću koju nosite kad trĉite ili gimna-
sticirate. Prljavština i znoj mogu se nakupiti u materi-
jalu i nadraţiti koţu, upozorava Dvorine. Koristite
blagi prašak i ĉesto perite odjeću.
Štedljivo s izbjeljivaĉima. Izbjeljivaĉ moţe
nadraţiti koţu na kojoj već ima rana. To sam posebice
opazio kod osoba koje se bave borilaćkim sportovima, oni svo-
ju odjeću ĉesto peru sredstvima za izbje jivanje, i moguće je da
ju nedovo jno ispiru, kaţe Dvorine. Izbjegavajte sredstva
za izbjeljivanje ili barem paţljivo isperite odjeću.
Isperite kupaći kostim. Klor u bazenima takoĊer
moţe nadraţiti koţu, dakle trebali bi poslije plivanja u
kloriranoj vodi uvijek isprati kupaći kostim i istuširati
se.
Rane naprašite puderom. Puder koji se svakodnev-
no ili prije treninga nanosi na rane moţe djelovati kao
zaštita i tako reducirati trljanje. Nanošenje pudera moţe
spr~eĉiti pogoršavanje već postojećih rana, kaţe Dvorine.
Skoro svaki puder je prikladan, ali bilo bi dobro kori
stiti puder koji sadrţi talk, savjetuje Hillard H
Pearlstein, M. D. asistent na katedri za dermatologiji
na Mount Sinai School of Mcdicinc u New Yorkc
Ovi preparati izvrsno isušuju koţu i usisavaju vodu
vlagu, kaţe Pearlstein. Ako imate rane u podruĉju pre
pona, a imali ste gljiviĉni infekciju kao npr. tinea cru
ris, tada bi moţda bilo dobro upotrijebiti puder proti
gljiviĉne infekcije, a koji se moţe dobiti bez recepta
On ima tu prednost da osim što smanjuje trjanje uništava
g jivice koje su moţda još uv~ek tu, kaţe Dvorine. Koris
tite kremu. 0,5 ili 1-postotne hidrokortizonske krem
mogu ublaţiti rane nastale trljanjem (mogu se dobi~
bez recepta). Kortizon smiruje upalu koţe i ozdravlj
ju. Kremu moţete nanijeti danju ili ako Vam je to nez
godno samo noću. Ako krcmu koristitc noću, Dvorin
predlaţe da kremu ujutro isperete mineralnim i1
baby-uljcm, a danju koristite pudcr. On savjetuje da s
izbjegava sapun i voda kod ispiranja krerne, jer on
mogu dodatno nadraţiti koţu.
Štedite svoj pazuh. Izbjegavajtc dcodoranse i anti
transpirante ili ih barem koristite u manjoj mjeri, ak~
imate rane pod pazuhom. Osim toga nemojte brijat
dlaĉice pod pazuhom, dok ranc nc zacijele. To moţ
samo dodatno nadraţiti koţu.
Nosite biciklistiĉke hlaĉice. ?:
Dolaţenje biciklistic'1zih hlaĉica u modu u
zadnjih pet godina izvrsno je doprinjelo
LJ
uklanjanju rana od tra janja, tvrdi Basler.
Te sportskc hlaĉicc s uskim nogavica-
ma koje doplru otprilikc do srcdinc
natkoljenice su za trkaĉe pravi blagos-
lov. : ,
Ograniĉite svoju aktivnost. Iako ra-
ne od trljanja najĉešće nisu ozbiljne
moţe se dogoditi da Vam bude prebol-
no bavljenje onim aktivnostima koje
su uzrokovale nastanak rana. U tom sluĉaju Basle
predlaţe da na nekoliko dana prestanete s tom aktiv
nošću i pustite rane da zacijele. Kad ste spremni pono
vo se baviti istom aktivnošću trebate zaštititi koţu
prije svakog treninga nanesite debeli sloj kreme na po
vršine gjde se obiĉno pojavljuju rane.
78
DOKTOR U KUf:I
HRAPAVE RUKE
12 koraka do njeţnih ruku
ovoljno je teško patiti od suhe koţe, ali je suha
D koţa ponekad tako loša da postane hrapava -
crvena, hrapava, perutava i ĉak ispucana i krvava. Ruke
su ĉesto ţrtvom takvih patnji jer su svakodnevno iz-
loţene lošem tretmanu, tako što ih uvijek ponovno
peremo, izlaţemo nagrizajućim kemikalijama, sredst-
vima za ĉišćenje i prirodnim elementima. Svejedno da
li ste pismonoša, radnik u tvornici konzervi, barmen
ili kao roditelj bezbroj puta dnevno mijenjate pelene
vjerojatno Vaše ruke "ostaju kratkih rukava". Da bi ra-
zumjeli zašto je rukama tako loše pomoći će nam da
bacimo pogled na sastav koţe. Promatrajte svoju koţu
kao neprekidan sloj ulja i vode, kaţe Paul Lazar, M.D.,
profesor za kliniĉku dermatologiju na Northwestern
University School of Medicine u Chicagu. Gornji sloj
koţe koji se oznaĉava kao stratum corneum sastoji se
od 6 do 12 slojeva stanica. Ti slojevi sadrţe lipide ili masti
koji funkcioniraju kao bar~era za zadrţavanjevlage u koţi,
objašnjava Ruby Ghadially M. D., asistentica na kete-
dri za dermatologiju na kalifornijskom sveuĉilištu u
San Franciscu. Zato jer je zrak u okolini suhiji od Vaše
koţe, ta barijera spreĉava gubljenje tekućine prema
van, kaţe ona. Na ţalost stalno vlaţenje i sušenje koji-
ma je izloţena naša koţe tokom normalnog dana mo-
gu dovesti do gubljenja zaštitnih ulja koja pomaţu
oĉuvanju vlage. Osim toga to moţe oštetiti koţu isušivan-
jem, kaţe Jerome Z. Litt, M.D. asistent na katedri za
dermatologiju na Case Western Reserve University
School of Medicine u Clevelandu. Ako istovremeno
doĊe do uklanjanja zaštitnog sloja koţe i gubljenja vla-
ge tada je rezultat suha koţa koja ubrzo moţe postati
hrapava i bolna. Zimi se najĉešće pati od suhe, hrapa-
ve koţe na rukama pod utjecajem razliĉitih faktora. U
zatvorenom grijanje reducira vlagu zraka što vodi
gubljenju vlage u koţi. Istovremeno hladan suhi zrak i
vjetar oduzimaju koţi dragocjenu vlaţnost.
Albert M. Kligman, M.D., Ph.D., poĉasni profesor
dermatologije na University of Pennsylvania School
of Medicine u Philadelphiji svraća paţnju na to da
koţa s godinama postaje suhija. Na ţalost suha ili hra-
pava koţa nije samo neugodna nego je i podloţnija
Moć vazelina
On je mastan, teţak i dobro se razmazuje,
kaţe Albert Kligman, i trebao bi biti najdjelotvor-
nije sredstvo na trţištu za tretman suhe, hrapa~e
koţe.
Do nedavno je većina lijeĉnika vjerovala da
je vazelin lijekovit zbog toga jer u sebi zadrţava
razliĉite tvari. Drugim rijeĉima on zadrţava vlagu i
spreĉava njeno isparavanje. Lijeĉnici pretpostavlja-
ju da vazolin za razliku od ostalih vlaţnih krema,
jednostavno ostaje na površini koţe. Istraţivanje
objavljeno 1992. pokazalo je meĊutim da vazolin
djeluje sloţenije od samog pokrivanja koţe.
Tijekom istraţivanja istraţivaći su dobrovoljcima
na koţu nanijeli aceton, a isto su napravili i s jed-
nom vrstom miševa bez dlake, kako bi odstranili
lipide iz koţe, uslijed ĉega je koţa postala suha.
Tad su nanijeli vazolin. Prema rijeĉima Ruby
Ghadially koja je sudjelovala u pokusu, vazolin je
prodro u gornje slojeve koţe i tamo je nadomje-
stio izgubljene lipide ili masti. U normalnim
sluĉajevima masti u vanjskim slojevima koţe
funkcioniraju kao barijera koja štiti koţu od ispa-
ravanja vlage. Vazolin je najdjelotvornije štitio
koţu kad bi ga nanijeli nakon oštećivanja koţe.
79
DOKTOR U KUĆ:1
Halo, doktore?
Ako je koţa hrapava dulje vrijeme, moţda se
ne radi o ispucaloj koţi,kaţe Paul Lazar. Pazite na
slijedeće znakove koji ukazuju na to da koţa vaših
ruku nije samo hrapava:
· Svrbeţ
· Natekla ili upaljena mjesta na koţi
· Vlaţni mjhurići iz kojih curi tekućina
· Srebrnasta prhut (znak za pojavu ljuskavog liša-
ja)
Nadraţenjem uzrokovan kontaktni dermati-
tis, vrsta osipa koji nastaje prekomjernim kontak-
tom s kemikalijama, sredstvima za ĉišćenje i dru-
gim sredstvima koja mogu nadraţiti koţu, mogao
bi biti kriv za Vaši ispucalu koţu. Alergija na raz-
liĉite tvari takoder moţe biti uzrok osipa. Osim
toga intenzivno ĉešanje moţe izazvati bakterijsku
infekciju, ĉije izljeĉenje zahtijeva tretman s anti-
bioticima, za koje je obavezan recept. Ako pretpo-
stavljate da Vaše ruke nisu samo ispucale posjetite
lijeĉnika.
drugim vrstama poteškoća kao što je bakterijska infek-
cija. Osim toga takva je koţa osjet jivga na djelovanje na-
draţujućih tvari, kao što su sredstva za ĉišćenje, kaţe
Ghadially
Slijede preporuke struĉnjaka za zaštiti suhe, hrapave
koţe ruku i njen oporavak.
Nosite rukavice. Vjerojatno Vam je mama to govori-
la svaki put kada ste zimi došli do izlaznih vrata.
Pri radu nosite rukavice. Nositc vinilnc rukavice
što jc ĉešće moguće kod pranja suĊe, ribanja kade ili
kad izlaţete ruke kemikalijama ili sredstvima za
ĉišćenje sa-
vjetuje Lazar.
Vinilne ruka-
vice imaju
prednost prcd
gumenima jer
ne izazivaju
alergijske rea-
kcije.
Pamuĉna po-
dstava je do-
datna pred-
nost jer osi-
gurava protok
zraka. U su-
protnom, nedostatak zraka moţe dodatno nadraţiti
hrapavu koţu. Nošenje pamuĉnih rukavica kod suhih
poslova kao što je brisanje prašine moţc smanjiti tral-
janje i moguće povrede koţe.
Štitite se od sunca. Ultra jubiĉaste zrake oštećuju koţu i
samo pogoršavaju suhoću i ispucalost, kaţe Kligman. Dakle
trebali bi paziti da pri izlaganju suncu koristite zašiti-
nu kremu sa minirnalnim zaštitnim faktorom 15.
Namaţite se vazelinom. Struĉnjaci se slaţu da je za
suhu koţu najpogodniji vazolin. Metoda za postizanje
dobrih rezultata bez da vazclin bude posvuda razma-
zan: utr-ljajte vazolin naveĉer prije spavanja i stavite
pamuĉne rukavice. To
moţete napraviti prije nego sjednete pred televizor ili
da bi ĉitali novine, kaţe Lazar. Prema Kligmanovim ri-
jeĉima nakon tjedan dana redovite upotrebe vazelina
koţa će postati njeţna.
Vlaţne kreme. Ako ne volite vazolin koristite proiz-
vod koji Vam se sviĊa. Dermatolozi preporuĉuju
proizvode kao Eucerin, Nivea, Lubriderm, Moisturel
i Aquaflor. Mislite na to da je krema bolja zaštita od
80
I>OKTOR U KU(:I
losiona, jcr jc masnija i tcţa. Bez obzira na to koji
proizvod koristite, upotrcbljavajte ga nekoliko puta
dnevno, poscbno poslije tuširanja ili pranja ruku.
Nemojte brinuti zbog lanolina. Što se lanolina
tiĉe, tvari koju ncki oznaĉavaju kao jaki alergen, i
Kligman i Lazar poriĉu da on uzrokujc tolike alergij-
skc rcakcijc kao što se ponckad tvrdi. Kligman te
tvrdnje pripisujc laţno pozitivnim rezultatima kod
proba na alergenc. Lanolin je otprilike u istoj mjeri
alergen kao i voda, dodaje.
Izbjegavajte ĉudotvorna sredstva. Drugim rijeĉima,
nc treba Vam vitamin A, E ili C ili nercovo ulje, tvrdi
Kligman.
Štedite svoj novĉanik kao i ruke. Što je skuplji ne-
ki prcparat, tim manje vrijedi, tvrdi Kligman.
Izbjegavajte parfeme. lako su mirisni preparati uzro-
kom tek malobrojnih alerg~a ipak mogu kod osjet jivih judi
izazavati aler~~ski osip, kaţe Ghadially
Upotrebljavajte blagi sapun. Ivor?~ je na dobrom ~lasu
što se tiĉe ĉistoće, ali je sve drugo nego blago sredstvo, kaţe
Kligman. Odaberite jako/prekomjerno masan sapun
ili ĉak mlijeko za ĉišćenje. Nekoliko prijedloga: Dove,
Basis, Eucerin, Aquanil, S. C. losion ili Moisturil.
Cetaphil neki dermatolozi prcporuĉuju kao najblaţe
sredstvo koje se moţe kupiti. Ovaj je proizvod cije-
njen i preporuĉljiv za problematiĉnu koţu. Izbjega-
vajte deosapune, osim Levcra 2000, savjetujc Kligman.
Izbjegavajte vruću vodu. Što je vrelija voda tirn
djelotvornije uklanja ulje, bilo da se radi o masnoći na
sudu ili o dragocjenim uljima koja sadrţi koţa. Za ku-
panje i pranje ruku koristite toplu vodu.
Vlaţite Vaš dom. Ova njera nije tako cfikasna zaštita
od suhe koţe kao ranije navedene mjere, kaţe Lazar,
ali pomaţe da zrak u domu bude vlaţan.
81
no~crou u ~ćl
HRAPA~E USNICE
7 savjeta da Tjaše usnice postanu njeţne
ko su Vam ljubljenje i smijeh bolni vjerojatno
, patite od ispucalih usnica. Grubo zimsko vrije-
me, suho grijanje, navika oblizivanja usnica - sve to
doprinosi isušivanju usnica jer uzrokuju isparavanje
vlage u koţi. Posljedice su ispucale i osjetljive usnice
što je dovoljno da se odviknete od smijanja. Vaţno je
usnice štititi od ispucavanja, ne samo zbog izgleda, već
i zbog zdravlja. Herpes, bakterijske infekcije i drugi
problemi napadaju usnice koje su već ošetćene ispuca-
lošću. Kako bi usnice bile njeţne i vlaţne moţete uĉi-
niti slijedeće:
Ne oblizujte usnice. Ponavljano izlaganje usnicama
vodi oduzima im vlaţnost i time one postaju suhe.
Ljudi se osjećaju bolje kad oblizuju usnice, ali to samo
pogoršava problem, upozorava Paul Lazar, M.D., pro-
fesor za kliniĉku dermatologiju na Northwestern
University School of Medicine u Chicagu.
Upotrebljavajte balzam za usnice. Mnogi proiz-
vodi se mogu dobiti bez recepta. Odaberite jedan koji
Vam se svida, tako da ga ĉesto upotrebljavate. Većina
tih proizvoda za njegu usnica su voštana ili za razazi-
vanje i djeluju tako da pomoću zaštitne barijere
zadrţavaju vlagu.
Isprobajte vazelin. Obiĉan vazolin je dobar i za
usnice, tvrdi Jerome Z. Litt, M. D., asistent na katedri
za dermatologiju na Case Western Reserve University
School of Medicine u Clevelandu.
Upotrebljavajte ruţ za usne. Kad pogledate starije
ţene i muškarce utvrdit ćete da se njihove usnice raz-
likuju, a posebno se to odnosi na donju usnicu, kaţe
Albert Kligman, M. D., Ph. D., poĉasni profesor za
dermatologiju na University of Pennsylvania School
of Medicine u Philadelphiji. On tu razliku pripisuje
djelomiĉno korisnim svojstvima ruţa za usnfce, koji
usnama daje vlaţnost i štiti ih od štetnih ultraljubiĉa-
stih sunĉevih zraka. MeĊutim izbjegavajte kozmetiku
proizvedenu u slabo razvijenim zcrnljama jer ĉistoća
takvih proizvoda moţe varirati,
Blokirajte sunĉeve zrake. Ultraljubiĉaste sunĉeve
zrake mogu oštetiti ili isušiti osjetljivu koţu usnica.
Usnice su zaista mjesto gdje ĉesto nastaje rak koţe.
Usniee ne sadrţe
rnr~lanin lni<rmPnt
koji štiti koţn od
sunca) i to je uzrok
da mogu lakše izgo-
riti na suncu, prim-
jećuje Ruby Gha-
dially M. D" asi-
stent na katedri za
dermatologiju na
kalifornijskom sve-
uĉilištu u San Fra-
nciscu. OdreĊene
vrste raka koţe, koje
se javljaju na usni-
cama, mogu biti
opasnije i sklone su širenju, kaţe ona. Ako ćete dakle
biti vani na suncu upotrijebite balzarn za usnice koji
sadrţi kremu za zaštitu od sunca. Odaberite proizvod
za zaštitnim faktorom 15 ili više.
Provjerite svoju pastu za zube. Alcrgija na pastu za
zube ili vodu za ispiranje usta moţe biti uzrok hrapa-
vim, crvenim usnicama, kaţe Litt. Pokušajte nekoliko
dana bez upotrebe vode za ispiranje usta i promijenite
zubnu pastu, da vidite da li će problem nestati. Nakon
pranja, zube trebate dobro isprati.
Pazite na prehranu. Ako su Vam usnice ispucale,
znaĉi da su osjetljivije, a neka bi ih jela mogla dodatno
nadraţiti. Lazar preporuĉuje izbjegavanje papra, senfa,
umaka za roštilj, soka od naranĉe i alkoholnih pića,
kako ne bi došlo do nadraţivanja usnica tijekom pro-
cesa ozdravljenja.
82
DOKTOR U KUĆI
v
SINDROM KRONICNOG UMORA
20 naĉina kako ga se r~ešiti
indrom kroniĉnog umora (SKU) postao je jedna
S od najnovijih medicinskih zagonetki. Ova tegoba
koju su u osamdesetim godinama mediji nazivali
Yuppie ~ripa (bolesni manjak energije) jer se ĉinilo da
napada mlade i ambiciozne ljude, osobito ţene, isto
tako zbunjene i frustrirane pacijente, lijeĉnike i
istraţivaĉe.
Oboljeli od SKLl-a pate od iscrpljujućeg umora,
koji se moţe beskonaĉno nastavljati. Njihovi simpto-
mi koji nalikuju gripi - umor, malaksalost, bolovi u
mišićima, grlobolja, lagana groznica i nateĉeni limfni
ĉvorovi-ĉesto traju još dugo nakon svog poĉetka koji
se pogodenima isprva ĉini kao gripa, mononukleoza ili
neka druga zarazna bolest. Depresija, ĉesti pratilac
mnogih kroniĉnih bolesti, moţe pratiti neki od drugih
simptoma kroniĉnog umora. Isto vrijedi i za kognitiv-
ne probleme poput zbunjenosti i zaboravnosti, kao i
za poteškoće sa spavanjem.
Postoje brojne teorije o uzrocima kroniĉnog
umora, ali do sada nitko nije dao definitivan odgovor
na to pitanje. Je li to neki virus? Da li je genetski uvje-
tovan?
Da li nastaje zbog pogrešnog funkcioniranja imuno-
loškog sistema. Nitko ne zna toĉno.
Ueć je i samo postavljanje dijagnoze SKU-a problema-
tiĉno, jer ne postoje krvne pretrage ili rendgenski
snimci koje mogu potvrditi ovu bolest: Da, ovaj paci-
jent boluje od kroniĉnog umora. Umjesto toga do dija-
gnoze se dolazi metodom iskljuĉivanja ostalih bolesti
tj, lijeĉnik mora iskljuĉiti ostale bolesti poput anemije,
multiple skleroze, problema sa štitnjaĉom, koţnog
lišaja pa i samog raka, kod kojih se mogu pojaviti sliĉni
simptomi.
Simptomi SKU-a su jako sluni simptomima drugih
bolesti, kaţe James F. Jones, M. D. profesor pedijatrije
na univerzitetu Colorado School of Medicine i su-
radnik na National Jewish Center for Immunology
and Respiratory Medicine u Denveru. Moţe se reći
da je kroniĉni umor jedna od najĉešće spominjanih te-
goba koje lijeĉnici mogu ĉuti od svojih pacijenata.
Nekoliko novinskih izvještaja ukazivalo je na epide-
mije SKU-a. Usprkos tome vrlo je malo sluĉajeva u
kojima se SKU-a proširio u cijeloj obitelji, kaţe Jones.
Zajedno s mnogim drugim istraţivaĉima on sumnja u
to da je bolest jako zarazna.
Bolest se moţda uopće ne moţe svesti na neki
odredeni uzroĉnik, već na neko nekog domaćina
(nešto u ĉovjeku kojeg je napala bolest) koji omoguća-
va da u ĉovjeku nastane bolest.
Što moţete napraviti ako bolujete od kroniĉnog
umora? Ne postoji lijek za to. Nitko vam ne moţe
reći kako dugo ćete biti bolesni. Bolest se postaje sve
teţa i nije smrtonosna. Obiĉno je ĉovjek najbolesniji
tokom prve godine, ĉesto prije nego što se uopće dija-
gnosticira sindrom kroniĉnog umora.
Morate nauĉiti kako da izac~ete na kraj s bolešću, kaţe
Orvalene Prewitt, predsjednica National Chronic
Fatigue Syndrome Association, ĉije je sjedište u
Kanzas Cityu u Missouriju. Ako u budućnosti bude pro-
naclen l~ek , to bi bilo predivno. To bi bio poseban bombon.
Ali ako ste nauĉili ţivjeti s ovom bolešću, uĉinili ste sve što
moţete u ovom trenutku. Jones ukazuje na to da se paci-
jenti ponekad oporave. Imao sam pac~ente koji su bili bo-
lesni tri do petgodina i koji su tada ozdravili. Do ozdrav jen-
ja moţe ponekad jako brzo doći.
Ovdje su strategije pomoću kojih moţete izaći
na kraj s kroniĉnim umorom, koje su preporuĉili ek-
sperti- lijeĉnici, psihoterapeuti i pacijenti. Neke se od-
nose na fiziĉku stranu bolesti, neke na emocionalne
aspekte ţivota s kroniĉnom bolešću, a neke se sastoje
od jednostavnih, praktiĉnih savjeta. Zajedno sa savjeti-
ma i brigom vašeg lijeĉnika one vam mogu pomoći da
iz dana u dan ţivite s kroniĉnim umorom.
Naĉinite pertnerstvo s Vašim timom za zdravst-
venu skrb.L'odite razgovor s Lašinc l~eĉnikom kako biste
utvrdili da li se dobro razum~ete, savjetuje Meredith
Titus, PH. D., psiholog na Menninger Clinic u
Topeci, Kanzas. Pitajtega kadga moţete nazvati i kada on
moţe odgovoriti na vaš poziv. Oslonite se na vlastitu intuici-
ju. Nauĉite nešto o svojoj bolesti i nemojte se bojati
postavljati pitanja o njoj.
83
DOKTOR U KUĆI
Teškoće
oko postavljanja dijagnoze
Komiĉarki Gildi Radner pogrešno je postavljena dijagnoza sindroma kroniĉnog umora, ĉime je usporeno
otkrivanje raka jajnika, od ĉega je na kraju umrla. To je jedna od najvećih zamki u koju moţete upasti pri
otkrivanju kroniĉnog umora.
Ako dakle pretpostavljate da moţda bolujete od kroniĉnog umora, morali biste biti sigurni da je vaš lijeĉnik
iskljuĉio sve ostale bolesti koje mogu izazvati sliĉne simptome.
Budući da ne postoji test za dokazivanje sindroma kroniĉnog umora Centers for Disease Control utvrdili su
1988 smjernice za njegovo dijagnosticiranje. Prema tim smjernicama morate trpiti od iscrpljujućeg, koji je vaše
aktivnosti tokom šest mjeseci reducirao za 50 posto. Osim toga trebali biste imati barem osam od navedenih
stmptoma: · lagana groznica ili jeţenje · grlobolja
· opća slabost mišića
· problemi ili bolovi u mišićima
· umor koji traje barem 24 sata nakon neke za vas uobiĉajene aktivnosti
· glavobolja, koja se s obzirom na vrstu, jaĉinu ili pravilnost razlikuje od one od kakve je ĉovjek imao prije
bolesti
· bolovi u zglobovima bez otjecanja ili crvenila
· zaboravnost, zbunjenost ili teškoće pri koncentriranju
· teškoće pri spavanju kao i besanica
· brzo izbijanje simptoma, obiĉno u roku od nekoliko sati ili dana
Uĉinite sve što moţete za svoje tijelo. Slijec principe zdravog ţivota: jcditc hranjivc namirni spavajte dovoljno,
izaberite neku vrstu laganog tren ga, pa bila to samo šetnja od pct minuta.
Ţalujte za onim što ste izgubili. Morate prihva ~injenicu, da imate kroniĉnu holest, objašnjava Sebra Kc rin
Pitzele, autorica knjige We Are Not <9lone: Learn~ to Live with Chronic Ilfness. To znaĉi da napuštate o~ što
ste prije bili, a prihvaćate ono, što ste sada.
Dopustite si da osjetite vlastite osjećaje. Mora osjetiti osjećaj gubitka, tugovanja, bijesa i tuge, kac saznate da
irnate kroniĉnu bolest, kaţe Titus.
Ne optuţujte se. Niste vi krivi za to što stc bolesn U ovoj zem ji su svi smo programirani da mislimo, kako st
moţemo svladati, ako dovo jno teško radimo, kaţe Jone~ Ne sm~ete se osjećati krivima, jer bolujete od nve
bolesti.
Traţite podršku. Puno pomaţe ako razgovarate s druAin pac~entima, kaţe Judy Basso, oboljela od SKU-a i
pred~ sjednica Chronic Fatigue Syndrome Association o~ Minnesota u Minneapolisu. Ne morate puno objašr
javati, i rze moţete ovaj osjećaj sami svladati. Ona ukljuĉivanje u grupu za samopomoć kao spasonosan potez,
koji je njoj pomogao da naĊe ţivotni oslonac. Puno se nauĉi od ostalih ljudi i to te moţe odvratiti od toga da
svoju obitelj i prijatelje opteretiš vlastitim problemima. Ona upozorava na neke grupe za samopomoć koje takve
susrete koriste kao priliku da prodaju alternativne proizvode.
Trebali biste ĉesto razmisliti da li biste moţda trebali potraţiti psihoterapeutsko savjetovalište budući da
depresije ĉesto prate kroniĉne bolesti. Sto se tiĉe SKL1-a, dosta je teško naĉiniti razliku izmeĊu osjećaja
iscrpljenosti i osjećaja bespomoćnosti i bezizlaznosti koji su ĉesto povezani s depresijorn, kaţe Titus.
Razgovor s psihoterapeutom rnogao bi biti od pomoći.
James FJones, M.D., pita;Kako se moţe lijeĉiti nešto. ako se ne zna , što to uzrokuje ? To je polazna toĉka ci-
jelog pitanja. Osloniti se na ove alternativne terapije je pravi rulet.
84
DOKTOR U KUĆI
Alternativne terapije
Janet Bohanon, koja je 1975. oboljela od SKLJ-a, procjenjuje da je u prvih deset godina svoje bolesti u potrazi
za olakšanjem potrošila 30 000 do 40 000 dolara.
U metode lijeĉenja koje je primijenila i od kojih nijedna nije bila uspješna ubrajale su se prirodna sredstva za
lijeĉenje, injekcije vitamina B12, pĉelinji pelud, analiza kose, uzimanje vodikovog superoksida, dijeta za
mršavljenje koja se sastojala od vode i soka aloe vere, trogodišnja kura lijekovima, koja se temeljila na teoriji
preosjetljivosti na kvasac kao uzroĉniku SKU-a, akupunktura, preparat kalija, koji je imao okus po motornom
ulju, i aparat od 200 dolara, koji negativno nabijene ione baca u zrak. Ona je takoder pokušala svoje aluminijske
i teflonske lonce zamijeniti staklenim. Dala je ispitati svoju vodu iz vodovoda na olovo. Prebacila se na
hipoalergene proizvode. Ona je još uvijek bolesna.
Poput mnogih SKLJ-pacijenata bila sam nemoćna, oĉajna i spremna da povjerujem u sve, kaţe Bohanon. Nakon
što sam 1985. Pomagala pri osnivanju National CES Association shvatila sam kako je vaţno preispitati ove
takozvane lijekove i terapije.
Ona nije jedina koja je iskušala oĉajniĉke metode. SKLJ je frustrirajuća bolest, kaţe John.H.Renner, M. D.,
predsjednik Consumer Health Information Research Institute u Cansas Cityiju, Missouri, i ĉlan predsjedništva
National Council Against Health Fraud. Cwa bolest nudi nadrilijeĉnicima pravu priliku za iskorištavanje. Ljudi
se razoĉaraju u svoje lijeĉnike, jer im medicinari ne mogu ponuditi nikakve lijekove i imaju osjećaj da ne mogu
imati nikakav utjecaj na svoje vlastito zdravlje, kaţe Renner. Tada se pojavi netko tko tvrdi da ima l~ek za to,
vrlo je topao i pun razum~evanja, i pac~ent ima osjećaj da se konaţno netko brine za njega, dodaje Renner.
Prava je ironija da su ipak mnoge takozvane terapije jednostavno prenesene sa drugih neizljeĉivih bolesti na
SKU. Nekoliko proizvoda koji su se nekad prodavali kao lijek protiv raka, trebali su navodno lijeĉiti AIDS, kad
se ta bolest pojavila, kaţe Renner. Sada bi oni navodno trebali lijeĉiti SKU. Kao primjere navodi slijedeća
sredstva: sredstva za jaĉanje imuniteta, vodikov superoksid, hipertermiju
(postupak koji se sastoji u tome da se uzme krv, zagrije i ponovno ubrizga u tijelo) te nadopune prehrani.
Nekoliko proizvoda štete vam moţda samo tako da vam isprazne novĉanik, no drugi vam mogu ugroziti
zdravlje. Bolest koja nije smrtonosna poput SKLJ-a moţe se pretvoriti u katastrofu ako niste oprezni, upozorava
Renner. Ili moţete pogoršati simptome. Uzimanje biljke gingseng uzrokuje na primjer umor.
Kako se moţete zaštititi? Budite nepovjerljivi:
· Ako su osobine koje pripisuju nekom proizvodu previše lijepe, da bi bile istinite. Ako zvuĉi prelijepo, da bi
bilo toĉno, onda je to vjerojatno tako, misli Renner.
· Ako ĉovjek radije koristi preporuke nego znanstvena istraţivanja, kako bi dokazao vrijednost proizvoda. Neka
se bolest moţe povući i pacijent se moţe bolje osjećati zbog placebo efekta (pogodno djelovanje koje nastupi,
no koje se ne moţe pripisati nekoj posebnoj osobini supstance).
· Kad vam kaţu, Budite jedan od malobrojnih sretnika, koji znaju za ovaj proizvod. Ili da je to neko tajni lijek,
kojeg medicinari ne ţele podijeliti s javnošću. Kad bi uistinu postojao neki tajni lijek protiv raka, tada ne bi niti
jedan lijeĉnik niti ĉlan njegove obitelji umro ikada od raka, kaţe Renner.
· Ako vam prateća informacija brani da vašem lijeĉniku kaţete da koristite taj proizvod.
· Ako prodaja ovog proizvoda ide poput lavine.
· Ako se koriste izrazi poput ispuniti vaše tijelo kisikom, osloboditi vaše tijelo otrova ili oĉistiti vaše tijelo od
više otrova.
· Ako lijeĉnik oĉigledno profitira od toga. Na primjer: Vaš lijeĉnik inzistira na tome da vitaminske preparate
kupujete od njega, a ne u vašoj mjesnoj apoteci.
85
DOKTOR U KUĆ:I
Mudro koristite svoju energiju. Mnogi pacijenti pripovijedaju da svoje vrijedne zalihe energije upotrebljavaju
kao novĉiće iz kasice prasice. Oprezno se racionalizira sa svakom iskrom energije, objašnjava Basso.
Postavite si realistiĉne ciljeve. Jednog dana kad varn bude išlo loše, ne biste si trebali uzeti za ci j da idete u
nabavu, već da se tuširate, obuĉete, napravite si sendviĉ i operete sucle, predlaţe Pitzele. Moţda morate smanjiti
svoja oĉekivanja, ali tada moţete ostvariti svoje ciljeve.
Štedite svoju energiju. Sjednem na stolicu u kuYcinji umjesto da stojim., kaţe Basso. Kada nosim rublje u po-
drum, uzmem novine ili neku knjigu sa sobom kako ne bih morao više puta ići gore-dolje po stepenicama.
Nabavite si invalidsku iskaznicu za parkiranje; dajte da vam namirnice dostavljaju kući, uzmite kućnu po-
moćnicu. Pitzele tako sortira svoje ţiveţne namirnice kada kupuje, da torba puna konzervi nekoliko dana moţe
ostati u autu, dok je ona ne ponese kući.
Planirajte vrijeme za odmor. Jedna ţena, koju poznajem, napravi kako ona knţe malo poslovno spavanje, um-
jesto da sudjeluje na poslovnom rut1eu kako bi mogla izdrţati radni dan, kaţe Basso. Vaţno je da ĉovjek prije i
poslije aktivnosti isplanira pauzu za odmor.Vi takoĊer morate nauĉiti slušati svoje tijelo. Legnite prije ncgo što
ono poĉne prigovarati., kaţe Pitzele.
Odredite prioritete. Napišite jednu listu s onim što morate napraviti, što ţelite napraviti i što je nevaţno, kaţe
Pitzele. Kao što pacijent Brian Lutterman piše u knjizi Long Nights Journey: Coping with Chronic Fatigue
Syndrome koju je izdala CFS Association of Minnesota: Kada vaša ukupan posao mora biti obavljen u samo
nekoliko sati u jednom danu, a vama je za to preostalo samo malo snage, postepeno će vam postati jasno što je
ono stvarno vaţno.
Nauĉite se prilagoĊavati. Moţda ste prebolesni da odete u kino, ali moţete zamoliti nekog prijatelja da navrati
do vas i donese neko jelo iz kineskog restorana i vi si moţete pogledati neki film na videu, predlaţe Basso.
Ljudima koji vas stvarno vole stvarno je svejedno hoćete li skuhati neku delikatesu ili si jednostavno naruĉiti
peĉeno pile, kaţe Pitzele.
Upisujte plan za radno mjesto i dom u kalend; Sigurno ne ţelite isplanirati vaţan sastanak i rode dansku
proslavu za vaše trogodišnje dijete u isti da kaţe Titus.
Spoznajte svoje granice. Imajte u vidu da nitko, ~ ĉak ni zdrav ĉovjek ne moţe napraviti sve, kaţe Bass
Pokušajte biti realni u odnosu na to što oĉekujete sar od sebe.
Zabavljajte se. Odrţite vaše društvene kontakt kaţe Titus. Moţda ne moţete vaše prijatelje ugostiti zabaviti
onako kako biste to htjeli, ali to još uvijek r znaĉi, da nernate ništa zajedniĉko s njima. Pitzele dc daje da je jako
vaţno da si odvojite vrijeme za razonc du. Ako imate snagu za tri sata, radite dva sata, a tre~ sat provedite tako
da s nekim prijateljem popijete kav ili se kratko prošećite. Odrţite ravnoteţu u svom ţivc tu.
Vodite dnevnik. Ne morate svaki dan voditi bilješke kaţe Titus, ali će vam pomoći da prepoznate sheme
Primijetit ćete kako ste se uţasno loše osjećali u najgo rim danima, ali i da ste to savladali i opet se bolje os
jećali_
Nemojte zaboraviti svoju seksualnost. Seks c'et morati isplanirati za vremena kada se budete dobro osjećah kaţe
Pitzele. Noć nije najbolje vrijeme. Vjerojatno s~ bolje osjećate u podne ili rano ujutro, prije nego št~ ustanete.
Mislite na to da još uvijek imate izbor. Donosit odluke, kaţe Titus. Osjećaj kontrole pomaţe da s~ svladaju
depresivni osjećaji.
Zadrţite smisao za humor. Filmovi koje gledam knjige koje ĉitam, su danas svi u velikoj mjeri pozitiv ni. Iz
dana u dan moram se nositi sa dovoljno teškoća boli, kaţe Basso.
Ţivi danas. Ljudi koji boluju od SKU-a ţive s ne poznatim i to izaziva strah, jer nas podsjeća na to, d nemamo
ţivot u ruci, objašnjava Titus. Uţivajte dakl~ u onom što poznajete. Ako se dobro osjećate, uţivajt~ u
današnjem danu. Ţivite u sadašnjem trenutku.
86
DOKTOR U KUĆ1
PREHLADE
Z Z savjeta kaho se boriti protiv hunjavice.
lavobolje. Zaĉepljeni nosovi. Kašalj. Vrućica. G Oĉi vas svrbe. Vratobolja. Bolovi u mišićima. Ako ste kao i
većina drugih ljudi tada i predobro poznate simptome hunjavice. Iako Atnerikanci potroše godišnje 5 milijardi $
za posjete lijeĉniku i za sredstva protiv prehlade, pri ĉemu kupuju sve od papirnatih maramica i C-vitamina,
preko biljnih ĉajeva do kapi i sprejeva za nos koji se ne izdaju na lijeĉniĉki recept, još uvijek ne postoji lijek
protiv hunjavice.
Prema Davidu N. Gilbertu, dr. med., voditelju Odjela za medicinsku edukaciju zdravstvenog centra Providence
u Portlandu, Oregon, prehlade su u stvari upale gornjih dišnih putova a uzrokuju ih stotine razliĉitih virusa. Ne
posjedujemo sredstvo lijeĉenja koje bi moglo zaustaviti ili ubiti ove viruse, kaţe on. Moramo se prepustiti
prirodnoj obrani našeg organizma.
U tijeku prehlade prodiru ĉestice virusa u slojeve sluzi nosa i ţdrijela i priĉvršćuju se za stanice. Virusi probijaju
membranu stanice kako bi mogli prenijeti genetiĉku informaciju u stanicu. Kratko zatim virusi preuzimaju
kontrolu nad stanicama i prisiljavaju ih proizvoditi na tisuće novih ĉestica virusa. Tijelo reagira na ovaj napad
virusa pripremajući se za obranu. Nos i ţdrijelo oslobaĊaju tvari koje pokreću imunološki sustav. Povrijedene
stanice proizvode tvar koja se zove prostaglandin. Ova tvar izvlaĉi upalu i privlaĉi bijela krvna zrnca koja se
bore protiv upale. Krivudave krvne kapilare se produţuju, ĉime se daje mjesta kako bi krvna plazma i specijalna
bijela krvna zrnca mogli prodrijeti na upaljeno podruĉje. Tjelesna temperatura raste, ĉime se pojaĉava
imunološka reakcija i oslobaĊa histamin, što pojaĉava stvaranje nosne sluzi u pokušaju da se ĉestice virusa
uhvate i izbace iz tijela.
Dok borba protiv virusa hladnoće i dalje bijesni, tijelo uzvraća paljbu svojom teškom artiljerijom: specijalna
bijela krvna zrnca, nazvana monociti i limfociti proizvode interferon, koji se ĉesto opisuje kao vlastiti tjelesni
(antivirusni) lijek protiv virusa kao i još dvadeset ili više proteina koji kruţe u krvnoj plazmi i oblaţu viruse i
zaraţene stanice, što olakšava leukocitima identificirati i uništiti viruse.
Simptomi koje opisujemo kao prehladu zapravo su prirodna reakcija imunološkog sustava našeg tijela. Michael
Castleman, pisac knjige Cold Cures primjećuje da smo vjerojatno već dan i pol prchladeni prije no što osjetimo
poĉetak prehlade.
Mnogi ljudi vjeruju staroj izreci: Ako ne poduzmete ništa, tada će vaša hunjavica trajati sedam dana. Ako
poduzmete sve što je u vašoj moći, tada će vas drţati tjedan dana. Iako vjerojatno ne moţemo lijeĉiti hunjavicu,
niţe navedene metode vjerojatno će pospješiti samoizljeĉenje i pomoći vam da se bolje osjećate.
Pijte puno tekućine. Tekućine razrjeĊuju sluznicu, kaţe dr Gilbert. Donald Girard, dr. med., voĊa Odjela opće
interne medicine na Sveuĉilištu zdravstvenih zna-nosti Oregon u Portlandu se slaţe. Prehlada vas moţe
dehidrirati, a da to ne osjetite, kaţe dr Girard. Pijte svaka dva sata najmanje 220 ml tekućine.
Skuhajte pileći ujušak. Jedna od najboljih toplih tekućina koju moţete uzimati kada ste prehladeni je pileći
ujušak. Pileći je ujušak u Egiptu u dvanaestom stoljeću prvi puta prepisao rabin/lijeĉnik Moses Maimonides kao
sredstvo protiv hunjavice, te je ujušak od tada omiljeno kućno sredstvo. Godine 1978. je Marvin Sackner, dr.
med. u bolnici Mount Sinai u Miami Beachu, Florida proveo istra
ţivanje o utjecaju vruće i hladne vode na otklanjanje sluzi u odnosu na pileći ujušak.
Prema ovom istraţi
vanju pileći ujušak djeluje najbolje na otklanjanje hunjavice, zatim je na redu djelovanje vruće vode, a na trećem
je mjestu djelovanje hladne vode. Rezultati ispitivanja dr Sacknera su potom potvrĊeni od drugih istraţivaĉa;
iako lijeĉnici nisu sigurni zašto pileći ujušak pridonosi ĉišćenju nosnih dišnih putova, jedinstveni su u tome da je
to ono pravo.
87
...
DOKTOR U KUCI
Mir. Lijcĉnici nisu medusobno suglasni, trebate li mirovati kada stc prehlaĊeni samo jedan dan ili tjcdan dana.
Ipak su svi mišljenja da dodatni mir pomaţe. Sa preventivnog stanovišta mogla bi biti dobra idcja da nc idete na
posao. Vaše će vam kolege sa posla vjerojatno biti zaHvalni da prehladu ne širite na njih. Ako sc odluĉite ostati
kod kućc, ostavite se kućnog posla i ĉuvajte se; proĉitajte dobru knjigu i drjemuckajte.
Dr. Girard dodaje kako se ne bi smjcli baviti uobiĉajenim sportskim aktivnostima dok ste prchladcni. On dodaje
da bi ste trebali jednostavno otići u krevet, ako se osjećate jako loše.
Budite na toplom. Obuno preporuĉujem da judi ostanu na toplom ako su zaradili hanjavicu, kaţe dr Gerard. To
moţe biti prijatno, naroĉito ako imate vrućicu.
Ispirite slanom vodom. Upala i otcklina u nosu, koja nastaje kod prchladc moţc biti prouzroĉena molc
kulama citokina i limfokina kojc proizvodc litnfociti, razjašnjava Stephcn R. Joncs, dr. mcd., glavni lijeĉnik
mcdicinc u bolnici i zdravstvcnom centru Good Samarian u Portlandu, Orcgon. Najnoviji jc dokazni matcrijal
potvrdio da ispiranjc citokina ima za posljcdicu stnanjivanjc oteklinc i proizvodnjc tckućinc. Joncs preporuĉuje
da sc prazna boĉica spreja za nos napuni blagom rnješavinom slane vodc (jcdna ravna ĉajna ţliĉica soli na jcdnu
litru vodc) i potom pošprica tri do ĉetiri puta u svaku nosnicu. l'onovitc ovo pet do šest puta dnevno.
Grgljajte. Dr Girard kaţe, da glavobolja neće proći ako svakih sat do dva sata grgljatc toplu slanu vodu
(ĉetvrtinu ĉajne ţliĉice soli na l00 ml vode). Slana voda je adstringens koji djclotvorno umirujc upaljeno tkivo tc
teţi razrijcditi sluz, kaţc on.
Nemojte je prehodati
Naţalost moderna medicina nije do danas pronašla nikakvo ejepivo koje bi nas trebalo zaštititi od stotina virusa
prehlade, koji ĉekaju na priliku kako bi ušli u naše tijelo i razmnoţili se. Slijedom toga je manje ili više
neizbjeţno da nam se najmanje jedanput godišnje prilijepi hunjavica, kaţe Stephen R. Jones, dr. med. Ali ako se
prehladite, ne morate dalje prenašati zarazu. Ako nauĉite neke jednostavne metode moţete prehladu zadrţati za
sebe.
Mnogi struĉnjaci sa podruĉja hunjavice su danas uvjereni u prijenos virusa hunjavice na dva naĉina; obiĉnim
dodirom sa drugim ljudima i izdisanjem ĉestica virusa iz nosa koje će drugi ljudi posllje udahnuti (tako zvana
aerosolna metoda, što znaĉi prijenos zrakom). Naĉin direktnog dodira otprilike je ovakav, prema Davidu N.
Gilbertu, dr. med.: Dobili ste virus u nos, zatim oĉistite nos, što zaraţava vaše prste virusom i tada se s nekim
rukujete. Potom on dodirne svoj nos i dobije hunjavicu.
Virusi mogu ţivjeti na beţivotnim stvarirna kao na primjer na telefonima, na kvakama odnosno na platnenim
maramicama, meĊutim nitko nije si
guran u to koliko dugo ţive. Kako bi se smanjio prijenos virusa prehlade na druge direktnim dodirom, dr Gilbert
savjetuje da ĉesto perete ruke i koristite papirnate maramice umjesto platnenil. Pazite na to, da maramicu bacite
odmah nakon uporabe.
Ljudi se mogu zaraziti ako neposredno udišu zrak u kojem ima ĉestica virusa. lako se mnogi od nas ne osjećaju
ugodno u blizini osobe koja stalno šmrca i kašlje, ovi simptomi u stvari spadaju u zadnje faze bolesti i obiĉno
pokazuju kada jc opasnost od zaraze već skoro prošla. Najveći broj ljudi prenosi prehladu na druge tijekom
prvih par dana bolesti, kada imaju još bolove u grlu, a hunjavica dolazi tek kasnije. Kako bi se sprijeĉilo da
zarazite druge, drţite se prvih par dana podalje od prijatelja i kolega sa posla. Izbjegavajte pretrpane prostore
ako moţete, i stavite ruku ispred nosa, kada šmrĉete ili kašljete, kaţe Jones.
88
DOKTOR U KU('t
Kako stoje stvari
sa lijekovima protiv prehlade?
Ĉim se najavi sezona prehlade, lijeĉniĉke ĉekaonice se pune ljudima koji traţe lijek protiv prchlade. Naţalost
današnjoj medicini ne stoje nikakvi lijekovi na raspolaganju koji su djelotvorni protiv virusa, ĉak niti lijekovi
protiv više od 100 virusa koji mogu uzrokovati hunjavicu. Antibiotici kao penicilin ne mogu poduzeti ništa
protiv virusa prehlade. Prvo što ne smijete uĉiniti je posjetiti doktora kako bi vam dao injekciju penicilina, kaţe
David M. Gilbert, dr. med. Injekcije su skupe, neuĉinkovite i mogu vam nepotrebno prouzroĉiti neţeljene
posljedice.
O.K., ako doktor ne moţe uĉiniti ništa, kako stoje stvari sa mnogim lijekovima protiv prehlade, koji se
neprestano reklamiraju na televiziji ili radiju. Oni bi trebali sigurno djelovati, ili?
Zapravo ne. Neki struĉnjaci za prehladu vjeruju da omiljena sredstva protiv prehlade zapravo mogu narušiti
imunološku reakciju organizma, iako potiskuju simptome prehlade. Simptomi prehlade predstavljaju samo jedan
dio prirodnih reakcija tijela u borbi protiv nastupajućih virusa. Potiskivati ili sprjeĉavati prirodne reakcije moglo
bi dovesti do toga da prehlada duţe traje.
Struĉnjaci za prehlade tvrde na primjer, da slaba vrućica, to jest ispod 38.9 stupnjeva Celzijusa jaĉa sposobnost
tijela da se bori protiv virusa prehlade. Gilbert dakle predlaţe, da se u sluĉaju slabe vrućice odustane od uporabe
aspirina i paracetamola. (Ipak, ako ste stariji od 60 godina ili bolujete od srĉanih bolesti odnosno od bilo kakvih
drugih tegoba koje utjeĉu na imunološki sustav, tada odmah stupite u vezu sa vašim lijeĉnikom, ukoliko ste
primijetili prve znakove vrućice.)
Još jedan primjer potencijalno besmislenih lijekova protiv prehlade su antihistamini, koji su ĉesto sastavni dio
lijekova protiv prehlade, a koji potiskuju sve simptome prehlade. Antihistamini pospješuju
prestanak curenja nosa, ali vjerojatno priĉinjaju više štete, nego što koriste.
Antihistamini isušuju sluzokoţu koja je već ionako nadraţena, kaţe dr Gilbert. Oni zadebljavaju sluznicu nosa,
tako da vjerujete kako trebate više sredstava za smanjenje otekline, te moţete izazvati nadraţujući kašalj.
Lijek protiv prehlade, za kojega nije potreban lijeĉniĉki recept, a koji moţe djelovati na olakšanje silnptosna je
pseudodephedrin, sredstvo za smanjenje oteklina, a koje se nalazi u proizvodima kao npr. sudafed, kaţe Stephen
R. Jones, dr. med. Toj tvari uspijeva suzbiti otekline i stvaranje tekućine te ojaĉati drenaţu, kaţe on. Ljudi koji
imaju visoki krvni tlak ili boluju od srĉanih bolesti ipak ne bi trebali upotrebljavati ovaj lijek.
Prema Donaldu Girardu, dr. med., sirupi protiv kašlja koji sadrţe glicerilguaiakolat (ali ne lijek
deatromethorphan) mogu olakšati jako izbacivanje iscjetka iz nosa, što olakšava iskašljavanje.
Smatrate li da su vam potrebna sredstva koja se mogu nabaviti bez recepta kako biste se riješili prehlade, većina
struĉnjaka radije preporuĉuje neko sredstvo koje suzbija samo jedan simptom nego sredstvo koje suzbija više
simptoma. Mnogi ljudi dobivaju simptome prehlade jednoga za drugim: prvo vratobolju , zatim kašalj. Ali
sredstva koja suzbijaju više simptoma lijeĉe sve simptome prehlade odjednom, ĉak i one koji se još nisu
pokazali. Ima li smisla uzimati lijekove i time izazivati popratne pojave, baš kada ĉovjeku ne trebaju?
Sredstva koja suzbijaju više simptoma zapravo ne djeluju, kaţe Jones. Ljudima se sviĊaju sredstva za lijeĉenje
prehlade kroz noć samo zato što sadrţe alkohol. Ona su skupa i ne djeluju. Savjetujem svojim pacijentima da ih
izbjegavaju.
89
DOKTOR U KUĆI
Razmotrite C-vitamin. Iako neka istraţivanja pretpostavljaju da C-vitamin moţe ojaĉati tjelesni imunitet,
uporaba ovog vitamina u lijeĉenju prehlade je još uvijek sporna. Mnogi lijeĉnici oklijevaju preporuĉiti C-
vitamin kao sredstvo protiv prehlade. Drugi su ipak, ukljuĉivši istraţivaĉa prehlade Elliota Dicka, dr. sci., vodu
laboratorija za istraţivanje virusa dišnog sustava na Sveuĉilištu Wisconsin u Madisonu, ustanovili da dnevno
uzimanje 2.000 mg C-vitamina i više moţe oslabiti jaĉinu simptoma prehlade.
Ako ste se odluĉili povećati uzimanje C-vitamina za vrijeme prehlade, ne pretjerujte. Iako se ustanovilo da je C-
vitamin neškodljiv u dozama 10.000 mg dnevno, neki ljudi nalaze da dnevna uporaba C-vitamina od 10.000 mg
i više moţe prouzroĉiti proljev. Moţda postoji najsigurniji naĉin unosa C-vitamina u organizam: ĉešće odabirati
namirnice koje sadrţe mnogo Cvitamina u sebi. Budući da ionako morate za vrijerne prehlade unositi više
tekućine u organizam, gornji uvjet ispunjavate na primjer pijenjem soka od naranĉe.
Ostavite neka ispari. Para iz aparata za isparivanje moţe prorahliti sluz, posebno ako je ispljuvak debeo, kaţe dr
Girard. Para moţe lagano povisiti vlaţnost zraka u blizini, od ĉega biste se mogli bolje osjećati.
Ostavite se pušenja. Pušaĉi duţe boluju od prehlade nego nepušaĉi, kaţe dr Gilbert. Ako za vrijeme prehlade
dodatno nadraţujete bronhije, na poĉetku ste komplikacije kao npr. upale pluća. Osim toga, moţe se dokazati da
pušenje ne nadraţuje samo ţdrijelo i bronhije, već isto tako slabi imunološki sustav. Kako ste u lijeĉenju
prehlade više oslonjeni na vlastiti imunološki sustav nego na lijekove, trebali biste biti ĉim je moguće više fit,
kako biste se mogli boriti protiv hunjavice.
Nemojte piti vrući grog. Moţda topli alkoholni napitak dobro zvuĉi, no ako vam je loše i imate zaĉepljen nos,
tada prema dr Gilbertu alkoholno piće povećava naboranost sluzokoţe nosa. Ako biste ţeljeli vaše tegobe svesti
na minimum, kaţe on, tada biste se trebali suzdrţati od alkohola.
Zadrţite pozitivan stav prema ţivotu. Iako je cjelokupna znanost još uvijek u povojima, neki istraţivaĉi tvrde da
se pozitivnim stavom prema ţivo
tu, kao npr. Ja mogu nadvladati ovu prehladu, zaprav moţe pojaĉati imunološki sustav. Ako si sami zadat
zadaću, imunološki sustav ĉini isto, kaţe dr Castle man. Uedrina i samopouzdanje pomaţu dovesti imc nološki
sustav u galop ili ga u najmanju ruku štite o sloma, kada se bori protiv prehlade. Dr. Jones nije tc liko uvjeren u
vezu izmeĊu duše i imunološkog susta va. On primjećuje da je dokazni materijal koji povezu je misli sa
imunitetom zanimljiv, ali još nije konaĉac On ipak priznaje: Pozitivan stav je uvijek preporuĉlji i sigurno ne
moţe pogoršati prehladu.
Halo, doktore?
Premda se većina prehlada moţe uspješno izlijeĉiti kod kuće, morate se obratiti lijeĉniku u slijedećim
sluĉajevima:
· ako imate glavobolju i patite od ukoĉenosti šije, ali nemate druge simptome prehlade. Ovi simptomi mogu
upućivati na upalu moţdane ovojnice;
· ako imate glavobolju i grlobolju, ali nemate druge simptome prehlade. Moţda imate upalu grla;
· ako se uz simptome prehlade jave znatni bolovi u nosu i u podruĉju lica, koji traju dulje vrijeme. Moţda imate
upalu sinusa, koju morate lijeĉiti antibioticima;
· ako se temperatura popela na više od 38,3~C (kod odraslih) i ne spušta se ni nakon aspirina;
· ako dijete ima temperaturu višu od 38,9~C;
· ako simptomi prehlade prividno nestanu, ali se zatim iznenada pojavi vrućica. To je jedan od simptoma koji
upućuju na upalu pluća, koja se najĉešće javlja pred kraj prehlade.
90
DOKTOR U KUĆ:I
HERPES NA USNAMA
6 metoda ublaţavanja herpesa na usnama
vijek isto. Svaki put baš kada morate ići na neU ku raspravu ili trebate odrţati neku vaţnu prezentaciju na usni
vam izbije ruţni mjehurić. Budite se s malom skupinom sićušnih, naoko bezazlenih bijelih mjehurića od kojih
ubrzo nastaje bolna rana većih razmera (OK, moţda se vama samo tako ĉini).
Uzrok pravih mjehurića tj. onih koji vam nastaju na usnici je virus Herpes simplex I drţi dr.med. Evan T. Bell,
specijalist za zarazne bolesti u bolnici Lenox Hill u NewYorku. Pretpostavlja se da neaktivni i skriveni virusi
Herpesa tijekom ĉitavog našeg ţivota borave u odredenim ţivĉanim stanicama, sve dok stres, opterećenje,
prehlade, prekomjerno izlaganje sunĉevim zrakama ili nešto sliĉno ne izazove njihovo pojavljivanje. U sluĉaju
Herpes simplexa I virus se sluĉajno pojavljuje na usnici, pojašnjava Bell. Rane traju 7 do 14 dana. Iako mnogi
zamjenjuju izraze herpes na usnama i gnojni ĉir usana oni se zapravo odnose na razliĉite bolesti. Za razliku od
herpesa na usnama gnojni ĉirevi su rane u ustima koje se manifestiraju kao male, okrugle površine bijele boje
okruţene jasnim crvenim rubom. Iako je herpes na usnama iznimno zarazan, kod ĉira na usnama to nije sluĉaj.
Na ţalost, svaki pokušaj prikrivanja tih malih nemani šminkom pogoršava stvar. U svakom sluĉaju, iako protiv
herpesa ne moţete uĉiniti mnogo u cilju boljeg izgleda, ipak moţete poduzeti neke korake kako biste smanjili
tegobc, ubrzali ozdravljenje i sprijeĉili recidiv herpesa na usnama. Evo tih savjeta:
Mjehuriće prekrijte nekim preparatom na bazi petroleja. To će zaštiti ranu od infekcije i omogućiti brţe
ozdravljenje, smatra dr.med. Marcia Kielhofner, kliniĉki asistent na Medicinskom fakultetu Baylor u Houstonu,
Texas.
Posegnite za aspirinom, paracetamolom ili ibuprofenom. Te rane zaista bole jer se nalaze na mjestu koje je
izloţeno laganom, ali kontinuiranom nadraţaju, smatra dr. Kielhofner. Sredstvo za ublaţavanje bolova koje se
izdaje bez recepta moţe znatno umanjiti tu tegobu.
Izbjegavajte slana ili kisela jela. Prema dr. Kiclhofner, jela poput ĉipsa ili citrusa mogu dodatno nadraţiti herpes
usana i pojaĉati bolove.
Nanesite sredstvo s lokalnim anestetikom koje se izdaje bez recepta. Nanošenje masti koja sadrţi lokalni
anestetik Benzocain na oboljelo mjesto moţe privremeno otkloniti bolove.
Štitite usne od sunca. Prema jednom istraţivanju Drţavnog instituta za zdravstvo nanošenje zaštitne kreme na
usne moglo bi pomoći u prevenciji ponovnog izbijanja mjehurića izazvanih suncem. Stoga izaberite neku kremu
za sunĉanje koja je posebno predvidena za usne i ima zaštitni faktor 15 ili veći. Neki ruţevi za usne u boji danas
takoĊer sadrţe zaštitnu kremu za sunĉanje: zatraţite ih u parfumerijskom odjelu vaše lokalne robne kuće.
Zadrţite herpes za sebe. Vaţna stvar koje se treba prisjetiti je da je herpes usana iznimno zarazan. Dok imate
mjchurić na usnama izbjegavajte Ijubljenje i ne dijelite šalice, ruĉnike ili sliĉne stvari. Ĉesto perite rukc.
Halo, doktore?
Mnogi ljudi radije ne diraju herpes na usnama i ne brinu o njemu jer on obiĉno nije ni jak ni ne ugroţava ţivot,
kaţe dr.med. Evan T. Bell. Takvo ponašanje zasiguno im neće škoditi.
Ako vam pak ĉesto izbijaju mjehurići na usnama ili ako su jako neugodni i bolni, posjetite vašeg lijeĉnika.
Postoji lijek imenom Acyclovir koji se ne izdaje na recept, a djeluje aktivno protiv paĉetnog izbijanja virusa
Herpes simplexa, kaţe Bell.
91
..
UoKTOR U KUĆI
KOLIKE
95 metoda koje pomaţu vama i vašoj bebi
Koliko plaĉu normalne bebe?
Godine 1962. znameniti je pedijatar dr.med. T. Berry Brazelton objavio jedno istraţivanjc o navici plaĉa
provedcno na 80 beba roditelja koji su pripadali srednjem sloju. Ustanovio je da je njihov plaĉ u dobi od dva
tjedna trajao oko dva sata na dan, da sc u dobi od šest tjedana povećao na maksimalnih tri sata dnevno te se do
dobi od tri mjeseca postepeno smanjivao na cca. jedan sat dnevno.
Prema dr. med. Williamu B. Careyu opće je priznata definicija kolika kao stanja kod male djece koja su inaĉe
zdrava i dobro uhranjena, ali pokazuju napade razdraţljivosti, uzbuĊenja ili plaĉa koji se pojavljuju u više od tri
dana tjedno i ukupno traju više od tri sata dnevno. Ponekad lijeĉnici tome dodaju i uvjet da prckomjerni plaĉ
djeteta mora trajati duţc od tri tjedna da bi se mogao nazvati kolikama.
Carey naglašava ovu jednostavnu ĉinjcnicu: normalne bebe plaĉu, i to mnogo. Dakle, nemojte odmah
prctpostaviti da dijetc nije normalno, ako je nemirno višc od tri sata dnevno. Vrlo je vjerojatno da vas vaše
dijete na taj naĉin obavještava da je zdravo i puno ţivota i energije. Konaĉno, tiješitc se i snišlju da ćete uţivati
vjerojatno više mira i tišine u kući kada dijete napuni tri mjeseca.
ada ste bebu donijeli iz rodilišta kući ĉinila se taK ko mirua, slatka i pristojna. No, izncnada, otprilike dva tjcdna
nakon dolaska novog stanovnika zcmljine kugle, mamin sc anĊclĉić pretvorio u vrištećeg plaĉućeg Ċavolka
cmcnoga lica. I'onckad bi vam sc ĉinilo da dijete trpi bolove: privlaĉilo bi noţicc prema trbuhu i ĉesto bi
ispuštalo plinovc. Moţda ste dijcte odveli pcdijatru da on postavi dijagnozu, ili stc sami prepoznali simptome:
vraţjc kolikc napale su vaš nckoć miran dom. U meduvretnenu više ne znate što ĉiniti: frustrirani stc i umorni,
Moţda stc poĉeli sumnjati u svojc sposobnosti pravilnog odgoja djcce. Ueć ste zasigurno pomislili i na
pakiranje kofcra i odlazak.
Prvo što trebate uĉiniti jc utniriti se jer su vaši osjcćaji potpuno normalni. Roditelji su ĉcsto uvjcreni u to da sc
nešto dogaĊa kad dijete plaĉc, te da to na bilo koji naĉin moraju popraviti. Srećom, moţe ih utješiti ĉinjenica da
im je dijete inaĉe vjcrojatno potpuno zdravo. Kolikc ni u kom sluĉaju ne ukazuju na prisutnost nekog ozbiljnog
medicinskog problema. Plaĉ jc, u odreĊcnoj mjcri, normalan i zdrav, kaţe dr. med. Wiliiam B. Carey profesor
pcdijatrije, na Medicinskom fakultctu u Philadelphiji, Svcuĉilište Pennsylvania i voditelj Odsjeka bihevioralnc
pedijatrije, Odjcl za opću pedijatriju Djcĉje bolnicc Philadelphia. U svakom sluĉaju, za vašc umirenjc dobro jc
odvcsti dijetc pedijatru kako bistc se uvjcrili da plaĉ nije znak nekog zdravstvenog problema, misli Carcy.
Umirujuće moţe djelovati i ĉinjcnica da kolike u većini sluĉajcva ncstaju kada dijetc napuni tri mjeseca.
Loša je pak vijcst, da lijeĉnici još uvijck ne znaju što uzrokuje kolike, u ĉemu sc zapravo sastoje tcgoba te kako
se lijeĉi. TakoĊer ne znaju ni da li dijete koje ima kolike zaista pati. No, postoje ipak nckc prokušanc metodc
kojc ćc vam pomoći umiriti dijcte, ĉak i onda kada ne moţcte sasvim smiriti njcgov plaĉ. Tc mctode
obuhvaćene su savjetima koji slijedc. Još jedan znaĉajan ĉimbenik dobrobiti vašcg djcteta jc vaše vlastito
zdravlje. Neki od dolje navedcuih savjeta koncipirani su tako da vam pomognu izaći na kraj s problemima.
92
DOKTOR U KU<'1
Neka dijete osjeti kretanje. Uećina roditclja moţe potvrditi ĉinjenicu da njeţni i ponavljani pokreti, kao npr.
automobila u voţnji ili stolice za ljuljanje mogu umiriti djcĉji plaĉ. Prema dr.med. Chestonu M. Berlinu, ml.,
profesoru pedijatrije i farrnakologijc, Milton S. Her
shey Mcdical Center, Medicinski fakultetu u Hersheyu, ta spoznaja ima dvostruku vrijednost kada se radi o
djetetu koje ima kolike. Kretanje je najbolji odgovor za djecu koja imaju
toliko teškoća, kaţe on. Ako vam je preteško, odvesti se nekamo s djetetom u automobilu, on preporuĉa staviti
dijete u neku djeĉju sjedalicu na ukljuĉenu sušilicu za rublje (ali ga ne ostavljati bez nadzora).
Na trţištu postoje i urec~aji koji ju jaju djeĉju kolijevku ili stvaraju vibracije, kaţe Berlin. Neki od tih uredaja
posjeduju i naprave za nadzor djece koje pokreću kolijevku samo onda, kada dijete poĉne plakati, te je zau-
stavljaju nakon što osjete da se dijete umirilo ili je zaspalo. Jedan takav uredaj ĉak oponaša pokrete automobila
pri voţnji od 90 km na sat. Neki lijeĉnici smatraju navedene ureĊaje djelotvornima, drugri pak misle da oni ne
pomaţu mnogo.
Pustite dijete da spava. Mnoge knjige o odgoju djece kao i muoAi ped jatri ţele vas uvjeriti da dijete trebate
podići svaki put kad zaplaĉe, kaţe Carey No, djeca ĉesto plaĉu jer su umorna. U tom sluĉaju podizanje na ruke
dodatno bi ih razdraţilo. Ujerujem da ponekad dijete morate ostaviti na miru, smatra Carey Ako umorno dijete
uzimate na ruke, samo će još više plakati.
Ţelite li ustanoviti da li vaše dijete plaĉe zbog umora, pokušajte prvo sve ostalo: nahranite ga, pustite da
podrigne, presvucite ga, uzmite ga na ruke. Ako dijete unatoĉ tome još uvijek plaĉe, poloţite ga u krevetie i
otidite iz sobe. Ĉesto se d~ete umiri u roku od pet minuta, navodi Carey.
Ostanite mirni. Vaţno je naglasiti da su kolike dobroćudne smetnjc, drţi Berlin. Koliko je poznato onc ne
predstavljaju ozbiljan medicinski problem niti nc uzrokuju takve probleme. Uzimajući u obzir tu ĉinjenicu
morali biste shvatiti da su kolike samo jedna faza u razvoju vašeg djeteta, doduše vrlo neugodna, ali koja brzo
prolazi.
Izbacite kravlje mlijeko iz prehrane. Prema dr.med. Ronaldu G. Barru,M. D. C. D., izvanrednom profesoru za
pedijatrijsku psihijatriju, Sveuĉilište McGill i voditelju Programa djcĉjeg razvoja u Djeĉjoj bolnici Montreal u
Montrealu, neka su istraţivanja pokazala da se kolike smanjuju kada se iz prchrane beba izbace mlijeĉni
proizvodi. Krivac za problem navodno je jedna bjelanĉevina iz kravljeg mlijeka, koja se nalazi i u mnogim
gotovim mlijcĉnim pripravcima kao i u majĉinom mlijcku mnogih ţena koje doje, a jedu mlijeĉne proizvode,
kaţe Barr. Ta bjelanĉevina mogla bi biti odgovorna za kolikc kod pet do deset posto svih beba koje pate od njih.
Stoga bi se moglo isplatiti promijeniti vrstu gotovog mlijeĉnog pripravka za bebe (danas su dostupni mnogi
takvi pripravci na bazi soje) ili ĉak potpuno odustati od mlijeĉnih proizvoda, ako dojite dijete. Ako vam se ĉini
da se plaĉ djeteta nakon dva tjedna nije smanjio, moţete pretpostaviti da mlijeko nije bilo krivo za taj problem.
Probajte vodu s paprenom metvicom. Prema Berlinu voda s okusom paprcnc metvice stoljetno je sredstvo protiv
kolika, iako njena djelotvornost još nije potpuno dokazana. Tek jc nedavno otkriveno da se sastojak koji se
nalazi u ulju paprene metvice ponaša kao antagonist kalcija, i na taj naĉin djeluje na regulaciju stolice, kaţe on.
Dr. Berlin takoder preporuĉa da potopite malo paprene metvice u vodu i zatim date bcbi da popije jednu boĉicu
te vode. Nemojte koristiti nerazrijedcno uljc paprene mctvice, kaţe on, jer bi to za bebu moglo biti prejako.
Gotovim mlijeĉnim pripravcima dodajte balastne tvari. Prema dr. med. Williamu R. Treemu, spccijalisti za
djeĉju gastroenterologiju na Odjelu pedijatrijske gastroenterologije i prehrane u bolnici Hartford u Connecticutu
i izvanrednom profesoru pedijatrije na Medicinskom fakultetu Sveuĉilišta Connecticut, neka su istraţivanja
pokazala, da su se
93
.,
DOKTOR U KUĆ7
Lijekovi protiv kolika i bebe: loša kombinacija
Tijekom godina Ijudi su s razliĉitim uspjehom isprobavali mnoge lijekove protiv kolika. Nova istraţivanja koja
su proveli Southwest SIDS Research Institute za sindrom iznenadne smrti dojenĉadi iz Lake Jacksona, Texas i
Djeĉja bolnica iz Camperdowna, Novi Juţni Wales, Australija, pokazala su da lijekovi protiv kolika nisu samo
opasni već mogu biti i smrtonosni.
Teksaški istraţivaĉi prouĉavali su osam beba koje su upravo doţivljavale po ţivot opasne tegobe dišnih putova i
probavnog trakta. Sve su bebe prije toga dobile preparat protiv kolika koji sadrţi dramamin, omiljeni
antihistaminik, koji se prije svega koristi kao sredstvo protiv bolesti voţnje, te Donnatal, lijek koji se prepisuje
kod sindroma iritabilnog kolona i drugih crijevnih tegoba. Donnatal izmeĊu ostalog sadrţi i Phenobarbital,
barbiturat, koji se koristi kao sredstvo za umirenje. U jednom ĉlanku objavljenom u ĉasopisu Clinical Pediatrics
(Kliniĉka pedijatrija), istraţivaĉi navode da sama mogućnost da taj lijek moţda uzrokuje probleme dišnih putova
i probavnog trakta traţi ozbiljno procjenu i daljnju analizu.
kolike kod neke djece po svoj prilici smanjile onda kada se u gotove mlijeĉne pripravke dodalo nešto balastnih
tvar-i. Nekim bebama stanje se dramatiĉno popravilo, ĉim smo u njihove gotove rnlijeĉne pripravke dodali
balastne tvari, kaţe Treem. Primijenili smo Citrucel, sredstvo za formiranje stolice koje djeluje tako da privlaĉi
vodu u stolicu. Tri do šest puta dnevno dodavali smo (otprilike) pola ĉajne ţliĉice. Smatram da je najbolje poĉeti
s malo, a zatim postepeno povećavati dozu. Iako ne nudi rješenje za svaku bebu, ipak je dodatak balastnih tvari
zasigurno bezopasan i vrijedan truda, zakljuĉuje Treem.
Tuširajte se. Kad vas je plaĉ vaše bebe već gotovo izludio, vrijeme je da napravite stanku, kaţe Berlin, budući
da frustrirani i premoreni roditelji nikome nisu od koristi. Preporuĉam topli tuš u trajanju od 20 do 30
minuta, kaţe on te dodaje, da šum vode moţe uspje~ no nadglasati plaĉ bebe. (Pazite na to da je beba na s
gurnom, npr. u kolijevci.)
Vodite kalendar. U praćenju napretka vaše bebe mogl bi pomoći i redovito zapisivanje njene teţine kao
uĉestalosti i trajanja napada plaĉa, kaţc Barr. Takvo za pisivanje moglo bi se pokazati korisnim, kada dijct
odvedete pedijatru, drţi on. Dodatna prednost zapisi vanja sastoji se u tome što ono ne obuhvaća samo ĉin
jenicu da vaša beba mnogo plaĉe, već vas i upozorav na to da ipak postoje stanke izrneĊu plaĉa. Roditeljim se
ĉesto ĉini da dijete neprestano plaĉe, dodaje Barr. Budite realni. Vi moţete doduše oĉekivati da vaše di jete
izgleda poput beba iz ĉasopisa i priruĉnika, tj. be ba koje su ĉiste, njegovane i vesele, ali samo cca. 3i minuta
dnevno, kaţe dr.sc. Edward R Christophersen, profesor pedijatrije na Medicinskon fakultetu u Kansas Cityju,
Sveuĉilište Missouri i vodi telj Odjela za bihevioralnu pedijatriju u Children' Merry Hospital u Kansas Cityju,
Missouri. Mislite n to da plaĉ i dojenje predstavljaju jedine pokrete vaš~ bebe. Drugim rijeĉima, ne oĉajavajte:
to što vaša beb; mnogo plaĉe, još ne znaĉi da s njom nešto nije u redu
Umirite dijete, ne razdraţujte ga. Budući da si bebe koje plaĉu već ionako preosjetljive zbog kolika pokušajte ih
umiriti, umjesto da ih ljuljate ili njišete kaţe Carey Neka prokušana sredstva: termofor ispun jen toplom, ne
vrućom vodom, koji se djetetu prekc ruĉnika stavlja na trbuh ili na leĊa; dudica; primjen, zvuka koji sc ponavlja,
npr. kod ventilatora il ovlaţivaĉa zraka.
Budite u neposrednom kontaktu s bebom što jc više moguće. Pedijatri preporuĉuju što ĉešće uzi manje na ruke i
nošenje djece koja pate od kolika. No istraţivanja nisu dokazala da li nošenje utjeĉe n; smanjenje plaĉa. S druge
strane, uĉestalo bi nošenjc djeteta prije no što nastupe kolike moglo u zaĉetki sprijeĉiti razvoj te tegobe, kaţe
Barr. On spominje jed~ no istraţivanje u kojem su roditelji 99 normalnih bebt tu djecu ĉešće nosili sve do dobi
od tri tjedna. Kakav je bio rezultat? Plakala su za 43% manje od drugih beba iste dobi. Nošenje je sprijeĉilo da
ikada doĊe dc vrhunca plaĉa kod tih beba, drţi Barr. Osim toga or opisuje i istraţivanja provedena u jednom
plement lovaca i sakupljaĉa u Bocvani, Kung Sanijima, ĉije bebe plaĉu ĉesto kao i onc u Sjevernoj Americi,
iak<
94
vo~rou U rcuC:~
dvostruko kraće. Majke iz plemena provode znaĉajno više vrcmena s djccom drţeći ih ĉvrsto privijene, nego što
to ĉine ţene iz Sjeverne Amerike, zakljuĉuje on.
Hranite vašu bebu ĉešće. Razlog zbog kojeg pripadnici plemena !Kung San provode toliko vremena drţeći svoje
bebe, je u tome što ih gotovo neprestano hranc, kaţe Barr. Oni svoju djecu vrlo ĉesto hrane, otprilike ĉetiri puta
na sat, svaki puta oko ĉetiri minute, navodi Barr. Prema njemu taj raspored hranjenja djelomiĉno je odgovoran i
za smanjeni plaĉ beba u plemenu !Kung San. Roditeljima je dana sloboda da odluĉuju koliko će ĉesto hraniti
dijete, kaţe on. Vjerujem da u granicama onoga što se smatra normalnim ima dosta mogućnosti za izmjene
uĉestalosti hranjenja. Cak iako stalno hranjenje ne odgovara vašem rasporedu, nekoliko dodatnih ohroka ipak bi
moglo pomoći, zakljuĉujc Barr.
Neka vaša beba ima raspored. Neka djeca pretjerano plaĉu jer jednostavno ne znaju kako se dovoljno umiriti da
bi zaspala, kaţe Christophcrson. Budući da
bebe mlade od 12 tjedana ĉesto zaspu tijekom hranjenja, poslije im je teško zaspati bez hranjenja, dodaje on i
predlaţe da poĉnete navikavati vašu bebu na redoviti raspored spavanja i budnosti te je pokušate pustiti da zaspe
bez vaše pomoći. Ljubite je, grlite je, pjevajte joj pjesmice i zatim je pustite da sama zaspe. Na taj naĉin beba
uĉi kako naĉiniti prijclaz izmedu potpuno budnog stanja plaĉa i spavanja.
Javite se pedijatru. Vaš pedijatar moţe biti neprocjenjiv izvor ideja, iskustva i smirenja, kaţe Christopherson.
Roditelji djeteta koje pati od kolika mogu postati jako obeshrabreni, drţi on i preporuĉuje da iskoristitc svaku
podršku koju moţete dobiti.
Dajte si vremena. Ako ništa ne ide kako treba, utješite se ĉinjenicom da kolike uglavnom prestaju kada dijete
navrši tri mjeseca, navodi Berlin. U najgorem sluĉaju morat ćete ĉekati samo šest mjeseci, iako kolike rijetko
traju tako dugo. Na ţalost ne postoji nikakav lijek koji bi to mogao dramatiĉno izmijeniti, zakljuĉuje on.
95
I~OKTOR U KUĆ.I
UPALA SPOJNICE 7 ublaţavajućih mje~a
ko imate osjećaj kao da Vam jc netko bacio pijeA sak u oĉi, a u posljcdnje se vrijeme niste našli u blizini plaţe
ili pjcšĉanika, tada vjerojatno imatc upaln spojnicc. Upala spojnice (konjunktivitis) je u stvari upala spojnice
oka tj. sluznica koje prekrivaju kapke i prcdnji dio oĉne jabuĉice.
LJpala spojnice obuno pogada oba oka i tinte ne umanjuje vidnu sposobnost, kaţe Jon H. Bosland, M. D., spe-
cijalist za oĉnc bolcsti s privatnom praksom u Bcllcvucu u ameriĉkoj saveznoj drţavi Wasligton. Simptomi
mogu ttl juĉivati rzeprekidan svrab ili peckarzje, zatirrz prekontjernu osjet~ivost na svjetlost i oĉi I-arn mogu
suziti. Oĉi postaju crvene, a kapci i površina oĉijrt mogu otekrzuti. Iz oĉiju se ntoţe c~editi vodenasti sluzavi
sekret, ili n sluĉaju bakter~alrze upale, gusti iscjedak. Taj iscjedak moţe biti toliko gust da se ujutro probudite s
korom na oĉirrta i osjećajem da su I a m oĉi sl ~ep jene.
Uzroci upale spojnice brojni su kao i njcne podvrste. Prenosive vrste konjunktivitisa koje su vrlo zarazne mogu
biti uzrokovane virusima ili bakterijama kao što su pneumokoki, streptokoki i stafilokoki. Oĉi su neprestarto na
udaru mikroba, ali od većine rtjih oko se uspješno brarti rejleksnim treptanjem i suzarrca. Kada oko napadne
naroĉito a~resivna grupa mikroba, u igru ulaze i pomoćni obrantbeni rrtehartizmi. Krvne ţile se šire kako bi pro-
pustile što više b~elih krvnih zrnaca koja se bore protiv bakter~a i oko poĉinje izdvajati infekciju, nastavlja daljc
Bosland. Ovi obrambeni mehanizmi dovode do simptoma konjunktivitisa.
Neprenosive vrste konjunktivitisa obiĉno su uzrokovanc ulaskorn stranill tijela pod kapak, ultraljubiĉastim
zraĉenjern ili alergijama. Vjetar, dim i ostale vrste zagadenja zraka, kao i klor u bazenima takoder mogu
nadraţiti spojnicu oka. Po Boslandu upalu spojnice moţe izazvati i kroniĉna tcgoba suhih oĉiju.
~9lerq jski konjunktiviĉis tzajĉE:šće je povozan sa svrabom i ote klinom bjelooĉrtice koji su ponekad lako jaki
da bijeli dio ok~ nalikuje`na balon koji strĉi iztnedtz kapaka, kaţc Charic~ Boylan, M.D., okulist djcĉjc oĉnc
klinike u Scattleu I~jeca ĉesto dobivaju kor~unktivitis, rtaroĉito kada se f~raju t, travi ili pijesku te kada polen
sa njihovih ruku dospye u oĉi. U takvorn sluĉaju oko moţe oteći tz rokee od svega par minuta, kaţc Boylan.
Bez obzira na uzrok konjunktivitisa, on rnoţc biti bolan i iritirajući. Kao i kod većine simptoma i tegoba vezanih
za oĉi, za toĉnu dijagnozu i naĉin lijcĉenja bitno je posjetiti lijeĉnika. lako se virtzsni i bakterijski konjunktiviĉis
obiĉrto smire santi po sebi, upotrebom prirnjerertih antibiotika i antivirusnih sredstava proći će r-nn~~o brţe,
kaţc Carol Ziel M. D., oftamologinja Oĉne klinike Wassau u Wisconsinu. Bosland dodajc da prenosivi konjunk-
tiitis moţc prcrasti u kroniĉni ako potraje dulje od dva do tri tjedna. U tom sluĉa~u hakter~e dosp~evaju u
varjske u~love oĉnih kapaka i tako dosp~eva~u do samog oka i timega zaraze.Takve kombinirane infelec~e
koje uk juĉuju i kapke i oko mogta se zadrţati du je vr~eme, upozorava Bosland. Osim što bistc trebali posjctiti
lijcĉnika i slijediti njegov savjet, postoje jednostavne ublaţavajuće mjere koje moţete primijeniti kod kuće kako
biste ublaţili tegobe ili sprijeĉili prelazak infckcijc nc drugo oko, ukoliko patitc ad prenosive upale spojnice.
Ohladite svrab kod alergijskog konjunktivitisa. Ako na spojnici osjećate svrab, pri njegovorra talrlaţavanju mo-
gu ham potnoći hladni oblozi, kaţe Ziel. Jednostavno smoĉite oblog hladnom vodom i stavitc ga na oko.
Na oteklinu stavite led. Stavljanje leda na oko moţe pridonijeti smanjenju otekline kod alergijske upale
spojnice. Pokušajte drţati led na oku toliko dugo, dok se ote
96
DOKTOR U KUĆ:1
klina toliko ne povuĉe da roţnica kod zatvaranja kapaka bude prekrivena, kaţe Boylan. (Roţnica je providni
okrugli prekrivaĉ oĉne jabuĉice, koji regulira prodiranje svjetla u oko,) U suprotnom, roţnica se moţe osušiti,
što je problem samo za sebe, dodaje on. Vrlo se r~etko dogada da se situac~a upotrebom leda kod ove vrste
konjunktivitisa ne popravi. Oteklina se najĉešće povuĉe već idućeg jutra.
Kod bakterijskog konjunktivitisa upotrijebite toplinu. Urući oblozi mogu u ovakvinc sluĉajevima mnogo
pomoći jer toplina obloga širi krvne ţile, donosi novu krv u oko i povećava temperaturu iznad orte koja je
optimalna za preţiv javanje bakter~a, objašnjava Bosland. Toplina opušta i mišiće oko oka, što moţe djelovati
vrlo olakšavajuće, nastavlja dalje Bosland. Staviti oblog natopljen vrućom vodom (naravno, ne toliko vrućom da
opeĉete koţu) ili upotreba termofora vrlo su efektivni.
Kapljicama do olakšanja. U sluĉaju lakše upale spojnice moţete koristiti kapi za oĉi koje se prepisuju i bez
recepta. Sve takve kapi moţete koristiti sve dok nema ozbi jn~ih poteškoća i dok to sredstvo koristite samo
kratkoroĉno, kaţe Boylan. Iz predostroţnosti konzultirajte lijeĉnika, a naroĉito kada koristite i kapi na lijećniĉki
recept, da li je u redu koristiti neke druge kapi koje moţete kupiti bez lijeĉniĉkog recepta.
Budite sebiĉni, Konjunktivitis uzrokovan bakterijama ili virusima je vrlo zarazan, te ne biste smjeli dijeliti
ruĉnike, rukavice za pranje tijela, jastuke, maramice sa drugim osobama. Tekućina koja izlazi iz zaraţenih oĉiju
mogla bi dospjeti na ruĉnik ili jastuk i tako infcirati nekog druAog, upozorava Ziel.
Drţite ruke podalje od oĉiju. S obzirom da upala spojnice moţe biti vrlo zarazna, bila bi dobra ideja drţati ruke
poda je od mikroba koji su je uzrokovali, kaţe Ziel. Ako imate zarazni konjunktivitis, izbjegavajte trljati oĉi ru-
kama i operite ruke nakon što ste obrisali oko rukom te nakon kapanja oĉiju.
Štitite svoje oĉi. Upala spojnice moţe uzrokovati i prekomjernu osjetljivost oka na svjetlost i druga podraţajna
sredstva. Zato pokušajte što više zaštititi oĉi. Kada izlazite, stavite sunĉane naoĉale kako biste zaštitili oĉi od
vjetra i sunca. Ukoliko namjeravate kositi travu ili raditi u vrtu odgodite to dok se upala ne smiri, a ako to nije
moguće, stavite zaštitne naoĉale kako biste svoje oĉi zaštitili od polena i prašine. Isto tako, nekoliko dana
nemojte plivati ili pak uzmite odgovarajuće zaštitne naoĉale. Kada je to moguće, sklopite oĉi i priuštite im
odmor.
97
","
DOKTOR U KUĆI
ZATVOR
Kako stvari drţati u pokretu: 11 sredstava
N epravilna stolica je nešto o ĉemu nitko rado ne govori. To je osobna stvar i, usim toga, malo
neugodna. Ukoliko i Vi pripadate milijunima ljudi koji su barem jednom patili od zatvora, tada znate kako Vam
to moţe pokvariti dan.
Kada je rijeĉ o zatvoru, trebalo bi znati da je ono što zovemo normalna stolica u stvari relativan pojam. Svaki
ĉovjek ima svoj vlastiti ritam, i ako pitate ĉetiri razliĉite osobe da Vam definiraju pojam normalno, dobit ćete
ĉetiri razliĉita odgovora. Po mišljenju Marvina Schustera, M.D., profesora medicine i psihijatrije na svcuĉilištu
John Hopkins University School of Medicine i voditelja odjcla za bolesti probave u Francis Scott Key Medical
Centeru, oboje u Baltimoreu, pojam normalne stolice rnoţe se nalaziti izmeĊu tri puta dnevno do tri puta tjedno.
. Jedan od najĉešćih oblika zatvora je imaginaran ili tzv. pogrešno shvaćeni zatvor, kaţe Schuster. On poĉiva na
predodţbi da nešto nije u redu ako nemate onu magiĉnu stolicu od jednom dnevno. Zatvor u mnogome ovisi o
osobnorn, subjektivnom zdravlju, kaţe Peter Banks, M.D., direktor Clinical Gastroenterology Service (kliniĉka
gastroenterološka sluţba) u Birminghamu i Women's Hospital (bolnica za ţenske bolesti) te lektor mcdicine na
Harvard Medical School , obojc u Bostonu. Osobe koje imaju zatvor moraju se na WC-u ĉesto naprezati, pate
od tvrde stolice, i ĉesto pate od vjetrova.
Schuster govori o zatvoru ako imate stolicu manje od tri puta tjedno ili kada je ustanovljena ĉesta promjena u
uĉestalosti i vremenima Vaše normalne stolice. Ako dode do iznenadnih promjena stolice trebali biste posjetiti
lijeĉnika, kako biste iskljuĉili mogućnost drugih, ozbiljnijih bolesti (vidi Halo Doktore?). Ako povremeno patite
od zatvora, ovi savjeti Vam mogu pomoći da se ponovo vratite u normalu:
Krećite se. Sport i kretanje ne pridonose samo Vašoj formi, već pomaţu i kod rcgulacije stolice. Naime,
krećemo od toga da pomanjkanje kretarja ĉini cr~eva tromima, kaţe Banks. To djelomice objašnjava zašto su
stari
ji i boleţljivi ljudi podloţniji zatvoru. Mi ohrabrujemo jude da ustanu i da se više kreću, kaţe Banks. Poduzmite
dakle nešto i postanite aktivnji. To ne znaĉi da morate trĉati maraton. Šetnje ne uzimaju mnogo vremena, a
mogu biti vrlo djelotvornc. Kada je u pitanju stolica, i malo kretanja je bolje nego nikakvo kretanje.
Gore s ĉašom. Ako dovoljno pijete moţete ublaţiti ili ĉak sprijeĉiti zatvor. Razlog tome je jednostavan. Ako
dehidrirate ili premalo p~ete stolica se isuši i tako postaje teţe izluĉiti je, kaţe Schuster.
S druge strane, mnogi ljudi vjc ruju da je zatvor potrebno lijeĉiti tako da piju mnogo više nego je potrebno.
Schuster se ne slaţe s tim i objašnjava da višak tekućine iz tijela ionako biva izluĉcn urinom.
Kako biste u tijelu imali umjerenu koliĉinu tekućine treba u prosjeku piti osam ĉaša (po 0,25 1) tekućine
dnevno. Ako su dani vrući ili kada se bavite sportom trebali biste piti još više. Hermann preporuĉa sportašima
da se izvaţu prije i poslije treninga. Gubitak teţine za vrijeme bavljenja sportom u stvari pokazuje gubitak vodc.
Kako biste ponovno nadoknadili gubitak vodc trebali biste za svaki izgubljeni kilogram popiti ĉetiri velike ĉašc
vadc.
Osobama sa zatvorom ne odgovaraju sva pića jednako. Izbjegavajte veće koliĉine kave ili drugih pića koja
sadrţc kofein, savjetuje Elyse Sosin, R.D, dijetna asistentica i voditeljica kliniĉke prehrane u newyorškom
Mount Sinai Medical Centeru. Kofein djeluje kao diuretik i odvodi onu vodu iz tijela koja mu je potrebna kako
bi se ublaţio zatvor. Umjesto toga ona preporuĉa vodu, mineralnu vodu, sok ili mlijeko.
Ne zadrţavajte se. Ljudi ĉesto zadrţavaju stolicu zato što imaju prepun raspored ili pak zato što ne ţele koristiti
javni WC. Ako to prakticirate duţe vr~eme, potrebu ćete potiskivati toliko dugo dok ona sasvim ne nestane, ob-
jašnjava Schuster. Svoju bi potrebu trebali zadovoljiti kad god jc to mogućc.
98
DOKTOR U KUĆI
Koristite svoj urocteni refleks. Kao dojenĉad, svi icnamo poriv isprazniti crijeva ubrzo nakon jela, kaţe
Schuster. Kako prolazimo kroz socijalizaciju uĉimo kontrolirati mjehur i crijevo, i tako potiskujemo taj urodeni
refleks. Schuster predlaţe reaktivaciju ovog refleksa tako što bi svjesno trebali pokušati obaviti nuţdu nakon
nekog odreĊenog obroka. Ĉesto se praţnjenje cryeva moţe podesiti na neko odredeno jelo. MeĊutim, to bolje
funkcionira kod mlaĊih nego kod starijih ljudi, objašnjava Schuster.
Informirajte se o Iijekovima koje uzimate. Mnogi lijekovi koji se izdaju uz lijeĉniĉki recept, kao i oni bez
recepta, mogu izazvati zatvor. Ako trenutno uzimate neki lijek raspitajte se kod lijeĉnika ili ljekarnika da li je
moţda taj lijek uzrokovao zatvor. U lijekove koji mogu uzrokovati zatvor medu ostalima spadaju: inhibitor
prijenosa kalcija, beta-inhibitor, antidepresivl, neka opojna i narkotiĉka sredstva te ostali analgetici, zatim
antihistamini (u manjoj mjeri), odreĊena sredstva za dekongestiju te neki antiacidi. Oni antiacidi koji sadrţe
kalcij ili aluminij su vezivni te mogu uzrokovati zatvor. Pri izboru antiacida trebali biste paziti na to da većina
produkata ĉije ime poĉinje slovom A sadrţi aluminij. Oni proizvodi ĉiji naziv pak poĉinje slovom M najĉešće
sadrţe magnezij koji ne uzrokuje zatvor. Ukoliko niste sigurni proĉitajte uputsvo za upotrebu ili pitajte
ljekarnika.
Unosite više balastnih tvari u organizam. Ĉesto se dogada da je dovoljno samo unijeti više vlakana u organizam
kako biste ponovno normalizirali stolicu. Vlakna, neprobavljivi dio biljaka, stolici daju veću masu i takoder
stimuliraju rad crijeva. Njih moţete naći u voću, povrću zrnju i grahu. Meso, piletina, riba i masti ne sadrţe
vlakna. Preporuĉljivo je u organizam unijeti oko 20 do 35 g balastnih tvari dnevno. Tlećina judi unosi izmedu
10 i l5grama dnevno, kaţe Hermann. Mogli bismo se, dakle, što se toga tiĉe popraviti. Dodatne balastne tvari
mogu biti od pomoći, ali većina lijeĉnika i nutricionista drţi da je bolje izbaciti ih iz prehrane (vidi Alarm protiv
sredstava za ĉišćereje)
Dnevno jedite najmanje pet porcija voća i povrća. Napravite izbor voća i povrća bogatih vlaknima i onih sa
manje vlakana, preporuĉa Hermann. Krumpir (bijeli i slatki), jabuke, bobice, marelice, breskve, kruške, naranĉe,
šljive, kukuruz, grašak, mrkve, rajĉica, brokoli i karfiol će odgovarati Vašim potrebama.
Alarm protiv sredstava za ĉišćenje
Sredstva za ĉišćenje crijeva moţda nude lakšu pomoć kod zatvora, ali u stvari izazivaju više problema nego što
rješevaju. Kod nestruĉne primjene ovih tableta, guma, prahova, ĉepića, i tekućih sredstava moţe doći i do
ozbiljnih nuspojava.
Sredstva za ćišćenje djeluju na razliĉite naĉine i svaki od tih naĉina sa sobom donosi i vlastite probleme, kaţe
Marvin Schuster. M.D. Jedni djeluju kao klizna sredstva a drugi pak omekšavaju stolicu, neki dovode vodu u
crijevo a drugi pak djeluju kao sredstva za popunjavanje. Pritom postoji velika opasnost od ovisnosti i tako su
potrebne sve veće doze da bi sredstvo uopće djelovalo. Neka sredstva za ĉišćenje mogu toliko oštetiti ţivĉane
stanice debelog crijeva da više uopće ne moţete obavljati nuţdu. Neka sredstva za ĉišćenje spreĉavaju uzimanje
ili djelovanje drugih lijekova. Ona sredstva koja su proizvedena na bazi mineralnih ulja mogu sprijeĉiti
uzimanje vitamina A, D, K i E. Neka druga sredstva mogu oštetiti ili uzrokovati upalu stijenke crijeva.
Miš jenja sam da sredstva za ĉišćenje treba, ako je to i>zako moguće, izbjegavati, a kada ih uzimate trebalo bi to
biti pod l~eĉnic7eim nadzorom, kaţe Schuster. Dugoroĉno gledano, više se isplati regulirati stolicu tako da se
više krećete, te unosite više tekućine i balastnih tvari u organizam.
Polako pr~eĊite na prehranu bogatu vlaknima. Laleše se naviknuti na prehranu bogatu vlaknima ako to ĉinite
postupno. TJašem jelovniku trebate dodati tek po jednu vlaknima bogatu namirnicu odjednom. Poĉnite sa malim
koliĉinama i priĉeleajte neleolileo dana pr~e nego što dodate iduću namirnicu, tako da ne uznemirite probavni
trakt, kaţe Hermann. Sosin se slaţe s tim i naglašava da je nuţno sa vlalenima unositi i dovo jno tekućine.
99
I>OKTOR U KUĆI
Jedite dnevno 6 do 11 porcija produkata od ţitarica. To znaĉi uz onih pet porcija voća i povrća. U proizvode od
ţitarica spadaju: pahuljice, kruh i povrće koje sadrţi škrob (kao što je npr. kukuruz, grašak, krumpir i
grah). Moj je savjet dan zapoĉeti sa pahu jicama jer je to naj jed nsta
vn~e, a ti
me ste već i pokrili veći dio dnevnih potreba za vlaknima, kaţe Hermann. Ĉitajte etikete na ambalaţi: proizvodi
koji sadrţe više od 5 ili 6 grama vlakana po porciji spadaju u bogate vlaknima. Ako Vam se niti jedna vrsta
pahuljica bogatih vlaknima ne sviĊa, naĊite one vrste pahuljica koje volite i izaberite onu sa najvećim udjelom
vlakana, predlaţc Hermann.
TakoĊer, informirajte se o sastavu kruha. To što je kruh taman ne znaĉi da sadrţi mnogo vlakana, kaţe
Hermann. Odaberite onu vrstu kruha koja ima najmanje dva grama balastnih tvari po kriški. Pazite na veliĉinu
porcije kada traţite podatke o koliĉini balastnih tvari u namirnicama. Ponekad su dane pore~e potpuno nerealne,
kaţe
Sosin.
Jedite grah. Sušeni grah i mahunarke - bez obzira radi li se o grahu trešnjaru, plavom grahu, zelenom grahu,
bijelom ili o nekoj drugoj vrsti - izvrstan su izvor balastnih tvari. MeĊutim, mnogi ljudi ga ne vole jer izaziva
vjetrove.
Ovu nuspojavu moţete umnogome smanjiti ako grah kuhate na pravi naĉin. Ovo je Hermannov recept za manje
eksplozivan grah: Preko noći namoĉite grah i nakon toga odlijte vodu. U posudu ulijte sjeţu vodu i kuhajte grah
oko 30 minuta. Zatim ponovno odlijte vodu, ulite svjeţu i sada potpuno skuhajte.
Halo Doktore?
Zatvor moţe biti i naznaka ozbiljnije bolesti kao npr. smanjena funkcije štitnjaĉe, iritacija crijeva, ili rak-da
spomenemo samo neke. Ako se pojavi neki od ovih simptoma konzultirajte lijeĉnika:
· velike promjene ritma stolice
· zatvor traje više tjedana ili dulje vrijeme · krvava stolica
· bolovi pri obavljanju stolice · neobiĉno nadut trbuh
Smanjite koliĉinu rafiniranih namirnica. Udio balastnih tvari u organizmu moţete povećati tako da dajete
prednost nerafiniranoj hrani. Visokorafinirane pahuljice koje jedete za doruĉak radije zamijenite pahuljicama od
punog zrna, sa meko kuhanog povrća preĊite na ono tvrĊe kuhano, umjesto proizvoda od bijelog brašna radije
konzumirajte one od punog zrna. Ĉaša soka od naranĉe sadrţi npr. 0,1 gram balastnih tvari a svjeţa naranĉa pak
2,9. Porcija ĉipsa sadrţi samo 0,6 grama vlakana a porcija kokica cijelih 2,5 grama. Ako neku namirnicu
isc~edite, pros~ete ili ako odstranite meso voćke tada takoĊer odstranjujete i vlakna, kaţe Hermann.
100
DOKTOR U KUĆI
vv
KURJE OCI I ZULJEVI 22 koraka za ublaţavanje boli
ako nogama ĉcsto dajemo nadimke one su ipak I vrlo kompleksne strukture. Ljudske noge su tehnic'ko ĉudo
koje odolijeva ĉestoj upc~trebi i istrošenosti. Tako mora i biti jer su noge dio tijela koji najviše koristimo i time
najviše zlostavjnni dio tijela. Prema podacirna Ameriĉke pedijatrijske organizacije jedan Amerikanac u toku
svog ţivota u prosjeku pješice prijede 185.000 km, što odgovara ĉetverostrukom opsegu zemljine kugle. Noge
nose cjelokupnu tjelesnu teţinu kao i teţinu odjeće koju nosimo i teţinu svib dodatnih predmeta koje imarno sa
sobom. U toku prosjeĉnog dana Vaše su noge opterećene teţinom od više stotina tona.
Iako su noge tako izvrsno koncipirane neke stvari ipak mogu krenuti krivim putem. Cinjenica je da 87% svih
odraslih Amerikanaca ima nekakvih problema s nogama. Najĉešći su kurje oĉi i ţuljevi.
Iako i kurje oĉi i ţuljevi nisu ništa drugo do oroţnjeni dijelovi koţe koji se stvaraju kako bi zaštitili osjetljivo
tkivo nogu od stalnog trenja i pritiska, oni se ipak rnedusobno razlikuju. Tvrde kurje oĉi najĉešće se stvaraju na
površini noţnih prstiju ili na vanjskoj strani malog noţnog prsta koji je u stalnorn dodiru s obućom. Ponekad se
kurje oĉi mogu stvoriti na zadebljanjima stopala ili pak ispod ţulja pri ĉemu je svaki korak praćen jakorn
probadajućom boli. Meke kurje oĉi koje su vlaţne poput gume, nastaju izmedu prstiju na mjestu gdje kosti
jednog prsta pritišću o kost susjednog. I tvrde i mekane kurje oĉi stoţastog su oblika, a poloţene su tako da vrh
stošca prodire u nogu (izvana moţete vidjeti samo dno tog stošca). Ako cipela ili susjedni prst pritisnu na mjesto
gdje se nalazi kurje oko, vrh stošca prodire u koţu stopala a Vi osjećate bol.
Ţuljevi se pak javljaju na ravnoj površini i nemaju vrh. Najĉešće nastaju na teško opterećenim dijelovima noge -
zadebljanjima ispod prstiju ili na peti. Sa svakim korakom ţulj pritišće na sloj koţe na kojem se nalazi pri ĉemu
on postajc osjctljiv i moţe lagano peći ili boljeti. Ipak probadajuća bol kao od kurjilr oĉiju se gotovo i ne javlja.
Postoje sredstva kojima moţete ublaţiti bol izazvanu ovim tegobama. Ako nakon primjene ovih savjeta još
uvijek imate problema s kurjim oĉima ili ţuljevima trebali biste se obratiti pedikeru ili specijalisti. Ukoliko ste
dijabetiĉar ili pak bolujete od neke druge bolesti koja utjeĉe na krvotok, probleme s nogama ne biste trebali
lijeĉiti sami, već uz nadzor specijaliziranog lijeĉnika.
Igrajte se detektiva. Kurje oĉi i ţu jevi ne nastaju bez razloga, kaţe Suzanne M. Levine, D.I?M., specijalist za
tegobe nogu s privatnom praksom u New Yorku. Abnormalne koliĉine mrtve, zadeb jale koţe nastaju na odrede-
nim dijelovima nogu kako bi pruţile zaštitu od stnlnog trenja i pritiska. Oĉito je najbolje rješenje pronaći i
ukloniti uzrok trenja i pritiska. Poĉnite s cipelama, kaţe Levine. Savjete za izbor odgovarajućih cipela proĉitajte
u ĉlanku Kome pristaje cipela.
Redovito reţite nokte na nogama. Nokti bi trebali štititi prste od ozljeda. MeĊutim, pritisak cipele na predugaĉki
nokat moţe dovesti do toga da cipela pritisne zglob prsta i tako dovede do nastanke kurjeg oka. Kako biste
izbjegli ovaj pritisak trebali biste imati kratke nokte na nogama. Svaki nokat odreţite ravno, i tako da ne viri
preko prsta. Zatirn turpijicom za nokte zaoblitc oštre rubove noktiju.
Priuštite si kupku za noge. Iako je nuţno ukloniti uzrok problema, Vama je vjerojatno najvaţnije trenutno
ublaţavanje boli. Levine preporuĉa bolne noge namakati u otopini magnezijeve soli i tople vode, zatim nanijeti
hidratantnu kremu a potom na nekoliko sati umotati nogu u plastiĉ
nu vrećicu. Odmotajte
nogu r turpr~rcom za stopala postrance struţite preko kurjeg oka. Ova metoda će privremeno ublaţiti bnl, ali -
naglašavam - samo privremeno, kaţe Lcvine.
101
DOKTOR U KUĆ:I
Sredstva za otklanjanje kurjih oĉiju i ţuljeva koja se izdaju
bez lijeĉniĉkog recepta
Po mišljenju Food and Drug Association (FDA) jedini sigurni i efektivni lijek protiv kurjih oĉiju i ţuljeva koji
se izdaje bez lijeĉniĉkog recepta jest salicilna kiselina. Preporuĉena koncentracija ove kiseline za obloge,
jastuĉiće ili flastere iznosi 12% do 40%, dok preporuĉena koncentracija za tekuća sredstva iznosi 12% do
17,6%.
Mnogi specijalisti za bolesti nogu ne preporuĉaju upotrebu ovakvih sredstava kod kuće, jer je njihov aktivni
sastojak kiselina koja osim odumrle koţe ţulja ili kurjeg oka moţe oštetiti i zdravu koţu. Ako se ipak odluĉite
koristiti ovakva sredstva, paţljivo slijedite upute i pritom pazite da sredstvo nanesete na kurje oko ili ţulj tako
da ništa od sredstva ne dospije na okolnu koţu (to moţete postići samo tako da okolnu koţu namaţete vazelin-
skom kremom). Ukoliko se stanje sa kurjim okom ili ţuljem ne popravi u roku od dva tjedna, prestanite
upotrebljavati taj proizvod i posjetite specijalista za noţne bolesti. Ako ste dijabetiĉar ili bolujete od bolesti koja
oštećuje krvotok nikako nemojte koristiti ovakva sredstva, već se kod prvih problema odmah javite specijalistu.
Prema podacima FDA slijedeća sredstva definitivno nisu sigurna niti efektivna u odstranjivanju kurjih oĉiju i
ţuljeva: jod, askorbinske kiseline, octene kiseline, alantoin, beladon, klorobutanol, diperodonhidroklorid,
ihtamol, metilbenzenklorid, metilsalicilat, pantenol, fenilsalicilat i vitamin A.
Tvrdo kurje oko ohladite ledom. Ako imate toliko tvrdo i nateĉeno kurje oko da ni u snu ne biste mogli obući
cipelu, moţete na bolno mjesto staviti led i tako ublaţiti bol.
Ne reţite. U parfumerijama postoji oko tisuću razliĉitih aparata i škara za uklanjanje kurjih oĉiju i ţuljeva. U
najboljem je interesu Vaših nogu da sve to jednostavno ignorirate. Rezati kurje oĉi uv~ek je opasno, kaţe Mary
Papadopulos, D.PM., specijalist za bolesti nogu s privatnom praksom u Alexandriji, Virginia. Moţe doći do
infeke~e ili krvarenja koje n~e tako lako zaustaviti.
Upotrebljavajte jastuĉiće. Zaštita jastuĉićima privremeno ublaţava kurje oĉi i ţu jeve, kaţe Joseph C. D'Amico,
D.PM., specijalist za bolesti nogu s privatnom praksom u New Yorku. Jastuĉić odvodi pritisak cipele sa bolnog
mjesta na neko drugo mjesto koje ne boli. Jastuĉići za kurje oĉi ne sadrţe lijekove i prekrivaju podruĉje oko
kurjeg oka materijalom koji je viši od samog kurjeg oka i tako ga štite od pritiska cipele. Jastuĉić za ţuljeve ima
gotovo isti uĉinak. Izreţite dva polumjeseĉasta komada atlas-tkanine (moţete je nabaviti u parfumeriji ili dućanu
s opremom za kampiranje) i stavite ih na suprotne strane oko ţulja kako biste ga zaštitili.
Odvojite noţne prste. Kako biste ublaţili mekane kurje oĉi, odvojite noţne prste pomoću ovĉje vune ili pamuka.
Tvrdi jastuĉić od posta (filca) kakav se koristi za tvrde kurje oĉi takoĊer moţe posluţiti.
Napudrajte mekane kurje oĉi. Osim odvajanja noţnih prstiju, izmedu njih moţete staviti kukuruzni škrob ili
djeĉji puder da se isuši vlaga.
Napravite vlastitu otopinu protiv ţuljeva. Levine preporuĉa vlastitu pastu protiv ţuljeva. Izmiješajte 4 5 tableta
Aspirina i jednu ţlicu limunovog soka. Premaţite ţuljeve pastom i umotajte nogu u plastiĉnu vrećicu, a preko
vrećice zamotajte topli ruĉnik. Priĉekajte deset minuta i zatim odmotajte nogu i istrljajte ţulj turpijicom za noge.
102
DOKTOR U KUĆI
Okupajte noge u ĉajnoj kupki. Pranje nogu u razrijedenom ĉaju od kamilice ima ublaţavajuće djelovanje i
potnaţe isušiti znojne noge, objašnjava Levine (previše vlage moţe pridonijeti problemima s nogama). Kamilica
će doduše obojati Vaše noge, ali tu je boju lako odstraniti vodom i sapunom.
Namaţite noge. Kada se spremate hodati ili trĉati na duţe staze namaţite prste vazelinskom kremom kako biste
smanjili trenje.
Kome pristaje cipela...
Kada doĊe do stvaranja ku jih oĉ~u i ţu jeva, to je u osnovi mehaniĉnki problem: noga u cipeli jednostavno ne
funkcionira kako bi trebala. Cipele koje ham ne pristaju mogu takoder pridonyeti problemu, kaţe Joseph D'Ami-
co, D.PM.
· Ako niste sigurni da Vam cipele pristaju, raspitajte se o mogućnosti vraćanja istih ukoliko promijenite
mišljenje. Ako je moguće, ponesite cipele kući i nosite ih sat vremena na tepihu, a ukoliko ni tada nisu udobne,
vratite ih.
Evo nekih uputa za odgovarajuće cipele:
· Zamolite prodavaĉa da Vam dva puta izmjeri nogu prije nego što kupite cipele. Nemojte jednostavno traţiti
onaj broj cipela koji oduvijek nosite, jer se on mijenja s godinama.
· Uvijek probajte i lijevu i desnu cipelu. Kad isprobavate cipele uvjerite se da kod najduţeg prsta ima 1cm do
1,2 cm mjesta. Najdeblji noţni prst nije uvijek i najduţi. Kod nekih ljudi najduţi je prvi iza njega. TakoĊer, obje
noge nisu uvijek jednake. Ako Vam je jedna noga veća od druge kupite onaj broj koji odgovara većoj nozi, a u
drugu cipelu stavite jastuĉić ili uloţak kao bi Vam i druga cipela odgovarala.
· Pazite na to da cipela pravilno sjedi na peti
· Gledajte da zadebljanje ispod prstiju bude udobno smješteno u najmekši dio cipele.
· Prošećite po dućanu kako biste bili sigurni da su cipele i kod hodanja udobne.
· Nikada nemojte kupiti uske cipele misleći pritom da će se one s vremenom razgaziti. Ako nisu udobne odmah,
neće nikad ni biti. Uopće ne bi trebalo biti potrebno razgaziti cipele.
· Kada kupujete cipele koje ćete nositi svaki dan kupite one s niskom petom.
· Pazite na to da je materijal od kojeg su naĉinjene mekan i savitljiv
· Trebali biste imati više pari cipela tako da ne nosite iste sipele svaki dan. Mijenjanje cipela nije dobro samo za
noge već i za cipele.
· Kao i većina ljudi vjerojatno ćete ustanoviti da Vaša lijeva i desna noga nisu jednako velike. Moţda imate i
visok ris ili zdepastu nogu ili pak posebno dugaĉke prste. Iako ove osobine oteţavaju izbor odgovarajućih
cipela, to ne znaĉi da ih je nemoguće naći. Sve što Vam treba kako biste pronašli udobne cipele je malo
strpljenja i snaga volje.
· Još posljednja opaska: Kao što je Pepeljuga bila jedina kojoj su pristajale staklene cipelice, tako bi i osoba koja
kupi neki par cipela trebala biti jedina koja će ih nositi.
103
no~crou u nuć~
POSJEKOTINE I OGREBOTINE 9 s1'edstava protiv haših boljki
ţurbi ste, i vrhom cipele zapeli ste za pukotinu U u betonu: nalazite se na podu koliko ste dugi i široki. Ustajete i
ustanovljavate da nije povrijeĊen samo Vaš ego, već i Vaši laktovi i koljena. zaradili ste zavidnu kolekciju
bolnih ogrebotina.
Ţurite kući kako biste pripravili kanapee za goste koji bi svakog trena trebali stići. Upravo reţete posljednju
mrkvu kad se noţ izmakne i osim mrkve poreţe i Vaš prst. Imate posjekotinu.
Posjekotina je urez u koţi, objašnjava Robert Matheson, M.D., dermatolog s privatnom praksom u Portlandu,
Oregon. Takva rana je vertikalni urez u koţi koji moţe ozl~editi samo odreĊeni broj ţivaca. Ogrebotina je
traumatiĉno, horizontalno uklanjanje koţe koje otkriva veći broj ţivaca, zbog ĉega su ogrebotine najĉešće
boln~e od posjekotina.
Zapanjujući broj stvari se dogaĊa kada sc porcţete ili ogrebete. Kada probijete koţu, iz krvi na ranu dospijeva
providna tekućina koja sadrţi antitijela. Ova se tekućina naziva scrum. Podruĉje oko rane pocrveni, što znaĉi da
prema rani teĉe više krvi, a sa njom i više hranidbenih tvari i bijela krvna zrnaca koja se bore protiv upala.
Limfni ĉvorovi u neposrednoj blizini rane mogu nateći. Nakon nekoliko dana moţe se pojaviti gnoj (on sadrţi
bijela krvna zrnca, mrtve bakterije i ostale otpadne tvari proizašle iz borbe tijela protiv infckcije). Na kraju se
stvara kora koja štiti ranu tijekom procesa zacijeljivanja.
Ĉak i kada ste vrlo oprezni, ne moţete izbjeći pokoju ogrcbotinu ili posjekotinu. Ono što moţete uĉiniti, jest
nauĉiti pravilno ih tretirati i tako ubrzati zacijcljenje (takoĊer proĉitajte Halo doktore? kako bistc ustanovili jc li
Vam potrebna lijcĉniĉka pomoć):
Zaustavite krvarenje. Prvo što trebate uĉiniti kad se poreţete ili ogrebete (nakon što ste se izgrdili za vlastitu
nespretnost) je zaustaviti krvarcnje. Ĉistom maramom ili zavojem pritisnite ranu kako biste zaustavili protok
krvi, kaţe Lou3sa Silva, M.D., lijeĉnica opće prakse u Salemu, Oregon. Silva u svojoj praksi tretira mnoge
posjekotine i ogrebotine.
Ako je moguće postavite ranu u povišeni poloţaj u odnosu na srce kako biste usporili dotok krvi na ranu.
Nemojte podvczivati ranu.
Oĉistite ranu. Jedna od najvaţnijih stvari kod tretiranja rana je temeljito ĉišćenje. Ranu temeljito operite vodom
i sapunom, kaţc dermatolog Paul Contorer,
M.D., voditelj dermatologije u Kaiscr Pcrmancntc u Beavertonu u Ore-gonu i profesor dennatologije na
svcuĉilištu Oregon Health Scicncc s Univcrsity u Portlandu.
Mathcson kaţe da su voda i sapun obiĉno dovoljni za ĉišćenje rane, ali rnoţete upotrebljavati i sredstva za
ĉišćenje koja se izdaju bez lijcĉniĉkog rccepta, a koja ne peku kao što je to npr. I Iibiclens. Ako je rana vrlo
prljava, prcporuĉa se vodikov supcroksid za ispiranjc prljavštine. Nanesite ga paţljivo jer bi mogao oštctiti
okolnu koţu.
Nanesite antibakterijsku mast. Contorcr kaţe da antibakterijske masti mogu mnogo pornoći. Polysporin,
Neosporin i Bactine neke su od antibakterijskih masti koje se mogu kupiti i bez lijeĉniĉkog recepta. Matheson
preferira Polysporin jer ta mast nc sadrţi mnogo tvari kojc bi mogle izazvati alcrgijsku reakciju. Zatvorite ranu.
Kod posjekotina koje su šire od tri do šest milimetara bitno je pravilno zatvoriti ranu. Matheson kaţe da
zatvaranjcm koţc rana brţe zacjeljuje, te se smanjuje opasnost od infckcijc. Prije zatvaranja posjckotinc uvjerite
se da jc ona briţljivo oĉišćena. Spojite rubove posjekotinc i uĉvrsitc flastcrom kako bi posjekotina ostala
zatvorena.
104
DOKTOR U KUCI
Prekrijte ranu. TakoĊer je bitno prekriti posjekotirtu ili ogrebotinu, kaţe Silva, kako bi ona ostala ĉista i
zaštićena. Umjesto obiĉne gaze koja se vrlo ĉesto zalijepi za ranu radije upotrebljavajte višeslojne povoje.
Flasteri obiĉno već imaju na sebi takav višeslojni povoj, a u apoteci moţete nabaviti i vcće komade koje moţete
izrezati prema potrebi. Ranu prekrijte višeslojnim jastuĉićem i uĉvrstite medicinsim flasterom.
Drţite ranu ĉistom. Prvotno ĉišćenje nije dovoljno kako biste ranu odrţali ĉistom, kaţe Matheson. Trebali biste
svaki dan skinuti povez i oprati ranu vodom i sapunom. Nakon svakog pranja stavite novi zavoj.
Ne dopustite da rana presuši. Jedan od mitova o posjekotinama i ogrcbotinama kaţe da je debela krasta dobra.
To nije istina, kaţe Matheson. Ne dozvolite da rana presuši i pukrre, kaţe on. Ako ranu drţite vlaţnom ubrzat
ćete proces zacje jivar ja i umanjiti rizik od oţi jaka.
Kada se napravi krasta nemojte ĉešati po njoj jer tako oštećujete koţu i otvarate put bakterijama. Umjesto toga
Matheson preporuĉa ranu omekšati otopinom ţlice octa u 0,5 1 vode. Blago kisela otopina djelovat će
ublaţavajuće i antibakterijski.
Contorcr preporuĉa svojim pacijentima da ranu prije spavanja tretiraju vodom i vazelinom. Preporuĉarn teme
jito oprati ranu vodom, te nakon toga n-an~eti malo vazelina kako biste zadrţali vlagu na rani, kaţe on.
Oba lijeĉnika naglašavaju da je odredcna cirkulacija zraka takoder potrebna za proces zacijcljivanja. Povoj ili
flaster trebao bi biti poloţen dovoljno blizu rane da je zaštiti, ali opet nc toliko ĉvrsto, da na ranu ne dolazi zrak,
ĉime ona postaje previše vlaţna.
Provjerite kada ste posljednji put primili cjepivo protiv tetanusa. U sluĉaju da u posljednih pet godina nistc
primili cjepivo protiv tetanusa, trebali biste se cijepiti u roku 72 sata od ozljede. Bakterije tetanusa mogu
izazvati grĉ ţvaĉnih tnišića i ukoĉenost vilice, stanjc u kojem vilica i ostali zglobovi postaju ukoĉeni što moţc
ĉak dovesti do oduzetosti, pa i smrti. Te bakterje postoje u našenc tlu, kaţe ona, na selu je tetanus još uv~ek
velika opasnost.
Halo doktore?
Mnoge posjekotine i ogrebotine moţete tretirati kod kuće. Ipak trebate posjetiti lijeĉnika u sluĉaju:
· da otkrijete simptome infekcije (crvenilo, crvene pruge, otekline, gnojenje, povećani limfni ĉvorovi).
· da se oteklina nalazi na licu.
· da je posjekotina ili ogrebotina vrlo duboka ili ju je teško oĉistiti.
· da ne uspijevate zaustaviti krvarenje.
· da se ozljeda nalazi na podruĉju tetiva i ţivaca i kada ozlijedeni dio tijela ne osjećate ili ne moţete pomaknuti.
Zaštitite ranu od sunca. Kako bistc izbjcgli zatamnjenje koţe koje se ĉesto javlja tokom procesa zacjeljivanja,
Contorer savjctuje izbjegavanje sunĉevih zraka za vrijeme procesa zacjeljivanja i mazanjc rane hidrokortizonom
koji moţete kupiti bez lijeĉniĉkog recepta.
Matheson predlaţe da na mjesto gdje ste bili ozlijedeni nekoliko tjedana nakon što rana zacijeli nanosite kremu
za sunĉanje. Odaberitc krcmu sa zaštitnim faktorom 15 ili vcćim. (Naravno, ukoliko se veći dio dana
zadarţavate na suncu, a naroĉito ako imate svjetlu koţu uvijek je preporuĉljivo zaštititi koţu od štetnih
ultraljubiĉastih zraka, a time i od opcklina od sunca i raka koţe.)
105
DOKTOR U KUĆI
PRHUT
Ovako ćete se r~eši~i neugodnih pahu jica: 11 savjeta
emojte odmah pobacati svoja tamna odijela. N Ima boljih naĉina kako postupiti s prhuti. Ĉak je moguće
jednostavno je isprati. Većina ljudi ove neugledne pahuljice drţi za suhu koţu. Prhut je u stvari povezana sa
masnom kosom i vlasištem. Proces koji uzrokuje prhut - toĉnije reĉeno prhutanje mrtvih stanica koţe - je
prirodni proces koji se stalno dogada na cijelom tijelu. U
principu svakih 27 do 28 dana dobi
vate potpuno novu koţu. Stara koţa se jednostavno prhuta. Male stanice koţe koje se prhutaju na podruĉju ruku
i no
gu najĉešće ne primjećujemo. Razlog zbog kojeg uopće primjećujemo prhut je taj što se ona, prije nego
što uspije neprimjetno nestati, sakuplja u kosi. Mast s kose i vlasišta zadrţava se na mrtvim stanicama a tek ih
na ramenima zamjećujemo kao prhut. Prhut naroĉito upada u oĉi u situacijama kao što su prvi izlazak ili
razgovor za posao.
Po mišljenu Josepha P Barka, M.D., voditelja dermatologije u bolnici St. Joseph Hospital u Lexingtonu u
Kentuckyju, ĉinjenica da se Vaša koţa peruta bi Vas trebala radovati. Kada ne bi stalno gubili koţu svatko bi
svoje vlasište vozio uokolo u kolicima, kaţe on. Ono bi bilo nevjerojatno debelo.
Naţalost, samo je nekolicina od nas spremna zanemariti prhut, iako se radi o sasvim prirodnom i nuţnom
procesu. Na sreću, postoje naĉini koji Vam mogu pomoći da se jednom zauvijek riješite prhuti. Svakodnevno
perite kosu. Koja bi mogućnost bila jednostavnija, nego jednostavno isprati prhut? Ĉesto je već i to dovoljno,
kaţe Andrew Lazar, M.D., asistent
za kliniĉku dermatologiju na sveuĉilištu Northwestern University School of Medicine u Chicagu. Isprati
prekomjernu masnoću i zamornu prhut svakodnevnim pranjem kose, ĉini se najjednostavnijim.
Promijenite šampon. Ako šampon koji koristite unatoĉ svakodnevnom pranju ne djeluje, vrijeme je za šampon
protiv prhuti. Fredric Haberman, M.D., autor knjige The Doctor's Beauty Hotline, savjetuje da provjerite
sastojke onih šampona protiv prhuti koji se mogu dobiti i bez lijeĉniĉkog recepta. Izaberite onaj proizvod koji
sadrţi cinkov pirit, selenov sulfid, sumpor ili salicilnu kiselinu.
Uvijek iznova mijenjajte šampon. Moţe se dogoditi da Vaš omiljeni šampon protiv prhuti odjednom više ne
djeluje, te su se na Vaš uţas ponovo pojavile bijele pahuljice na Vašim ramenima. Problem nije u šamponu,
kaţe Haberman. Vi jednostavno postajete otporni na tvari u šamponu koje su odgovorne za suzbijanje prhuti.
Stoga Haberman savjetuje da uvijek iznova mijenjate izmeĊu tri šampona, od kojih bi svaki trebao imati
drugaĉiji sastav, i to tako da svaki od ta tri šampona koristite otprilike mjesee dana. Jednostavnije reĉeno:
upotrebljavajte jedan šampon mjesec dana, zatim sljedećeg mjeseca drugi a treeeg mjeseca uzmite treći. Nakon
toga ponovo poĉnite koristiti onaj s kojim ste poĉeli.
Dvaput perite kosu. Pri prvom pranju i ispiranju ispire se prhut iz kose i vlasišta. Prvim pranjem takoreći
pospremamo, da bi pri drugom pranju šampon stvarno mogao djelovati. Kod drugog pranja ostavite šampon bar
5 minuta na kosi prije nego što ga isperete, savjetuje Haberman. Toliko vremena mu je naime potrebno da poĉne
djelovati i obavi ono što bi trebao. Isprobajte smolu. Ukoliko šamponi protiv prhuti ne djeluju, vrijeme je
posegnuti za drastiĉnijim mjerama, naime za šamponima od smole. Oni su već 200 godina provjereno sredstvo
protiv prhuti, kaţe Bark. Smola vrlo efektivno reducira obnavljanje stanica. Ipak, po
106
no~crou u rc~rćl
stoje i nedostaci: šamponi od smole imaju vrlo jak miris, a mogu i obojati korijen svjetle kose (moţe trajati i
tjednima dok nekim blaţim šamponom ponovo ne isperete boju). Osim toga, ona moţe i iritirati koţu.
Dobro isperite kosu. Ako se odluĉite za šampon od smole, da biste se riješili neugodnog mirisa trebali biste kosu
isprati limunovim sokom, regeneratorom na bazi kreme ili obiĉnim regeneratorom, objašnjava Paul Russel,
M.D., profesor dermatologije na sveuĉilištu Oregon Health Sceinces University u Portlandu. Russel kaţe da je i
inaĉe dobro koristiti regenerator ako upotrebljavate šampon protiv prhuti, jer medicinski šamponi ĉine kosu
krutom i ona se tada teško oblikuje.
Budite osjetljivi na svoju osjetljivost. Ima ljudi koji jednostavno ne ţele koristiti šampone od smole. Zašto? Zato
što su osjetljivi. U stvari se radi o tome da je Vaše vlasište osjetljivo. Bark kaţe da šampon od smole kod nekih
ljudi iritira i moţe upaliti folikule kose što dovodi do stanovitih tegoba koje se nazivaju folikulitis. Pomoć u
takvom sluĉaju? PrijeĊite na blaţi šampon.
Kontrolirajte prste. Pokušajte se oduprijeti nagonu da ĉeškate mjesta koja svrbe kao pas koji ganja buhe. Vaši
nokti mogu ozlijediti vlasište. Ako Vam je vlasište ozlijeĊeno, trebali biste se na neko vrijeme ostaviti
medicinskih šampona. Upotrebljavajte neki blagi šampon kao što su npr. djeĉji šamponi sve dok ogrebotine na
vlasištu ne zacijele, savjetuje Russel.
Isperite znoj. Nakon bavljenja sportom ili napornog fiziĉkog rada pri kojem se znojite, trebali biste se što je
moguće prije tuširati i prati kosu. Znoj iritira vlasište i time ubrzava perutanje koţe, kaţe Lazar.
Budite paţljivi pri upotrebi ljepljivih proizvoda za kosu. Iako se ne morate odreći pjene, gela i laka za kosu koji
drţe Vašu frizuru, ipak biste trebali pokušati koristiti ih rjeĊe, kaţe Lazar. Ovi proizvodi za kosu mogu
doprinijeti taloţenju masnoće.
Budite ljubazni prema sebi. Osobe koje su ĉesto pod stresom ĉešće imaju prhut, primjećuje Haberman. On kaţe
da stres na neki naĉin pridonosi obnavljanju koţe. Iako prehrana i prhut nisu direktno povezani, loša prehrana
moţe doprin~eti stresu i tirne i većini koţnih bolesti, kaţe Haberman. Ţivjeti zdravije, pronaći naĉine kako se
opustiti ili kako se ono kaţe isprazniti se moglo bi znaĉiti veliku razliku.
Je li to zaista prhut?
Moţe se dogoditi da imate nešto što liĉi na prhut, ali to ipak nije. Druge mogućnosti koje mogu dovesti do
prhutanja kose jesu seborhoiĉni ekcem i psorijaza.
Seborhoiĉni ekcem je kroniĉni poremećaj kod kojeg je koţa upaljena i peruta se. Tim ekcemom je ĉesto
pogodeni podruĉje obrva, vanjske strane nosa, uha ili sredina prsa.
Psorijaza dovodi do crvenih, suhih mjesta na koţi koja nastaju zbog prebrzog obnavljanja stanica koţe.
Uz pomoć preparata koji se mogv dobiti uz lijeĉniĉki recept obje se ove bolesti mogu drţati pod kontrolom.
Dakle, ako nakon primjene ovih savjeta još uvijek imate problema s prhuti, konzultirajte lijeĉnika.
107
·.,a
DOKTOR U KUĆI
TEGOBE VEZANE UZ PROTEZU
9 naeina za ublaţavanje ~egoba
O d drvcnih zuba Gcorgea Washingtona proteze su se tokorn godina mnogo promijenile i prije
svega popravile. Ipak, svaka osoba koja nosi protezu moţc potvrditi da one još i danas izazivaju stanovite
tegobe. Proteza u pravilu uzrokuje probleme u dvjema fazatna: u poĉetnoj fazi navikavanja, kada je još nova i
ponovno nakon nekoliko godina kada je već iznošena i više Vam ne odgovara.
Većina sc ljudi relativno brzo navikne na novu protezu. No moţe se dogoditi da na poĉetku imatc problema s
govorom i jelorn. Moţe se dogoditi da sc proteza miĉc, što rnoţe prouzroĉiti bolna mjcsta u ustirna.
Cak i oni ljudi koji već godinama nose protezu mogu imati
tegobc. Tc su tegobe najĉešće po- ~. _... vezanc s ĉinjenicom da im prote
za više nc odgovara. Kada izvadite zube, proteza u stvari stoji na ĉe ju
snoj kosti, kaţc Sandra Hazard, _
D.M.D., glavni stomatolog Wil- --2 lamette Dental Groupa Inc. u
Oregonu. Kada nemate zube nestaje
i stimulac~a kost~te, i t~elo ih sgodinama apsorbira. Plastika od koje je naĉinjena proteza ne prilagoĊava se
ovim novorzastalim promjenama te I·am stoga proteza nakon nekog vremena više ne odgovara.
To je ujedno jcdna od najĉešćih tegoba ljudi koji nose protczu. Kada sc ĉcljusna kost smanji, protcza sc moţe
pomicati ili postaje slabijc priĉvršćcna. Zbog toga u ustima mogu nastati bolna mjesta. Ljudi obiĉno pokušavaju
postići bolju forrnu protezc kremama za priĉvršćivanje. Prctjcrana upotcrba krema za priĉvršćivanjc moţe
utjccati na odnos protcze i ĉeljusti u smislu da uzrokujc više bolnih mjesta u ustima. Ponekad i tijclo samo moţc
rijcšiti taj problern uzrokujući pojaĉan rast tkiva u ustima.
Iako proteza nikad ne moţe biti jednako udobna kao i vlastiti zubi, postoji cijeli niz mjera koje Vam mogu
pomoći da ublaţitc i smanjite tcgobc vczane uz protezu.
Perite zube. Nakon što stc izvadili vlastite zubc i dobili protezu, vrlo je vaţno drţati je ĉistom, jer nakupljanje
bakterija u njoj moţe uspotriti proces zacijcljivanja zubnog mesa, kaţe Hazard.
Kada se naviknetc na protczu, najbitnije ju je ĉistiti dva puta dnevno. Pri tom moţete koristiti obiĉnu zubrzu
pastu ili pak spec~alna sredstva za ĉišćenje proteza, kaţe Hazard.
Jack W Clinton, dekan njcge bolcsnika na stomatologiji sveuĉilišta Oregon Health Scienccs University School
of Dentistry u Portlandu preferira ĉišćenje proteza obiĉnom vodom i sapunom. Upotreb javajte ĉetkicu za nokte
te vodu i sapin. To najefikasn~e djeluje, kaţe on.
Operite i zubno meso. Nc zaboravite oprati i zubno meso koristeći pritom ĉetkicu za zube. Ako mekarzom
ĉetkicom za zube dva puta dnevno perete zubno meso, moţete pridon~eti du jem zdrav ju njegovog tkiva, kaţe
Ken Waddell, D.M.D., stomatolog sa privatnom praksorn u Tigradu, u Oregonu.
I'ranje zubnog rnesa, nepca i jczika ĉetkicom za zube, stimulira tkivo i pospješujc cirkulaciju krvi. Osim toga,
pomaţe odstraniti bakterijc i zubne naslage.
Razmazite svoja usta. Na poĉetku zubnom mc su trcba vremcna da se navikne na pritisak proteze. Hazard
savejtuje pacijentima u fazi navikavanja da jedu mckanu hranu, kako ne bi oštetili ionako osjctljivo tkivo u
ustima.
Kada zubno meso zacijcli i kada jc Uaš stomatolog prilagodio protezu Vašim ustima, moţctc ponovo normalno
ţvakati. MeĊutim, Waddell napominje da je za one koji nose protezu bolje izbjegavati hranu kao što su jabuke
ili kukuruz sa klipa. Reklame pokazuju kako judi s protezom jedu svakojaku moguću tvrdu hranu, kaţe on.
Tvrda jela zbog proteze uzrokuju trauntu zubnog mesa i gornje ĉe jusne kosti. Rad je reţite jabuke na komade i
odvojite kukuruz od klipa pr~e nego štoga poĉnete jesti.
108
no~rou v ~ć_~
Kupite sredstvo protiv bolova koje se izdaje bez lijeĉniĉkog recepta. Tokom poĉetne faze navikavanja mogu
Vas boljeti usta. Analgetici koji se izdaju bez lijeĉniĉkog recepta kao što su Aspirin, Ibuprofen i Paracetamol
mogu djelomiĉno ublaţiti bolove, kaţe Hazard.
Ipak, ako imate stalne bolove ili se oni jave nakon godina stalnog nošenja proteze, trebali biste posjetiti
lijeĉnika.
Skinite protezu. Kada dobijete ranu u ustima trebali biste izvaditi protezu. Ako imate izvjesnih tegoba u tom
smislu, vjerojatno se radi o ozjedi mekog tkiva, kaţe Clinton. Izvadite protezu na otprilike sat vremena.
Najĉešće ćete se tako r~ešiti bolova.
Ukoliko primjetite crvenilo, Clinton preporuĉa izvaditi protezu na 24 sata. Ako se nakon toga stanje ne popravi,
a bolovi se ponovno pojave nakon što ponovo stavite protezu, posjetite stomatologa.
Ispirite usta slanom vodom. Ukoliko ste još u fazi navikavanja, a i ako ste već veteran koji je dobio ranu pomaţe
ako isperete usta slanom vodom (pola ţliĉce na 0,1 1 vode), preporuĉa Clinton. Izvadite protezu i svaka dva do
tri sata isperite usta slanom vodom, kaţe on. Slana voda ne djeluje samo antibakter~ski, već pomaţe pri
stvrdnjavanju tkiva.
Isprobajte vodikov peroksid. Jednom dnevno isperite usta oralnim, 3%-tnim vodikovim peroksidom, preporuĉa
Ronald Wismer, D.M.D., bivši predsjednik stomatološkog društva Washington County Dental Society u
Oregonu. Pomiješajte peroksid s vodom u omjeru od 50:50 i ispirajte usta otprilike 30 sekundi (pazite da ne
progutate peroksid) i zatim ispljunite. Vodikov peroksid pridonosi uklanjanju bakterija.
Ne pokušavajte samostalno namještati protezu. Ljudi koji dugo nose protezu ĉesto je pokušavaju sami namjestiti
ako im ona više ne odgovara najbolje. Pritom ĉesto koriste dţepne noţeve, što ĉesto nanosi još više štete, kaţe
Clinton, jer takvi alati mogu oštetiti protezu ili promijeniti griz. Osim toga mogu promijeniti poloţaj u kojem se
proteza nalazi u odnosu na zubno meso.
Ne pokušavajte popuniti praznine izmeĊu proteze i zubnog mesa koristeći pritom sredstva za priĉvršćivanje koja
se mogu nabaviti bez lijeĉniĉkog recepta. Ako se Vaša proteza pomiĉe ili Vam više ne odgovara, trebali biste
posjetiti stomatologa.
Priuštite Vašim ustima jednu pauzu. Govorim judima da proteza polovinu vremena uopće ne bi trebala bifi u
ustima, kaţe Clinton. Meko tkivo tako ima priliku za oporavak.
Noću uvijek izvadite protezu, savjetuje Clinton. Pa ni u cipelama ne spavate, kaţe on. Ni sa protezom n~e dru-
gaĉ~e.
Halo doktore?
Iako većinu tegoba vezanih za protezu moţete ukloniti kod kuće, po mišljenju Jacka W Clintona, D.M.D.,
trebali biste posjetiti stomatologa u sluĉaju:
· da imate ranu koja se u roku od tjedan dana nije popravila.
· da imate mjesto na zubnom mesu koje spontano krvari ili se gnoji.
· da primijetite dodatni rast tkiva, naroĉito izmeĊu gornje usnice i zubnog mesa.
· da dulje od tjedan dana imate bijelu ranu.
· da imate ranu koja u roku od 10 do 14 dana nije u potpunosti zacijelila.
109
.."
DOKTOR U KUĆI
DERMATITIS I EI~CEMI
25 naĉina suzb~anja ovih koţnih bo~esti
D ermatitis, ponekad poznat kao ekcem moţe izazvati zaĉarani krug. Vaša koţa svrbi i Vi je dakle ĉešete. Tirne
koţa postaje crvena i natekne, te nastaju oni mali, crveni, vlaţni plikovi koji nakon nekog vremena dobiju
kraste. Vi se još više ĉešete jer to i dalje nesnosno svrbi, i time osip postaje još gori a moguće je da se i upali.
Ĉesto se niti ne zna što je uzrokovalo svrab. To rnoţe npr. biti alergija na sapun kojim se ujutro tuširate. Moţe
se raditi o nadraţenosti nekom kemikalijom s kojom rukujete na radnom mjestu. Moţe se raditi i o endogenom
ekcemu (poznat kao alergijski derrnatitis), misterioznom osipu koji svrbi i kojeg većina ljudi i djece dobije ako
ima neku alergiju.
Pojam dermatitis se ponekad upotrebljava za bilo kakvu upalu ili oteklinu koţe. Pojam ekcem neki struĉnjaci
upotrebljavaju kao sinonim za istu pojavu, a drugi pak razlikuju ova dva pojma kao dvije razliĉitc upale.
Bez obzira na to od koje vrste dermatitisa patite, postoje opća pravila koja uvijek vrijede ako traţite olakšanje, a
postoje i savjeti za tretiranje i prevenciju koji pak vrijede samo za neke vrste dermatitisa. I~lajprije bismo Vam
htjeli predstaviti nekoliko sredstava za olakšanje tegoba, bez obzira na to koju vrstu dermatitisa upravi imate.
Zatim Vam nudimo nekoliko savjeta, kako zaštititi koţu od najĉešćih vrsta dcrmatitisa.
UBLAŢAVANJE SVRABA
Kod tretiranja dcrmatitisa je vaţno znati njegov uzrok. Ako se trenutno ipak ne moţete koncentrirati na ništa
drugo osim na svrab, iskušajte sljedeće korake kako biste brţe ublaţili svrab:
Ohladite mjesto svraba i oteklinu. Ovo se odliĉno postiţe hladnim oblozima. Jeromc Z. Litt, M.D., asistent na
dermatologiji Sveuĉilišta Case Western Reseroe University School of Medicine u Clevelandu savjetuje da
maramicu ili plahtu presavinete osam puta i zatim je natopite u otopini aluminijske kiseline (Liquor Aluminii
aceticil) koju moţete nabaviti u lje
karni bez lijeĉnićkog recepta i svakih sat vremena drţati na ozlijedenom mjestu 10 do 15 minuta. Vlaţni oblozi
stavljaju se ako imate vlaţne tj. gnojne plikove jer ćete vodom isušiti osip.
Oblozi od punornasnog mlijeka su takoĊer djclotvorni, objašnjava Litt. Protein u mlijekn umanjuje svrab.
Namaţite se losionom od cinkovog silikata. Ovo staro domaće sredstvo takoder umanjuje svrab. Losion nanesite
u tankom sloju, dva do tri puta dnevno tako de se na zatvore pore. Problem s ovim losionom je taj što upada u
oĉi i zato baš ne izgleda elegantno, kaţe poruĉnik Ernest Charlesworth, asistent voditclja alergijskog i
imunološkog odjela u Wilford Hallu, Medicinskom centru ameriĉkog ratnog zrkoplovstva u San Antoniu.
Postoji bar jedan proizvoĊaĉ ovog losiona ĉiji proizvod Vam baš i neće previše pomoći. Stoga se u sluĉaju da
imate pitanja obratite svom ljekarniku.
Upotrebljavajte hidrokortizonske kreme koje moţete dobiti i bez lijeĉniĉkog recepta. 1 %-tna krema je
efektivnija, iako ne djcluje protiv bakterijsk-ih i gljiviĉnih infekcija koji takoĊer mogu biti uzrok osipa.
Hidrokortizonska krema je dermatologov nadomjestak za reĉeuicu: nzmite Aspirln i nazovite me sutra, kaţe
Litt. Hidrokortizon bolje djeluje kod alergijskog dermatitisa nego kod onog izazvanog iritacijom koţe, objašnja-
va Alan N. Moshel, M.D., direktor Programa za koţne bolesti u Nacionalnom institutu za artritis, musku-
loskeletalne i koţne bolcsti u Bethcscdi u Marylandu. lzbjegavajte proizvode ĉiji naziv završava na -kain. Takvi
proizvodi kod osjetljivih osoba ĉesto mogu izazvati alergijske reacije. Charlesworth spominje sluĉaj ţene jednog
ljekarnika koja je jake opekline od sunca pokušala tretirati sredstvom koje se zove Benzokain i na to dobila
alergijsku reakciju.
110
DOKTOR U KUĆI
Ne upotrebljavajte antihistamine za vanjsku primjenu. Ti produkti takoĊer mogu izazvati alergrijske reakcije.
Antihistamine biste trebali uzimati oralno, naglašava Litt. Nikad ih nemojte utr javati u koţu. l7oţivjela sam
previše strašnih priĉa u vezi s tim - moţete zaradi.ti osip na kvadrat.
Konzumirajte oralne antihistamine. Svrab pokušajte ublaţiti proizvodima do kojih moţete doći i bez lijeĉniĉkog
recepta kao što je npr. Benadryl. Od takvih ćete se preparata osjećati umornima ali to će Vam dobro doći noću
kada je svrab najintenzivniji. Ako takva sredstva konzumirate tokom dana i osjetite umor, ne biste trebali voziti
auto ili raditi na kompliciranirn strojevima.
Nemojte se ĉešati. Ako se ĉešete moţete ozlijediti koţu i tako izazvati sekundarnu infekciju, upozorava
Alexander A. Fischer, M.D., F.A.A.D., profesor kliniĉke dermatologije na newyorškom sveuĉilištu New York
University Medical Center. Litt preporuĉa da mjesto koje Vas svrbi radije ĉeškate jagodcama prstiju nego
noktima.
Pokušajte sa umirujućom kupkom. Ako u vodu dodate zobene pahuljice ili natrijev hidrogenkarbonat kupka će i
imati opuštajuće djelovanje,
kaţe Litt, ĉak i u sluĉaju da ne izlijeĉi Vaš osip.
Dermatitis uzrokovan lateksom
Danas ljudi sve više dolaze u kontakt s lateksom. Više ljudi upotrebljava kondome kako bi prakticirali siguran
seks. Lijeĉnici i stomatolozi već rutinski nose rukavice od lateksa kada pregledavaju pacijente.
Upravo iz tog razloga sve više ljudi pokazuje znakove alergije na lateks. U mec#uvremenu smo ustanovili da je
oko 10% medicinskog osoblja alergiĉno na lateks, kaţe Alexander A. Fischer, M.D., F.A.A.D. Jedan do dva
posto stanovništva je alergiĉno na lateks.
To bi moglo dovesti do ogromne koliĉine alergijskih reakcija, naroĉito ako uzmemo u obzir da je 1986 prodano
500 milijuna kondoma, kaţe Fischer. U sluĉaju dermatitisa uzrokovanog kondomom, moţe se raditi o reakciji
na neki protein sadrţan u kondomu, na antioksidacijske kemikalije koje su dio njegovog sastava (one spreĉavaju
njegovo raspadanje) ili pak moţete reagirati na konzervans kao što je Paraben koji se nalazi u tzv vlaţnom
kondomu. (Kod većine kondoma koji se prodaju u SAD-u koristi se suho sredstvo za navodenje koje je
proizvedeno na bazi silikona.)
Ljudi koji pate od dermatitisa uzrokovanog kondomom ţale se da ih peĉe vagina, daljni su simptomi crvenilo i
oteklina na podruĉju prepona, ekcemu sliĉan osip na unutarnjoj strani butina ili osip oko usta.
Moţda će Vam pomoći ako promijenite vrstu kondoma koje trenutno koristite. Upotreba kondoma napravljenog
od ovĉje utrobe. Medutim, ova vrsta kondoma ne štiti od virusa SIDE. Fischer zato preporuĉa da u sluĉaju
alergije, kondome stavite jedan preko drugog, a redoslijed će ovisiti o tome koji je partner alergiĉan na lateks.
Ako ste alergiĉni na lateks i posjete lijeĉniku mogu postati problematiĉne. Pac~enticu koja je bila kod
ginekologa svrbi vagina zato što je doktor pri pregledu imo rukavice od lateksa, objašnjava Fischer. 1 gumena
marama koju koriste stomatolozi moţe uzrokovati alerg~u.
Da li ste alergiĉni provjerite tako da na vlaţnu ruku stavite rukavicu, i nakon 15 do 30 minuta provjerite da li se
pojavila reakcija. Ako su Vam ruke alergiĉne na lateks, to znaĉi da je i Vaše cijelo tijelo takoder alergiĉno na
njega.
Nada za budućnost: kondomi za ţene koji se umjesto od lateksa proizvode od poliuretana.
111
DOKTOR U KUCI
Oprez pri bušenju uha
Ako ste se odluĉili probušiti uha pazite da su prve naušnice koje ćete nositi naĉinjene od nehrĊajućeg
oplemenjenog ĉelika, upozorava poruĉnik Ernest Charlesworth, M.D. TakoĊer biste trebali paziti da je igla koju
koristite takoĊer od nehrdajućeg oplemenjenog ĉelika te da nije presvuĉena niklom. Ako sadrţi nikal postoji
opasnost da na ovaj ĉesti alergen osjetljivo reagirate. Još jedan nedostatak je i ĉinjenica, da kada slijedeći put
doĊete u kontakt s niklom, neće samo Vaše ušne resice reagirati alergijom. Pojas od sata, prsten ili kopĉa na
pojasu mogu u dodiru s koţom takoĊer izazvati alergijsku reakciju.
U ljekarni kupite koloidnu kupku od zobenih pahuljica, koja se takoĊer izdaje bez ljeĉniĉkog recepta (zobene
pahuljice su samljevene i lakše se rastapaju), ili u toplu ali ne vruću vodu dodajte šalicu natrijevog hi-
drogenkarbonata.
ALERGIJSKI KONTAKTNI DERMATITIS
Neki ljudi kišu kada doĊu u dodir s peludi ili maĉkama. Drugi pak dobiju osip poznat pod imenom kontaktni
dermatitis kada doĊu u dodir s tvarima koje se drugim ljudima mogu ĉiniti potpuno bezopasnima kao npr.
odreĊeni sastojci nakita ili kozmetiĉkih preparata.
To je vrlo sloţeno: da biste bili osjetljivi ili alergiĉni na neke tvari, morate barem jednom doći s njom u kontakt.
To znaĉi da ste recimo, prsten svoje bake nosili godinama, ali tek ste sada odjednom alergiĉni na njega. Isto
tako, moţete tjednima isprobavati novu šminku prije nego što doĊe do alergijske reakcije.
Naravno, moramo uzeti u obzir da je potrebno neko vrijeme dok reacija ne postane vidljiva. Alergen u zraku kao
što je pelud ili ţivotinjska prhut obiĉno u roku od 15 minuta izaziva alergijsku reakciju koja se manifestira tako
da kišete i da Vam curi nos. Do pojave alergijske reakcije na koţi moţe naprotiv proći i 72 sata. Zbog toga je
ponekad teško ustanoviti uzrok alergije.
Najrašireniji alergen za alergijski kontaktni dermatitis je otrovni bršljan koji kod otprilike 50% osoba koje doĊu
s njim u kontakt izazove alergijsku reakciju. (vidi OTROVNI BRŠLJAIV)
Sredstvo koje takoĊe izaziva ovak~u vrstu dermatitisa, a po uĉestalosti je odmah iza otrovnog bršljena, jest
nikal, metal koji se ĉcsto koristi u proizvodnji nakita. Ĉak i 14-karatni nakit sadrţi udio nikla. Oko 10%
stanovništva je alergiĉno na taj metal, kaţe Charlesworth. Najsigurniji ste sa 24-karatnitn zlatom - to je ĉisto
zlato - ili pak uzmite nakit od platine ili oplemenjenog ĉelika, savjetuje Litt.
Drugi mogući uzroĉnici kontaktnog dermatitisa su:
· Neornicin ili benzokain u anesteticima za vanjsku primjenu
· Koţa
· Formaldehid koji se nalazi u šamponima, sredstvima za pranje, sredstvima za uĉvršćivanje noktiju, sredstvima
za pranje ruku bez vode, i u vodi za ispiranje usta.
· Okus cimeta u pasti za zube i bombonima
· PABA, sredstvo koje se nalazi u nekim kremama za sunĉanje
· Kemikalije u bojama za kosu
· Konzervansi u kozmetiĉkim proizvodima
Što je najbolje uĉiniti ako imate kontaktni dermatitis?
Pronacfiite uzrok. U sluĉaju da se osip uvijek iznova pojavljuje i ne moţete ga se riješiti, morat ćete se igrati
detektiva kako biste istraţili što ga je zapravo izazvalo. Ako sami ne moţete naći razlog morat ćete se obratiti
dermatologu ili alergologu. Oni mogu napraviti test sa najĉešćim alergenima, ili jednostavno postavljajući Vam
prava pitanja otkrivaju uzroĉnika. To moţe biti teško, kaţe Charlesworth. Neke od tih kemikalija se mogu naći u
vrlo malim koliĉinama. Što je još gore, upotrebljavamo mnogo razliĉitih proizvoda. Paul Lazar, M.D., profesor
kliniĉke derrnatologije na ĉikaškom sveuĉilištu Northwestern University School of Medicine, objašnjava da
prosjeĉna ţena svakog jutra upotrebljava oko 17 proizvoda na glavi i vlasištu.
Izbjegavajte znojenje. Ako se nalazite u vrućoj i vlaţnoj okolini a nosite nakit koji sadrţi nikal, Vaša se alergija
moţe pogoršati, jer znoj crpi dio nikla, kaţe Charlesworth. Dakle, prije nego što se poĉnete baviti sportom, ili
ste se zaputili nekamo gdje je vruće treba
112
DOKTOR U KUĆI
li biste skinuti sav nakit koji sadrţi nikal. Nemojte se slijepo osloniti na natpis hipoalergen. To je jedan vrlo
mnogoznaĉan pojam, kao što su to takoder pojmovi malomasno ili bogato vlaknima, kaţe Charlesworth. Jedini
prcduvjet da bi neki proizvod dobio pravo korištenja tog natpisa je da je bez ikakve alergijske reakcije testiran
na ušima dvjesto glodavaca.
Zaštitite se od niklenog nakita. Dijelove nakita koji su u dodiru s koţom premaţite prozirnim lakom za nokte.
Zaštitite koţu. Kada radite u vrtu trebali biste nositi rukavice i košu ju s duQim rukavima, kaţe Lazar.
KONTAKTNI DERMATITIS UZROKOVAN IRITACIJOM
Neke su tvari toliko grube da dulji kontakt s njima moţe izazvati osip koji nazivamo kontaktni dermatitis
uzrokovan iritacijom. Postoji nebrojeno mnogo kemikalija, koje mogu uzrokovati probleme na radnom mjestu
ili pak ugroziti Vaše ruke u kućanstvu. Sapuni, praškovi za pranje veša, sredstva za ĉišćenje peći, sredstva za
ĉišćenje kupaonice i još mnoštvo drugih proizvoda moţe iritirati koţu, tako da sa njene površine otklone
zaštitna ulja, objašnjava Fischer. Koja je razlika izmedu kontaktnog dermatitisa uzrokovanog iritacijom i
alergijskog kontaktnog dermatitisa? Sapun npr. moţe uzrokovati obje vrste. No stalni kontakt sa sapunom je to
što uzrokuje iritaciju, a i samo kratak dodir s mirisnim ili antibakterijskim tvarima u sapunu moţe izazvati
alergijsku reakciju, objašnjava Moschel. Znakovi koji ukazuju na uzroĉnika: gdje na tijelu se nalazi osip i što je
to moglo doći u dodir s njim?
Ako sumnjate da je osip koji ste dobili nastao iritacijom trebali biste obratiti paţnju nešto vrlo vaţno:
Izbjegavajte kontakt s tvari koja iritira Vašu koţu. Dok to ne uĉinite koţa će i dalje biti u dodiru sa tvari koja je
iritira a osip se neće povući. Ako su uzrok Vašeg osipa sredstva za ĉišćenje te ako se osip nalazi na rukama, a
pri pri pranju suda ili obavljanju drugih radova ste u kontaktu s vodom, sapunom i kemikalijama trebali biste
umjesto rukavica od gume nositi one od vinila.
Halo doktore?
Kada biste zbog osipa trebali otići lijeĉniku?
Kada se ne osjećate dobro, kaţe Paul Lazar, M.D. Mnogi pac~enti se boje da su prerano krenuli k lijeĉniku, a
ustvari mnogi dolaze prekasno jer je na poĉetku jednostavni problem prerasao u kroniĉnu bolest. On dodaje da
biste lijeĉnika trebali posjetiti u sluĉaju da Vas osip poĉne zabrinjavati.
Nitko n~e alergiĉan na vinil, objašnjava Fischer. Iako ta kombinacija nije baš najudobija, iritaciju koju izaziva
znoj ćete izbjeći ako u rukavicama još dodatno imate pamuĉnu podstavu.
KONSTITUCIJSHI EKCEM
Naziv dolazi od pojma konstitucijski kojim se opisuje nasljedna tegoba zamjetljiva kao dermatitis, odnosno
alergija na tvari u zraku kao što su pelud ili pak kao astma. Ako netko u Vašoj obitelji ima ovakvih tegoba, i Vi
imate predispozicije za konstitucijski ekcem.
Dojenĉad i djeca takoder mogu patiti od ove vrste ekcema, a najveći broj sluĉajeva se povlaĉi kada odrastu. Ako
Vi ili Vaše dijete patite od konstitucijskog ekcema, najbolje je ne lijeĉiti se kod kuće, već posjetiti lijeĉnika,
dermatologa ili alergologa.
Osip je karakteriziran intenzivnim, nepodnošljivo jakim svrabom. S ovom tegobom izaći ćete na kraj tako da
smanjite iritaciju koţe, kaţe Noreen Nicol, M.S., R.N., F.N.C., specijalist kliniĉke dermatologije i medicinska
sestra u Centru za imunologiju i respiratornu medicinu National Jewish Center for Immunology and Respiratory
Medicine, te kliniĉki profesor u školi za medicinske sestre na sveuĉilištu University of Colorado Health
Sciences Center School of Nursing u Denveru. Evo njenih savjeta:
113
DOKTOR U KUĆI
Prije nošenja operite odjeću. Time ćete ukloniti formaldehid i ostale potencijalno iritirajuće kemikalije za Vašu
koţu, a koje se koriste u preradi materijala i odjeće.
Dvaput isperite odjeću: Ĉak i kada koristite blagi prašak za veš odjeću isperite dvaput, kako biste bili sasvim
sigurni da ste uklonili sav sapun iz nje,
Nosite komotnu odjeću od prirodnih materijala. Vaša bi koţa ispod odjeće trebala moći disa~i. Stoga odaberite
laganu, komotnu odjeću od ĉistog pamuka ili materijala miješanih s pamukom.
Odrţavajte stalnu temperaturu. Iznenadne promjene temperature - iz vrućeg u hladno i obrnuto mogu takocter
iritirati koţu. Ukoliko je to moguće, pokušavajte izbjegavati nagle temperaturne promjene. Pokušajte odrţavati
konstantnu vlagu u kući.
Odreţite nokte. Ako imate kratke nokte teţe ćete se moći ĉešati, a kraći nokti toliko ne oštećuju ionako već
nadraţenu koţu.
Kupanjem ili tuširanjem dajete koţi potrebnu vlagu. Kupajte se ili tuširajte toplom a ne vrućorn vodom. Ako se
tuširate, tuširajte se najmanje 15 do 20 minuta. Nicol ne preporuĉa rukavice za pranje tijela, jer one takoĊer
grebu koţu.
Sapun upotrebljavajte samo kada je to stvarno potrebno. Upotrebljavajte blagi sapun kao što je Dove, Olitum,
Alpha Keri, Neutrogena, Purpose ili Basis te sredstvo za pranje bez dodatka sapuna kao što su Moisturel,
Neutrogena ili Dove. Koţu temeljito isperite i obrišite prekomjernu vodu, a zatim na još
vlaţnu koţu nanesite hidratantnu kremu kako biste konzervirali vlagu dobivenu tuširanjem. Najobiĉnija
vazelinska krema najbolje je sredstvo za konzerviranje vlage nakon kupanja.
Upotrebljavajte hidratantni losion tokom cijelog dana. Ovo je kod konstitucijskog ekcema vrlo bitno, jer ćemo
tako sprijeĉiti previše suhu koţu, kaţe Moshell. Od preparata Nicol preporuĉa Aquaphor mast, Eucerin kremu,
Moisturel kremu ili losion, D.M.L. kremu ili losion, Lubridem kremu ili losion, Ncutrogena emulziju, Eutru,
Vaseline Intensive Care losion ili LactiCare losion.
Zaštitite koţu od sunca. Ako izgorite na suncu, to još više iritira koţu. Ako se preko dana mnogo krećete na
otvorenom prostoru trebali biste sve površine koţe izloţene suncu zaštititi kretnom za sunĉanje sa zaštitnim
faktorom 15 ili većim.
Operite se nakon plivanja. Klor i ostale kcmikalije u bazenima takoĊer mogu iritirati koţu. Stoga biste se nakon
plivanja trebali okupati ili otuširati te cijelo tijelo oprati blagim sapunom. Ne zaboravite nanijeti losion.
Provjerite Vašu prehranu. Neki lijeĉnici vjeruju da su alergije na ţiveţne namirnice vrlo vaţan faktor kod
konstitucijskog ekcema, dok drugi tvrde da to nije dokazano. Ako mislite da odreĊene namirnice pogoršavaju
Vaš osip trebali biste ih na nekoliko tjedana prestati konzumirati. Ako se Vaš osip za to vrijeme popravi, ali opet
pogorša kada ponovno poĉnete jesti odreĊenu namirnicu, to biste jelo trebali sasvim izbjegavati, preporuĉa
Fischer.
114
DOKTOR U KUĆI
DIJABETES Kako ţivjeti dobro i s d~abetesom: 28 savjeta
vaki dan oko 12 milijuna dijabetiĉara balansira na S tankoj liniji izmeĊu previše i premalo šećera u krvi.
Premalo šećera - što mogu izazvati komplikacije s lijekovima - moţe izazvati glavobolju, znojenje, drhtanje, a u
teţim sluĉajevima nesvjesticu pa ĉak i komu. Previše šećera - stanje koje se ĉesto javlja kada ste previše jeli,
naroĉito kod starijih osoba i onih s pretjeranom teţinom - moţe izazvati slabost, iscrpljenost, veliku ţed,
oteţano disanje pa i nesvjesticu. Ako se dijabetes ne lijeĉi, imate loše izglede u ţivotu: sljepoća, bolesti bubrega,
oštećenje krvnih ţila, infekcije, bolesti srca, moţdani udar a rezultat su amputacija i koma.
S obzirom da su poĉetni simptomi (iscrpljenost, slabost, ĉesto uriniranje) dosta blagi, oko polovica dijabetiĉara
uopće ne primijeti da je bolesno. Rana dijagnoza i lijeĉenje izrazito su vaţni jer pacijentu daju šansu za dug i
produktivan ţivot, a bolest koja se neotkriveno razvija moţe ostaviti ireparabilne posljedice.
Ako Vam trebaju dokazi da i sa dijabetesom moţete dobro ţivjeti, pogledajte samo primjere nekih poznatih
dijabetiĉara: jazz-glazbenik Dizzy Gillespie, pjevaĉica Ella Fitzgerald, glumica Mary Tyler Moore, velikan
baseballa i Hall of Farne Jim (Catfish) Hunter.
Ĉak i prije nego što su tehnike lijeĉenja bile tako razvijene kao što su danas, dva su poznata dijabetiĉara uspjele
ostaviti svoj trag u ljudskoj povijesti: Ernest Hemingway i Thomas Edison.
Ako spadate u onu grupu sretnika ĉiji je dijabetes dijagnosticirao lijeĉnik, tada već imate predodţbu što je to
pošlo po zlu u Vašem tijelu. Smetnja leţi u naĉinu na koji Vaše tijelo preraduje ugljkohidrate koje u organizam
unosimo hranom. U normalnom sluĉaju ti se ugljikohidrati pretvore u oblik šećera poznat kao glukoza, koji teĉe
krvlju dok ne stigne do gušteraĉe, ţlijezde koja se nalazi iza ţeluca. Gušteraĉa proizvodi inzulin, hormon koji je
odgovoran za to da tjelesne stanice preuzmu glukozu. Kada se glukoza nade u stanicama ona biva ili pretvorena
u toplinu i energiju ili se pak taloţi kao masnoća. Osoba koja boluje od dijabetesa proizvodi vrlo malo ili upoće
ne proizvodi in
zulin ili pak postaje imuna na naĉin djelovanja hormona te to ne moţe kompenzirati. U svakom sluĉaju, glukoza
ne moţe dospijeti u stanice, već se skuplja u krvi i kasnije se izluĉuje urinom. Najkraće reĉeno, razina šećera u
krvi raste a tjelesne stanice ga nemaju dovoljno te moţemo reći da su gladne.
Rani simptomi
Rana dijagnoza i lijeĉenje su izrazito vaţni kako bi se pacijentu omogućio zdraviji i dulji ţivot. Ako otkrijete
slijedeće rane simptome, ili sumnjate da moţda bolujete od dijabetesa obratite se lijeĉniku.
Neki rani znakovi prvog tipa dijabetesa su:
· ĉesto uriniranje i neobiĉno velika ţeĊ · velika glad
· brz gubitak tjelesne teţine i brz umor, slabost i iscrpljenost
· razdraţljivost, muĉnina i povraćanje
Neki rani znakovi drugog tipa dijabetesa su:
· ĉesto uriniranje i neobiĉno velika ţed
· zamagljen vid ili neka druga promjena vida · trnci ili otupljenost nogu, stopala ili prstiju · ĉeste infekcije ili
svrab koţe
· posjekotine i plavke polagano zarastaju · vaginitis kod ţena
· smetnje kod erekcije u muškaraca
115
DOKTOR U KUĆI
Promijenite navike
Kao što svatko tko je na dijeti zna, ponekad je ĉešće potrebna ne ţelim - vo ja nego snaga volje, kaţe John Buse,
M:D., Ph.D. Ponekad si ljudi jednostavno olakšavaju put do slabosti. Evo nekoliko savjeta za uspjeh:
Nauĉite koje Vas stvari oslabljuju. Ako već i sam pogled na pekaru izaziva glad za kolaĉima, nauĉite se ići
suprotnom stranom ulice. Postanite svjesno ovakvih mehanizama i nauĉite ih upotrebljavati.
Nemojte drţati velike koliĉine namirnica u kući. Neki ljudi s prekomjernom teţinom vjeruju da sva hrana koja
im je na dohvat ruke mora biti pojedena. Kupujte samo onoliko hrane koliko Vam je potrebno za nekoliko
obroka.
Nemojte se oslanjati na restorane, već kuhajte sami. Kao prvo je fast food hrana ili ona koju jedete u restoranu
radi samog naĉina pripreme kaloriĉnija, a kao drugo tako dolazite u napast naruĉiti ili pojesti previše.
Samo otprilike desetina svih dijabetiĉara ima ovu tešku bolest koju nazivmo dijabetesom prvog tipa. Ona
najĉešće pogada djecu i odrasle koji u tom sluĉaju svakodnevno trebaju uzimati inzulinske injekcije. Većina
ljudi imaju onu vrstu dijabetesa koju lijeĉnici nazivaju dijabetesorn drugog tipa ili dijabetes odraslih. Jedna
trećina onih koji boluju od drugog tipa dijabetesa treba inzulinske injekcije kako bi šećer u krvi mogla drţati
pod kontrolom, druga trećina lijekove kako bi pospješila proizvodnju inzulina u tijelu, dok posljednja trećina
ovu bolest drţi pod kontrolom i bez medicinskih mjera (dijete, mršavljenje, kretanje). Bez obzira na to u koju
grupu spadate, aktivno sudjelovanje u lijeĉenju uvijek je dobrodošlo. Ipak ne ĉinite ništa ako se ranije niste
konzultirali s lijeĉnikom, on odreduje što ćete sljedeće uĉiniti. Na Vama je onda da njegove savjete provedete u
djcla. Ovako se to radi:
Drţite se dijete. Ci j d~etne intervenc~e kod onih koji boluju od prvog tipa dijabetesa je minimalizac~a kratko- i
dugoroĉnih komplikac~a i to normalizac~om koliĉine šećera u krvi. Kod onih koji boluju od drugog tipa
dijabetesa, ci j d~ete je postizanje i odrţavanje normalne tjelesne teţine, kaţe John Buse, M.D., Ph.D., asistent
na medicinskom odjelu za endokrinologiju na Sveuĉilištu u Chicagu i direktor endokrinološke klinike na
sveuĉilištu University of Chicago Medical Center.
Pacijenti koji boluju bilo od jednog ili drugog tipa dijabetesa trebali bi slijediti smjernice ameriĉke udruge za
dijabetes - American Diabetes Association (ADA) koje su donešene 1986 na temelju novih otkrića u tom
podruĉju. (vidi Izaberite iz grupe A... )
Informirajte se o ugljikohidratima. Tradicionalna dogma za dijabetiĉare je slijedeća: Izbjegavajte jednostavne
ugljikohidrate ili jednostavne šećere (kao npr. bijeli šećer) jer oni brzo povećavaju razinu šećera u krvi, a
umjesto toga radije birajte sloţene ugljkohidrate (kao npr. škrob i vlakna u proizvodima od ţitarica, krumpir,
grah i grašak), jer oni polakše povisuju razinu šećera u krvi. Ova dogma je danas ublaţena u korist novih
smjernica, koje teško da bi se i mogle nazvati smjernicama.
Kod planiranja jela za d~abetiĉare potrebno je uzeti u obzir mnogo toga, kaţe Harold E. Lebovitz, M.D.,
profesor medicine i voditelj odjela za endokrinologiju i dijabetes te direktor Kliniĉkog istraţivaĉkog centra na
sveuĉilištu State University of New York Health Science u Brooklynu. Neka namirnica moţe drugaĉ~e utjecati
na šećer u krvi ako ju jedete samu nego ako je jedete zajedno s drugirn namirnicama. Isto vr~edi za kuhane i
sirove namirnice te za otprilike iste namirnice razliĉitih proizvoclaĉa. Na kraju još moramo reći da iste
namirnice imaju razliĉito djelovanje na šećer kod razliĉitih judi.
Iako su dakle sloţeni ugljikohidrati, kao npr, leće, soja, kikiriki, crveni grah, još uvijek najbolje sredstvo za
sporiji rast i odrţavanje šećera niskim nakon jela, današnja istraţivanja pokazuju da saharoza (bijeli šećer) ne
mora biti potpuno zabranjena za dijabetiĉare drugog tipa ukoliko koliĉina šećera u krvi ostaje normalna nakon
njenog konzumiranja. Pod nadzorom lijeĉnika moţete eksperimentirati i sa zabranjenim namirnicama, kaţe
Lebovitz. No pr~e nego što se bacite na bombone bitno se pripremiti na promatranje reakc~a šećera u krvi.
116
DOKTOR U KUĆI
Naviknite se na balastne tvari. Tajna djelotvornosti sloţenih moţe biti i u udjelu balastnih tvari. Iako uzrok i
djelovanje balastnih tvari kod drugog tipa d~abetesa još nisu toĉno utvrdeni, znamo da su takve namirnice vrlo
zasitne, te da mogu mnogo pridon~eti odrţanju jelesne teţine, kaţe Buse.
Informirajte se o razliĉitim vrstama šećera. Postoji mnogo razliĉitih vrsta šećera i svaka ima potencijalno
drugaĉije djelovanje na šećer u krvi. Najosnovn~i oblik šećera jeglukoza, ili dekstroza, koja koliĉinu šećera u
krvi povisuje brţe nego bilo koja druga, kaţe Ira J. Laufer, M.D., izvanredni kliniĉki profesor medicine na
Sveuĉilištu New York University School of Medicine i medicinski direktor newyorškog Centra za dijabetes The
New York Eye and Ear Infirmary Diabetes Treatment Center. Saharoza povećava koliĉinu šećera u krvi gotovo
jednako tako brzo kao i dekstroza. Nasuprot njoj, fruktoza - poznata takoder kao voćni ili groţdani šećer ima
daleko slabiji utjecaj na šećer u krvi. Ako stvarno dobro kontrolirate Vaš dijabetes, tada Vam dijabetski deserti
ili bomboni s ĉistom fruktozom vjerojatno neće previše povećati koliĉinu šećera u krvi, dodaje on. S druge
strane fruktoza ima jednako mnogo kalorija kao i druge vrste šećera te stoga nije baš najbolji izbor za one
dijabetiĉare koji moraju smršavjeti.
Smanjite rizik. Kako bi naglasili da je prekomjerna teţina najveći problem za dijabetes drugog tipa, mnogi
struĉnjaci rado objašnjavaju da ako ţelite saznati kako se moţe dobiti ta bolest trebate samo mnogo jesti i
udebljati se. Dijabetes mogu izazvati i druge stvari, ali prekomjerna teţina je glavni uzroĉnik. Otprilike 80%
pacijenata s dijabetesom drugog tipa imalo je prekomjernu teţinu u trenutku dijagnosticiranja te bolesti.
Prekomjerna teţina moţe ubrzati dijabetes pa ĉak i izazvati komplikacije kao što su npr. bolesti srca i krvotoka
te moţdani udar.
Nasuprot tome, ĉak i osrednji gubitak teţine moţe imati drastiĉne posljedice: visoke vijednosti inzulina u krvi
opadaju, jetra izluĉuje manje glukoze u krv a periferni mišići bolje reagiraju na inzulin i lakše primaju glukozu.
Kao što prekomjerna teţina moţe dovesti do otpornosti na inzulin, tako gubitak teţine moţe izazvati suprotno
stanje. Kada osobe s drugim tipom dijabetesa izgube prekornjernu teţinu one ĉesto više nisu dijabetiĉari. Drugi
tip d~abetiĉara u mnogim
Izaberite iz grupe A...
Ove preporuke trebali biste smatrati osnovnim pravilima za dijabetiĉare drugog tipa. Dijete moraju odgovarati
potrebama svakog pojedinca i zato biste prije nego što poduzmete bilo kakve promjene trebali razgovarati s
lijeĉnikom.
· Povećajte unos ugljikohidrata na više od polovice sveukupnog broja kalorija. Svaki gram ugljikohidrata ima
ĉetiri kalorije.
· Ograniĉite unos proteina na 12% do 20% sveukupnih kalorija. Jedan gram bjelanjka takoĊer ima ĉetiri kalorije.
· Reducirajte unos masnoća na manje od 30% sveukupnih kalorija i pokušajte zamijeniti zasićene masne kiseline
višestruko ili jednostruko nezasićenima. Svaki gram masti ima devet kalorija te stoga budite paţljivi s
masnoćom!
· Ograniĉite unos kolesterola na manje od 300 mg dnevno. Ukoliko budete izbjegavali zasićene masne kiseline
automatski ćete smanjiti unos kolesterola u organizam.
· U svoj jelovnik stavite i balastne tvari. Balastne tvari bi trebale biti zastupljene u što je više jela moguće.
sluĉajevi.ma treba samo dostići i odrţati idealnu jelesnu teţinu, kaţe Buse. Sve dok to ne uĉine ništa drugo neće
im previše pomoći. (za savjete o mršavljenju vidi Promijenite navike)
Nemojte se drţati radikalnih dijeta. Prebrz gubitak suvišnih kilograma rijetko se zadrţi, a bez lijeĉniĉkog
nadzora moţe biti i opasan. Ponekad lijeĉnici stvarno prepisuju niskokaloriĉnu dijetu kojim bi zapoĉeli skidati
prekomjernih kilograma, ali je najĉešće traje samo jedan kratki period. Općenito je najbolje smršaviti pornoću
nemasne, niskokaloriĉne i izbalansirane dijete u kombinaciji sa povećanim kretanjem.
117
"~r.
nonrou u nućl
Jedite više manjih obroka. Mnogi struĉnjaci vjeruju da je dijabetiĉarima drugog tipa lakše postići normalnu
koliĉinu šećera u krvi ako ne jedu velike porcije odjednom. Bo je je pojesti tri manja obroka dnevno - doruĉak
ruĉak i veĉera - te još dva meduobroka. Inzulin d~abetiĉara tako lakše izlazi s hranom nakraj. Naravno, budite
oprezni da ne prekoraĉite svoju kalorJsku granicu, savjetuje Lebovitz.
Pazite na svoje noge. Neuropatija, oštećenje ţivaca je vrlo ĉest problem u dijabetiĉara. Najĉešće se javlja u
stopalima ili nogama, a simptomi izmeĊu ostalog ukljuĉuju bolove, obamrlost ili Vas noge mogu peći.
Neuropat~a moţe biti opasna ako dovede do nestajanja osjeta u jednom d~elu t~ela, a kako zato i manja oz jeda
noge moţe proći neopaţeno tako moţe doći i do ozbi jn~e infekc~e gangrene pa ĉak i amputac~e udova, kaţe
Joseph C. D'Amico,
D.PM., specijalist za bolesti nogu s privatnom praksom u New Yorku. Zbog toga bi dijabetiĉari trebali posvetiti
posebnu njegu svojim nogama. (vidi Fusnote za dijabetiĉare)
Bavite se sportom. Redovito kretanje ima mnogo prednosti. Kretanje ojaĉava srce i ostale mišiće, zatim ojaĉava
kosti, snizuje krvni tlak, ojaĉava dišne puteve, pridonosi povećanju HDL-a (dobri kolesterol), bolje se osjećate,
smanjuje stres, pomaţe kod mršavljenja, povećava radnu sposobnost i daje Vam osjećaj da ste nešto postigli. Za
d~abetiĉare kretanje ima još više prednosti, kaţe Laufer. Sportska aktivnost pospješuje transport šećera iz krvi u
stanice, gdje on biva razgraĊen u energiju ĉime povećava sposobnost stanice da reagira na inzulin, a smanjuje
potrebu za inzulinom.
Hipoglikemija: bolest koja zapravo i nije bolest
Osjećate li se nakon jela - ili kad već dugo nisto ništa jeli - umornima? Omamljeno? Vrti Vam se? Malo ste
nemirni? Onda moţda spadate u onu grupu ljudi kojoj je reĉeno, ili koja se sama uvjerila u to da pate od
sniţenog šećera - ili hipoglikemije i koja se prevarila.
Hipoglikemija, koju takoder znamo kao sniţeni šećer je stanje koje se pojavilo prije nekoliko godina, a koje
navodno nastaje zbog prevelike koliĉine konzumiranog šećera, što najprije dovodi do visoke koliĉine glukoze a
zatim i niske koliĉine glukoze u krvi. John Buse, M.D., Ph.D. kaţe da su ovi simptomi najvjerojatnije izazvani
preskakanjem obroka, nedovoljnom koliĉinom sna ili stresom.
U svakom sluĉaju, hipoglikemija stvarno postoji. Lijeĉnici razlikuju dvije osnovne vrste hipoglikemije. Jedna je
tzv posna hipoglikemija do koje najĉešće dolazi kada ste preskoĉili jedan ili više obroka. Ona se razvija
polagano, kako koliĉina šećera u krvi pada. Ova vrsta hipoglikemije najĉešće uzrokuje simpto
me centralnog ţivĉanog sustava, ĉiji uzroĉnici u stvari mogu biti ozbiljnije, teţe bolesti kao što su npr. tumori
koji proizvode inzulin. Ako prvi tip dijabetiĉara uzme preveliku koliĉinu inzulina u odnosu na koliĉinu hrane
koju je komzumirao, to kod njega moţe izazvati simptome posne hipoglikemije. Druga vrsta je tzv reaktivna
hipoglikemija koja se javlja otprilike dva sata nakon jela, naroĉito onda kada je obrok bio bogat
ugljikohidratima. U najĉešće simptome ubrajaju se znojenje, drhtavica, brz otkucaj srca, i nesvjestica. Ovi
simptomi ukazuju na ĉinjenicu da tijelo reagira na iznenadni pad koliĉine šećera tako što luĉenjem adrenalina,
kortizola i glukagona pokušava normalizirati koliĉinu šećera u krvi. Osobe s poĉetnim stadijem dijabetesa u
rjeĊim sluĉajevima mogu iskusiti ovu vrstu hipoglikemije, no ona se ĉešće javlja kod pacijenata koji su imali in-
tenzivne operacijske zahvate u podruĉju trbuha ili druge operacije.
118
DOKTOR U KUĆI
Nije svaki sport jednako prikladan za dijabetiĉara. Ako imate visok šećer, sportska ga aktivnost moţe smanjiti a
u sluĉaju da je nizak kretanje će ga još više sniziti. Stoga,
oni dijabetiĉari
__ koji piju lijeko- .a
ve trebaju po- ~ ~ _ razgovarati s li- .. "' ..~ i:. .''~~ ~.= .~.r
jeĉnikom kako ~ ~,/ bi uskladili bav
ljenje sportom i svoje zdravstveno stanje. Zbog mogućnosti oboljenja od neuropatije, dijabetiĉari moraju štititi
svoje noge te se stoga trebaju izbjegavati opte
rećujuće sportove kao što je jogging. Još jedan bitan faktor je da dijabetiĉari lako presuše. Intenzivno bavljenje
sportom moţe ugroziti oĉne kapilare koje su ionako već oslabljene dijabetesom te tako dovesti do njihovog
pucanja, smetnji vida pa ĉak i sljepoće. Zbog toga biste svoj sportski program trebali izabrati vrlo paţljivo i uz
lijeĉniĉku pomoć. Ukoliko ste stariji od 40 godina morat ćete se, prije nego što se poĉnete baviti sportom,
vjerojatno podvrći općem medicinskom pregledu, kao i kontroli srca i krvotoka te testu pokretljivosti.
Kada dobijete lijeĉniĉku dozvolu za bavljenje sportom, trebali biste si postaviti realne ciljeve kako biste
Fusnote za dijabetiĉare
Ĉesta prituţba mnogih ljudi je: Moje će me noge na kraju ubiti! Ta izjava stvarno odgovara u sluĉaju
dijabetiĉara. Gubitak ţivĉanih funkcija, naroĉito u stopalima, moţe smanjiti osjetljivost na bol. Time se otvara
mogućnost da neka ozljeda, koja bi se mogla zakomplicirati u ĉir ili gangrenu, proĊe neprimjećeno.D~abetiĉari
moraju posebnu paţnju poklanjati svojim nogama, kaţe Joseph C. D'Amico, D.PM. Mislite na to da imate samo
jedan par nogu po ĉovjeku i po ţivotu. Stoga poĉnite odozdo:
Pregledajte Vaše noge. Svake veĉeri temeljito pregledajte noge, kako bi se uvjerili da ste negdje zaradili ranu,
ogrebotinu, ţulj ili posjekotinu koja bi se mogla razviti u ozbiljniji problem. Ako imate problema s vidom,
zamolite nekoga tko ima dobar vid da Vam pregleda noge.
Prati, isprati, obrisati. Ĉista noga je zdrava noga, a osim toga i manje podloţna infekcijama. Bolje ćete se
osjećati ako imate ĉiste noge.
Izbjegavajte operacije u kupaonici. Pod normalnim uvjetima ne postoji nikakva opasnost od uklanjanja kurjih
oĉiju ili ţuljeva turpijicom za noge. MeĊutim, kod jednog dijabetiĉara ovaj postupak moţe dovesti do iritacije
koţe koja se dalje moţe pretvoriti u ranu, upaliti se i na kraju razviti u ĉir.
Ne koristite preparate za uklanjanje ţuljeva i kurjih oĉiju. Sredstva za uklanjanje kurjih oĉiju i ţuljeva sadrţe
kemikalije koje na koţi dijabetiĉara mogu ostaviti zabrinjavajuće opekline. Zbog toga nikada nemojte koristiti
takva sredstva.
Pobrinite se za male stvari. Svaki put kada se na nozi dijabetiĉara pojavi posjekotina, rana, opeklina, ogrebotina
ili koja druga manja ozljeda, trebalo bi se odmah pobrinuti za nju. Ozl~edeno mjesto operite vodom i sapunom
kako bise uklonili sva strana t~ela. Ranu prekr~te sterilnim zavojem. Budite paţ jivi sa jep jivim d~elom, ako ga
uopće koristite, jer kod odl~ep jivanja moţe oslabiti koţu. Rad~e upotreb javajte papir ili traku za priĉvršćivanje
sliĉn~u platnu, kaţe D'Amico. Ako rana ne zaraste ili ako otkrijete znakove upale kao što je crvenilo, crvene
trake, toplina, oteklina, bolovi ili vlaţnost trebali biste otići specijalistu za bolesti nogu.
Paţljivo birajte cipele. S obzirom da d~abetiĉar ponekad ne osjeća bolove prouzrokovane neodgovarajućom ili
uskom obućom, d~abetiĉari bi kod kupovanja cipela trebali izrazito paziti da im cipele pristaju, kaţe D'Amico.
119
DOKTOI2 U KUĆI
izbjegli previše nizak ili previše visok šećer ali i neke druge probleme koji bi se mogli pojaviti ako krenete
prevelikim tempom. Netko tko se do sada malo bavio sportom, a ima višak kilograma nebi trebao namjeravati
trĉati utrke, kaţe Laufer.
Plivanje, voţnja biciklom i brzo hodanjc su preporuĉljivi za dijabetiĉare. Hodanje je sportska aktivnost oko koje
se svi struĉnjaci slaţu, da je idealna za dijabetiĉare. Prosjeĉni d~abetiĉar drugog tipa je preko 50, s viškom
kilograma i sportski neaktivan, kaţe Laufer. Za takve osobe je hodanje udobna aktivnost koja ih previše ne
napreţe. Mislite na ĉinjenicu da pozitivno djelovanje bavljenja sportom traje samo dva dana. Vi biste se dakle
trebali svaki drugi dan baviti sportom.
Pazite na Vaša usta. Dijabetiĉari moraju posebno paziti na svoje zube. Dobra hig~ena usta je za svakog vaţna,
kaţe Andrew Baron, D.D.S., stornatolog i izvanredni kliniĉki profesor u bolnici Lenox Hill Hospital u
NewYorku. S obzirom da su d'y'abetiĉari podloţn~i infeke~ama trebali bi naroĉito brinuti o prevenc~i kar~esa i
periodontalnih bolesti. Stvorite zalihu ĉetkica za zube da se ne morate muĉiti sa starim, istrošenim ĉetkicama.
Zube perite nakon svakog obroka, a prije spavanja oĉistite zube zubnim koncem. Redoviti pregledi kod sto-
matologa su vrlo vaţni.
Pregledajte svoju protezu. Proteza koja Vam baš najbolje ne odgovara kao i loš most mogu biti frustrirajući za
onoga koji s njima mora ţivjeti. Za dijabetiĉara su posljedice mnogo dalekoseţnije od obiĉnih frustracija.
Proteza koja se pomiĉe moţe izazvati rane u ustima koje ne zarastaju, upozorava Baron. Više je nego rteugodno
patiti od ovih problema, naroĉito ako ih stomatolog moţe sasvim lako ukloniti. Ako imate rane u ustima ili se
Vaša proteza pomiĉe posjetite stomatologa i uklonite problem.
Steknite nadmoć. Kako ostati motiviran u igri u kojoj ne postoji poluvrijeme i koja nema kraja? S ovim se
pitanjem dijabetiĉari bore svaki dan. Jedna mogućnost
je nauĉiti što više o toj bolesti kako biste je mogli lakše kontrolirati. D~abetiĉari stalno uĉe nešto novo o svojoj
bolesti i moraju uv~ek biti spremni prilagoditi se na nove promjene svog stila ţivota. To je kao studij s
diplomont za dijabetes samo u ovom sluĉaju nema kraja godine niti semestralnih praznika, kaţe Laufer.
Ĉak su i kod jednog dijabetiĉara kojl je svoju bolest nauĉio potpuno kontrolirati, neizbjeţne povremene brze ili
ĉak jake promjene šećera u krvi izazvane ernocionalnim ili fiziĉkim stresom, obrocima ili pak dobom dana. Ako
nauĉite prihvatiti i raĉunati s ovim varijacijama, moţete ih jednostavno smatrati preprekama umjesto
obilaznicom.
Uĉinite nešto dobro za sebe. Iako je vaţno što više nauĉiti o bolesti od koje bolujete te biti dosljedan u lijeĉenju,
neke stvari ipak nebiste trebali gledati taku usko. Irrta vrlo malo judi koji još imaju vremena uţivati u l~epim
stvarima u ţivotu, kaţe Laufer. Dijabetiĉari posebno naginju izgubiti se u vlastitoj bolesti, tako da im je ponekad
teško koncentrirati se na pozitivne stvari u ţivotu. Sastavite listu stvari kojima biste se rado bavili da imate
vremena, a onda naĊite vremena i stvarno napravite to što biste rado ţeljeli_ Oĉito je da na toj listi ne bi trebala
stajati ţelja da pojedete kutiju pralina. Nekorne je dovoljno poglcdati u svemir, za drugog je to popodnevni
odmor a netko će pak blti sretan ako konaĉno uspije pospremiti ormar.
Uĉinite nešto dobro za druge. Teško je misliti na vlastite probleme ako pokušavate nckom drugom uljepšati
ţivot. U svakom gradu, u svakom mjestu postoje ljudi kojima ide loše i koji imaju još gorih problema u ţivotu.
Ugradskoj bolnici ili knjiţnici moţete saznati više o dobrovo jnoj pomoći, kaţe Laufer. Moţete i pokucati na
vrata star~eg susjeda koji n~e u mogućnosti izaći van. Sigurno ćega obradovati posjeta.
120
oomroa u nućl
EKCEM UZROKOVAN PELENAMA
Kako ćete ga se zauv~ek Y~ešiti: 10 savjeta
kcem uzrokovan pelenama sigurno ne pruţa E Vam naroĉito lijep pogled, a ni Vašem djetetu se ne svida
previše. Iako se ovdje ne radi o ozbiljnom medicinskom problemu, ova vrsta ekcema ipak spada u one male
ţivotne neugodnosti.
Nema mnogo za reći o tome kako ćete prepoznati ekcem uzrokovan pelenom: ako je koţa Vaše bebe koja je u
dodiru s pelenom crvena i bolna, tada već imate vrlo znaĉajnu dijagnozu. Dobra vijest je da taj osip moţete
izlijeĉiti u roku od samo nekoliko dana, a savjesnom njegom moţda ga se i riješiti zauvijek.
~ Ovdje ćete naći sredstva za lijeĉenje ekcema uzrokovanog pelenom. Srećom, ista ta sredstva sluţe kao
preventivna sredstva. Drugim rijeĉima: sredstva kojima ste izlijeĉili ekcem su ista ona kojima ćete osigurati da
se on ponovo ne pojavi. Dakle, drţite se ovih savjeta, i mnogo sreće!
Uklonite pelenu. Kao što već znamo, ovaj ekcem uzrokovan je pelenom. Zato se pozravite s njotn i vidjet ćete
da će osip nestati, kaţe Gregory F. Hayden, M.D., profesor pedijatrije i pedijatar na sveuĉilištu University of
Virginia Health Sciences Center u Charlottesvilleu. Ako prim~etite da TJaše dijete ima osip, skinite mu pelenu
kada Aod je to moguće, kaţe Hayden. Tako urin i stolica neće dospjeti na koţu. Kako biste izbjegli nesreće dok
dijete nema pelenu, stavite ga na gumeni prostiraĉ koji lako moţete oĉistiti.
Ĉesto prematajte dijete. Najuĉinkovitiji naĉin kojim ćete izlijeĉiti ili sprijeĉiti ekcem je taj da je Vaše dijete
uvijek ĉisto i suho, kaţe Jeanette M. Pegram, M.D., pedijatar te profesor pedijatrije na sveuĉilištu University of
Nebraska Medical Center in Omaha. Topla, vlaţna pelena pospješuje koţne infekc~e, kaţe ona.
Halo doktore?
Ako ništa ne pomaţe posjetite lijeĉnika. Ekcem izazvan pelenom moţe se pogoršati ako ga ne lijeĉite, a guza
Vaše bebe moţe postati ranjava i bolna. Moţete priĉekati dva do pet dana, ako se osip za to vrijeme ne popravi
trebali biste otići lijeĉniku, savjetuje James E. Bridges, M.D.
Izbjegavajte komercijalne maramice za dojenĉad. Mnoge od kupovnih maramica za dojenĉad sadrţe alkohol i
druge kemikalije koje mogu isušiti i iritirati koţu Vašeg djeteta, kaţe Pergan. Mokra krpa i sapun najbolje će
oĉistiti bebinu gu
zu. Paţljivo uklonite sve ostatke sapuna ĉistom mokrom krporn ili ih isperite ĉistom vodom.
Dobro obrišite
bebinu guzu. Kada mijenjate pelenu pazite na to da li ste temeljito obrisali to podruĉje tijela. Preporuĉljivo je
ostaviti bebu nekoliko minute bez pelene da se koţa osuši na zraku. Staro sredstvo koje će drţati bebinu koţu
suhom je kukuruzni škrob. Malo kukuruznog škroba preprţite na tavici, te stavite na bebinu guzu, objašnjava
James E. Bridges, M.D., specijalist obitelj
121
DOKTOR U KUĆI
Debata o pelenama
Koje pelene su bolje ako ţelimo izbjeći ekecem - platnene ili pak one za jednokratnu upotrebu? Ovo pitanje je
vrlo sporno, no ipak pri izboru pelena uzmite u obzir rezultate slijedećih istraţivanja: Istraţivanje koje je proveo
odjel za design na Sveuĉilištu Colorado State University u Fort Collinsu, pokazalo je da pelene s natpisom
superupijajuće mogu upiti više vlage i tako drţe bebinu koţu sušom od obiĉnih pelena ili onih za jednokratnu
upotrebu koje nemaju taj natpis. Obiĉne pelene za jednokratnu upotrebu najĉešće ne drţe koţu tako dobro
suhom, kao što to ĉine platnene pelene. Od platnenih pelena najbolje su bile one, ĉiji je srednji sloj bio od
netkanog materijala, pišu znanstvenici.
Druga studija, koju je proveo odsjek za dermatologiju na newyorškom sveuĉilištu University of Rochester
pokazala je da one bebe, koje nose pelene napravljene od specijalnih supstanci, koje apsorbiraju i pretvaraju urin
u gel imaju znatno manje ekcema od onih koje nose obiĉne pelene za jednokratnu upotrebu.
ske medicine u Fremontu u Nebraski. On dodaje da oni komercijalni puderi za djecu koji takoder sadrţe
kukuruzni škrob, vjerojatno djeluju jednako dobro kao i sam škrob.
Upotrebljavajte mast protiv osipa. Mnogi lijeĉnici preporuĉuju korištenje kreme ili masti protiv osipa kao npr. A
ili D Desitin. Tu bi mast trebali nanijeti pri svakom prematanju. Takve teške kreme djeluju kao štit protiv urina i
stolice, tako da ovi ne mogu napasti koţu, kaţe Hayden. Neki judi se boje da ove kreme konzerviraju vlagu,
kaţe on. MeĊutim ove masti djeluju vrlo dobro na većinu tipova koţe. Isto tako, te je kreme sasvim lako ukloniti
bez trljanja pomoću vate umoĉene u djeĉje ulje.
Pokušajte sa djeĉjim puderom, ali pazite kamo ga nanosite. Drugi naĉin kako ćete zaštititi koţu Vašeg djeteta od
tvari koje ju iritiraju je nanošenjem djeĉjeg pudera na bebinu guzu, objašnjava Hayden. Ipak, budite oprezni jer
su istraţivanja dokazala da moţe biti smrtonosno ako dijete udahne puder. Puder na bazi kukuruznog škroba
nije tako opasan, dodaje Hayden. Kada nanosite puder najprije ga stavite na ruke, podalje od djeteta, a tek ga
zatim nanesite na bebinu guzu.
Sušite pelene na konopu. Postoji bajka po kojoj pelene neće uzorkvati ekcem ako ih se umjesto u stroju za
sušenje rub ja suši na konopu, kaţe Pegram. Iako nema racionalnog objašnjenja, kune se da joj je to potnoglo
kod vlastite djece. Ako imate mogućnost pelene sušiti na otvorenom pokušajte, pa ćete vidjeti pomaţe li Uam.
Borite se protiv gljiviĉnih infekcija. Ponekad je ono što smatrate ekcemom ustvari gljiviĉna infekcija, poznata i
kao Candida Albicans. Nije uvijek jednostavno razlikovati ih, iako gljiviĉna infekcija ĉesto izgleda poput bijelih
toĉkica na crvenoj podlozi. Kako biste izlijeĉili infekciju kvašĉevih gljivica, moţete pokušati sa sredstvom
protiv gljiviĉnih infekcija koje se izdaje bez lijeĉniĉkog recepta, kao npr. Lotrimin. Isto tako, moţete posjetiti
lijeĉnika koji će Vam sigurno prepisati recept.
Pakušajte s otopinom octa. Urin je ekstremno alkalna otopina, kaţe Bridges, te stoga moţe opeći kaoţu jednako
kao i kiselina. Kako biste ponovo postigli ravnoteţu moţete posljednjoj fazi pranja pelena dodati pola šalice
octa, predlaţe on. Pegram preporuĉa isprati bebinu guzu octenom otopinom u omjeru 1:8 (pri ĉemu se 8 odnosi
na vodu).
Prestanite upotrebljavati gumene gaće. Gumene gaće koje oblaĉite preko pelena konzerviraju vlagu i zato mogu
iritirati bebinu koţu, a i pogoršati postojeću infekciju, kaţe Hayden. Bolje je ostaviti da se vlaga suši i 'sparava.
122
UOKTOR U KUĆI
PROLJEV Ovako ćete se r~ešiti pro jeva: 15 sredstava
rebacite krivicu na što god hoćete, bila to jedP nodnevna gripa ili nešto što ste pojeli. Prosjeĉni Amerikanac pati
jednom do dvaput godišnje od proIjeva: ĉeste i vodenaste aktivnosti crijeva, ĉesto popraćene grĉevima,
muĉninom, ili povraćanjem.
Gastroeneteritis je struĉni, gupni naziv za bolesti gripe crijeva, virusne infekcije i trovanja hranom, a drugi je
razlog po uĉestalosi radne nesposobnosti tj. bolovanja (prehlada je na prvom mjestu).
Proljev je neugodan i zamoran, ali osim toga za odraslu osobu ne predstavlja ozbiljnijl problem. Ukoliko
postane kroniĉan, situacija se mijenja. Za vrlo mlade, starije ili kroniĉno bolesne osobe proljev moţe biti
opasan. Ako k tome još ne uzimate dovoljno tekućine dodatno komplicirate inaĉe sasvim bezazlenu situaciju.
Što uzrokuje proljev? S obzirom da proljev obiĉno traje svega nekoliko dana, lijeĉnici najĉešće ne uzimaju
uzorak na testiranje kako bi utvrdili uzrok proljeva. Najĉešći uzrok proljeva su virusne infekcije protiv kojih
antibiotici ne pomaţu. Ukoliko imate proljev, morate jednostavno izdrţati nekoliko dana. Virus napada crijevo i
uzrokuje povećano uzimanje vode u crijevu što rezultira vodenastom stolicom. Dodatno se mogu pojaviti i
simptomi poput grĉeva, muĉnine, povraća-nja, glavobolje, temperature, a moţete se jednostavno loše osjećati ili
pak imati problema s gornjim dišnim putevima, moţe Vam npr. curiti nos. Savjet: ukoliko se cijela obitelj
razboli, ali u razliĉito vrijeme vjerojatno se radi o virusu. Bakterije koje ponekad uzrokuju proljev kod ljudi koji
putuju u egzotiĉne zemlje mogu takoder biti odgovorne za proljev izazvan trovanjem hranom. Ukoliko je cijela
obite j bila na pikniku, a nakon par sati su svi bolesni, radi se o klasiĉnom primjeru trovanja hranom, kaţe
Rosemarie L. Fischer, M.D., profesor medicine odsjeka za bolesti probave na sveuĉilištu Yale Universitiy
School of Medicine u New Havenu u Connecticutu.
Mikrobi kao što su ameba ili lamblija mogu se smjestiti u crijevu i tako izazvati proljev koji moţe trajati
tjednima ili mjesecima, no oni su rjedi. Ove mikrobe
Halo doktore?
Ako otkr~ete krv u stolici, trebali biste smjesta otići (~eĉniku, kaţe Rosemarie L. Fischer, M.D.
Ako imate osjećaj da ste dehidrirali takoder biste trebali potraţiti medicinsku pomoć. Simptomi su: vrti Vam se
kad ustajete, izluĉujete male koliĉine vrlo ţutog urina, osjećate jaku ţed, imate suhu koţu. Djeca u tim
sluĉajevima ĉesto plaĉu, ali bez suza.
Ako imate visoku temperaturu, trese Vas groznica ili imate proljev dulje od.48 do 72 sata trebali biste posjetiti
lijeĉnika.
U sluĉaju da se radi o vrlo mladoj ili pak starijoj osobi te u sluĉaju da osoba s kroniĉnim oboljenjem dobije
proljev, odmah treba otići lijeĉniku.
moţete dobiti konzumiranjem zagaĊene vode ili hrane te na javnim bazenima.
Neke vrste lijekova, a naroĉiti antibiotici mogu kao nuspojavu izazvati proljev. Ostali uzroĉnici na koje se ĉesto
zaboravlja su u mnogo sluĉajeva anticidikoji sadrţe magnezij, kao i umjetni zasladivaĉ kao što je Sorbitum.
Ako se proljev ne zadrţi dugo, najĉešće ne saznamo što ga je izazvalo. Terapija se bazira na ublaţavanju
simptoma te izbjegavanju dehidriranja, što je nagora moguća komplikacija kod proljeva.
Dakle, što moţete uĉiniti?
123
DOKTOR U KUĆI
Budite ustrajni. Ukoliko niste niti previše mladi a niti stari, a ne patite od kroniĉne bolesti, vjerojatno će biti
dovoljno izdrţati nckoliko dana. lako n~e definitivno dokazano da pro jev proĉišćava t~elo, on sigurno ima ne-
kakvu ulogu u organizmu, objašnjava Richard Bennett, M.D., asistent medicine na sveuĉilištu John Hopkins
University School of Medicine u Baltimoreu.
Uzimajte dovoljno tekućine. U meĊuvremenu se pobrinite da koliĉinu tekućine i elektrolita drţite u ravnoteţi,
kaţu lijeĉnici. Zbog proljeva gubite mnogo tekućine ali isto tako gubite i elektrolite. Elektroliti su minerali
potrebni tijelu kao npr. natrij i kalij. Ovako moţete nadoknaditi njihov nedostatak:
· Uzimajte mnogo tekućine. Koja su pića najbolja, ne mogu se dogovoriti ni lijeĉnici, a upravo zbog problema s
elektrolitima. Ipak, svi struĉnjaci preporuĉaju piti najmanje 2 litre tekućine dnevno, a u sluĉaju da imate
temperaturu i 3 litre. Voda ne sadrţi elektrolite, ali je tu i tamo bez problema moţete popiti. Slabiji ĉaj s malo
šećera omiljeno je piće kod proljeva. Neki ljudi preporuĉaju Gatorade, iako Fischer naglašava da je
ovo piće prije svega namijenjeno nadoknaĊivanju tekućine koju ste izgubili znojenjem, a ne proljevom jer je to
nešto sasvim drugo. Neki pak preporuĉaju limunade u kojima nema ugljiĉnog dioksida. Nemojte piti dijetne
varijante ovih sokova. Protiv toga meĊutim, govori ĉinjenica da mnogo šećera, kao i mnogo kofeina, moţe
pogoršati situaciju. Voćni sokovi, a naroĉito sok od jabuka ili šljiva pospješuju stolicu, dok druge sokove
moţete piti.
· U ljekarni kupite nadomjestak za clektrolite. Pedialyte, Rehydralyte i Ricelyte moţete dobiti i bez lijeĉniĉkog
recepta. Ova sredstva sadrţe pravi omjer tekućine i minerala.
Pijte hladne, ali ne i ledene napitke. Svejedno za koji se napitak odluĉite, on bi trebao biti rashlaĊen, preporuĉa
Peter A. Banks, M.D., direktor kliniĉke gastrološke sluţbe u bolnici Brigham and Women's Hospital, te lektor
medicine na Harvard medical School u Bostonu. RashlaĊeni napitak neće toliko nadraţiti crijevo. Iso tako
trebali biste piti u malim gutljajima jer to štedi Vaše crijevo.
Ako proljev jednostavno ne prolazi
Ponekad se proljeva tjednima ne moţete riješiti. U takvim sluĉajevima je on uzrokovan ozbiljnijim problemom.
Vaš lijeĉnik će u tom sluĉaju ustanoviti uzrok. Evo nekoliko mogućnosti:
Intestinalni infantilizam. U sluĉaju da se radi o ovome, Vi ne moţete probaviti sastavni dio ţitarica koji se
naziva gluten.
Sindrom iritacije crijeva. U ovom sluĉaju emocije imaju veliku ulogu, pa se proljev moţe pretvoriti u zatvor.
Klasuni primjerje mlada odrasla osoba koja ujutro na dan vaţnog ispita dob~e pro~ev, kaţe Fischer.
Infekcije parazitima. Kao što smo već rekli, ove se infekcije mogu otezati u nedogled.
Crohnova bolest ili ulcerozni kolitis. Ove bolesti su vrlo sliĉne, a uzrok im je nepoznat. Rezultat je upala crijeva
i proljev koji je obiĉno popraćen bolovima.
Opće bolesti. Kroniĉni proljev mogu izazvati i komplikacije drugih bolesti kao npr. dijabetesa, sklerodermije,
povećana funkcija štitnjaĉe.
Rak. Ovo i nije baš lijepa pomisao, ali jedan od simptoma tumora u crijevu je upravo proljev, naroĉito ako je
stolica krvava.
124
DOKTOR U KUĆI
Popijte malo kokošje juhe. Naravno, djelovat će i bilo koja druga juha. Juhu pijte mlaku i s dodatkom soli.
Legnite u krevet. Tako tijelu pruţate mogućnost da se bori protiv uzroĉnika.
Na trbuh stavite termofor. Time ćete smanjiti bolove, kaţe Banks.
Stari i mladi
Za većinu ljudi proljev predstavlja ništa drugo do neugodnost. Ipak, ako su u pitanju vrlo mladi ili stariji ljudi,
on moţe biti opasan po ţivot, pa ĉak i smrtonosan.
Zašto je proljev upravo kod ovih Ijudi opasan? Mala djeca imaju vrlo mali volumen krvi, objašnjava Harry S.
Dweck, M.D., direktor odjela za neonatalnu intenzivnu njegu newyorškog centra Regional Neonatal Intensive
Care Unit at Winchester Medical Center u Valhalli. Ono što je za odrasle relativno maligubitak tekućine, kod
djece znaĉi nevjerojatno mnogo.
Dweck naglašava da dehidriranje kod odrasle osobe traje danima, kod djece se radi o satima ili danima, a
novoroĊenĉe moţe dehidrirati za nekoliko sekundi ili minuta. Iz ovog razloga toliko mnogo djece na svijetu
umire od proljeva.
Ako Vaše dijete ima proljev kod prve rijetke stolice odmah zovite l~eĉnika, naglašava Dweck.
Proljev je teţe prepoznati kod dojenĉadi. Novorodenĉad moţe izluĉivati stolicu izmedu 6 i 9 puta dnevno, kaţe
Dweck. Ako dojite dgete njegova će stolica biti rjeda. U pravilu roditelji dosta brzo nauĉe kako izgleda
normalna stolica njihovog djeteta. Ukoliko je rjeda, eksplozivnija ili ima drugaĉiji miris, vjerojatno se radi o
proljevu. Najbolje sredstvo kojim ćete izbjeći pro jev kod dojenĉadi je dojenje, objašnjava Dweck. Kolostrum
(posebna vrsta mlijeka koja se proizvodi u prvim danima djetetova ţivota) sadrţi velik broj anittijela i b~elih
krvnih zrnaca, koji odmah ulaze u djetetov ţeluĉano-crijevni trakt. Time se spreĉavaju kasnije infekcije
ţeluĉano-crijevnog trakta.
Dojenjem se takoder smanjuje opasnost bakterijske infekcije, jer ne morate prati flašice. Medutim i samo
mlijeko moţe izazvati alergijske reakcije, a u njih spada i proljev.
Kod djece iznad 18 mjeseci proljev više nije toliko opasan. Ako se pojavi ipak biste trebali otići lijeĉniku. On će
Vam reći što Vam je ĉiniti i kako ćete sprijeĉiti da dijete dehidrira te da ne dode do disbalansa elektrolita. Kada
djeca navrše osam godina, njihov se proljev moţe tretirati kao u odrasle osobe.
Stariji ljudi takoder ne smiju izgubiti previše tekućine. Razlog tome je ĉinjenica da se njihov krvotok s
godinama promijenio. Arterije su otvrdnule, a niski tlak koji nastaje kada izgubite tekućinu u stvari govori da
nema dovoljno tlaka da bi krv normalno mogla kolati ţilama.
Iz ovog razloga su star~i Judi podloţniji moţdanom udaru, srĉanom udaru ili zatajenju funkc~a jetre, objašnjava
Richard Bennett, M.D.
Kada stariji ljudi imaju proljev, teško je reći jesu li dehidrirali ili ne. Star~i judi nemaju toliko izraţen osjet za
ţed, kaţe Bennett. Moţe 6iti i da sami nisu u stanju uzeti nešto za piti. Promjene koţe koje obiĉno ukazuju na
dehidraciju je na koţi starijih ljudi teško razaznati. Najbolji savjet: urinira li osoba svakih sat - dva. Ako ste
stariji ali zdravi, a prije ste patili od kongestivne insuficijencije srca ili pak uzimate diuretike, trebali biste
odmah po poĉetku proljeva nazvati lijeĉnika. L~eĉnik će tada moţda promijeniti dozu IJašeg d~uretika tako da
ne biste izgubili još više tekućine, kaţe Bennett.
Ironiĉno je to da medicinski tretman starijih osoba takoder moţe izazvati proljev, kaţe Bennett. Oni ĉešće
uzimaju antibiotike koji kao nuspojave izazivaju proljev Isto tako, stariji su Ijudi podloţniji zatvoru, te moţda
na vlastitu ruku ili lijeĉniĉki savjet uzimaju razliĉita sredstva za olakšavanje, koja na kraju mogu dovesti do
proljeva. Oko polovice svih sluĉajeva proljeva kod starijih Ijudi je izazvano infekcijama.
125
DOKTOR U KUĆI
Probajte s jogurtom. Pazite da kupite jogurt koji sadrţi kulture ţivih laktobacila dobroćudni bacili koji inaĉe
ţive u trbuhu. Postoje izvještaji ali još uv~ek nema studija o toma da jogurt djeluje, kaţe Bennett. U svakom
sluĉaju, ne moţe ham naškoditi.
Jedite laganu hranu. Juhe i ţelatina spadaju u laganu hranu. Banks preporuĉa jela kao što su riţa, rezanci i
banane. Krumpir, tost, kuhana mrkva te piletina odstranjene koţe i masnoće takoĊer su lako probavljivi.
Ako je već nuţno, uzmite Pepto-Bismol. Nije preporuĉljivo koristiti sredstva koja moţete nabaviti bez
lijeĉniĉkog recepta. Proljev vjerojatno znaĉi da se Vaše tijelo bori protiv uzroĉnika neke bolesti. Ako ipak
smatrate nuţnim upotrijebiti neki lijek, tada je PeptoBismol vjerojatno najsigurnije sredstvo koje se izdaje bez
lijeĉniĉkog recepta. Istraţivanja su pokazala, da ovo sredstvo ima i lagano antibakterijsko djelovanje, koje je
najkorisnije kada se radi o suzbijanju proljeva koji ste dobili prilikom putovanja, jer se u takvim sluĉajevima
najĉešće radi o bakterijski izazvanom proljevu. (vidi PROLJEV NA PUTOVANJU).
Uzmite Kaopectate ili Imodium A-D. U svakom sluĉaju bi bilo bolje kada biste mogli izdrţati bez lijekova. U
sluĉaju da ipak hitno trebate ublaţiti tegobe
moţete pokušati jednim od ovih lijekova koji se takoĊer mogu dobiti bez lijeĉniĉkog recepta. Imodium A-D
usporava aktivnost crijeva, a Kapeoctate apsorbira tekućinu. Bennet ove lijekove ne preporuĉa starijim
pacijentima, jer smanjena aktivnost crijeva moţe biti opasna i uzrokovati probleme ako doĊe do infekcije.
Izbjegavajte mlijeĉne proizvode. Za vrijeme proljeva, kao i 1 -3 tjedana izbjegavajte mlijeko i mlijeĉne produkte
kao što je npr. sir. Za vrijeme proljeva napadnuto je tanko crijevo, u kojem se inaĉe probavlja mlijeko, te ono još
neko vrijeme nakon proljeva ne funkcionira dobro. Doduše ml~eko l~am se moţe ĉiniti ublaţavajućim, a1i će
ustvari samo pojaĉati pro jev, kaţe Fischer.
Ne konzumirajte kofein. Jednako kao što stimulira ţivĉani sustav, kofein će stimulirati i aktivnost crijeva, a to je
upravo ono što tijekom proljeva pokušavate izbjeći.
Recite ne slatkišima. Visoka koncentracija šećera moţe pojaĉati proljev. Voćni šećer u voću djeluje na isti
naĉin.
Izbjegavajte masne obroke te obroke bogate balastnim tvarima. Takva jela Vaša crijeva trenutno nisu u stanju
probaviti. Potrebne su Vam lako probavlji
ve namlrmce.
126
DOKTOR U KUĆI
SUHA KOSA
Ovako ćete je ukrotiti: 11 savjeta
~T aša je kosa kao slama: suha, tvrdoglava i ne moV ţete je ukrotiti. Zašto ste upravo Vi kaţnjeni ovakvom
grivom? Najvjerojatnije i niste, objašnjava Frank Parker, M.D., profesor i predsjednik odjela za dermatologiju
na portlandskom sveuĉilištu Oregon Health Sciences University. lako je kosa nekih judi suha, većina problema
n~e organski iligenetski uvjetovana nego više ovisi o tome što radite s kosonz, kaţe on.
Da, dobro ste proĉitali, suha kosa je vjerojatno Vaša krivica. Korištenje jakih kemikalija kao što su boje za kosu,
minival i klor u bazenima isušuju kosu. lsti efekt ima ĉesto pranje, upotreba viklera, elektriĉnih uvijaĉa i sušila
za kosu.
Moţete nauĉiti paţljivije postupati s kosorn i tako ćete njome lakše rukovati. Evo nekoliko savjeta:
Ne stavljajte previše šampona. Preĉesta upotreba šampona jedan je od glavnih uzroka suhe kose, kaţe Parker.
Mnogi judi smatraju da kosu treba prati svakodrzevno i to jakim šanzponom, kaţe on. To odstranjuje prirodna u
ja iz kose.
S druge strane, ne biste trebali predugo ĉekati s pranjem. Perite kosu najmanje svaka tri dana, kaţe Rose Dygart,
frizerka, kozmetiĉarka, profesor njege kose i vlasnica salona Le Rose Salon of Beauty u Lake Oswegu u
Oregonu. Paţ jivo šamponiranje stimulira masne ţlijezde.
Budite njeţni prema svojoj kosi. Suha kosa je vrlo osjetljiva i lako puca, kaţe Dygart. Zato biste trebali biti
paţljiviji prema njoj, objašnjava ona. Nauĉite je njeţno i paţjivo šamponirati. Nemojte je ĉupati niti vršiti
pritisak na nju.
Kod šamponiranja ne biste trebali grepsti noktima jer to moţe ne samo slomiti kosu već i naškoditi Vašoj koţi.
Radije pri šamponiranju koristite jagodice.
Upotrebljavajte blagi šampon. Suhoj kosi potrebno je blago, kiselo sredstvo za ĉišćenje, kaţe Dygart. Upotreb
javajte šampon sa pH-vr~ednostima izmeĊu 4,5 i 6,7. Izaberite blagi šampon kojim biste rnogli prati i lice.
Neki preporuĉaju djeĉje šampone, ali Dygart kaţe da oni nisu prikladni za suhu kosu jer imaju previsoku pH-
vrijednost, a alkalni šatnponi isušuju kosu. Ona radije preporuĉa kisele šampone.
Budite velikodušni s balzamima i pakunzima. Suhoj kosi potrebni su balzami i pakunzi, kaţe Nelson Lee
Novick, M.D., izvanredni profesor kliniĉke derrnatologije na newyorškom sveuĉilištu Mount Sinai School of
Medicine. Iza
berite balzam sa što manjom koliĉinorrc alkohola, jer alkohol isušuje kosu, kaţe on. Produkti s blagim mirisorn
ili bez njega u pravilu sadrţe manje alkohola. Ako se radi o vrlo suhoj kosi, pokušajte preko noći staviti pakung
i kapu za tuširanje i sljedećeg jutra isperite.
Kod vrlo suhe i oštećene kose Novick preporuĉa umjesto pakunga na kosu staviti Moisturel - losion za tijelo
koji sadrţi vazelin i gliceril. Na vlaţnu kosu nanesite losion i ostavlte ga preko noći. Ujutro skinite kapu za
tuširanje te temeljito isperite kosu.
Isprobajte vruće ulje. Tretrnani vrućim u jem su vrlo prikladni za poprav janje suhe kose, kaţe Dygart. Ona
preporuĉa kupovne produkte koje zagrijete i zatim drţite na kosi 5 - 10 minuta (ovisno o uputama za upotrebu
pojedinih proizvoda). Na kosu stavite kapu za tuširanje ili plastiĉnu vrećicu i pustite da ulje djeluje. Nakon toga
blagim šamponom isperite kosu.
127
DOKTOR U KUĆI
Stavite majonezu na kosu. Majoneza je još jedna odliĉna mogućnost kojom ćete suhoj kosi dati vlagu, kaţe
Dygart. Upotreb javajte normalnu, a ne niskokaloriĉnu, d~etnu majonezu s malo kolesterola, kaţe ona. Najpr~e
našamponirajte kosu, a zatim stavite otprilike ţlicu majoneze. Gatim na 20 - 30 minuta umotajte kosu u
plastiĉnu vrećicu, a nakon toga je ponovno našamponirajte i isperite.
Ĉešljajte se što manje. S obzirom da je suha kosa vrlo lomljiva i osjetljiva preĉesto i dugo ĉešljanje moţe je još
više oštetiti i dovesti do ispadanja kose. Preporuĉa se ĉešljati kosu paţljivo ali nikako ne ako je mokra.
Dygart kaţe da i vrsta ĉetke za kosu ima vaţnu ulogu. Ona preporuĉa ĉetke od dlake divlje svinje ili tzv ven-
tilirane ĉetke sa gumenim vrhovima koji ne ĉupaju kosu.
Masirajte vlasište. Tom ćete metodom stimulirati masne ţlijezde, i to tako da pri šamponiranju lagano masirate
vlasište. Cijelo vlasište lagano masirajte jagodicama prst~u, kaţe ona. Takva masaţa stimulira masne ţl~ezde,
ali i I/ama ĉini dobro.
Postanite jajoglavi. Dygart takoder prcporuĉa raztnutiti jaje i tada ga s toplom vodom (vruća voda će prekuhati
jaje!) utrljati u kosu te isprati toplom vodom. Nije potrebno šamponirati kosu jer jaje ne samo da ĉisti kosu, već
joj daje i sjaj.
Polakše sa posjetima frizeru. Ako utorkom dajete minival, ĉetvrtkom bojite kosu, a petkom stavljate vruće
viklere, suha kosa Uam je zagarantirana. Usporedite kosu s puloverom, kaţe Novick. Koliko ĉesto ga moţete
bojiti pr~e ne~o što poĉne izgledati grozno? Novick kaţe da se ljudi suhe kose ne bi trebali odreći minivala,
bojenja kose i viklera već da trebaju ostaviti dovoljno vremena izmedu njih tako da se kosa stigne oporaviti.
Izbjegavajte vrućinu. Ako upotrebljavate elektriĉni uvijaĉ, vruće viklere ili sušilo za kosu, tada gotovo molite za
oštećcnja kose, kaţe Paul Contorer, voditelj dermatologije za Kaiser Permanente u Beavertonu u Oregonu, te
profesor kliniĉke dermatologije na sveuĉilištu Oregon Health Sciences University u Portlandu. Vrući vikleri su
najopasniji jer šire kosu, dok toplina djeluje na njeno skupljanje. Elektriĉni uvijaĉi takoder šire kosu te je na
dulje vrijeme izlaţu toplini.
Ako već morate upotrebljavati umjetnu toplinu, Dygart preporuĉa sušilo staviti u najmanju brzinu te za vrijeme
sušenja ne povlaĉiti kosu ili je širiti.
128
DOKTOR U KUĆI
v
SUHA KOZA
12 mogućnosti kako se odupr~eti gubitku vlage
vaki ćovjek povrerneno pati od suhe koţe, kaţe dermatolog James Shaw, M.D., i voditelj odjela
za dermatologiju bolnice Good Samaritan Hospital and Medical Center. Suha koţa najĉešće je uzrokovanage-
netskim u jecajima i drugim.faktorima koji pridonose sušenju koţe, kao npr. tuširanje vrućom vodorn, kaţe
Shaw Kada u gornjem sloju koţe (poznat pod imenom stratum corneum) nema dovoljno vode koţa se poĉne
perutati, svrbi i izgleda neugledno. U ekstremnim sluĉajevima taj sloj postaje hrapav, lako puca i Ijušti se. Tada
moţe doći i do kroniĉnog dermatitisa (iritacije koţe).
U pravilu gornji sloj koţe vlaţi tekućina koja izlazi iz znojnih ţlijezda i donjih slojeva tkiva. Ulje koje
proizvode lojne ţlijezde pridonosi konzerviranju vlage u koţi. Medutim mnogi faktori izvlaĉe vlagu iz gornjeg
sloja koţe. Kod nekih ljudi sposobnost koţe da zadrţava vlagu jednostavno nije dovoljno izraţena. Drugi ljudi
pak imaju nedovoljno aktivne znojne ţlijezde. Kod suhe koţe bitna je i starost. Što je ĉovjek stariji, lojne
ţlijezde proizvode manju koliĉinu ulja, te koţa postaje suha.
Još jedan od znaĉajnih faktora za suhu koţu je niska vlaţnost zraka. Hladno i suho vrijeme, u mnogim
krajevima tipiĉno za zimsko doba godine, izvlaĉi vlagu iz koţe. K tome se još mora pribrojati utjecaj sunca i
visina terena. U grijanim ili klimatiziranim prostorima, kod kuće ili u uredu, zrak je ĉesto vrlo suh, tako da i to
moţe pridonijeti suhoj koţi.
Ĉak i voda moţe oduzeti vlagu koţi. Ako se dugo kupate ili dulje vrijeme koristite prevruću vodu, moţe doći do
toga da se tkivo koje drţi vanjski dio koţe zajedno ĉesto vlaţi i ponovo suši. S vremenom moţe doći do toga da
površinski sloj koţe više nije u stanju jednako dobro primiti i zadrţati vlagu. Ljudi koji se više puta drzevno
tuširaju i1i se ĉesto kupaju u vrućoj vodi oduzimajn svojoj koţi proteine koji pomaţu odrţavati koţu vlaţnom,
objašnjava Frank Parker, M.D., profesor i direktor odjela za dermatologiju sveuĉilišta Oregon
Health Science University u Portlandu.
Jaka sredstva za ĉišćenje, sapuni, i kemijska otapala takoĊer mogu utjecati na koţu. Ti produkti mogu vanjski
sloj koţe dovesti u tešku situaciju. Osobe koje ĉesto moraju prati ruke, kao npr. medicinske sestre ili frizeri
ĉesto se ţale na crvenu, ispucalu koţu ruku.
S obzirom da je nemoguće zaštititi koţu od svih ovih utjecaja, evo nekoliko savjeta koji će Vam pomoći da
Vaša koţa i u budućnosti ostane vlaţna i mlada.
Upotrebljavajte hidratantnu kremu. Kad god je to moguće, upotrebljavajte hidratantnu kremu, a naroĉito ako
naginjete
suhoj koţi, kaţe profesor Parker. Odmah nakon ku
~w~~&~~~~ /~~~~ ovm~ ~~~,,6~mmo/nom ~omom~ ~~rmcj~~ vc6,~oz~i,vr~onckuuinz ,u~o~~ono y~
"pp~ /',^~~ "~°+~=~ ~tov}a~o x~~r
|u~ }~i6r~au~uo kzcrno o~mzc66m'~u:v~6r puta6ncvuo,u~~ck~~aV~o~jo~n~anm~a~cyr~ruc8»~o|r-
~uc,ropavxti~ kr co~bnUc~oriadb?(}u+ ouc8hm~ka~c~mJ~vd,u6uu/m~xvu~/m.&~m~zx~~
m~~~/~m~~u~~~6~~uXv~~,6m~d~~~v«vJrm6/~~ D~~6o~n~m~maJ~~muou~vJvo~~~~~o/c~n` mu 6/uJnv,
onu/rXnnu ~ mJr~/ v~~ u~~, x n/u~~ mo6,~ Bn~mJ~~xo ~~~~~"~~o~u~~/~/~J~w/w6~~
I)cnnz~o|o~8~ugprc~ l~o~~r~vou, &~~I}~. |~c~uio6oln~crSt~\~uccu~}{oopi~x| ooJ&~c6ic~l Cuoocro
Pon|uuJu o {),c~oun. y~opo,o~u ko,~~tcnjc ~uod6. u~par6uru~mui~k,cnoa.~~co,ocup~~uukn~u~{)oa
ka~~dajr~n6cpooo~oXot~yctro|~~~vndu.~c~akoJo6h~6o6noca~r~~uuk/ooou~
129
DOKTOR LJ KUĆI
Sunce i presuha koţa
Ako volite sunce i uvijek ĉeznete za preplanulim tenom, morate biti svjesni da sunce isušuje koţu. Tako se
povećava rizik od bora, staraĉkih pjega ili ĉak raka koţe (melanom), upozorava Frank Parker M.D. On kaţe da
sunce isušuje površinski sloj koţe, jednako kao što suši obješeni oprani veš. Šteta koju sunce nanosi koţi s
godinama uzrokuje pojavu bora i gubitak pigmenata.
Još više otreţnjava ĉinjenica, da se predugim i preĉestim sunĉanjem izlaţete opasnosti od raka. Kako biste
izbjegli suhu koţu, bore i povećan rizik od raka izazvane suncem Parker preporuĉa sljedeće:
Upotrebljavajte kreme za sunĉanje. Ova su sredstva karakteristiĉna zbog svog zaštitnog faktora. Što je veća
vrijednost zaštitnog faktora, to je zaštitno djelovanje kreme veće.
Pokrijte tijelo. Kada se sunĉate, nosite košulju s dugim rukavima i šešir.
Izbjegavajte sunce izmeĊu 10 sati ujutro i 3 sata poslijepodne. U to su doba sunĉeve zrake najintenzivnije. Stoga
aktivnosti na otvorenom pokušajte planirati tako, da ih obavljate prije ili poslije tog vremena.
Upotrebljavajte losione. Ako već pod svaku cijenu morate leţati na suncu, namaţite se nekim gušćim losionom i
poškropite koţu mineralnom vodom, kako biste je odrţali vlaţnom. Pazite na to da sunćanje traje što kraće i
nakon toge na zaboravite nanijeti hidratantnu kremu.
Kupajte se i tuširajte kratko i hladnom vodom. Vruća voda odnosi iz koţe ulje koje joj sluţi kao prirodni zaštitni
sloj protiv gubitka vlage, a moţc i pojaĉati svrab, kaţe Shaw Kupajte se i tuširajte stvarno samo kada je to
neophodno, ne više od jednorn dnevno. Ako volite duge vruće kupke, namaţite koţu hidratantnom kremom
neposredno nakon kupanja.
Štedite sapun. Shaw preporuĉa da se ne perete tako ĉesto vodom i sapunom. On kaţe da se većina ljudi pere
dosta ĉesto. Preĉesto pranje vodom i sapunom gornji sloj koţe dovodi u tešleu situac~u.
Osobe koje pate od kroniĉno suhe koţe trebale bi se tuširati ili kupati samo kratko, a brisati bi trebali samo
podruĉje prepona, pazuha i stopala, kaţe Robertson. Ako već upotrebljavate sapun, trebaii bi se odluĉiti na neki
blagi, uljni i masniji sapun kao što je Dove, Basis Aveenobar. Ako imate izrazito suhu koţu trebali biste
upotrebljavati zamjenu za sapun,
Ne trljajte previše. Ako se sluţite rukavicom za pranje, spuţvom ili sliĉnim predmetima koţa se još više isušuje,
kaţe Robertson. Osobe suhe leoţe ĉesto dobiju prhut, koji tada pokušavaju ukloniti rukavicom za pranje ili
spuţvom, kaţe Robertson. No time priĉinjavaju više štete nego koristi.
Kupanje s uljem. Uje za kupanje je vrlo korisno, kaţe Shaw On, meĊutim, upozorava na ĉinjenicu da ako stavite
ulje u kadu prije nego što ste se namoĉili, ono stvara zaštitni sloj na koţi tako da koţa uopće ne moţe primiti
vodu. Umjesto toga on preporuĉa staviti ulje u vodu tek nakon što ste neko vrijeme bili u njoj, ili nakon kupanja
nanijeti ulje direktno na koţu. (Kada dodajete ulje u vodu pripazite da se ne poskliznete pri ulasku ili izlasku iz
kade, jer je kada zbog dodatka ulja vrloskliska.)
Robertson kaţe da je mineralno ulje izvrsno ulje za kupanje. Ipak, ona preporuĉa, da kada se kupate s dodatkom
ulja u kadi ostanete do 20 minuta.
Veća vlaţnost zraka. Što je vlaţnost zraka veća, to ćete manje patiti od suhe koţe. U tropima, gdje je udio vlage
u zraku veći od 90% nitho nema suhu koţu, kaţe Shaw: On kaţe da kada temperatura zraka padne ispod 10, u
pravilu pada i vlaţnost zraka.
130
DOKTOR U KUĆ:I
Vlaţnost zraka od 60% je upravo idealna za koţu. Tada se zrak i koţa nalaze u ravnoteţi, i zrak ne crpi vlagu iz
koţe. Ako kod kuće imate vrlo suh zrak, ili kada je relativna vlaţnost zraka u Vašoj kući ili uredu manja od
60%, trebali biste nabaviti ovlaţivaĉ zraka. Vlagu u zraku nu>ţete povećati pomoću prskalice ili posudom u
kojoj na laganoj vatri kipi voda.
Izbjegavajte sredstva za ĉišćenje i otapanje. Uobiĉajena sredstva za ĉišćenje koja koristimo u kućanstvu kao što
je sredstvo za pranje prozora, amonijak, terpentin, benzin za upaljaĉe, benzin za pranje itd. mogu isušiti ili
oštetiti vanjski sloj koţe. Budite paţljivi da s takvim sredstvima ne dolazite u neposredni kontakt ili
upotrebljavajte blaţa~sredstva za ĉišćenje (npr. voda i ocat ĉine odliĉno sredstvo za pranje prozora.)
Upotrebljavajtc ĉetku sa dugaĉkom drškom tako da Vaše ruke ne dolaze u dodir s vodom.
Izbjegavajte proizvode na bazi alkohola. Neki ljudi rado ćistc lice alkoholom ili adstringensima. Nakon toga
koţa je ĉista i pecka. To medutim, ima svoju cijenu. Sredstva na bazi alkohola isušu_ju leoţu, kaţe Sha~:
Upotrebljavajte kreme i šminku na bazi ulja. Ako upotrebljavate dnevne kreme i ruţ za usne, utnjesto proizvoda
na bazi vode radije izaberite one na bazi ulja, jer će Vam oni pomoći zadrţati vlagu, kaţe Robertson. Naveĉer
uklonite šminku blagim sapunom. Zatim dobro isperite i upijte vlagu mekanim ruĉnikom. Zatim u koţu utrljajte
tešku hidratantnu krem u.
Grijanje stavite na niţu temperaturu. U toplirn prostorijama koje se zagrijavaju pećima ili klimama koţa brţe
isušuje. Shaw preporuĉa odrţavati tetnperaturu nešto niţom, tako da koţa ostane vlaţna.
Odreknite se elektriĉnog grijaćeg pokrivaĉa, radije uzmite obiĉnu deku. Toplina koju emitira elektriĉni pokrivaĉ
takoder moţe isušiti Vašu koţu. Shaw kaţe, da bi ljudi koji imaju izuzetno suhu koţu, umjesto elektriĉnog
pokrivaĉa radije trebali uzeti dodatnu deku.
Ne pijte previše alkohola. U pravilu se djelovanje prekomjernog konzumiranja alkohola na kuţu ne vidi. Ne
znamo toeno, postoji li uzroĉna veza izmeĊu leonzumiranja alkohola i suhe koţe, kaţe Robertson. Ipak, poznata
nam je ĉinjenica da alkoholiĉari u pravilu imaju sušu koţu i više bora.
Kada pijete alkohol, koţa gubi tekućinu koja joj je potrebna kako bi izgledala mlado. Kada alkohol dospije u
krv, smanji se koncentracija vode u krvi. Kako bi se ponovo nadoknadio gubitak vode tijelo uzima vodu iz
okolnih stanica. Nemojte piti više od SO ml alkohola dnevno. Naravno, najbolje bi bilo sasvim ga izbjegavati.
131
DOKTOR U KUĆI
BOLOVI UHA
7 sredstava za bo~b~t p~otiv bolova
ećina ljudi ne razmišlja ĉeasto o svojim ušima, V osim kada su nesigurni zbog njihove veliĉine. Ako pak dode
do bolova u uhu, ono ćete tako brzo osjetiti kao da je poprimilo gigantske razmjere, te kao da je nemoguće
misliti na bilo što drugo.
Ĉak i ako doĊe do neopisivih bolova, oni su u samo najrjedim sluĉajeviam opasni poţivot. Ipak, bolovi uha
mogu biti i opasni, naroĉito ako su izazvani upalom. Upala uha manifestira se boli ili smanjenom sposobnošću
sluha. Kod djece se ona manifestira pojaĉanim trljanjem ili povlaĉenjem uha, neprekidan plaĉ, tcmperaturu,
govorenjem kroz nos, povraćanjem ili zanovijetanjem. Ako se infekcije uha ne lijeĉe mogu ostati trajne
posljedice po sluh pacijenta. S obzirom da bolovi uha mogu ukazivati i na druge problcme (vidi Bolovi uha koji
ustvari nisu bolovi), vrlo je vaţno potraţiti lijeĉniĉku pomoć. (Za informacije o spreĉavanju upala uha vidi
UPALE UHA i BADEOTITIS).
Najĉešći uzrok bolova u uhu, osim upale uha je zaĉepljena eustahijeva cijev. Eustahijeva cijev je tanka cijev sa
unutrašnjom membranom, koja spaja srednje uho sa krajnjim, unutarnjim dijelom nosa. Mernbrane stalno
preuzimaju zrak iz srednjeg uha, ali se on nc koristi toliko dugo dok je eustahijeva cijev otvorena i dok je
omogućen dotok zraka koji se osigurava gutanjem. Na taj naĉin tlak s obje strane bubnjića ostaje jednak. Ako je
eustahijeva cijev iz bilo kojeg razloga ţaĉepljena, tlak u srednjem uhu ne moţe se izjednaĉiti. Prisutni zrak biva
apsorbiran, i zbog nedostatke svjeţeg zraka u srednjem uhu nastaje vakum koji bubnjić uvlaĉi prema unutra i
tako šireći ga izaziva bolove.
Ova vrsta bolova ĉesto se javlja kod putnika u avionu, zajedno sa zaĉepljenim nosom i prehladom. Kada avion
polijeće, pritisak u kabini pada, a kada slijeće, pritisak u kabini raste; u oba sluĉaja promjena tlaka dogaĊa se
vrlo brzo. Ova se razlika u tlaku inaĉe sama prilagodi srednjem uhu, ali ako se gornji dišni putevi zagnoje moţe
se dogoditi da zrak ne moţe slo
Bolovi uha
koji ustvari nisu bolovi
Ponekad neke bolesti i problemi u drugim dijelovima glave i zatiljka mogu izazvati bolove uha. Te bolove
osjećamo jednako kao i obiĉne bolove uha, meĊutim oni su izazvani na sasvim drugom mjestu na t~el, kaţe
John W House, M.D. To je jedan od razloga zbog kojeg morate posjetiti lijeĉnika kada se radi o bolovima ušiju.
Za otorinolaringologe su najĉešća podruĉja koja uzrokuju bolove uha:
· jezik · zubi
· mandule
· ţdrijelo/vrat · ĉeljust
bodno proći u srednjc uho. (Ova vrsta bolova takoder moţe biti izazvana razlikom tlakova kod ronjenja ili pak u
liftovima nebodera.) Srećom, postoje trikovi pomoću kojih meţete sprijeĉiti bolove uha uzrokovane letenjem.
Snaţno gutajte. Kod gutanja se aktivira mišić koji otvara eustah~evu c~ev, kaţe James Stankiewitz, M.D.,
profesor i dopredsjednik odjela za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata na sveuĉilištu Loyola Univcrsity
Medical School u Maywoodu u Illinoisu. Kada pilot najavi da trebate svezati pojaseve, takoder se pripremite na
gutanja. Gutanje takoder moţe osigurati odmor od drugih bolova uha, dok ih ne pregleda lijcĉnik.
132
DOKTOR U KUĆI
Zaposlite usta. Ĉešće ćete gutati ako ţvaĉete ţvakaću gumu ili jedete tvrde bombone i zato je preporuĉljivo
konzumirati nešto od toga prijc nego što avion sleti.
Ne potiskujte zijevanje. U ovom sluĉaju ne zijevate zbog lošeg društva, već zbog atmosfer
kih uvjeta. Z~evanje je najbolje sredstvo kojim ćete eustahijevu c~ev drţati otvorenom, kaţe John W House,
M.D., izvanredni kliniĉki profesor na odjelu za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata na sveuĉilištu
University of Southern C:alifornia u Los Angelesu.
Ostanite budni. Ako spavate, ne moţete gutati. Zamolite suputnika da has probudi pr~e sl~etanja, savjetuje Jack
J. Wazen, M.D. izvanredni profesor otorinolaringologije i direktor otologije i otoneurologije na sveuĉilištu
Columbian University College of Physicians and Surgeons u New Yorku. Mnogo je ugodn~e da L'as probudi
suputni7z nego bolovi u ušima.
Zatvorite nos. Ukoliko su Vam uši nakon slijetanja još uvijek neugodno zaĉepljene, Ameriĉka akademija za
otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata preporuĉa da pokušate sljedeće: palcem i kaţiprstom ĉvrsto
zatvorite nosnice, a drugom rukom zaĉepite uho koje Vas ne boli. Zatim, drţeću usta zatvorena pokušajte iz-
dahnuti kroz zatvoreni nos. Pkušajte puhati toliko jako kao kod ĉišćenja nosa. Ako je potrebno, ponovite cijeli
postupak. Pokušaj je uspješan ako osjetite glasno pucketanje i samnjenje bolova. Ako Vas boli grlo, ili imate
temperaturu namoje pokušavati ovaj trik jer bi tako infekcija mogla doći do ušiju, isto tako nije preporuĉljivo
pokušavati s ovim ako imate problema sa srcem ili krvotokom.
Ako imate oštećen bubnjić
Ako osjetite iznenadnu, probadajuću bol u uhu nakon eksplozije ili nesreće pri ronjenju, moţe biti da Vam je
pukao bubnjić, kaţe Jack J. Wazen, M.D.
Iako se bol javlja samo za vrijeme nesreće, ozljedu ipak mora pregledati lijeĉnik kako ne bi došlo do trajnih
ozljeda srednjeg uha. Većina oštećenja bubnjića uzrokovana nesrećam,a je malog razmjera i obiĉno zacijeli u
roku od nekoliko tjedana, ukoliko se sprijeĉe upale srednjeg uha. (Stoga je i kod manjih oštećenja preporuĉljivo
posjetiti lijeĉnika.) Veća oštećenja mogu zahtijevati intervenciju lijeĉnika.
Posegnite za sredstvima za ublaţavanje tegoba. Oni koji ĉesto lete uvijek bi trebali u pripravnosti imati sprej za
nos ili neko dekongestijsko sredstvo, te ih uzct oko sat vrcmcna prije slijctanja. To smanjuje membranu, a time i
eustahijeva cijev lakše ostaje otvorena. Ako patite od alerg~e ili kroniĉne upale sinusa, l~ekove biste trebali
uzeti prije pol~etanja, kaţe Stankiewitz. Medutim takvi lijekovi, koje moţete nabaviti i bez lijeĉniĉkog recepta,
nisu za svakoga. Osobe s bolestime srca, visokim krvnim tlakom, smetnjama srĉanog ritma, ili bolestima
štitnjaĉe trebale bi izbjegavati ovakva sredstva. 'Ii-udnice, te osobe koje pate od anksioznosti takoder ne bi
trebale uzimati ove lijekove.
Putujte vlakom. Ukoliko svi pokušaji propadnu, te Vi još uvijck patite od neudobnosti i boli nakon leta, trebali
biste razmisliti o tome da idući put putujete kopnom.
133
ooKTOU u Kućr
UPALA UHA
9 savjeta za prevenc~u i l~eĉenje
%~ ada uĊete u pedijatrijsku ĉekaonicu, sa sigur11 nošću moţete biti uvjereni da svko treće prisutno dijete ima
upalu uha. Otprilike trećina sve djece u prve tri godine ţivota ima više od tri upale srednjeg uha (medicinski
naziv je otitis media). To ĉini otprilike 30 milijuna posjeta lijeĉniku.
Naravno, ne dobivaju samo djeca upale ulra ali su ona ipak najĉešća ţrtva ove upale. Odrasli pak pate od upale
vanjskog uha, takoĊer poznate pod imenom Badeotitis, jer do ove upale najĉešće dolazi tako da voda koja sadrţi
bakterije ili gljivice dospije u uho i zadrţi se u slušnom hodniku (vidi BADEOTITIS).
Da bi razumjeli nastajanje upale, moramo najprije znati kako funkcionira zdravo uho. Vanjski dio uha povezan
je sa prostororn ispunjenim zrakom koji se naziva srednje uho. lspred uklaza nalazi se zategnuta mernbrana
nazvana bubnjić, a na njoj vise tri slušne košĉice. Tlak u srednjem uhu izjednaĉava sc pomoću tanke cijevi koju
nazivamo eustahijcva cijev Ta se cijev otvara prema šupljini iza nosa u koju moţe ući, i1i iz nje izaći zrak i
tekućina. Tlak se u srednjem uhu izjednaĉava više od tisuću puta dnevno - kod svakog gutljaja i to najĉešće bez
do to primijetite. Eustahijeva cijev takoĊer odvodi tekućinu iz sredujeg uha.
Ako imate alergiju ili stc prehlaĊeni, eustahijeva cijcv natekne, tako da tkivo u unutrašnjosti srednjeg uha
apsorbira zrak, te tako nastaje djc:lorniĉni vakuum. Timc bttbnjić biva uvuĉen prema unutrašnjosti, a tekućina iz
tkiva srednjcg uha istiĉe van. Tako bekterije i virusi iz nosa ili grla mogu kroz eustahijevu cijev dospijeti do te
tckućine i tako inficirati srednje uho. Takav je okoliš idcalan za razvoj bakterija i virusa, ako oni stvarno dospiju
u uho, doći će do upalc.
Djeca su zbog raznih razloga podloţnija upalama uha: s jedne strane jc njihova custahijeva cijev kraća i ravnija,
što olakšava prodor bakterija. S druge pak strane, djcca se općenito lakše i ĉešće prehlade nego odrasli, pa zato
nije ĉudno da su kod njih upale uha ĉešćc.
PREVENCIJA UPALE UHA
Postoje mjee koje kao roditelj moţete poduzeti, da biste smanjili opasnost da Vaše dijete dobije upalu uha.
Pazite da Vaše dijete bude zdravo. C~eli proces ustvari poĉinje prehladon2, alerg jskom reakc~om ili upalom
mandula ili nosnim polipima, kaţc James Stankiewitz, M.D., profesor i dopredsjednik odjela za otorinolarin-
gologiju i kirurgiju glave i vrata na sveuĉilištu Loyoia University Medical School u Maywoodu, u Illinoisu. ~lko
moţete postui da > aše d~ete bude u kontaktu s vršr jacima, a ipak ne dob~e prehladu ili neku drugu irfekc~u
dišnih puteva, te istovrerneno usp~evate drţati pod kontrolotra razne alerg~e, imate i veće šanse da La.še d~ete
izbjeqne upalu uha. Kada traţite vrtić za svoje dijete, trcbali biste sc raspitati kako se oni odnose prema bolcsnoj
djeci.
Nauĉite dijete kako pravilno ispuhati nos. Ako je Vašc dijete dovoljno staro, kako će pravilno, polagano i
paţljivo a ne s previšc pritiska ispuhati nos tako da infekcija ne doĊe do uha. TakoĊer objasnite djctctu da ne
zatvara nos kada kišc, jcr tako infckcija moţc dospjeti u uho.
Nemojte pušiti. Evo još jednog razloga zbog kojeg ne bistc trcball pušiti: djeca koja ţive s pušaĉima, podloţniji
su upalama uha nego ona koja ţivc sa nepušaĉima. Dim cigarcte iritira sluznicc nosa i srednje uho tako, da se
funkcija eustahijeve cijevi poremeti. Ako već ne rnoţete prestati pušiti, barem pušite vani.
Budite paţljivi kada dijete hranite flašicom. Nemojte hraniti dijete kada leţi na leĊima. Tada mlijeko moţe
dospijeti u custahijevu cijev i tako izazvati upalu srcdnjeg uha.
134
DOKTOR U KUĆI
Paţljivo promatrajte simptome. Najbitnije je da i kod najmanje sumnje na upalu uha dijete odvedetena pregled
lijeĉniku. Da biste bili kadri to uĉiniti, najprije morate poznavati simptome upale uha. Starijc dijete vjerojatno će
se ţaliti na bol i pritisak u uhu. kod mlade djece, koja još ne znaju opisati da seradi o upall uha, moratc znati
uoĉiti druge znakove koji ĉak mogu ukazivati na akutnu upalu uha. Jedan od prvih zanakova jest to što d~ete
ĉesto tr ja ili navlaĉi uši. To se dogaĊu pr~e nego što poĉne stvarna bol, i to je ujedno i znak da nešto n~e u
redu, kaţc John W House, M.D., izvanredni profesor odjela za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata na
sveuĉilištu University of Southern California u Los Angelesu. Moţda će I'am se ĉiniti da Ilaše dijete dobro ne
ĉuie. Tek nakort ovih zrtakova sL~ede oni pravi sintptomi: teniperatura, plaĉ i ostali znakovi boli, muĉnina i
povraćanje.
KAKO LIJEĈITI UPALU UHA
L'rlo je vaţno d~ete sa simptomima upale uha odvesti na heĉrtic'1zi pregled, savjetuje Daniel Kuriloff, M.D., di-
rektor odjela za otorinolaringolos~riju i kirurgiju glave i vrata u bolnici St. Luke's-Roosevelt Hospital Center i
izvanredni profesor na svcuĉilištu Columbia University College of Physicians and Surgeons u NewYorku. Ako
se upala uha odmah ne poĉne lijeĉiti, Uaše dijete moţe patiti od oštećenja sluha ĉitne se pak smanjuje
sposobnost uĉenja i usvajanja govora.mec~utim, ako posjetitc lijeĉnika, moţete doasta toga napraviti kako bi se
Vaše dijete osjećalo ugodnije.
Slijedite lijeĉnikove upute. Vaša odgovornost ne prestaje s posjetom lijeĉniku, već se morate pobrinuti da dijete
uzima lijekove koje mu je prepisao lijeĉnik. Lijeĉnik će najvjerojatnije pepisati neki antibiotik. Morate se
pobrinuti da T,aše d~ete uzima l~ek onoliko dugo koliko je to odredio l~eĉnik - u pravilu su to 10 do 14 dana,
kaţe Kurilo~ Paţ jivo proĉitajte upute za upotrebu i paţ jivo ih sl~edite. U nekim sluĉajevima lijeĉnik moţe
prepisati i antihistamine i/ili neko sredstvo za dekongestiju, npr, kada je dijete prehladeno ili ima alergiju. Ako
imate pitanja u vezi s doziranjem lijeka obratite se lijeĉniku ili ljekarniku.
Djetetovu bradu stavite u povišen poloţaj. Kada dijete leţi, trebali biste mu pod glavu staviti veći broj jastuka,
tako da ona bude u povišenom poloţaju. Time ćete sprijeĉiti da tekućina iz eustahijeve cijevi dospije u grlo i
grkljan.
Pokušajte s toplinom. Stavite topli - ali ne vrući terrnofor na uho koje boli. Time ćete pridonijeti da se Vaše
dijete osjeća bolje.
Dajte djetetu paracetamol. Kako biste smanjili djetetovu temperaturu pokušajtc mu dati paracetamol. Ni u kom
sluĉaju nemojte djetetu davati aspirin. Ako djetetu koje ima infekciju date aspirin, moţe doći do tzv. Rcyeovog
sindrorTra, smrtonosnog stanja koje je karakterizirano smanjenjem funkcija jetre i mozga.
l35
DOKTOIĉ U KUĆI
v
USNA MAST
Ovako ćete pomoći svojim ušima: 4 sredstva
rije nego što posegnete za štapićem za uši ili P kljuĉevima od auta koko biste se dali u boj sa ušnom masti,
trebali biste najprije odluĉiti na ĉijoj strani ustvari stojite.
Ušnu mast stvara vanjski dio slušnog hodnika. Ona inaĉe dobro djeluje na koţtt vanjskog dijela uha. Problemi
nastaju samo onda kada je cijeli slušni hodnik zaĉepljen njome, jer tada zrak i zvukovi ne prolaze u uho, a
tekućina koja bi trebala izaći iz uha to ne moţe. Ovako ćete biti sigurni da dobro postupate s ušnom masti:
Poštujte njenu funkciju. Koţa slušnog hodnika (kanala) sadrţi posebe znojne ţlijezde koje proizvode ušnu mast.
Ta mast sluţi kao filter za prašinu i ostale ĉestice koje bi ulaskom u uho mogle izazvati ozljede, iritaciju i1i
infekcije. Ušna mast takoder sadrţi enzime koji imaju antibakterijsko djelovanje. Osim toga ona koţu slušnog
hodnika ĉini vodootpornom i štiti je od ozljeda koje bi joj moga nanijeti voda, ĉime je ona podloţnija
infekcijama kao što je Badeotitis (vidi BADEOTITIS). U normalnim uvjetima, ušna se mast ne treba uklanjati
jer ima prirodnu funkciju barijerc protiv ozljeda i infekcija. Za nju se trebate zabrinuti onda kada uzokuje
smetnje sluha ili neke druge smetnje. Ovo je dobar primjer jedne stare mudre izreke: ako nije pokvareno, ne
treba ga niti poprav jati, kaţe Daniel Kuriloff, M.D., direktor odjela za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i
vrata u bolnici St. Luke's-Roosevelt Hospital Center u New Yorku. Ĉinjenica je da bi Vas unutrašnjost uha
svrbila i bila bi suha da u njemu imate premalo masti.
Obrišite ušnu mast. Inaĉe se ušna mast sakuplja u uhu, suši se i sama ispada van. Tijekom tog procesa ona
takoĊcr sa sobom, odnosi svakakva strana tijela. Ponekad ona polakše izlazi iz uušnog hodnika. U torn sluĉaju
moţete je jednostavno obrisati, kada postane uoĉljiva. Kada u ogledalu otkr~ete komadue suhe, ţućkaste tvari,
namoĉite komadić vate vodom i jednostavno je obrišite,
kaţe Jack J. Wazen, M.D., izvanredni profesor otorinolaringologije i direktor ontologije i otoneurologije na
sveuĉilištu Columbian University College of Physicians and Surgeons u New Yorku.
Kao mjerilo upotrijebite lakat. Evo još jedne mudrosti koja se prenosi s generacije na generaciju: Uši nikad
nemojte ĉistiti predmetom manjim od lakta. Naţalost rijetki ljudi misle na to da bi uši trebali ĉistiti jednako
ĉesto i temeljito kao i lice. Najomiljenije sredstvo zaĉišćenje uha su štapići, meĊutim popis atatki koje se u tu
svrhu koriste je beskrajna: ĉaĉkalice, spajalice, vrhovi olovaka... da spornenemo samo neke. Stvar je u tome da
uši uopće ne biste trebali pokušavati ĉistiti. Time moţete povr~editi tkivo sušnog hodnika ili probušiti bubnjić, a
oboje moţe izazvati infekc~u, kaţe John W House, M.D., izvanredni kliniĉki profesor na odjelu za otori-
nolaringologiju i kirurgiju glave i vrata na svcuĉilištu University of Southern California u Los Angelesu.
Koristeći ova sredstva, pr~e svega ušnu mast u najvećem broju sluĉajeva gurate još dub je u uho, ĉak i do
bubnjića, što oteţava sluh.
Ne kupujte sredstva za razrjectivanje. Svaki ĉovjek proizvodi razliĉitu koliĉinu ušne masti, i ponekad se ona
moţe sakupiti u tolikim koliĉinama da oteţava sluh. Ako ipak vjerujete da ušna mast nepovoljno utjeĉe na Vaš
sluh trebali ne biste trebali kupiti sredstvo za razredivanje, naroĉito nc one bez recepta, a još manje bez
konzultacije s lijeĉnikom. iako su te kapi djelotvorne kod manjih tegoba, ne biste ih trebali upotrebljavati sve
dok ne znate toĉan uzrok smanjenog sluha, te dok lijeĉnik nije ustanovio u ĉemu je ustvari problem. Kapi mogu
ĉak i pogoršati već postojeći problern, kaţe Kuriloff. Ušnu mast koja izaziva probleme treba ukloniti lijcĉnik.
Ako su Vaše uši osjetljive na dodir, ili su pak crvene na nekom vidljivom mjestu, te ako iz nijh istiĉc tekućina,
ne biste smjeli koristiti nikakve kapiili lijckovc prije nego posjetite lijeĉnika.
136
DOKTOR U KUĆI
DLAKA.VOST
7 naĉina, kako izaći na kraj s ovim problemom
uškarci se rijetko ţale na preveliku dlakavost, M ĉak i kada imaju guste dlake na rukama, nogama i prsima. Kod
ţena koje naginj k tome da im više dlaka raste na drugim mjestima nego na glavi, to moţe postati oteţavajući
kozmetiĉki problem. Za neke ţene, ĉak i nadilazi granice ĉisto kozmetiĉkog problema. To je ozbiljno psihološko
opterećenje koje moţe ostaviti posljedice po samopouzdanje ţene i dovesti do neprihvaćenosti u društvu. Jedna
ţena je dlakava, ako je njena dlakavost istog rasporeda kao i kod muškarca koji je prošao pubertet. Otprilike
osam do deset posto ţena u SAD-u ima ovaj problem, Ovdje nije rijeĉ o mekanoj, maljavoj dlaci, koja raste na
većem dijelu Ijudskog tijela. Prije puberteta dlake rastu samo na glavi, zatim imamo obrve i trepavice. Ueć i po
gustoći i boji ovih dlaka moţe se reći hoće li osoba u budućnosti biti prctjerano dlakava. Kod jako dlakavih
ţena, nakon puberteta se mogu pojaviti neţeljene dlake iznad gornje usne, ili na bradi. U nekim se sluĉajevIma
radi o bolesti, koju je moguće medicinski izlijeĉiti (vidi Dlake danas, dlake sutra?). No, ponekad se radi o
nasljednoj crti .Tada se ovaj problem ukalnja kozmetiĉki. Evo nekoliko tnogućnosti:
Šminka je rješenje. Lak.še sluĉajeve dlakavosti po licu moţete pokriti s nešto više šminke. Ako irnate masnu
koţu i još k tome akne, koristite puder i ruţ na bazi vode.
Pokušajte se brijati. NaJjednostavniji naĉin na koji ćete se riješiti dlaka na licu jest - samostalno. Za uklanjanje
dlaka na licu, to baš i nije najsretniji izbor, jer se lako moţete porezati. Ako se to dogodi, na posjekotinu staviti
komad papirnate maramice. Postoji još jedan nedostatak ako brijete dlake na licu. Br~anjem doduše uklanjate
dlake s površine, ali to ostav ja tamnu lin~u, kaţe Donald Rudikoff, M.D., asistent dermatologije na sveuĉilištu
Mount Sinai School of Medicine u New Yorku. Ipak, brijanje je još uvijek najbolje riješenje za otklanjanje
dlaka na drugim mjestima na tijelu. To je najjednostavnija i najjeftinija metoda, kaţe
Rudikoff, iako većina ljudi vjeruje da brijanjem dlake postaju grublje i brţe rastu.
Uzmite malu pincetu. Ako je Vaš problem lokaliziran na odredena mjesta kao što su obrve ili brada, dovoljna je
pinceta. Za mjesta kao što su noge ili pazuha vrlo je nepraktiĉno i neugodno koristiti pincetu a osim toga, dugo
bi potrajalv, kaţe Elizabeth Knobler, M.D., asistent dermatologije sveuĉilištu Columbia-Presbyterian Medica1
Center u New Yorku. Ĉupanje dlaka moţe malo boljeti, i na kratko vrijeme ostavlja crvenilo i iritiranu koţu.
Nove dlake narasu u vremenu od 4 do 13 tjcdana. Medicinski nije dokazano da na svaku isĉupanu dlaku naraste
devet novih.
Posvjetljivanje. Omiljeno kućno sredstvo kojim sc moţete riješiti neţeljenih dlaka, jest posvjetljivanje tako da
one postanu bezbojne. Sredstva za posvjetljivanje moţete naći u parfumerijama. Ono se moţe pomlješati sa
kremom ili puderom iijer ga je tako lakše nanijeti. Uvjerite se da je sredstvo svjeţe. Ako je nekoliko rnjeseci
stajalo na polici, djelovanje nije osigurano. Kod ţena sa vrlo tamnim dlakama se moţe dogoditi da izbjeljivanje
ne uspijc potpuno. U tom sluĉaju trebalo bi ponoviti proces. Kada se se boja ispere takoder je potrebno ponoviti
izbjeljivanje.
Uklonite dlake voskom. Tehnika sliĉna ĉupanju pincetom je uklanjanje dlaka zajcdno s korjenima pomoću
voska. Vosak trebate zagrijati, tako da postane tekuć. Ravnomjerno ga rasporedite i već nakon nekoliko minuta
rnoţete ga ponovno ukloniti, ĉime automatski uklanjate i dlakc. Uosak takoder ima lošu stranu. Uklanjanje
dlaka ovom metodom moţe biti vrlo bolno, a zaht~eva i mnogo vremena, kaţe Bruce R. Carr, M.D., profesor
primaljstva i ginekologije na sveuĉilištu Texas Southwestern Medical Center kod Dallasa. ponekad moţe doći i
do dugotrajne iritacije i crvenila koţe. Carr upozorava da koţa moţe biti do te mjere iritirana, da moţe doći do
infekcija. Ako ţelite isprobati vosak, paţljivo proĉitajte uputstvo za upotrebu.
137
DOKTOR U KUĆI
Uklonite dlake kremom. Parfumerije nude mnoštvo krema i losiona kojim moţete kemijski ukloniti dlake. Ova
metoda je jeĊnako tako jednostavne i jeftima kao i izbjeljivanje. Kreme za odstanjivanje dlaka jednako
odstrarzjuju svu dlaku bilo na nogama ili iznad usana, bez obzira da li se radi o sv~etlim ili ĉvrstim, crnirrt
dlakama. Novoizrasla dlaka je deb ja i ĉvršća. Ipak, dokazano je da za .svaku dlaku koju ste uklonili, naraste
samo jedna, kaţe Carr. Sredstva za uklanjanje dlaka rnoţete dobiti u razliĉitim oblicima, ovisno o tome sa kojeg
dijcla tijela ţclite ukloniti dlake. Kod osjetljive koţe, ta sredstva mogu iritirati koţu, zato ih uvijek najprije
isprobajte na jednom manjem dijelu koţe.
Sasijecite problem u korijenu. Postoji samo jedna rnetoda kojom ćete se dlaka riješiti zauvijek: clektroliza. Kod
ovog postupka u folikul kose stavi se osjetljiva
sonda. Elektriĉna struja koja u malirn koliĉinama prolazi ktoz sondu na taj naĉin uništava dlake u samom
korjenu. Kako je korijcn uništen, tamo više ne moţe izrasti dlaka. Boli li to? To je: irzdividualna stvar svake
osobe, ali ovisi i o tome na kojerrz rnjestu ukluujnte dlake, kaţe Rudikoff. Elektroliza naviše boli na
urzutrašnjosti butina te iznad yornje usr2ice, dok je bol najmar ja ua podruĉju donjey d~ela rtzku i na prsima.
Ako elcktroliza nije dobro provedena, mogu nastati oţiljci i infekcije. Ako je provodi kvalificirano osoblje,
gotovo da i ncrna posljedica. Jedino moţc doći do laganih oteklina i crvenila koji najĉešće nestaju već nakon par
sati. Ponekad se nakon tretmanna pojavi lagana kora, a ako je ne dirate sama otpada. Ova je metoda sigurna
kada je provodi kvalificirano osoblje. Pitajte za preporuke ili npr. u SAD-u za certifikat društva elektrologa
Society of Clinical and Medical Electrologists.
Dlake danas, dlake sutra?
Spektar dlakavosti kod ţena se kreće od onih sa svega par dlaka na bradi i prsim, pa do onih sa pravom bradom.
Ustvari, postoje dvije vrsto pojaĉane dlakavosti. Jedna se naziva hizutizam i posljedica je povećanih koliĉina ili
osjetljivosti na horomone koje nazivamo androgenim hormonima. U uzroke spadaju klimakterij, trudnoća
(rijetko), preaktivna ţlijezda koja luĉi adrenalin, Cushingov sindrom, policistiĉt>i sindrom jajnika, tumor
hipofize, tumor jajnika, upotreba lijekova koji sadrţe androgen.
Druga vrsta abnormalne dlakavosti zove se hipertrihijaza, i nije povezana s hormonima, već je vezana uz etniĉke
i zemljopisne faktore. Kod ljudi bijele koţe jeţnjaci i semiti više naginju pojaĉanoj dlakavosti nego npr,
skandinavci ili anglosasi.
Najmanje dlakavi ljudi su azijati i ameriĉki indijanci. Hipertrihijazu mogu uzrokovati faktori kao što su neki
lijekovi, zatim neki tjelesni faktori kao što su kroniĉno trljanje ili sistemske bolesti.
Najkraće reĉeno, ako su Vaša majka ili baka imale pojaĉanu dlakavost gornje usnice, ne morate se zabrinjavati
da ona kod Vas ima medicinski uzrok. Ako naprotiv, potjeĉete od slabo dlakavih predaka, a sami imate tamne,
iJili ĉvrste dlake na licu, prsima, ledima, rukama ili nogama trebali biste posjetiti lijeĉnika. Povećan broj dlaka
obiĉno nestaje kada uklonite uzrok dlakavosti.
938
uoxTOU u xuć~
PREKOMJERNO ZNOJENJE 8 suhih ideja
akon omiljenog, jako zaĉinjenog jela u Vašem N omiljenom restoranu, primjećujete da su Vam lecta i prsa
vlaţni. Za kraj vaţnog intervjua, ţelite se rukovati, ali primjećujete da su Vam ruke mokre. Nakon što ste umalo
izbjegli sudar i prošli kroz crveno svjetlo na semaforu, brišete vlagu s ĉela.
Što se ovdje dogaĊa? Jednom rjeĉju: znoj. Znoj je nusproizvod termostata karakteristiĉnog za ljudsko tijelo,
njegovog unutarnjeg I~lima-ureĊaja koji ponekad reagira ua zaĉinjenu hranu, strah ili opasnost jednako kao na
vrućinu. MeĊutim, prije nego što zakljuĉite da biste se bez ovakve osjetljive tjelesnc reakcije osjećali bolje,
trebali biste porazmisliti o ĉinjenici da Vas upravo taj sustav odrţava na ţivotu.
Mehanizam znojenja (ili transpiracija - liako ga ponekad nazivaju oni ljudi koji radje misle da oni sami to ne
rade), nije kotnpliciran. Tijelo irna više od dva milijuna znojnih ţlijezda (neka istraţivanja tvrde da ih ţene
imaju više). Pritom razlikujemo dvije vrste ţlijezda ekrina i apokrine ţlijezde. Ekrine ţlijezde nalaze se gotovo
posvuda na površini koţe, oko 400 ţlijezda na površini od 2,5 cm-, osim na mjestima kao što su dlanovi, gdje se
na istoj površini nalazi otprilike 3000 ţlijezda. Ekrine ţlijezde su manje i nalaze se dublje ispod koţe, gdje su
sitnim kanalićima povezane s njenom površinom. Zadaća ovih ţlijezda je regulacija temperaturc: ako je
prevruće, oue postaju aktivne i crpe tekućinu iz krvi, i tako proizvode znoj. Taj znoj tada kroz pore dospijeva na
površinu koţe gdje isparava, i tako hladi koţu. Ona pak hladi krv, koja takoĊer na zapovijed stanica za
regulaciju temperature u mozgu dolazi bliţe na površinu. Tako ohladena krv ponovo se vraća u unutarnje organe
i mišiće i hladi ih.
Apokrine ţlijezde su veće ali ih ima manje. One su povezane sa foliklima genitalnom podnrĉju i ispod pazuha te
postaju aktivne tek nakon pubertcta. ~ne naroĉito rcagiraju na stres i seksualnu stimulaciju.

Ĉak i one osobe koje se gotovo uopće ne kreću, znoje oko 1 litru dnevno. '7~kaĉi maratona, npr. mogu pojednoj
trci proizvesti i do 8 litara znoja. Ĉak i tako velika koliĉina znoja pod tim uvjetima spada u normalnu.
Vjerojatno ga ne bismo niti primijetili, da ncma tako neugodan miris. (vidi NEUGODAN MIRIS) Ako se vaše
tijelo i inaĉe mnogo znoji, ĉak i ako sjedite u hladu, onda patite od neĉega što se tnedicinskim nazivom zove
hiperhidroza: prekornjerno znojenje. Evo nekoliko savjeta koji će Vam pomoći protiv prekomjernog znojenja:
Izbjegavajte popodnevnu vrućinu. Kada je sunce najjaĉe, Vaše se tijelo brzo pregrijc i Vaš sustav za regulaciju
temperaturc radi punom parom.Jedr:o od lo~iĉrai!~ naĉina spreĉavanja prekomjerno~ znojenja bilo bi
izbjegavanje prevelileih vrućina, kaţe Allan L. Lorinez, M.D., profesor dermatologije na sveuĉilištu University
of Chicago Medical Center. Kada su dani topli i sparni, situacija je još gora. Z6og povećarre vlage,
koncentrac~a vode u zraku je većn tako da on ue moţe prihvaćati znoj, dodaje Lorincz.
Obucite se prikladno. U sintctiĉkim se materijalirna znojin~o višc, jer oni ne upijaju vlagu. Rad'y'e riosite pri-
rodne mater~ale kao što je parrzuk hEeti i vuna zimi, prcporuĉa Donald Rudikoff, M.D., asistent dertnato(ogije
na sveuĉilištu Mount Sinai School of Medicine u N ew Yorku.
139
DOKTOR U KUGI
Savjeti za bolju zaštitu od znojenja
Evo nekoliko savjeta Organizacije za potrošaĉe FDA Consumer koji će Vam pomoći da od dezodoransa protiv
znojenja dobijete veću zaštitu, a manju iritaciju koţe:
· Nanosite ga redovno. Sredstva protiv znojenja djeluju samo neko odreĊeno vrijeme. Kako biste znali koliko ga
ĉesto treba nanositi, pogledajte upute na ambalaţi.
· Prije nego što nanosite dezodorans, dobro obrišite predio ispod pazuha. Supstance protiv znojenja bolje djeluju
na suhu koţu.
· Kako biste izbjegli iritaciju koţe, dezodorans ne biste trebali nanositi na tek obrijanu koţu. (Obrijte se naveĉer,
tako da dezodorans moţete upotrijebiti tek sljedeće jutro.)
· Ukoliko Vaš dezodorans ne djeluje probajte naći neki drugi, sa drugaĉijim sastavom, jer ono što djeluje kod
jedne osobe, kod druge ne mora biti tako uĉinkovito.
Ostanite suhi. S obzirom da alkohol stimulira dotok krvi u koţu, alkoholna pića mogu dovesti do pojaĉanog
znojenja - ĉak i prije nego što primijetite druge posljedice po svoju koţu. Na vruće i sparne dane, trebali biste se
drţati beezalkoholnih pića, preporuĉa Rudikoff. Hladna (ali ne ledena) voda najbolje gasi ţeĊ i nadoknaĊuje
tekućinu koju smo izgubili znojenjem.
Ograniĉite konzumiranje kofeina. Kofein je nadraţujuće sredstvo, koje ubrzava rad srca, tako da se ono ponaša
sliĉno kao kada je prevruće. Smanjite koliĉinc~ kofeina, j, kavu, ĉaj i Coca-colu. To će pridon~eti Ijašem srcu
ali i T,ašem samopouzdaju, kaţe Rudikoff.
Pripazite na ishranu. Jaka, zaĉinjena jela mogu pospješiti znojenje. Stoga je preporuĉljivo izbjegavati zaĉinjena
jela kada pod svaku cijenu rnorate ostati suhi.
Smršavite. Ako Imate viška kilograma, Vaše se srce mora dobro namuĉiti kako bi slalo krv kroz tijelo, ĉak i pri
najbezazlenijim aktivnostima. Ako mo,ţete dostići i odrţati T,ašu idealnu teţinu, to bi umnogome moglo
olakšati probleme znojenja, kaţe Lorinez.
Opustite se. Pojaĉana stanja straha - ĉak i prolazna mogu izazvati prekomjerno znojcnje. Kod plašljivih ljudi ĉak
i najmanji stres - to ĉak niti ne mora biti stres - moţe izazvati stanje straha, koji je gotovo uvijek popraćen
prekomjernim znojenjem. Ako Tlas ĉesto uhvati strah, pokušajte si odvratiti paţnju fizic'7zim aktivrwstima kao
što su jog~ing, šetnje, plivanje, ili pak pokušajte ublaţiti simptome pomoću vjeţbi za opuštanje ka o što je
duboko disanje, preporuĉa Alan R. Shalita, M.D:, predsjednik odjela za dermatologiju na sveuĉilištu State
University of NewYork Health Science Center u Brooklynu.
Raspršivanje, premazivanje, nanošenje vatom. Ako Vam je potrebna sigurnost, dezodoransi se osirn ispod ruku
mogu nanijeti i na dlanove i na stopala (ako su ta podruĉja takoĊer problematiĉna). I~ezodoransi protiv znojenja
spreĉavaju proizvodnju ekrinog znoja, kaţe Rudikoff. Većina ovih proizvoda sadrţi aluminijeve soli.
Pretpostavlja se da te soli izazivaju lagano oticanje znojnih kanalića, zbog ĉega kroz nijh izlazi manje znoja.
Aluminijklorhidrat je najblaţa takva sol. Kloraluminij i aluminijev sulfat su djelotvorniji, ali sadrţe više
kiseline, te mogu u kombinaciji sa znojem iritirati koţu te ostaviti mrlje na odjeći, naroĉito na pamuku i lanu.
140
DOKTOR U KUĆI
v
CRVENE OCI
7 s~edstava za ~azbist~avanje oĉ~u
v S to je zajedniĉko dugom danu u uredu, probdije
noj noći i popodnevu provedenom u vrtu? Ako bolje pogledate u ogledalo, nakon svih ovih aktivnosti moţete
imati crvene oĉi.
Mnogo stvari moţe izazvati crvene nĉi, kaţe Carol Ziel, M.D., okulist u oĉnoj klinici Eyeclinic of Wasau u
Wisconsinu. Crveno oko moţe jednostavno biti suho ili blago iritirano, to moţe biti znak akutnog ili
kroniĉnogglaukoma ili moţe upućivati na upalu oka ili spojnice, nastavlja ona.
U sluĉaju akutnog glaukoma, koji se najĉešće javlja kod djece, ali se moţe javiti i kod odraslih, crvene oĉi jav
jaju se u kombinac~i sa proširenim zjenicama, zamagjenorrc vidom i bolovima, kaţe Charles Boylan, M.D.,
djeĉji okulist u bolnici A Children's Eye Clinic of Seattle.
Crvene oĉi mogu biti izazvane i nekim drugim bolestima, kao npr. kroniĉni glaukom, bolesti krvi, giht, bolesti
štitnjaĉe ili ĉak tumor, upozorava Jon H. Bosland, M.D., okulist s privatnom praksom u Bellevueu u drţavi
Washington. Crvene oĉi moţete dobiti i zbog iritisa, upalnog obo jenja koje se najĉešće nalazi u oku. Da jnji
simptomi tegobe s oĉima i povećan oĉni tlak. Ukoliko se ova bolest ne lijeĉi kortizonom, moţe doći do ozbi jnih
komplikac~a, kaţe Boylan.
Struĉnjaci stoga preporuĉaju otići na pregled u sluĉaju da crvenilo potraje više od nekoliko dana, ako se jave
bolovi ili promjene vida ili ako primijetite crvenilo ili krv preko zjenice (tamna toĉka u sredini oka), te ako
primijetite izluĉevine u jednom ili oba oka.
Za crvenilo uzrokovano svakodnevnim nadraţivanjetn kao npr. predugim nošenjem kontaktnih leća, alergijama,
premorenošću, zagadenim ili suhim zrakom, postoji mnogo sredstava koja mogu ublaţiti crvenilo i smanjiti
nadraţenost.
Upozorenje protiv kapi za oĉi
Kontinuirana upotreba kapi bez lijeĉniĉkog recepta, umjesto da ga smanji, takoĊer moţe izazvati crvenilo. Po
mišljenju Jona H. Boslanda, M.D., za to postoji više razloga. Mnoge od tih kapi sadrţe konzervanse koji mogu
dodatno iritirati osjet jivo oko, kaţe on.
Neke kapi koje sadrţe dekongest~sko sredstvo i razbistravaju oĉi, mogu doduše biti blage, ali stiĉno kao i kapi
za nos, mogu imati obrnuto djelovanje, upozorava on. Dekongest~sko sredstvo u ovim kapima utjeĉe na ka-
pilare, te se one suze i tako oko ponovo postaje b~elo. To funkcionira samo u poĉetku, ali kod redovite upotrebe
kapilare mogu funkcionalno poĉeti ovisiti o kemikal~ama u kapima, j. kako bi kapilare bile suţene trebaju im
kapi. Kada djelovanje kapi popusti, kapilare se šire i oko je ponovo crveno, objašnjava on.
Sasvim je u redu koristiti kapi bez lijeĉnićkog recepta na nekoliko dana, kako biste umirili oĉi, ali dugotrajnija
upotrebamoţe imati suprotan uĉinak. U svakom sluĉaju, proĉitajte upute za upotrebu, kako biste pravilno
upotrijebili kapi.
141
DOKTOR U KUĆI
Nauljite oĉi. Kapi za oĉi koje djeluju poput kliznih sredstava, kao npr. V'isine, mogu ublaţiti suhoću i tako
pomoći da se Laše oĉi uniire, kaţe Bosland. Ipak nemojte ih upotreb javati du jN od nekoliko dana, dodaje on
(vidi Upozorenje protiv kapi za oĉi). Kapi za oĉi i umjetne suze naroĉito mogu pomoći starijim ljudima. Stariji
judi ne proizvode onoliko suza koliko im je potrebno, što moţe izazvati crvene oĉi, kaţe Boylan.
Stavljajte hladne ili tople obloge. N~e bitno koju ćete odabrati, odaberite onu koja T~am više odgovara, kaţe
Ziel. Krpa namoĉena u hladnu vodu djeluje povoljno na oĉi, isto kao što je dobro naliti nešto hladne vode u šaku
te je drţati ispd oka.
Uzmite antihistamin koji moţete dobiti bez lijeĉniĉkog recepta. Ako su Vaše oĉi crvene i svrbe zbog neke
alergije, tada će lijeĉenje alergije pomoći i Vašim oĉima, kaţe Bosland.
Ispavajte se. Ĉesto je dovo jno jednostavno se naspavati, ukoliko su crvene oĉi uzrokovane nedostatkom sna,
kaţe Bosland. Ako se crvenilo ni tada ne povuĉe, vjerojatno ga je uzrokovalo naešto drugo osim nedostatka sna,
te biste stoga trebali posjetiti lijeĉnika.
Kod plivanja nosite zaštitne naoĉale. Ako idete na plivanje, oĉi ćete od klora najbolje zaštititi naoĉalama za
plivanje.
Ako putujete avionom ne zaboravite kapi za oĉi. Zrak u kabini aviona je najĉešće suh i sadrţi manje kisika. Iz
oba razlo~a, oĉi se mogzA zacrveniti te ih to moţe iritirati, kţe Bosland. kapi za oĉi sa sredstvom za
razmazivaje oĉima daju vlagu, te se one neće tako brzo osušiti.
Nosite sunĉane naoĉale. Ako tokom dana izlazite van, trebali biste uvijek nositi dobre sunĉane naoĉale. To
posebno vrijedi kod skijanja, voţnje brodom i sunĉanja. Ako oĉi ne zaštitite od sunca, ntoguće su pos jedice kao
što je snijeţna s jepoća i ope
kline uzokovane ultra jubiĉastim zraĉenjem, uopzorava Bosland. Oboje rnoţe biti vrlo bolno, dodajc. Vidio sam
kako izgleda kada sk~aši imaju oĉi crvene od sk~anja zato što nisu nosili sunĉane naoĉale, te kada im oĉi isuši
vjetar, kaţe Boylan. Inaĉe loši sk~aši kao npr. ja, drţe oĉi širom otvorene kako se nebi sudarili s nekim ili
neĉim, kaţe on.
142
DOKTOR U KUĆI
v
PRENAPREGNUTE OCI
20 s~edstava koja I~am mogu spasiti oĉi
ednostavno više ne moţete proĉitati niti rijeĉ. Vašim je oĉima dosta svega. Umorne su, suhe i
~ole. To znaĉi da imate rena re nute oĉi. P P g
Postojc razliĉiti razlozi za prenapregnutost oĉiju: stres, iskrivljenje roţnice, pa sve do bolova ĉeljusti. l~ećina
jndi ima lagano iskriv jenu roţnicu, a da tog rt~e svjesna, kaţe Andrew S. Farber, M.D., F.A.C.S., okulist sa
privatnom praksom u Terre Hauteu u Indiani. Ona se primjećuje se kao prenapregnutost oka. Iskrivljenost roţni-
ce je smetnja vida, uzokovana neprirodnim iskrivljenjem roţnice oka ili leće koji pomaţu oku pri prila-
goĊavanju oštrina slike. Iskrivljenost roţnice najĉešće se moţe korigirati lećotn ili naoĉalama.
Grĉevi muskulature šije i leĊa uzrokovani npr. dugim radom na kompjutoru, takoder mogu dovesti do
prenapregnutosti oĉiju.
Mnoge druge bolesti takoder se mogu manifestirati kao prenapregnutost oĉiju. Glaukom, stanje u kojem se
povećava tlak u oku takoĊer spada u ovu skupinu bolesti. Ĉak i bolesti koje s oĉima nemaju direktne veze, mogu
se manifestirati kao prenapregnutost oĉiju. U rijetkim sluĉajevima moţe npr. oboljenje ĉeljusti ili artralgija
ĉeljusnog zgloba (vidi ARTRALGIJA ĈELJUSNOG ZGLOBA), uzrokovati bolove lica. što pak moţe
uzrokovati bolove oĉiju.
Jedan od razloga što je prenapregnutost oka toliko raširena, je taj da oko s godinama gubi soju pokretljivost i
više ne moţe tako dobro izoštriti sliku. Ovo stanje koje se naziva presbyopia, najĉešće se javlja nakon 40.
godine ţivota_ Prije svega pogaĊa mogućnost oka da se fokusira na neki bliţi predmet, što je razlog zbog kojeg
stariji ljudi drţe novine podalje za duljinu ĉitave ruke kada ih ţele ĉitati.
S obzirom da postoji rnnogo razloga za prenapregnutost oĉiju, najbolje je posjetiti lijeĉnika i u cijelosti
pregledati oĉi, ukoliko patite od prenapregnutosti više od mjesec dana, te ako se ona javlja ĉešće ili postane
neugodnija, preporuĉa Henry D. Perry, M.D., izvanredni profesor kliniĉke oĉne terapije na koledţu
Je li oĉna gimnastika preporuĉljiva?
Oĉnu gimnastiku razvio je na prijelazu stoljeća William Bates, no nju danas smatraju beskorisnom. Batesova
metoda perporuĉa tehnika kao što su staviti zagrijane ruke na zatvorene oĉi i naizmjeniĉno treptati i ĉvrsto
zatvarati oĉi kao bi ih odrţali u formi.
Većina okulista slaţe se s tima da bi umjesto gimnastike radije trebali odmarati oĉi. Vaše oĉi svaki dan teško
rade. Ako im priuštite, da samo nekoliko minuta dnevno ne moraju gledati ništa drugo do vlastite kapke, već ste
uĉinili mnogo. Ako se preko dana moţete malo odmoriti, ili ako se bar pobrinete da noću dobijete dovaljno sna,
to će pomoći Vašim umornim oĉima.
Cornell Medical College u New Yorku. Trebali biste jednom godišnje pregledati oĉi, naroĉito ako ste stariji od
35 godina, i ako u Vašoj obitelji ima sluĉajeva glaukoma i dijabetesa.
Evo i nekoliko sredstava kojima moţete ublaţiti prenapregnutost oĉiju:
Osigurajte dobro osvjetljenje. Ako radite pri premalom ili prevelokom svjetlu, to neće našlzoditi l,aširn oĉima,
ali je napornije, kaţe Farber. Previše svjetal moţe previše blještati, a sa premalo svjetla je teško ĉitati ili jasno
vidjeti. Pokušajte naći sredinu - niti pretamno niti presvijetlo.
143
DOKTOR U KUĆI
Pokušajte sa indirektnim svjetlom. Svjetiljke koje svijetle prema gore, daju ugodniju, raspršeniju svjetlost jer se
ona najprije mora reflektirati od zidova i ne iritira oĉi toliko koliko bi ga iritirala svjetlost koja svijetli direktno u
Vas.

Poškropite lice vodom. Nekim ljudima pomaţe ako lice poškrope hladnom vodom i stave vlaţan ruĉnik na oĉi.
To je dobra pauza za prenapregnute oĉi.
Ne zaboravite treptati. Suhe oĉi obiĉno su uzrokovane aktivnostima kao što su dugo ĉitanje ili rad na
kompjutoru. Kod tih aktivnosti ne trepćemo tako ĉesto, i zato oĉ~ nisu dovo jno vlaţne, objašnjava Arnold
Prywes, M.D., profesor kliniĉke oĉne terapije na koledţu Albert Einstein Medical College u New Yorku i
voditelj odjela za oĉnu terapiju u newyorškoj bolnici MidIsland Hospital u Beth Pageu. Ako dulje virijeme oba-
vljate aktivnosti kao što je rad na kompjutoru, trebali biste misliti na to da ćešće trepćete.
Informirajte se o kapima za oĉi. Kapi za oĉi koje uklanjaju crvenilo, nisu prikladna sredstva za prenapregnute
oĉi, kaţe Farber. Osim toga, te kapi crvenilo uklanjaju tako što utjeĉu na suţavanje kapilara. Stalna upotreba
moţe imati obrnuto djelovanje i oĉi, na dulje staze uĉiniti još crvenijima. Medutim, ako ste sasvim sigurni da su
Vaše tegobe rezultat suhih oĉiju, jedna do dvije kapi, ili tzv. umjetne suze mogu Vam ponekad biti od pomoći.
Kupite neku biljku. Kod suhih oĉiju moţe pomoći i to ako zrak radnog prostora ili kuće uĉinite vlaţnijitn. To
moţete postići ovlaţivaĉem zraka ili pak moţete na radijator staviti posudu s vodom, i tako povećati vlaţnost
zraka kod kuće. Vlaţnost zraka, kod kuće i u uredu i to vrlo jeftin i lijep naĉin, mogu takoder popraviti i biljke.
Osigurajte ĉist zrak. Dim cigareta moţe iritirati i peći za oĉi. Uĉinite nešto dobro za svoje oĉi i ugasite cigaretu -
zauvijek.
Kupite naoĉale za ĉitanje. Naoĉale za ĉitanje povećavaju slova i druge bliţe predmete, te stoga naroĉito za osobe
iznad 40 predstavljaju olakšanje. Naoĉale za ĉitanje moţete nabaviti u parfumerijama i ljekarnama, bez
lijeĉniĉkog recepta (u SAD-u). Isprobajte nekolko razliĉitih dok ne nadete one, ĉije Vam povećanje osigurava
najoštriji pogled.
Uzmite naoĉale koje ne reflektiraju svjetlost. Naoĉale na lijeĉniĉki recept s polariziranim ultraljubiĉastim (UV)
filterom smanjuju zasljepljenje i odsjaj jer filtriraju svjetlost odredene valne duţine. Takve naoĉale su naroĉito
korisne ako radite na kompjutoru.
Odmorite se. Bez obzira na to ĉitate li, pišete, šivate ili radite na kompjutoru oĉima će pomoći ako svakih sat
vremena uzmete pauzu i radite nešto drugo, što ne napreţe oĉi, kaţe Farber. Prošetajte, obavite telefonski poziv,
popriĉajte s nekim, zagledajte se u nešto u daljini ili jednostavno sklopite oĉi. Takve pauze ne pomaţu samo
oĉima, već i vratu i ramenima, a grĉevi u tim predjelima takoder mogu pospješiti premorenost oĉiju.
Okupajte se u slanoj kupki. Perry preporuĉa pola ţliĉice soli izmješati s litrom tople vode i natopiti komadiće
vate tom otopinom. Zatvorite oĉi i tako natopljenu vatu drţite otprilike deset minuta na oĉima.
144
~o~crou u nućl
Kako korisnici kompjutora mogu štedjeti oĉi
Korisnici kompjutera ĉesto obav jaju posao naporan za oĉi, i to u loše oprem jenom prostoru, kaţe James E.
Sheedy O.D., Ph.D., izvanredni kliniĉki profesor u školi optometrije na sveuĉilištu University of California u
Berkeleyu i voditelj oĉne klinike Video Display Terminal Eye Clinic. Jedna od posljedica su i prenapregnute
oĉi. Evo Sheedyjevi.h savjeta za prevenciju:
Pokušajte uvijek imati istu razinu svjetla. U idealnom sluĉaju bi se svjetlost monitora i prostorije trebali
podudarati.
Uklonite refleksiju na monitoru. Postoje filteri koji se stave na monitor, i koji filtriraju sva štetna zraĉanja i tako
štite Vaše oĉi. Filteri od stakla su bo ji od onih mreţastih, jer daju bo ju sliku, kaţe Sheedy
Posvijetlite pozadinu a potamnite slova. Ovakav kontrast je najbolji za oĉi, kaţe Sheedy Pozadinu posvijetlite
koliko je to moguće a za slova odaberite neku tamnu boju. Iako to ne primjećujemo svjesno, monitor stalno
treperi. To treperenje primjećuju naše oĉi, i to treptanje nije toliko naporno za oko, ako je pozadina svijetla.
Monitor postavite nešto niţe od visine glave. l~aše bi oĉi trebalegledati pema monitoru u padajućem kutu od 15,
kaţe Sheedy. Ovaj kut pogodniji je za oĉi od ravnog gledanja.
Nosite vizir. To će Vam pomoći da sprijeĉite direktan udar svjetla odozgo, tako da Vam ono neće ometati
preiferni vid, što inaĉe moţe biti vrlo naporno za oĉi.
Ugasite jedno svjetlo. Neki su uredi jednostavno previše osv~et jeni, kaţe Sheedy Osvjet jenje je bilo dizajni-
rano za jude koji c~elo radno vr~eme gledali prema do je. Danas većina judi gleda ravno u monitor, i tako
dobiva previše svjetla u oĉi. Ako je moguće iskljuĉite svko drugo svjetlosno tijelo na stropu (ako se npr. ĉetiri
ţarulje nalaze u jednom redu, iskljuĉite prvu i ĉetvrtu), ili uklonite jednu ili dvije ţarulje iz svjetiljke.
Pomaknite pisaći stol. Ako ništa ne moţete uĉiniti sa svjetlom, moţda si moţete pomoći tako da pomaknete
radni stol i tako maknete jarko svjetlo iz oĉiju.
Nabavite posebne naoĉale za kompjutor. Osobe koje nose naoĉale sa bifokalnim i trifokalnim staklima, ĉesto
imaju problema s kompjutorima jer je dio leće koji im je potreban za rad ili previsoko ili prenisko namješten, a
da ni mogli ugodno gledati. Vaš optićar moţe napĉale modificirati tako da budu prikladnije za rad na
kompjutoru.
Upotrebljavajte stalak za papir. Stalci smanjuju naprezanje, jer je materijal sada na istoj visini kao i monitor.
145
DOKTOR U KUĆI
GROZNICA
otpuno stc znojni. P Glava Vam puca od boli, a što je još gore, osjećate se kao da Vam nctko prstima pritišće
oĉi. Najprije Vam je vruće, a već u sljedećem momentu drhtite. Stavljate toplomjer pod jczik i ţiva se penjc na
38,5°C. Da, imate grozni
7 savjeta za ovladavanje temperaturom
cu. Kako bismo razumjeli što znaĉi imati groznicu,
moramo prvo razumjeti kako tijelo jc inaĉe regulira. Ĉak i kod tzv. normalne ternperaturc mogu postojati
razlike. (Svi imamo temperaturu, o groznici sc radi tek kao njene vrijednosti prijedu normalne vrijednosti).
Prirodni sustav za regulaciju topline tijela, minijaturna je struktura koja se nalazi u donjern dijelu mozga, koji se
zove hipotalamus, i u normalnim je okolnostima namješten na 37°C. IVormalna, oralno mjcrcna temperatura
moţe iznositi od 35,9°C do 37,2°C (ako je mjerimo rektalno, viša jc za otprilike jcdan stupanj). Vaša
temperatura varira tokom dana za više od jednog stupnja, pri ĉemu ujutro imate najniţu, a naveĉer najvišu.
Groznica nije bolcst, već simptom uckog drugog stanja, najĉešće infckcije izazvanc bakterijama, gljivicama,
vlrusima, parazitima ili ĉak alergijskim reakcijama. Kada nepr~atej napada, bijcla sc krvna zrnca spremaju na
obranu i pritom proizvode protcine koje zovemo pirogeni. kada ti endogcni pirogeni doĊu do mozga, oni
signaliziraju hipotalamusu da podignc temperaturu tijcla. Kada je ona veća od 37,8°C imate groznicu.
Što Vam jc ĉiniti kada imatc groznicu? Evo nekoliko savjeta:
Halo, doktore?
Ne lijeĉiti groznicu nije preporuĉljivo za svakoga. Iako temperatura u rasponu od 38,9 do 39,4°C za odrasle nije
opasna, maloj djeci moţe predstavljati popriliĉnu opasnost, jer tada mogu dobiti grĉ groznice. Za starije ljude
groznica takoder moţe biti opasna, jer stariji ljudi ĉesto pate od poremećaja rada srca i bolesti dišnih puteva.
Dojenĉad, djecu i starije treba pomno promatrati kad imaju groznicu. Ako temperatura kontinuirano raste, treba
zvati lijeĉnika. Ĉak i inaĉe zdravi odrasli, trebaju posjetiti lijeĉniak u sluĉaju da im temperatura naraste preko
38,9°C, te se tako zadrţi više od nekoliko dana. Imajte na umu da nikad nije na odmet potraţiti lijeĉnikov savjet
u sluĉaju da Vaše dijete ima groznicu ili pokazuje neke druge simptome koji Vas zabrinjavaju.
Ne ĉinite ništa. Cinjenica je da tempcratura povrerneno nroţc biti dobra za tijelo. Groznica koju ne lijeĉite
najĉešće se povuĉc sama od sebc - i suprotno mišljenju većinc - u normalnim okolnostima nikad ne naraste
toliko da bi Vam mogla naškoditi. S druge strane, sniţavanjcm tcmpcraturc ncćcte pomoći tijclu protiv bolesti,
jcr tcmperatura jc znak da sc tijclo bori protiv stranih organizama. I iše od deset Qodina istraţivanja pokazalo je
da povišene jelesue temperature mogu ojaĉati irrrunološke reakcije, kaţc Matthew J. Klugcr, 1'h. D., profcsor
psihologije na svcuĉilištu Univcrsity of Michigan Medical School u Ann Arboru. Ova pojaĉa
l46
170KTOR U KU(:T
na imttnoluška rcakcija izazvana je pirogenima, istim prutcinima koji u hipotalamustt izazivaju protnjcnu
temperature. Pirogcn ima i dodatnu sposobnost da krvi uskraćuje ţcijczo, taku da infekcijski organizmi ne mogu
uspijcv·ati.
Moţda tirne što ize lijeĉi;e temperaturu, pojaĉavate prir~odno svojstvo t~ela da se 6ori s irfekr~anra, kaţe
Kluger. naravno postojc vaţne iznimke uz pravilo ne ĉinite ništa (vidi Halo, doktore? za infonnacijc o toma kada
biste trebali nazvati lijcĉnika). Osim toga postoji juš nckoliko srcdstava i savjcta kujima si rnoţetc potnoći ako
sc stvarno loše osjcćate.
Nosite udobnu odjeću. Slušajte Vašc tijclo, ono će Vam reći što trcbatc obući. Aku Vatn je u poĉctku, kada
temperatura tek rastc, hladno utoplitc sc ukoliko osjcćate da ćc Vam to potnući. Isto tako skiuite višak odjcće
kada postanc prcvrućc. Što martje odjećc nosi
te, to bolje znojne ţlijezde mogu predati vlagu koja ćc pridonijeti Vašem oporavku. Što manje odjeće nosite, to
će temperatura brţe pasti, kaţe Pascal James Imperato, M.D., profesor i predsjednik odjela za preventivnu
rnedicinu i zdravlje zajcdnice na sveuĉilištu Statc University of New York Health Scicncc Ccntcr u Brooklynu.
Pazitc da dojcnĉad i malu djecu ne utoplitc previše.
Nemojte se zawći pod deku. Osim ako Vas tresc groznica ncmojtc se zavlaĉiti pod dcku, jer se timc sakuplja
vrućina i Vi se osjećatc još gorc. Zaboravite sve što ste ikada ĉuli o tome kako AroznicrA tre6a iznojiti, savje-
tujc llarold Neu, M.D., profesor medicine i farmakologijc na koledţu University College of Physicians and
Surgeons in New York. Pustite Vaše tijclo da odredi što mu je potrebno. Ako se ugodno osjećate samu pod
plahtorn, nc morate leţati pokrivcni dekom.
Kako mjeriti temperaturu
Opipavanje ĉela neće ham dati ni najrnanju inforrnaciju o l~ašoj jelesnoj temperaturi, kaţe Harold Neu M.D.
Kako biste dobili toĉno rr jerenje, tre6a T~am toplomjer.
Postoje dvije osnovne vrste staklenih toplomjera: rektalni i oralni. Jedina razlika medu njima je u obliku vrha.
Vrh oralnog toplomjera je dug i tanak, a vrh rektalnog je kratak i dcblji. Rektalni toplornjeri su toĉniji dok oralni
zbog raznih faktora mogu varirati, npr. zbog disanja na usta, pušenje, ili zbog toplih ili hladnih napitaka.
Rektalna su mjerenja u pravilu za pola stupnja viša od oralnih. (Ukoliko Vam niti jedna od ovih metoda ne
odgovara, temperaturu moţete izmjeriti i tako da oralni termometar stavite pod pazuho. Medutim rezultat ove
metode je najmanje za pola stupnja manji od oralnog mjerenja.)
Stakleni toplomjeri imaju nekoliko nedostataka: mogu puknuti pri upotrebi, ili ĉak u ustima. Ako Vam se
toplomjer razbije u ustima, ne morate se brinuti jer se u njemu nalazi tek mala koliĉina ţive. Paţljivo uklonite
sve komadiće stakla iz usta.
Staklene toplomjere morate prije istresti tako da ţiva padne na temperaturu od 35,6°C, jer inaĉe ne biste mogli
toĉno izmjeriti temperaturu.
S druge strane, takvi toplomjeri imaju i jednu veliku prednost: jeftini su. U SAD-u jedan takav toplomjer košta
oko tri dolara.
Praktiĉniji, ali i skuplji (u SAD-u 7 - 8 dolara), su digitalni toplomjeri, koji temperaturu mjere toćno na
desetinku. Ovi su toplomjeri takoder brţi od staklcnih. Potrebno je manje ud minute vremcna da njime izmjerite
temperaturu. Kod staklenog toplomjera za to Vam je potrebno oko tri minute. Uećina digitalnih toplomjera radi
na baterije koje pri normalnoj upotrebi traju dvije do tri godine.
U ljekarnama moţete naći širok izbor kako staklenih, tako i digitalnih toplomjera.
i -17
DOKTOR U KUĆ7
Hranom izlijeĉite groznicu
Kada groznica popusti, i kada se već poĉnete osjećati bolje, opet će Vam se otvoriti apetit. Kako bi tijelo ponovo
dobilo hranjivih tvari, jedite raznovrsnu hranu a meĊu njom voće, povrće, proizvode od punog zrna, malomasne
mlijeĉne proizvode, nemasno meso, ribu i perad. Što je Vaš jelovnik raznovrsniji, to će Vaše tijelo prije obnoviti
zalihe potrebnih mu tvari.
Iako ste odjednom dobili apetit trebali biste paziti na to da Vašem probavnom traktu vjerojatno treba vremena da
se navikne na toliku koliĉinu hrane, s obzirom da neko vrijeme nist dovoljno jeli. Jedite polako i ne previše, jer
bi Vam moglo pozliti.
Okupajte se. Ako Vam je neugodno toplo, istuširajte se toplom vodom ili se okupajte u toploj vodi, te pritom
prskajte tijelo vodom. Nemojte kadu napuniti s previše vode jer će Vas isparavanje ohladiti. Uvjerite se da voda
n~e ledena, jer tada moţe imati suprotan uĉinak jer će T,as ohladiti i time povisiti temperaturu. Potpuno izbjega-
vajte alkohol, jer to moţe dovesti trovanju i dehidrac~i, savjetuje lmperato.
Mnogo pijte. Groznica moţe dovesti do popriliĉnig gubitka vode i disbalansa elektrolita, naroĉito ako je
popraćena povraćanjem ili proljevom. Konzumirajte dovo jno tekućine, kaţe Neu. Najbolja je hladna voda, ali
su i nezasladeni sokovi u redu, ako Vam oni više odgovaraju. Ponekad moţe biti teško nagovoriti dijete da pije
puno vode. Pokušajte sa sladoledom na štapiću ili vodenim sladoledom.
Ne prisiljavajte se jesti. Ako niste Aladni nemojte se za vr~emegroznice prisi javati na jelo, kaţe Imperato. Vaše
tijelo će Vam već dati do znanja ako mu je potrebna hrana. (Za jelovnik vidi Hranom izlijeĉite groznicu)
Pripazite na to da dovoljno pijete.
Uzmite dva aspirina. Lijekovi za sniţavanje temperature pronalaze pirogen i ncutraliziraju njegovo djelovanje.
Aspirin i Paracetamol su lijekovi koji snizuju temperaturu. Medutim, ako d~ete boluje od jedne od ovih bolesti,
nikako mu nemojte davati. aspirin: vodene kozice, virusnagripa i1i ĉak lagano obo jenje dišnih puteva,
upozorava Imperato. Ovo moţe izazvati smrtonosnu reakc~u koju nazivamo Reyev sindrom, dodaje on. Kada se
radi o djeci, drţite se Paracetamola i paţljivo slijcdite upute za upotrebu.
148
DOKTOR U KUĆI
PROBLEMI S NOKTIMA
14 savjeta za zd~av~e nol~te
eškate se. Svirate gitaru, gulite naranĉu. Pri C ovim aktivnostima nokti su vrlo praktiĉni. Medutim, ako ih
preopterećujete i ne njegujete moţe doći do problema; od gljiviĉnih infekcija pa do lomljivih i ispucalih noktiju.
Nokti se sastoje od keratina, tj. roţnice - istog proteina koji takoĊer izgraĊuje i kosu. Svaki se nokat sastoji od
nekoliko dijelova, a oni su svi vaţni za zdravi rast noktiju.
· Tijelo nokta je ono što vidimo i percipiramo kao nokat.
· Leţište nokta: nalazi se ispod tijcla i sa njim je povezan. Kapilare leţišta hrane nokat i daju mu rozu boju. ·
Matriks nokta: najveći dio matriksa ne moţemo vidjeti, ipak, to je skoro najvaţniji dio nokta. Matriks se nalazi
ispod koţe nokta na donjem dijelu nokta. Stanice matriksa izgraĊuju nokat. Ako povrijedite matriks, moţe doći
do deformacije ili prestanka rasta nokta.
· Lunula (polumjeseĉasto podruĉje) je vidljivi dio matriksa. Polumjeseĉasto tijelo nalazi se na donjem kraju
leţišta.
· Koţa nokta (valum unguis) je ustvari koţni nabor koji se sastoji od mrtvih stanica, a štiti nokat od prodora
stranih tijela kao što su npr. bakterije koje mogu izazvati infekcije.
· Koţni nabor je naziv za koţu koja se nalazi oko nokta.
Iako s noktima moţete imati mnogo razliĉitih problema, dermatolozi kaţu da se najveći broj ljudi ţali na
lomljive, krhke nokte. Ljudi se ţale na mekane i 1om jive, a1i i na tvrde i lom jive nolete, kaţe Lawrence A.
Norton, M.D., profesor kliniĉke dermatologije na sveuĉilištu Boston Universtity School of Medicine. Lom jive
nokte moţemo usporediti sa suhom koţom, objašnjava Richard K. Scher, M.D., profesor kliniĉke
KakO SprljeĆltl djecu da grizu nokte?
Nema mnogo toga, što kao rodite j moţete poduzeti da TJaše d~ete prestane gristi nokte, kaţe Bruce Epstein,
M.D., pedijatar u St. Petersburgu u Floridi i glasnogovornik Ameriĉke akademije za pedijatriju.
Nemojte se upuštati u borbu koju ne moţete dobiti, upozorava on. Njegov savjet roditeljima: recite djeci da
mogu gristi nokte do mile volje dok god to ne rade u Vašoj sobi i pred Vama. Time ćete im dati do znanja de
odobravate njihovu naviku, ali da ih ne ţelite prisiliti da je se sasvim odreknu. Lijekovi protiv toga koji se mogu
namazati na nokte, kod djece obiĉno ne djeluju, kaţe Epstein. Ona će se jednostavno naviknuti na okus
odreĊenog sredstva.
Ipak tješi ĉinjenica da će Vaše dijete kad - tad prestati gristi nokte, naroĉito pod pritiskom vršnjaka.
dermatologije i specijalist za nokte na sveuĉilištu Columbia University School of Medicine u New Yorku. Suhi
nokti njeguju se na isti naĉin kao i suha koţa upotreb javajte hidratantnu kremu i izbjegavajte dodir s jakim
kemikaliujama i sredstvima za ĉišćenje koji isušuju koţu.
Takvi nol~ti ĉesto pucaju - j. rascvjetaju se na gornjem kraju poput cigle kada pukne, kaţe Norton. Nokti isušuju
zbog centralnog grijanja, dodira sa sredstvima za ĉišćenje i ĉeste upotrebe acetona.
149
I)OK'I OR U KU<:1
Clri~erilCe O rioktlma
Vaši nokti rastu otprilike tri milimetra mjeseĉno. Nokti na rukama rastu brţe od onih na nogama. Najbrţe rastu
nokti na najvećim prstima. Ako ste dešnjak, nokti na Vašoj desnoj ruci rastu brţe od onih na lijevoj, kod ljevaka
je obrnuto. Nokti rastu brţe ljeti, tijekom trudnoće, te kada se oporavljaju od ozljede.
Mekane i lomljive nokte bi pak trebalo odrţavati u suhom stanju. Takvi nokti ili sadrţe previše vlage, ili je co
pos jedica ako su vam ruke dugo bile u vodi, Kaţe Ralph C. Danicl III, M.D., profesor kliniĉke medicine
(dermatologije) na svcuĉilištu Univerity Of Missisippi Mcdical Center u Jacksonu.
Trauma, medicinski izraz za ozljcdu, daljnji je ĉesti problem vezan uz nokte. Udarili ste se ĉekićem po prstu,
kaţe- Daniel. Ukoliko se pod noktom stvori podljev, ponekad mora intervenirati lijeĉnik.
Ozljede ponekad otvaraju vrata infekcijama, naroĉito onima gljiviĉne vrste. Iako onc ĉešće napadaju nukte na
nogama (zbog gljivica na nogama), gljiviĉne infekcije mogu napasti i nokte na rukatna, što moţe dovesti do vrlo
neugodnih posljedica.
Na nok-tima se mogu manifestirati i neke bolesti, kao što je npr. psorijaza.
No, ono što biste pod svaku cijenu trebali izbjeći je onikoliza - odvajanje tijela nokta od njegova leţišta. Do nje
moţe doći nakun ozljede, infekcije, alergije protiv kozmctike za nokte, kontakta s kemikalijama ili bolesti kao
što je psorijaza. Ako Vam se nokat ĉini bijclim, vjerojatno se odvojio od leţišta. U tom sluĉaju treba otići kod
lijeĉnika i paziti da problem ne pogoršavate. Naţalost, tako odvojeni nokat neće ponovo zarasti, morate ĉekati
da izraste novi.
Naroĉito morate paziti na matriks nokta. Ako ga povrijedite izrastat će još samo deformirani nokti, ili još gore,
nećete ih uopće imati.
Evo nekoliko struĉnih svjeta za lijepe i zdrave nokte:
Izbjegavajte štetne tvari. Kućanice su ĉesto izloţene sredstvima za ĉišćenje, domari pak koriste vrlo jaka
sredstva za ĉišćenje, gostioniĉar ili konobar stalno su u dodiru s limunovim sokom itd, kaţe Daniel.
Ukoliko Vam posao nc dozvoljava izbjcgavanjc ovih tvari, svakako nosite rukavicc kada god jc to mogućc.
Inaĉe riskirate zaraditi lomljivc noktc, odvajanjc nokta ill infckcije koje mogu dovesti do defonniranja ili gu-
bitka nokta.
Kada radite s vodom nosite vinilne rukavice. Naglasak Icţi na vinilu, nc na latek.su ili gumi, naglašava Daniel,
jcr ovi
matcrijali uzurokuju _ ~ " znojcnje ruku. Scher ~ W
::.~ ~~ ~ . ĉak preporuĉa da is-
pod rukavica od vinila
nositc pamuĉnc ruka- ~ ~ t
. vicc. "
Kod suhih radova nosite pamuĉne rukavice. Timc štititc noktc od oštećenja i mogućih ozljcda.
Imajte kratke nokte. Pokušajtc ovaj savjct dati nckome kao što su pjevaĉica Barbra Strcisand ili zvijezda
olimpijade Florencc Griffith ~oyneri Ipak, ĉinjcnica jc da ćete nokte tcţe povrijediti ako su kratki.
Pazite da ne ozlijedite nokte. Ncmojtc upotrcbljavati nokte umjesto odvijaĉa, kaţc Daniel. Potrudite se izbjeći
udarce ĉekićem. Pa razumijete i sami: tak-ve aktivnosti mogu ozlijediti Vašc nokte, otvoriti put infekcijama,
zaustaviti rast nikta ili izazvati podljeve. .9ko I-'am je nakou o.~ljede natuĉeu, plav, posjetite lijeĉrtika ili
otir~ite na hitnu sluţbu, kaţc Daniel. 'Tteba smanjiti pritisak koji ozlijedeni nokat radi na ţile koje prolaze kroz
njega.
Zaštitite i nokte na nogama
Nokti na nogama su podloţniji gljiviĉnim infekcijama. Razlog tome je to, što gljivice na nogama nogu prijeći i
na nokte, ako su ovi ozlijedeni. Kako biste se v~ešili g jivica na nogama upotreb javajte sredstva protiv g jivica
za vanjsku upotrebu koja sadrţe cortimazol ili miconazol, preporuĉa C.Ralph Daniel II, M.D. Ovi lijekovi mogu
se kupiti bez lijeĉniĉkog recepta.
150
DOKTOR U KUĆT
Osigurajte noktima dovoljno vlage. Najprije odmonte rlokte u rrtlakoj vodi, a zatim untasirajte hidratantrru
krerrue kako biste konzervirali vodu, kaţe Norton.
Nokti ne sadrţe masnoću pomoću koje bi sarnostalno mogli konzervirati vodu. On preporuĉa produkte koji
sadrţe fosfolipide, ureu i Tnlijeĉnu kiselinu, jer sve ove tvari imaju svojstvo zadrţavanja vodc. Dva produkta
koje preporuĉa su Complex 15 ili Aquaderm. Daniel preporuĉa bijeli Vaseline ili Moisturil.
Izbjegavajte vlagu. Zvuĉi kontradiktorno, zar ne? Aku su Vam nokti upaljeni, a naroĉito ako se radi o infckciji
kvašĉeve gljivice, vaţno je drţati ih što sušima. Ukoliko je uastupila infekcija, tijelo nokta ima vapnetasto bijeli,
ţućkasti, smećkasti ili ĉak zclenkasti izgled. Nokat se ĉak moţe odvojiti od tijela, a koţa oko nokta se rnoţe
zacrveniti se nadraţiti. Ukoliko ne moţetc utvrditi što se dogacta s Vašim noktom, otidite lijeĉniku.
Njegujte koţu oko noktiju. Naravno ne onako kako moţda mislite da se to radi. Ne upotreb javajte mehaniĉke
instrumente i ne raţite koţiar, upozorava Scher. Najprije ju odmoĉite, a zatim pomoću vlaţnog ruĉnika gurnite
prema natrag. Rezanjem koţice uništavate prirodnu bar jeru protiv protiv prodiranja bakteija i vlage u nokat,
kaţe Norton, a to rnoţe dovesti do infekc~e.
Ne trgajte zanoktice. Time ćete samo povećati mogućnost infekcije, jer bakterije lakše ulaze kroz ozlijeĊenu
koţu. Daniel preporuĉa da zanoktice uklanjate škarama, i zatim na to mjesto nanesete neku antiotiĉnu mast koju
moţete nabaviti i bez lijeĉniĉkog recepta. Ako se pobrinete za to da Vaše ruke, nokti i koţa noktiju budu
dovoljno vlaţni, izbjeći ćete zanoktice.
Nokti otkrivaju Vaše tajne
CJĈi su moţda ogledalo duše, a nokti pruţaju uvid u Vaše zdravlje. Ovdje navedeni simptomi mogu ukazati na
moguće zdravstvene probleme, ali ne nude definitivnu dijagnozu. Ukoliko otkrijete neki od ovih simptoma,
trebali biste posjetiti lijeĉnika.
· Blijedi ili plavkasti nokti mogu ukazivati na anemiju
· Roza boja se polako vraća kada pritisnete nokat. Ovo moţe ukazivati na smanjenu ili usporenu cirkulaciju.
· Bijele mrlje: one se javljaju kod ozljeda noktiju, a ne zbog manjka cinka kao mnogi vjeruju.
koţom) ukazuju na sistemsku smetnju povezanu s cijelim tijelom.
· Nokti ĉunjastog oblika formirani su ka straţnja strana ţlice i mogu kuazivati na bolesti srca, pluća ili astmu.
· Zliĉasti nokti savijeni su prema unutra i mogu ukazivati na odreĊene vrste anemije ili neke ozljede.
· Kvrgavi nokti mogu ukazivati na psorijazu.
· Ako na noktima imate bradavice bilo kakve vrste, moglo bi se raditi o raku i trebao bi ju pregledati rijeĉnik.
· Popreĉne brazde: Ove horizontalne brazde javljaju se nakon traumatskih situacija kao npr. visoke temperature.
Mjerenjem brazdi i brzine rasta nokta ĉak je moguće izraĉunati toĉan datum dogadaja, objašnjava C. Ralph
Daniel III, M.D.
· Bijele linije, paralelno s polumjesecom (ne sa
· Tamne mrlje bi ustvari biti melanomi, što je najopasnija vrsta raka. Ukoliko one doseţu do koţice nokta ili
koţnih nabora oko nokta, ili su nabor i koţica svijetlije boje, radi se o vrlo ozbiljnom znaku koji traţi hitan
medicinski pregled.
151
vo~rok v jcuć~
Postanite svjesni opasnosti kozmetike za nokte. Umjetni nokti mogu konervirati previše tekućine, kaţe Norton.
Ljepilo koje se upotrebljava za njihovo priĉvršćavanje moţe izazvati stanovite reakcije koje zauvijek mogu
oštetiti korijen i leţište nokta, kaţe Daniel. Najĉešći je problem odvajanje nokta od leţišta. Ukoliko osjetite bol,
ili ako Uaši nokti postanu osjetljivi vjerojatno se radi o reakciji na Ijepilo, što zahtijeva medicinsku pornoć.
Zaboravite formaldehid. Iako većina lakova i uĉvršćivaĉa za nokte nebi trebali sadrţavati formaldehid, u nekima
ga još uvijek moţete naći. Ako zbog toga doĊe do alergije, posljedica moţe biti odvajanje nokta od leţišta.
Rjecte upotrebljavajte aceton. Lak za nokte ne biste trebali nanositi i odstranjivati ĉešće od jednom jedno, savje-
tuje Daniel. Aceton, naime isušuje nokte.
Ne nadajte se pomoći od ţelatine. Morate znati da to jednostavno ne funkcionira.
Kalcij takoĊer ne pomaţe. Ka k~ vrlo malo, dapaĉe on gotovo uopće ne r,~ jeĉe na tvrdoću nokt~u, kaţe Daniel.
Osim u sluĉaju da ste na niskokaloriĉnoj dijeti ili da patite od resorpcijskih smetnji, prehrana nema velikog
utjecaja na nokte.
152
~otcroa u ro rćr
ISPUCALA KOZA
7 savjeta za ublaţavanje
L jeti Vaša koţa izgleda zdravo i sjajno. Krema za sunĉanje i visoka vlaţnost zraka ĉine Vašu koţu
njeţnom i clastiĉnom. Ali, ĉim dode zima, poĉne Vas muĉiti suha, perutava koţa, što je ĉesto dovodi dotoga, da
poĉinje pucati.
Ove ravne pukotine, koje nazivamo i raspuklinama, mogu nastati na raznim mjestima, npr. u kutovima usana, na
nosnicama, ne koţi meĊu noţnim prstima i na otvrdnuloj koţi na dlanovima i stopalima, kaţe Vincent A.
DeLeo, M.D., profesor dermatologije na newyorškom Columbia-Presbyterian nredicinskom centru. Kad se
površinski sloj koţe raspukne, niţi, osjetljiviji sloj ţive koţe postaje izloţen. Razlog iz kojeg su pukotine ili
raspukline na dlanovima toliko bolne, je taj, što se na ovoj maloj površini nalazi mnodo više krajeva ţivaca,
nego, npr. na kojenu. kaţe Denise Kraft, M.D., F.A.A.F.P, obiteljska lijeĉnica sa privatnom praksom u
Bellevueu, u Washingtonu.
Pukotine se pojav juju najĉešće kod judi sa akutnim problemima koji rtzrokuju ~sušivanje koţe, kao ĉto su npr.
ekcemi. Takve pukotine nisu u vezi ni sa kakvim mar jcirna u prehrani, kaţe Kraft.
Raspukline nastaju zbog neravnomjernog rastezar ja koţe. Pri toplom vremenu se gornji sloj koţe rasteţe zbog
vlaţnosti. Zimi, pakgu6i vlaţnost, tako da jegornji sloj napet~i nego donji slojevi, Zbog toga taj sloj puca,
objašnjava Neil Schultz, M.D., dermatolog sa privatnom praksom u New Yorku. Taj proces se ozlijeĊivanjem
koţe ubrzava. Koţa moţe sama od sebe, 6ez obzira, što radili, ispucati, ili se to dogada zbog toga, štopreĉesto
perete ruke ili ili ih premalo maţete kremama, kaţe Schultz. Te se pukotine najĉešće pojavljuju ondje, gdje je
koţa malo deblja, kao na dlanovima, stopalima ili vrhovima prstiju.
Pukotine treba tretirati ovako:
Zadrţite vlaţnost. To se najlakše postiţe preparatima na bazi petroleja, kaţe Schultz. Premaţite pukotinu
vazelinorn i nalijepite jlaster preko toga, kako biste zadrţali vlagu, kaţe. Petroleja , ili vazelin, pomalo otapa
koţu, omekšava ju i olakšava ponovno zarastanje, objašnjava Schultz.
Halo, doktore?
Ako nakon nekoliko dana vlastitog tretmana ne primjećujete nikakvo poboljšanje na pukotinama, poĊite
lijeĉniku. Znakovi upale su meĊu ostalim: temperatura, crvenilo oko raspuklog mjesta, zagnojavanje pukotine ili
bolovi u podruĉjima limfnih ĉvorova, koja se nalaze u blizini raspukline. Takvu infekciju mora lijeĉiti lijeĉnik.
Ako Vam se pukotina nalazi na straţnjici, nemojte se pokušavati sami izlijeĉiti, već odmah poĊite lijeĉniku.
DeLeo preporuĉa, da se ozlijeĊeno mjesto namaĉe u mlakoj vodi 5-10 minuta, prije no što nanesete hidratentnu
kremu. Hidratantna krema sama ne donosi koţi vlagu, nego samo zadrţava vlaţnost vode, objaĉnjava.
Ako se pukotina nalazi na ruci, svojim pac~entima preporuĉam, da na ruke nanesu vazelin i da noću nose ruka-
vice, kaţe Kraft. Preko vazelinskog namaza nosite najradije plastiĉne rukavice, jer one od latexa kod pojedinih
osoba izazivaju preosjetljivost ili koţne reakcije. Isprobajte antibiotiĉku mast na bazi petroleja. Razne verz~e
takvih masti mogu se dobiti bez recepta, a nude dvostruku zaštitu, jer zadrţavaju vlagu i istovremeno štite od in-
fekc~a, kaţe Schultz.
Nanesite kremu sa kortikosteroidima. Moţete nan~eti i mast sa kortikosteroidima (isto se moţe dobiti bez re-
cepta), da bi.ste ublaţili upalu i crvenilo, kaţe Kraft. Te masti doduše ne pomaţu protiv bolova, ali grade
bar~eru, koja razdvaja hašu koţu od vanjskog u jecaja. objašnjava ona.
153
uorcroa u auĉi
Ovako ćete izbjeći pucanje koţe
Ispucalu koţu moţete izbjeći, ako ju dobro njegujete. Evo nekoliko savjeta:
· Ne kupajte se ĉešće, no što je potrebno (osobito zimi)
· Pri kupanju koristite blagi sapun.
· Koţu nakon kupanja, tuširanja ili pranja ruku namaţite kremom na bazi petroleja. Osobno idem tako daleko, da
rtanesem vazelirt ili baby u je već pr~e tuširanja, da bih svoju koţu zaštitila od isušivanja, kaţe Denise Kraft,
M.D., F. A. A. F. P
Budući da se takve pukotine ĉesto pojavljuju na rukama, poţeljno je staviti hidratatnu kremu na svaku krpu ili
ruĉnik, da bi Vas podsjetila da ju nanesete na ruke.
· Isprobajte uljnu kupku. Neka ulja za kupanje sadrţe lanolin ili mineralna ulja i time su posebno prireĊena , da
se pomiješaju u vodu za kupanje. Kad se u njima kupate, tanak sloj ulja pokriva koţu i zadrţava vlagu. Ipak,
budite oprezni pri uporabi takvih dodatsaka za kupanje, jer ĉine kadu kliskom i mogli biste lako pasti.
· Uvijek, kad radite sa otapalima i preoizvodima za ĉišćenje, nosite plastiĉne rukavice.
· Oblaĉite se toplo, tako da Vam cijelo tijelo bude pokriveno, kad izlazite zimi.
Povećajte vlaţnost zraka. Uz pomoć ovlaţivaĉa zraka ili jednostavno posude napunjene vodom, koju ćete staviti
na radijator, moţete povećati vlaţnost zraka u svojoj neposrednoj ukolini, da biste ju zaštitili od isušivanja, kaţe
Schultz. Ako se jednostavno u prostor~u postavi tonac pun vode, dobiva se sliĉan efekt, dodaje Kraft.
i~'spavaćim sobama ovo je osobito djelotvorno, kaţe ona.
Pri hladnom vremenu nosite rukavice. To vaţi za one, koji imaju pukotine na rukama. Pomaţe sve, što ruhe utop
juje i zadrţava vlagu, kaţe Schultz. Još je bolje ako nanesete hidratantnu kremu, prije no što navuĉete rukavice.
Štitite ruke od kemikalija. Nosite plastiĉne rukavice, kad radite s jakim otapalima i proizvodima za ĉišćenje.
Takve otopine jako isušuju koţu i ne bi smjele dolaziti u doticaj s nezaštićenim rukarna. Takva sredstva ne
potiĉu samo nastajanje pukotina i raspuklina, nego nanose još veću štetu koţi, kad se problern jednom pojavi,
kaţe DeLeo.
Nanesite mast protiv gljiviĉnih infekcija. Ako se ispucala koţa nalazi na rnjestima, koja su podloţna gljiviĉnim
infekcijarna (kao na ustima ili izmedn noţnih prstiju), savjetuje se, da se nanese mast protiv gljiviĉnih infekeija.
U apoteci Lam jarmacet~t rrrnţe dati odgovarajuću ma~t. Pr~e ih se rrtoglo dobiti saruo nu recept, ali dauas su
takve masti rra raspolaganiu i bez rece~ta (u SAD), kaţe I~eLeo. Ali, ove masti yne nanosite u blizini straţnjice.
154
I>OKTOtĉ U KUĆI
NADUTOST
11 s~edstava protiv nadutosti
% a komiĉare je nadtrtost izvrstan izvor smijeha, ali lJ za onoga, tko pati od ovog uzrujavajućeg i postidujućeg
problerna, stvar i nije tako smiješna.
Svatko ispušta odredenu koliĉinu zraka ili vjetrova, kako već obiĉavamo reći. Svakog dana iz straţnjice
pobjegne oko ~00 do 200(7 ml kisika, dušika, ugljiĉnog dioksida, vodika i metana. Ali pod posebnim uvjetima i
kod ncklh ljudi prolaze i neprobavljeni zaĉini iz tankog u debelo crijevo, gdje ta masa fermentira na velikoj
koliĉini bakterija, koje se ondje nalaze. Bakterije u dcbelom crijevu nisu izbirljive. Što god doluta do tamo,
nalazi se na njihovom jelovniku. Od bakterija proizveden plin daje karakteristiĉan miris vjetrovima, kad ih se
izbacuje.
Ako ste stoik, ili samac. moţda moţete ignorirati miris i glasne ispade. Ako ne spadate u ove grupe osoba,
proĉitajte slijedeće naputke, kako moţete sprijeĉiti i1i ublaţiti nadutost. Ovako:
Pravilnom ishranom. Ug jikohidYati mogu kod nekih judi izazvati nadutost, kaţe Lawrence S. Friedman, M.D.,
izvanredni profesor medicine na filadelfijskom Jefferson Medical College-u. Ali, prije nego što se odreknete
zdravih ugljikohidrata, prvo probajte izbjeći jednostavne ugljikohidrate, kao što je rafinirani šećer (groţdani
šećer i saharoza), kao i jela sa bijelim brašnom. Jela su moţda ukusna, ali Vama ne odgovaraju, osobito ako
imate problema s nadutošću.
Ograniĉite konzumaciju mlijeka. Ml~eko, ta tzv. savršena namirnica, moţe kod nekih judi izazvati rcadutost,
kaţe Sharon Fleming, Ph.D., izvanredna profesorica nutriologije na odsjeku. Nutriologije na Kalifornijskom
sveuĉilištu u Berkeleyu. Neki ljudi nemaju dovoljno enzima laktaze u crijevima, da bi probavili mlijeĉni šećer.
Ne pornaţe ni ako pijete bezmasno mlijeko, niti mlaćenicu, jer laktoza nije dio mlijeka, koji sadrţi masti.
Obradena mlaćenica doduše ima nešto manje laktoze, ali ne prija svakomu. Ako još btrdete
patili od nadutosti, pošto na nekoliko dana ograniĉite ili potpuno prekinete uporabu mlijeka, moţete sa si-
gurnošću utvrditi da nadutost nije pronzroĉilo mlijeko.
Uzimajte enzime. Ako ne podnosite laktozu, ali sc ne ţelite odreći rnlijeka, rnoţete probati neki preparat (recept
nije potreban), kao što je npr. Lactaid ili Dairy Ease, koji sadrţe enzim laktazu, kojie pomaţe pri probavi
laktoze. Dobro pazite na upute za upotrebu.
Prekriţite ono što Vam izaziva teškoće. Neke na-miruice su pozrzate po torne što uzrokujr.s nadutost, kaţe
Norton Rosensweig, M.D., izvanredni profesor mcdicine na Columbia University College of I'hysicians and
Surgeons u NewYorku. On preporuĉuje izbjegavanje namirnica koje najĉešće dovode do nadutosti (vidi listu
Namirnice koje izazivajn nadutost). Ako primjetite poboljšanje u vezi problema nadutosti, jednu po jednu
namirnicu moţete vraćeti na svoj jelovnik. Koliĉine moţete i povećevati, dok Vaše tijelo to podnosi.
Namaĉite grah. Grah je zasitan i dobar jc izvor bjelanĉevina, ali za rnnogo ljudi moţe biti i eksplozivan
poduhvat. Umjesto da se potpuno odreknete graha, moţete jednostavno promijeniti naĉin pripreme. Mindy
Herrnann, R.D., savjetnica za prehranu i glasnogovornica za American Dietetic Society, da bi se smanjilo
neţcljeno djelovanje graha, predlaţe ovu metodu: grah namakati preko noći, a onda izliti vodu. Lonac napuniti
novom vodom i kuhati grah pola sata. Vodu ponovno izliti, naliti novu i kuhati još 30 minuta. Po zadnji put izliti
vodu, naliti novu i kuhati do kraja.
Probajte Beano. Ovaj modifikator namirnica, k«ji moţete dobiti bez lijeĉniĉkog recepta, sadrţi enzim, koji
razlaţe one vrste šećera, koje uzrokuju nadutost.
t55
~o~crou u Kućl
Ovo sredstvo moţe uĉiniti jela kao što su grah, kelj, prokulice, mrkva, zob i drugo povrće i mahunarke lakše
probavljivim. Pazite na upute za upotrebu.
Ostanite mirni. Emocionalni strcs moţe kod nadutosti odigrati vaţnu ulogu. Probavni trakt je osobito osjetljiv i
reagira na strah, bijes i depresiju. Mreţa ţivaca povezuje ovaj dio tijela sa mozgom. Ako ste, dakle, pod
stresom, napinju se trbušni mišići. Posljedica su bolni grĉevi. Kad jedete brzo, gutate više zraka. To pogoršava
problem, kaţe Friedman.
Pomozite svom tijelu. Ponekad jc za problem nadutosti rnanje krivo jelo, nego jedan problem koji se nalazi u
samom probavnom traktu. Neometano kretanje namirnica kroz probavni trakt moţe biti oteţano. Više kretanja
pomaţe u regulaciji ovog procesa, primjećuje Friedman. On preporuĉa šetnju, kad u trbuhu postane neugodno.
Moţete takoder i pritisnuti ţeludac, ili na
trbuh leći na jastuk ili na pod, da biste ublaţili teškoće. Pomaţe i ako sjednete na pod, skvrĉite noge i rukama ih
obgrlite i Ijuljate se u tom poloţaju. I elektriĉni jastuk za grijanje moţe biti od pomoći.
Izbjegavajte podrigivanje. Navike, koje dovode do prekomjernog podrigivanja, mogu još pogoršati problem.
(vidi POI?RIGIhANJE)
Postanite aktivni. Tablete aktivnog ugljena, koje moţete dobiti bez recepta, mogu upiti višak plina i umiriti
vjetrove. Ako već uzimate prepisane lijekove, ipak biste morali prvo pitati farmaccuta, da li aktivni ugljen moţe
utjecati na njihovo djelovanje.
Ublaţite problem. Brojni lijekovi, koji se mogu dobiti bez recepta sadrţe Simethikon i mogu pomoći kod
nadutosti. (npr. Mylantan ili Maaloxan).
NalrilrnlCe
koje izazivaju nadutost
Ljudima, koji pate od kronune nadutosti, izbjegavanje na- Umjereno nadimajuće mirnica koje povećavaju
fermentat~u i tako izazivaju na
 dutost, pomoći će da svoj problem drţe pod kontrolom, kaţe            Jabuke (sirove)
 Norton Rosensweig, M.D.                                               Marelice
 Ovo su neke od opasnih namirnica:                                     Banane
                                                                        Kruh i druge namirnice sa brašnom
       Jako nadimajuće                                                 Mrkva
                                                                       Celer
       Grah                                                            Limun, naranĉe, mandarine
       Pivo (tamno)                                                    Kava
       Mekinje                                                         Krastavci
       Prokulice                                                       Patlidţan
       Crveni kelj                                                     Salata
       Kelj                                                            Krumpir
       Gazirana pića                                                   Pereci
       Cvjetaĉa                                                        Šljive
       Luk                                                             Rotkvice
       Mlijeko (kod osoba koje ne podnose laktozu)                     GroţĊice
                                                                       Soja
                                                                       Špinat
156
UOKTOR U KUĆI
GRIPA
6 naćina, da se r~ešite bacila gripe
oš juĉer Vam je bilo sjajno. Danas se osjećate, kao J da imate najmanje 100 godina. Boli Vas glava, koţa Vam
je osjetljiva na dodir, smrzavate se do kosti, iako Vam u glavi gori. Dobrodošli u divni svijet virusa gripe.
Pojam gripa se ĉesto upotreba java u vezi s raznim virusnirn irtfekc~anta ~ornjih dišnih puteva. Ali, strogo
gledano, gripa je jedan sasvim odreĊeni virus, kaţe Marcia Kielhof ner, M.D., asistentica medicine na Baylor
College of Medicin u Hustonu, Te~s. hirusi gripe se pojav juju svake~odine i napadaju većinont izmeĊu
listopada i travnja, nastavlja ona.
Obiĉno djeca dobivaju gripu. Prvo prirrjećujemo da broj djece, koja zbog gripa izostaju iz škole raste. Zatirn
raste broj djece koja zbo~ bolesti dišnih puteva dolaze u bolnice. Potom prinjećujerrco da dolazi i sve veći broj
odraslih sa ipalont pluća ili pogoršanjem pro6lema sa srcem i plućima, objašnjava ona.
Postoje dvije glavne verzije virusa gripa: Influenza A i Influenza B, i obje se verzije pomalo mijenjaju iz godine
u godinu. To što je netko imao gripu prošle godine , dakle ne znaĉi da će iduće godine biti zaštićen. Tu i tamo se
pojavi valgripa, koji preraste u epidem~u, kad se pojavi potpuno novi virusgripe i izazove veći broj obo jelih i
unzrlih. Zadnji virus ove vrste za6i jeţen je 1977. u SAD, kaţe Kielhofner.
Bez obzira na to koja je verzija odgovorna, simptomi gripe su većinom isti. Tu pripadaju visoka temperatura,
bolovi u grlu, suh kašalj, jaki bolovi u mišićima i udovima, iscrpljenost i gubitak apetita. Neki ljudi ţale se i na
bolove i ukoĉenost zglobova. Obiĉno bolovi i temperatura traju samo tri do pet dana. Iscrpljenost i kašalj mogu
se, pak, zadrţati i više tjedana_
Promjena verzija gripe iz godine u godinu oteţava i razvoj stopostotno djelotvornog cjepiva protiv gripc.
Cjepiva sadrţi većinom antit~ela prošloAodišnje verz~e. To je prava prepreka našem trudu, da Aodinu za godi-
nom zaštitimo jude od virusa gripe, objašnjava Paul
Halo, doktore?
Znaci za to, da je vrijeme posjetiti lijeĉnika, su visoka temperatura, koja traje više od tri dana, trajni kašalj koji
se pogoršava (posebno ako je popraćen jakim bolovima u prsima i teškim disanjem), ili ako Vam općenito ne
postaje bolje. To mogu biti znaci sekundarne bakterijske infekcije, koja se mora tretirati prepisanim
antibioticima. Marcia Kielhofner, M.D., potiĉe osobe sa već utvrdenim bolestima pluća i srca, da se pri prvim
znacima gripe jave svom lijeĉniku.
Glenzcn, M.D., pedijatar i vodeći epidemiolog na Baylor College of Medicinc u Houstonu. Ipak, cijepljenje
protiv gripe je oko 80-postotna zaštita, kad se obavi prije no što poĉnr sezona gripe. (najbolje u rujnu ili
listopadu). Ako si doista ne moţete priuštiti da se razbolite, cijepljenje zaista nije loša ideja. A ako pripadate u
riziĉnu grupu (vidi Trebate li se cijepiti?), cijepljenje je obavezno.
Ako, s druge strane izgubite borbu protiv virusa gripe, postoje neke stvari, koje moţete uĉiniti, da biste se
osjećali bolje i omogućili svojem tijclu, da se bori protiv virusa.
Mnogo se odmarajte. To je osobito vaţno zbog visoke temperature, koja prati gripu, kaţe Evan T. Bell, M. D.,
specijalist za zarazne bolesti na Lennox Hill Hospital u NewYorku. To Vam ne bi trebalo teško pasti, ako se
uzme u obzir, da
157
1)()KTOR U KUĆI
je jedan od glavnih simptorna gripe iscrpljenost. lonako bistc siguruo najradije legli u krevct ili na kauĉ.
Glcdajte na to kao na mogućnost, da se odmorite od svakodncvnog strcsa. A ako zaista n ~orate nasta~~iti
raditi, onda bar ranije lijcţite i pokušajte ujutro nešto kasnijc otići na posao.
Uzimajte Aspirin, Paracetamol ili Ibuprofen samo onda, kad je to doista potrebno.Jedan od karakteristiĉnilt
sirnptoma Aripe je visoka temperatura, većinom izmedu 38,9°C i 41,9°C, kaţe Kielhofncr. Gotovo svaki put se
kod itfekeJogripom pojavljuje i,~lavobolja, dodaje ona. Ako smanjitc tcmperaturu, spreĉavate dehidraciju i
smanjujetc drhtavicu, koja ide uz tcmpcraturu. S druge stranc jc ponekad isto tako dobro, pustiti tempcraturu da
sc razmaše, jcr doista pomaţe tijclu, da sc bori s gripom. (vidi Mitovi o Gripi) Lijekovi, koje sadrţe .-3spirin ilf
Ibuprofen većinorrt bo je djeluju protiv bolova, dok Paracetamol bo je djelt~je protiv temperattlre, kaţe Bcll.
Oboje lijeĉnika ipak upozoravaju na to, da ljudi, koji
imaju poteškoća sa probavnim traktom i/ili imaju ĉir na ţclucu, trebaju izbjegavati lijckovc, koj3 bi mogli
pogoršati njilovo stanje. Glezcn dudajc, da osobe mlaĊe od 2l godine ne bi trebalc za vrijeme sezone gripc
uzimati Aspirin, jer kombinacija Aspirina i gripc u ovoj starosnoj grupi dolazi u vczu s pojavom Rcycovog
sindroma, jednc ĉesto smrtonosnc bolcsti, koju karaktcrizira nagli pad funkcija u n~ozgu i jctri.
Pijte, pijte i pijte. To sc, naravno, nc odnosi na alkoholna pića. Ali, ako budete uzimali dovoljano bezalkoholnih
i bczkofeinsk-ih pića (kofcin ima dchidracijsko djelovanjc i samo povećava gubitak tekućina), tu će Vam
pomoći da drţitc tjelesne tekućine u ravnuteţi i Vašem tijelu da razrijcdi sluz. Topla, bistra, poso jena juha
obiĉno pr~n jrtdinta, dok itnaju gripu i nemaju teka, kaţe Glcnzcn. Sokov3 takoder dobro pristaju, da bi se uzl-
manje hranjivib namirnica odrţalo, ako inaĉc malo jedetc.
Mitovi o gripi
Iako je već dokazano suprotno, ipak se neki mitovi o gripi još drţe. Jedan mit je u vezi s bolešću, kojt.i se ĉesto
zove 24-satnom gripom ili ţeluĉanom gripom. Tu bolest karakterizira naglo nastupanje povraćanja i proljeva,
zajedno sa općint nelagodnim osjećajem. Iako ovu bolest izaziva virus, ne izaziva ju virus gripe i tako ona
zapravo nema veze sa pravim virusom gripe, objašnjava Evan T. Bell, M.D. Toĉan naziv za ovu vrst oboljenja je
Gastroenteritis, što upućuje na infekciju probavnog trakta.
Jedan drugi prošireni mit o gripi je, da je se lakše dobije (kao i druge prehlade) kad je nekom hladno ili se
smrzava. Razliĉita znanstvena istraţivanja pokazala su, da ljudi koji su više sati bili izloţeni ekstremnim
temperaturama nisu bili pod
loţniji gripi, nego oni, koji su bili na toplom i suhom, objašnjava Paul Dlenzen, M.D. Mit je vjerojatno nastao
zbog jake drhtavice, jednog od prvih simptoma gripe, zbog ĉega ljudi vjeruju, da su se nekako nahladili i da jc
to izazvalo gripu.
Još jedan mit je vjerovanje, da lijekovi koji smanjuju temperaturu pomaţu pri lijeĉanju bolesti. Eksperimentalne
stud~e o gripi na ţivotinjama pokazale su, da se virus zadrţava du je, ako se jelesna temperetura na umjetne
naĉine sniţava, kaţe Glenzen. Iako će l,am ti l~ekovi pomoći da se osjećate bo je, neće Lam pomoći, da se
borite s virusom.
15S
DpKTOIĉ U KUĆI
Brinite se zimi o vlaţnost zraka u stanu. Iurusi Rripe lakše preţiv javuju na sulronz zraku. To objašnjava i
ĉinjenicu, da se ĉešće pojav~ujre zirrti, kada urrrjetrrirrc puteviwa odrţavarno tnplinu u kućanca, kaţc Glenzcn.
Ako se budete brinuli, da vlaţnost zraka u Uašem stanu prcko zitTta budc veća, nc sarno da ćetc pomoći pri
prevenciji gripe, već ćete se bolje osjcćati, ako već budcte imali aripu. Kud ste doista f~olesrri, dodatna vlaga rr
zrakzr, dobiverra iz ovlaţivaĉa zraka, ĉini ĉuda, dodaje on.
Potiskujte suhi kašalj. Moţctc se posluţiti i preparatitna za umirivanje kašlja, koje moţcte dobiti i bez recepta,
da biste ublaţili suhi kašalj, koji Vam ne dopušta utouuti u zasluţeni san. Sredstva protiv kaš ja, koja sadrţe
cft~xtrornetGrorphan, su rrajbo jn proliv suGtn~ kašl_ja, kaţc i~cilhofner.
Podrţavajte produktivni kašalj. S drugc strane, kašalj, pri kojcm se izbacuj~ sluz, je pruduktivan i ne bi ga se
trcbalo potiskivati sredstvima protiv kašlja. Puno će Uam pri izbacivanju sluzi pomoći ako budete tnnol;o pili, a
I sanl kašalj će se ublaţiti.
Trebate li se cijepiti?
Svatko, tko ţeli smanjiti rnogćnost oboljenja od gripe trebao bi se cijepiti. Za slijedeće osobe je ipak osobito
vaţno, da sa cijepe protiv gripe, objašnjavaju Evan T. Bell, M. D. i Marcia Kielhof ner, M.D.:
· Osobe sa kroniĉnim bolestima srca i pluća. Virus ove bolest moţe oteţati, izazvati teške komplikacije i ĉak
dovesti do smrti.
· Osobe starije od 65 godina, osobito ako ţive u u staraĉkim domovima ili ustanovama za njegu.
· Osobe sa drugim kroniĉnim bolestima, kao što su astma, dijabetes, bolesti bubrega ili rak. Kad god se tijelo već
bori sa drugim oboljanjima, jedna dodatna infekcija moţe donijeti teške probleme.
· Djeca, koja za neke bolesti redovito primaju Aspirin, kao što je npr. kroniĉni artritis. Kao što jc već bilo
reĉeno, virus gripe moţe kod djece, koja uzimaju aspirin, izazvati Reye-sindrom.
· Osobe koje rade u zdravstvu. Iako gripa za ovu grupu osoba ne predstavlja veće ugroţavanje zdravlja, ipak
moţe biti teška prijetnja za pacijente.
· Ţene u trudnoći, koje pripadajtz jednoj od gore navedenih grupa. Cjepivo, pak se pak mora davati tek nakon
navršene 4 mjeseca trudnoće, da ne bi nanijelo štetu embriju.
1 ~t~
1>OKTOR U KUC1
vi
ZADRZAVANJE TEKUCINE
29 naĉina da spr~eĉite otekline
otovo svatko je već jednom iskusio neku od G vrsta zadrţavanja tekućina - bilo da se radilo 0 oteklini od udarca
na potkoljenici ili o išĉašenom zglobu, ili o osjećaju napuhnutosti poslije vrlo slanog jela ili prije mjeseĉnice.
Svatko, tko je već jednom, morao satima neprekidno sjediti ili stajati zna, da nekretanje moţe izazvati prolaznu
oteklinu na nogama. Paradoksno jc, da i prevelik napor moţe isto tako izazvati oteklinu. Neprekidno pisanje na
mašini ili pljevljenje - svaka aktivnost pri kojoj se stalno ponavljaju isti pokreti moţe biti odgovorna.
Zadrţavanje tekućine moţe takoĊer biti dublji probletn, uzrokovan npr. smatnjama u podruĉju srca, krvnih ţila
ili bubrega, Oteklina je prva reakc~a t~ela na oz jedu i moţe, ako ju se rze tretira, dovesti do ukoĉenja globa,
koje u jeĉe na funkc~e i odgaĊa iz jeĉenje, objašnjava Pamela Kirby O.T.R./L., C.H.T., terapcutkinja i tera-
peutkinja za ruke u C:entru za bolesti ruku u Urensborou, Sjevcrna Karolina. Zbog toga je vaţno poduzeti nešto,
da bi se oteklina što brţe otklonila.
Slijedi nekoliko savjeta, koji prvcnstveno sluţe tome, da bi se manje otelkine ublaţile i da bi se sprijeĉilo
nakupljanje viška tekućine. Ako pak pretpostavljate, da oteklina potjeĉe od išĉašenja ili prijeloma, ako se
zadrţava dulje od nekoliko dana, ako se na jednom ek.stremitetu vidi mnogo više nego na drugima, ili ako
obuhvaća cijelo tijelo, javite se lijeĉniku.
Napunite vrećicu ledom. Kod išĉašenja ili istezanja stavljanje vrećice napunjene ledom moţe pomoći pri
ublaţivanju otekline. Prerna Kirbyjevoj se djelotvorna vrećica s ledom moţe napraviti, ako se kocke leda stave u
vrećicu koja ima zatvaraĉ. Mogu se upotrijebiti i vrećice zamrznutog graška ili kukuruza kokiĉara. Posebno
napravljeni zavoji sa grijanje i hlaĊenje takoĊer mogu biti djelotvorni. Kirby preporuĉa da se kod sluĉajeva
rcume naizmjcnce stavljaju topli i hladni oblozi na otekli zglob.
Zadrţite suhoću. T~laţni oblozi previše su naporni za koţu, kaţe Kirby. postavite suhi sloj izmedu sebe i
vrećice s ledom. Ona preporuĉa salvetu, papirnati ili tekstilni ruĉnik, ili pamuĉnu majicu. Napominje da suhi
oblozi potiĉu dublje djelovanje leda, nego mokri oblozi.
Drţite oteklinu iznad razine srca. Kad drţite ruku ili nogu na povišenom, sila teţa pomaţe da tekućine otjeĉu i
da se otelkina povuĉe. Još je bolje drţati ud daleko iznad rane srca. Ako l,arn ruka otiĉe, sjednite i dignite ju,
tako da vam palac bude otprilike u visini rzosa, savjetuje Kirby Poduprite ruku ili nogu na nekoliko jastuka, ili
na naslon kauĉa.
Zamotajte se zavojima. Elastiĉni zavoji rze pruţaju stalan pritisak, kaţe Kirby. Budući da se pritisak ne moţe
regulirati , mnogi ih judi previše uĉvršćz ju, što, paradoksalno, moţe povećati oteklinu iznad ili ispod. Ako
mislite da Vam je potreban elastiĉni zavoj, razgovarajte sa svojim lijeĉnikom, koji će Vam preporuĉiti onaj, koji
pruţa stalui pritisak. Ako bolujete od artritisa, toeklinu moţete smanjiti i strctch-rukavicama koje moţcte
pronaći u trgovinama. O posebnim rukavicama moţete pitati i svojeg lijeĉnika.
Poduprite noge. Kod neznatnih otcklina, kojc nastaju, kad se cijeli dan stoji, ne moţete si pomoći pojaĉanim
ĉarapama, kojc moţetc dobiti uz reccpt. Postoje takoĊer i posebne ĉarape, koje više pritišću na potkoljenici, da
bi sprijeĉile nakupljanje tekućine. Vaš će Vam lijeĉnik prepisati ĉarape, koje moţete naći u više veliĉina i sa
razliĉitim pritiskom.Od lijeĉnika prepisanc ĉarape mogu - prema rijcĉima Claudic Holland, M.D., asistentica na
poroĊajnom odjclu i ginekologiji u Columbia-Presbyterian Medical Center u New Yorku - pomoći i ţcnama u
trudnoći, kojima se pojavljuju otckline.
160
I>(>K`I'C?Iĉ U KUĆ:1
Hodajte, hodajte i opet hodajte. Kad se pojave otckline na ilugama, vrlojc~ vaţno, drţati noge u pokretu, kaţc
IW bcrt (;. Sehlant, M.I~., prorcsor mcdicitc (k;ardi~rlu~~ijc) na svcuĉilištu Einory University Schoul uf
Mcdicinu u Atlanti. t3cz ubzira :sjcditc li za stul~nn, ili u avionu, a:stanite s vrcmeua oa vrijemc i i protc~,~nitc
nc~~;c. I eć i šetrrja ok"o pis~ue~~ s~ola wo~c hiti oc3 ponroći, kaţc c>n. ~ušjc bulje, aho ubujete tenisice i za
vrijctnc p:ntzc ili zadrţavanje na acrodronm se prućctatc. Nc ~mtu, da scttla~ i drugc vjcţbc p<>tmţu mišieinm,
aa , uisronju i;ri- i dr>t,.;e tjclesnc tekućine natrc~ p>'ca:a artii, m~c, imi:ntţtt i pri tuntt', da sc srĉ~ula i auţoa
~nu~.kulaelr:a iztrradi i ttĉilii ezdrţljivijum. Ako tttv:~ditc _.. --~;~6~ ".:;z;vaiat ~;tci,li:a ;:.~ 'L'a~;in r5ii~atvn,
pri
_ i..~;.... :7i)SiCC' t I~9~,iVitt ~ 1tt ·;ilW [y'11.'1.
Masirajte oteklinu. t3laga n~asaţa pontaţc, da sc abrza cirkulacija prema bolnom ozlijcdcnoim mjcstu, kaţc
Kirby Kud uzljeda ruku, laganu savijajte zglubuvc, da se ne bi ukoĉili.
Ne povlaĉite oteklo mjesto. Ncki ljudi misle da puvrijcden prst moraju povući, da bi sprijeĉili utcklinu., kaţc
Kirt~y ;~'c slzvaćajn, da zapravo tintc jo_`s pos;oršavujo o~ jedt,, jer njiGrovo povlaĉcrtjc rrraţe ra~vraii
2globne vc~e i tt'tivc, ~`irm pr-oblerrr poslUp veći, ueQo što je' !>io.Nabavite sredstva za koja ne trebate
recept. A:spirin i Ibtiprufc=~ n~ogu biti ud pcmu>ći, da se sprijeĉi upala, kt~je sc punckad pujavljttjc zajcdnu
sa otelkW mo, t-tpr, k~>d rcumc, aĉascoja ili istct;ttuća. ,lz_,rac;vtai:ic>i, ,~ak nc ~!?rcĉava uplatz, i,tko djclujc
amai.
'\~,,,ni/, `rv,~]~e~,ve N,ki /~,k^*i. *yi v /u'~ 7~. u` !~~.~ ,,/' n/od: ,ix:a .x'i /, ~mrn`|`~ ~~v^~.~ ~~~L` (~/,n'~ir '
'~i~d.pr) ~ .`n~ zz r9u~|:z3.` ~',.,' :` (~ ','a.Tc~.`~~ pi|n|c~ n"`~u xzn,k.m~i . ~~~~a.,~~~c ^~~~:z~ k~~' J6v ~~~
~~:,kx. >l~|~. ~`',~r'^.o,^`/~~u^x`o!,du in,~n~'k~i/,ik ,'ri. ` ' ' ,5 ' `~ ' `~ ~"`.~ "/~ / .~"'(~i~:/ {~,:'^, 'n|`,,ir`zm'
~"x~'!/~"c:^~r`^~.,`~r"^.'!,,~.~~~~~/|~i
' C~:'i .11~ A_ v.,_ ,4C~. ,, n.'l~I;t' ' .31;1x~il'.
, ~ ~ s~: ,_. < . ,,, . ...; . ~ :.'· :- ~ ..:-,..
.,- : a .. ~::v .. ra_·;.u ~it ' . ..
t,~.. . ,C
`~,L` "".1!s;a ' . ... . . ... ....
1 E7 ~
I>OKTOItU KU(`I
v
Sto uĉiniti kada nateknu stopala?
Neodgovarajuće cipcle i ĉarape mogu i izazvati i pogoršati otekline. Slijedeće upute Glcnna B. Gastwirtha,
D.PM., zastupnika u upravnom odboru Ainerican Medical association za bolesti nogu u Bethesdi, Maryland,
mogu Vam pomoći da izaberete odgovarajuće cipele i ĉarapc.
Izaberite prirodne materijale. Cipcle od koţe, jelenje koţe i tekstila drţe Vaša stopala u toplom i suhom, tako što
im dopuštaju da dišu. Cipele od gume ili plastike, s druge strane, nisu porozne i tako zadrţavaju vlagu. Rezultat:
prevelika vrućina i vlaga, zbog ĉega dolazi do pogoršanja otcklina.
Kupujte cipele samo u kasnijem dobu dana. Uaša stopala mogu u toku dana nateći za pola broja. Ako je par
cipela, koji ste kupili premalen, oteklina moţe nastati ili se pogoršati.
Mjerite svoja stopala samo dok stojite. Tako ćete dobiti najpravilniju mjeru duljine i širine svojeg stopala i
nećete kupiti krivu veliĉinu.
Kupite cipele s vezicama. Cipelc bez vezica se nc šire mnogo, kad stopalo natelcne. Kod cipela s vezicarna
uvijek moţete olabaviti vezice, da biste napravili mjesta.
Nosite cipele bez peta ili s niskim petama. Cipcle bez petc ili s niskom petom omogućavaju nozi prirodniji
pokret u hodu, pri ĉernu se stopalo pruţa od pete do noţnih prstiju. Kod viših peta ovaj je pokret onemogućen.
Budići da noţni mišići, koji pokreću krvotok u donjem dijelu, tada ne mogu tako uĉinkovito raditi, kao pri
pravom pokretu hoda, mogu nastati oteklinc.
Bacite neudobne cipele. Mnoge cipele nisu napravljene za hodanje. Modeli koji pritišću listove ili imaju vrlo
visoke pete pogoršat ec oteklinu i sprijeĉiti pravi pokret u hodu.
Nosite model koji pristaje Vašim nogama. Kao i kod odjeće, postoje modcli koji odredenoj figur odgovaraju
bolje nego drugi. Tako su npr.cipcle s niskitn prostorom za noţne prste neprikladne za ljude koju imaju dcblje
noţnc prste, a jako šiljastc cipelcnikad ncćc niti uĊobne onorne, tko ima široka stopala.
Izaberite ĉarape, koje dopuštaju Vašim stopalima da dišu. Neke studije su pokazale, da ĉarape od odredenih
akrilnih vlakana odvode vlagu od stopala. (Najlon pak ima osobinu da proizvodi toplinu i upija vlagu kao
spuţva.) S druge strane, neki lijeĉnici misle da su tradiciolani materijali (pamuk i vuna) najbolji za drţanjc
stopala na suhom i hladnorn.
Isprobajte od svakog po jedan par, i pogledajte, koji je najbolji za Vaša stopala. Ako utvrdite, da Vam sc noge
znoje, bez obzira na to koji materijal nositc, moratc promijeniti ĉarape moţda dva ili tri puta na dan.
Nemojte jednostavno pretpostaviti, da Vam ĉarape odgovaraju. Ĉak i ako na pakiranju tako piše, jedna veliĉina
ne odgovara svima. Carape, kojc se proizvode, ravnaju se samo prema veliĉini cipcla, a nc uzima sc u obzir, da
neki ljudi imaju višu kost na stopalu ili deblji list. Ako stc kupili ĉarape, kojc Vam pritišću noge kao škripac,
ncmojte ih višc nositi. Preuzak elastiĉni zavoj moţc ometati cirkulaciju i izazvati ili pogoršati otcklim.
1 ~, ~
I>OKTt>Iĉ U 1<Ut:l
Ne upotrebljavajte svoje ruke kao oruc~e, Umjcstu da dudatnu optercćujctc rukc, radijc kori.stitc predvidem
alatc, da bistc ubavili neki pusao, savjetujc Kirby. Na primjcr, nc uputrcbaljvajtc sakc kao ĉckić. On;aj tkc>
h<>lujc~ od artriti.sa trcbau bi prcdmctc kujc svakoducvno upotrebljava uĉiniti laksim za upotrcbu. Cctkic,t za
ztbc ili ĉctka za kosu sa p<>višcninr rukolrvatom sruanjuju uptcrcćcnje na ruku. (l)aljnje inforrnacijc moţctc
naći u po~;lavlju ARTRITIS)
Skinite opterećenje sa svojih dlanova. Kad nešto ţclite pudiei nc drţite tu ispruţenih dlanova oduzdo, nc~u
ĉvrsto na rubovima, preporuĉujc Kirby. Razlog: kad su ispruţcni dlanovi tcško optcrcćeni odoz~o, vcćinu tcrcta
prcuzimajtt zglubovi ruku, što rmţc dovcsti do ctckliaa i ozljcda.
Pazite na svoju teţinu. PrE·tili jndi ĉešće dohivajrr edenrc, kaţe Schlant. Na njih prijc djcluju tuplina i vlaţnost,
zbul; ĉe~;a .se otcklina moţe pogoršati, kaţc
Willianr F. Ruschhaupt, M.I)., ĉlan lijcĉniĉko~; kabincta na udjcl vaskularnu mcdicinu ua Clcvclaadskoj
Fonndation Clinic u Ohiu.
Jedite manje soli. Nartij potiĉc tijclo, da zadrţava tckućinu. Ali protjcrivanjc soljenke aa stola nijc jcdini
naĉin, da ugraniĉite konzumaciju soli. Izbjcgavajtc jako posuljcnc grickalice.Uzn~itc umjcstv njih ncsluljcui
ĉips od krumpira, pcrccc i kokice. Konzcrviranc namirnicc mol,rtr sadrţavati natrij, daklc pazitc na podatkc na
pakovanju. Svjcţc ili snrrznuto voćc i puvrćc ~otuvo je bez suli, siruvu ili pirjano. Ako ga kuhatc, jednostavnu
ncmojtc po.soliti vodu.
Probajte ostati mirni, hladni i opušteni. Iako strcs ncma direktan utjecaj na edenre, neki lijeĉnici pretpostavljaju
da na njih uttjeĉe indirektno. Stres moţe ljude rješavati ili ilr rrrnoviti, što cJnvodi do rreaktivno.iti, ĉinresc ote-
~lirre rrro~u pogoršati, objašnjava Ruschhaupt.

Halo, doktore?
U rijetkim sluĉajevima.3 trovanje hranom ; moţe biti doista opasno. Ako imate teške grĉeve, osjećate se slabo i
vrti Vam se ili uopće ne moţete zadrţatl nikakvu hranu, vrijcme je da se javite li- '. jeĉniku ili pozovete hitnu
pomoć, kaţe ~ohn C. Johnson, M.D. Isto vaţi i ako itnate temperaturu višu od 39°, ako se one°svijesttte, aku
simptomi traju duljc ocl ~IŠ sati ili otkrijete krv n ·.t«lici ili dok povraćate, kaţe Đavid Posner, IVj.I~. i~rugi
simptotoi, kcaji ~at:z ~~ovore da sc t-a3i o hittiozz~ sl=tĉajn su, prećna hosne:m, tzl.rta:lac.zt, de~c>;!rizki v:d,
te~k0 CIIS eYI~C 1 Slal_)U~;t :1 t711Šif`ilT7;i.
~ ~>i
I>OKTWR U KU<:1
holesti ţclaca i crijuva i ;tsistcnt nredicine na Maryland Sclax7! ut Mcdiciac u haltin7orcu. l.ijckt>vc, kcji sa-
drţc Ashirin i Ihttpr<>tća, trcba strcycl izbjcgavati, kad Val jc ţclud:tc nadraţcn.
Probajte s termoforom. I'rwnrl 1'osncru, cnao štu pom;ac kud ~rĉcva u ţclunyjc stavljnnjt~ tcmuh~ra na trbol7.
I'mitc°, du w~ bmlc prcuolmd, ttpc>zc,rava.
Shvatite to kao gripu u ţelucu i crijevima. Kao i kod ţclu~_ani i crijcwu t~ripe, nc nlc~ţctc b.IŠ pttno ttĉiniti,
c~sim da budctc dc~hri prcar,l sannnn scbi i ĉckate, kaţc tilc~c,mgardcn. C)tk.IŢitc clc,~yv°c>rc, c>pustitc sc-,
i tjesttc s. tim~, da će ai~~urou prući, vjcrujanm tt roku od ?-t ,at..
Obnuvite svoje zaiihe kalija. I'uvraćaaje i proljcv uu~:;u_ prcnra )c,ian
501111, ISCI'hlCl V;1~C
zalillc h:llija, štc, jc>š
v pc>~;ors;tv t `~ac st.7
ny. 2~ sata nokon ~~ ° ,~ ~ ',, ~ Ex>javc l,rvih simh- '~ ,~ "-~` # ~ h " '°. ' tmoa ; i kad sc, la
damu ,c, već <>sjećutc lmljc) iz<>n7iĉnim l,ićcl ili bananun; moţctc tc zalilrc ohrlcn°iri, kaţc un.
Javite se Zdravstvu. ~lkc> stc jcdilr.t c>soba, kc>ja sc ntruvala Irranutn, kc,ja,jc n~c>ţda bfla p<Ikvarcla, kako
dr. 1'u,ncr tvrdi, nijc potrcbno, da izvijestitc u svojcm stanju. Ipak, akc> stc jcli u rustoranu ili ;;<>stic,nici za-
jcd7u~ sa ~rupcnn ijndi i više Vas se tazbolilo, javitc to resturanu. Vašcl lijcĉaiku ili lc>kalnun7 urcda Zdrav-
stva, klţc. .-iko ;c° iapontnvi, cla sc° rndi o ~nr~r~nnj bolesti, ~dt-alcstnn ~c to Irtjoti istrW ili, dodajc.
Bolje sprijeĉiti nego lijeĉiti
Najbolji naĉin tretmana trovanja hranom, jest da uopće ne doĊe do njega. Iako nemate nikakav utjecaj na uvjete
u restoranu koji posjećujete, ipak se moţete brinuti za vlastito domaćinstvo, tvrdi John C Johnson, M.1~. i
David Posner. M.D. Spravljena jela, npr. salata od krumpira, salata od kupusa sa nadjevom idruga jela, koja
sadrţe mlijeĉne proizvodc su prikladne za nasade bakterija; osobito ako ih sc nc drţi na hladnom tnjestu ili ako
ih se prekasno, kad su vcć topla, ohladi, kaţe dr. Johnson. Ljetni piknici su poznati po tome što pruţaju ovakve
uvjete, dodaje. Drugi problern se javlja oko praznika, kad neki, satitna prije nego što gosti dodu odlede svoje
peĉenje ili napunjcnu pticu dugo ostave izvan hladnjaka. Pobrinite se, da kvarjiva jela uv~ek dr,ţite hladnima,
kaţe dr. Posner. Pecite perad, svinjeti.nu i teletirzu dobro i perite ruke i pribor za jelo sapunom i u vrlo toploj
vodi, pošto ste njime izrezali meso.
165
I)()I<TOR U KU('I
BOL U NOGAMA
22 naĉina, da nblaţite rnuke
adnc našc, prcoptcrcćcac no~;c. Tukum jcdoo); dana našc a-u no~c upti?r~ćcnc teţinom od utprili)Lc
-47()k~, duk nas nosc sa jcdnog ntjcsta na drugo. A nri ih uţcsnu zlostavljanu~-stojimo na njinta satima, hu-
d;rmu po tcšk3m tcrcnima, koji nc popuštaju i .stišćcnto ilt u cipclc, kc>jc n~oţda jcstr modcrnc, ali ĉcsto nisu
udubnc. 1 zato uistinu nc ĉudi, što -4 od 5 udraslih osuba inta prublcmc s n<r^ama.
13u1 u nogama jc jakc> rašircna, tvrdi Andrc~· Scltink, 1~.1'.M., bivši vuditelj orcgonskc asucijacijc za bolcsti
nu);u i spcci,jalist za lijcĉcnjc no);u .sa privatnoro praksmo u Eugcncu. Odavrto sarn prcstao jtadima ua
~ahavarrra,Elovoriti l,ako ~aradrrjerrr za ţivot. Iako niw taku intprcsivnc kao srcc ill nruzak, nugc su ipak iz-
vattrcdm ĉudu tchnikc; savršcnu konstruirane, da bi ~udinanta sluţile, aku sc ispravnu pustupa s njima. Svako
stopalc ima 2<> kostiju -svc zajcdno, u nogama sc oalazi jcdna ĉctvrtina svih kostija u tijclu. 33 z~luba ĉinc
st«pala pokrctljivima a 19 mišića kuntrulira pokrctc dijclova stopala. Izmcdu nlišića i kustiju pruţaju sc tctiva i
pokrcću dijclovc atopnla, kad sc ntišići z~rĉc. 1>va luka u srcdnjcm i prcdnjcm dijcln stupala, kcmstrttir:tni kau
mali mustuvi podupiru svaku stupalu i brinu sc za amortizirajuću clastiĉnu strukturn, da bi sc ublaţili pc~trcsi.
t3rujni završcci ţivaca u stupalu ĉinc ~ra <>sjctljfvim (i skakljivitn). A ci_jclu strukturu drţi visc od l l)U vcza.
Kaku ~;ud ncvjcrujatna naša stupala jcstt, malu tkc> c>d nas misli u tc>tnc, dok nc zabulc. A kad bulc, tcšku~C
nllSlltl Ila IICStU drtrgu. Na srcćtt, postujc nckc atvari, kojc n~uţctc uĉiniti, kad Vaša stupala skrcuu paţnju na
scbc, da bistc jadnc, bulnc i prcoptcrcćcnc nugc udmurili i nje·^uvali. 1'ostujc i tnjcrc, kujc nmţctc pudtrzcti, da
bistc ud puĉctka izhjcgli uzbiljnc prublcmc s nu~;ama. Evc> nckoliko prijcdlu~a:
Rastereiite svoje noge. Ucliki dio boluva u no~;ama, kujc trpimu duiazi od umurnilt mišića. ,No~a irrra ~
.E'lavrre grnpe· rvisića, ~oji porviĉu stopafo preroa ~ore, dolje i n
slrarrtr, objašnjava Schink. ;'~~akon rro_ l;o~ vrcrrrc·rra stopalo postajc° ravrro, je'r sn rrtišići pre°rrrrrorrli ocl
cir~ a rrja aiopala n 0~'OYI11 /O ri l polo~ajrr.
Kad morate puno stajati, radite pauze, da biste teţinu prebacili s nogu. Istu vaţi i aku morartc puno ltodati. Kad
~ud ntuţctc, podi~nitc nu~~u clu kata ud -17 stupnjcva prcma tijclu i odntarajtc sc ud lU du 15 mintrta.
l~izan_jc n<>~u ćc puntoći kmutuku i snuanjiti uticanjc.
Napravite oblog. Uzntitu 2 vclikc ţlicc yn-kc soli ( tnuţc sc duhiti tt apotckama bcz lijcĉniĉko~ rcccpta) i stavitc
ih n posudu sa ugudnu tuplum v<>dutn i prittštitc svojitn stupalima l ~-minuttut kttpku za u,~ jcţcnjc, kaţc
Scltink. Lat,ranu ih usttšitc mckint naĉnkum i nanraţltc ilt on~iljcntom krctt~uto ili lusicnmm.
Tuširajte se naizmjence toplom i hladnom vodom. Sjcdnitc na rub kadc i puštajtc aaiaajcnćc tuplu (ugodno) i
l~ladntr vudu (po mintm svaku) na nugc; završitc ltladoom vodom. Ako stc dijabctiĉar, prv<> u tutnc pitajtc
lijcĉnika.
Masirajte stopala. Ništa nijc tako opuštajućc, kau masaţa stopala. Ncka Vam nctko nrasira stopala aljcm za
masaţu, bahy-uljctn ili hidratantnim losicnutm, lli sami schi u~~oditc masaţum atopal;t. i'tvu nancaitu nljc.
16~~
I>OKT(>R U KUC:I
a zatim l;a razmaţitc lal;anu pritišćući palcem i prstirna po atupalu. Onda obraditc cijelo stopalo, poĉevši od
z~lubuva, uaprijcd - nazad, radeći male kruţnc pokrcte. Ciladite palccm du~int, intenzivnim pokrctilna prckc>
luka u pravctt rmţnih prstiju. l'ovttcite njeţnc> svaki prst, SC1Sr11tC ~;a njcţou i ukrcnite. Za kraj ultvatite sto-
palu ubjcnra rukama i stišćite la~anu po cijcluj duljini.
Ohladite stopala. lubar naĉin, da nakur~ napornog dana usvjcţitc n<o~e, jcst da ih krpom napunjcnom lcdum
ullladitc. N.skul tul;a Vašc će sc nus;c sjajnc> osjećati i atcklilrc će sc pcn~ući
Vjeţbajte stopala. Kau i avaki dru~;i diu tijcla i stopala ćc biti oajzdrav·ija, akc> ih reduvitim vjcţbarna
oslaţujctc i drţitc pokrctljivima. 1 lodanjc u cipelalrra, koje pudupiru stopalu i ublaţavaju udarcc je vcć dobra
vjeţba za stup.rla.
Posebna gimnastika za stopala je takocter vrlo korisna. Miclracl Martindale L.l'.T., fiziotcrapcut na apurtskom
mcdicinskoltt centru u Orcnonu, koji sc spccijalizirao za spurtskc p<>vredc, prcpuruĉujc uvo:
· Okrcćitc lopticu za ~;ulf: izujte cipele i poluţitc stopalu rra lupticu za ~;olf. Onda tcţinom svojih stc>pala
ukrcćitc luptictr, a da ne stojite na njuj.
· I'ruspitc gralt: prospite gralt ili pikule na pud i podiţitc ih nuţnin~ prstirna.
· Kruţitc i protcţitc: sjednite na stolicu, ispruţivši nu~c prcd scbc i napravitc ubjcnta stopalima a--5 kruguva u
uba .wycra. Zatitn ispruţitc noţne prste koliko gud nx~ţctc prclna naprijcdi unda prcma scbi. To biste trcbalf
punuviti šcst puta.
Njegujte nokte na noţnim prstima. Urasli nukti mo~u dodušc biti urodcni, ali ucprikladna njcga nuktiju moţc
pugoršati probletit. Iteţite nukte upravo iznad prata i du lljc~;uvu~; kraja; onda udreţitc krajcvc,
da bistc izbjegli oštrc kutuve, kuji bi mugli prurczati koţu. (daljc vidi puglavlje URASLI NOKTI NA
NOGAMA)
Zadrţite svoju idealnu teţinu. 1'rcvclika tcţina zlraĉi dudatnu optcrcćenjc za nc>ge, kau i za ostalc statiĉno
upptcrcćcac zgiubovc.
Kupite odgovarajuće cipele. 1'rcĉe.stu ljudi kupuju cipcle, k<>jc nc od~ovaraju njihuvim stopalima. Odluĉttju
sc prijc za nu>dcrni izl;lcd, nc~;u za udguvarajući oblik i ttdubnost. U~ pvave cipc·le, ~Totovo sva~i prohk·rrc s
ruyaraa so rrroţe· olakĉati, kaţc Schink. 1'rcpuruĉujc, da traţitc cipclc kuje:
· dajm pttnu mjcsta za nuţne prstc
· nisu prcvišc velikc. Stupalo sc ne bi sntjclu punticati antu-talno u cipcli.
· su dovoljno širokc. Vašc stopalo sc ne bi smjclc> prelijevati iz cipclc.
· Varn već u trgovini odgovaraju. Nenx~jtc kupiti cipclc kojc su Vatn prcmalenc, ruislcći da ćcte ilt nušenjcm
proširiti.
Upoznajte svoja stopala. Iazliĉitc vrstc stupala traţc, prcnra rijcĉima Martyna Shortcna, Ph.l~., bivši direktor
NIKE-uvog odjcla za istraţivanjc, i razliĉitc vrstc cipcla. Stopala s visokirn lukorrt su ĉešće ru~elustiĉrra i
zahtijevaju cipele, kojc orrro~ućavaju dobru arrrorti~acijrr i uf~laţavaju udarce, kaţc. Ravr:a stopala imajrr
visn~u elct,ctiĉrrost, taf~o da trrebaju cipele, koje u~ ntoći kovt`rolirati prceornjerrre pokrete.
l~a bistc utkrili kakava stuplala imatc, gula stopala nalnoĉite i stanitc na bctonski pod ili kumad papira. Ako
irnate visoki luk, odraz Vaših stopala izgledat ćc zakrivljcno. Ako odraz izglcda ukruglo, vjcrujatnu imatc ravna
stupala.
1 fi7
n«Krou u oucr
Za svaku aktivnost nosite odgovarajuće cipele. kriv~t ripela rrtoţe dnvesti do ozljeda i trpala tetiva rta ~loljerzi-
rna, do krortiĉrtih bolova u stopalima, ozljecfa pete i lorrcova kaţc Kathlccn CUalligan, l~.C., kiropraktiĉarka u
Lakc Oswcgu, Orcgorl, spccijalizirarta za sportske ozljcdc. Ona objašnjava, da svaka aktivnost sadrţi svoj
spccifiĉni niz pukrcta koji sc ponavljaju, a koji zahtijevaju osubito p<>dupiraajc ili amortizaciju. Nc bistc obukli
cipclc na pctu, kad idctc igrati kc,šarku. Isto tako nc bistc sc trcbali pouzdati u par istrošcnih cipcla, kad idetc
planinariti ili pjcšaĉiti. I'riuštitc si cipclc, kuje stt uapravljcnc po.scbno za aktivnost kojom sc namjcrava
tc baviti. Ova invcsticija Vama i Vašim ~tcogama nwţc pristcdjeti mnoT;c ncugodnosti.
Zamijenite iznošene cipele. lćško jc, c>dvujiti sc ud statih najmilijih cipcla, ali ĉcsto m>siaur cipclc dugo, nakon
što onc izgubc sposobnmst da ant<mnizirajn. Cipelo so ĉe.slo istro;o prip, rtc~~o ĉtn sr~ to rta rrirrra rrtoţo
oidje_ ti, kaţc Galli~anuva.
1'rcporućujc, da sc pazi na znakovc kojima tijclo pokazujc, da su cipclc iznošcnc. .-lko ~us siopala Irol<~, ruyle
su l arzr urrzorrze, koljorra i ,~ukovi I ns bnlo, l;rajrtjo jo vrijc°nu° da rrahavitc rtor,o° njo·Io. .
Muĉenje u visokim petama
Sjećate li se stopala svoje bake? Uclika je vjerojatnost, da su bila unakaţena kurjim oĉima, upaljenim
zglobovima, ţuljevima i zgrĉenim prstima. Tsto je tako velika mogućnost, da je Vaš djed imao duga, lijepo
oblikovana stopala. Genetska razlika? Ne, vjerojatno je pakao visokih peta, koji ţenska stopala prolaze razlog
tomu.
T~elo moţe podn~eti visinu pete do 2,5 cm, kaţe Kathleen Galligan, D.C., koja ĉesto u svojoj kiropraktiĉkoj
ordinaciji vida rezultate visokih peta. Pete iznad 2,Sctn prebacuju svu teţinu na zglobove. To dovdi do skraćene
Ahilove pete i izbaĉene zdjelice.
Rezultat ovog opasnog premještanja mogu biti sve moguće vrste problema sa graĊom kostiju; to ukljuĉuje
bolove u leĊima i u stopalima. Specijalisti za noge imaju mnogo pacijentica sa šokom prednjeg cl~ela stopala -
bolovima, umorom i nesigurnim hodom, koje je prouzroĉila koncentracija teţine na zglobovima prstiju.
Ponekad se ne moţemo riješiti obiĉaja, da nosimo visoke pete na poslu ili u društvenim prigodama. Ali, evo
nekoliko savjeta kako da što manje opteretite noge:
· Nosite najniţu petu, koju moţete naći.
· Ako morate nostiti cipele s visokim petama, za vrijeme puta na posao i s posla ih izujte i obucite ravnc cipele
ili cipele s niskom petom.
· Pazite na cipele koje imaju okrugao dio za noţne prste; izbjegavajte šiljaste cipele, koje pritišću prste jedne uz
druge.
· Kupite cipele, koje su Vam dovoljno velike, da biste mogli umetnuti uloţak ili umetak. Polupeta bu mogla biti
od pomoći, ako nosite cipele s visokom petom. Eksperimentirajte, i saznajte što je za Vas najbolje.
· Kupite cipele sa što širom petom, radi veće stabilnosti.
168
I)OKZC>Iĉ U KUC:I
I~TEUGOI»T MIRIS 1~OGU
92 kovaka do no~u koje r~~odrio rniriš2a
,. iz t ~ 77 t t
1,~ V,t-wau c ci cla a kra t da ia ods cća r a J P J p J stttrad svlaĉiuttice nakun spc'rt,t, patitc ud cntu~;
štu sc znanatvctta zovc brotnltidruza, ud znc'juili i nctt~;odtu~ tnirišueilt smpala.
fal~u ttijc tti bulan ni zarazan, ncuc,~c'dan tttir-is nogtt stvara vcilikc dru;tvcnc prublctttc.l~'ud ttunnalnitn
wjctima svakm Vasc stupalo proiz~·c'di uku ĉctvrtinu litrc ztmja kmji dml,tzi is preko ?().()(1() ţli_jeztl;t
znujnica. Rud vcćittc Ijucli uvaj udbaĉeni zttuj ispat-i. Kc'd Ijudi kopi imajtt '~,rcnrtltidrozu, pruizvudi sc visc
zuuja i c>n ttc isparava takc' laku. I(czaltat stt nu~~c ttcugc'dna mirisa.
Aku Vaa tnuĉi uvaj prohlcnt, ttc brinitc sc. Ncćctc tu ttt<>rati višc trpjcti. jcdtu'stavnu pcosltt~ajtc slijcdcćc
savjctc, da hi Vasc t~<yc hilc sušc i da-hi ugudnijc tttirisalc.
Temeljito se perite. Zlijezdc znojnicc na Vršitn stupalima proizvodc scl:rct lLoji sc sastoji ud vodc, natrij-
klurida, tnasti, ntittcrala i razliĉitilt kisclitta, kujc su prudukt Vašcg tnctabolizttta. U prisustvu udrcdenilt
bab;tcrija znc'jtti scktct sc razlaţc, zbc'~ ĉcl;a nastajc stttrad. Ttkujc jasttc>, da ćc ae ovaj proccs izbjcći, a)tu sc
baktcrijc spcru. C;csto f'rarrjc rro~rv de~odorant~~irrr sapurronr i bri~_Ijino arišerrjo, rrro~o f'orrroći I asirrr
ruo~arrra da rieko vrijenre clof'rz' rrririšn, kaţc -~oscph C:. l~'Atuico, l~.l-'.M., spccijalist za bolcsti nc'gu sa
privatnum pral:scnn u New Yurku.
Razumno se perite. Kako ĉcstu trebatc prati nc'gc' Oovoljnu ĉcsto, da utkluttite lu~c baktcrijc, ali ttc toliko
ĉcstu, da uuištitc zaštitni slujtu svujc kuţc- Aku-jc ttcugudatt ntiris jak, tnurat ćetc 7wţda više puta na dan prati
tx'~c. .Akc' pak pritttjetitc, da se Vaša stupala pcrttta~jju ili da intajtt pukutine, sntanjite bruj pranja.
Isperite znoj s nogu. Suzarme M. Lcvirtc, l~.l?M., specijalnstica za holestt n:>gu sa privatnum praksum u
NcwYurku, predla~e ovakav trcttman nogu ~~oje se pu
; jaĉattu znc>jc: prv<> pcritc nuy naiznycttcc hladta'tn . tuplcnn vudottt, da bi.st tt,spc>rili krvc,tuk tt stmpalittta
i smattjili znojcttje. Zatiat urortite no~rc u drtr:~~t pmntdu puntt kucki lcda i iinona,vu~rsuka. N,t krajtt trlj;tjtc
nu~;c alkulwlottt. Kad jc tuplc> vrijcntc i nut;c smišc znuje trcbali bi.stc svaki datt pontavljati ovaj trctm:tn.
Akcz ~tc laak dij,thctiĉar ili iz dru~~ilt razlc'<,ra iat:3t~~ u,9ahljc77 krvutuk, nikal:c' ttctttujtc pc'kuša~ati , :niat
tt-Ct7tlallUtll.
Perite noge u soli. Ai~o Vattt sc tuyc jakc' ztwjc utc'pitc salictt soli vclikilt kristala u ĉctvrtitti litrc voolc i u tu
utttuĉitc tt<'~;c. Naktn' tt'na nctttc'jtc ispir;tti myc, ttc:;o il~ p.tţljivo ubrišitc.
'I'retirajte noge kao i pazuhe. I'oprskajtc° ru'~'o until'rc'apinuuorrr ili ohiĉninr dc°~oclomrrtor'r, cf histo ;nrmujiii
nor(yc,_ clcr!t ruiri~, .,avjctttjc Lcvioc. I)czuclc'rattti - za nu~c sadtţc, i~a<a i otti za pazuhc, aotihaktcrijska
.sredstva, kujc zau.stavljaju hal._terijc. Oni ttc sprcĉavaju izlueivattjc znuja, ali uništavaju .smrad, kuji ttaatajc
kacl -r,nc~j dcec u kcmtakt s baktcrijattta_ Aatiprcspiranti, s drtt(;c ,tranc, zaustavljaju istc'vrctttctu> i znuj i
b,tkteri-jc.
Upotrebljavajte puder. Nattcsitc dczudorirajući pudcr. 1'azitc tta to, da-sadrţi alutoinij-klurid-lmualtidr,tt,
prcp<n-uĉujc Lcvinc.
Pazite na ĉarape. (:istc· rro~le trebajrr ~i.itrr oclje~ćtr, ttapontittjc Mary 1'apadupcntlc's, 1).I'.M., spccijalistic~t
za hulesti nu~u sa privatttotn prakscntt u Alevandriji, Vit-ginia. Nc'sitc ĉarapc, kc'jc dupuštajtt Vtšittt nu~;atna
cla dišu. (Ncki struĉy_ aci prepcn-uĉu_ju patnui~ ili vuttn, drugi predlaţu akril,
isprohajte razrtc matcri_jaalc, duk ne ttadcac onaj, u ko_jcm će Vttri ` rtugc btn _
najsuše.) ~:'~-~- _ . -e`:--_
1 (>9
I>WKTO1Z U KUC'I
Aku jc~ mugnćc, mijcnjajtc ĉarapc najutanjc jcdnom na dan, i nikad nc ublaĉitc isti par dva daaa zarcdom.
Saprotno općcm mi5ljcnja, bijclc ĉarapc nisu stcrilnc i isw sadrţc buje. Zatu ih nc trcba nt~ţnu stavljati isprcd
ĉarapa u buji.
Pazite na svoje cipele. hlrjc,~r~vajte ci~x·Ic° od ~urrre ili sa sintcrićl~our loodštan~rrr, jor onc· I a.ćr'rv
rm,~arrrr~ ve dcynšlra_jrr c!u dišrr i pn~Jorlrrjo nuctarr~rr bU~terija, ka2c Lcvinc.
Perite cipele. Nckc cipclc - kau tcnisicc i drtyc cipclc ud tckstila - trcha ahaciti u mašinu za pranjc ruhlja, kaţc
1~'Amicu. I2adijc ih ncmujtc stavljati u sušilicn, uc~~u ptlstitc da sc snšc na zraktt.
Prozraĉite cipele. 1'uknšajtc cipclc prozraĉiti mkun m>šenja, prijc nu .sto ih upct obujctc. Ako moţctc, mi-
jcnjajtc svaki daa cipclc, taku da nikad ne ubujctc dva dan~ zarcdom isti par. Na cipclama, kujc nc nusite,
odvcţitc vczicc, izvucitc jczik i stavitc ih na suncc da SC SlISC.
Pospite brašno u cipele. 1'ospitc brašou u swujc cipclc, da bi upilo vla;-,=u i odrţalo Vasc nu<~c sultima.
Pravilno se hranite. I~'eva rrzirišljava jela, ~·ao što ~rr lul;, ĉešrt_jn~·, paprrr i curr~' rm~~rr i~a~iuati
ja,l~nrm·~ndan nu'is nu_ yrr, ri'rdi 1)'An~icu. Smrdljivi pruizv<>di tckn krvotokom i konaĉnu sc kunccntrir,lju
tamo ~d_jc sc znoj izlttĉujc. Ak<> ovaj cfckt i nijc ugraniĉca na transpiraciju nol;u, ipak nc pumaţc~
cjclukupnmo prc>hlcmu.
Ostanite mirni. Strcs i straltovi povcć;waju pruizvudnju znuja i tako lušim haktcrijama daju juš ~°išc hranc.
Nivu strcsa, kuji jc tolik<> vclik, da izaziva ncu~;udan miris nu~u, trcbalu hi udmah trctirati, jcr ćc sc
vjcrojatnu usjctiti i ua drtt~im dijclovitna tijcla, kaţc Lcvinc.
170
I>OKT()R U KUC:I
OZEBLINE
25 naĉina, da se nosite sa ziniorn
a uhmţavatcljc Z1111Sk111 S~lu1'COVa ItlŠta IlI~C Llzbudljivijc, nc<~u sv jeţi Itlacioi zrak i sojcţni po
krivaĉ, da bi ,kij;tli, saajkali sc ili sc jcdttc>stavm zabavljali na sttijc<~u. Ali huravak tut zraku uo>ţc hiti dusta
upasan, ;tku~nc nositc c>dgovarajuću udjcću, da hi~ra w- zasr;
tili ud zim,ku~; vru_ atcna. Ipak ,c ttwţc duc;uditi, da ni nc pritaijccitc kc>liku jc vatti ltladttu, prijc mo stu
dubijutc uzcbli
n c.
Ozcblinc sc pujavljuju kad sc tckućina u kuţncna tkivu poĉinjc smrzavati, ili sc puĉinjtt fćnnttirati kriatali, zhug
ĉc~a kno>tuk na tma mjcstu poĉittjc hiti utcţao. Najĉcsćc sc pujavljuju uzebline na rukam;t, o<>~;.utta,
m>ţnim prstinut, nusu i ušinta. I tu zatu, štu, kad C_jt~lcstta tcmpcrattwa zhug prcdtt~;c izloţcuusti ltladiwći
padnc, ,rcc pc,kusava zaštititi vitalnc urganc, i to taku d;t pojaĉava kmot<>k u truptt, a tut štctu nduva.
Iakm sc savjctujc, da svaku ozcblinu prcglcda lijcĉnik, auwatc i santi mdntalt poduzcti mjcrc, da histc pul;uĊcnu
lnjcsto upct utoplili i zaštitili. Slijcdcći sav_ jcti Vata mul;u pumoći da sc pubrinctc z,t v,,jc uzchlinc i cla se u
budućnusti ĉuvate od zimc.
TRETMAN OZEBLIH DIJELOVA i~~i~; a t'.
Ovdjc stuji šu, bistc trcbaii uĉiniti. a sto ac, kad prctpustavljatc da imatc ozchlinu.
Pazite na signale upozorenja. Stu prijc prepuznatc sintptcnnc uzchlinc i stu brţc pul;uĊcn<> tttjcstc> <>pct
utuplitc, vcćc su Vam sansc za izljcĉcnjc. I'rvo Vas kuţa I,uĉin,jc pcckati, jcr sc fi>emirajtt kristali n tkivu.
Zatitn nasrupa hul, koju prati crvcailu i c~tcklina na kuţi. Kuţa puĉinjc pcći i svrhjcti. Aku i daljc budc izluţena
ltladnući, dulazi usjcća_j otttpjelosti, bol prestajc i koţa pustajc hijcla i voštana. U uvcnn stadiju m<>ra sc
udntalt rca~irati, da bi sc sprijcĉilu zamrzavanjc ili udumiraajc kuţaul; tkiva.
Utoplite se - ali pravilno. Aku itnatc uzcbliau, ncmujtc trĉati du radija~tura, pcćoicc ili puskctavc vatru. Otupio
ek,treruitot ir7tcuzinrrn toplirro neće osjotiti i tuko rrto~cte· spaliti osjot jivo, oštecerm ~·o~rro tkivo, kaţc
leu<~cr Tltunncmd, M.I)., dermatulu~ sa privanuma praksma u Fairb:utksn, Aljaska. Iz istu~ razlul;a ne bi,stc
trchali upotrcbljavati ni infracrvcnu svjctiljku, tcntu>fc>r ni clcktriĉni ja,tuk, da sc ul;rijctc. I'uguĊcni
ekstrcmitct uroaiti u zdjclu ili pusttdu puan toplc vcxic (-I() dm oajviše -I3°(:) najb<>Iji je aaĉin, da sc trctira
c,~cl>linc. Kad Vam .sc prsti ili rtcţni prsti c>pct u~;riju, I;yanc> ill pr«drmajtc, da pojaĉatc cirkulaciju na tcnn
nt;~~;tt, Kud UZCI7IItILt lla Il()Stl 1 tlSlllla trchalu hi Etiti cf,; _.;;:~:: ~i;~ potrn~itc· loplu sof~;t, du histo ibr
,~q~r~uli, tvrdi Tllnc-n-<, ~~1. Ako nijc, paţljivu stavitc toplc ublu~c mu pc-_· ,_tm~:~ ntjcstu: uc trljajtc
usjctljivo tkivc
Utuplitc sc -`ali brzo. Struĉajaci stt mi:_.;., c.., hrzo tttupljavaajc uzcblitta pumaţc hr,~errt ,~mjo jio~r yu
po~locle·rro~r t~·ivu, srrraryycya(ritu~ r~~ivu i s~~reĉumu ~orrrplil·ucijo I~uo što su Irlaclrm ormf;live - ili
ea~ ~luhiru~l~ rtclu, kaţc (crcnnc Z. Litt, asistcnt dcrmatc,lc~gijc na Casu Wcstent lZcsctvc Univcrsity Scltool
of Mcdicittc u Clcvclattdu. tirzu utopljavanje muţc dc>dušc izaz~~ati jaĉc buluve, pujaĉati ctvcttilu i utcklintt i
izazvati v°cćc mjcltnrc. Ali zato sc laka do srcdnjc tcška ozchlitta muţc izlijcĉiti u tukn jcdno~ du dva tjcdtta.
Nemojte se utopliti i onda opet hladiti. Aku sc ozcblnunu pul;uĊcnu tttje.stu prvu tttmpli a c>nda upct uhladi
moţc sc pr<ntzr<>ĉiti jc>š vcća štcta. Zctu jc huljc priĉckati sa tttopljavanjctn, duk nc httdctc si~urnu izvan
ltladnućc, aku nc muţctc puvrijcĊcnu mjcstu drţatc na toplom.
171
I><>K'1-Wlĉ U KU(`f
Budite u toplor,i i suhom koliko god je to moguće. Cy'_ak i ak<, jc Vaša c>djcća sttha, moţc hiti dcvc>lj_ no
hl;tdna, da spreĉava mopljcnjc. Mc>kra odjcća z;tdrţava jc>š višc tc>plinc i mc>ra jn sc udmalt ttklctniti. Ako
stc. pal: vani oa ltladttotn i netnatc tncynćnost brr<> dući do tc,plu~ mjcsta, buljc ć;t Vwn hiti, da mbnĉctc
ncstc> tc>plc prcko cmcya, što vcć imatc na schi.
Zagrlite nekog. T~clcsna tc>plina ackco; ucl pri_jc~tc(ja me>ţc V;um pcnoući da sc ttl;t-ijctc.
Puno pijte. Uzintanjc toplih i n~lakilt tcktseina pmno>ći će Vt<cm stan_jn i, štcyjc,j<>š vaţnij~, shrijcĉiti clc-
itidr.cijo, l;mj:t hi ntc,t~la pcynršW i Vašc c>zclolinc. ;l)cltidracija, 4~au prvv, stvara vcćc tnagttćnusti dohi-
v;u~j;t ozchlina.) Ilr.tk, nc jcditc snijcl;. i izhjc~avajtc aiI:c,lasina pića, koja ĉak putiĉu l;uhitak tckućin;t.
Podignite pogodeno mjesto. f1<> ćc wattjiti cdcttw i ;>tcklinc na pm~;odcnum ntjcsttt. 1i> jc vaţtac>, jcr otc-
klinc utjcĉu na cirkttlaciju, .5to jc upct vaţm> za izljcĉcnjc.
Ne upotrebljavajte snijeg. Ti, je cumo staru nurodrra irajka, kaţc Litt. 7~ljarrje ozc~lrlirta srrijet;on; ili Iccfc,vt
savu, ~toli ;tunicrurrn ko~e i~r~to~e dnvosti dv h(adrrilr opcl;olirra. Nikako ne masirajte ni ne trljajte ozebla
mjesta. T<> vc>di daljajcm c>štećcnju k<>ţe, tvrdi Litt.
Odmorite noge. Aku,je mugnćc, i?hjc~avajtc hc,daojc, aku srt Vaw moţni prsti ozebli. Kao i svako dru~o
u~cblu tnjcsto, c>n nu~rajtt atirovati, da bi zacijcljeli.
Đdvojite prst ili noţni prst od ostalih. Upmtrijchitc sterilnu ~azu, da bistc odvc>jili pc>p,dcni prst. ~li,
porncz~c°, cln so osjotljivo 1/·ivo rtrtriri, jor, nl°o so lu>juvi rnjc~luu; nrr cc° ĉc_;tn zul_ijcyi za rrteln rrrrE~n,
kaţc rht~~~ttt«t~d.
Rješenje protiv mjehura. U tc,kv l~rmccsa nte>pljavanja nu,l;u sc stvuriti mpcimri i c,st;ui rjcclttima. Kad sc to
du~udi, pomjcšajtc l3arrcwcn·a c,topintt (tnuţc sc zapakirana ili n t;thlc~tatna duhiti u Ijakcntama hcr li-
Jcĉniĉko~; rcccpt;t), kako jc nahis;tnco na nputi za upc>t~-c~bn, tt tmploj vudi (iztncdn -4()° i -~3°Ci) i stavitc
utopina ttr ponnc>ć uhlc>~;a nmojulwr. 1)rţitc jn tako ?~ dc> 2() toiauta i ponavitu m ,v;tl_;t ? dc, 3 sata, dc>k
sc~ mjclturi nc pc,ĉnu sttšiti, l,rcl,cnwĉujc I.itt.
SPRIJEĆ1TE OZEBLINE
Uz malc-~ a,l;tnir;tnja i pril,rcm~ moţctc ~aštititi sw ja k<>ţtt i sl,rijcĉiti ozchlinc. ! W crwakc,:
Nosite odjeću, koja je napravljena za hladno i mokro vrijeme. Ideulrrd nrllo`~: ;ri;i l a; ~a rfc°lu·lirr; slrjorn
_o~al°cr r,ci lrlucluore, kaţc Litt. l.ub~rnn tknrra riolnlu mnrm i a·r-llrra r~lrrkuu srr dnlmr nbnr, tvrcli. L.itt i
dry~i ,,trnĉoja<:i t,rcpc>rttĉaju i odjcću cd -6ltinsulat;t, llollotiln, <;c,rc-Tcaa i drttl;ih lli<~Ir-~li~rh nnacrij,tla,
km_ji V;to~ mo~u pmnc,ći da sc utc,plitc i nst,tnctc snhi.
Pokrijte glavu. Od a°rata na t;c>rc m<,~c~tc iz,~tthiti ~aotan dio t<rplinc, kaţc l.itt_ l~,-jc zho~~ ncproporcio-
naloc> jakc citkttl;uije u tc>m pc,onujn %lm~ my jc~ toc`rro, šin so ~~u~c° da trobu Ito~·riti,~lamn, ~rrrl jo
uc,~rcuurr lrLu;no, tvrdi 1'ltilip (:mmlcy. WIJ.M. i~., rava;aclj ~Vildcrncs, Mcdical A.,sociatcs tt liry;uo
1'cmdv, ,~1;tinc: c>n y,rc~poruĉujc kaptt ud vuac, ša1 i stitnik za uši, da hi cijclo tijclo hilo na tupic>m.
Slojevito se obucite. Crormlcy prcpc>rnĉ:t, r~t rnlw i ruyc pc>dst:n~n od poliprohilcna ishc>d wmcailt ĉ,trapa,
tc ud per ja ispod rukaW ca_ Jc,tttf fov, hivsi wditclj pt-m~;ranaa C'oic,rad,> Otttward 1>c>ntui Sclmwl n
I)cm~cru, prcporuĉa mositi la~ann m;tjico ish<,d dchulc,,jai:nu od ĉioĉile iznad t<,~~a i za i~raj
vudc>ncprc>httson vjctrovktt. 1'rcporuĉljivc su i cipclc sa cdvojcwmr krzncnom ili
172
1)OKT<)I2 U KUt`1
(|^,,li, [v,J.mnvo~ S/n~/~x'i /c ~|^fo.Jxxi '~o~^ xi `.~^b u.~,m~v 6in o^ki }~roJv~im/, x'~~/.o|v~ ."x}^,xo
drkx|^,iiu o `xkv~o`x~ (\z.'~ ~n~ Qo/ ,~~ &~,m/~'o'o~/. ~yx~vv^ |uw Jv xo~u J;/ymx ~myx ~
wu,~v/~~,~v^~/u/,~/u.Jo;wmmv,/m~/.yno L~, R,`~
5/m~~evro6c~o t~zo"v \ic/i"ii N~i k,rV/n.k"/ X~ ~ ~ z | ~ \~ d
j/ ' / c o.9v r ~ ' «/mxx. a " m s, mo, ex,~~~ kx~' (^`:^|/~
~~u~i,, ,ukxr,z~ \~.~~`~,b m~m/ p'~`. |"~.,~c ~~:.` ^"~:' :^.,x`.~ '/~~ ~~/ /w'c"^'~^~~ ,,='~. ..,/' ~' "~-:~ ',/.~^"^ .
".^/.'.,'~ 'm,'/., .r'r '
`/.`. ...
~ ~ ~ '` ~ `~~'~` .~'` ,~ .~` .'~ '~ '., ..' ' `~ ` ~~ ' . ` . ~ ~'
~ ~ ' ` '~ ~ '
'
Hipotermija: pothlac~ivanje Kad tjclesna temperatura ad prosjeĉnih
36,7°C padne na 35° ili niţe, moţc nastupiti hipotermija. Simptomi hipotermije su drhtanje, osjećaj 1 utrnulosti,
pospanost, slabost mišića i poremećen j
i osjećaj orijc,ntacije, što sc ĉcsto ordaţava kroz
mrmljanjc i mucanje, kaţe Philip Gormley, WE.M.T. U teškim sluĉajevirna ţrtva sc Irloţe 1 onesvijestiti.
Hipotermija je hitan sluĉaj, koji ; ncodloţno zahtijeva tnedicinsko zbrinjavanje. U ; mcduvrcmcnu ţrtva bi
morala biti pokrivcna do- . datnim dekama ili dru~,rim krparna_ Ake> je pri svi
1 jcs~,, trel~a ~7~u sc ~;utljaj po gutljaj davati toplo, be
Z,2ilk~~l.at9lliC.i piCC. ,~F'iiv0 ŢT~tVa ill~C pI'I SVi_~uStl, i~IC'. po
i:e.aš.iv~,jtc ~;<_,j dati ~ektsći!uc. 9
d
i ;'.~
I>OK'fOlĉ U KUC:I
GENITALNI HERPES
~ 7 uputa za ~r~eno 1 ~eĉenje
`.,
`1`1
nln~atc d imatc c nitalni hcr c s. Znatc li da a S u J a 1? p @~ Imatc ili ţclitc višc infornlacija? Onda ĉitajtc
daljc.
C:cnitalni hcrpcs jc virusna infckcija, kojtt odlikuju mjchurići na gcnitalijama, koji izglcdaju kau gruznica.
Obojc, L;cuitalni herpcs i T;roznica izaziva virtts Hcrpcs Simplcx - tip I i tip II. 'Tip I u pravilu izaziva
groznictt, kuja sc na2iva i hcrpcsom ua ustima, a nluţc izazvati i mjchurićc u podruĉju gcnitalija. Virus tipa 11,
s drugc strane, izaziva većinoal nljchurićc u podruĉju gcnitalija ili oko njih.
~Icrpes jc I onta~trri viru.s. Druginl rijcĉima, dobivatc ga u kuntaktu sa koţom inficiranc osubc. llcrpcs sc širi
uralnim ili gcnitalnim sck.sualnim odnosum ud partncra do partncra. lnficiranc usobc nlc>gu prcnijcti V11-l1S
Ila partncra, kad jc virus u akntnum stadiju (daklc, kad sc mjchunći mogu vidjcti) ili u prcdakutn<>m stadiju
(tnuţc I;a sc primjctiti zbug svraba i pcckanja Ila 111JCStrI, na kujcnl sc obiĉno pojavljuju mjchurići). U nckim
sluĉajcvima Virus sc nu~ţc proširiti, prijc nc~O Ši0 117f1C1I-alla USUl7a S3ZIla, da Š1Y1 VlruS.
Lu.sa jc vijcst da sc hcrpcs, kad ga sc jcdnum dohijc, višc nc nwţc izlijcĉiti. Kad se dn·~pcs jedrtorn pro(ye
kro~ slrmrrico T aših usyn ili ~cvitalruo~ pndrrrĉja re I iašo l~eln, ;inri rmeoĉvici se perrjn po ~ivcirrra do
kiĉrrto, tvrdi Sadja C;rccnwuod, M.l~., asistcotica na purudiljnom odjclu, T;inckulugiji i rcpl°udukciji la
kalifc>rnijskum svcuĉilištu u Sau Franciscu. Kad sc jednonl utvrdi, virus ustajc trajnu u tijclu i hrani sc
stanicama dumaćina. Muţc nstrajati u latcntnom stanju i ne pokazivti nikakvc sinlptonlc, ili nl<>ţc u svakum
trcnutktt opet nastupiti.
I'IVU izbijanjc hcrpcsa, prijc ncguli jc tijclu priprcmilu antitijcla jc c>biĉno najintcnzivnijc i pujavljujc se par
da111 do dva tjcdna nakun kuntakta s inficiranom <osuhunt. I'IVi znaci su svrab, pcckanjc u osjcćaj tupliac ili
blat;o izbijanjc. Onda sc razvijajn mali cmcni mjclnn-ići. Kod ţcua sa mjclntrići nu>~;u pcjaviti u i <>k«
~cnitalnu~; pcldruĉja, a u nckim sluĉajcvima na straţojici, anasn, papkn ili bcdrima. Kud mnškaraca mjclmrići
c>hiĉno n:ast,tju la pcniso i na ~l:tviću pcni
sa; nu>~;u sc, ipak, pujaviti i na nlušnjama, tt pudrttĉju oko pcnisa, na straţnjici, anttsu ili bcdrima.
Ako Vam sc pujava mjclnn-ići ili cn~cuilo u ~cnitalnutn pudruĉju, nu>ratc sc, radi tuĉoc dijagnuzc i trcW lana
javiti lijcĉniku. Lij~~ĉnici ncmajn lijcka za hcrpcs, ali ncki lijckuvi kujc muţctc dobiti na rcccpt mogu ublaţiti
simpt<nnc i skratiti vrijcmc izhijanja. Kud kućc muţctc poduzet inljcrc, da uhlaţitc sintptomc herpcsa,
SI17aI1Jlt1 bruj punuvnih izbijanja i sprijcĉiti šircnjc virusa.
Vodite dnevnik herpesa. Takvc hiljcškc ćc Vam potnući da saznatc, štu kod Vas izaziva punuvnu izbijanjc
hcrpcsa; kau npr.
odrcĊcac namir- v: nicc, strcs, lijc~
kuvi traunlc ili .,:
~^t, mcnstrutici_ja, y~.
kaţc Annc Sim- t mons M.I~., lijcĉnica upćc mc
d1C111C Ila 1>Cpar_
tment uf l'ublic llcalth u San Franciscu. Llpitajru so: '.što ac do~odilo rrcposr-edno pr-ijo i~hij~ruja?, du li wm
yronrilc'rrio rraĉiv prefrrarto? da li snrtr hio poca voćirrr snesorrr rrc;s,Jo irraĉe? jesant li rmirrrao rrc~c
lijekovc-?',-Iko ~rran šo ~·nd 1 as i~a~iva i~bijUnjo i i~(~jc·sJavate ~n, rno~dU ćolo rrroći i~bjc~ći lrolna
i~(rijcirrja, kaţe ona.
Ohladite ga. I'ri prvim znakuvima simptuma (svrah, pcckanjc, tuplina) trcbali bistc staviti lcd, kaku bistc
smalljili bulovc i utckline, kaţc Anloda Cl:ark, M.17., asistcntica za porudiljstvu i I;inckulu~;ijn na Oecl;<>n
llcaltl~ Sicnc~~s Univcrsity u 1'm-tlandu. lzmrvljcnc kockc lcda stavitc u plastiĉlu vrcćicu (ili smrznuti ~rašak
ili kukuruz) i zamutajt~~ jn o krpa dcbljinc plalltc (ti-utima krpa jc prcdcbcla, da hi lspjcšlo pm-_ vudila
hladnuću). Sta~·ite jc dircktno na u~~ruţcuu mjcstu i drţitc ondjc 10 do 1 ~ minata.
1 ~-1
1 ><)KTOR U KUC'1
Isušite mjehuriće. Srcdstvo za isušivanjc, kao što jc prašak za pccivo i škrohno brašno, koji nwgu ublaţiti svrab,
koristitc u ckstremnim sluĉajcvima, kaţc Grccmvcod. Moţctc k<>ristiti i stršilu za kosu, namješteno na Illadnu
opciju i t1117C 15LIŠ1t1 t11~C11trt1CC.
Nosite široke hlaĉe. Usku donje rubljc, najlon-ĉarapc i hlaĉe nwgu iritirati genitalno podruĉjc i potaknuti
izbijanjc Ilcrpcsa, kaţc Susan Wc>odruff, B.S.N., u bulnici Tuality (:cnmnunity 1 lospital u f lilsboruu, Oregon.
Trko nešto pri vcć postc>jećirn nljelmrićitna nu>ţe pogoršati tcgobe. Ona prcporuĉttje udobne, široku dunjc
rubljc i hlaĉe.
Molim ĉaj. Kiselirra koja sc· vralazi u crrrorzr ĉaju djelrzje vrlo urnirujuće rta tl:ivo n ~ezritalrrorrr podruĉjrr,
prcnla dr. Clark. Stavite hladne, nro~re vrećice ĉaja rza rrrjc·lneriće.
Ohladite ga Borrowovom otopinom. Sinmons prepvruĉa da sc obloge, natopljenc u Iiorrowovoj otopini (moţctc
ju dobiti u ljckarni bez lijeĉniĉkog rcccpta) 4 do 6 puta dncvno stavlja na mjchuriće. Za pripravu otopine, pratitc
uputc za upotrebu u pakovanju.
Halo, doktore?
Iako kućno lijcĉenje hcrpesa moţe pomoći, da se tegobe ublaţe, da sc ponovna izbijanja prorijede i da sc
sprijeĉi širenje virusa, ipak je vaţno potraţitit lijeĉnikt~ da uspostavi pravu dijagnozu, ĉim se pojavi crvenilo ili
mjehurići u genitalnom podruĉju. Vi moţcte misliti da irnatc hcrpcs, ali mogli biste imati i neku ozbiljniju
bolest koja se širi seksualnim kontaktom, kao sifilis, koja moţe biti opasna po ţivot ako ju sc ne lijeĉi.
Ovdje Vas oĉekujc kratak opis onog, što moţetc oĉekivati, kada razgovarate o herpesu sa svojitn lijcĉnikom.
Prvo će lijeĉnik prcgledati Vašc genitalno podruĉje. Ako imate mjehuriće u akutnom stanju, lijeĉnik će rnc~ţda
odrediti njihovo porijeklo, ali dijagnoza bi se trcbala potvrditi laboratorijskirn ispitivanjetn.
Herpcs se tnoţe ustanoviti na tri naĉina: Tzanckovim testorn (citološki bris), virusnom kulturorn i krvnim
testom. Ako imate mjehuriće u akutnom stanju, lijeĉnik ćc se vjcrojatno odluĉitit na to, da uzme bris od
mjchurića, da bi naprevio citološki preglcd pod mikroskopom. Ako su Vaši simptotni tek nastupili, lijeĉnik će
uzeti uzorak stanica u uzgojiti virus. Najdjclotvorniji naĉin, da se sazna, da li stc ikad itnali infekciju herpesotrt,
je krvni test, koji bi trcbao pokazati postojanjc antitijcla za taj virus. Taj tcst zahtijcva dvijc ktvne probc, jcdnu
tokom akutnog stadija i jednu dva tjcdna kasmije.
Lijeĉniĉki tretman herpesa nije savršen. Ne lijeĉi Vaše stanje, nego samo prorijeduje i ublaţuje izbijanje
herpesa. Lijek protiv virusa, koji treba uzimati oralno, Acyclovir tnoţe skratiti napade herpesa u poĉetnom
stadiju za nekoliko dana; na nesreću, djelotvornost ovog lijeka ĉesto s vremenom slabi. Ako se radi o prvom
i~b~anju herpesa, oralno uzimanje Acyclovira moţe tro jedni napadaj skratiti na deset dana, kaţe amanda Clark,
M.D.
Pri stalnom uzimaju, Acyclovir reducira broj i snagu izbijanja. (u rijctkim sluĉajcvima, kad herpes zahtijeva
boravak u bolnici, Acyclovir moţe biti davan i intravcnozno i oralno.) Acyclovir koji se uzima oralno pri
ponovljenim napaditna gubi djelotvornost , a moţe itnati i brojne nuspojave, ukljuĉujući općenit osjećaj slabosti,
povraćanje, proljev, bol u zglobovima, crvenilo i temperaturu. A~Lo plarzirate rzešto posebrzo ili morate
spr~eĉitit izb janje oralno nzirrranje Acyclovira je djelotvorno, kaţe dr. Clark.
Uećina lijeĉnika drţi Acyclovir relativno sigttrnim. Ipak ako stc taj lijcku uzitnali višc od godine dana, podite k
lijeĉniku, da biste ispitali djelovanje.
I ~' ~
I)()I<'1()R U KUC'1
Herpes i trudnoća
Iako herpcs nije opasan po ţivot za odrasle osobe, za novoroĊcnĉad je vrlo opasan, kaţe Sadja Greenwood,
M.D. Stopa smrtnosti djece, koja se rode sr~ virLASOrtt herpesa je 65%, upozorava. Novorodenĉad, izoja
preţivi, rnoţe pretrpjeti oštećenja nsozga.
Ţeuc, kojc su kratko prije poroda po prvi put oboljcle od infekcijc herpesom, nose najveći j rizik, da za vrijeme
poroda zaraze dijctc herpc- f sotn. Zene, koje su već irnale napade herpesa i zatrudnile su, isto teko mc>gu za
vrijeme poroda pre- ; nijcti virms rta dijete. Grecnw<>od ţcnama, koje sc ' ~trinu zbo~; ITI<?~.;L1C(, zaraze
svojeg ajeteta herpe- stttm savjctuje c:vo: , ~ Ncka `v<aFm lijećnik retiovito pre~;ledav.T l;risove
:, a~rt?c: i ma~r~t-nicc,
Y ~m,c, !~.;~c za ·.Tri3('ntc p<~ c;da ;rztaju ntjclturiće tz ~3t~.i::~.Cicliiš ,`.,t~;:.šlil ;.~f~'i~:!tt~~ l~`t
ry'~,.;V3riiti SE^s SVĐ~tTiT li_.
m.
jCl::TliiC)t7i () (:L'';;š:CStlt ieZll, da1 l~t at QL,ltaC ZaiŠt:tFLO i.d itlFC fiC3lC..
Nosite pamuĉno donje rublje. ;zbjc~~av~jtt~ sintctiĉkc L2uttcrijalc, kc>ji izarivajn vrućitttt i vl:t~rn u ~zet~i-
talnum podruĉju. Izabcritc pmnuĉt~c-t doojc r nbljc, kojc diš~'.
dzbjcgavajte Arginin. lafic, jc veza irntc~cltt isi~r:zne i pojavc ;it-Lpcsa nc j:vsna. ncki strttenj,toi lnal; yjcntit,
da Ar~inin, sttpat.utc;t kyn nalazinm ct ĉ<>kc>f.itli i ljc~n;acitoa, stitttnlira virta; 1 lc rptw ~iml~ic x Akr,
ntvrditc, ci;t Vay ltc;l·es rc:a~~ira Lt;t artiklu i:"ji ,,arTC ,gr~ioin. iz't,jy~;a~'aitc ih, k.t~-c (;rucnw~,wd.
_~T~: ite ~.c na sul~cnx., iW l. t \'.t~;~.- s.~ o:ut:
:.r~,tt-t~.~ :ititia ~lifi~:. ~l;~t., ,a. . ::~i:.:._. `-~aiic~.a ..., .',lfts i ,I ;;i:~: ~.;ii':1 t ~~ :S:T_(- .~...1 W ' ~ .~_ (~~,('
.. .... ,
. . , ,. . ,. . ~ ,. . :,
, ~ ,. ., r .;r ; ..".,
! / lv,
UOKTOR U KU(:1
Prakticirajte siguran seks. Ako Vi ili Vaš partcnr imate mjchurićc u akutnotn stadiju, ili osjećate da oni
nadolazc, izbjegavajte seksualni kontakt. (Prezervativ bi trcbao sprijcĉiti šircnje virusa sa zaraţenog muškarca,
ali zaštita nije uvijek stopostotna. Prezervativi ne mogu sprijeĉiti širenje virusa sa zaraţene ţene.) Iskreno
razgovarajte s partnerom o svojoj seksualnoj prošlosti. Sa novim partneritna uvijek koristite kond<nn.
Pazite na svoje opće stanje. Tjelesni imunološki sustav moţe sc lakše boriti protiv herpesa, ako ste zdravi.
Drţitc svoje tijclo u punoj spremnosti, timc što sc odmjcreno hranite nemasnom hranom i redovitu vjeţbate.
Izbjcgavajte sve, što oslabljujc Vaš imunološki sustav, kao što stt cigarcte, lijekovi i alkohol.
Nadite potporu. Stres potiĉe herpes i hcrpcs izaziva strcs. Izgleda kao zaĉarani krug. Kako ga moţcte razbiti?
Nadite si potporu, tako što ćetc sc pridruţiti grupi za aamopomoć u svojoj okolici. Mnogi se ljudi srame,
osjećaju krivima i frustriranima zbog herpesa. Moţc pomoći, ako razgovarate s drugima, koji dijela Vaš
problem. Oni Vam mogu pomoći, ne samo da prevladate svoje ncgativne osjećajc zbog herpesa, nego i ponuditi
mnoge savjete i strategije, koje su stvorili iz vlastitog iskustva, a koje Vama mogu pomoći.
177
17<7KT'<712 U KU<'1
UPALA ZUBNOG MESA
96 savjeta za zd~av~e zubno n2eso
cretc zttbc i kod ispiranja ispljunctc malo ktvi. P Ništa vaţno, mislitc. To se uvijck dogada. Sad jc vrijctne, da
još jcdnum razmislitc - i da odctc k lijcĉuiku -jcr malu krvi tnogla bi biti vcća .,tvar, nago što mislitc. Moţc biti
znak upalc zubnog mcsa, ptvi stadij oboljcnja zubnug u~esa.1'rcma Amcriĉkoj stotnatuloškuj organizaciji
(A1~A) jc upala zubnog mesa - nc karijcs ili prupadanjc zuba - glavni uzrok gubitka zuba kod udrasiih.
Upala zubnug mcsa znaĉi upalu, oticanje i ktvarcnjc znbnug mcsa, kojc uzrokuju baktcrijc, kojc sc prirudno
nalazc na svakotn zubtt. Baktcrijc gradc ljcpljivi bijcli sloj na zubima, koji zovctno plak. Ako sc plak nc
uklan_ja svakog dana tcrncljito, baktcrijc pruizvudc <>trovne spojcvc, koji iritirajtt zubno mcso. Onu sc
zacrvcni, otckne i pudloţno jc krvarcnju. Na kraju c>truvni spujcvi uništavaju tkivo zubnog mesa i odvajaju ga
ud zuba i udubinc za zub. U udubinama u kojin~a zmbi stujc nalazi se još višc haktcrija i još visc sc širc. Tu
znaĉi da nastupa paradcnttoza, kc>ja prcdstavlja stadi_j bolcsti zubnog mcsa, kuji sc višc nc moţc vratiti, koja
uništava kosti i njeţnu tkiv<>, k<>jc štiti zub.
Aku imatc upalu zubnug mcsa, nistc jcdini. 1-'rcma podacima AI~A i Atncrican Acadcnty uf 1'cridcntulol,ry, tri
od ĉctiri odraslc osobc imaju upalu zubnog mcsa. Najĉcšćc jc ttpala zttbncy mcsa rczultat manjkavc njcgc zttbi -
krivog ili ncdovuljnu ĉcstu~ pranja i trctntana zubnim konccm i ncrcdovitih posjcta zubaru. ltonald Wismcr,
1~.M.1>., .stomatolul; sa prakscnn u bcavcrtonu, Orc~on, koji svojim pacijcntima rutinski lijcĉi upalc zubnog
mcsa, nabraja i drugc fakturc, kuji puvcćavaju rizik od upalc zubmog mcsa: Str-es tt;ea velikrt rrlo,~u, kaţc_
Situacijc pujaĉanog luĉcnja hurmona, kao štu jc trudnoća, mcnstruacija i pnbcrtct mu~;u pojaĉati uplau zubnu(;
mcsa. Nckc bulcsti, kao štu jc dijabctcs (l'hcnytc>in) nu~gu ĉak i uzrukovati pujavljivanjc upalc. Cak i
dugotrajuo disanjc ua usta, pri ĉcmu sc zubano mcso isušujc i otiĉc moţe povcćati rizik, da dubijetc upalu
zubnog mcsa.
Kud vcćinc jc pr<>blcm u n~anjkavoj ltigijcni
lobra higijcna uste jc najvaţniji dic> rjcšavanja prublcma_ Mcdicirrsl;n dcf nicija trpale ~uOrro~ rrrc crt ~n~e,
da ~e oua tiće sar~ro zrebrro~ rrrc.sa, objašnjava Snndra Ilazard, 1.M.1~., vodcća .stotnatoluginja u Willamcttc
l~cntal Gr<mp Inc., u Oregonu, zr7aći da so dadt· potpurro i~lijeĉiti. Ako pogodcnc> mjcstc> ĉistite, štcta se
moţc ispraviti.
Ako prctpostavljate, da intatc upalu zubnul; mcsa, moratc potraţiti pomoć stomatuluga, jcr jcdino stomatolu~;
moţc dijagnosticirati bolcsti zubno~ mcsa. Ako kod Vas dija~noza glasi u~ala ~rrlnroZl rrreca, slijcdcći savjcti
mogu Vam, zajcdnu sa savjctima lijcĉnika i njc~ovom tcrapijont, ponwći da poboljšatc svu_jc navikc tt vczi
higijcnc usta, i da tako izb_jc~;nctc, da Vam upala zubnog mcsa pukvari osn~jch.
Pridrţavajte se pravila tri-tri. Aku jc Irgućc, trcbali bistc tri puta dncvnu pu tri minutc prati zubc. 1'rcma AI~A
vcćina ljudi posvcćujc hi~,~ijcni ustiju tnanjc ud miuutc
dncvao. Kcn Wtddcll, IO. M. I~., zubar sa praksom u
Tigardu, Orc~;on, ~` ' razumijc, zašt<s lju
di ĉcsto nc ĉistc zu
bc ĉctkicom, ni kuncctn za zubc. Ijc·~ srrnm_jr· srr ro dvijo uajdosadrr~e al:tivrrosti, kojc poslojc na svijotrr i
~ato irrr rro posvcćrrjerrro dovoljrro vrr·r~rr°ua, kaţc,.-lli, drr bisrr· to ĉirrili pnavilrro, rrroratr· ~rrlo·jn-ati ;vaki
yrtl rrajrrranjo po Iri rrrirrrrlo. (I~aljnjc informacije o pravilnim~tchnikama pr~uja zubi moţctc naći u poglavlju
ZUBNI KAMENAC 1 PLAI~
Probajte ĉetkati zube na suho. 1'rct~tv Waddclln, moţctc ltil;ijcnu usta uĉiniti manjc dosadnum, aku ĉctkatc
zube bez zubnc pastc dok .sc bavitc dru~;inl aktivnostiu~a, rccimo, dok ~lcdatc tclcviziju.
17~š
I)OKTOIĉ U KU<:r
Budite dosljedni. ,Stvorite rretirrrr i sval i put ostanitc pri ajoj, preporuĉuje Wadcll. ,Svaki pr~t poĉnite ncl iste
to21ze u trstirrra i idito istiru ptrterrr. To fo Garrr porrrnći, da postanc·te doslpolrri i du rte zaf~oravitc uijedarr
zrtlz
Ne pritišćite ĉetkicu previše. Jcdna od najvcćih grcšaka, kojc Ijttdi ĉine pri pranju zubi, jc da previ.sc pritišću
ĉctkicu, kaţc Waddcll. Napravite slijcdeći ckspcrimcnt. Stisnitc ĉctkiccnn jcdnako jako kao i ohiĉno. I'oktt.sajtc
kruţiti ĉctkicorn. Onda ntalo popustitc pritisak i pomiĉitc ĉetkicu. Utvrdit ćete, da jak pritisak nc dozvoljava
vrlmvinta dlaĉica, kojc bi trcbalc ĉistiti zubc, da se pomiĉu. Osim toga, Waddeil preporuĉa, da sc ĉctkica nc
n~iĉc amo-tamo. Umjcsto da ĉctkiccnn kruţitc i brzo prclazitc prcko zubi, radijc ju zadrţite dulje na jcdncnn
mjestu.
Upotrebljavajte meke ĉetkice. Ĉcsto ljudi kupuju nrdc ĉctkicc sa prckrutim dlaĉicama. Krrtte ĉetG~ice nro~rt
povrijecliti zrtlrrro rrteso i prottzroĉiti uplutr zttbrro,~l rrtesa, kaţc Jack W Clintcm, I).M.l>., izvanrcdni dckan
1'atient Scrvicca na svcuĉilištu Orcgon I Icaltit Scicnccs Univcr,sitv Schcrol of 1)entistrv tt I'ortlandu. Sto sra
ĉetl~ice rrrekše, to se rrrart~c· rrtorutc· hrirtttti o teltrtici pr~arrja zul~i,
Perite i jezik i desni. Waddcll prcporuĉttjc, da osim zubi i jczik i dcsni percte, da bistc stnanjili broj bakterija i
pojaĉali cirkulaciju u tkivu.
Upotrebljavajte elektriĉnu ĉetkicu za zube. Nu, dobro, nc vulftc prati zuhc_ To optercćujc i dosadtto jc ili nmţda
ĉak tcšku, jcr višc ttistC sprctni kau prijc. Onda isprobajtc tutvu rotirajuću clcktriĉnu ĉctkicu za zubc.
~mr~l~orrro, Iko irrru problerrta sa zubairrr rrrosarrr, pro_ porrtĉttjerrt, cla uyotrc( javct clc·ktriĉtw ĉetkicu za
zuO, kaţc Waddcll. Ali, upozorava, da ttisu .svc clcktriĉnc ĉctkicc za zuhc dchrc. l'itajtc svog zub,tra, kc~ju on
prcporuĉujc.
Upotrebljavajte konac za zube. Susvirrr jo svejedrto, kn~o clolro rrroţcto raartevrircti svcjorrt ĉetkicorrt, rtijo
dovol rto lnt~stor i~rrre~dn ztrfri ĉistiti sarrto ĉf~tkicorrt, kaţc I Iazard. ZOo,~ to,tJ~t jo ,l~ortui zo zuhc vuţart.
l'rohctjtc cntaj sa voskcna (Ona sc lakšc pcnniĉc tncĊu zubima, a da nc us
Halo, doktore?
Redoviti preglcdi i ĉišćenje zubi od strane zubara ncophodno su potrebni za zdravlje Vašc usne šupljinc. Ako u
meĊuvremenu, izmedu dva dogovora s lijeĉnikom uoĉitc idućc sirmptomc, nazovite ga:
· Trajno imate ioš dah
· Izmedu Vaših zubi i zubnog mesa pojavljuje se gnoj.
· Vaš zagriz se promijenio.
· Vaši zttbi nisu ĉvrsti ili se klimaju. · Zubno meso Vam stalno krvari.
· Znbno meso je valovito umjesto da je ravno.
· Vaša proteza ne sjeda kao prije.
tane tantu). Ako jc ikaku nu>~ntćc, upotrcbljavajtc konac za zubc dvaput dncvnc~, prcp<wuĉpc Wistncr.
(l~aljnjc informacijc naći ćctc u poglavljtt ZUBNI KAMENAC I PLAI~
Ispirite usnu šupljinu. Iako aparati za ispirwjc ustiju, kao što jc tuš za usta, nc tnogu zauzeti mjcsto zuhnog
konca, ipak ĉistc zubuo ntcso i podruĉja izntcdu zubi i raasiraju, tvrdi I lazard.
Upotrebljavajte pastu za zube protiv zubnog kamenca. Zubni kamcnac jc utvrdnuli tnatcrijal, koji ĉcsto sadrţi
uaslagc, pa i piak. I'aste za zrrfn· protiv zubuot,J ~urrrenca porrtaţre te spreĉavanjrr rrrirtoralizacijo plal;a, kactc
1-Iazard. Upotrc·bljavajto proclrrl;tc· s~r ~i~Jorrt prilrvaćarrju od.~ll~.-3, što zarrii da su'tc°stirarti i da drţo,
orto što obc·c~rvc jtt.
17c)
DOKTOIĉ U KU('I
Perite zube praškom za pecivo. Jednom do dvaput tjedno opcritc zubc preškom za pecivo. Prašak za pecivo
~rebe, ali rte ~rebe tako jako, da bi oštetio Lašu zubrru caklirtu, kaţe I Iazard. Odliĉno ĉisti zube i dobar je za
zubno nieso. Naĉinitc pastu od malo praška za pccivo i vodc i peritc timc zube, osobito oko zubnog mesa.
I'rašak za pccivo ne uklanja samo plak, ncgo i neutralizira zaodtalc bckterijskc izluĉevinc, koje sadrţc kiselinc,
ima dezodorirajući cfekt i polira Vam zubc.
Upotrebljavajte vodu za ispiranje usta. U suprotnosti s onim, u što Vas ţelc uvjeriti mnoge reklame, samo jc
jcdna voda za ispiranjc usta, naimc Listerinc priznata od ADAc kao produkt koji reducira plak. Pitajte svog
stomatologa, da li je za Vas korisno, da u svoj asortiman srcdstava za ĉišćenje zubi uvrstite Listerine. I Iazard
ipak upozorava, da nijedna voda za ispiranjc ne moţc zamijeniti ĉctkicu i konac za zube.
Ispirite zube u slanoj vodi. Clinton preporuĉuje, da se usta ispiru sa toplom slanom vodom (pola ţliĉicc soli u
100m1 tople vode). l~rţite tekućinu 30 sckundi u ustima i onda ju ispljunite (ncmojte gutati). Slaua voda djeluje
umirujuće na upa jeno tkivo i uklartja dio bakter~a, kaţc Clinton.
Isperite vodom. Ako nc moţctc oprati zubc odmal~ nakon jcla, barem dobro ispcritc nstc vodom, savjctuje
Clinton. I ĉista voda rr~oţe isprati rtasla~e i pornaţe sprijeĉiti upalu, kaţc.
Hranite se odmjereno, da biste se općenito bolje osjećali. prema rijcĉima nckih znanstvenika, manjkava prchrana
moţc poticati bolcsti zubnog mcsa ili pogoršati stanjc. Tako bistc trcbali uzimati raznovrsnc namirnicc - voće,
kruh, ţitaricc, mcso i mlijcĉnc proizvode - da bistc svojc tijclo opskrbili matcrijalima, koje trcba, da bi bilo
zdravo.
Idite redovito zubaru. Ncophodno jc potrebno, da struĉnjak rcdovito ĉisti i prcglcdava zubc, da bi se sprijeĉilc
bolcsti zubnog mcsa i da bi ih se izllijeĉilo. To jc osobito vaţno, jer bistc nwgli imati oboljenjc zubnog mesa -
ili ponovno pojavljivanjc oboljcnja - a da nc primjctitc simptome. Razgovarajtc sa zubarom o tome, koliko ĉesto
trcbate ugovarati tcnninc.
180
1)OKTOR U KUC:1
KOSTOBOLJA 6 naĉina, da ublaţite bolove
S inoć stc, iscrpljcni od napornog dana, pali u krevct. Mirno stc zaspali i onda sc to dogodilo.
Uţasna bol u noţnotn palcu Uas jc probudila. Kad stc upalili svjctlo, da bistc pogledali što se do~ac~a, ustano-
vili stc da Uam je noţni palac natckao i da osjcćatc toplinu. Što god ĉinili, bol nijc popuštala.
Kad stc konaĉno otišli doktorici, ona jc napravila krvni test i postavila dijagnozu. Imate kostoboju (~iht), kaţc.
Ali, kad ste se pokušali sjetiti, što znate o toj boIcsti, sve što Vam je palo na patnct, jcst da ste o njoj ĉitali u
knjigama iz povijesti. No dobro, sada slijedi brzi teĉaj.
Kostobolja (qiht) je tako prozvana u 13. sto jeću, ali ju je već davno pr~e to~a opisao Hipokrat, kaţc l~on
Stcwart, M.D., proĉclnik Farnily Reactica Dcpartmenta u bolnici Ovcrlakc i medicinskom ccntru u Bcllevucu,
Washin~,non.
Klasiĉrzi sirrcptorn je bol rr z~lobu rca kraju noţno~ palca, objadnjava daljc. Ali glht sc rttoţe pojaviti na bilo
kojem drugotn zglobu na rukama i nogama, kao na koljcnu, ramenima i laktovirna. Ponekad dobijete i terrr-
peraturu u drlrtavicu, zato štosrr z~lobovi tako natekli i upaljeni, dodajc. Giht nastupa naglo, izaziva jake bolovc
i zadrţava sc, ako se nc lijeĉi, tri do pet dana. Ali Stcwart upozorava, da sc rnoţc ponovno pojaviti i trajati
znatno duljc. Mnogi pacijenti opisuju nagrizajuću bol praćenu osjcćajctn pritiska i napetosti u tom podruĉju.
Bolovi su kao kocf rt~anuća, ali podruĉja daju osjećaj, kao da ih je netko polio hladnout vodout, kaţe Denise
Kraft, M.l~., F.A.A.F.I?, lijcĉnica opće praksc sa praksom u Bcllcvueu, Wasl~ington.
F'ostoji više faktora, koji mogu dovesti do gihta ali ~lavni uzrok jc ahnormalno visokudio mokraćne kisclinc u
krvi, bilo da tijelo producira višak ili se ona ne nwţc normalno izluĉivati. Mokraćna kisclina jc otpad pri
staniĉnoj aktivnosti. Kad udio mokraćnc kiscline u krvi rastc, mogu nastati kristali natrijevo~r nitra
ta. Na~omilavar je kristala n~e sarno po sebi simptorrt, kaţe Petcr A Simkin, M.D., specijalist za rcutnatske
bolesti i profesor tnedicine na odsjcku mcdicinc na Univcrsity of Washin~~ton u Scattlu..dko se kristali, pak,
taloţe ri zglobu i uzrokuju artritis, dolazi do kla.siĉnih shrtptoma Aihta.
Visoki krvni tlak i pretilost su takoder faktori, koji tome pridonose, tvrdi Kraft. Stewart dodajc, da bolcsti, kojc
dovode do rušenja tkiva -kao rak, oteklinc limfnih ĉvorova, krastc i ancmija- uzrokuju visoki udio mokraćne
kiseline u k-rvi i rnogu dovesti do napada gihta.
Giht se većirtom pojav jtAje kod rrcuškaraca, jer ţerre bo je izlr~ĉujre rrcokraćrru kiselirzrr kroz brtbre~e, kaţc
Simkin. Stewart sc još bolje izrazio: Giht je klasiĉrta bolest mreškaraca sredr jih ~odina, koji su preteški i
previše piju, kaţe. Ali ĉesto se jav ja i kod zdravih judi. Jaka dehidrac~a rnoţe dovesti do napada Aihta, kaţc
Kraft.
Giht sam po sebi nije nuţno opasau, ali su opasui uzroci ~ihta, upozorava Stewart. Giht, dakle, zahtijeva li-
jeĉniĉku dijagnozu i tretrnan. Itna, ipak, nckoliko stvari koje bistc trcbali uĉiniti nakon posjeta lijcĉniku.
Ne opterećujte zglob. To obiĉno znaĉi, prema Stewartn, da dl~nf'tC tlO~c ŠLO ĉCŠĆC, dok napadaj gihta ne
prode. Svaki pritisak, kojim opteretitc zglob ćc izazvati još veću bol i još više oštetiti bolesno podruĉje. To je
ozbi jno stanje, jer se rrroţe proširiti i više oštetiti z~lob.
Drţite zglob na povišenom. To ćc ublaţiti dio bolii ograniĉiti cirkulaciju, koja bi mo~a pogoršati upalu, na
ovom podruĉju, kaţe Stcwart.
Neka Vaš zglob miruje. To moţete postići rrzirnim leţanjem, ili tako da irrcobilizirate zQlob, kaţc Kraft. Što
tnanje budctc micali zglob, to ćete se boljc osjećati.
181
1><>KT<)R U KU<`I
Uzmite Ibuprofen. To pontaţe, da se otekline povuku i da se bolovi srrranje, koje su u vezi sa oteklinorn, kaţc
Kraft. Ibuprofcn i Aspirin oboje zaustavljaju upalc, ali Stewart upozorava o uzimanju Aspirina, da bi sc ublaţilo
simptomc. Leć i rnarrja koliĉina ~spirirra rrroţe poAoršati problenc, kaţc on.
Bolesno podruĉje nemojte ni hladiti ni grijati. Toplina će rnoţda ovont podruĉjzt biti u~odna, ali ona potiĉe i
crikulaciju, ĉirrze se povećava broj bijolid~ krvrrih z rrrnca, što ntoţe dovesti do još jaĉe iritacije, kaţe Kraft.
Simkin dodajc, da hladcnjc zl;loba potiĉc gradnju kristala.
Nosite udobne cipele. Mrro~i Ijrrdi rado rroso elc~~aurrre, ši jaste cipele. flli svaka cipela, koja pritišćo palnc
prenra urwtra nroţe po~orsati ~iht, kaţe Simkin.
Spreĉavanje gihta
Ako ste skloni napadima gihta, ima nekoliko stvari, koje moţete uĉiniti, da biste se obranili. Prvi korak sastoji
se u tome, da uzimate sve lijekove, koje Vam je lijeĉnik prepisao. Slijedeće mjere mogu Uam takoĊer pomoći;
bilo u vezi s razliĉitim lijekovima ili, ako Vam ništa nije prepisano, same za sebe.
Postignite ţeljenu teţinu. Budući da je prevelike teţina fektor koji pridonosi, Denise Kraft, M.D., F.A.A.F.P, i
Peter A Simkin, M.D., savjetuju da omršavite, dok ne postignete zdravu teţinu. To se ne bi trebalo postizati
brzim d~etama, upozorava Simkin. Gubitak teţine trebao bi se postići odmjerenom prehranom i polako,
nastavlja. Kraft osobito preporuĉuje,da se pridrţavate dijete sa malo proteina i masti. Razgovarajte sa svojim
lijeĉnikom ili savjetnikom za prehranu, ako trebate pomoć, pri sastavljanju plana dijete.
Izbjegavajte alkohol. Pivo, vino i alkoholna pića su osobito škod jivi, jer mogu ubrzati napade gihta, kaţe Kraft.
Alkohol je problem, jer uzrokuje hrpu nesreća, dodaje Simkin.
Izbjegavajte dijuretike. Izbjegavajte pilule za dehidraciju koje moţete dobiti bez lijeĉniĉkog recepta i druga
sredstva koja potiĉu mokrenje. "Ova sredstva utjeĉuna pravilno izluĉivanje mokraćne kiseline, tako dolazi do
gomilanja u Uašem tijelu, te do napada gihta", kaţe Don Stewart, M.D. AkoVam je zbog
neke druge bolesti prepisano sredstvo za poticanje mokrenja, npr. zbog visokog tlaka, pobrinite se za to, da Vaš
lijcĉnik zna, da ste skloni napadima gihta.
Pijte 8 ĉaša tekućine dnevno. Osirn gihta, visoki udio mokraćne kiseline u krvi moţe izazvati i bubreţne
kamence. Obilno uzimanje tekućine reducira nastanak kristala i smanjuje rizik od nastajanja bubreţnih
kamenaca, tvrdi Kraft.
Nosite udobne cipele. Ne samo da nošenje udobnih cipela smanjuje bolove pri napadu gihta, nego i pomaţe, da
se napadi izbjegnu, kaţe Simkin.
Provjerite svoju prehranu... moţda. 1'rije je za giht vaţila preporuka, da se pazi na prehranu s malo purina.
Teoretski gledano, izbjegavanje namirnica, koje sadrţe puno purina je vrlo razumno. Problem je u tome, da
prebacivanje sa normalne na takvn prehranu općenito znaĉi samo malu promjenu udjela mokraćne kiseline kod
pac~enata, kaţe Simkin. Purin se u velikoj mjeri nalazi u organskom mesu, dodaje Stewart. Inćuni, sardine, ma-
hunarke i pcrad isto tako sadrţe puno purina. Ako ţelite isprobati prehranu sa malo purina, uĉinite to. Neće Vam
škoditi. Ali nemojte oĉekivati ni neku veću korist od toga.
182
I>OKTOR U KUĆI
v
SKRGUTANJE ZUBIMA
11 naĉina da savlada~e svakodnevno šk~gu~anje zu~ima
S vaki ĉovjck drugaĉijc real,nra na prekomjerni strcs: nctko dobijc ĉir na ţelucu, netko visoki tlak
a ncki stišću zubc ili škrguću.
1)anas se pretpostavlja da je stres glavni razlog za snaţno stiskanjc zubi ili škrl,nitanje, kaţu stotnatolozi. Prije
je za to okrivljavan krivi poloţaj zubala (naĉin na koji su zubi poloţeni jedan naprama drugomc) a zubari su
brusili pojcdinc zube kako bi ih korigirali.
Danicl M. Laskin, M.D., D.1~.S., profesor i prcdsjcdavajući na l~cparttnent of Oral and Maxillofacial Surgery i
direktor TMJ and Facial Pain Rcscarch Ccntcra na kolcdţu Medical College of Vir~~inia u Richmondu tvrdi da
jc kod tnanjeg broja sluĉajeva za škrgutanje zubana kriv poremcćen obrazac spavanja. Razlozi škrgutanja
zubima kod djece ostaju ncjasni.
Problem bruksizma, kako sc nazivaju stiskanje i škrgutanjc zubima, je trošenje i povreda zubi. Time se rnoţe
urzištiti zuf~rza caklirta pa zuf~i postaju osjet~iv~i rta bo! i propadaju kaţc Laskin. Ovaj proccs
moţeupropastiti i skupe zahvate vašeg stotnatologa. Laskin dodaje: Mo~u se javiti i holovi u ĉe jsurtim
z~lobovima, koji se lako mogu zarrt~ertiti sa bolovirrta u z~lohovima i sirnptornima temporomarrdituralrtilr
prolzlerea sa z~lobovima (vidi takoĊcr TM~.
Nakon duţeg vremcna škrgutanje zubima moţc toliko oštctiti ĉeljusnc zglobove, da dolazi do upale zglobova,
tvrdi John D. Rugh, F'h.l~., profesor na odjelu za ortodonciju na Univcrsity of Te~as Hcalth Science Centcr u
San Antoniu. Ono takodcr povećava gubitak kostiju kod paradentoze (bolesti zubnog mesa), iako nijc njczin
direktni uzrok.
Sklonost škrgutanju zubima moţe biti nasljcdna, kaţc Rugh.Bruksizam pogada trostruko više ţena nego
muškaraca, tvrdi Thomas F. Truhc, D.D.S., jcdan od direktora na I'rninccton Dental Resource
Center u New Jersey -u. Najĉešće se javlja u dobi izmedu 2~ i 40 godina.
Paradoksalno, redovito škrgutanjc zubima manjc jc štetno od povrcmenog - sliĉno kao kod sportaša rekrcativca,
koji nije u formi za intcnzivna optercćenja. Tko redovito škrguće zubima rnoţe ih istrošiti, ali njegovi tnišići
ovom navikom jaĉaju, kaţe Laskin.
Snaţno stiskanje zubi moţc biti štetnije od škrgntanja, dodaje Laskin. Naša ĉe jtest je konstruirana za m jevenje
i ţvakarzje Hrane, ali stiskanje zuhi je izometriĉrri i rrroţe izazvati deAenerativne prornjene u zqlobovima.
Osim toga, Ijudi koji škrguću zubima obiĉno su svjcsni tc ĉinjcnicc. Nakon buctenja ĉcljust im jc ukoćcna i
umorna, a njihov partner ĉuje noćnc zvukove. Ljudi koji grĉevito stišću zube tnogu to ĉiniti nesvjesno. Kad
ustartovite da se bolovi rt toku darta pc~~oršavajtt, to je znak da u rokrt dana nešto i ĉinite, kaţe Laskin.
A sada o tome što moţete uĉiniti kako bi prestali škrgutati zubima, a do tada olakšali tegobc.
Noću nosite štitnik za zube. Vaš zubar Vam rnoţe izraditi napravu od plastike ili akrila, koju trebate nositit
noću. Ona će preraspodijeliti optercćenje nastalo škrgutanjem i zaštititi vašc zube od oštcĉcnja. To je kao da
udar~ateglavorrt o zid drţeći naAlavi jastuk koji ublaţava bolove, kaţc Rugh. Razliĉita su mišljenja o tome da li
to stvarno sprcĉava škrgutaujc. Vaš zubar ćc Vas redovito preglcdavati kako bi ustanovio promjenc u poloţaju
zuba ili karijes koji je mogao nastati nošenjem ovakvog štitinika. Ali ne zaboravite da je potrebno redovito
nostiti štitinik kako bi on bio od pomoći.
Drţite usta zatvorena ali znbe razdvojene. Pri ţvakanju i gutanju zubi Uam sc ne smiju dodirivati. Pustite da
Vatt~ ĉeljust padne i osjetite kako vam se tuišići opuštaju. Tada pokušajte zadrţati taj osjećaj.
183
1>OKTOR U KU(:1
Stres-barometar
Kao mladi stomatolog za vrijeme odsluţenja vojnog roka, primjetio je Thomas S. Truhe, D.D.S., povećane
znakove škripanja i stiskanja zubima ţena ĉiji su muţevi bili na moru.
Iskoristite svoj bruksizam kao indikator preopterećenja kao da mjerite svoju temperaturu stresa, kaţe John D.
Rugh, Ph.D. Neka to bude opomena da se zaustavite i štedite svoje snage.
Prije spavanja priuštite si toplu kupku. Na taj naĉin moţctc na neko vrijemc opustiti mišićc ĉcljusti, iako oni
moţda nećc na duljc vrijcrnc ostati opuštcni, kaţc Laskin.
Bavite se sportom. Vjcţbajtc ostatak tijcla, nc ĉcljust, to vcć ionako ĉinite. Šetnja ili ncka druga lagana sportska
aktivnost moţc umanjiti napctost i strcs, kaţc Ruugh.
Stalno se podsjećajte na svoju ĉeljust. Ako tog dana stišćcte zubc moţctc priĉvrstiti crvcni kriţić na telcfon,
naljcpnicu na ruĉni sat ili ĉak vczati oko prsta nit kc>ja ćc Uas podsjctiti na to da drţite ĉeljust opuštc- j norW.
Smanjite koliĉinu stresa. Promjenite radrco vrijeme, razvedite se, vjenĉajte se, pustite djecu da odsele. Smanjer
jenc stresa smanjujete i svoj bruksizam, tvrdi Rough.
Umanjite stres. Ne zaboravite da radosni do~adaji mo~u prouzroĉiti stres isto tako kao i oni nc·T~qodni kaţc
Laskin. Imao sam pac~ente koji su tvrdili da nisu pod stresont a ortda bi nastavili priĉati o svom predivonm
braĉnosn partrrerr~, dvoje djece, poslovnorrc uspjehn i aktivnosti u školskorn odboru; radili 6i i ono i ovo i sve
je bilo tr redu, ali ipak previše (vidi Stres-barometar) .
Nauĉite tehnike savladavanja stresa. 1'osjetitc psihologa ili psihijatra. Upišitc tcĉaj sanroodrţanja. Bavite sc
tchnikatna kao što su progrcsivno opuštanjc, navoĊena mctafizika ili autohipnoza. Slušajte glazbu za opuštanje.
Dru~rim rijeĉima, pronaciitc ncšto što će Vam pomoći da izadete na kraj sa strcsom.
Uzmite neki lakši analgetik. Ibuprofcn, npr. moţc smaniti bolove i pornoći u opuštanju ukoĉenih mišića.
Primjcnitc toplinu. Najbolja je topla, vlaţna vrućina. Najjednostavnija jc mctoda: namoĉitc krpu vrućom vodom,
iscjcditc je i poloţite na ĉcljust. Moţcte koristiti i toplc oblogc, ali vlaţna vrućina boljc prodirc. Tretirajte svoje
mišiće kao što igraĉ baseballa tretira prencorenre muskulatur:~ ruke kojom baca loptu, prcdlaţc Truhc.
Masaţa. Ovo pomaţe ostatku vašcg tijcla, dakle isprobajte njcţnu masaţu i na mišićima vašc ĉcljusti.
Priuštite svojim mišićima pauzu. Izbjcgavajte odrcskc, kruh s tvrdom koricom i kokicc na neko vrijeme. L'aši
mišići ne mo~u podnjeti tako vclike zahtjeve, kaţc Laskin. I guma za ţvakanjc jc zabranjena ako su Vam mišići
ĉcljusti bolni.
184
I>OKTOR U KUC:I
ISPADANJE KOSE 16 naćina bo~be protiv njega
ratnen kosc u odvodu tuša ili na jastuku vašeg P krcveta za svakog jc znak za uzbunu. Za rnnogc jc njihova
~riva kruna na ~lavi. Kad im je kosa u dobrom stanju sretni su, a ncsretni svaki put kad izgleda kao da bi mogli
izgubiti svoj sjajni ukras. Normalno je da nam svaki dan ispadne izmeĊu 50 i 100 vlasi. To nijc nikakav
problem, jer na glavi ih imamo otprilikc 100.000, vcć sarno dio procesa odbacivanja kroz koji prolazi vaša
kosa_ Kosa prvo prolazi kroz stadij rasta, koji rnoţe trajati tnjcsecima ili ĉak godinama. Zcne s vrlo du~orrl
kosorn irrcaju i vrlo drs~uJaza4 rasta. To rt~e steĉena osobina: ili je inlarno, ili je rternamo, tvrdi Alvin
Solotnon, M.1~., izvanredni profesor dermatologije i patologijc na Emory University School of Medicinc u
Atlanti. Nakon to~a vlas ulazi u faztt tnirovanja, koja traje otprilikc tri mjeseca. Konaĉno poĉinjc faza odba-
civanja i cijcli ciklus poĉinje iz poĉetka. L~alcko najĉcšći razlo~ ispadanja kosc ţcna i rnuškaraca je stvaranje
ćclavosti. Kod rnuškaraca ovo naslijeĊem uvjetovano stanjc pogaĊa ĉcli i/ili tjemc. Svi rnuškarci prolaze ~roz to
u odredenoj rrrjeri kaţc Dou~las Altchek,M.D., asistent dermatologije na Mount Sinai School of Mcdicine u
New Yorku. Kod ţcna stvaranje ćclc nije toliko izrţeno kao kod muškaraca. Nijc ni toliko izravno, a kosa jc
najrjeĊa na tjetncnu. Ipak jc broj ţena koje ćelavc znatuo veći ne~o što većina judi rrrisli, kaţc Solomon. Lijcka
protiv ćclavosti doduše ncma, ali postoji tcrapija (vidi Pomoć kod stvaranja ćelavosti). Do ispadanja kose dolazi
iz drugih razloga. Ncke od njih moţetc kuntrolirati ako ih upoznate. U većini sluĉajeva jc ispadanjc kose
prolazno, ĉak i kad tnorate ĉckati 6 do 8 mjeseci nakon ttklanjanja uzroka da bi Vatn kosa ponovo poĉcla rasti.
Sljedeći savjeti mogu Vam pomoći kako bist izbjegli neke od uzroka ispadanja kosc. Ĉuvajte zdravlje. To je
ponekad lakšc rcći ncgo ĉiniti, ali mnogc bolesti imaju za ncugodnu posljedicu ispadanje kose. Ove bolesti
rrro~us skratiti ili pvekirruti fazu rasta kose, kaţc Mary Sawaya, M.D., I'h.17., asistent dermatologijc i
biokemije na State Univcrsity of New
York u Brooklynu. Razliĉite bolesti kao što su ospice, bolcsti štitnjaĉe, tubcrkuloza koţe, upala pluća, anernija,
dijabctes, sifilis, policistiĉni jajnici i tutnori nadbubrcţne ţlijczdc mo~u uzrokovati ispadanjc kosc. Pripazitc na
lijckove koje uzimate. Gaista postoji stotiue razliĉitih I~ekova koji ruogu izazvati ispadanje kose, kaţc dr.
Solomon. Srcdstva za kemoterapiju (lijekovi koji se koriste za lijcĉcnjc raka) sasvim sigurno napadaju kosu, ali
lista obuhvaća i neke kontraccptivc, lijckovc za sniţcnjc krvnug tlaka, odrcĊcne stcroide, antideprcsivc paĉak i
aspirin, ako se konstantno uzitna. Da li će ti lijekovi ovako djclovati na Vas ovisi o vašoj osjctljivosti. Neka vaš
lijeĉnik ispita da li lijekovi koje uzimatc utheĉu na ispadanjc kosc i postojc li zamjenski proizvodi, predlaţe
Altchek. Ali ne prekidajtc uzirnanje prepisanog lijcka bez konzultacijc sa lijcĉnikorn.
Hranite se uravnoteţeno. Ljudi koji dobivaju premalo protcina ili ţcljcza u opasnosti su od pojaĉanog ispadanja
kosc. To se moţe dcsiti ako se netko slabo hrani ili pokušava provoditi vrlo strogu dijctu. Ovc> osobito vrijcdi
za ţcnc. Ne razuruijelrzo loĉno zašto, ali istraţivaĉi su otkYili da ţel'ezi i rrietaholizarn ţel_jeza lZOd ţena
djelrrju rra cil lus yasta kose, kaţc Sawaya. S drugc stranc i višak nekih vitamina nu>ţe štctiti kosi. Prcvcliko
uzirnanjc vitamina A i L moţc prouzroĉiti ispadanje kosc. Ljudi koji uzirrrajn tzv, rrl(~(~QUitCIYYIIYts~ll
kuru rrcoraju biti vrlo oprezrti, upozorava Altschek.
Ostanite mirni. Jaki stres ili trauma, kao što je smrt ĉlna obitclji moţc pojaĉati ispadanje kose. Ali i umjereni
stres moţe ostaviti tragovc na vašoj grivi. Slal~~i, ali dlegotrajirriji stres rrto,:e bitirtzrok posttpen~~ ispaclanja
ili prorijedivarja kose, objašnjava Altclrek. 1'ronaĊitc naĉin smanjcnja stresa i rcduciranja njcgovilt posljcdica
na tninirnum. Bavite se b110 ĉllTlf' Št0 Varn pomaţe, bil~ to gimoastika, meditacija ili tchinika opuštanja, iii
odvojitc vrijcu~c za bavljenje nckltn hobijem.
1H5
I>OKTOR U KU(:I
Ne frizirajte svoju kosu pretjerano i ne zahtijevajte od nje previše. 1'oduzimamo puno toga da bi nam kosa lijep~
izl;lcdala, ali to moţc štctit3 njczinom sjaju. Prcĉvrsto vczanjc, izbjcljivanjc, tapiranje, kemijsko izravnavanjc,
topli uvijaĉi ili ugrijani ĉešljcvi ~nogu dovcsti do oštcćenja vlasi. Ovdje vrijedi ~lavrto pravilo: Što rrtartje to~a
ĉirrite sa svojonc kosorrr, to bo~e, prcporuĉuje Altchck. Tho ~od dcr je ţertarrta savjetovao da sva~e veĉeri sto
prrta išĉetkajrr ~ostr, dao im je rraj~ori ntogući savjet, kaţc on. Ako sc nc moţcte potpuno odrcći friziranja i
trctiranja kose, priuštitc joj barcm kratku pauzu izmcĊu dva trctrnana.
Provjerite dodatke hrani. l~odaci koji sadrţc sclcn u vcćinr koliĉinama i cgzotiĉne biljkc kojc sadrţc tcške
tnctale mogu uzrokovati ispadanje kosc. Ako uzimatc takvc pripravke i primjctite ispadanje kuse, prekinitc s
uzimanjern i posjctitc lijeĉnika da bi se uvjerili da nisu nastalc i drugc komplikacije kojc moţda nisu toliko
oĉiglcdnc kao ispadanje kose.
Pomoć pri ćelavljenju
Za milijune ljudi koji pate od nasljcdno uvjetovane ćelavosti ne postoji, naţalost, nikakav ĉudesni lijek, tvrdi
Douglas Altchek, M.D. Food and Drug Adm~nistration proglasila je sve kreme i losione koje tvrde da jaĉaju
rast kose i spreĉavaju pojavu ćelavosti nedjclotvornima. Njeni ĉlanovi objašnjavaju takoĊer da ne postoji dokaz
da bilo koji vitamin ili dodatak hrani usporava gubitak kose ili potiĉe njen ponovni rast. Postoje pak medicinski
postupci za oporavak prorijeĊene kose. Lijek koji se izdaje na recept, Minoxidil ( u Americi se prodaje pod
zaštitnim imenom Rogaine) je trenutno jedino sredstvo na trţištu za terapiju ispadanja kose. Kod 20 do 25 posto
korisnika kosa ponovo poĉinje rasti. Minoxil je prozirna otopina koja se dvaput dnevno nanosi na koţu vlasišta.
Lijek se obiĉno mora upotrebljavati duţe od mjesec dana da bi se pojavili znakovi novog rasta kose (ako se
uopće pojave). Upotreba mora trajati toliko dugo, koliko ţelite zadrţati svoju novu kosu. Drugim rijeĉima, ĉim
prestanete upotrebljavati Minoxidil, vjerojatno ćete ponovo izgubiti novonastalu kosu. Marty Sawaya, M.D.,
Ph,D., tvrdi da istraţivaĉi razvijaju nove lijekove koji bi se mogli kombinirati sa Minoxidilom za poboljšani
uĉinak. Ţelitc li saznati više o Minoxidilu, pitajte svog lijeĉnika. Druga je mogućnost transplatacija kose. Ona se
ĉesto moţe provesti u lijeĉniĉkoj ordinaciji pod lokalnom anestezijom. Ovaj jc postupak u pravilu uspješan.
18f~
1>OK-COR U KUC:I
l~ZAMURLUK
8 savjeta koji će T,am pomoći da opet stanete na noge
h, to jutru poslije. Ne postoji ništa na svijetu A sliĉno tomc, osiu rnoţda kad Uas pregazi parni valjak i vi to
preţivitc.
Iako jc to vjerojatno najdraţi naĉin patnje koju smo sami skrivili, još uvijek ne zamc> sve o mamurluku. Mnogi
lijeĉnici vjcruju da on nastaje kotnbinacijom dvije pojave:blagim oticanjem mozl;a i dehidriranjem. Mchanizam
koji ttzrokuje naticanje još je ncpoznat, ali moţe, prema ri
jeĉina dr. Joscpha A. Licbermana IIL, M. D., M. Rh., predsjednika Ucpartment of Family and Contmunity Medi
cine u Medical Ce- nter of l~claware u
Wilmingtonu, biti odredeni efekt alkohola. Do dehidriranja dolazi zbog dijuretiĉkog svojstva alkohola koji
potićc na uĉestalo mokrenje. Koji god bili razlozi zato, ĉinjcnica je da sc uţasno lošc osjećate. Sljedeći savjeti su
lijcĉniĉki recepti za olakšavanje tegoba.
Nadoknadite izgubljenu tekućinu. Kako su mnoge od tegoba koje osjećate kod matnurluka izazvane
dchidracijom, bit će Vam bolje ako popijete puno tekućine, objašnjava Liebertnan. Nadoknadite tekućinu neĉim
što Iarn rte iritira ţeludac, savjetuje on. Alkohol iritira ţeluĉanu sluznicu i tanko crijevo i ĉini ih osjetljivima.
Kiseli napici kao što je sok od naranĉe mogu pogoršati stanje. Dobrim su se pokazali voda i niskogazirani
sokovi. Zaboravite Bloody Mary.
Pravovremeno tretirajte mamurluk. Mamurluk jc tegoba ĉije jc lijcĉenjc, tvrdi E.M. I Iccht, M.D., lijcĉnik općc
pral~se u NcwYorku, djclotvornije ako sc zapoĉne prije pojavc simptorna. kao kod svake 6olesti najLro je je
zapoĉeti s terap~om u najran~errt stadiju, t~,·rdi cm. 1'rcporuĉujc prije spavanja popiti puno tekućine i
1'aracetamol ako sc bojite glavoboljc nakon budcnja.
Ostanite pri ĉistoj tekućini. Sve dok niste sigurni da Uam je stvarno dobro najbolje je ništa ne jesti a posebno
ništa zaĉinjeno, kaţc Lieberman. Ou preporuĉujc uzimanjc samo tekućinc dok nc budete srnatrali da ponovo
moţcte podnjeti ĉvrstu hrantr.
Pojedite bananu. Neki zastcApaju stav da treba nadon jestiti kalij i ~ub jenpojaĉanirrt nro~rerrjesn, kaţe dr.
Hecht. Ako vaš ţcludac to moţe podnjeti, nekoliko banana pomoći će Vam da sc brţe oporavite.
Uzmite dvije tablete Paracetamola. Srcdstva protiv bolova bez aspirina, osobito Paracetamol, su prema
Lcibcrmannu vjcrojatno najbolji lijck za glavobolju uzrokovanu mamurlukom. Asprin moţe smiriti glavobolju,
ali će pogoršati stanje vašeg ionako već osjetljivog ţeluca.
Zboravite poslovicu Klin se klinont iz(~fj'a. Neki se zaklinju da sc rnamurluk najbolje lijeĉi ako popijerno ĉašu
pića kojc stno konzmnirali protekle veĉeri. Lijeĉnici se pak nc slaţu s tom filozofijom. To će L'as još jaĉe
dehidrirati. Nemojte to prakticirati, kaţe Gaty II. Goldman, M.D., asistent u njujorškoj bolnici Corncll
187
DOKTOR U KU(`I
Mcdical Ccntcr. Konzuruac~a alkoGrola slijedećeq dana samo će po~oršali problern, tvrdi James E. Bridges,
M.D., lijcĉnik općc praksc u
Fremontu, Ncb-raska. Vcć Vam zdra
vi razum govori da jc ovo pravilo nclogiĉno. Kunaĉno, bistc li se još jcdnum lupili ĉckićcm po prstu kako bistc
sprijcĉilli bolovc izazvanc prvim udarccnr?
Tretirajte mamurluk kao bolest. Otkaţite svc dogovorc za taj dan. Ako rnuţcte, na posao javitc da stc bolcsni.
Spustite rolcte i iskljuĉitc telcfon. Ostanitc još sat vremena ili duţc u krevctu. Kratko rcĉeno, ako uĉinitc sve što
moţetc da bi svom tijclu nadoknadili štetc nanescne prethodnc veĉcri, onu ćc Vam zahvaliti brţim uporavkorn.
Olakšajte posao ţelucu. Jedite dijetnu branu I o što je toast, jt~ba ili ĉaj, ako uopćo rr~oţete jesti, savjctujc dr.
Goldman. Jeditc u malim koliĉinama a nc punc obrokc. Pustite da tokom oporavka odluĉujc vaš ţcludac.
Preventivne mjere
Prcma Joscphu A. Liebermanu III, M. D., M. P H., mamurluk uvijek moţete izbjeći drţeći se nekoliko
jcdnostavnih smjernica: iako sa glavna mjera sastoji, naravno, u potpunom izbjegavanju alkohola, mamurluk
moţete sprijeĉiti i tako da ne pijete brzo. Odugovlaĉite resorpciju alkohola u t~elu"kaţe dr. Licberman. Ne p~te
na prazan ţeludac. Stitite sami sebe ako u ţelucu imat nešto što se moţe boriti protiv resorpc~e alkohola. On
prcporuĉujc svakih dva sata nešto pojcsti. Drugo vaţno pravilo je nikada ne popiti više od jednog alkoholnog
pića u sat vremena (0.2 1 vina, 0.41 pive, 0.03 1 ţestokog pića). Trebali bi takoĊer izbjcgavati crno vino, da bi
sprijeĉili glavobolju slijedećeg dana. Sve vrste alkohola, ali posebno crno vi
no, sadrţe velike koliĉine aminikiseline tyramina, tvrdi E.M. Hecht, M.D.
Postoji veza izmeĊu tyramina i glavobolje (pacijentma s migrenom ĉesto se savjetuje izbjegavanje alkohola).
Ako Vam crno vino ne prija, odaberite neko drugo piće. Uzimanje tekućine prije spavanja takoĊer moţe pomoći
u spreĉavanju dehidracije, koja pridonosi razvoju mamurluka, tvrdi Hecht. Najgori mamurluk je onaj koji je
posljedica voţnje pod utjecajem alkohola. Takva voţnja moţe smjestiti u bolnicu ili na groblje Vas, neduţnu
treću osobu ili pak ljude koje volite. Najbolji savjet za spreĉavanje takvog jutra posl~e je jednostavan: Nikad ne
vozite ako ste konzumirali alkohol.
1HH
1>OKTOR U KUt:I
GLAVOBOLJE 10 naĉina da ~oli d~ţite pod kontrolom
~ lavobolje. Svi smo ih već jednom itnali, od jutra ~.J rtakorz što srrto previše popili glavobolja, do teţak dan tt
uredu i uhijte rtre odruah jer ionako umirem od boli glavobolja. 1'onckad aspirin ili neki drugi lijek pomaţc
smiriti bol, dru~,ri put se ĉini da nc pomaţe ništa ositn ĉekanja da prcstane. Ako patite od ĉestih, jakih glavo-
bolja koje Vas više puta mjeseĉno potpuno oncsposobljavaju, morate potraţiti lijeĉniĉku pomoć. Ako su
popraćenc fiziĉkom iserpljenošću, smetnjatna vida ili slabošću, osjcćajcm gluhoće ili klonulošću udova, takoder
ih nc strtijctc lijcĉiti sami, vcć poditc lijeĉniku. Ako ste već bili kod lijcĉnika i ne osjećate poboljšanje,
razmislitc o odlasku specjalisti ili u specijaliziranu kliniktt. Ako ste pak skloni povretnenitn glavoboljatna,
ĉitajtc dalje. Sljedeći Vatn savjcti mogu pomoći da sc osjećate bolje, i to brzo.
Ne pretjerujte sa sredstvima protiv bolova. Iako uzimanjc tablcta protiv bolova kojc sc izdaju bez recepta moţe
na par sati ublaţiti vaše glavobolje, njihovo preĉcsto uzimanje moţe ih još pogoršati, tvrdi Sabina Ali, M.D.,
ncurolog na klinici Honsten Headache Clinic u Texasu. U o~~rartiĉertirrt koliĉinama ta su sredstva dof~ra kaţe
Ali, ali ako ih rnorate uzintati ĉešće od dvaput dnevuo, trehate poći I~eĉrtiku.
Lezite. Lcţati pola sata ili duţe zatvorenih oĉiju jcdna je od najboljih terapija kod tcških glavobolja. Kod nekih
vrsta glavobolje, kao što je rnigreua, ĉini se da jc san jedino što moţe prekinuti ciklus boli. Najvaţn~e je
prepozrtati da ~lavobo ja prolazi to prfj'e, što rau~e pacijeut odloţi svoj posao i pode u krevet, tvrdi Jamcs R.
Couch, Jr., M.D., P1.17., profesor i predsjednik ncurološkog odjela na Univcrsity of Okiahoma Hcalth Scicnces
Center u Oklahoma City-u. Morate nauĉiti prepoztcati dolazak~qlavo(~o je, jer tad jc vr~erue da prestantete
raditi i legnete.
Pomoć kod glavobolje
Sljedeća društva u Americi nude podršku i informacije onima koji pate od glavobolja.
The American Council for Headace Education (ACHE); ACHE informira pacijente i upućuje ih specijalistima.
Ova organizacija šalje i besplatne brošure s informacijama o lijeĉenju glavobolje. Ubuduće ACHE planira
organizirati grupe za pomoć pacijentima u cijeloj zemlji. Moţete ih dobiti na broj telefona 1-800-255 ACHE
(samo u SAD-u)
The National Headactte Foundation. Ova organizacija šalje besplatne informacije pacijentima i objavljuje
informativni list. Moţete ih dobiti na broj 1-800-843-2256 (satno u SAD-u).
Izbjegavajte svjetlost. Osobito ako su vaši simptotni isti onima kod migrene (jaki bolovi na jednoj strani glave,
muĉnina, zamagljen vid i osobita osjctljivost na svjetlo), boravak u zamraĉcnoj prostoriji moţe ublaţiti bolovc,
Jako svjetlo moţe ĉak uzrokovati glavobolju, tvrdi Scymour Diamond, M. D., osnivaĉ klinike Diamond
Hcadachc Clinic u Chicagu. Portel2ad,~ledanje u kompjutersl i monitor rrtoţe uzrokovati,qlavobo je, kaţe on.
Naoĉale sa zatamnjenirrt staklima tnogtt pomoći kod toga.
189
IX7KTOIĉ U KUCI
Stavite hladne obloge. I~rtrgo srcdstvo za ublaţavanjc boli jc da poloţitc krpu nanwĉcnu ltladnont vodum prcko
uĉiju, ili pak vrcĉicu s Icdorn koju ćctc drţati aa bulnom mjcstu, kaţc Frcd l~. Shcf fcll, M.l~., direktur i osnivaĉ
ccntra za glavobulje Thc Ncw England Ccntcr fur Hcadachc u Stanfordu, Cunuccticut. Ostala ~nri.srra
ponroćrta srcstvn sta šešir protivglavobolje, vrećica za led koja ofmhvaća c jelrA ~lavn, i lederri jaatuk, vrećica
ice-~ela rapa~irartih cr poselrau ja>tuĉić, kaţc Shcffcll. (Ovc spccijalne vrcćicc za led mogu sc kupiti u
ljckarnama; ako ih u vaširo ljckarnama ncma, zamolitc ljckarnika da ih naruĉi za Vas). Kud vcćinc ljudi onc
ublaţavaju bol za 20-ak ntinuta, aku sc upotrijcbc što prijc nakon izbijanja boli, dodajc Shcffcll.
Pokušajte s toplinom. Ako Vam jc lcdcni oblog ncugudan ili ne pur7iaţe vašuj glavubolji, pokušajtc prcko uĉiju
ili oa bolno mjcsto puluţiti toplu krpu, objašnjava dr. Ali. Ona prcporttĉujc drţanjc obloga pola sata. Aku jc
potrebno, moţcte ga tt ntcduvremcnu još jcdnom zagrijati.
Mislite na nešto ugodno. 17r. (~uuch tvrdi da su mnugc glavoboljc ttzrukovanc ili pogoršanc strcsom i
napctošću. Ako nauĉitc opuštcno sc nositi s ţivotnirm tcškoćama, to rnoţe reducirati vašc glavoboljc. Odbacin
sve rrtisli o rrera~odnint stvarirrta koju razrokujrr ~rizu, l;aţe orr. Mislite rra re,~odrte stvari. %alroravite re
ovorrr tr<·rrrr ru·sla~arrja sa šeforrr i (iolc;~larvca. I'o~ušajte razraditi ;tratc,tlijn knjorrr ćete savlaclali svoj
pro~lorn.
Zcluĉanc kisclinc koje sc pritom stvaraju ntogu k tumc sprijcĉiti djcluvanjc nekih tableta protiv boloea, pa vaša
glavubulja, naravno, nc prcstajc. Aku daklc pm°u suzbijctc rouĉninu, glavoboljc sc lakšc lijcĉc, misli Shcffcll.
Mnugi njc:;uvi pacijcnti mislc da sukuvi od brcskve i k~jsijc ce odstajala Cola djcluju prutiv muĉninc. Lijckuvi
bcz rcccpta, npr. Emctrul ili l7ramanrine, takodcr nuyrtr pumući.
Dr. Diamondova dijeta protiv glavobolje
Na klinici Diamond Fleadache Clinic u Chicagu savjctujc sc pacijcntima prchrana s malo tyratnina. Tyramin je
aminokiselina koja, kao što je poznato, ko~d nekih ljudi izaziva glavbolje, muĉnine i povišeni krvni tlak. Ljudi
koji uzimaju antidepresive zvane MAO skloni su gornilanju visokih koliĉina Tyramina. Pomoću slijedećcg
plana prehranc moţete odrţavati razinu tyramina niskotn:
Pića: Dozvoljena: kava bcz kofeina, voćni sokovi, mineralna voda, limunadc osim Cole, najviše 2 šalice pića
kojc sadrţe kofcin dnevno
Zabranjcna: kofcin (ne sadrţi dodušc tyramin ali pogoršava simptome glavoboljc), nc višc od 2 šalice kave, ĉaja,
Cole dnevno, vrući kakao, sva alkoholna pića.
Mlijeĉni proizvodi:
Dozvoljeni: mlijeko, obrano mlijeko i djelomiĉno obrano mlijcko, svjeţi sir
jogurt: do 125 g dnevno
Zabranjeni: kultivirani mlijcĉni proizvodi kao sirutka, kiselo vrhnje, kakao
sirevi: sirevi sa plemenitim plijcsnima, Brick, Brie, Camembcrt, švicarski sir, Gouda, Roqucfort, Stilton,
Mozzarella, Cheddar, Parmc-san, Yrovolonc, Romano, Emmcntaler
Meso, riba, perad:
Dozvoljcno: svjcţa ili smrznuta purctina, pilctina, riba, govcdina, janjctina, tclctina, svinjctina, jaja (do 3 kotn,
tjedno), tuna
Zabranjcno: mljevcno meso, mcsnc konzervc, dimljcno ili konzcrvirano rncso, objcšcna šunka ili šunka iz
konzerve, marinirani slcĊ, usuljcna ili sušcna riba, pilcća jetrica, divljaĉ, hrcnovkc, suhc
19()
I>OKT(>It U KUC'I
kobasice (zabranjeni su nitriti i nitrati), kobasice, salame, sve vrste cnesa zaĉinjenog soja-umakom iii
ekstraktom kvasca (sam kvasac nije problematiĉan, ali sadrţi enzim koji pretvara jednu aminokiselinu u
tyramin)
Kruh i ţitarice:
Dozvoljene: uobiĉajene vrste kruha: bijeli, integralni, francuski, talijanski, engleska peciva, toast, krekeri,
peciva, sve tople i suhe ţitarice kao: zobene pahuljice, cornflackes, riţa, mekinje, pšeniĉna kaša itd.
Zabranjene; domaći topli kruh s kvascem, kruh i krekeri sa sirom, svjeţi kolaĉi sa kvascem, Berlineri, sve
ţitarice i kruh s ĉokoladom i orasima.
Prilozi: Dozvoljeni: krumpir, slatki krumplr. riţa, makaroni, špageti, rezanci
Povrće, mahunarke i zrnje:
Dozvoljeni: šparoge, grašak, cikla,mrkva, špinat, rajĉice kukuruz, brokule, zelena salata, bundeva, sve što nije
navedeno u sljedećem paragrafu
Zabranjeni: grah, leća, talijanski grah, slatki grašak, kiselo zelje, luk (osim kao zaĉin), masline, kikiriki,
sjemenkc suncokreta, sezam i bundevine sjemenke
Voće: Dozvoljeno: šljive, jabuke, trešnje, kajsije, breskve, kruške, citrusno voćc i sokovi, do 100 ml dnevno
naranĉe, grcjpa, mandarine, ananasa, limuna
Zabranjeno: avokado, banane (dozvoljena je polovica dncvno), smokwe, groţdicc, papaja, crvene šljive
Juhe: Dozvoljene: krem-juhe od svega dozvoljenoga, domaća mesna juha
Zabranjenc: gotove juhe, kocke za juhu kojc sadrţe kvasac i1i momosodium glutantat (MSG) provjerite na
ambalaţi.
Deserti: Dozvoljeni: gore navedeno voće, sorbeti, sladoledi, kolaĉi i palaĉinkc bez ĉokolade i kvasca, ţele
Zabranjeni: sladoled od ĉokolade, puding, punjeno pecivo
Slatkiši: Dozvoljeni: šećer, ţele, marmelada, ~ncd, tvrdi bomboni
Zabranjcni: ĉokolada, ĉokoladne kremc
Razno: Dozvoljeno: sol (umjcreno), sok od limuna, maslac ili margarin, ulje, šlag, vinski ocat i gotovi utnaci za
salatu u malim koliĉinama
Zabraujeno: pizza, umak od sira, sojin umak, Monosodium glutanat (MSG) u velikim koliĉinama, kvasac,
ckstrakti kvasca, pivski kvasac, zaĉinska sol, makaroni sa sirom, govedina Storganoff, sir Blintzes, lasagne,
gotova smrznuta jela i sve usoljeno, konzervirano i marinirano
1 ~) 1
IX~KT012 U KUC:I
Ustanite svaki dan u isto vrijeme. Redovito ustajanjc i odlaţcnje u krevct mogu sprijeĉiti glavoboljc, kaţe
l~iamor~d. Kemijske pronjene u tijelz4, do kojih dolazi kada du je spavate ntogre uzrokovati mfQrene ili dru~e
vrste ~lavobo ja, kaţe on.
Vodite kalendar. Ako ĉcsto patite od glavobolja, trcbali bi stc pokušati saznati uzrok, misli Shcffell. Postoji li
neki obrazac? Proc~enite holove po jaĉirzi od 0-3: Irez~la
voho je, la~ana ,~lavobo ja, sredr je jaka do jaka i ~lavoho ja koja I~as ĉini rzesposobrtirrta za rad. Gabiljeţite
hrartn koju ste pojeli. Gene bi trebale zapisati mjeseĉrtice kao i ltormonalne I~ekove te nzimarje oralnih
kontraceptiva. Ovaj kalendar moţete pokazati svom lfj'eĉrtiku.
192
DOKTOR U KUĆI
Pomoć kod opuštanja
Uz navedenu dijetu, pacijente u Diamond klinici za glavobolje u Chikagu poduĉavaju i tehnikama opuštanja.
Slijedi prikaz jedne tipiĉne vjeţbe opuštanja. Ona se moţe nauĉiti napamet ili slušati na kazeti. Ĉitava vjeţba,
kojom opuštamo lice, vrat, ramena i gornji dio leĊa, traje pribliţno pet minuta. Prije poĉetka osigurajte mir -
zatvorite vrata i iskljuĉite telefon.
Osjetite to opuštanje na cijelom licu, ĉelu, vlasištu, oĉima, bradi, usnama i jeziku.
8. Ĉvrsto pritisnite glavu o naslon i koncentrirajte se na napetost u vratu. Nagnite glavu udesno i osjetite
opuštanje napetosti. Ponovite to na Ijevoj strani. Izravnajte glavu pa poloţite bradu na prsa. Na kraju vratite
glavu u udoban poloţaj.
1. Udobno se namjestite u svom omiljenom naslonjaĉu ili sofi. Pustite da Vam mišići postanu opušteni i teški
2. Naborajte ĉelo, zadrţite u tom poloţaju pa ga opet izgladite. Zamislite da opuštanjem sve bore nestaju.
3. Namrštite se tako da skupite obrve sve dok ne osjetite napetost. Opustite se i ponovo izgladite ĉelo 4. Ĉvrsto
zatvorite oĉi i pritom svjesno osjetite napetost. Opustite oĉi dok ne budu sasvim lagano sklopljene.
5. Ĉvrsto stisnite zube. Svjesno osjetite rast napetosti, ponovo se opustite i malo razdvojite usne. Svjesno
osjetite olakšanje.
6. Ĉvrsto pritisnite jezik o nepce. Osjetite napetost, zatim se opustite.
7. Ĉvrsto stisnite usne pa ih ponovo opustite. Pokušajte svjesno osjetiti napetost i opuštanje.
9. Skupite ramena, zadrţite ih u tom poloţaju i pustite da ponovo padnu. Pomovite, zatim pomiĉite ramena
naprijed - natrag tako da osjetite napetost u ramenima i gornjem dijelu leda.
10. Pustite da se osjećaj opuštenosti proširi ramenima i leĊima. Opustite vrat i šiju. Opustite bradu i lice.
Potpuno utonite u osjećaj opuštenosti.
Fred D. Steffell, M.D., preporuĉuje svojim pacijentima s glavoboljom sljedeću vjeţbu opuštanja: namjestite se u
leţeći poloţaj i opustite mišiće. Poloţite ruku na trbuh i duboko udahnite. Kod udisaja nabrojite do 5 i osjetite
kako Vam se trbuh podiţe. Polako izdahnite, opet brojeći do 5, pustite da se trbuh lagano spusti. Zamislite da
izdišete napetost a udišete opuštanje. Kod udisanja zamislite da su mišići glave i vrata ĉvrsto stegnuti i napeti.
Zatim zamislite da su glatki i opušteni. Pet minuta duboko dišite, zatim lagano otvorite oĉi.
193
DOKTOR U KUĆI
v
ŢGARAVICA
2T naĉin ublaţavanja tegoba
Ţgaravica izaziva osjećaj da u Vama nešto gori, no u blizini nema aparata za gašenje vatre. Jednjak,
koji transportira hranu iz usta u ţeludac, moţe u pravom smislu rijeĉi izgorjeti od ţeluĉanih kiselina. Ove su
kiseline jake puput industrijski proizvedenih spojeva i moraju ostati unutar ţeluĉanih stijenki.
Naţalost, ponekad se dogodi da se dio hrane, zajedno s kiselinama vrati kroz mišić koji zatvara jednjak.
David M. Taylor, M.D., gastrolog i viši znanstveni asistent za medicinu na sveuĉilištu Emory Universiry u
Atlanti i koledţu Medical College of Georgia u Augusti, tu jednostavno objašnjava uvako: Kad hrana ţeli prema
do je, sve je u redu; lzad ţeli natraggore, nastaju nnrgndnnsti.
Kad nam se hrana diţe, nastaje neugodan osjećaj da nam gori izmedu ţeluca i grla. Većina ljudi osjeća
neugodan osjećaj odmah ispod prsne kosti.
Jednostavno rješenje za izbjegavanje ţgaravice sastoji se u umjerenosti kod stola. Ona u pravilu nastaje kad
previše i prebrzo jedemo. Ako ste već pojeli previše, evo nekoliko savjeta koji će Vam pomoći da se zauvijek
oslobodite neugodnog ţarenja.
Uzmite sredstvo za ublaţavanje kiseline. Tablete ili kapi koje moţete dobiti bez recepta, mogu ublaţiti
ţgaravicu. Nalin M. Patel, M.D., gastrulog i savjetnik na sveuĉilištu Illinois u Urbana-Campaignu, preporuĉuje
uzimati lijek ako je to potrebno, svakih 6 sati. Pazite samo da nc pretjerate s koliĉinom, jer to moţe izazvati
zatvor ili proljev.
Ne zaboravite popiti lijek prije spavanja. Ĉak i ako ste ga zaboravili preku dana, pokušajte svakako popiti lijek
prije spavanja kako bi ,te se zaštitili od prejakih ţeluĉanih kiselina. Douglas C. Walta, M. D., gastrolug s
praksom u Portlandu, u Oregunu kaţe da
Je li to zaista ţgaravica?
Ako simptomi ne popuštaju, postoji mogućnost da patite od neceg drugog, a ne obiĉne ţagaravice. David
Taylor, M.D., kaţe da stalna ţgaravica moţe biti znakom ozbiljnih oboljenja. Kod judi koji stalno pate od
ţgaravice moţe se raditi o upali jednjaka, ĉiru na ţelucu, ĉiru na dvanaesnikre, a kod starJih osoba ĉak i o raku.
Ţgaravica moţe biti simptom bolesti srĉanih sudova, pa mogu nastupiti problemi sa srcem. Ako Vaši simptomi
ne nestaju, posjetite lijeĉnika.
najveća oštećenja nastaju noću jer je tada Vaš jednjak izloţen velikoj koliĉini kiseline, pa se puno više oštećuje.
Drţite boĉicu s li
jekom na nućnom ormariću da ne za
boravite uzeti veĉernju dozu.
Drţite glaw povišenu. Juš jedna mogućnust da zaštitite jednjak tukom spavanja je da drţite glavu u povišenom
poloţaju. Tada se sila teţe brine za tu da sadrţaj ţeluca ostane na svom mjestu. Patel savjetuje da se dio kreveta
na kojem drţite glavu povisi pudmetanjem drven~h blokova kako bi bio 15 -ak cm viši od druge strane.
Popijte ĉašu mlijeka. Taylor kaţe da mlijeko ponekad neutralizira kiseline i spreĉava ţgaravicu.
194
DOKTOR U KUĆI
Bacite vodeni krevet. Walta tvrdi da ljudi koji pate od ţgaravice ne bi smjeli spavati na vodenom krevetu. Ovaj
savjet judi nerado slušaju. Na vodenom krevetu ĉovjek leţi na ravnom, vodom ispunjenom madracu, pa je
nemoguće drţati glavu povišenom kako bi se sprijeĉilo vraćanje ţeluĉanog sadrţaja.
Izbjegavajte kauĉ. Ma koliko god to izgledalo primamljivo, nemojte prileći nakon jcla. Ljudi koji legnu punog
ţeluca sami izazivaju tegobe. Nakon jela ostanite sat vremena u uspravnom poloţaju, savjetuje Patel.
Ne jedite prije spavanja. Patite li od ţgaravice ne smijete leći odmah nakon jela. Lijeĉnici preporuĉaju posljednji
obrok uzeti 2-3 sata prije lijeganja. U meĊuvremenu tijclo tnora ostati u uspravnom poloţaju, sve dok se sadrţaj
ţeluca ne probavi.
Ne uzimajte repete. Kad previše pojedemo, to sliĉi napuhanom balonu, kaţe Walta. Ako ga jako napuhnete i za-
tim pusite, zrak brţe izlazi. Ţelndac nadut od previše jela i pića moţe se djelomiĉno isprazniti u krivom smjeru.
Olabavite remen. Nemojte nositi odjeću usku u bokovima, savjetuje Patel. To pomaţe dizanju ţeluĉane kiseline
u jednjak.
Smršavite. Ako ste izvana obloţeni masnim jastuĉićima, sigurno ih imate i iznutra. Mast oduzima prostor
lJašem ţelucu. Ako naslage pritišću ţeludac, to moţe pospješti dizanje kiseline.
Dijete u trbuhu nije krivo. Iz istih razloga kao i masne naslage, dakle prostornih, i trudnoća moţe biti razlogom
ţgaravice. Zbog toga buduće majke moraju paziti na ishranu i odbaciti pogršno mišljenje da moraju jesti za
dvoje. Mislite na to da imate samo jedan ţeludac, bez obzira jestc li trudnica ili ne. Sva pitanja o pravilnoj
ishrani i dobivanju teţine u trudnoći treba Vam pojasniti obiteljski lijeĉnik.
Budite u formi. Ţgaravicu dobivaju pasivni ljudi. Akn ste jelesno aktivni, gotovo nikada nećete patiti od ţgara-
vice. Ĉak i lagana tjelesna aktivnost koja se redovito
Heimlichova metoda ne pomaţe
Walta upozorava da ţgaravica moţe biti vrlo štetna. Ţeluĉane kiseline mogu ponekad toliko sprţiti jednjak da se
na njemu stvaraju oţiljci. Zbog toga se jednjak suţava, pa se moţe dogoditi da hrana zastane u njemu.
Ĉovjek kojem je nešto zastalo u jednjaku, moţe i dalje govoriti i disati, kaţe Walta. To ne utjeĉe na disanje.
MeĊutim, ako se jednjak iznenada sasvim zatvori, više ne moţete progutati slinu.
Heimlichova metoda, koja se upotrebljava za vaĊenje predmeta iz dušnika, ne moţe se upotrebiti u takvom
sluĉaju. Lijeĉnik mora u pravilu upotrijebiti poseban istrument koji se uvodi u jednjak, kako bi se uklonili ostaci
hrane. Dakle, ako osjećate da Vam je nešto zapelo u grlu ili imate teškoća s gutanjem sline, poĊite lijeĉniku.
provodi, npr. svakodnevna šetnja, moţe poboljšati probavne stnatnje. Tpak, s vjeţbanjem priĉakajte par sati jer
se nakon jela ne biste trebali izlagati većim fiziĉkim naporima.
Hranite se uravnoteţeno. Taylor preporuĉa prehranu s malo masti i visokim udjelom ugljikohidrata i vlakana.
TakoĊer kaţe da treba izbjegavati peĉena i masna jela jer je njihova probava dulja. Ponekad i jako zaĉinjena jela
mogu izazvati ţgaravicu.
Oprezno s kavom. Problem nije toliko u kofeinu, koliko u uljima koja sadrţi kava, ĉak i ona bez kofeina. Ova
ulja mogu biti uzrok ţgaravice. Pokušajte smanjiti koliĉinu kave i provjerite jesu li se simptomi smanjili.
195
DOKTOR U KUĆ7
Oprez i kod peperminta. Ĉini se da kod nekih ljudi i pepermint uzrokuje ţgaravicu. lzostavite pepertnint nakon
jcla i provjerite pomaţe li to.
Štedljivo s paprom. Ljudi koji patc od ţgaravicc trebali bi izbjegavati papar, tvrdi Kimra Warren R.D., nu-
tricionist u bolnici St. Vincent i Medical Centreu u Yortlandu. Upotreba crvenog i crnog papra moţc pogoršati
ţgaravicu, pa ih korititc štedljivo.
Ne dajte se izbaciti iz takta. Taylor tvrdi da stres u velikoj mjeri potiĉe ţgaravicu. On moţe uzrokovati pojaĉano
luĉenje ţeluĉane kiseline i slabljenje mišića koji zatvara jednjak.
Izbjegavajte hladno pivo. Alkohol moţe opustiti mišić jednjaka, kaţe Taylor. Ali moţe i nadraţiti ţeludac, što
uzrokuje dizanje kiseline.
Izbjegavajte ugljiĉnu kiselinu. Uazirana pića i limunade mogu pojaĉati ţgaravicu. UQjiĉrra kiselina oslo-
hadanjem CO~ uzrokuje nadimanje ţelura, ĉirru dolazi do dizanja kiselina u jednjak, objašnjava Yatcl.
Odaberite pravo sredstvo protiv bolova. Ako upravo namjcravatc popiti par aspirina, razmislite još jednom.
Aspirin, Ibuprofen, odnosno srcdstva koji ovi lijekovi sadrţe mogu nadraţiti jednjak i ţcludac, upozorava
Walta. Umjesto njih radijc uzmite Paracetamol.
196
1)OKTOrĉ U KU(:1
LUPANJE SR~A 7 naćina da ga savladaĉe
romantiĉnog stajališta, lupanje srca znaĉi da ste sc zaljubili. U mcdicinskom ţargonu to pak znaĉi,
da s Vašin~ srccnt nešto nijc u redu. Općc je poznato i sasvira ncrn~alnc da srcc brţc kuca kcd tjclcsnih napora
ili uzbudcnja. Tijclo u takvim trcnucitt~a trcba višc kisika, pa srcc ubrzava i kn· brţc c>pskrbljuje kisikurn.
Unatuĉ brţcrn pulsu, ritarn otkucaja ostajc normalan. Kad napc,r prcstanc srcc pon<n~o kuca norroalnu. tj, s
prc>sjcĉnc 72 udarca u rrrinuti u rcdovitim razmacima. Ali normalan broj c>tkucaja rnoţc sc krctati od -lf) (kod
spavanja) d<> 1f)() (kod sportaša).
Ĉ:csta smctnja ritma naziva sc ekstrasistola, tj. prcuranjcni otkueaj. U tom slnĉaju udarac iz gornje ili dc>njc
klijetke dolazi ranijc od oĉeklvanog. Nakon toga nu~ţcnw c>sjctiti zastrašujućc dugu pauzu, za vrijeme kojc
osjcćamo lagano škakljanjc u grlu i praznintt u ţclucu. Zatirn slijedi glasni otkucaj srca, nakon ĉega simptorni
r~cstaju kako su i poĉeli. (Ovaj dodatni otkucaj ponekad i nc pritnjetimo.)
Svatko jc vcć doţivio prcuranjeni otkucaj. Ponckad je taj osjećaj tako nejasan i brz da ga i ne primjctimo.
1'rimjećujcu~o ga za vrijeme odmora, kad nismo zaokupljeni drugirn stvarima. Ako pokušavatc zaspati takav
Va.š otkucaj moţe sprijeĉiti u torne. On se javlja i kod zdravog srca kao i kod onog koje je oštećeno bolcšću.
Iako je to neugodno, u pravilu nije ništa ozbiljno. (Ako ĉešće osjećate aritmiĉne otkucaje ili bolove, ako ostajetc
bez daha, ako Vam se vrti u glavi i/ ili imatc muĉnine, proĉitajte Srcedrapatelji.) Ipak, moţete nešto poduzeti da
bi stabilizirali otkucaj srca.
Pripazite na kofein. Kofein je sredstvo kojc djelnje na ţivĉani sustav i potiĉe rad mozga, a nalazi se u kavi, ĉaju,
koli, i ĉokoladi. U malirn koliĉinama moţe Vas razbuditi da nc zaspete za pisaćim stolorm. No, kod vcćih
koliĉina mobu se kod osjetljivih ljudi javiti lupanje srca ili druge smetnje. Kofein moţe izazvati ovisnost pa se
ponekad teško odviknuti od proizvoda ko
Nekontrolirano lupanje srca
Više vrsta lijekova izdanih na recept i bez njega djeluju poticajno, pa mogu uz ostale simptome izazvati i brţe i
snaţnije kucanje srca. Ako uzimate neke od slijedećih lijekova i osjećate lupanjc srca, to je vjerojatno povezano.
Nemojte sami prestati s uzimanjem lijeka, već porazgovarajte s lijeĉnikom.
· Antidepresivi
· Sredstva za smanjenje apetita (sa i bez amfetamina)
· Lijekovi za astmu (koji djeluju na simpatikus i Theophyllin)
· Lijekovi protiv kašlja i prehlade (kapi za nos, sprejevi i inhalatori koji sadrţe sredstva za smanjenje oteklina)
· Sredstva za poboljšanje koncentracije · Lijekovi protiv narkolepsije
· Lijekovi za štitnjaĉu
je svakodnevno konzumirarmo. Ali odvikavanje sc isplati, kaţe Johnatan S. Steinberg, M.D., direktor odjcla za
aritmiju srca u bolnici St_ Luke's-Rc>oscvclt Hospital Ccntcr u NewYorku.
197
UOKTOR U KU<:1
Srcedrapatelji
Iako povremeno lupanje srca, osobito ako je uzrokovano naporima ili uzbuĊenjem, nije razlog za uzbunu,
postoje smetnje srĉanog ritma koje to jesu i zbog toga se smjesta trebaju lijeĉiti, kaţe Johnatan S. Steinberg, M.
D.
Koje vrste lupanja srca zahtijevaju daljnje pretrage? Odgovor na ovo pitanje ovisi o ostalim faktorima.
Pojavljuje li se lupanje iznenada, ponavlja li se uĉestalo u kratkom vremenu, lupa li srce brzo, vrlo snaţno i
dugotrajno, vrti li Vam se u glavi i osjećate li izmaglicu? Ako imate neki od ovih simptoma, posavjetujte se s
lijeĉnikom.
Pojave li se tri ili više preuranjenih otkucaja nazivamo ih tahikardija. Ona moţe nastati u bilo kojem od ĉetiri
srĉana suda. Aritmija srca javlja se zbog anumalija u protoku krvi, zbog kojih srce usporava ili uopće ne dolazi
do otkucaja. Svaki od ovih sluĉajeva moţe biti opasan i treba se pomno ispitati. Lijećnik Vam moţe odrediti
nošenje srĉanog monitora koji 24 sata ili dulje biljeţi sve elektriĉne signale kako bi se pronašla i ispitala anoma-
lija. Lijeĉnik moţe provesti i ostale specijalistiĉke preglede.
Koliko kofeina je previše? Odrţavajte unos kofein niţim od 500 mg dnevno, savjetuje Steinberg. Šalica filter
kave sadrţi prosjeĉno 150 mg kofeina. Ista šalica ĉaja koji je provrio 3 - 5 minuta sadrţi 20-50 mg kofeina. Cola
napitci sadrţe pribliţno 35-45 mg po pakovanju od 0,33 1. Kad raĉunate svoju dnevnu potrošnju kufeina uzmite
u obzir da on muţe biti sadrţan i u lijekovima protiv kašlja i prehlade, protiv menstrualnih tegoba i u tabletama
prutiv boluva. Paţljivo proĉitajte upute u kutiji s lijckum.
Bez nikotina. Uz štete koje nanosi ostalim dijelovima tijela, nikotin šteti i srcu i moţe uzrokovati nepravilnusti
otkucaja. Ako se još niste odviknuli od pušenja, ne odgaĊajte više.
Opustite se. Anksiozna stanja su jedan od najĉešćih razluga za lupanje srca. Brige i stres zaista mogu povećati
broj otkucaja, primjećuje Linda E. Rosenfeld, M. D., asistentica medicine i pedijatrije na sveuĉilištu Yale
Universiry School of Medicine u New Havenu, u Connecticutu. Strašljivi ljudi k tome puno svjesnije percipiraju
tjelesne funkcije, kao npr. lupanje srca, ĉak i ako su one posve normalne.
Ranije podite na spavanje. Ako ste u posljednje vrijeme pokušali izdrţati s premalom koliĉinom sna, lupanje
srca moţda je znak upozorenja. Tijekom noćnog sna tijelu je potrebno man~e krvi zasiĉene kisikom, pa se srce
moţe odmuriti od kunstantnog pumpanja. Nakon nekoliko prospavanih noći Vaše lupanje srca moţe nestati,
tvrdi Steinberg.
Provjerite ţeljezo u krvi. Lupanje srca moţe biti znak anemije. Glavna zadaća krvi jc transpurt kisika pumoću
crvenih krvnih zrnaca u sve dijeluve tijela. Ako imare manjak eritrocita ili ţeljeza kojc je nosioc kisika u njima,
Vaše tijelo ne dobiva dovoljno kisika. Srce tada kuca brţe jcr pokušava dovcsti više krvi u organe. Ono
pokušava kvantitetom nadoknaditi kvalitctu. Ako ste jako anemiĉni, vjerujatno ste vrlo umorni,
198
DOKTOR U KUĆI
a koţa Vam je, osobito na dlanovima, izrazito blijeda, primjećuje Arnold J. Greenson, M.D., profesor v
medicine i di- : rektor labora
torija Cardiac lectrophysiology Laboratory
u bolnici Thomas Jefferson University Hospital u Philadelphiji.Uzimanje namirnica bogatih ţeljezom, npr.
zelenog lisnatog povrća pomaţe, ali su Ijeĉniĉki pregled i terapija ipak neophodni. Ĉim Vam se dijagnositcira i
izlijeĉi anemija, prestat će i lupanje srca.
Odbacite tablete za mršavljenje. Pokušavate li smršaviti pomoću tableta kupljenih na svoju ruku, s kilogramima
moţete izgubiti i srĉani ritam. Ljudi s aritmijom srca ne smiju uzimati tvar propanolamin (PPA), kojeg sadrţe
takvi preparati. Takvi preparati brzo gube djelovanje, primjećuje Greenspoon. Zbog toga ih uzimamo sve više, a
puls se sve više ubrzava. Ne uzrokuju samo tablete za mršavljenje lupanje srca. Proĉitajte takoder
Nekontrolirano lupanje srca.
199
DOKTOR U KUĆI
v
SUNCANICA
21 naĉin da reguli~ate svoj termostat
onekad je jednostavno prevruće. Vrućina djeluje P vrlo iscrpljujuće, osobito kad ste prenapeti. Moţe se dogoditi
da Vam hipofiza podivlja i tjelesna temperatura izmakne kontroli.
Hipofiza je dio mozga veliĉine trešnje koji djeluje kao termostat u našem tijelu. Zahvaljujući toj ţlijezdi tijelo
ukljuĉuje svoj regulator temperature koji nas štiti od ekstremne vrućine i hladnoćc. Ako hipofiza ne obavi svoj
posao, ĉovjek obolijeva.
Posljedice previsoke temperature kontinuirano rastu i pogoršavaju se. U poĉetku osjećate samo grĉcve medu
stegnima i straţnjici, zatim slijede glavobolja i vrtoglavica. U ekstremnim sluĉajevima moţe doći do povraćanja,
pada krvnog tlaka i buncanja.
Simptomi pregrijavanja kao glavobolja, muĉnina, pojaĉano znojcnje, umor i vrtoglavica klasificiraju se kao
srednje teški. Drugim rijeĉima, nije Vam baš dobro, ali još uvijck se ne radi o toplotnotn udaru, najopasnijoj
bolesti vrućine.
Sunĉanica se ipak ne smije shvatiti olako. Time poĉinje pravi toplotni udar, kaţe Ronald Shelton, M. S.,
sportslQ trencr u Rockfordu, u Illinoisu. Kad dobijete toplotni udar hipofiza više r2e funkcionira, a hi ste u šoku.
Da bi se zaštitili poduzmitc sljedeće:
Pijte puno vode. James Rogcrs, M.D., lijeĉnik školske i sportskc medicine u Virginia Medical Ccnteru i asistent
pcdijatrije na svcuĉilištu Univcrsity of Washington School of Mcdicine u Seattlcu, predlaţc popiti litru vode
prijc ncgo što izaĊcte na suncc. Ako imate dovo jne zalihe vode, moţete se jaĉe znojiti, tvrdi on.
Ne ĉekajte ţeĊ. Ako ĉekate da se po
javi ţecl, moţete doći u opasnost, kaţe _ Shelton. Kad tijelo regira ţeĊu, već _, je prckasno. Popijtc dovoljno
vodc
prije, za vrijetne, i nakon aktivnosti, bili ţedni ili ne. Nina L. Turncr, Ph. I~., fiziolog istraţivaĉ na National
Institute for Occupational Safety and Health (N10SH) preporuĉuje
tokom aktivnosti, ili kad se pojaĉano ,% znojite, svakih 15-25 minuta popit /~ i 0,2-0,25 1 vode.
Izvaţite se. Turnerova kaţc da ĉesto mislimo da smo popili dovoljno vode iako je tijelo još dehidrirano.
Moţemo ttstanoviti koliko smo vode izgubili ako se izvaţemo prije i poslijc aktivnosti. Svaka razlika u tcţini jc
gubitak vode koji se mora nadoknaditi.
Popijte nešto hladno, ne ledeno. lako moţda ĉeznete za ledenim napitkom, bolje jc popiti nešto unjcreno hladno.
Jako hladni napitci usporavaju probavu, kaţc Turncr. Drugim rijeĉima, tijelo nc moţe tako brzo iskoristiti vodu
da bi se stabilizirao volumcn krvi.
Priuštite si specijalni napitak za sportaše. Bavite li sc sportorn koji zahtijeva izdrţljivost na duge staze, kao
maraton ili biciklistiĉke utrkc, izotoniĉni napitak kao npr. Isosport bolji je izbor od ĉistc vode. Takvi napici
imaju cnergctsku vrijcdnost, a sadrţc kalij i natrij. Za lakšu probavu razrijedite ih vodom. ,9ko stega kupi
200
T>OKTOR U KU<`I
(i ~otovo~, treba ~Qa razrijediti, što jede, to bo je, tvrdi Turner. OdrcĊcni sastojci gotovih napitaka dugo se
zadrţavaju u ţclucu. RazrijeĊena, takva su pića bolja od vode za sportskc aktivnusti kojc trajtt 2 ili više sati,
kaţe Rogers.
Ĉešće napravite pauzu. Raditc li po vrućini tnoţetc izbjeći teškoće ako se ĉešec udmarate i pc>pijete prol~ladni
napitak na nekum pruhladnom mjcstu.
Ne glumite junaka. Sportaši i radnici koji naporno rade po vrućiui ne smiju nikada pokušati ltrabro izdrţati kad
osjcte prve zaakuve prcgrijavanja. U tum slttĉaju tijelo skoro doţivljava toplotni udar, kaţc Shelton, a tu je hitni
medicinski sluĉaj. Bavitc li sc sportorn, tnarširate sa svojim urkestrum ili radite po vrućini, kratko se odmorite
ĉiui osjctite nelagodu. Ako osjetite slabost, vrtuglavicu ili tnuĉninu tnorate stati, kaţc l2ogers.
Ne dajte se zavarati. Znakovi sunĉanice ponckad st: smatraju gripom. Ako sc simptorni grip~ pojavc na vrućini,
vjerojatno to i nijc gripa. Izbjegavajtc sunce i uzmirnajtc nu~ogo tekućine.
Sklonite se u hlad. Ako se s direktnog sunca sklonite na hladnijc mjesto, moţda s klima-urcdajctn, bit će Vam
bolje jer unutarnja tjelesna tcmperatura u tom sluĉaju ponovo pada.
Lezite na ravnu površinu. Ako osjećate simptomc sunĉanice podignitc nogc; ako je mogućc, ncka tu budc na
hladnom u~jestu.
Oprezno s ledom. U rat~om stadiju sunĉanice, kod grĉeva, moţetc staviti lcd na zgrĉene mišiće.
Osigurajte struju hladnog zraka. Zrak knji struji rashladrtje koţrt, navodi Shelton_ Ukljuĉite ventilator ili se
rashladitc novinama, lcpczorn ili ncĉitn drugim. To djeluje samo ako je zrak relativnu hladan. Struja toplog
zraka ne pomaţc oboljelorn od sunĉanicc.
Obucite se lagano. Tkanina i kroj Vašc odjeće mogu biti vaţan faktor kod vrućine. Najbolja je širc>ka pamuĉna
odjcća. Pamuk je lagarza tkauina i! kojoj t~elo diše a vrućirra se rTe zadrţava, kaţe Shclton.
Galopirajući simptomi sunĉanice
Sunĉanica se vrlo brzo pogoršava. Ako oboljeli pokazuje simptome toplotnog udara, radi se o ţivotu ili smrti.
Smjesta treba pozvati lijeĉnika. Dok ne stigne pomoć, pacijenta treba hladiti lepczama ili hladnim oblozima.
Kod toplotnog udara hipotiza, naš regulator topline prestaje funkcionirati. Tjelesna temperatura opasno raste,
krvni tlak pada i pacijent moţe pasti u komu. Ako se ne pruţi hitna lijeĉniĉka pomoć, tnoţe nastupiti smrt.
Nemoguće je procijeniti kada sunĉanica moţe djelovati smrtonosno. Svaki sluĉaj treba tretirati kao potencijalni
toplotni udar, tvrdi Nina L. Turner, Ph. D.
Ĉak i prvi znaci sunĉanice vrlo brzo postaju kritiĉni. Dakle, kod prvih simptoma sklonite se s vrućine i djelujte
prije nego što bude prekasno.
Radije nosite svijetlu odjeću. Nosite svijetlu odjeću, kaţc Shelton. Tatnna odjcća zadrţava toplinu.
Nemojte se potpuno skinuti. Iako Varn se ĉini da je ugodnijc bez košulje, Vaše jc tijelo toplije golo nego
obuĉcno u ncki lagani odjevni predmet. Košulja odvodi vrućinu i znoj od Vašc koţc. Ako ne nosite košulju,
koţa se ne moţe tako brzo riješiti toplinc, tvrdi Rogcrs.
Nauĉite reći ne. Ncmojte konzumirati alkohol, osobito ako ste tjclesno aktivni po vrućini. Alkohol obiĉno
dchidrira, kaţc Turncr. Dchidracija tako dovodi do sunĉanice.
Odreknite se tableta soli. Zagrijavanjetn gubitno natrij, pa sc stoga sportašima i onima koji rade po
2()1
DOKTOR U KUĆI
vrućini obiĉavaju dati tablete soli. To uglavnom nije dobra ideja, jer znojenjem gubite mnogo vode, a ne toliko
soli. Tablete soli ne nadomiještaju izgubljanu tekućinu, a kod teških fiziĉkih napora moţemo gubiti do litru vode
u sat vremena. Uzimanjem tableta soli moţete povisiti koncentraciju soli u krvi i tako se osjećati još lošije. Vrlo
je lako nadoknaditi sol izgub jenu znojenjem putem slane hrane, kaţe Rogers.
Aklimatizirajte se. Ako planirate raditi ili baviti se spotrom po vrućini, polako navikavajte svoje tijelo. Ako ste
atletiĉar koji se bavi triatlonom, a ţelite sudjelovati u natjecanju Huwaii Iron Man, trenirajte 2-3 tjedna prije na
mjestu odrţavanja natjecanja, savjetuje Rogers, i sam atletiĉar.
Smršavite. Ljudima s viškom kilograma više smeta vrućina. Što ste deb ji, to više topline stvarate, kaţe Rogers.
Informirajte se o lijekovima koje uzimate. Mnogi rašireni lijekovi, medu ostalima Propanol, mogu prikriti
simptome ili Vas uĉiniti sklonijima sunĉanici. Pitajte svog lijeĉnika ili ljekarnika moţe li neki od Vaših lijekova
tako djelovati i kako se zaštititi.
Zaštitite djecu. Djeca brzo i lako podl~eţu sunĉanici jer se ne znoje kao i odrasli, kaţe Rogers. Zato se ne smiju
predugo igrati na suncu te trebaju piti rnnogo tekućine. Posebno su ugroţena djeca koja su već dehidrirala zbog
povraćanja ili proljeva.
202
DOKTOR U KUĆI
HEMOROIDI
14 mogućnosti da se ~~ešite mul~e
ada ste zadnji put bili na zabavi na kojoj se priĉaK lo o hemoroidima? O ovoj temi malo se govori i u krugu
bliskih roĊaka i prijatelja, iako Amerikanci godišnje troše 150 milijuna dolara na sredstva koja obećavaju
rješenje.
Hemoroidi su natekle, nabrekle vene u unutrašnjosti anusa i rektuma. Unutarnji hemoroidi izbijaju u anusnom
kanalu ili izlasku iz anusa, kada ih nazivaju prolabiranim hemoroidima. Vanjski hemoroidi javljaju se pod
koţom uko anusa, Bez obzira na to koje su vrste, hemoroidi su neugodni: bole, peku, svrbe, nadraţuju anus i
ĉesto krvare.
Otprilike polovica do dvije trećine Amerika-naca pati tokom ţivota od hemoroida. Slijedeći faktori pridonose
njihovom nastanku, a neki se mogu izbjeći:
Gravitacija. Ĉovjek hoda uspravno, pri ĉemu na sve vena u tijelu nastaje pritisak, takoder u analnom otvoru i
rektumu.
Geni. Ima li jedan od roditelja hemoroide, veća je vjerojatnost da će ih dobiti i dijete. Imaju li ih oba roditelja, to
je gotovo sigurno.
Dob. Hemoroidi se obiĉno pojavljuju s 20 godina ili ĉak ranije, ali se simptorni javljaju tek u 30-ima i kasnije.
Zatvor. Problemi sa stolicom mogu pojaĉati pritisak na vene u debelom crijevu i anusu,te ih povrijediti.
Ishrana s malo vlakana. Preradene narnirnice (proizvodi od bijelog brašna, šećera i namirnice bogate proteinima
i mastima, a siromašne ugljikohidratima) ĉine prehranu siromašnu vlaknima i time uzrokuju zaĉepljenost i
hemoroide.
Pretilost. Dodatna teţina pojaĉava pritisak na vene. Osim toga, debeli ljudi skloni su preradenim namirnicama i
mirnijem stilu ţivota.
Laksativi. Nezdrava upotreba ovih sredstava dovodi do zatvora i stoga se smatra glavnim razlogom stvaranja
hemeroida.
Trudnoća. Što je veći embrio, veći je i pritisak na podruĉje debelog crijeva. Hemoroidi koji nastaju zbog
trudnoće uglavnom nestaju nakon djetetova rodenja, osim ako nisu poswjali i prije trudnoće.
Seksualni ţivot. Analni seks takoder pritišće vene u analnom kanalu.
Dugotrajno sjedenje. Kod mirovanja srce sporije radi i krv se sporije vraća u srce.
Dugotrajno stajanje. Ljudi koji cijele dane stoje na nogama izloţeni su gravitaciji koja utjeĉe na vene.
Srećom, u većini sluĉajeva moţemo si kod hemoroida sami pomoći. Tako ne morate s nikim priĉati o tome (ako
otkrijete krv proĉitajte paragraf Moţe li u pitanju biti nešto drugo?). Slijedi nekoliko najboljih sredstava za
pomoć bolnoj straţnjici i spreĉavanje pogoršanja.
jedite više vlakana. Ljudi koji jedu mnogo vlakana r~etko pate od hemoroida, tvrdi Thomas J. Stahl, M.D., asisi-
tent opće kirurgije na sveuĉilištu Georgetown University Medical Center u Washington DC-u. Vlakna prola
ze kroz proces _ `,-:, probave bez
.;,. ...-· promjena. Pu
, tem ona upi
jaju veliku koliĉinu vode.
Kada zajedno s probavljenim tvarima stignu do debelog crijeva stvaraju obilnu tešku i meku stolicu koja se lako
eliminira. Dnevni napori da bismo uop~`e imali stolieu glavni su razlof~ stvaranju hemoroida, tvrdi Norton
Rosenberg, M. D., izvanredni profesor na klinici sve
203
DOKTOR U KUĆI
Moţe li u pitanju biti nešto drugo?
Hemoroidi se ĉesto okrivljuju kada su u pitanju drugi razlozi, objašnjava Norton Rosenweig, M. D. Svrbeţ
moţe biti izazvan slabom higijenom anusa, bradavicama, crijevnim glistama, alergijom na lijekove, perutanjem
koţe, drugim vrstama dermatitisa ili lokalnim infekcijama, ili pak prevelikom koliĉinom kave. Male pukotine u
koţi oko anusa mogu biti uzrok bolova.
Pretpostavka da krv uvijek potjeĉe od hemoroida moţe biti kobna greška, jer krvarenje takoĊer moţe biti znak
raka kolona ili rektuma. Od toga godišnje umire oko 60.000 ljudi. Ako krvarite iz anusa, što pr~e poĊite
lijeĉniku, upozorava Rosensweig. Iako je svijetlocrvena krv najĉešće znak hemoroida, nemojte se pouzdati u
vlastitu dijagnozu. Primijetite li krv, iz predstroţnosti poĊite lijeĉniku.
uĉilišta Columbus University Collegc of Physicians and Surgcons u New Yorku. Po mišljenju struĉnjaka,
polovica hemoroida moţe se izlijeĉiti samo uzimanjcm dovoljno vlakana u prchrani (vidi Jedna jabuka dncvno).
Moţc li u pitanju biti nešto drugo? Hemoroidi se ĉesto okrivljuju kada su u pitanju drugi razlozi, objašnjava
Norton Rosenweig, M. D. Svrbeţ moţe biti izazvan slabotn higijenom anusa, bradavicama, crijevnim glistama,
alergijom na lijekove, perutanjcm koţc, drugim vrstama dcnnatitisa ili lokalnim infekcijama, ili pak prevelikom
koliĉinom kave. Male pukotinc u koţi oko anusa mogu biti uzrok bolova.
1'retpostavka da krv uvijek potjeĉc od hcmoroida moţe biti kobna grcška, jer krvarcnje takoĊcr moţc biti znak
raka kolona ili rektuma. Od toga godišnje utnire oko 60.000 ljudi. Ako krvaritc iz anusa, što prije podite
lijcĉniku, upozorava ROSCI7sWClg. lako jc svijetlocrvena krv najĉcšćc znak hemoroida, ncmojtc se pouzdati u
vlastitu dijagnozu. Primijetitc li krv, iz prcdstroţnosti poĊite lijeĉniku.
Pijte dovoljno tekućine. 1'ijtc dovoljnc> vodc kako biste pospješili probavu. 1'rcporuĉujcmo najmanjc osam
velikih ĉaša vodc ili drugih napitaka dncvno, kaţe Gayle Randall, M. I~., profc.sorica mcdicinc na svucĉilištu
UCLA. Mislitc na tc> da voćc i povrćc osim što sadrţc vlakna, sadrţc i puno vodc.
Izbjegavajte naprezanje. Nc pokušavajtc iznuditi stolicu ako nc osjcćatc nikakvu pctrchu. Takodcr nc sjedite na
WC-u duljc ncgc> što jc potrchno. Ncnu>jtc ĉitati juĉerašnje novinc sjcdcći na WC:-u, savjctujc Rosen-wcig.
Ako stc upravo imali stolicu, neka ostanc na tome.
Slušajte prirodu. S drugc stranc, nc trcba prcvišc ĉckati s odlaskom na WC. Što dulje stolica ostajc u pos-
ljednjem dijelu crijeva, to više vode gubi, što je ĉini tvrdom i suhom. I'ri današnjcm brzom stilu ţivota nc
preostajc puno vrcmena za odlazak na WC, kaţc Stahl.
Pokušajte s drugim poloţajem. Ncki Ijudi smatraju da jc ĉuĉanje prirodniji poloţaj za praţnjenjc crijcva od
sjedenja, što u našim WC-ima uglavnotn nije moguće prakticirati. Pokušajte poloţiti noge na stolĉić i privući
koljena na grudi, savjetuje Randall.
Pobrinite se za meku stolicu. I'onckad prehrana s puno vlakana i uzimanje tekućina nisu dovoljni da se
oslobodinto kroniĉnog zatvora. U tom sluĉaju moţda biste trebali zamoliti lijeĉnika za ncko srcdstvo za ĉišćenje
kojc omekšava stolicu (npr. Colacc ili Corrcctol) ili za srcdstvo kojc sadrţi prirodnc tvari (npr.
2()4
DOKTOR U KUĆI
Mctamucil i Effer-Syllium). Ipak, struĉnjaci se slaţu da j. prchrana bogata vlaknima najboljc i najsigurnije
sredstvo prutiv zaĉepljenosti. Nikad, ponavljam, nikad ne uzimajte laksative koji djeluju na mišiće crijeva i
rektuma.~Duţa uputreba uvih proizvoda moţc uzrokuvati trajnc smetnje i nadraţivanje crijeva. Izbjegavajte
mineralno ulje, jer ono moţe sprijeĉiti apsorpciju vaţnih hranjivih tvari, kao štu je vitamin A. Uobiĉajeni
lak,ativi su kratkotrajno riješenje koje moţe uzrokovati dugoruĉne prubleme, tvrdi Rosenweig.
Šetajte. Reduvitu kretanje putiĉe probavu. Nije potrebno baviti se napurnim sportovima. Duga, brza šetnja
takoĊer djeluje vrlo dobro.
Pazite na higijenu. Yazite da Vam rektalnu pudruĉje uvijek bude ĉisto. Ostaci stolice mogu nadraţiti koţu, kao i
grub toaletni papir. Randallov prijedlog: Sjedeći na WC-isperite podruĉje anusa ĉistom vodom. Oprezno osušite
i nanesite puder, najbolje neparfumirani i bez sadrţaja talka. Praktiĉne, ali skupe, cu gutove vla
Lijekovi bez recepta
Preparati protiv hemoroida koji se nude u parfumerijama, mogu ostvoriti samo dio onog što obećavaju:
kratkotrajno ublaţivanje boli i svraba. Tvrdnje da njima moţete izlijcĉiti hemoroide i nadraţenu koţu, uglavnom
su netoĉne.
Takva sredstva dustupna su u tri oblika:
Sredstva za ĉišćenje, ĉepići, kreme i masti. Sredstva za ĉišćenje su djelotvorna, ali mnogo skuplja od isto tako
djelotvorne tople vode. Neki struĉnjaci smatraju da ĉepići ne koriste, jer mogu iskliznuti do gornjeg rektuma,
dakle, daleko od mjesta na kojem trebaju djelovati. Masti su masne i zadrţavaju vlagu, što moţe dovesti do
daljnih upala. Kreme, posebno hidrokottizonske kreme su su djelotvorne, ali duţom upotrebom moţete postati
ovisni o njima. Osim toga, one mogu stanjiti koţu.
Ameriĉka udruga Food and Drug Administration propisala je ĉvrsta pravila za preparate protiv hemoroida:
· Borna kiselina više nije dopuštena. Iako ne šteti zdravoj koţi, u dodiru sa sluznicom, ona je toksiĉna. · Ne
smiju sadrţavati sredstva protiv bolova, jer ţivci rektalnog podruĉja ne reagiraju na bol, pa su stoga nepotrebna.
· Zabranjeni su lanolin-alkoholi, riblje ulje, i peruanski balzam. Ovi proizvodi doduše nisu stetni, ali nisu ni
djelotvorni protiv hemoroida.
· Proizvodi muraju nositi sljedeći natpis: Ako Vam se stanje ne popravi u roku od 7 dana, ili se pogorsa,
posjetite lijecnika.
Iako Vam je nakon upotrebe ovih preparata na prvi pogled bolje, na duţe staze, oni mogu više štetiti nego
koristiti. Neki od njih zabranjeni su ljudima koji pate od odredenih bolesti, npr. srĉanim bolesnicima ili
dijabetiĉarima, stoga uvijek procitajte uputstvo sredstva koje ţelite kupiti. Osim toga, mnoga sredstva sadrţe
tvari koje mogu izazvati alergijske reakcije, npr. astringenti, sredstva za smirenje, sredstva za zastitu koţe.
Takve alergije mogu kod nekih ljudi biti gore od samih hemoroida.
· Proizvodi koji tvrde da smanjuju hemoroide, moraju nositi natpis: Ovaj proizvod ne smiju koristiti srcani
bolesnici, osobe s visokim tlakom, oni s bolestima štitnjaĉe ili problemima s prostatom, osim ako ga ne prepiše
lijecnik.
Strucnjaci misle da vazelin, puder, ili mast sa cinkovim oksidom djeluju isto tako dobro kao i kupovni preparati
protiv hemoroida.
205
DOKTOR U KUĆI
Ako ne prestajete štucati
Iako je to srećom rijetkost, kroniĉno ili dugotrajno štucanje moţe biti znakom ozbiljne bolesti, tvrdi George
Triadafilopoulos, M. D. On procjenjuje da postaji stotinjak uzroka. U medicinske uzroke spadaju medu ostalima
infekcije, otkazivanje bubrega, bolesti jetre, rak, rak pluća, smetnje ţivĉanog sustava, problemi kao što su ĉirevi
pa ĉa i infarkt. Doslovce sve što pogada glavu, prsa i t~elo, izvještava National Heart, Lung and Bloud Institute
u Bethesdi, u Marylandu. Ljudi obiĉno štucaju 3-5 puta godišnje, kaţe Howard Goldin, M. D. U pravilu raapad
štucanja ne traje više od pola sata, pri ĉemu štucamo u ritmitkim intervalima od 30 sekundi. Treba se zabrinuti
samo ako štucanje traje duţe od sat vremena, a nuta ne pomaţe. Ako has štucanje budi noću, takoder podite na
pregled, kaţe Allan Burke, M. D.
U nekim sluĉajevima lijeĉnik moţe prepisati anticide ili sredstva za smirenje. U teškim sluĉajevima kroniĉne
štucavice moţe se operativno odvojiti ţivac dijafragme od ošita kako bi grĉevi prestali.
ţne maratniceza ĉišćenje tug podruĉja. Nu ĉak i one mogu nadraţiti koţu, tvrdi Randall. Ako ih ţelite isprobati,
mogu se nabaviti u ljekarnama i parfumerijama.
Dobro se isperite. Ostaci sapuna takuder mugu nadraţiti anus: Nakon svakog kupanja i tuširanja dobro ispertite
anus, savjetuje Randall.
Odbacite sapun. Aku sapun unatoĉ paţljivom ispiranju nadraţuje anus, potraţite u ljekarni ili parfumeriji
specijalna sredstva za pranje tog podruĉja. Upotrebljavajte ih prema priloţenim uputama.
Isprobajte novi jastuk za sjedenje. Morate li na poslu cijeli dan sjediti, nabavite okrugli jastuĉić. Takvi jastuci
nisu skupi, a smanjuju pritisak na osjetljivo podruĉje. Ipak, što ĉešće treba ustajati od stola i protegnuti r:oge,
kaţe Stahl.
Opusitite se u sjedećoj kupki. Sjednite u kadu napunjenu oko 10 cm toplom vodom, na ukruglo smotan ruĉnik.
Polusatna sjedeća kupka 3-4 puta dnevnu smanjuje upaljeno podruĉje i pomaţe kod grĉeva, kaţe Randall.
Toplina pomaţe. Nemate li vremena za kupku, krpa namoĉena toplorn vodom takoĊcr moţe ublaţiti bulove.
Smršavite. Ako ste preteški, i Vašoj straţnjici će koristiti mršavljenje. Naravnu, to će koristiti ĉitavom tijelu.
206
DOKTOR U KUĆI
v
STUCAVICA
13 metoda koje vr~edi iskušati
o je rejleks, isto kao i podizanje noge kad l~as lyeĉnik T udari ĉekićem po ko jenu, objašnjava štucanje George
Triadafilopoulos, M.D., gastroenterolog i izvanredni profesor medicine na sveuĉilištu University of California u
Davisu. Štucamo kad se podraţi ţivac lutalica (vagus) ili jedan od njegovih ogranaka koji vode iz mozga u donji
dio tijela. Vagus prenosi podraţaj na ţivac dijafragme, koji vodi do ošita, mišića smještenog ispod pluća, koji
pornaţe kod disanja. Ošit na to reagira grĉevima koji podraţuju štucanje.
Struĉnjaci tvrde da štucanje najĉešće uzrokuju probavne smetnjee. Srećom, to nije ništa drugo do dosadna
smetnja. Zbog ĉega onda štucamo naizgled bez razloga? Još ne postoji toĉan odgovor na ovo pitanje. Struĉnjaci
ipak znaju da štuca ĉak i dojenĉad, i da taj refleks ostaje saĉuvan cijeli ţivot i javlja se 3-5 puta godišnje.
Većina kućnih lijekova protiv štucanja djeluje na dva uaĉina. Neki pokušavaju još jaĉe podraţiti vagus. Ţivci
regiraju na razliĉite podraţaje, npr. teperatura, okus, objašnjava Triadafilopoulos. Ako jedan podraţaj nadjaĉa
drtxgi, vagus obavještav mozak da postoje vaţnije stvari. Mozak tada iskljuĉuje štucanje. Druge rnetode koje
utjeĉtt na disanje povisuju sadrţaj ugljiĉnog dioksida u krvi. Za tijelo je eliminacija C02 vaţnija nego štucanje.
Ovdje ćete pronaći prokušana sredstva iz oba tabora:
Zaĉepite uši. Neki Lijeĉnici preporuĉaju da zaĉepimo uši, ali ne zato da ne bismo ĉuli svoje štucanje. Ĉini se da
vlakna lutajućeg ţivca dopiru do uha. Ako podraţimo tamnošnje ţivĉane završetke, vagus reagira. Pritisak koji
tada osjećamo u ušima je sliĉan refleksnom nagonu za povraćanje, koji osjećamo ako gurnemo prst duboko u
jednjak, kaţe TriadaFlopoulos. Ostali lijeĉnici smatraju da ipak ne bismo smjeli gurati u uši ništa manje od
lakta, kako ne bismo nadraţili ili oštetili unutrašnjost uha. Ako dakle, izaberete ovu metodu za borbu protiv
štucanja, budite oprezni, i ne gurajte prste predaieko u uho.
Pustite da Vas uplaše. Kod naglog straha vagus reagira jaĉe nego sve ostalo. To je mehanizarrc sliĉan onom
kojeg koriste rodite ji kad d~ete konstantno plaĉe. Iz frustracije i b~esa roditej vikne na d~ete kako bi prestalo
plakati zapanjujće, d~ete najĉešće odmah prestane, kao na zapov~ed, kaţe Triadafilopoulos. Vagus moţete
ustišati ako ga prestrašite.
Popijte vode. Gutanje vode prelada štucanje, što moţe smiriti ţivce. Isti uĉinak ima grgljanje vode.
Pokušajte sa šećerom. Mary Poppins pjevala je o tome da šećer olakšava gutanje lijeka. Pi
tan~e ~e samo pomaţe li kod štucanja? Mnogi struĉnjaci vjeruju u to. Time se podraţavajr~ ţivĉani završeci u
ustima, objašnjava Triadafilopoulos. Uzmite ĉajnu ţliĉicu šećera i pokušajte ga staviti na straţnji dio jezika,
tamo gdje osjećamo kiselo. Na taj naĉin šećer najbolje djeluje.
Povucite se za jezik. Štucanje moţete zaustaviti ako isplazite jezik i povuĉete se za njega, kaţe Howard Goldin
M. D., protesor kliniĉke medicine Medicinskog centra The New York Hospital-Cornell Medical Center u
NewYorku.
Škakljajte se. Škakljajte meki dio nepca štapićcm od vate kako biste se riješili štucavice. Ili, ako Vas to zabavlja,
pstite da Vas škaklja netko drugi.
Zadrţite dah. Zaĉepite nos i zatvorite usta kao da skaĉete u bazen.
207
DOKTOR U KUĆI
Moţe li u pitanju biti nešto drugo?
Hemoroidi se ĉesto okrivljuju kada su u pitanju drugi razlozi, objašnjava Norton Rosenweig, M. D. Svrbeţ
moţe biti izazvan slabom higijenom anusa, bradavicama, crijevnim glistama, alergijom na lijekove, perutanjem
koţe, drugim vrstama dermatitisa ili lokalnim infekcijama, ili pak prevelikom koliĉinom kave. Male pukotine u
koţi oko anusa mogu biti uzrok bolova.
Pretpostavka da krv uvijek potjeĉe od hemoroida moţe biti kobna greška, jer krvarenje takoĊer moţe biti znak
raka kolona ili rektuma. Od toga godišnje umire oko 60.000 Ijudi. Ako krvarite iz anusa, što pr~e poĊite
l~eĉniku, upozorava Rosensweig. Iako je svijetlocrvena krv najĉešće znak hemoroida, nemojte se pouzdati u
vlastitu dijagnozu. Primijetite li krv, iz predstroţnosti poĊite lijeĉniku.
Štucajte u vrećicu. Kad dišemo u papirnatu vrećicu to djeluje kao zadrţavanje daha. Povisuje se sadrţaj C02 u
krvi i tijelo je zaposleno njegovom razgradnjom.
Uzmite sredstvo za smanjenje kiseline. Jedna do dv~e tablete trebale bi biti dovo jne, osobito ako uzmete one
koje sadrţe magnez~, kaţe Allan Burke, M.D., asistent i profesor kliniĉke neurologije na sveuĉilištu North-
western University School of Medicine u Chicagu. Magnez~ spreĉava nadraţivanje i smiruje ţivce, dodaje on.
Jedite sporije. Ljudi koji prebrzo jedu najĉešće ne ţvaĉu dovo jno dobro, što uzrokuje štucanje, kaţe
Triadafilopoulos. TakoĊer ne gutamo samo hranu. Izmedu komadića hrane nalazi se zrak, objašnjava on.
Ţvaĉite svjesno i pijte u malitn gutljajima.
Ne jedite previše. Kad je ţeludac prepun, lako poĉinjemo štucati. Triadafilopoulos ima teoriju zašto probavne
smetnje izazivaju štucanje. Ako previše ili prebrzo jedemo, tijelo si pomaţe štucanjem kako bi probavi dalo
vremena da se oporavi.
Izbjegavajte jako zaĉinjena jela. Neki zaĉini nadraţuju sluznicu jednjaka i ţeluca. Istovremeno se kiselina iz
ţeluca moţe dići u jednjak, a njen višak moţe izazvati štucanje.
Ne pijte previše. Alkoholna pića takoĊer mogu nadraţiti jednjak i ţeluda. To moţe s vremenom oštetiti sluznicu
jednjaka. MeĊutitn, alkoholizam nije jedini razlog. Na nekim zabavama, osobito studentskim, natjeĉe se u
brzom ispijanju pića. To se naziva akutnim unošenjem namirnica. probavni organi nadraţeni su alkoholom a
jednjak se zbog velikih gutljaja toliko širi da poĉinjemo štucati.
208
I>OKTOR U KUĆ:I
VISOKA RAZINA KOLESTEROLA
21 metoda kako je sniziti
S rĉani udar je glavni razlog smrti u SAD-u. Samo 1989, prema podacima organizacije American
Heart Association (AHA), od srĉanog udara umrlo je 497.850 Amerikanaca.
Sto uzrukuje srĉani udar? U većini sluĉajeva do napada dolazi kad jc dotok krvi u jedan dio srĉanog mišića
znatno reduciran ili posve prestaje, izvještava AHA. Uzrok ovc blokade su masne naslage u srĉanim arterijama,
znak arteriosklerozc, koju uzokuje oboljenje srĉanih arterija.
Ne zna se toĉno odakle ove masne naslage, no glavni uzroci su previsoka razina kolesterola u krvi, nasljedna
sklonost artcriosklerozi ili poosmakla dob (55`%> ţrtava infarkta starije je od 55 godina, 45% mlade od 65 a 5%
mlaĊe od 40 godina). Ostali mogući razlozi srĉanih bolesti su, prema podacima AHA-e pušcnjc, povišen krvni
tlak i muški spol (nakon klimaktcrija kod ţcna se povećava rizik, pa postaje gotovo jcdnak kao i u muškaraca).
Nc moţete promijeniti svoje godine, spol ili gene, ali moţete promijeniti naĉin ţivota i tako smanjiti rizik od
srĉanih oboljenja. 1'rvi korak k tome je sniţavanje razine kolesterola (vidi takoder Nisko, graniĉno, previsoko -
što znaĉe vrijednosti?) Sljedeći savjeti Vam mogu pomoći kod tog prvog koraka:
Promijenite naĉin ţivota. Ţelite li sniziti razirtu klesterola i poštediti srce, ntorate prorn~eniti naĉirr razmiš
janja. ne po rnaţe još jedrta kratkottrajna, bezukusrta d~eta, objašnjava IT~nry 131ackburn, M. D., profesor
javnog zdravlja na klinici Mayo i profesor medicine na sveuĉilištu Minnesota u Minneapolisu. Morate zapoĉeti
sa zdravim stilom ţivota, koji uk juĉuje c~elu obite j, tvrdi on. Ako ĉlanuvi obitelji trenutno nisu ugroţeni, ne
zanĉi da će ta
ko i ostati. Rizik raste s godinama, i ţivotna nam je zadaća stjecanje dobrih navika. U to spada i izbjegavanje
yo-yo dijeta, koje znaĉe brz gubitak i ponovno dobivanje teţine. Dokazano je da takve dijete povisuju razinu
kolesterola u krvi.
Nikad nije prerano. Najvećem riziku od srĉanih bolesti izloţeni su ljudi s arzinom kolestrola većorn od 240.
Takve vrijednosti ipak mogu biti varljive, kaţe William P Costelli , M. D., direktor najstarije i najvaţnije klinike
za istraţivanje srĉanih bolesti u SAD-u, Framingham Heart Study u Massachusettsu. Osobe ĉ ja je ukupna
razina kolestrola izmedu 150 i 250 najĉešće su ţrtve infarkta, tvrdi on. Mnogi l~eĉnici to ne razuntiju. Navedena
grupa s najvećim rizikom (razina kolestrola viša od 240) predstav ja samn 20% svih ţrtava. Ĉak i ako su Uaše
vrijednosti niske ili graniĉne, trebate pripaziti na stil ţivota, preporuĉa Costelli.
Ignorirajte eksperimente. Ovaj tjedan su aktualne riţine mekinje, prošli tjedan su bile zobene mekinje i riblje
ulje. Sve to hvaljeno je kao rješenje Vašeg problema s kolesterolom. Iako su Amerikanci poznati po stalnom
traţenju preĉica, to nije uvijek preporuĉljivo kad se radi o zdravlju, objašnjava Basil M. Rifkind, M. U., F. C. R.
I?, voditelj odjela za mctabolizam lipida i aterogenezu na institutu National Heart, Lung and Blood Tnstitute u
Bethesdi, u Marylandu. L-rlo smo oprezni s tim ĉudotvornim sredstvima, kaţe on. Kad netko ima previsoku
razinu kolesterola znamo da konzumira previše hrane koja sadrţi mnogo masi i kolesterola. problem treba
sasjeći u korjenu, umjesto da se pouzdavamo u bijeli luk, vlakna ili rib je u je.
209
DOKTOR U KUĆI
Dijeta organizacije American Heart Association
Slijedeći prehrambeni sa~ jeti AHA-a trebali bi sprijeĉiti srĉane napade, infarkte i ostala srĉana oboljenja kod
zdravih, odraslih osoba.
1. Ukupna koliĉina masti mora iznositi manje od 30 % ukupnih dnevnih kalorija.
2. Zasićene masnoće ne smiju ĉiniti više od 10% dnevnih kalorija.
3. Koliĉina višestruko nezasićenih masnih kiselina ne smije biti veća od 10 % dnevnih kalorija.
4. Dnevni unos kolesterola mora biti niţi od 300 mg.
5. 50 % ili više dnevnih kalorija trebaju biti ĉisti ugljikohidrati, pri ĉemu su najvaţniji sloţeni ugljikohidrati.
6. Ostatak kalorija trebaju ĉiniti proteini.
7. Koliĉina natrija ne smije premašiti 3 g. (3000 mg)
8. Konzumacija alkohola ne smije premašiti 30-60 ml etanola dnevno. 60 ml 100 vol. % whiskyja, 0,25 1 vina i
0,75 1 piva sadrţe pribliţno 30 ml etanola.
9. Ukupni unos kalorija mora biti dovoljan za odrţavanje teţine peporuĉene u tabelama visine i teţine
(Metropolitan Life Insurarece Company, NewYork, 1959).
10. Prehrana treba biti raznovrsna.
Izbjegavajte zasićene masti. Mnogi ljudi pogrešno vjeruju da imaju povišen kolesterol jer uzimaju previše
namirnica koje sadrţe kolesterol. To nije sasvim toĉno, kaţe W Virgil Brown, bivši predsjednik AHA, profesor
medicine i direktor odjela za arteriosklerozu i metabolizam lipida na sveuĉilištu Emory University School of
Medicine u Atlanti. Glavni razlog viskoe razine kolesterola u krvi je konzurniranje hrane s previše zasićenih
masnoća, dakle onih koje se nalaze u mlijeĉnim namirnicama,te namirnicama ţivotinjskog porijekla. Štetno je i
djelomiĉno hidrirano ulje koje sadrţi poluzasićene masne kiseline, tj. tvari koje povisuju sadrţaj kolesterola u
masnoćama. Najbo je pravilo je drţati se musnoća kojz pri sobnoj ten2peraturi nisu tekućo, kaţe Brown. Kad
jedete npr. margarin, birajte onaj najmekši, u posudicama ili plastiĉnoj ambalaţi.
Ĉitajte etikete na mesnim proizvodima. Male naranĉaste etikete na mesnim proizvodima u SAD-u ncmaju veze s
ponudom robe, već ocjenjuju meso, kaţe Costelli. Prime, Choice i Select sluţbene su kratice Ameriĉkog
ministarstva poljoprivrede za masno, manje masno i nemasno. Prime sadrţi 40-45°/~ masnoća, Choice 30-40°I°
a Select 15-20%. Za dontĉak ruĉak i veĉeru slobodno moţete pojesti Select hamburger od govedine, a da ne
prekoraĉite dozvoljenu koliĉinu zasićenih masnoća, dodaje Costelli.
Izraĉunajte koliĉinu masti. Savjeti AHA -a pokazuju Vam koliki postotak Vaše dnevne prehrane smiju ĉiniti
masnoće (vidi Dijeta organizacije American Heart Association). l,ećina etiketa samo navodi koliĉinu masti
ugramima, ali ne i njen postotak, pa moţe biti teško ustanoviti što toĉrzo jedemo, kaţe Costelli. On preporuĉa
brojanje masti u gramima. Koliko grama masnoća i koliko grama zasićenih masnoća je dnevno dozvoljeno?
Pornnoţite ukupan broj dnevnih kalorija sa 0,3 i podijelite to sa 9. Ovako ćete dobiti dozvoljenu koliĉinu masti
izraţenu u gramima. Morate dijeliti sa 9 jer svaki gram masti sadrţi 9 kalorija. Sada pomnoţitc broj dnevnih
kalorija sa 0,1 i podijelite rezultat s 9. Dobili ste dnevnu koliĉinu zasićenih masnoća.
_9ko dnevno konzumirate 2000 kalor~a, udio zn.sićenih masnoća nebi srnio pr~eći 22 g, kaţe Costelli. Pro-
sjeĉni Amerikanac konzumira dvostruko toliko.
210
DOKTOR U KU('I
Što moţete pojesti s 22 g masti? Jedna porcija Choice (srednje masne) govedine sadrţi 12-15 g masti, a ne-
masna samo 2-10 g. Jušna ilica maslaca ima uko 7 g, dok tnnoge vr;te rnargarina sadrţe samo 1 g. Sami zbrujite.
Ako daklc, iz svake grupe odaberete samo nemasne proizvude, ostaje Vam još dovoljno zasićenomasnil kalorija
da si priuštite smrznuti jogurt, ĉija jedna ĉaša sadrţi samo 2 g. zasićenih masnoća.
Pomalo pretjerajte. Iaku AHA savjetuje uzimanjc camo 30% dnevnih kalorija u obliku masnoća, mnogi
kardioluzi smatraju da je sigurnije i bolje pojesti još manje od toga (prosjcĉni Amcrikanac dobiva 37-4U%
dnevnih kalorija iz masti). Takve ekstremne njere prikladne su za osobe s visokr'n: faktornm rizika, kaţe
Blackburn. Tu znaĉi znatnu smanjenje unusa masti. Muţete reducirati masti na 5% dnevnih kalorija bez ikakve
štete. Prcgledali smo stanovnike Japana koji dobivaju 9-12% kalorija iz masti, i otkrili da su zdravi i maju vrlo
nisku razinu kolesterola. To je vrijedno truda.
Što ĉešće jedite vegetarijanski. Kolesterol se nalazi samu u ţivutinjskim masnoćama, a namirnicc ţivotinjskug
porijekla ĉesto imaju viši sadrţaj masti (iznimka su proizvodi od obranog mlijeka). Namirnice biljnug porijekla
ne sadrţe kolesterol i manje su masne. masnoće kujc sadrţe, uglavnom su višestruko i jednostruku nezasićcne i
zdravije od zasićenih, kaţe pctcr P. Cuhn, M.D., šef kardiolugije na sveuĉilištu Stqate Univcrsity of Ncw Yurk u
Stuny Brouku. (Iznimka ,u palmino i koko·ovu ulje i ulje palminih sjemenki i djelomiĉnu hidrirane masnoćc
koje sadrţe veći diu zas~ćenih masnih klselina). Uĉinit ćete uslugu svujim arzterijama ako konzumiratc više
biljnih bjalanĉevina kua tnahunarke, integralne ţitaricc i suju, a masne ţivotinj;ke namirnicc reducirate na
minimum.
Jedite više ugljkohidrata. Ako konzumirate višc sloţcnih ugljikuhidrata brţc: pustajetc siti i imate ma
nje mjesta za masno meso i deserte, kaţe Cohn. U sloţene ugljikohidrate spadaju voće, povrće, tjsetenina,
integralne ţitarica i riţa.
Roštiljajte. Grill i kuhanje na pari naĉini su ;prcmanja hrane koji štede srce, kaţe Brown, jer za njih nije
potrebna masnoća ka o za peĉenje.
Skinite koţicu s peradi. Pureća i pileća kuţica ,trogo je zabranjena z aune koji smiju jesti malo masnoća. Ona
sadrţi mnogo zasićenih ma,noća.
 Odreknite se
 peciva. U raz-
                                                     ~
 liĉiti m vrstama
                                                   .e \
 pecwa krye se
              ić
 mnugo zas
                 e-
 nih masnoća,
 kaţe Brown.                               .
 Ona se ĉesto
                                             ,
                                                    o
sprema~u s ma- °o slacem ili ma
;ću, koje treba izbjegavati u di
jeti s malo zasićenih kiselina. Drţite se integralnog kruha i peciva i proĉitajte etiketu na ambalaţi kako biste
saznali što sadrţi.
Jedite ribu. Ribljc uljc eksponirano je proteklih godina u medijima kao sredstvo koje reducira kolesterol. Ta
sluzava nrasa sadrţi visok udio omega-3 lziselina, koje se povezuju s nisleom razc'nom holesterola, ohjašnjava
Blackburn. On preporuĉa više ribe u prehrani (kao zamjenu za neke mesne proizvode), kako bi iskuristili ulje u
prir~dnum obliku.
Štedljivo sa ţutanjkom. Muţetc poje:ti jaja koliku hoćete, ali bez ţutanjka. On sadrţi vise od 50 % masti i puno
kolesterola. Ţutanjak se ĉestu krije u gutovim proizvodima, dakle paţljivu ĉitajte ctikctu na pakova
211
DOKTOI~ U KUĆI
Visoki, graniĉni, previsoki - što znaĉe vrijednosti?
Prema podacima AHA-a, manje od 200 mg kolesterola po decilitru krvi znaĉi niski rizik od srĉanih boljenja.
Vrijednosti od 200-240 mg su graniĉne, a više od 240 mg opasno visoke.
Iako je ukupna razina kolesterola vaţna, ostali faktori takoder imaju vaţnu ulogu. Ako je ukupna razina
kolesterola graniĉna, ali razina HDL-a (dobrog kotesterola) vrlo niska, osoba ima vrlo visok rizik oboljenja. U
pravilu je kljuĉan odnos izmedu LDL~a (lošeg kolesterola) i HDL-a.
Idealna vrijednost HDL-a je veća od 50, objašnjava W Virgil Brown, M. D. Idealna razina LDL-a je ispod 130,
od 130-160 je graniĉna a iznad 160 riziĉna, tvrdi on. Iako ove vrijednosti nisu apsolutne jer ulogu igra i razina
triglicerida, ipak se priliĉno toĉno moţe izraĉunati rizik oboljenja. Znamo da rizik obo jerja raste Z-3 % sa
svakim dndatnim postotkom ukupnog kolesterola, kaţe Brown. Za osobu s razinom kolesterola 220 rizik je 10
% viši od osobe s razinom 200. Osoba s razinom kolesterola 250 ima 50 % viši rizik.
nju. AHA prcporuĉa ne više od tri ţutanjka tjednu, ukljuĉujući i onc kojc pujcdctc u gotovim proizvodirna.
Smanjite porcije mesa. Na taj naĉin moţctc ograuiĉiti unu, za,ićcnih masnuća a da se nc odrcknctc odrczaka,
kaţc Bruwn. Smanjite koliĉinu mesa, pa i peradi na 9(l ~. pn porciji, ,avjc tujc un. Ako je ruĉak ve~etarijanski,
naveĉer sm~ete pnjesti ĉak 180 g. 90 ~. od~ovara veluirzi špila karata, kaţc Bruwn.
Odreknite se iznutrica. lznurice, kau i jaja, zahoravite, kaţe Brown. lkao sadrţe puno ţcljcza i protciua, imaju
visuk udio ma;ti i kolestc rola. Sjetitc sc da se i pašteta dobiva od jetrica, pa ,toga treba ugraniĉiti i njenu
koliĉinu.
Jedite više vlakana. Dokazano je da vlakna topiva u vudi (nalaze sc u voću i rnekinjama) snizuju razinu
kolcstcrola, kaţc Brown. McĊutim, trcha ih konzumirati u vclikim kolićinama. Zdjclica zobcnih pahuljica
vjerojatno neće prumijcniti rnnogo toga, l~a bi dobili 10 qrarna vla~ana (koliĉina potrebna za sniţn je razirm
knlesteroln), morate pojesti 250 ,~ znbcnn~ brašrta, kaţe Bru~vn. On prcporuĉa uzimanjc jcdne ća~nc ţliĉica
psyllituna, kao ao je Mctamucfl, ĉiwc ,c po,tiţu mnogo holji rezultati. Psylliurrt mnţc knd osoba ĉije crr
vrijednosti knleternla jnš uvijek ~raniĉne, rruatnĉ prornjeni prehrane, cniz~ti razinu LI~L-a za dodatrtih R-1(1
%, tvrdi Bruwn. Nu, nljc putrcbno pretjcrivati. Koliĉine vcće od 10 g ncćc povećati djeluvanjc. Yoţcljno jc
tijclo pu,tupno navikavat~ na vlakna, kako bi sc moglo prilagodit~.
Hranite se kao ostatak svijeta. Ĉetiri rrcili~arde· .cvjetsko~stanovn~štva rrzirrta dnevno IS~q ili rrcarrjc
zasićeuih rrrasrzoća, kaţc Co,telli. Gdje ţive ti judi? U.~1<~i, africi i Latirtckoj,9nu·riri. Tamo <ivi 4 rrzil~arrlc
ljrrdi knji nikad rteće dol~iti arteriosklero:rr. Knd bicrrtn sc rni ostali nro~li ltrarriri kao orti, rceccali (ri
yroblerrri c krvotokorn, ir farkri i srĉane bolecti, Ţivjcli Izismo ~ Qndirta drrţe. šrn rrijc prrrto, ali više nebi Liln
srĉanih rrdara u dnbi od 4U, 50, lU, 7l) ili BU,~odina. To jc rtaš arrtericki <an.
Prestanite pušiti. Svi znanu~ da pušcnje izaziva rak pluća i puvcćava opasnust ud intarkta, ali rijctki znaju da
uno puvi.ajc razinu kulcstcrola, kaţc Bruwn. Kad presranete prrširi va~ IfI~L <rraĉajnn naraste, objašnjava on.
Yu;aĉ dvije kutije cigareta dncvnu muţe povisiti ,vuj FIDL, kolcstcrul za H bodova nakun prcstanka pušenja.
212
uorcron u rzućr
Svakodnevno gimnasticirajte. Istraţivanja su pokazala da rcdovito aerobno vjeţbanje moţc povisiti razinu I
II~L-a, tvrdi Brown. Kretar je poruaţe i pri mršavljerju, što takoder pozitivno djeluje na kolesterol, kaţe on. Ueć
sa.svim malo krctanja nakon par mjeseci sniţava trigliccrine i vrijcdnosti LDL-a, a puvećava HI~Lvrijcdnu.sti.
Brown preporuĉuje 30-45 rminuta laganc gimnastike dncvno, npr. šetajte pet puta tjedno. Vaţno je povisiti puls
i odrţati ga povišcnim najmanjc 20 minuta. I~odaje da nijc potrebno izvesti sve vjeţbe odjednonr. Moţcte npr.
parkirati 500 nr dalje od radnog mjesta i ostatak puta hodati. Koristite stepenice mnjesto lifta. Svaka sitnica se
broji.
Shvatite da nikad nije prekasno. Ĉak i ako ste već doţivjeli infarkt, ili imate sitnptome srĉanih oboljenja,
promjena naĉina ţivota moţe pomoći, kaţe Rifkind. Lijcĉnici su ranije mislili da promjem ne pomaţu mnogo
ako već irnate bolcsno srce. Danas vlada drugaĉije rnišljenje. Kod takvih judi poţe jrca razina l2olesterola je
zviatrro rtiţa rreQo kod zdravih, kaţe on. Idealnn razina kolesterola u lervi za rvjih je 160-970.
Rjeĉnik za srce
Sljedeći pojmovi upotrebljavaju se u vezi s kolesterolom i bolestima krvoţilnog sustava:
LDL: lipoprotein niske gustoće, loš kolesterol koji se ĉesto povezuje s nastankom arterioskleroze
HDL: lipoprotein visoke gustoće, dobar kolesterol koji štiti od arterioskleroze
Triglicerin: masna kiselina u krvi, ĉije mjerenje takoĊer ukazuje na rizik od srĉanih oboljenja
213
DOKTOR U KUći
v
POVIšEN KRVNI TLAK
14 naĉina za sniţavanje tlaka
Prema najnovijim podacima American Hcart P Association-a (AHA), broj Amerikanaca koji su bar jednom
lijeĉeni zbog previsokog tlaka popeo se na 62.770.000. To je gotovo ĉetvrtina populacije SAD-a. Prema
izvještajima AHA-a od direktnih posljedica tog oboljenja godišnje umire 31,630 pacijenata. Daljnjih 147,470
smrtnih sluĉajeva uzrokuje moţdana kap (krvni ugrušak u mozgu). To je najĉcšći uzrok smrti povezan s visokim
tlakom. Još 2.980,000 Amerikanaca preţivjelo je moţdani udar. Mnogi od njih su teški invalidi koji se ne mogu
brinuti o sebi.
O visokom tlaku govorimo kad krvni tlak (sila kojom srce pumpa krv u artenja i kroz cijeli krvotok) ima
sistoliĉku vrijednost (gornju) veću od 160 a dijastoliĉku (donju) iznad 95, kaţe William P Costclli, M. D.,
direktor najstarijeg i najvaţnijeg instituta za istraţivanje srĉanih bolesti u SAD-u, Framingham Hcart Study u
Framinighamu, u Massachusetsu. Graniĉnc vrijcdnosti tlaka su 140-159 (sistoliĉki) i 90-94 (dijastoliĉki).
Vrijednosti niţe od navedenih su normalne. Osim moţdanog udara, visoki tlak moţe bti uzrokom sljcpoće,
otkazivanja bubrega kao i oticanja srca, što dovodi do njegovog otkazivanja.
Koje su riziĉnre grupa stanovništva? Ljudi u ĉijim obiteljima su se javljalc srĉane bolcsti, crnci (vjerojatnost da
će imati povišen tlak kod njih je za trećinu veća nego kod bijelaca), stariji i pretili ljudi. Veći rizik takoĊer imaju
trudnice, te ţene koje uzimaju pilulu.
No, dobra vijest je da uz pomoć svog lijeĉnika hipertoniju moţete drţati pod kontrolom. To iapk nije
sasvim jednostavno, već morate promijeniti naĉin ţivota i razmišljanja. Ponekad ććete do kraja ţivota morati
uzirnati lijekove. Ali u svakom sluĉaju, morate se odreći nekih loših navika i prihvatiti nove koje pomaţu
Vašem zdravlju. Napori će sc zasigurno isplatiti u obliku duţeg i zdravijeg ţivota. U Vaše zdravljc!
Prihvatite bolest. Moţda zvuĉi trivijalno, ali prvi korak u kontroliranju krvnog tlaka sastoji sc u prihvaćanju
problem, kaţe David B. Carmichael, M.D., medicinski direktor kardiovaskularnog instituta u bolnici Scripps
Mcmorial Hospital u La Jolli, u Kaliforniji. Pacyenti rnoraju prihvatiti ĉinjenicu da pate od hiperton~e, kaţe dr.
Carmichael. Najteţi pac~enti su agresivni muškarci u 40-ima, koji dolaze l~eĉniku na rutinsku kontrolu i tada
saznaju da imaju povi.šen tlak kojeg ubuduće treba kontrolirati. Ĉesto odb~aju povjerovati u to. Kad razncislim
koji su pac~enti tokom godina napustili moju ordinaciju, rekao bih da su to pacijenti s hiperton~om. Carmichael
usporeĊuje ovu vrstu stava s ulaskom u neki klub. Morate ĉiniti odreĊene stvari, ići lijeĉniku, redovito uzimati
lijekove, promijeniti navike pri jelu i javljati lijeĉniku izraţane simptome. Morate pristupiti klubu.
Smršavite. Neovisno o visirzi vašeg tlaka, prekonjerna teţinauv~ek pridonosi njegovom povećanju, kaţe Roben
A. Phillips, M.D., Ph.D., direktor odjela za bolesti visokog tlaka i voditeljobuke na odjelu za kardiologiju u
Mount Sinai Medical Centeru u New Yorku. Mršav janjem se tlak snizuje. To doduše ne vr~edi za sve jude, ali
ipak za većinu. Dr. Phillips objašnjava da sa svakim izgubljenim kilogramom tlak pada za jedan. mršavljenje je
uvijek korisno, pa i kod teške hipertoni
214
DOKTOR U KUĆI
je. Kod lakše hipertonije mršav jenje moţe zam~eniti l~ekove, kaţe dr. Phillips. Costelli smatra da je i mali
gubitak teţine bolji od nikakvog. Najĉešći problem kod bolesti visokog tlaka je graniĉna hiperton~a, j. kada je
sistoliĉna vrijednost izmedu 140-149, a d~astoliĉna 90-94, kaţe Costelli. Rizik nioţdanog udara za te pac~ente
je trostruko veći. Svi on mogli bi se izl~eĉiti kad bi smr-šavili samo 5 kg.
Nabavite kućni tlakomjer. Ako Vam je dijagnosticirana hipertonija, ili lijeĉnik ţeli provesti više mjerenja moţe
Vam preporuĉiti nabavu tlakomjera. Mjerenje tlaka kod kuće ima
nekoliko prednosti. Prva i osobito vaţne je da odmah saznajete kad Vam se tlak opasno povisio i moţete pra
vovremeno poći lijeĉniku. Druga prednost je ta što štedite, je r ne morate toliko ĉesto ići k lijeĉniku. Dr.
Carmichael kaţe da su kućni tlakomjeri već vrlo rašireni. Aparatom n~e teško rukovati. Ako se pac~ent boji
sam mjeriti tlak (neke jude uhvati panika kada vide da im tlak raste), to moţe uĉiniti netko drugi, npr. braĉni
partner. Mjerenje treba obav jati svaki dan u isto vr~eme i u istim uvjetima. Carmichael kaţe da osiguranje
uglavnom preuzima troškove nabave tlakornjera ako ga je prepisao lijeĉnik.
Sastavite program vjeţbanja. Uz skidanje kilograma, vjeţbanje moţe biti vrlo korisno za pac~ente s visokim tla-
kom, kaţe Phillips. Medutim, pacijenti koji pate od teške hipertonije trebaju poĉeti s vjeţbanjem tek kad je tlak
pod kontrolom. Pacijenti s lakšoni hipreton~om
mogu provoditi aerobne vjeţbe tri puta jedno u trajanju od 20-30 minuta. Vjeţbanjem se ĉlak sniţava za 8
bodova, na minimalno 12 sati. Prije poĉetka vjeţbanja konzultirajte se s lijeĉnikom, osobito ako se bavite
sjedilaĉkim poslom. Najbolje aktivnosti za sniţavanje tlaka su šetnja, jogging, penjanje stepenicama, plesna
aerobika, plivanje, voţnja biciklom, tenis, skijanje, skateboard ako i svi ostali sportovi kod kojih je puls povišen
najmanje 20 minuta. Anaerobni sportovi kao što je npr. dizanje utega, sklekovi i zgibovi mogu ĉak biti opasni za
pacijente s hipertonijom. Smijete se baviti njima samo uz izrazito dopuštenje lijeĉnika.
Redovito uzimajte lijekove za sniţenje tlaka. Najveća opasnost kod hipertonije je ta da do poslijednje faze, koja
moţe biti smrtonosna, dolazi bez simptoma, objašnjava Carmichael. Zbog toga je ĉesto nazivaju tihom smrću.
Ako ne popijete lijek nećete se osjećati lošije, kao bolesnici koji pate od nekih drugih kroniĉnih bolesti kao npr.
dijabetesa. MeĊutim, bolest u vašem tijelu napreduje, oštećuje oĉne arterije, bubrege, srce otiĉe itd. Ne popijete
li lijek, tlak moţe narasti još više nego na poĉetku bolesti. Pouka priĉe: Ako ne uzimate l~ekove, još uv~ek se
niste pomirili sa svojom bolešću, kaţe Carmichael.
Priviknite se na manje slanu hranu. Ne postoji sumnja u povezanost krvnog tlaka i koliĉine soli u ishrani, tvrdi
Jeffrey A. Cutter, M.D., specijalist za tlak i šef odjela Prevention and Demonstration Research Branch u
Nacionalnom institutu za srce, pluća i krv u Bethesdi, u Marylandu. Mi Amerikanci konzumiramo mreogo više
soli nego je potrebno, navikli smo se rm okus, no
215
UOKTOR U KUĆI
naše osjetil ookusa je prilagod jivo. Ljudi koji manje sole jela, nakon nekog vremena osjećcju slani okus i kod
znatno manje koliĉine soli neqo ran~e. Cutter kaţe da prosjeĉni Amerikanac dncvno uzima 8-10 g soli.
Istraţivanja su pukazala da srnanjenjem unusa soli za 1/3 moţe znatno sniziti krvni tlak. Kao kratkoruĉni cilj
treba si pustavlti ,manjenj koliĉinc soli na 6 g dnevno. Dugotrajni cilj treba biti smanjenje na 4,5 g.
Ĉitajte etikete. Kako ćcmo saznati kuliko suli unosirnu? Ĉajna ţliĉica saadrţi 2 grama, a to je gotuvo polovica
prcporuĉene dnevnc koliĉine. Cutter tvrdi da odrasli Amcrikanac dncvnu konzutnira 1,5 ţliĉicu. K tome dolaze
juš dvije ţliĉice kuje konzumira nesvje;nu. Ta jc sol skrivena u gutuvim, smrznutim jelima, konzerviranum
povrću, pa ĉak i u anticidirna. na rno
nogirn etiketama navodi se kuliĉina natrija u miligrarnima. Dr. Cutter kaţc da muţemu izraĉunati kuliĉnu soli
pomnoţimo li koliĉinu natrija sa 1,5.
Smanjite potrošnju alkohola. Ograniĉimo li potrušnju alkuhola na jcno piće dnevno (40 ml ţestokog pića, 1/5 ml
vina, 340 ml piva) ne pustuji upasnost od hipertonije. Uzimamo li dvustruko ili trostruko toliku, povećava se
rizik ud hipertunijc.
Pojedite bananu. Kalij jc tvar koja (uz lijekuvc) dukazanu snizuje krvni tlak, kaţe Cuttcr. On dodajc da je vrlo
teško toliko povećati unos kalija da bi sc dobio taj uĉinak. Odredeni dodaci mogu koristiti, ali se na smiju
upotrcbljavati bez lijeĉniĉke dozuvlc, jcr mogu biti upasni za pacijent s odreĊenim zdravstvenim tegobama.
Cuttcr kaţe da pro,jeĉni ĉuvjck trcha 3-4 dncvnc porcije vuća i/ili povrća bugatog kalijem.
Trudnoća i hipertonija
Ako patite od hipertouije a ostali ste trudni, trebace što prije pvsjetiti lijeĉnika kaku biste se s njim dogovorili
kako drţati stanje pod kontrolom za vrijeme trudnoće.
Volumen krvi se za vrijeme trudnoće udvostruĉuje, ĉime se srce izlaţe znatnom naporu. Povećanje volumena
vjerojatno je zarlog sto mnoge ţene koje nisu iamle problema s tlakom dobivaju hipertoniju u trudnoći. To se
stanje naziva trudnoćom inducirana hipertonija. Kod hipertonije u trudnoći javljaju se dva problema. Kao prvo,
ovo stanje je vrlo opasno jer postoji rizik moţdanog udara, perklampsije (bolest ĉiji su simptomi nagli dobitak
teţine, skupljanje vode u tkivima, zamagljen vid i drugi), rodenja mrtvog djeteta, preranog roĊenja ili premale
teţine djeteta.
Mnoga istraţivanja su pokazala da dodatnim uzimanjem kalcija u trudnoći s pouzdanošću mo-ţete sniziti tlak,
kaţe istraţivaĉ John T. Repke, Ph.D., iz instituta Johns Hopkins. Njegovi rezultati pokazuju da trudnice trebaju
1,5 -2 puta veću dnevnu dozu kalcija da bi im se tlak stabili zirao. Prije nego što pocnu s uzimanjem dodataka ili
povećaju dnevnu koliĉinu namirnica, trudnice bi se trebale pusavjetovati s lijeĉnikom.
Preporuĉena dnevna doza kalcija u trudnoći iznosi 1200 miligrama. Ta je koliĉina sadrţana u otprilike 8 porcija
obranog mlijeka, jogurta ili brokolija.
Drugi problem je u tome što se tlak vrlo teško regulira bez lijekova, a lijekovi štete razvoju fetusa.
216
UOKTOR U KUC`I
Pojedetc li dvostruktr koliĉinu, to moţe osjetno pozitivno djelovati na tlak. Što je veća koliĉina voća, veća je i
korist. Namirnice s monogo kalija su banane, groţĊice, ribizl, rtilijeko, jogurt i sok od naranĉc.
Pijte mlijeko. istraţivanja su pokazala da dodatkom kalcija u prehrani nu~ţcmo utjecati na tlak, kaţc Phillips.
Iako djelovanje nije osobito vcliko, dodatnih par ĉaša obranog II711~eka, nemasnog jogurta Ili zclena salata
zasigurno Uam ncćc naškoditi.
Simptomi moţdanog udara
Osjećate li jedan od slijedećih simptoma, smjesta nazovite lijeĉnika ili kola hitne pomoći. Predugo ĉekanje ili
ignoriranje simptoma moţe znaĉiti ţivot ili smrt. Imate li neki od simptoma, ali Vam se stanje popravi u roku od
24 sata, moţe biti da ste imali napad. Takav napad moţe biti znak da se sprema pravi udar. U tom sluĉaju ta-
koĊer srnjesta pozovite lijeĉnika.
Kod kuhanja koristite višestruko nezasićene masnoće. Mnogi ljudi znaju da mognt sniziti razinu kolesterola ako
untjesto zasićenih upotrcbljavaju višestruko nezasićene masnoće. većina ljudi meĊutim ne zna, da se na taj naĉin
moţe sniziti i krvni tlak, kaţe Jamcs A. Hearn, M_ I~., izvanrcdni profesor medicine na sveuĉilištu Alabama u
Binninghamu. Ako za kuhanje upotrijebimo ulje canole ilistric`~a, rnoţemo sniziti tlak za 10 jcdinica.
Prestanite pušiti. Cigarete su zabrana broj 1 za pacijente s hiperetonijom, kaţe Phillips. Nikotin ne djeluje samo
na tlak, već povećava i rizik od maoţdanog udara. Izvjcštaji AHA-a kaţu da nikotiu zgrušnjava krv i time
povećava opasnost stvaranja ugrušaka. Ugrušci u srĉanim arterijama mogu izazvati infarkt, a u moţdanim
moţdani udar. Dobra vijest je da prestanokom pušenja rnoţete smjesta poboljšatl svoje stanje. Dvije godine
rtakort prestanka pušenja Traš je rizik od krvoţilnih obo jenja nizak kao i kod osobe koja rtikad n~e pušila, kaţe
dr. 1'hillips. Nasuproto tomc, rizik obolijevanja od raka pluća srnanjuje se znatno sporije. Uaš lijeĉnik tnoţe
Vam mnogo pomoći u odvikavanju od pušenja. Moţc Vam prcpisati nikotinske flastere iligume za ţvakanjc
koje ća ublaţiti neugodnosti odvikavanja. I Udruga kardiologa u Vašoj regiji moţe Vam dati korisne savjete.
Nauĉite se opustiti. Mnogi ljudi krivo shvaćaju pojam hipertonjia i vjcruju da se time misli na stanje u kojem je
pacijent pretjerano napet. 'Io nije toĉno, izraz se odnosi samo na visinu tlaka. Ipak, vcćina ljudi s visokim
krvnim tlakotn su osobc tipa A - agresivni, neprijateljski raspoloţeni, frustrirani ili bijesni, kaţe
· Iznenadna slabost ili ukoĉenost lica, ruke ili noge na jednoj strani tijela.
· Iznenadna slabost ili gubitak vida, osobito kod samo jednog oka.
· Gubitak sposobnosti govora ili problemi kod govora ili razumijevanja govora.
· Iznenadna jaka glavobolja bez oĉiglednog razloga.
· Neobjašnjive vrtoglavice, slabost iliiznanadan gunitak ravnoteţe, osobito u kombinaciji s ranije navedenim
simptomima.
(Izvor: Fleart and Stroke Facts, Izdavaĉ: American Heart Association).
Cannichael. Za njih je opuštanje u obliku molitve, joge bio-fcedbacke i1i jednostavnog odmora vaţan dio
tcrapije. Ljudi moraju prepoznati svojc karaktcrnc crtc i potruditi sc da ih promijcne. Osobe kojc su stalno pod
stresotn imaju visoku razinu adrenalina u krvi. To moţc uzrokovati suţenje kapilara i grĉeve. Srcu je teško
pumpat3 krv kroz suţene kapilare, i rezultat jc povišeni krvni tlak.
217
DOKTOR U KUĆI
OSIP
14 s~edsiava za ublaţavanje osipa
sip moţete dobiti gotovo od svega: namirnica O kao što su kikiriki ili jagode, lijekova kao penicilin ili aspirin,
vitaminskih preparata, vrućine, hladnoće, sunca, sportskih aktivnosti, temperature, stresa pa ĉak i od trljanja ili
grebanja koţe.
Neka stvari izazivaju alergijskc reakcije koje su uzrok osipa, dok neke vrste osipa nemaju veze s alergijama.
Jagode, npr. sadrţe kemikaliju koja potiĉe stanice na proizvodnju histamina.
Histamini su tvari
koje nastaju kod alergija i koje su odgovorne za prelazak krvne plazme u koţu, što stvara osip, objašnjava
Phillip C. Anderson, M.D., šef dermatologije na sveuĉilištu University of Missouri Columbia School of
Medicine.
Ponekad je dovoljan vrlo mali krivac da bi izbio osip. Moţete biti alergiĉni na ribn; u restoranu naruĉite jelo
koje je priprem~eno u tavi u kojoj se prethodno pekla riba i dob~ete osip, objašnjava Larry Barish, M.D.,
lijeĉnik u centru National Jewish Center for Immunology and Respiratory Medicine u Denveru.
Nemojte zamijeniti osip s drugim promjenama na koţi. Osip ili urtikaria nastaje kada krvna plazma doprije do
koţe, ĉime nastaju nebrekline ili natekla mjesta, urtike. Ona mogu biti veliĉine gumice za brisanje na vrhu
olovke, sve do veliĉine tanjura, i uglavnom traju ponekiliko sati. No osip se moţe kontinuirano pojavljivati.
Urtike najĉešće svrbe kad nastaju.
Napad osipa uglavnom kratko traje, najĉešće tek nekoliko dana. (Ipak, neki ljudi imaju osip koji se stalno vraća
ili traje godinama.) Evo nekoliko savjeta za ublaţavanje:
Najĉešći uzroĉnici osipa
Prema podacima American Academy of dermatology slijedeće namirnice najĉešće izazivaju osip*:
kikiriki jaja
orasi grah ĉokolada jagode rajĉice
umaci kao senf, ketchup, majoneza i zaĉini svjeţe voće, osobito citrusno
kukuruz riba
svinjsko meso
Lijekovi koji najĉešće izazivaju osip su*:
Aspirin (proĉitajte uputstvo na lijekovima bez recepta koji bi mogli sadrţavati Aspirin)
Penicilin lijekovi koui sadrţe sulfonamid Tetraryclin
Kodein
* Lista nije potpuna.
Uzmite oralne antihistamine. U Americi je najpoznatiji Benadryl. Ovo sredstvo moţe izazvati umor. To
medutim, `noţe biti i dobro, jer urtike obiĉrw najjaĉe svrbe noću, kaţe Borish.
218
DOKTOR U KUĆI
Ne ĉeškajte se. Kaţe se da kod osipa ne pomaţe ni ako se milyun puta poĉešete, a već je jednom previše, kaţe
Borish. Ogrebotine mogu pogoršati lokalnu upalui izazvati još jaĉi osip.
Noću nosite rukavice. Ako mislite da ćete se ĉeškati u snu, rukavice mogu sprijeĉiti štetu.
Pokrijte napadnuta mjesta. zamotajte se elastiĉnim zavojem ili pokrijte pogoctena mjesta odjećom kako noktima
nenbi doprijeli do njih.
Isprobajte oblog od mlijeka. Namoćite krpu u hladno mlijeko i drţite ju 15 minuta naosipu. Ne smijete previše
rashladiti koţu, upozorava Judy Jordan, M. D., dermatolog u San Antoniu i glasnogovornica Ameriĉke
akademije za dermatologiju. Pazite da ugroţena mjesta samo blago rashaldite.
Ohladite poriv za ĉeškanjem. Drţite kockicu ili vrećicu leda umotanu u ruĉnik 3-4 puta dnevno po pet minuta na
koţi.
Okupajte se. U kupku dodajte pola paketića natrijevog hidrogenkarbonata ili šalicu zobenog brašna.
Nanesite kortizonsku mast. 1 °f° -tna kortizonska mast (moţete je nabaviti bez recepta) moţe ublaţiti svrab.
Pokušajte ustanoviti uzrok. Kod nevjerojatno mnoqo pac~enata uzrok se nikad ne otkr~e, kaţe Borish. Samo u
20-30 % sluĉajeva pronademo uzork osipa. Zapamtite da se osip obiĉno javlja oko pola sata nakon jela. Tek
sljedećeg jutra dobiti ćete osip od jela koje ste pojeli prethodne veĉeri.
Izbjegavajte uzrok. To je priliĉno oĉito. Ako znate da Vam hladnoća izaziva osip, ne stavljajte ruke u ledenicu.
Skok u hladnu vodu mogao bi u ovom sluĉaju biti smrtonosan, upozorava Borish. Ako ste skloni osipu, on je tad
vjerojatno izazvan stresom.
Lijeĉite infekciju koja je razlog osipu. Ako osip postane kroniĉan, uzrok mu moţe niti infekcija. Moţda imate
upalu zuba ili upalu izazvanu kvašĉevim g jivicama a da toqa nistesvjesni, objašnjavaJordan. Razmislite o svim
rnogućnostima i poĊite na lijeĉniĉki pregled.
Halo, doktore?
Mnogi osipi su kratkotrajne smetnje koje nakon par dana same prestaju. Ponekad meĊutim, osip postaje duţi
problem koji moţe biti pokazatelj ozbiljne bolesti. potraţite hitnu medicinsku pomoć imate li slijedeće smetnje:
· brojne otekline na licu i vratu · muĉninu ili vrtoglavicu
· poteškoće s disanjem · visoku temperaturu
· gubite na teţini i loše se osjećate · imate osip koji traje 4-6 tjedana
U nekim sluĉajevima osip moţe biti simptom bolesti kao što suametnje u funkciji štitnjaĉe, hepatitis,
tuberkuloza koţe pa ĉak i nekih vrsta raka, ne ignorirajte osip koji ne prolazi. Ako ste već bolesni i dobijete
osip, trebali biste obavezno potraţiti lijeĉniĉku pomoć, kaţe dr. Phillip Anderson. Osip moţe biti i znak ozbiljne
unutarnje bolesti.
Smanjite pritisak. Osip se ĉesto javlja na mjestima gdje je odjeća usko pripijena uz koţu, npr. ispod grudnjaka
ili pojasa na hlaĉama.
Nanesite hidratantnu kremu. Ako suhoća koţe pogoršava svrab, nanesite hidratantnu kremu.
Ne pogoršavajte problem. Losioni ili kreme protiv svraba mogu izazvati alergijske reakcije. Ako na takve
proizvode alergijski reagirate, nakon njihove upotrebe još Vam je gore. Ĉak ni staro kućno sredstvo protiv
svraba, losion od cinkovog silikata ne pomaţe puno kod osipa.
219
DOKTOR U KUĆ:I
HIPERVENTILACIJA 12 rtaĉina da doc~ete do zraka
N cdostatak zraka, vrtoglavica, zamagljen pogled, gluhoća, lupanje srca, bolovi u prsima. Zvuĉi loše. Što je to?
U većini sluĉajcva su ovi zatstrašujući simptomi dio stanja koje nije opasno po ţivot, a zove se hipcrventilacija.
F'roblem kod hipcrventilacije je taj što je ona uzrokovana anksioznim stanjima i odredenim navikama kod
disanja, a pogoršava je panikauzrokovana ovim zastrašujućim simptomima. Na poĉetku stanja straha tijelo
stvara vclike koliĉine adrenalina. Ono instinktivno reagira na naĉin borbe ili b~e~l, obrambenim rnehanizmom
koji nam je zajedniĉki sa ţivotinjama. Srcc brţc kuca, i krv nadire u veće skupinc mišića kako bi sc olakšao
bijeg
I Iiperventilacija nastaje kao posljcdica snaţnog Izdisanja. Ako se bojimo ili smo u panici, ĉesto izdišcmo
previše ugljiĉnog dioksida. Kada koliĉina C02 u krvi pada, krvne ţile u mozgu i drugim dijclovima tijela sc
suţavaju,a zbog borba ili bijeq reakcijc je dovod krvi u mozak ionako već samnjcn. ovo kumulativno smanjenje
dovoda krvi u mozak uzrok je vrtoglavicc, utrnutosti i%ili gluhoće. U nekim sluĉajevima ljudi hipcrvcntiliraju
sve dok se nc onesvijcste. prije ne:go sc to fogodi isprobajte sljedeće savjete:
Dišite u papirnatu vrećicu. 'heor~a koja stoji iza toge je da se C02 skup ja u vrećici, i Li ~a zatirn ponovo
udišete, objašnjava Michacl I3. I-~ellcr, M. D., F. A. C. E. I'., izvanrcdni profcsor mcdicine na odjclu za lnitnu
mcdicinu sveuĉiliš
Ne ĉinite to dobrovoljno
Neki ronioci ĉesto prakticiraju dobrovoljnu hiperventilaciju, osobito tzv Free-Divers (slobodno ronjenje), koji
ne koriste boce s kisikom i ţele na ovaj naĉin duţe ostati pod vodom.
Uĉitelji ronjenja su medutim strogo protiv toga, kaţe uĉitelj ronjenja Andy Marshall.
Uećini najbo jih svhjetskih ronilaca već se jednoni ili više puta dogodila nesvjestica, a bilo je i smrtnih
sluĉajeva. On kaţe da mnogi od ovih ronilaca prije
ronjenja više puta duboko izdahnu da nebi namjerno izbacili što više C02 iz organizma. Kako pada razina C02 u
krvi, mozak ne reagira na potrebu za disanjem, pa mogu duţe ostati pod vodom.
Zavaravaju t~elo da ima dovo jno >zisika u krvi, što je netoĉno, kaţe Marshall.
ta University of Pittsburgh School oF Mcdicine. Timc se ponovo uspostavlja normalna konccntracija C02 u
krvi.
Ne isprobavajte isto s plastiĉnom vrećicom. To Uam se moţe ĉiniti samo po sebi razumljivim, no ncki ipak
pokušavaju. Nakon takvog pokušaja bit će Varn još gore. Naime, disanjem u plastiĉnu vrećicu moţete se
ugušiti.
I'otraţite potvrdu. Tijekom napada hipcrvcntilacijc teško jc povjerovati da nismo ozbiljno bolesni. Moţe pomoći
ako Uam to kaţe netko drugi. "Sto se tiĉe terapije, najvaţnija je potvrda da smptotni nastaju zbog straha i nisu
umišljeni", kaţe John H. I'hillips, M. D., profcsor kardiovaskularne mcdicine na svcuĉilištu
220
I>()KT()12 U KUĆ:1
Tulane Univcr.ity Schuul uf mcdicinc u Ncw Orlcan,u. 1'otvrdujcmu pacijentima da sc radi u fiziĉkoj hulcsci.
Halo, doktore?
Pronadite prijatelja. Aku,je mugućc, nenu>jte se s hipcrvcntilacijum boriti ,arni, Prijatej ponekad nrnţe
raz~ovnruti s Lanta i navesti I as da rrrnje·štn brzo i plirkn, dišcre spnr~e i dub je, kaţc Hcller. U nekint
slrrĉuje·vima već je i m dovo jun.
Koncentrirajte se na nešto drugo. Aku .c pri,ilitc razmišljati o ncĉcrn dru~oni, a nc u ,vujuj panici, muţda
muţctc :ami :cbc toliku zavarati da ćctc ,c smiriti. Zami,litc trup:ku plaţu, planin;ki vrh prckriven ;nijegum ili
neki dru~;i .mirujući prizor.
Redovito se bavite sportom. Spurt jaĉa ;anu>pouzda-nje i putnaţc tijclu pri pruizvudnji cndurtina, prirodnih
srcd,twa za wnircnjc, kaţ. 1'hillip;. n~,uijc strc;a uglavnuni znaĉi i manjc hipcrvcnt~lacijc,
Upoznajte svoje tijelo. Pumućtt bio-feedhacka muţcte nauĉiti više o nmre kaku ,c va:c tijcl,> nu·i ..~ stre,om,
prcdl~ţc I~cllcr.
Procijenite svoje faktore stresa. Sjcduiro i :~rpisiro švoje i<vorc· stro_cn, tc· dolrrn ~nt~lo~rJro pnpis, kaţc
I'hillips. Otkrijtc koje stvari rnoţctc izhjcći ili prun~ijcniti. Pronaditc naĉine za bolji ţivot , taktorima stresa kujc
ne muţete prun~ijcniti.
Zadrţite ritam. Jcdctc li i ,pavate rcduvito, vjcrujatno moţcte ,maujiti nivu stre,a, pa ćetc i n~an_jc lnpcr-
ventilirati.
Reducirajte stimulanse. 1'ijctc li prcvišc kavc? K,~jc lijekuvc uzin~atc? 1'V~iilips kaţcda kufcin, tablcte za
mršavljcnjc, vclikc dozc A,pirina i srcdaava za dckongcaiju nx>~;u po~or;ati o,jcćaj ·traha i hipcmcntilaciju.
Hipervetitilacija je bolest zdravih ljudi. Ako niste sasvim mladi, a inaĉe ste dobrog zdravlja, i vjerujete da imate
simptome hiperventilacije prestanite nagaĊati i poAitc lijeĉniku.
Općenito je relativno lako d~egnosti.cirati hiperventilac~u kod mladih judi, ati kod star~ilr i judi srednje dobi
postoji veća mogućnost razliĉitih bolesti, kaţe John H. Phillips, M. D.
Ljudi koji pate od hiperventilacije imaju normalne rendgenske snimke prsnog koša a vjerujatno i normalan
EKG, kaţe Yhillips.
Ako simptomi tipiĉni za hipervcntilaciju zaista imaju fiziĉke uzroke, osoba je stvarno bulesna. Jedan od
simptoma straha su npr. poteškoće s disanjcm i kod mirovanja. Imate li taj simptom,a ne hiperventilirate nastaje
problem. Ako jc rezlog teškoćama disanja fiziĉka bolest, pacijent je izgubiu već više od 50 % funkcije pluća, 30
- ~0 °~o funkcijc ;rca ili ima tcšku anemiju , krvnim vrijednustima i,opd 50 % normalnih.
Popijte tabletu. Nekirna anithistamiru kao Bcnadryl pumaţu pri ublaţavanju ,impturna. Nekl ant~hiaamini iamju
umirujućc djcluvanje i mogu punwći kod ,trahuva. 1'ruĉitajtc priloţcnu uputstvo. Oui mo~u purnući
kratkuroĉno, ali ipak bi,te trebali ispitati i puraditi na nzrucima .vujih strahova.
Popijte ĉašu mlijeka. Ca~a mlijcka takoĊ.r itna umirujuće djclovanjc, kaţe Hcllcr.
221
DOKTOR U KUĆI
IMPOTENCIJA 17 savjeta za pobo jšanje jubavnog ţivota
mpotencija. Rijeĉ ima prizvuk slabosti, promašaja. I Ako ste impotentni moţda imate osjećaj da ste izgubili dio
svoje ĉasti, svoje muškosti, svog intez~u-iteta. Postoje razliĉiti stupnjevi problema s erekcijom. Neki muškarci
irnaju erekciju ali je ne mogu zadrţati. Neki imaju slabu erekciju. Neki imaju problema s novom partnericom,
neki pak s dugogodišnjom. A neki uopće nemaju erekciju.
Ne oĉajavajte. Moţda patite od tjelesnog ili psihiĉkog problema (ili oboje) za koji postoji odreĊeno rješenje.
Ako je Vaš problem emocionalne prirode, moţda Vam mogu pomoći sljedeći savjeti. Ako je problem medi-
cinske prirode (vidi Moţe ti to biti medicinski problem?), postoje novi kirurški zahvati i terapije koje će Vam
pomoći u ponovnom uspostavljanju seksualnog zdravlja.
Što god da bio razlog Uašeg problema, sjetite se da skaro svaki muškarac tokom ţivota irna problerna s
erckcijom. Normalni ste i niste usamljeni. Nema razloga da patite u tišini. ne dopusitte da Vam navodna
blamaţa stoji na putu k zdravlju i sreći.
Uklonite stres. Nije neobiĉna privremena impotencija, npr. nakon veće konzumacije alkohola ili stresnog dana.
Ako xnuškarac pridaje tim epizodama preveliku vaţnost i poĉne se bojati, njegov strah moţe biti uzrok
poteškoća s erekcijom, tvrdi Micheal E. Geisser, Ph. D., asistent na odjelu za kliniĉku psihologiju te psihologiju
zdravlja na svcuĉilištu University of Florida u Gainesvilleu. Nel2i se muškarci l~nncentriraju na stvari koje ih
odvraćaju od njihovih seksualnih postignuća, kaţe Geisser. Općenito im po~azujemo obrasce ponašanja koji
srnanjuju stresne situac~e i ublaţavaju pritisak da moraju postići ereke~u. Strategija koju seksualni terapeuti
ĉesto primjenjuju je sljedeća: parovima se savjetuje da ne vode Ijubav, već da se samo zagrle i miluju po ne-ero
genim zonama. nakon nekog vremena, ovisno o paru, partneri prilazc bliţe erogenim zonarna i na kraju ponovo
vode ljubav, Ideja je da se otkloni pritisak, kaţe Geisser.
Oslobodite se rutine. Seksualni problem kod mnogih je zapadanje u rutinu nakon nekog vremena, l,ad se više ne
dogaĊa ništa novo. kaţe William O'Donohue, Ph. D., asistent psihologije na sveuĉilištu Northon Illinois
University u De Kalhu. Npr. paYOVi vode jubav u 23 sata,s ugašenim svjetlima, istom predigrom itd.
Sel~sualni ţivot je priliĉno jednoliĉan. Ubrzo nam partner postaje privlaĉan poput ribe. Njegov savjet? Uvedite
promjcne, podite u hotel, promijenite okoliš. Promijenite rutinu. Kupite supruzi novo rublje. kratko reĉeno,
oţivite malo svoj spolni ţivot.
Nauĉite se opustiti. Stres, bez obzia na porijeklo, takoder moţe biti uzork problema s erekcijom. Koji god da mu
bio uzrok, teško je uţivati u seksu ako u glavi imate tisuću drugih stvari. Tljeţbe opuštanja su korisne,
objašnjava Geisser. On preporuĉa duboko disanje iliprogresivno opuštanje mišića, pri ĉemu osoba svjcsno
napinje i opušta svaki dio tijela. Vjeţbe opuštanja same po sebi nisu lijek protiv impotencije, ali mogm biti prvi
korak u poboljšanju tjelesnih funkcija.
Priĉajte o svojim osjećajima. Problcmi u vcz ili braku zloglasni su uzrok seksualnih problema, objašnjava Raul
C. Schiavi, M.D., profesor psihijatrije i direktor programa ljudske seksualnosti na svcuĉilištu Mount Sinai
School of Medicine u New Yorku. Ljutnja, odbijanje i povrijedeni osjećaji ĉesto se prenose na seksualni ţivot,
pa spavaća soba postajc bojno polje. Terapeuti se slaţu da se to najĉešće dogada ako partneri medusobno ne
razgovaraju. Tveba oblileovati i izraziti osjećaje r~eĉima, kaţe Schiavi. Osjećaji se naravno ne smiju formulirati
u obliku prijekora kao Ti si uĉiuio ovo
DOKTOR U KUĆI
i1i ono, nego prije u obliku Povr~edilo nze ili naJutilo me to što si rekao. Drugim rijeĉima, upotrebljavjate
izjave u prvom licu i naglasite svoje osjećaje, a ne partnerovo ponašanje. Ako u vezi imate pro jetno ĉišćenje,
umjesto da gomilate emocionalni otpad, ovo moţe biti prvi korak na putu k ponovnom seksualnom sjedinjenju.
Razgovarajte o seksu. Ponekad problemi s erekcijom nastaju jednostavno jer niste seksualno uzbudeni. U
takvim sluĉajevirna, terapeuti ĉesto pokušavaju pomoći pacijentima da otvorenije razgovaraju s partnerom o
seksualnom odnosu, objašnjava Geisser. Ovo moţe biti osjet jivo i neugodno podruĉje o kojem mnogi judi
negovore, kaţe on. To još više po~oršava problem. Potiĉemo partnere da govore o tome što voel u seksu, da bi
doţivjeli više zadovo jstva i više seksualnilt podraţaja. Izjave u prvont licu ovdje su k juĉ za izbjegavanje
povr~edenih osjećaja i obrambenih reakcija, kaţe Geisser. Pokušajte zamijeniti agresivne konkretnim izjavama.
Prije seksa ne konzumirajte alkohol. Pijete li alkohol ili ste ĉak pijani, to moţe zantno smanjiti seksualne
funkcije, kaţe Schiavi. Njegov je savjet jednostavan: seks i alkohol ne idu zajedno.
Prisjetite se uspješnih doţivljaja. Ako IJam stralt od neuspjeha potkopava samopouzdanje, rrtislite na pozitivne
seksualne odnose i iskustva iz prošlosti, kako bi ponovo pobo jšali samopouzdanje, kaţe Geisser. Takva sjećanja
mogu Uas uvjeriti da ćete i u budućnosti imati ispunjen seksuaini ţivot. Molimo pacijente da misle na prijašnja
pozitivna seksualna iskustva, kako bi odvratili pogled od briga za sadašnju situaciju i kako bismo im pomogli da
se saglcdaju i doţive na pozitivniji naĉin.
Ukljuĉite partnericu. Iako muškarac ima problcma s erekcijom, to je ipak problem para i treba ga zajedniĉki
rješavati, objašnjava Kenneth R. Fineman, Ph. D., kliniĉki psiholig i izvanredni profesor medicinskc psihologije
na sveuĉilištu University of California Irvine School of Medicine. Ako problem n~e medicinske prirode,
iammnogo strateg~a koje mogu pomoći. Šanse za poboljšanje su mnogo veće ako seksualrti partner sudjeluje u
Moţe li to biti medicinski problem?
Rijeĉ impotencija moţe biti nešto neprecizno i nejasno, jer ukazuje samo na probleme s erekcijom a ne na
uzroke tih problema. Razlozi problema s erekcijom mogu biti neke bolesti, (npr. dijabetes) pa sve do osjećaja
krivnje kod seksa. Kako dakle prepoznati razliku izmedu tjelsnog i psihološkog uzroka?
Oba jaktora imaju veliku ulogu, kaţe Raul C. Schiavi, M. D. Ĉak i kad pac~ent pokazuje jasan jelesni uzrok,
opet postoje psihološki faktori koji pridonose problemu. Najĉešće bolesti koje uzrokuju impotenciju su
dijabetes, bolesti srca i krvnih ţila, Parkinsonova bolest, multipla skleroza i epileps~a. Kod mladih mus"karaca
ĉesto su krive nezgode kao npr udarac u kra ješnicu, automobilske nezgode i nezgode kod skijanja. 1
hormonalne smetnje mogu igrati ulogu, kaţe Schiavi. Konaĉno, postoji i niz prepisanih lijekova koji mogu
sprijeĉiti erekciju. Najĉešći u ovoj kategoriji su lijekovi za sniţenje krvnog tlaka i antidepresivi. Naravno,
erekciju mogu sprijeĉiti i alkohol, marihuana, kokain, amphetamin.
Imate li seksualnih problema i jednu od na
vedenih bolesti, ili ste upravo poĉeli uzimati prepisani lijek, razgovarajte s lijeĉnikom, kaţe Schiavi. Lijeĉnika
biste isto tako trebali potraţiti ako niste sigurni je li Vaš problem emocionalno ili tjelesno uvjetovan.
rješavan_ju problema, kaţe Fineman. Ako imate slalnu vezu trebali biste rzviti strateg~u za uk juĉivanje
partnerice. Uvjerite ju da je ona najlogiĉn~e rješeraje problema.
223
DOKTOR U KU(`I
Shvatite da ste normalni. Ovo treba stalno naglašavati: ako imate rpoblema s erekcijom, to nikako ne znaĉi da
ste na bilo koji naĉin duševno ili tjclcsno nenormalni. Vi nistc
krivi za to. Mno~i se muškarci osjećaju krivinaa zbog svojih seksualnih problema, kaţe Gcisser. Muškarci ĉcsto
vjeruju da su izgubili dio svojc muškosti. Takvi problemi mogu
zadati udarac samopouzdanju, no ĉinjcnica jc da vcćina mnškaraca iz razliĉitih razloga prije ili kasnije ima
problema s erckcijont. Ako samo povremeno imatc tih
problcrna, pokušajte sc ne uzbuĊivati zbog njih. Ljudi su ĉestu prcstrogi smi prcnta scbi, a njihove stt partnericc
zabrinute jcr se osjećaju nevoljeno ili ncprivlaĉno. Ako sc tnnškarac prcvišc uzbudnjc i brinc zbog problcma s
crckcijcno, to nu>ţc izazvati još vcći pritisak i stralt c>d acuspjcha. Truditc sc nositi s problcmom otv«rcno i s
razttmijcvanjctn.
Proĉitajte pa razgovarajte. Mnogi seksualnl terapcttti ispitani za ovo poglavljc govorc da ih ĉcsto ĉudi koliko
tnalc> pacijcnti ztaju c> spolnom ĉinu. postoje tisućc korisnil~ infortnacija, npr. u obliku knjiga, koje Vatn
ntogu pcnnoći u rjcšavanju problcma i obostrnaorn uţivnaju u isptrnjcnotn scksualnom ţivotu, kaţc Fineman.
C:itajte razliĉite rpiruĉnike n loj temi, i to oue ozhi jne a ne pornoQrafski ncater~al, savjctujc on. Tada
Savjeti za preventivu
Neki zdravstveni problemi i povrede mogu lJas uĉiniti impotentnim, i to zauv~ek, objašnjava Irwin Goldstein,
M.D., profesor urologije na sveuĉilištu Boston University School of Medicine i jedan od direktora centra New
England Male Reproductive Center u bolnici University Hospital u Bostonu. Evo nekih savjeta za izbjegavanje
najĉešćih fiziĉkih uzroka impotencije:
Prestanite pušiti. Studije provedene na Boston University School of Medicine pokazale su da je pušenje
povezano sa zaĉepljenjem arterija u pehisu koja spreĉavaju dovod krvi potrebne za erekciju. Ovi rezultati nisu
iznenaĊujući jer je već u ranijim studijama dokazana povezanost izmeĊu zaĉepljenja srĉanih arterija i pušenja,
objašnjava Goldstein. Impotenc~a sliĉi bolestima krvnih ţila, npr. arteriosklerozi, tvrdi on. To je n principu ista
bolest, samo se odnosi na penis. najbo ji savjet: ne pušite, bavite se sportom i izbjegavajte
masnu hranu. Kratko reĉeno, pazite na svoje kardiovaskularno zdravlje. To će koristiti T~ašoj potenc~i i
seksualnom zdrav ju. Prestanak pušanja ne tnoţe popraviti već nanesenu štetu, ali moţe sprijeĉiti daljnje
pogoršanje problema.
Zaštitite spolne organe od povreda. Ĉest uzrok impotencije, osobito kod mladih muškaraca je povreda mošnji
ilipenisa. Ove povrede (i njima uzrokovana impotencija) ĉesto ne prolaze same, već je potrebna operacija. Ljudi
koji voze bicikl trebali bi posebno paziti na prec'~u bicikla, kaţe Goldstein. Ostale aktivnosti kod kojilr je
potreban oprez su karate, jahanje, rodeo jahanje i drugi sportovi kod kojih moţe doći do povrede genitalija.
Vjerujete li da su Vaši problemi s erekcijom uzrokovani takvom povredom, poĊite lijcĉniku.
22~1
DOKTOR U KUC:I
razgovarajtc o tomc. Jcdan od partncra moţda će reći To je ~llupo, drugi će mo2da odgovoriti ~ašto rze?, Gelinz
to jednorn isprobnti. Citajtc knjige o seksu ĉak i ako nc ţclitc isprobati prijcdluge.
Razvijte strategije nošenja s problemom. Kao što veliĉiva penisa nfj'e rrjerilo seksrralue sna~e, niti tzjeQova
krutost n~e takvo n jerilo, kaţe Schiavi. LJ stud~i sa ispitanih 100 zdravih star~ih pnrova prirrr~ećen je pad
seksualrte ţe je s ~astom starosti, kaţc on. Krutost penisa i uĉestalost spolztih odnosa takoder se sncar jila.
Parovi koji su razvili strateg~e rrošertja s teškoćnrna, kno rcpr. pornoć rukorrt kod uvocLenja penisa, ili dolazak
do or~Qazma alter~nativrrinc putevirna, ipak sr1 se oc~enili seJtsualno sretzairzca i zadovo jnirna u braku.
Poruka priĉc: krcativnost se isplati.
Odreknite se ljubavnih napitaka. Španjolska mušica i druga sredstva za poticanje potcncije uglavnotn su sarno
placebo: tablete šećera koje jaĉaju sarnopouzdarcje, kaţe Gcisscr. Ĉinjcnicae da još ne postoji sredstvo koje bi
pouzdano povcćavalo seksualnc sposobnosti. Sto je još gore: španjolska rnušica moţe biti opasna, pa ĉak i
snrrtonosna.
Upotrijebite maštu. Mrzogi ricuškarci s problemima erekc~e stalvo procjezjuju svoja seksr~alna dostignuća,
kaţc Schiavi. To izbacuje osobu iz ravnoteţe i dovodi do prctjerane kritiĉnosti, tvrdi on. Pokušavamo stvoriti
situaciju u kojoj je paţnja usmjercna na ncšto drugo, npr. na uţivanje u rnedusobnom milovanju s partnericotn.
Ponekad pcrporuĉujcuio i upotrcbu mašte: kon
cenrtirajtc se na seksualne fantazije kojc uk(juĉuju partnera. Timc sc promatranje svodi na tninitnurn i pojaĉava
seksualna stirnulacija.
Pokušajte mastrubirati. Strah od ncuspjcha zapravo je strah od nastupa, ali scks iztnedu partncra koji sc vole
nikad ncbi srnio biti predstava spretnna za izvoĊcnje na pozornici. Iako jc vaţno zadovoljiti partnera, ţclite
zadovoljiti i samog scbe. Mastrubacija, tj. dovodcnje sarnog scbe do orgazma moţe Vam pomoći da sc
podsjetite kako najlakše postiţete vrhunac (ako se ne pretjcruje s njom). Sljedeći korak je prenošenje ove po-
novno steĉerce sposobnosti rza seksualnu situac ju s partnericom, tako da teţište više n je na posti~nuću, nego
na iskustvn ugodnom za oba partnera, kaţe Fineman.
Ne stidite se potraţiti savjet. Ako ste pokušali svc, a uspjch izostajc, vrijeme je da potraţite tncdicinski savjet.
Studijc su pokazale da parovi mogu terapijorn i savjetovanjima znaĉajno poboljšati svoj seksualni ţivot. Gdjc
ćete potraţiti savjet prcpušteno je Vama, ali se prije toga podrobno informirajte i usporeditc informacije.
U SAD-u u mnogim drţavarna postoje rnnogi provjereni seksualni tcrapeuti. Psiholozi Vam takoĊcr mogu
pomoći. Ako je tnoguće, nabavitc doznaku. Najvaţnijc je pronaći kvalificiranog terapcuta ili psihologa koji je
već pomogao parovima sa sliĉnim problemima.
225
DOKTOR U KUĆI
INKONTINENCIJA 20 ko~aka koji će T,as dovesti do veće sigurnosti
cstc li odustali od aerobika zbog straha od nezgodc? Postajete li nervozni ako moratc na duţu vo
zn~u automobilom, a znate da uz ccstu postoji samo nckoliko odmorišta? Bojitc li se ponekad kihnuti, zakašljati
ili ĉak smijati od straha da li ćetc ostati suhi?
Umirite se, niste jedini. I Ielp for Incontinent Pcoplc (HIl') (pomoć ljudima s inkontinencijotn), organizacija
korisna cijeloj zajednici, u Unionu, u South Carolini, procjenjuje da izmedu 12-20 milijuna ljudi u SAD-u i
Kanadi patc od inkontinencijc, ĉesto šutkc. Ovaj problcm je tck zaista ncdavno priznat kao izljeĉiva tcgoba,
umjcsto da ga se jednostavno odgurne kao neizbjcţan simptom starcnja. Cinjenica je da su sc stare kulture puno
svjcsnije bavile ovim problemom. Već su stari Egipćani razvili sredstva protiv inkontinencije a u Uclikoj
Britaniji na prijclazu stoljcća, bilo je društveno posvc prihvatljivo kad bi ţcnc za vrijcmc dugc crkvenc sluţbc
ispod haljinc imalc tzv. slipper koji bi im omogućio olakšanje.
Gubitak kontrole nad mjchurom nijc bolcst, već simptom s mnoštvom uzroka. Moţe pogoditi ljudc svih dobi,
djccu kao i starijc ljudc. Ţcnc rneĊutim trostruko ĉcšće pate od inkontincncijc ncgo muškarci, zbog optcrećcnja
izazvanih trudnoćom i smanjcnja razine cstrogcna u klimaktcriju. Uzroci inkontinencijc mogu biti jcdnostavni
kao što jc lagana infckcija ili prchlada ili to mogu biti razni lijekovi, ali takodcr i posljcdica slabljenja
muskulaturc zdjclicc. Mišići zdjclicc podupiru unutarnjc organc i pridonosc zadrţavanju njihovc formc i oblika.
PoroĊaji i neki kirurški zahvati npr. histerektomija (odstranjivanjc matcrnicc) kod ţcna, ili prostatektomija
(odstranjivanjc prostatc) kod muškaraca mogu oslabiti zdjcliĉne mišićc. (Kako bise ojaĉali i oĉvrsnuli mišiće
zdjclice poglcdajtc Gimnastika protiv inkontincncije).
Postojc razliĉite vrste inkontincucijc, a jcdna osoba moţe istovremeno patiti od višc razliĉitih varijanti.
Inkontinencija nastaje zbog pritiska, zbog napornih ili spontanih tjelesnih aktivnosti kao što su igranjc tcnisa ili
kihanjc. Inkontincnciju zbog potrcbe karaktcrizira iznenadna hitna potreba za odlaskom na WC, ali osoba ne
stiţe uvijek na vrijeme. Inkontinencija zbog prelijevenja - puni mjehur izncnada poĉinjc kapati. Kod refleksne
inkontinencije ne primjećujemo potrcbu za mokrenjcm (kod rrtuškartaca je to ĉcsto zbog povećane prostate), pa
nešto ode sa stranc. Evo nekoliko savjeta koako bolje ţivjeti s tim tegobama.
Vodite dnevnik. Ovo je vrlo korisno kako bi se otkrio odrederzi obrazac simptoma, kaţe Cathcrine Jcter Ed. D.,
E. T., glavna direktorica HIP-a. Voditc li dncvnik ili urološki dnevnik, imat ćetc pregled vrctncna kao stc
urinirali i s timc povezanih okolnosti. U dncvnik treba unositi sljcdeće podatkc: vrijcme uriniranja ili kapanja,
vrstu i koliĉinu tckućinc popijenc prijc toga, koliĉinu mokraće (u ljekarni nabavite mcnzuru), koliĉinu vlage
(tnalo, srednjc, mnogo), aktivnosti kojirna stc sc bavili kad jc došlo do mokrenja, jcstc li osjetili poriv za
rmokrcnjcm. Voditc li takav dncvnik 4-7 dana prije odlaska lijcĉniku, to tnu moţc pomoći u dijagnozi vrstc
inkontincncijc i odluĉivanju o prikladnim tnctodama lijcĉcnja. Kod odlaska lijcĉniku poncsitc svc boĉicc lijkova
kojc uzimatc, jer ncki lijckovi mogu uzrokovati inkontinenciju.
Pazite što pijete. Struĉnjaci nc znaju zašto ncka pića nadraţuju mjchur i uzokuju ispuštanjc mokraćc, no tnoţe
biti korisno ako smanjitc ili prckinctc .s uzimanjcm nckih pića kako bi provjcrili poboljšava li se Vaša kontrola
uriniranja. Kofcin, kao i tvari kojc daju arornu kavi rnogu nadraţiti mjchur, (sadrţi ih i kava bez kofcina) ĉaj, još
jcdan otniljcni napitak nc djclujc sa
226
DOKTOI2 U KUĆ:1
mo dijuretski (tj. povlaĉi sa sobom mnogo vode kad prolazi kroz bubrege), već takoder nadraţuje mjehur. (HIP
preporuĉuje zamjenu ovih pića vrućim pićima dobivcnim do ţitarica). Citrusno voćc i sokovi, npr. sok od grejpa
i rajĉicc tnogu niti porblematiĉni. Prema podacima HIl'-a gazirani sokovi takoder mogu nadraţiti mjehur
(moguće je da bolje podnosite mineralnu vodu koja ne sadrţi toliko C02 kao gazirani sokovi). Alkoholna pića
treba u potpunisti izbjegavati. Najsigurnije piće: voda, moţda s malo limuna (par kapi litnunovog soka ne sadrţi
toliko kisclinc da bi povcćale problcm inkontinencije).
Isprobajte sljedeće sokove. Sok od groţĊa, brusnica i jabuka ne nadraţuju mjchur i mogu ĉak i ncutralizirati
miris urina. Iaĉudujuće, ni navanĉin sok n~e nadraţujnće jerAa t~elo preradi u alkalnu ili manje kiselu tekućinu
pr~e no što sti~en do mjehura, kaţe Jeter.
I dalje pijte dovoljno tekućine. Ljudi koji pate od inkontincncijc ĉesto previše smanje unos tekućine jer vjeruju
da će tako manje urinirati. To medutim moţe dovesti do dehidracfj'e, upozorava Thclma Wells, Plt. D., R. N., F.
A. A. N., F. R. C. N., profesorica bolesniĉke njege na školi za medicinskc scstre University of Rochester
Sclu~ol of Nursing u Rochesteru, u New Yorku. Dehidracija moţe izazvati zatvor, što opct moţe nadraţiti
graniĉnc ţivce pa dolazi do praţnjenja tnjchura. Posljcdica: inkontinencija. Umjesto da manje pijetc, ustanovite
kada pijete. Ako pijete u toĉno odreĊeno vrijcme sprcĉavate da vam se mjehur previše napuni ili previše
isprazni. Mjehur se nadraţuje ako je razina tekr~ćine preniska ili previsoka, objašnjava Wclls. Normalni mjchur
sadrţi oko dvije šalice tekućine, problcrnatiĉtli medutim ponekad sadrţe pola šalice ili ĉak do 1,5 I. Ako se noću
stalno budite radi odlaska na WC, pokušajte nakon veĉcre piti manje tekućinc. Struĉnjaci dnevno prcporuĉuju
piti 6-8 ĉaša (0,2 1) vodc.
Pazite što jedete. Kao i kod pića, struĉnajci nisu sigurni zašto odredene namirnice nadraţuju mjehur. Ipak,
pokušajte neko vrijeme izbjegavati sljedeće namirnice kako biste vidjeli poboljšava li to Vaše stanje: jaki zaĉini
i namirnice koje sadrţe npr. curry chilli, jela od rajĉice, šećer, med, kukuruzni sirup i ĉokoladu.
Isprobajte uspješni recept. Patite li od zatvora, pomaţe uzimanje hrane s više vlakana kako biste ubalţili zatvor,
a time i inkontinenciju. Evo laganog recepta HIP-a za me
duobrok koji Vam moţe pomoći: izmiješajte šalicu kaše od jabuka, šalicu zobenih mekinja i ĉetvrtinu šalice so
ka od šljiva.
Ĉuvajte smjesu u hladnjaku ili je zamrznite u posudici za led. Poĉnite s dvije ţlice svakc veĉcri i popijte nakon
toga 0,2 1 vode ili soka (jcdnog od dozvoljenih sokova). Nakon 7-10 dana povećajte koliĉinu na 3 ţlicc. Na
kraju drugog ili trećeg tjedna moţete povećati na 4 ţlice. Nakon otprilike dva tjedna trebali bistc osjctiti
poboljšanje aktivnosti crijeva. Dodatna vlakna mogu u poĉetku izazvati nadutost koja će nakon par tjedana
nestati. Pazitc da uz ovaj reccpt uzi
mate dovoljno tekućine.
Smršavite. Pretjerana teţina moţe dovesti do opuštanja mišića. To vrijedi i za mišiće zdjelice koji pomaţu
pravilnom praţnjenju mjehura.
Nemojte pušiti. Evo još jednog razloga da prcstanete pušiti. Nikotin moţc nadraţiti mjehur, a kod strastvenih
pušaĉa kašalj, zbog pritiska, moţc pridonijcti inkontinenciji.
227
DOKTOR U KUĆI
Pokušajte iskljuĉiti stres. Jak stres nesumnjivo moţe ometati proces oplodnje, kaţe Paulson. Previše stresa u
najmanju ruku smanjuje libido. U ekstremnim sluĉajevima kod ţena izostaje menstruacija. Iako nema mnogo
studija o utjecaju stresa na muškarce, efekti su vjerojatno sliĉni.
Ohladite mošnje. Prevelika toplina moţe biti smrtonosna za spermije, u pravom smislu te rijeĉi. (Zbog toga se
mošnje nalaze izvan tijela kako bi se spermiji rashladili.) Bergh savjetuje nošenje bokserica (ako su Vam
udobne) te izbjegavanje vrućih kupki kako bi se odrţala prava tremperatura. Vozaĉima taksija i ljudima koji su
mnogo u automobilima, pomaţu presvlake za sjedala od drvenih kuglica, tako da zrak moţe bolje cirkulirati. U
starom indijanskom ritualu plodnosti muškarci su namakali mošnje hladnom vodom, kaţe Bergh. Ucć su tada
shvatili bit. Proširene ţile u mošnjama takoder mogu utjecati na temperaturu. Imate li ih, posjetite urologa.
Osigurajte si dovoljno vremena u krevetu. Ovo je dobra ideja za ţene. Ostanite leţati još pola sata, kako sperma
ne bi izašla iz rodnice, kaţe Markhatn. lako to moţda ne pridonosi mnogo (sperm~i su dobri plivaĉi), sasvim
sigurno ne šteti. Jednostavno ostanite u krevetu i odmarajte se, dodaje Markham.
Podignite kukove. Istjecanje sperme moţete sprijeĉiti poloţite li nakon odnosa jastuk ispod kukova. Iako nije
dokazano da ovo pomaţe, sigurno ne moţe naškoditi.
Nemojte pušiti. Dokazano je da pušenje smanjuje ţensku plodnost i broj spermija kod muškaraca. Ne postoji
ništa na što pušenje ne u jeĉe negativno, kaţe Markham. Poruka je jasna: nemojte pušiti. Ako ţena zatrudni, dim
cigarete štetan je za embrio već u prvim danima nakon zaĉeća. Što prije prestanete, to bolje.
Kada i zašto potraţiti savjet
Definicija neplodnosti je sljedeća: neplodni su parovi koji uz dovoljno ĉeste odnose nakon godinu dana
pokušavanja ne mogu zaĉeti dijete. Nakon tog vremena preporuĉuje se potraţiti medicinski savjet.
Postoje i neke iznimke. Ţene iznad ĉetrdesete trebale bi se posavjetovati s l~eĉnikom pr~e nego što pokušaju
zatrudn~eti, objašnjava Richard J. Paulson, M. D. Ţene izned 35 trebale bi poći l~eĉniku već nakon 6 mjeseci
uzaludnog pokušavanja. Imate li razloga smatrati da su IJam reproduktivni organi ugroţeni ili oštećeni
infekc~om, imate li neredovite menstruac~e ili ih uopće ne dobivate, ustanovite li da Tjam iz dojki izlazi
ml~eko iako ne dojite dijete ili ako ste imali kirurški zahvat na organima za reprodukc~u (ovo vr~edi i za
muškarce), trebali biste već u toku prve godine posjetiti l~eĉnika, kaţe Paulson.
Opasno je predugo ĉekati s odlaskom l~eĉniku, kaţe Edmond Confino, M. D., izvanredni profesor i direktor
odjela za ginekologiju i porodiljstvo u bolnici Mount Sinai Hospital Medical Center u Chicagu. Biološki sat
otkucava. Vr~eme je vaţan faktor.
231
UOKTQR U KUĆI
Pokušajte iskljuĉiti stres. Jak stres nesumnjivo moţe ometati proces oplodnje, kaţe Paulson. Previše stresa u
najmanju ruku smanjuje libido. U ekstremnim sluĉajevima kod ţena izostaje menstruacija. Iako nema mnogo
studija o utjecaju stresa na muškarce, efekti su vjerojatno sliĉni.
Ohladite mošnje. Prevelika toplina moţe biti smrtonosna za spermije, u pravom smislu te rijeĉi. (Zbog toga se
mošnje nalaze izvan tijela kako bi se spermiji rashladili.) Bergh savjetuje nošenje bokserica (ako su Vam
udobne) te izbjegavanje vrućih kupki kako bi se udrţala prava tremperatura. Vozaĉima taksija i ljudima koji su
mnogo u automobilima, pomaţu presvlake za sjedala od drvenih kuglica, tako da zrak moţe bolje cirkulirati. U
starum indijanskum ritualu plodnosti muškarci su namakali mošnje hladnom vodom, kaţe Bergh. Već su tada
shvatili bit. Proširene ţile u mošnjama takoder mugu utjecati na temperaturu. Imate li ih, posjetite urologa.
Osigurajte si dovoljno vremena u krevetu. Ovo je dobra ideja za ţene. Ostanite leţati još pola sata, kako sperma
ne bi izašla iz rodnice, kaţe Markham. lako to moţda ne pridonosi mnogo (sperm~i su dobri plivaĉi), sasvim
sigurno ne šteti. Jednostavno ostanite u krevetu i odmarajte se, dodaje Markham.
Podignite kukove. Istjecanje sperme moţete sprijeĉiti poloţite li nakon odnosa jastuk ispod kukova. Iaku nije
dokazano da ovo pomaţe, sigurno ne moţe naškuditi.
Nemojte pušiti. Dokazano je da pušenje smanjuje ţensku pludnost i broj spcrmija kod muškaraca. Ne postoji
ništa na što pušenje ne utjeĉe negativno, kaţe Markham. Poruka je ja;na: nemojte pušiti. Aku ţena zatrudni, dim
cigarete štetan je za embrio već u prvim danima nakon zaĉeća. Što prije prestanete, to bolje.
Kada i zašto potraţiti savjet
Definicija neplodnosti je sljedeća: neplodni su parovi koji uz dovoljno ĉeste odnose nakon godinu dana
pokušavanja ne mogu zaĉeti dijete. Nakon tog vremena preporuĉuje se potraţiti medicinski savjet.
Postoje i neke iznimke. Ţene iznad ĉetrdesete trebale bi se posavjetovati s l~eĉnikom pr~e nego što pokušaju
zatrudn~eti, objašnjava Richard J. Paulson, M. D. Ţene izned 35 trebale bi poći l Jeĉniku već nakon 6 mjeseci
uzaludnog pokušavanja. Imate li razloga smatrati da su T~am reproduktivni organi ugroţeni ili oštećeni
infekcyom, imate li neredovite menstruac~e ili ih uopće ne dobivate, ustanovite li da I~am iz dojki izlazi
ml~eko iako ne dojite d~ete ili ako ste imali kirurški zahvat na organima za reprodukc~u (ovo vr~edi i za
muškarce), trebali biste već u toku prve godine posjetiti l~eĉnika, kaţe Paulson.
Opasno je predugo ĉekati s odlaskom l~eĉniku, kaţe Edmond Confino, M. D., izvanredni profesor i direktor
odjela za ginekologiju i porodiljstvo u bolnici Mount Sinai Hospital Medical Center u Chicagu. Biološki sat
otkucava. Vr~eme je vaţan faktor.
231
I>OKT()R U KUĆ:I
Odreknite se alkohola i droge. Konzumacija alkohola i drogc moţc porernctiti ravnutcţu hurmuna, kaţc Paul,un.
Tu vrijcdi i za nnr;karcc i za ţcnc. Ĉak i pušcnjc marihuane moţc smanjiti pladnust. 1'ušcnjc marihuanc
povczujc ,c ,a stvaranjmn prulaktina, hurmuna kuji i kud muškaraca i kud ţcna muţc izazvati stvaranje mlijeka
u grudima. Ovo sc moţc štca~u udraziti na plodno,t.
Prestanite s uzimanjem lijekova. Mnogi lijckuvi, mcĊu njima i srcdstva prutiv hulova bcz rcccpta, mugu utjccati
na plodnost, ohjašnjava Markhan~. ~l~lun~o srvari nroQu sprijeĉiti ovulac~n i nplnJujrr, dodajc on. 1'rcstannk
uzirrrauja svilr lijeknva rnn~c· pornoći. No prijc prcatanka uzimanja prcpi;anih Vam lijckuva ohavczuu
konzultirajtc lijcĉnika.
Metode za odreĊivanje owlacije
Zaĉećc je stapanje spermija i jajašca. Najstarije, najprirudnije ,pajanje na svijetu. Da bi se postiglo to savršcno
djelovanje sve mura tuĉno odguvarati: jajašce sc unutar 24 sata nakun napuštanja jajnika mora srcsti sa ,vjeţim,
zdravim spcrmijem. Timing mora odgovarati.
Da bi sc to dogodilo, trcbate samo imati odnose svakih 48 sati (spermiji mogu preţivjeti u jajuvodima najmanje
48 sati). Ţelite li stvari pristupiti znanstveno, moguće je odrediti vrijeme ovulacijc kako biste mogli boljc
planirati pokušajc.
Prva metoda odredivanja ovulac~e je kalendarska metoda, objašnjava Richard J. Paulson, M. D. Kud tc rnctodc
zapisujc sc trajanjc mcnstrualnog ciklusa i procjenju~e vrijerne uvulacije. To jc lakše nego što zvuĉi, jcr ţene
ubiĉno ovuliraju 14 dana prije poĉetka sljedcće mcjseĉnicc, kaţe Yaulson. To bi znaĉilo da je u ciklusu trajanja
28 dana (ciklus poĉinje prvim danum mjescĉnicc) ovulacija 14. dan. U ciklusu od 35 dana ovulacija bi bila 21.
dan, kud ciklusa trajanja 21 dan bila bi sedmog dana itd. Gelite li uoptryebiti ovu rnetodre morate tri mjeseca
promatrati i zapisivati duţinu svog ciklusa, kaţe Paulsun. Uzmite pet dana prije i tri dana nakun procijenjenog
vremena ovulacije u najduljern ciklusu. Ako u tom vremenu imatc odnose svakih 48 sati, šanse su Vam dobre.
Druga mctoda udreĊivanja ovulacije je metoda mjercnja bazalne tempcrature. Ova mctoda jc neštu sloţenija od
kalendarske jer nckoliko mjeseci ,vaki dan trcba mjeriti bazalnu tempcraturu (tjclesna tempcratura ujutro prijc
u,tajanja). Tiorija je jednostavna. Temperatura u vijemc uvulacijc malo poraste. Uodite 1i nekofilen rnjeseci
drrevnik temperature bit ćete u stanju predvidjeti svoje rra~plodn~e daue, kaţc Paulsun. Purast tcmpcraturc za
oko pula stupnja najavljuje da sc pribliţava ovulacija. Vjerujatnost da ćcte zanijcti najveća je ako nekoliko dana
prije i puslijc oĉckivane ovulacije imate odnosc svakih 4R sati. Bazalui tuplumjeri manju precizniju skalu, pa ih
jc lakŠC uĉitati. Mogu sc nabaviti u ljekarnama.
Treća metuda je analiza iscjetka. Kud nje se svakodncvno prcgledava vaginalna sluz (nekim ţenama ova se
metoda moţe ĉiniti ncugudnom). Zamisao iz tuga je da je vaginalni iscjedak nepo,redno prijc ovulacijc jaĉi,
sklizak i ljepljiv. Kad je Vaš iscjcdak takav, vrijemc je da imatc odnosc svakih 48 sati. Nastavite tako još tri
dana nakon ove faze iscjetka.
Posljednja mogućnost je nabavka tcsta za ovulaciju u ljekarni. Ovi testovi su pouzdani, ali priliĉno skupi (neki
koštaju i po 25$, a ponekad ćc Uam trebati više od jednog po ciklusu).
232
I)OKTC>It U KUC'I
Izbjegavajte sredstva za podmazivanje. Ncke tckućiuc, ţclci i ĉcpići koji vlaţc rodnicu m~gu smanjiti
spusobnc~st spcrmija da sc prc~hije kruz rcproduktivni trakt ţcuc i oplodc jajascc, haţc Marklam. On prepo-
ruĉujc da zanu~lite lijeĉnika za popis prc~izvoda koji nc djcluju ua spermijc_ `
Isprobajte misionarski poloţaj. Ovo jo još jedna naeolJcru nrlldr'ost I~oju 1rc· lito~c štc~tili, voć ĉesto koristi,
kaţe l3crgl~. Misionarski polc>ţaj, pri k~jcm jc tnuškarac go
rc, ĉini se povoljnim jer tako n~anjc spc:v;c i,~jcĉc iz roduicc.
Nemojte uništiti svoj seksualni ţivot. c.;,; .: ~ejl1 ĆlrlC i~tlil0t,T1 ~JQP'OUI J( C~Q VI~E tlE' 1111~It i7Q
Pf(C~l c:f~!ls;c~ c~st111
trudrloće, ka2c Andrcws. Nc pristupajtc stv°ari n~au;iniĉki, upozorava on. Ako par dovoljno ĉcsto iu;~,
.;d;~.>.~c, prijc ili kasnijc doći ćc povoljan dan. 1'onckacf 1~:~ a,vi iz toga stvorc prisilu, a ne ĉin ljnbavi. T~
izazisa. ~:r~-n, i djclajc ncgativno.
233
DOKTOR U KUĆI
v
URASLE DLACICE
10 savjeta za pomoć
uškarci s kovrĉavom kosom, osobito crnom, M nemaju lokne samo na glavi, već i na obrazima i na vratu. Dlaka
se ĉesto kovrĉa prema korjenu. Ako njen vrh ponovo prodre pod koţu, govorimo o urasloj dlaci.
Ţene takoder nisu imune na ovaj problem. One mogu imati urasle dlaĉice u bikini-zoni, kaţe Jerome Z. Litt, M.
D., asistent na dermatologiji sveuĉilišta Case Western Reserve University School of Medicine u Clevelandu. To
se ponekad dogada nakon što su obrijale mjesta nepokrivena gaćicama bikinija.
Rješenje za muškarce i ţene. Sasvim se prestanite brijati. No osim ovog, postoji još nekoliko savjeta vrijednih
razmatranja.
Pazite na smjer rasta dlaĉica. Brijte se u smjeru rasta dlaĉica. Gordon Scarbrough, frizer s 40-godišnjim
iskustvom i vlasnik Moler Barber Collegea u Portlandu, u Oregonu objašanjava da dlaĉice na obrazima rastu
prema gore, na bradi ravno, ispod ĉeljusnih kostiju prema dolje a na vratu, ispod Adamove jabuĉice
prema gore.
Prestanite se brijati. Barem nekoliko dana, osobito ako su se pore upalile, ponovno brijanje samo šteti. Ostavite
dlaĉice na miru i isperi.te upa jeno mjesto antibakter~skim sapunom. To uglavnom smiruje upalu, kaţe Litt.
Brijte se ĉešće. Na Vama je izbor. Ne moţete li se odluĉiti za potpun prestanak brijanja, brijte se ĉešće. Za
Andrewa Lazara, M.D., profesora kliniĉke dermatologije na sveuĉilištu Northwestern University School of
Medicine u Chicagu, to je posve logiĉno. Bo je je br~ati se ĉešće, ali ne vršiti toliki pritisak na koţu, kaţe on. To
osobito vr~edi za mladiće kojima tek poĉinje rasti brada, kaţe Lazar.
Izvadite dlaĉice. Pr~e brijanja izvadite urasle dlaĉice iglom ili spec~alnim brijaćim priborom, kaţe Litt.
Pokušajte ne iskopati dlaĉice.
Pripremite se za brijanje. Da biste smanjili pritisak, pripremite dlaĉice i koţu za brijanje. Namoĉite koţu toplom
vodom, ili ruĉnikom l. Nikad ne nanosite pjenu
ili sapun za brijanje na / suhu koţu.
Izbjegavajte elektriĉne aparate za brijanje.
Brijete li se elektriĉnim aparatom dlaĉice će Vam izrasti u svim mogućim smjerovima, prema gore i dolje. To
naravno oteţava brijanje.
Dresirajte svoju bradu. Tada moţetc nastupati u cirkusu buha i osigurati se za starost. Ozbiljno, svoju bradu
zaista moţete izdresirati. Potrebni su mjeseci brijanja, stalno u istom smjeru. Takoder se ne smijete obr~ati
previše glatko, kaţe Litt. Nakon nekoliko jedana dlaĉice će lJam izrasti ravno, ili barem više neće biti toliko ko-
vrĉave.
Mijenjajte britvice. Upotrebljavatc li britvicu s dvostrukom oštricom, vjerojatno se brijete preglatko, što nije
dobro za koţu. Rad'y'e uoptreb javajte jednokratne britvice s jednostrukom oštricom, ili još bo je staromodnu
britvicu kod koje moţete podesiti koliko ćete se glatko obr~ati, preporuĉuje Joseph P Bark, M. D., šef
dermatologije u bolnici St. joseph Hospital u Lexingtonu, u Kentuckyju.
Koristite samo oštre britvice. tupa britvica samo pogoršava problem. Svaki puta upotr~ebite novu birtvicu,
savjetuje Litt.
Promijenite ovratnik. Nemojte nositi košulje s visokim, krutim ovratnicima koji se stalno trljaju o koţu. To će
izazvati urasle dlaĉice i upaljene pore na vratu. Dakle, izbjegavajte odjeću koja pogoršava problem.
234
DOKTOR U KUĆa
URASLI NOKTI NA NOGAMA
13 savjeta za ukroćivanje nokt~u na nogama
ajprije dobra vijest: urasli nokti na nogama N mogu se lako i bezbolno ukloniti, kaţe Donald Skwor, D. P M.,
stuĉnjak za bolesti stopala u Memphisu i bivši predsjednik asistent za kliniĉku dermatologiju na sveuĉilištu
Northwestern University School of Medicine u Chicagu Pediatric Medical Association.
A sad loša vijest. Jednostavna infekcija nokta, ako se pravilno ne lijeĉi, moţe brzo izazvati teţe komplikacije.
Ako oštri rub nokta uraste u okolnu koţu to izaziva bolove, osobito ako se rana upali.
Dijabetiĉari i ljudi s bolestima krvnih ţila trebali bi kod uraslog nokta na nozi smjesta poći lijeĉniku (vidi Halo,
doktore). Ljudi koji nemaju problema s krvotokom mogu u većini sluĉajeva sami izlijeĉiti urasle nokte slijedeći
ove struĉne savjete.
Namoĉite nokte. Da biste ublaţili bolove namoĉite nogu u toplu, ali ne vruću vodu. Dodajte 1-2 ţlice
magnezijevog sulfata u posudu s toplom vodom, preporuĉuje Raymond Merkin, D.PM., struĉnjak za bolesti
stopala iz Rockvillea, u Marylandu. Jednom do dvaput dnevno po 5-10 minuta namaĉite noge u toj otopini.
Isprobajte drugaĉiju otopinu. Rock G. Positano, D.l?M., M.Sc., jedan od direktora u Foot and Ankle Orthopedic
Institute u bolnici za specijalnu kirurgiju u New Yorku, pristalica je tzv Domeboro otopine. To je antibakterijska
otopina koja suzbija upale, a moţe sc (u SAD-u) dobiti bez recepta. Positano preporuĉuje veĉernju kupku od 20-
30 minuta. Namakanje u ovoj otopini pomaţe smirivanju upale, pa nokat Inoţe sam ponovo izrasti.
Preveliki nokti, premali prsti
Raymond Merkin, D. P M., to usporeĊuje s djecom kojoj izrastaju zubi i odmah se vidi da im je potreban
aparatić. Usta izgledaju premala za toliko zubi.
Ponekad se sliĉno dogada s nogama. Rast se iz nekog razloga poremeti i nokat je odjednom širi nego prije.
Posljedica moţe biti trajni problem s urastanjem nokta.
Merkin objašnjava da struĉni lijeĉnik moţe riješiti taj problem malim zahvatom uz lokalnu anesteziju. Nokat se
pokušava trajno suziti uklanjanjem viška sa strane i dijelu korijena. Korijen nokta naziva se matrica, grupa
stanica na donjem dijelu nokta. Uklanjanjem te grupe odstranjuje se rub koji neprestano urasta u meso. Imate li
stalnih problema s uraslim noktima, potraţite struĉnjaka za probleme stopala.
Nanesite mast. Nanesite na ranu neku antibiotiĉku mast, npr. Neosporin, kako bi sprijeĉili infekciju, kaţe
Merkin.
Ne igrajte se kirurga. Pretvorite li kupaonicu u operacijsku dvoranu, nećete pomoći svojim noktima. U prvom
redu, sav je Vaš pribor sigurno pun bakterija. Drugo, rnoţete se povrijediti. Prvi savjet kod uraslih noktyu je, ne
igrajte se kirurga u kupaonici, kaţe Positano.
235
I>WKT(>R U KU('I
Halo, doktore?
Ako ste dijabctiĉar, imatc bolest krvnih ţila ili druge tegobc kojc utjeĉu na ktvotok i prokrvljenost, nemojtc ni u
kom sluĉaju pokušati sarni lijcĉiti infckciju nokta. Nc bistc smjcli sami ni njegovati stopala i nokte.
Imate li d~abetes, ne biste smjeli sami rezati nol te na no~ama, kaţc Rock G. Positano, D. P M., M. Se. Stopala
bi TJam trebao njegovati profesionalni pedikee
Dijabetilĉari imaju slabu cirkulaciju u ekstremitetima, pa svaka rana i infekcija stopala sporije prolazi. Ako se
takva povreda pravilno ne tretira tnoţc sc pogoršati i izazvati komplikacijc.
Obiĉna infekc~a moţe biti apsolutna katastrofa, upozorava Positano. Bilo je i sluĉajeva kada je pola stopala
moralo biti arnputirano.
Slaba cirkulacija smanjuje osjetljivost stopala na bol, pa sc manja povreda moţe lako previdjcti. Zbog toga bi
dijabetiĉari i druge osobe sa slabom cirkulacijom trebale svakodnevno pregledavati stopala i nc oklijcvati s
odlaskom lijcĉniku kod prvih znakova povrcdc.
Osobito ne s prljavitn iustrttmcntima. Na taj naĉin ĉcsto na ranu dulazc baktcrijc i strana tijcla. Ako jc nokat
tuliku urastau da je nastala bulna upala, pusjctite specijalistu.
Reţite ravno. Nokte na nogama rcţitc uvijck ravno. Ako su rubovi prcvišc oštri, ubradite ilt turpijicum za noktc,
kaţe Mcrkin.
Ne reţite nokte prekratko. Kod ustajanja se koţa isprcd nokta zbog pritiska pudiţe. Kad nctkat narastc,
ctn urasta u koţu. Sto~a jo rtajbn jc· odrc·zati rrokat trtrrro,~djo prestaje ~oţa, kaţc Mcrkin.
Promijenite cipele. 1'riroda Vam prcko uraslih noktiju poruĉujc da podctc tt kupuvinn. Vrijcmc jc za nuvc cipcle
kojc ne pritišćtt prstc. Zcnc trcbajn izbjcgavati visokc p<>tpctice. Isprobajto rrisl·cy,ote (oko ? cru) km~~o bi
snrarrjili prilisak na prsto, savjctujc Skwur. I ţerre i nrn;I~arci trebali bi nositi cipele s vi~e rnjesta ~u prste.
Kupite sandale. Kada to vrijcmc duzvuljava, nusitc sandalc jcr u njitua prsti ntugu buljc disati. 1'usitano opisujc
ĉarapc i cipclc kao vrlc~ ncprijatcljski nastrojcnu okolinu za nuţne prstc. U njima jc mraĉnu, vlaţno i vrućc.
Ranc brţc zacijcljuju ua svjcţcm zraku.
Pazite gdje stajete. Sada kad rrosite sarrdale pazite ~c je· stajete, ttpuzorava 1'ositano. Nc izlazitc na gradskc uli-
cc, tanw ima previšc bakterija koje mugu naštctiti Uašint noktinta. Sandalc oositc pu kući, a pu gradu radijc
zatvorcnc cipclc.
Zaštitite noţne prste. 1 kad nu.sitc cipelc nutţctc priliĉnu laku puvrijcditi nuţne prste aku Vant nešto padnc na
njih. Aku Vam ncštu padttc na prstc, nwţctc izgubiti nukat na ttuzi. Kad izrasto novi rtokat, orr ĉe;to nrasta re
koţrr, kaţc Skwor. Ako jc tu Vaš pr<>blcnt, nositc cipclc s ĉcliĉnmn kapiccntt.
Ne udarajte se po prstima. Ako sc udaritc po prstu povreda moţc imati ttcgativnc pusljcdicc pu nokat. ,~'okal 1
arrr rrroţc· postati dob ji ili nrasti n ~·oţrr, kaţc Skwor.
Ignorirajte bapske priĉe. I'riĉa so da so pritisak rra nokat sllrarl~re~e taho da so pri vrHu nreţo slovo T: To
rrerna smisln, kaţc Sh-wor, jor rrokat rasto odozdo. l~ruga priĉa kaţc da pomaţc ako sc bolno ntjcsto natrlja
uljcm. Mrrogi jndi tvrde da to pornaţc·, kaţc Skwur, ali on nc tnoţc zamisliti zašto.
Paţljivo s odabirom pedikera. Idoto li predikorrr provjcritc· da rre r~potrobljava rrretalrro irrslrrrrrrorrto za
odstrarrjivattjo tvrde l'oţo, kaţc 1'ositano. Karrrcrr za p·te jo n rodrr.
236
I>(7KTOR U KU<:1
NESANICA
21 savjet za ĉvrst san
P riĉa Vam je poznata: 5 je sati ujtrtro, prvo jutarnje svjctlo javalja se na nućnotn ncbtt. Od 2 sata
ujutru Icţitc budni i polako gubite nadu da ćete ponovo zaspati. 1'itatc sc kako ćctc sutra (tj. danas) prcţivjcti
radni dan. Kao ćctc udrţati prezantaciju na sastanku uprave? kaku ćc Vant uspjcti suzbiti stalno zijevanje na
veĉcri sa šcfont? Kako ćetc uopćc preţivjcti dan bez da sc pošteno naspavate?
Ncsanica jc oajĉcšći poremcćaj spavanja u Europi i Sjevcrnoj Atnerici. Trećina stanovuištva SAI~ -a spava tko
lošc da preko dana ne tnogu raditi. Polovina <>vih ljudi ima samo 1-2 lošc noći tjc=dno. I~ruga pulovica
provudi oebrojene besane noći, prcvrćc sc po krcvctu, l;leda na sat i osjeća sc totalno grozno.
Nesanica jc jcdna od najslabijc protumaĉcnih smctnji spavanja. C:erman Nino Murcia, M. L~., osnivaĉ i
tnedicinski direktor Instituta za mcdicinu sna i ncuroznanost u 1'alo Altu, u Kaliforniji, govori o svojoj
frustriranusti jer nc moţe pomoći pacijcntima koji pate od nesanicc. Pred 10·~oditca, kada sam bio direF~tor
Certtra za porerrrećaje spavar ja rra svenĉilišta Star2ford rtisarrt moqao poruoći otprilike~ ĉetvrtirti pac~ertata
koji so dolazili s prohlernout nesartice, kaţe on. 2.5 % pac~enata izjavilo je rtakort terap~e da još uvijek rm
spavaju bo je neQo rarz~e.
Srcćom, strućt~jaci su nakon mnogo godina istraţivanja razvili mnoge provjcrenc strategijc za spreĉavanjc
ncsanicc. Rezultati njihovog rada saţeti su u sljedcćim savjetima. Isprobajtc ih i otkrijete koji kod Vas najbolje
djcluju. AkoVant nakc>n 6 mjescci nisu pomogli i juš uvijck imate problema s besanim noćinia, porazgovarajtc
sa svojirn lijeĉaikout koji Vas tnoţc uputiti u neku kiluiku za problemc spavanja. U SADu moţete nazvati i
Natioual Sleep Fortrtdation na broj 213-288-0~66 kako bi dobili prcporuku za lijeĉnika specijalista.
Iskljuĉite pritisak. Najgore što moţc uĉiniti osoba koja pati od ncsanice je da leţi u krevctu i okreće sc lijevo-
desno, kaţe Pcter 1 ~auri, Ph. I~., profcsor psihologijc i dircktor pro~rarna protiv ncsanicc u klinici Mayo u Ri
chcstcm, u Minncsoti. Hauri je jedan od vodcćih struĉnjaka za nesanicu u SAL~ -tt i ku-autur knjige No
More Sleepless Nights. Rad~egledajte televiz~ct ili ĉitajte o krevetu itrnjesto da se frustrirarto oktećete amo-
tamo, kaţc on_ To vrijedi za svakog: Kad leţite u krevctu i ne spavatc, Vaše sc tijclo odmara isto tako dobro
kao da stc spavali. lako se mozak ne odmara, to je još uvijek boljc nego buljiti u sat i okrctati sc s jcdne ua drugu
stranu. Sakrijete sat, inaĉe ćete stalno glcdati kako vrijcme prolazi i svakom minutom biti svc netvozuiji.
Ne spavajte preko dana. Popoduevrti sarv sarrto po~oršava problem krorziĉne nesanice, kaţe Karl I~oghramji,
M. D., dircktor Centra za porcmećaje sna na koledţu Jefferson Medical College svcuĉilišta Thomas Jcffcrson
Univcrsity u Philadclphiji. Isto tako, nakon probdjc:venc noći ne biste smjeli ujutro duţc ostati u krcvetu.
Princip jc isti: sljedeće vcĉcri ćete još tcţe zaspati, ĉimc sc nesanica pogoršava. Najboljc je kad stc posve
utnorni, tada je uvcĉcr lakšc zaspati.
Promijenite stav Ncke krivc prcdodţbc o snu mogu dovesti do toga da se neki ljudi pretjcrano brinu zbog
ncsanice, ĉime sami sebc drţe budnima, kaţe NinoMurcia. Primjcr za to jc kad se ĉovjck probudi iz naizglcd
dubokog sna i osjeća se potpuno budno. To ipak
237
DOKT012 U KUĆI
nije toĉno, kaţc Nino Murcia. Ako Vas nesanica probudi iz REM-faze (REM je kratica za Rapid Eye Move-
ments, to je faza u kojuj sanjamo) potpuno ste budni. Ipak, nakon samo 30 minuta moţete ponuvo lako zaspati.
najvaţnije je shvatiti da je buĊcnje prirodno i da muratc imati sarnu malo strpljenja , i punovu ćcte pustati opct
umorni, kaţe on. Drugi primjer krive predudţbc o spavanju je da mno~;i ljudi kad se probudc iz sna imaju
osjećaj kao da uopće nisu spavali. hećina judi spava više ne~o što misli, kaţc Nino Murcia.
Pokušajte spavati s ĉepićima za uši. Punckad nesanice nastaje jer nas gla;ni zvukovi stalno bude iz sna. U
mnogim sluĉajevima spavaĉ uopće ne zua šro ~qa je pYObudilo, objašnjava Doghramji. Klasiĉni pritnjcr je
usoba koja ţivi u blizini zraĉnc lukc. On prcporuĉujc što jc mugućc višc iskljuĉiti zvukove iz ukolinc, a ako to
nije moguće, kupiti par dobrih ĉepića za uši.
Pokušajte s tabletom za spavanje. rlko zamolire lijeĉnika da ham prepiše sredstvo za spavanje, ili kupite nekn
be< recepta, to n~e pviznavanje poraza, kaţe J. Christian Gillin, M. D., prufcsor psihijatrijc na sveuĉilišti
Univer.iry of Califurnia u San Dic~;u i asi,tent na udjclu za p;iholugiju na ,vcuĉilištu San Dicgu Statc
Universiry. Prepisarze tablere ipak ne treba uzimati duţe od mjesec dana, kaţc Gillin. Ovc tablctc nc ,miju sc
upotrebljavati na vclikim nadmurskim visinama, jcr nasanicc muţe biti izazvana tcškućama disanja i/ ili manj-
kom kisika. Uzimanje tableta za spavanjc tnoţc još vi;c otcţati disanjc i biti upasnu. (9kn na visinama ĉesto
patite od rrcsanice, zamnlire lijeĉrrika da ham prepiše Diamnx, kaţe Gillin. Ovaj 1 Jek Lam moţc p >nrnći da
bo je spavate.)
Ncki li~cĉnic~ ne ,avjctuju uziroanjc tablcta za spavanje, jer one mogu izazvati nuspujave kao što jc isušenjc
sluznicc (nu~u~e tablcte sadrţc antihi,ta
mine), i uĉiniti Vas umornim tokom sljedećeg dana. Ako ste trudnica, dojilja, ili imatc uzbiljnih zdravstvcnih
prublema, morate naravno upitati lijcĉnika prijc nego uzmete lijek. Osim toga, tablete za spavanje mogu
uzrokuvati hrkanjc ili prcstanak disanja u snu, upasno stanjc kod kojcg se disanjc u snu prckida.
Ne uzimajte tablete za spavanje noću. Ako odluĉire popiti tableru, trebate ro uĉirziti sanro pr~e odlaska na
spavanje, kaţe Nino Murcia. Ako pupijctc tablctu kad sc probudite usred noći, ona ĉcstu djclujc i sljcdcći dan, i
usjećatc se umurnu i mlltavo.
Ne konzumirajte alkohol. lako Va; alkohul muţc uspavati, pa ćctc muţda lak;c zaspati, un ima neugudnu
nuspojavu da sc buditc usrcd nući, jcr imatc glavuboljc, pun mjehur, ili nadraţcn ţcludac, dudajc un. Kad
umirijućc djeluvanje alkulmla pupusti, uglavnum na;tupa ubrnutu djcluvanje i juš jc tcţc ponuvnu zaspati. Aku
ţclitc dubru spavati, udreknite sc vcĉcrnjc ĉaš~cc.
Smanjite unos kofeina. Svi znamo da previšc kave, ĉaja ili ,okuva koji ,adrţe kofcin muţc izazvati ,rnatnjc
spavanja. Ali kuliko jc prcvišc? l3auri prcpuruĉa najvi;c dvijc ;alicc kave ili pića koja sadrţc kofcin, i tu
prijcpodnc.
Ne selite s kreveta na kauĉ. I aţrro jc da svnj kYevct, i sanro nje~a povezujete sa cpavanjer>r, kaţc IW I;hramji.
Svi smo roi rubovi navikc, kaţe un. Da bi pojcdnoatavnili spavanjc, muranw pustići udrcdcnu rcdovitost. Ĉak i
ţivutinjc ,pavaju svakc noći na iaum mjcstu.
Pokušajte zadrţati normalni ritam. Za ljudc koji patc ud nesanicc, rnoţda je najvaţniji savjcr da strugo slijedc
ritarn spavanja i buĊcnja, ĉak i vikendom. Vcćina ;c struĉnjaka slaţc uku tuga. Mnn,~i jredi koji pa
~3tl
DOKTOR U KUĆ:I
te od nesaniceimaju toliku potrebu za spavanjem da koriste svakupriliku, kaţe Gillin. Ako noću ne moţete
spavati, ujutro ipak ustanite u uobiĉajeno vrijeme i ne spavajte tokom dana. Sljedeće veĉeri vjerojatno ćete biti
dovoljno umorni da bi dobro spavali.
Posao ostavite u uredu. Iz isto~ razloga iz kojeg noću ne biste smjeli m~enjati krevet, rze biste smjeli ni raditi u
krevetu, kaţe Doghramji. Vaţno je da svoj krevet povezujete satno sa spavanjem, a ne sa neugodnim stvarima
kao što jc posao. Opuštajućc aktivnosti, kao što su ĉitanje romana ili gledanje tclevizije mogu sc raditi u
krevetu. TakoĊer je u redu na krevetu voditi ljubav.
Priuštite si vruću kupku. Dobro srcdstvo za opuštanje i pripermu tijcla za spavanje je vruća kupka otprilikc dva
sata prije odlaska na poĉinak, kaţe Hauri. Na većinu ljudi kupka ncposredno prije spavanja djelujc poticajno i
oţivljavajućc, a to oteţava zapadanjc u san. (Naravno, uvijek postoje iznimke, dakle satni odluĉite što najbolje
djclujc.) I Iauri preporuĉije da voda bude vrlo vruća, kao u jacuzziju, i da najmanje 20 minuta ostanete u kadi.
Ako stc trudni ili imate ozbiljnih zdravstvenih problcrna ne stnijete se nikako kupati u vrućoj vodi. Ako nistc
sigurni, pitajtc lijeĉnika.
Naviknite se na odrecifenu rutinu. Kad roditclji navcĉer kupaju djecu i ĉitaju im priĉc, pojaĉavaju timc znak da
jc vrjicmc za opuštanje i san. Takvi rituali korisni su i za odrasle, kaţe DogOramji. Nauĉite se opustiti, kaţc on.
Iskušajtc vjcţbe kojima sistctnatski napinjetc i opuštatc tnišićc: napnite sve mišiće, jedan za drugim i ponovo se
upustite. Kupite kazetu sa šumovima nu~ra ili ptiĉjim pjevom. Ucćina ljudi koji pate od ncsanice ne moţc sc
opustiti prije spavanja. Brinu se zbog svojih smctnji pri spavanju. Doghramji prcporuĉujc izvoĊenje vjcţbi
opuštanja svaku veĉer prije spavanja.
Popijte toplo mlijeko. Prije spavanja popijtc ĉašu toplog mlijeka. Ako Vam se od njcga neće spavati, ipak jc
dobro i ne škodi Vam (osim ako ste alcrgiĉni na mlijcko ili nc podnosite laktozu).
Provodite manje vremena u krevetu. I~rastiĉno smanjite vr~eme koje provodite u krevetu, kaţc Hauri. Oko 90
% Ijr,di s kojima raz~ovaram o ovonc problemu provodi
Koliko Vam je sna potrebno?
Danas se smatra da odrasli trebaju osam sati noćnog sna. No je li to kod svakog tako? Istraţivaĉi odgovaraju na
ovo pitanje jednostavnim ne.
Peter Hauri, Ph.D., piše u knjizi No More Sleepless Nights da ljudi imaju razliĉite potrebe za snom, no koliĉina
sna potrebna nekoj osobi ostaje relativno konstantna. Spominje priĉu 70-godišnje medicinske sestre koja svake
noći spava samo jedan sat, danju nikad ne prileţe i kaţe da nikad nije umorna. Ona nije mogla razumijeti zašto
ostali ljudi gube toliko vremena u krevetu. Još od djetinjstva trebala je tako malo sna.
Ostali ljudi trebaju moţda 9, 10 ili ĉak 11 sati sna. Ne postoji norma. Studije su pokazale da ljudi mogu jednako
dobro raditi i tjclesno funkcionirati i kod nedostatka sna, kaţe German Nino Marcia, M. D. Kod većine ljudi
nastaju intelektualni problemi kad brinu da premalo spavaju. Ako vjerujete da će Vam biti loše, niti će Uam
loše. Spavate li 90 minuta, a ja Vam nakon buĊenja kaţem da ste spavali 8 sati, osjećat ćete se odmorno i u
formi. Ako ste pak spavali 8 sati, a ja Vam nakon buĊenja kaţem da ste spavali samo 45 minuta, osjećat ćete se
umorno i iscrpljeno.
previše vremerza u krevetu. Sto više produljz jete .ran, on je sve slab~i. <9ko ste u krevetu 90 sati, ali trebate
samo 7 sati sna, tada doduše spavate 10 sali, ali to n~e okrep jrtjući sart. L7jutro ste ĉesto umorniji nego što ste
bili nakon 7 sati sna. Provodite u krevetu 2 sata manje rzego da sada. lspr~obajte to na jedan dana i pronsatrajte
spavate li sada dub je i jeste li odmorn~i.
Ispitajte lijekove koje uzimate. Neki propisarri I~ekovi, npr. l~ekovi protiv astme i bolesti štitnjaĉe mo~u izazv-
sati nesarzicu, kaţc Gillin. Porazgovarajtc s lijeĉnikom vjcrujcte li da jc ncki od Uaših lijckova krivac za nesa-
nicu.
239
I)OKTOR U KU(`I
Budite sami svoj terapeut. Ne postoji formula za savršerri sart, kaţe Hauri. Nc djclujc svaka tnctoda kod svakog
jednako dobru. Najvaţnijc jc da svaku isprobate dovoljno dugo (namanje 1-2 tjcdna, nc samo jcdnu nuć), kaku
bi otkrili što kod Vas najboljc djclujc. I'r~isj,uite· se vrericerra pr~e 10 ili l5godina, kad još rriste patili od
cu~aarzire·, kaţc Hauri. Koliko du~o ste tada spavali? Što I aam,jc jn~r;ra~alo? On preporuĉuje vodenjc
dncvnika spavatt~a 2: ~oji ćetc zapisati što Vam pomaţc, a što nc.
Ne pokušavajte zaspati. Zvuĉi paradoksalno, zar nc' Nu ipak nijc tako. nc treba sc truditi zaspati. trud znaĉi rad,
a rad Vas drţi btrdnima. Što više pokušavate zaspati, to postaje sve teţe, kaţe Gillin. Umjcsto toga mirno lcţitc,
opustitc sc i pustitc da san sam dode.
Ostanite hladni. la kvalitetarr sarr ~elesna bi temperatura trebala biti raekoliko strrpnjeva niţa ne~o darjn, kaţc
Hauri. Mnogim ljuditna koji pate od ncsanice ncdo
stajc pravi interni urcdaj za rcgttlaciju tjclcsnc tcmperattrrc. Zbog toga pomaţc i vruća kupka I nakon što stno
umjctno povisili tjclcsnu tcntpcrattu-u. Ona nakon par sati ponovo pada. Ako se otpvilikc 6 sat pr~e spavarja
(aavirrro sportour ili girrrnasticirarno, to imn sliĉav cf ~t, kaţc F Iauri. Oslln toga, pomaţc kad jc spavaća soba
za par stupnjcva hladnija ud ostatka stana.
Pojedite kruh s maslacem. Iaku su Vam moţda oduvijck govorili da ćctc intati noćnc murc jcdctc li ncposredno
prijc spavanja, u stvarnusti jc upravo suprotno. 1'odctc li u krcvct punog ţcluca, tu moţc ĉak olakšati padanje u
san. Moţda jc to razlog zašto većina ljudi zadrijema nakon blagdanskc veĉcre.
240
I>(7KTOIĉ U KUC:I
v
SINDROM NADRAZENIH CRIJEVA
15 ~no~ućih st~ateg~a
S liĉnu ncnajcvljcmnt posjctiocu, kuji uvijek dolazi baš kad stc htjcli izaćr, ili tclcfunskurn puzrvu
kujcn sc ac rtt<tţctc rijc~iti, sindrcntt nadraţcnilt crijcva javlja sc u rutjncz~<>dni_jiru prilikatna. 1'rcnta
rttišljcnju Naciunalm>~ instituta zdravlja u Bctltcsdi, vjcrujatnu više ud puluvice pacijcnata s prubavnint
sntetnjama pati ud uvug sindruttta.
Kau štu sartto intc ~;uvori, ss:nptotni ove bolcsti zaista Vas ruo`~u razdraţiti, ali ra.yu niti i zaista bolni. U
jedncmt~wcou patitc ud zatvc~ra, u sljcdcćetn od prctljcva, a punekad sc pridruţc i ~rĉevi i nadutost. Onu što
Vas u tuj situaciji muţc jos -ctšc razdraţiti jc kad Uuo nctku ubjašttjava da jc svc to E l~d Vašc tnašte. Ništa nc
muţc biti clalje ud isitnc. 1W ctušc, nc znamo tuĉnct što ga uzrukuje, ni kaku ~a izlijcĉiti, tto srruĉnjaci već
zttaju kaku se obraĉunati s totn ncntani.
Uodite dnevnik. Ovu jc vaţnct jer puntaţc Vašcm lijcĉaiku utkriti uzurak .sintptoma i fakturc kuji ga po-
gorša~~aju. I)va tjedna skupljajtc sljcdećc p<>datkc: Sto ste pujcli? Kaku .sc psiltiĉki osjećatc? Kakvcnn stc
strcau izloţeni? Kakav osjećaj itnatc u trbuhu? (Zene takudcr trcbaju zapisati kada su itnalc tnjeseĉnicu, jcr
puttekad ţettc za vrijrcmc ntjeseĉrticc juš višc patc ud uvug aindrunt~i.) f >uevnik irna brojve prc·drtosti, kaţc
lou~;las A. I)russntan, M. I~., profesor mcdicinc i psiltijatrijc na odjclu za bolcsti prctbavnctg sustava na sve-
uĉilištu Nurtlt Carolina. Najvaţnije jc da sc skoru svim fakturirna kud sindronta uadraţenih crijcva moţc
manipulirati. Aku npr. zapišetc pod kak~im stc stresont rttuţctc lakšc ustanuviti uzrukc i puduzcti potrcbnc
kurake da bistc lakšc savladavali strcsnc situacijc. O.sitn toga ntuţetc prcpuzttati i nantirnicc kojc Vam
puguršavaju sitttptontc i izbaciti ih iz preVtrauc (vidi Je li krfva prehrana?)
Nauĉite se opustiti. Kod 34 `% oso(ra ~oje pate od sirtdronru ra~cJrnţcrriJr crijova, stre·s po~roršava
sirrtptorrro, izvješćujc Williant Wlritcl~cad, 1'lt.l·>., profcsur mcdicin
skc psiltolul;ijc na svettĉilištu [ultn Ilopkins Univcrsity School of Mcdicinc u Baltiaturcu. :\'ol·i pacijorrti irrrajrt
rtajteţe rrayadc oa~orr strosrtilr sitrrucija. I'rvi koral; k opnštnujrr je pn,~iti kada se mišići rrapir jn tako cla ilr
rrrnţete svjesrur opustiti,
Ovo rrroţete naaĉiti prcyresivvirv opreštar~ent rrrišića, prcpurttĉujc I3arbara Grccnc, staţistica kliniĉkc psihu-
lul;ijc na svcuĉilištu Statc Univcrsity of Ncw York u Albauyu. Kod ovc tclmikc moratc napcti i opustiti svaku
mišićnu grupu u tijclu. Na taj na~iv oĉitc nsjetiti potpnrto nprrštartje trrišića pa ćoto lakšc· prepozrrati snprornn
situac~o, kaţc Grccnc.
Ova tchttika pomaţc mno~im ljudima da buljc kuntroliraju crijcva. Najbolje jc ipak isprobati razliĉitc ntctodc
upuštanja kako bi vidjcli štu kud Vas tt,tjbuijc djcluje. I'unekad pumaţu i jednustavne stvari kau štu su hobi ili
ĉitanjc.
Razmišljajte pozitivno. Ljudi prcĉcsto vidc svijct cruo-bijclo, utnjcsto da obratc paţnju na sivc tonuvc. Tal;virrr
jrrdinra ĉosto tošl;o pacla s~laparjo k·orrrpronrisa, a od sehe i drraŠih oĉe~·rtjrt apsnlretrto savr:urt_ctvo, kaţc
Grccnc. Ncgativan stav moţc ncl;ativno utjccati na probavu. Ljudi sa zdravittt poglcdum na svijct zaista su
zdraviji i nc pate tuliko ĉcsto od sindruma nadraţcnilt crijcva. Ljttdi s uvitn sindromom tnogu si ponu>ći ako sc
suoĉc sa svojim strahovitna i brigama i nattĉc ih razttmijcti. I'rofcsionalni tcrapeut rnoţc pcnnctći u tumc.
Zamislite okolinu bez stresa. Snaga maštc takudcr u~oţc itnati puzitivan utjccaj, kaţe Grccnc. Zatvoritc uĉi i
satjaritc o nckuj opuštajućoj situaciji. PUtlck3d vrpcc s opuštajućirn zvukovinta ili rnuzikom poutaţu u
zantišljanju takvih scena.
Krećite se. Sport pospješr je aktivvost crijcva, kaţc Wltitehcad. To u principu znaĉi d;t krctattjc pridonosi
pravilnont radu crijcva_ Sport porrtaţe i cloE~rorrr errtocior2alrrorrr ataryrt jcr se ,loncerrtrirarrro rra ae·što
drzy~o, a ru· s`tnro rta prohlerrrc, kaţe Susanne Itosc, M. U., prufcsurica
?-11
DOKTOR U KUĆI
rncdicine u medicinskom centru Univcrsity of Pittsburgh Medical Center. Takav u jecaj sporta na o jećaje
povezart je s izluĉivanjem endo~na, hormona koji kontroliraju bol, kaţc Drossman. Ipak ne pretjerujtc jer
previše kretanja moţe uzrokovati proljev, upozorava on. Od njega npr. ĉesto pate trkaĉi na dugc staze.
Duboko dišite. Tc je najbrţi i na~jednostavniji naĉin opuštanja tijela kada ncmate vremcna za bavljenjc
sportorn. I~išite duboho i polagano, tako da se prsni koš po
lagano i svjesrto podiţe i spušta, prcporuĉujc Grcenc. Jedite polakše. Kada samo progutatc hranu, gutate više
zraka, što moţe uzrokovati nadutost. Ţvakanje ţvakaćc gume moţc imati isti efckt.
Jedite više manjih obroka. Ucliki obroci i porcije mogu optcretiti probavni sustav i tako uzrokovati grĉevc i
proljev, objašnjava Nacionalni institut zdravlja. Tijclo moţe lakše probaviti manjc, ĉešće obrokc.
Je li kriva prehrana?
Ne postoji doduše odreĊena namirnica koja uzokuje sindrom nadraţenih crijeva, ali neke namirnice mogu ga
pogoršati. Ne reagiraju svi pacijenti na iste namirnice. Evo liste s namirnicama koje mogu pogoršati simptome.
Ispitajte, izbacivši jednu po jednu iz svoje prehrane, da li Vam je bolje. Unesite rezultate u dnevnik.
Mlijeĉni proizvodi. Ljudi koji pate od sindroma nadraţenih crijeva ne podnose laktozu (vidi NEMOGUĆNOST
PROBAVLJANJA LAKTOZE). To znaĉi da ne mogu probaviti laktozu, šećer u mlijeku i drugim mlijeĉnim
proizvodima (~ogurt i većina tvrdih sireva uglavnom ne stvaraju teškoće jer u njima sadrţane bakterije već
pretvaraju najveći dio laktoze u mlijeĉnu kiselinu). Da biste saznali podnosite li laktozu, lijeĉnik moţe napraviti
jednostavan test. Ako je zaista ne podnosite, moţda Vam enzimi u obliku tableta ili sadrţani u nekim
namirnicama mogu pomoći kako biste se riješili simptoma. Proizvodi od punomasnog mlijeka osim toga sadrţe
previše masti koja takoder nadraţuje crijeva. Radije birajte proizvode od obranog mlijeka.
još i vjetrove. Njih mogu izazvati sljedeće namirnice: luk, grah, cvjetaĉa, zelje, crvena i zelena paprika i
gazirana pića.
Zaĉinjena jela. Odrecite se zaĉinjenih jela i provjerite je li Vam bolje.
Pšeniĉni proizvodi. Ljudi koji ne podnose pšenicu trebali bi se posavjetovati s lijeĉnikom o tome kako osigurati
dovoljno vlakana bez pšeniĉnih proizvoda.
Citrusno voće. Najĉešći krivac od sveg voće je citrusno voće, npr. naranĉe i mandarine.
Šećer. Neki ljudi koji pate od sindroma nadraţenih crijeva ne podnose fruktozu ili šećer.
Ĉokolada. Ona ne sadrţi samo kofein, već i mnogo šećera i masti.
Bomboni i ţvakaće gume bez šećera. Posebno oni koji sadrţe srebitol mogu pogoršati simptome, jer je umjetno
sladilo neprobavljivo.
Namirnice koje uzrokuju nadutost. Patite li od simptoma nadraţenosti crijeva, zasigurno ne ţelite
242
1>OKTOR U KCJC:1
Jedite više vlakana. Vlakna, uglavncnn poznata kao sredstvo protiv zatvora, mogu ublaţiti i simptomc
nadraţenih crijeva. Polako povećajte unos vlaka
na, upozorava Whitehead. Dok se t~elo navikava na vlakna, ĉesto rnoţete imati ~rĉava koji nestaju nakon prva
2-4 jedua, kaţc Rosc. Najvaţnije je ostati kod
prchrane bogatc vlaknima. Pazitc takoder da pijctc dovoljno tckućine, osobito vode. Svjcţe voće i povrćc kao i
integrainc ţitaricc dobar su izvor vlakana.
Ograniĉite unos kofeina. Kofein u kavi, ĉaju i gaziranirn sokovima moţe nadraţiti cr~eva, kaţe Gary R.
Lichtcnstcin, M. D., asistent medicine na sveuĉilištu University of I'ennsylvania School of Medicine u
Philadclphiji. Ko_fein osinc toqa moţe uzokovati ţAaravicu i ,~rĉeve u trbohu, kaţe Rode.
Hranite se nemasno. Masna hrana je teško probavjiva, kaţe Lichtenstcin. Tu spadaju nrasno meso, maslac i u ja.
Oprezno sa sredstvima za ĉišćenje crijeva. Preĉesta upotreba stimulirajućih sredstava ncoţe oštetiti cr~eva, kaţe
Lichtenstcin. Srcdstva na bazi magnezija rclativno su bezopasna (osim za ljude s bolesnim bubrezima).
I'roĉitajtc priloţeno uputstvo.
Smanjite unos alkohola. Velike koliĉinc alkohola mogu izazvati proljev, kaţe l~rosscnan.
Nemojte pušiti. Pušenje moţe utjecati na rad crijeva, kaţe Rose.
Osnujte grupu za samopomoć. Ljudi sa sindromotn nadraţenih crijcva ĉesto vjeruju da su jcdini koji pate od
toga. Za pomoć takvim ljudima i samom sebi širom SAD-a osnovane su grupe za samopomoć. Ţelite li i Vi
osnovati takvu grupu i saznati višc o osnivanju, javnom radu i vodenju grupe moţcte se obratiti na sljedeću
adrcsu (u SAD-u): Intestinal Disease Foundation, Inc. Attn. HR, 1323 Forbes Avenue, Suite 2000, Pittsburgh,
Pensylvania 15219 USA.
243
1)(>KT(>RU KU(:I
v
BUBREZNI I~:AMENCI
~ ~ naćina hako il7 izbjeći
,~ staru ba~ci cdno cdino zrno raska is od ()
J JJ J L ~p ~ madraca i pcrina bilo jc duvuljnu da bi pravoj princczi smctalc, u snu. U stvamutn ţivuttt duvuljan
jc mali kanuwĉić vcliĉinc zrna graška, kuji sc natal<,ţi<, u jcdnotn ud Vaših bubrcl;a, da bi uzrukuvau nc satno
bcsanc noći, VCC 1 Sllaţ11t1 bol svc duk Vam uc ponu,gnc lijcĉnik. 1W ncdavnu su za bolcsnikc s bttbrcţnim
kamcttcitna postujalc sanu~ dvijc ncugudne altcrnativc: ĉekati dok kamcn polako kroz mokraćni trakt nc izade
iz tijcla, ili vclika upcracija. l7anas postoji nova metoda, lithotripsija, kud kujc sc kan~cnac uništava ul-
trazvuĉnlm valovinta. Tu je dubra vijcst za svc kuji imaju kamcncc.
Znanstvcnici još nc znaju toĉan nzrok stvaranja kan~cnaca. Oni stt najĉcšćc nasljcdni, pa Ijudi ĉiji`ih hliski
rucJaci imaju, trcbaju biti na oprczu. Vcćina Ijudi prvi puta dobijc kamcncc u dobi izmccTu 30--LO gudina i
inaĉc su zdravi. 1'ustoji tcorija da ţen.eki hornu,ni n~ugu sprijcĉiti stvaranjc kamcnaca. Mttškarci ih dobiva_ju -
4 puta'ĉcšćc ud ţcna.
Unatoĉ pobol_jšanju lijcĉcnja najboljc jc uupćc nc dohiti kamcncc. Aku stc vcć jednont imali hubrcţni kamcn,
ili vjcrujctc da stc potcncijalni kandidat, potruditc sc potući statistikc. Onc kaţu da, aku stc vcć imali kamcnac
postuji 1()°/~-tni rizik da ćctc ga dobiti u roku od gudinu dana, i 80`%~-tni rizik da ćctc ~a opet dobiti u
sljcdcćih 15 gudina. Ovako sc rnoţcte boriti prutiv tc vjcrujatnosti:
Pijte više tekućine nego što morate. I'rvi kurak u izbjcgavanju kamcnaca (a ponckad i jcdini koji jc potrcban) jc
puvcćanjc uzimanja tckućinc. 1'ijte uajn~anjc 3 litrc dncvuo. Svaha tc)tućina sc broji, voda, ĉaj, s<,k, gazirana
pića, ĉak i kava, kaţc Glcnn`M. I'rcmin~cr, M. 1~., izvanrcdni profcsur urulc,gijc i intcruc
mcdicinc u mcdicinskum ccntru Uoivcrsity uf'Tĉsas Soathwcstcrn Mcdical Ccntcr u l~slla,u.-/r~rlirro oLlrrr-
niĉr·n_jo jc drr ocohe s visokont holii irmrrr ol·salnta u orirw tro_ Irajrr i~lye~rwnti t`y; kaţc 1'rcmin~wr.
Ttkudcr nchi trchalo piti prcvišc mlijcka jcr unu sadrţi mno~;o kalcija.
Provjerite. I'unckad aijc laku tuĉnu ustanoviti kc,liku smo pupili tukotn dana. Stoga muţc biti jcdnustavnijc
izmjcriti koliko ttrina izluĉujctc, da hi nst;uiuvili tuĉan unos tckućinc. 1'rrynnn`njerrr luuijorrtiruu rla pa~u ~al;o
hi i~lreĉivali rrrirrirrralno 1200-1500 ~rrbiĉrrilr rorrrirrrctarm nrirrn, kaţc Micltacl Wcchslcr, M.I~., asistcnt
kliniĉkc urologijc u mcdicinskunt ccntru Culumbia-I'rcsbytcrian mcdical Ccntcr u Ncw Yc,rko. Svc ispc,d
lUOU cnr` jc prcmalu, tvrdi on.
Izbjegavajte mlijeĉne proizvode. K;mncmi sc najĉcšćc aastojc od kalcija: kalcij-uksalata ili kalcij ti,stata. l~'eki
Ijrrdi ar~ sklnrriji atvarar jrr ~amerrara od ~~alripr i ~bot, toLJu trobajrr r·cdrrcirati njr;~Jov rrru", kaţc
clcmctrius Il. l3a~lcy M. U., profcsor urologijc i radioluL;ijc na kolcdţui Jcffcrsun Mcdical Cullcgc na
svcuĉilištu Tlu,ruas ~cfferaun Universitv 1'hiladclphiji. Aku uzintatc prcparatc kalcija uadajući sc jaĉim
kustima, n stvarnusti sanu> puvcćavatc šansu za dobivanjc hubrcţnug kamcnca. Mlijcĉni proizvodi sadrţe
najvišc kalcija ud svih natnirnica. uajprijc smanjitc unos maslaca i sira jcr oui sadrţc i masti kojc štctc Vašcm
srcu.
Oprez kod sredstava za smanjenje kiseline. Ncki anticidi sadrţc nnu>gc, kalcija. pruĉitajtc natpis na ambalaţi.
Aku sc pujavljujc rijcĉ kalcij, radijc izabcritc ncku drugo srcdstvo.
Jedite manje mesa. Ljudi kod kojih kamcnci nastaju ud nu~kraćnc kisclincnajĉcšćc jcdn prcvišc ţivutinjskilt
hjclanĉcvina kojc potiĉu .stvaranjc mukraćnc kisc
2~-4
I><)KTOIĉ U KU<:I
Brusnice - dobra ideja
Narodni lijck koji se već odavno dokazao kod infckcija tnokraćnih puteva jc sok od brusnica. uspjeh sc
objašnjava time da urin od njega postajc vrlo kiseo, pa više nije plodno tlo za baktcrije. Ipak, dugo jc vrcmena
bilo nerazjašnjeno zašto drugi sokovi koji imaju isti kiseli uĉinak ne pomaţu kod urinarnilt infekcija.
Znanstvenici su ipak jednog dana otkrili da sok od brusnica kod ţenskih miševa uništava sposobnost baktcrija
da se priĉvrstc na stijcnke tnjehura.
Slijedi li iz toga da sok od brusnica ima ovakvo prevcntivno djclovanje i na kamcncc? Nerrta znanstveno~
dokaza, ali volite li sok od hrusnica mirrto ~a p~te, tirrce ćete povećati i uuos tekućirre, kaţe dr. Micltacl
Wechslcr.
line i kalcija u uriau. Ljudi kuji stt skloni stvaranju kamcttca trchali bi jcati ntanjc ţivotiujskih protcina, kaţc
Wccltslcr.
Oprezno s oksalatima. Jcdetc li vclikc koliĉinc voćc i povrća unositc i mnogo vitamina i mincrala. Nckc od uvilr
uamirnica aaţalost sadrţc i oksalate, s kojinra moratc hiti uprczniaku ste skluni kamcncima. Oksalati nisu štetni
za ljude s nonnalnom probavom, ali opct jc korisno udrcći sc rabarbarc i špinata, kaţe Prcminger. Ostalc
uamirnicc kojc sadrţc oksalatc su: ĉokolada, ĉaj, kola, pcršio, kikiriki i citrusno vuće.
Vitamin A. Vitantin A vaţan jc za općc zdravljc nu~kraćnog sustava. Slatki krumpir, bundcva, hrokoli i mrkva
bogati su vitaminonr A. 1'rcpuruĉena dnevna doza za zdravu odraslu osobu je 5(l00 I.J., što sc lako muţc dc>biti
uravnotcţcnum ishranom. Nc kupujtc prcparate s vitaminom A jcr tijclo nc muţc izluĉiti prcvelikc koliĉine pa
on nu>ţc biti toksiĉau.
Vitamin B. Znanstvcnici su otkrili da vitamin B nwţc sniziti razintt oksalata u krvi, a timc i rizik stvaranja
kanrcnca. I magnezij ima ncgativno djclovanjc na stavarnaje kamenaca. Vaš ćc Vam lijcĉuik preporuĉiti
svakodnevno uzimanje prcparata s vitaminotn B6 i/ 1I1 r7laltgczl~ctll. Uzimatc li vitamin B6, neka to nc bttde
višc od 25 mg dncvno.
Manje vitamina C. Mnogi ljudi mislc da jc ovo ĉudesni vitamin, jcr sc stalno naglašavaju njcgova pozitivna
svojstva. Vrlu visoke doze vitamina C (višc od 3()00 mg dncvnu) mogu biti problem za ljudc sklone stvaranju
kamcnaca, jcr sc vitamin C u tijelu pretvara u oksalatc. Ljudi skloni kanrcncima nc smijtt uzimati prcparatc
vitamina C:. Narrtirvice kojo sdnr~e C: vitantiu rtisu problom, kaţe Wechslcr.
Krećite se. Jcdna ud mno~~ih prcdnosti sportskih aktivnosti jc da kalcij iz ktvi brţe prclazi u kosti. I'usljcdica:
jaĉc kosti i manji rizik od dobivanja kamcuaca. Još jedan razlog za bavljcnje sportom, kaţe prcmingcr.
Manje solite. 1'utrošnja soli usku jc vczana s bubreţnim kamcncima. Prihvat jiva su dva graura soli dr:evno,
kaţc Bagley.
2-15
DOKT012 U KUĆ:1
BOLOVI U KOLJENIMA 21 naći.n da pomognete svojim ko jenima
i ih s~vi mo klcĉimo na n int n'im ho
~a , ~ a, ~ a daM mo i skaĉcmo, ali tek rnalu ljudi misli na to kako ih zaštititi: rijcĉ jc o našim koljcnima. Ona se
ubrajaju u najkomplcksnijc i ozljcdatna najpodloţnijc zglobove našcg tijcla. Zašto? Razlog tun~c lcţi u njegovoj
gradi. Stabilniji zglob kuka jc poput loptc u dobro postavljcnum dţepu. Zglob koljcna lcţi otvorcnijc i zbog tol;a
je podloţniji ozljedama.
Zglob je ustvari zaobljcna kost poloţcna na jednu plosnatiju kost. Bcdrcna kost (fcmur) završava s dvijc okruglc
zglobnc glavc (kondilc) kojc su poloţcnc na rclativno plošnu goljcniĉnu kost (tibia). Ĉ:ašica koljena jc mala
zaobljcna kost koja sjedi u ţlijcbu izmedu bcdrenc kosti i zglobnih glava i jaĉa zalob. Kada sc koljcno savija i
pruţa, ĉašica koljcna u ţlijcbu pokrcćc sc prcma gorc i prcma doljc. Cašica koljcna jcdnom je tctivom povczana
s bcdrcnim mišićima. Ona funkcionira poput kotrljajućeg vlaka i povcćava snagu mišića priĉvršćenih na
koljcno.
Koljcno sc savija istcţc ali posjcdujc tck malo boĉnc rotacija, kaţc drţavno priznati kirurg-ortopcd Elliot
Michacl L~. I? M., direktor programa Rcsidcncy I'ro-gram for Podiatric Mcdicinc u bolnici IIolland Park
Hospital u Portlandu u Orcgonu. Kosti natkuljcnicc i potkoljcnicc djcluju na zglob poput dugaĉkc polugc i
povcćavaju snagu i jaĉinu. Mala promjerza u poluzi znatno se povećava preko I o jena, kaţc Micltacl.
Struĉnjaci za koljcno kaţu da komplicirani naĉin graĊc rnoţc voditi problcrnima i to osobito kod ĉašicc koljcna
koja jc odgovorna za oko 20 °/~ svih bolova u koljcnu. Ispravno funkcioniranjc ĉašicc koljcna nc ovisi samo o
poloţaju kostiju, vcć i o poloţaju struktura što ih okruţttju. Prcdstavitc si ĉašicu koljcna kao marionctu koju
pokreću konci mišića, tetiva i ligamcnata. Doklc god sc toĉno i ispravno pokrcću svi konci, ĉašica koljcna se bcz
mukc pokrcće po svojim traĉnicama. Ako tncĊtttim bilo koji konac prcĉvrsto ili ncdovoljno ĉvrsto zatcţc, ĉašica
koljcua jc izbaĉcna iz
svojih traĉnica i nc moţc sc glatko krctati duţ kusti natkoljenicc, što moţc izazvati bolovc ili ĉak oštcćcnjc
ĉašicc koljcna.
Budući da ţcnc imaju širc bukuvc, kost natkoljenice dodirujc koljcno pod vcćim kutcm, štu uzokujc iskrivljcnjc
koljena. To je razlo~ da su ţenc· podloţrr~e odredenim oblicima povrede l;o jerta, I;ao rtpr. orrtekšartje hrsl
avice pri I;ojerrtu glatki sloj hrskavicc· koji ol;ruţuje dortji dio kosti rzatko jenice ohrapavi ili puca, objašnjava
asistcnt odjcla za ortopcdiju na svcuĉilištu Orcgon llcalth Scicnccs Univcrsity u I'ortlandu.
Kada vcliki mišići natkoljcnicc (quadriceps) nisu dovoljno gipki, jcr npr. prijc bavljcnja sportum nisu dovoljno
zagrijani i istcgnuti, ili kada su ti mišići prcoptcrcćcni, mogu izazvati upalu tctiva koljcnicc (patcllarc tcndinitis),
koja sc ponckad uaziva skakaĉkim koljcnom. Ncuravnotcţcnosti mišića pri kojim jc jcdna grnpa mišića jaĉa od
ostalih i zbcg toga ĉvršćc zatcţc, mogu takodcr dovcsti do problcma s koljcnom.
lako prohlerrti s ko jertorrt mo~n hiti uzrohovurti povredama pri padu, prorrtetrtirrt nez~edarrta, sportskirrr
povredautu ili bolestima lzao što je artritis, većirtu prolrlerrra s ~o jertorrt nastaje rnedutim zb~~ preopterećenja
holjenn, objašujava Michacl. Kada se ne radi o rrekoj akrttrtoj povredi, većirca holova te l;o jertirrta potiĉe
otuda, da se previše Io~Ta ĉirti ili du se ko jerto po~rešno opterećteje, objašnjava on. Kod ljudi koji poĉinju s
programom trĉar~ja ĉesto vcć brzo dulazi do problcma s kuljcnima. Njima nijc jasno da oni pri svakom koraku
optcrcćuju svoja koljcna ĉctvcrostrukotn do pctcro.strukom vrijcdnošću svoje tjclcsnc tcţine.
Fizikalna tcrapcutkinja Ellcn Nona I loyvcn, 1? T., vlasnica i dircktorica ccntra za sportsku fizikalnu tcrapiju
Ortho Sport 1'hysical Tl~crapy u Olackamasu u Orcgonu kaţc, da vcćina problcma s koljcuima nastajc zbog
prcoptcrcćcnih i ncdovuljnc> zagrijauih mišića.
2~16
l>OKTOIL U KUĆI
Muogi ljudi prcjako opterećujtt svoja koljena, a da ih prijc toga nisu dovoljno zagrijali, kaţc ona. Ili uptcrućuju
svoja koljena jcdnostrano izvršavajući stalnu jednu te istu djclatnost, kao npr. kleĉanje, trĉanje ili penjanje.
Jasnu je da je netnoguće uvijek izbjeći ozljede, a ozbiljnc ozljcdc trebao bi lijcĉiti lijeĉnik. Ako su mcdutitn
Vaši prublcmi s koljenima nastali kao posljcdica prevclikih uptercćenja i naperczanja te pogn-ešnog treniranja,
tada tnoţetc svoja koljena odrţati zdravitna pomoću sjedećih mjera, utnanjiti bolove ukoliko se ipak pojave te
ubrzati proces ozdravljenja.
Ostanite vitki. Prekontjerna teţina optcrećuje svc zglobovc tijcla, nu višak kila predstavlja problem osobito za
koljena. Usl ~ed rtaĉina gracte ho jena, L i ga pri svaI2oru koraku optorećujete sa svojom jelesrtorrt teţiuom
uvećanorrr za jedarr i pol puta, kaţe Michael. Pri trĉanju Vaša koljena morajtt izdrţati ĉak Vašu ĉetverostruku
do peterostruktt tjclesnu tcţinu.
L?vadeset, trideset. ĉetrdeset ili više funti prckotnjernc teţine mogu jako prcoptcretiti koljena. Ako npr. teţite 20
funti prcviše i dţogirate, tada svako koljeno optcrećujete sa 100 funti dodatne tcţinc.
1'~el;ornjerna teţina moţe uvelike pridon-y'eti bolovima u koljeuirna, kaţe Baskin. Ukoliko ste predebeli, mora-
tc primijcniti više u~išićne snage da biste izbjcgli ozljede.
C7drţavajte svoju tjclcsnu teţinu u normalnim okvirittta hrancći se nctnasnom hranom i baveći se spurtom.
Pazite na svoja stopala. Postoji stara poslovica koja kaţc: Ako Vas bole koljena, pripazite na stopala. I Ioyvcn sc
slaţe: Kada stopala stupe ua tlo, sve se m~enja, kaţe ona. Predstavite si tijclo kao spiralnu oprugu. Kada jcdan
dio skeleta izgttbi ravnuteţu, to se takoder odraţava i ua druge dijelove tijela. Kada stopala ne nose tijelo kako
treba, to rnoţe izazvati probleme s tnnogim dijelovitna tijcla, takoĊcr i s koljcnima. Ĉesti uzork problctnima s
koljcnima je spušteno stopalo ili uvrnuće stopala. Lagano uvrnuće stopala je normalno, ali prcvcliko ntuţe
lzazvati probleme s koljcnima. Na taj naĉin istodobno dolazi do uvrnuća donjeg dijela nogc, ĉime koljcno biva
zakrivljeno u svome poloţaju. Takav loš puloţaj vudi k totne, da ĉašica koljena dospijcva poncšt<~ izvan svoje
putanje i tare o kost što uzro
kuje bol.
Spuštcnom stopalu moţe se pomoći spccijalnim cipclerna ili ortopedskitn ulošcima. Moţetc kupiti već gotove
uloške, ili dobiti rccept za izradu uloţaka po mjeri od specijalista za bulesti stopala, ortopeda, kriopraktiĉara ili
sportskog lijcĉnika.
Kupite odgovarajuće cipele. Odgovarajućc cipclc tnogu sprijeĉiti sve moguće problcme s koljeninta, kaţc
Kathlecn Galligan, D.C., koja se specijalizirala za sportske ozljcde u gradu Lake Oswego u Oregonu.
Nosite najniţe potpetice. Galligan kaţe da tijelo još moţe podnijeti potpeticu do 2,5 ctn visinc. Vlšitn pot-
peticama tijclo biva gurano prcma naprijed, što optcrećuje koljena. Ako naginjete spuštenim stopalitna, kupujtc
cipclekoje svojiom formotn ncutraliziraju spuštcna stopala. Moţete kupovati sportsku odjeću G~oja rta
urtutarrajoj strarti potplata ima puniji mater~al, a na varjs~oj strani se ualazi federirajt~ći rrtaterijal, kaţe
Michael. Ĉvršći puniji matcrijal onctnogućava da cipcla s unutarnje strane popušta i na taj naĉin potnaţe kod
spuštcnog stopala.
Trebali biste takoĊer~ birati takve cipele koje imaju ĉvršću petu, kaţe Michacl. Ĉvršća peta stabilizira petu i
spreĉava prcjako izraţeni poloţaj spuštcnog stopala, kaţe on.
Zamijenite pravodobno svoje cipele. Prublemi s koljcnitna ĉesto nastaju i zbog iznoscnih tenisica~ kaţc Louisa
Silva, M. 1~. lijeĉnik opće prakse koja u svojoj privatnoj praksi u Salemu, u Orcgonu ĉcsto lijeĉi mnoge
probletne s koljcnitna. Kada potplate izvarta još dobro izAledaju, njihova uttutarr~a struktura rrtoţe biti previše
istvošena, kaţe ona, Tada cipela više rte moţe dostatsto štititi Uaše .stopalo. Struĉnjaci za cipcle procjenjuju, da
tcnisice ili cipele za dţoging izdrţe oko 600-900 k~n, cipelc za planinarenjc oko 900 km i tada trebaju biti
zamijcnjenc.
Provjerite svoje drţanje. UI oliko irnate O-rtoee ili Y rtoge, moţete takocfer biti podloţni problemima s ko
jer2inta, objašnjava Baskin. I~a biste provjcrili svojc drţanje, stanite tako da se Vaši gleţnjevi i Vaša koljcna
dodiruju. Ukoliko Uam sc koljena dodiruju, no glcţnjevi stoje razmaknuti, imate X noge. Ukoliko Valt1 sc
glcţnjevi dodiruju, a kuljna ne, imatc O-nogc. Ukoliko Vašc drţanjc nijc uravrtoteţcno, najvjerojatnijc bistc
trcbali
2-l7
noKrm u Kuc`r
izhjcgavati odrcĊcnc aktivnosti kojc optcrećttjn koljcna. Umjcsto to~;a izaberitc sportovc poput plivanja, bi-
cikliznta ili trenirajtc na stroju za trĉanjc.
Ne oslanjajte se na kupovne zavoje za koljena. Ĉ:esto moţctc vidjcti Ijudc koji nosc zavojc za koljcna kujc su
kupili u ljckarni. 1'omoću tih zavoja kojc
moţcte dobiti bez lijcĉniĉkog rcccpta Vi dodušc svjcsno osjcćatc svojc koljcno, i mislitc da ga nistc prcop_
tcrctili. No, takvi zavoji rra rrro~Jrr ispraviti postojrćo yroh(e_ r-rte ili šprijcĉiti rrastajartje rrovilr srrrc·ttrji,
kaţc Michacl Martindale, L. i'. T., tizikaini terapcut Spurtskog medicinskog centra u portlandskom ccntru port-
land Advmtist Mcdical Ccnter u Orcgonu, i spccijalist na
Tjelovjeţba za koljena
Problemi s koljenom ĉesto su uzrokovani porcrncćajctn ravnoteţe mišića, pri ĉemi jc jcdna skupina mišića jaĉa
od drugih. S drugc stranc do bolova ili povrede koljen tnoţe doći jcr zglob nije dovoljno fleksibilan. Koljcna
trebaju kako snagu, tako i flcksibilnost, kaţe Michael Baskin, M.D. Ljudi sc ĉesto usrcdotoĉuju samo na
kvadriccps (mišići na prednjoj strani natkoljenice) i pritom zaboravljaju na tetive koljena. l~a bi se sprijeĉilc
ozljede koljena, obje mišićne skupine moraju biti jake i gipke. lako je vaţno odmoriti se kada je Vaše koijcno
ozlijeĊeno, previšc mirovanja opet donosi probleme. Kada imate bolove u koljenu, trebali biste vjerojatno štediti
koljeno i ne baviti se tjelovjeţbom i sportom, objašnjava Chrissy Kane, L.PT., fizikalna terapeutkinja na odjelu
Out Patient Physical Therapy Departtnent medicinskog centra Providence Medical Center u Portlandu, u
Oregonu. Ako premalo pokrcćetc koljeno, okolni mišići mogu postati preslabi i nestabilni. Lagana tjelovjcţba
tnoţc prekinuti taj zaĉarani krug.
Pomoću tjelovjeţbe moţete popraviti ncuravnotcţenosti, sprijcĉiti ozljede i povećati gipkost. Baskin mcĊutim
upozorava, da nisu sve vjeţbc dobrc za koljena. On preporuĉa da koljeno savinuto pod kutetT~ od 90 stupnjeva
(npr. kao pri sjedenju) ne opterećujete teţinom, osobito ako imate bolove u ĉašici koljena. Vaše koljeno trebalo
bi se naći u tom poloţaju samo kada ustajetc sa stolca, kaţe on. Za jake i gipkc noge pokušajte rcdovito izvoditi
sljedeće vjcţbe:
Istezanje tetive koljena. Lcgnite na lcda, podignite desnu nogu i rukama ĉvrsto drţite natkoljenicu. Pruţajtc
koljeno polagano i oprczno dok ne osjetite lagano zatezanjcu straţnjoj strani natkoljnice. Nc njišite nogom.
Zadrţitc taj poloţaj desct do dvadcsct sekundi. Ponovitc vjcţbu tri du pct puta, obim nogama.
Ovakvo istczanjc tctivc koljena rnoţcte raditi i u stajaćcrno poloţaju tako da jcdnu nogu stavitc na stolac.
Sal,rinjite sc polagano prema naprijed dok ne osjctitc zatczanje u straţnjoj strani natkoljenicc. Zadrţite poloţaj
desct do dvadesct sckundi.
Istezanje kvadricepsa. Stanite iza stolca i dcsnom rukom se ĉvrsto primitc za naslon. Zatim lijevom rukom
povlaĉitc lijcvu pctu prcma lijevoj strani straţnjice, tako da vrli koljcna pokazuje prcma tlu, a Vi osjcćate lagano
zatczanjc u prednjoj strani natkoljenice. Zadrţitc taj poloţaj 10-20 sckundi. Ponovitc isto sluţeći sc dcsnotn
rukom i nogotn.
Ukoliko nc moţete dosegnuti petu, postavitc ruĉnik oko stopala kojim stopalo moţete povući unatrag, ili raditc
vjeţbu na taj naĉin da lcngctma trbuh, na krevetu ili na podu.
Istezanje noţnih listova. Stanitc liccm okrenutim zidu na udaljenosti od zida oko 50 du 80 cm. Desnu nogu
gurajte prcma naprijcd. Lijcvu nogu drţitc uspravno, s pctom na podu i ispruţitc prste na nogama prema
naprijcd. Lagano savijajtc dcsnu nogu. Naslonite se na zid, pri ĉemu sc podupiritc rukama dok nc osjctitc lagano
zatczanjc u lijcvom listu. Zadrţitc taj poloţaj 10 do 20 sckundi.
2-1H
I)OKTC)Iĉ U KU<'I
pudruĉju psurtskih ozljcda. Tal;vi ktrpovrri zavoji rro rrroy7n rradon jc·stiti t_plorjeţhrl ~ojrr hi,tc trebnli
provoditi cia hissto ojaeali svoja knjorra, kaţc T3askin. U~loliko ipnk~ ţolite zavojo za ~o(jona, trebali bisto
nrrrjc°sto elastiĉrtitr povoja, krl~iri oru· izraderre u jedrrorrr horeadrr i to od ve~opreva ili elastiĉvo~ nratcrijnla,
jc·r c·lastiĉuirrr povojirva ne rrro~c·te dovo jrro ravrtorujorru~ ~rnspodijc°liti pritisah, kaţc on.
Pouovite vjeţbu tako da je dcsna noga ispruţena a lijeva savijena.
Jaĉanje mišića ispruţaĉa kuka. Ova vjcţba jaĉa mišićc u straţnjem dijelu kuka. Lezite na trbuh, napnitc prednji
rnišić desne natkoljcnice i podignite tada desnu nogu 15 do 20 ctm od tla, pri ĉemu koljcno ostaje ispruţeno,
Zadrţitc taj poloţaj pet do dcset sekundi. Ponovitc vjeţbu deset puuta dcsncnn i dcset puta lijcvotn nogom.
Jaĉanje mišića odmicaĉa kuka. Ove vjcţba jaĉa mišiće vanjskc stranc natkoljcnice. Legnite na lijevu stranu,
napnite prednji mišić dcsnc natkoljnicc i podignitc desnu nogu kok 15 do 20 cm od tla. Zadrţitc poloţaj pet do
dcsct sekundi. Vjeţbu napravitc po dcset puta sa svakom nogom.
Jaĉanje mišića primicaĉa kuka. Ova vjeţba jaĉa rnišićc unutarnje stranc natkoljenice. Legnite na lijcvu stranu,
poduprite glavu lijcvom rukom i prckriţitc dcsnu nogu preko lijeve. Napnitc prednji mišić lijeve natkoljeniee i
podignite tada lijevu nogu 15 do 20 cm od tla. Zadrţite poloţaj pet do deset sekundi i svakorn nogotn ponovite
vjeţbu deset puta.
Jaĉanje kvadricepsa. Lezite na Icda, ispruţite desnu nogu i savinite lagano lijevu nogu. napnite prednji tnišić
desnc natkoljenice i podignite desnu nogu 15 do 20 cm od tla, pri ĉemu koljeno ostaje ispruţeno. Zadrţite
poloţaj pet do desct sekundi i ponovite vjeţbu svakoru nogotn desct puta.
Micltacl upozorava da ĉovjck ne bi smiu pustati ovisan o tak-vctm zavoju. .-lko sra I aši bolovi tak·o jak°i trajra
tnli~·o dn~lo da T-ar~r je potrebnn znvoj za kol_jono, trc·bali Iristc· Im_ traţiti lijeerrika, kaţc on.
Izbjegavajte aktivnosti koje oštećuju koljena. 1)uboku savijanjc koljcna ĉini sc moţda zdravint, ali prcjako
savijanje optcrcćuje koljcno. Snvijorr~e izlaAe ĉašicu ~oljerra prejakonr pritiskra, kaţe Michacl. Ja prepnruĉanc
svo_jirn pac~etinra da iz svoe pro~rar~ra trerriryn izbace snvijarLje koljorra i po
rn~~rtćrrosti izhjc~~avajrt hleĉanje, osnhito rte rra tvrdirrr podlo~anra.
Silva kaţc, da jc jedan od najĉcšćilr uzroka tcgoba s koljcnima kod njcnih pacijcnata trcning s utczima. Koljcno
se
doslovrro nroţc· istrošiti diznnjerrr preteških ute
tra i povlaĉanjevrt kojena nje~ovom pvnonr ~rivreljonr krctarrja, objašnjava ona. Kada je koljeno savijcno,
izloţenu jc ncvjcrojatno vcliiko in pritisku.
Silvin savjet bodybildcrima i dizaĉlma tztcga: nikada nc savijajtc koljcno u potpunosti i ograniĉitc uptcrcćcnjc
što ga Vašc kuljeno trcba nositi na mioi
mutn. Kada raditc u vrttt i li kod drugih djclatnost pri
kujitna morate klcĉati, trchali biste ispud koljeno pustaviti jastuk za kuljcnct od spuţvaste uiatcrijc, tc Vašim
koljcnima ĉcšće omugućiti stanku.
Ne prehodajte bolove u koljenima. Mnogi Ijudi, a osubito sporta.si vjcruju da jc uajbuljc, usprkos boli, ići dalje.
Tirrre Illc'drltlr7(, ĉesto priĉirtjate još vise štetc. I'r~tc·rrr holi, t jc·lo jav ja da nc·što rt~e u rc~dll, kaţc
Martindale. Kada Vas ncšto buli, vjcrc>jattto nnatc hiomchaniĉke problctnc, kao npr. spuštcnc> stupalo ili
trcoiratc prcvišc ili ncpravilnu, ili pak nositc pogrcšnu obuću.
Michacl sc slaţe. f i rrc czjećate hol kada jc· s I-aširn tijelorrr svc· re rc·drl, kaţc on. Kadn Las boli, tijelo T'nrn
šnlje si~rral. c`~'emojte jedrtoslavrto prodt~ţiti dnljo. Prostrrite i dnljr opto_ rećivati bolni dio tijela. Kada Qn
ptrštate da .se odrnarn, tijelo ozdrav jrrje.
2-ly
1)OKTOR U KUĆI
Promijenite podlogu. Michacl, nckada prvak na natjccanjima na kolcdţu, na dugc stazc, objašnjava da moţctc
zadobiti problcme s koljcnitna ako trĉitc na krivoj podlozi. Ceste su od sredine prema strartama gradene kosn
fradnjući, ubjašnjava Michael. Trkaĉi koji trĉe uvijek sarno jednont strartom ceste, ĉesto prejal o opterećuju ko
jena. On prepornĉa, radijc trĉati ili hodati plošnijitn dijclovima ceste. Ako jc sigurno, ĉešćc mijcnjajte stranc ce-
stc. tvrda podluga poput bctona ili asfalta moţe isto tako jaĉc uterctiti koljcno. Michacl prcporuĉa hodati ili
trĉati po mckoj podlozi, kao što su npr. šumski putevi. Ipak, nc trĉite po suvišc mekoj podlozi, kao što jc npr.
pijesak, budući da to moţe prcjako uptcrctiti koljeno.
Izmjenjujte. Matrindalc kaţc, da jc kod aktivnosti kao što jc Step-acrobik primijetio i porast problema s
koljenima. a~Eo preopteretite ko jeno s previše sav~arja koljeua ili stultarna, I,o jerzo će postati podloţno oz
jedarrta, kaţc on. Michacl preporuĉa bavljcnjc razliĉitim vrstama sportova ili mnoštvom sportskih aktivnosti, a
nc samo jcdnum ili dvjerna. Svako rutirzsho ponavjartje jaĉa odrederm rrrišićc~, objašnjava on. Ako sc bavitc
raznim sportskim aktivnostinta, poravnat ćctc ncuravnotcţcnosti kujc nastaju jaĉanjem pojcdinih mišićuih
skupina. 1'onavljanjc vjcţbi pomaţe pri izjednaĉavanju optcrcćcnja.
On prcdlaţc kombiniranjc trĉanja ili hodanja sa sp<>rtuvima kao što su biciklizam, plivanje, plesanjc, acrubik,
treniranjc utezima ili dru~rim vrstama sporta kojc Vam priĉinjavaju zadovoljstvo. Aku izabcrctc biciklizam kau
spurt za ravnotcţu, trcbali bistc paziti da jc sjedalo postavljno tako visoko, da jc noga pri gaţenju prcma doljc
gotovo potpuno ispruţcna kako bi sc štcdilo koljcno.
HlaĊenje i postavljanje u vis. No dobro, usprkos svirn dobrirn savjetima prctjcrali stc ste i sada Vas boli koljeno.
U tom sluĉaju trebali bistc napraviti ĉetiri stvari: odmoriti se, hladiti, staviti ublugc i podignuti nogu u vis.
Rastcrctite koljcno. Tijckutn narednih 24 do ~8 sati stavljajtc vrećicu s Icdom (20 minuta drţitc vrcćicu na
koljcnu, 20 minuta napravitc stanku) kako bistc sprijcĉili natcknućc. Omotajtc koljcno elastĉuim zavujeto (ne
prcvišc ĉvrstu) da bistc smanjili utcklinu, te podignite koljcno u vis.
Uzmite lijekove za spreĉavanje upale..~lspirirt ili l6uprofen mo~t~ umartjili ltolove, upalu i oteklirte, kaţc
Silva. Ali, ncmojtc uzimati srcdstva protiv ttpalc ukoliko imate ĉir na ţelucu ili osjctljivi ţcludac ili ako imatc
problema sa zgrušavanjem ktvi. Još gore ud bolova u koljcnu je ĉir na ţclucu sto krvari i još bolovi u koljcnu,
kaţc on. 1'aracctamol moţc istu tako ublaţiti bolove u koljcnu, a štiti Vaš ţcludac. On mcdutim nc pomaţc
protiv upalc.
Izbjegavajte vrućinu. Led onenu?~ućava sal tep jar je tukućine u ko jenu, uo vrnćirta ruoţe takvo sakup jary'e
rokućirte ĉak i poticati, kaţc Michael. 1'rvih 4fš do 72 sata nakun povrede koljcna trcbaii biste izbjcgavati vruće
obloge i vruće kupke s hidrontasaţom.
Masirajte koljeno. Masaţa doduše rtenta ttikakvo~ u jecaja na stn~kturu I2ost~u, ali rrtoţe pobo jšati protok krvi
i utjecati na popuštanje napetosti tetiva, i dru~ih strul;tura u koljertu, kaţc Martindale. Kada već irnate bolove ce
ko jertinta trehali histe potraţiti profesiortalnotr torapeuta ili fizikalno~ terapeuta, a ne jednostavno jednoq
pr~atelja zarrtoliti da Gas izrnasira.
2~Đ
DOKTOR U KUĆ:I
NEMOGUĆNOST PROBAVLJANJA LAKTOZE
10 naćina kako da njome ovladate
a nutugc ljtrdc jc ĉaša lcdenog mlijeka, ĉaša slaZ dolcda ili zalugaj vrućc pizzc rnjcšuviti uţitak. Za 50 nrilijuna
Anrerikanaca su popratna djclovanja takvug uţitka duvuljau razlog dovoljan razlog da bi sc odrckli takvih
puslastica, jcr sc inaĉc rnoraju boriti s vrlu ncugudniln posljcdicanla.
Ttkvi ljudi ne pudnosc laktozu. To znaĉi da oni nc nu>gu dubro probaviti laktozu - rnlijeĉni šcćer koji SC
IlalaZl lr SVllrr Illlijeĉninr proizvodima. Taj jc problem najĉešćc uzrokovan nedostatkorn cnzima laktaze koji
inaĉc razgradujc mlijcĉni šcćcr u debelom crijcvu, da bi tada malc dijclovc laktozc nu>gla prcuzctf krv.
1'osljcdice tog nedostatka laktaze su ĉcsto nadimanja, bolovi u ţclucu, naduti trbuh i proljev Jaĉina simptoIna jc
kod svakog drugaĉija.
Tko pati od nclnogućtrusti pruhavljanja laktozc? Ovdjc sc nc radi u razlici iztlledu Inuškaraca i ţcna. Neki
narodi su tinre više pogodeni ud drugih. 1'relna procjeni Naciunaltrog instituta za dijabetes i bolcsti prbavc i
bubrcga c>ko 75 °a udraslih Afrualnerikanaca, Ţiduva, ameriĉkih Indijanaca i mcksiĉkih Anrerikanaca, kao i 90
°~, udraslilr Alnerikanaca azijskog podrijetla pati od ove bolcsti. Samo ol 0 10 do 15 % stanovrcika Kavf~aza
pati od pato od ru·dostatka laktze, kaţe I~avid Alpers, M.l~., prufesur rncdicine I voditclj gastrocnterologije na
svcuĉilišttr ~UashinL~ton University Scliool uf Medicinc u St. Louisu. Iako Vi vjerujatno ne pripadatc jcdnuj
od till skupina, ipak bistc morali irnati tr vidtr da svi mi aa starenjcm gtrbiuto dio sposobnosti probavc laktozc u
nrlijcku.
Ncki Ijudi sanli utkrivaju da nc ponosc laktozu, drugi bivaju na to upozureni tck od stranc lijcĉnika. Meclrr
starrovrricinra .-lzije raširerra je rreka vrsta puĉ~e nu~drosti da ti Ijrrdi najĉošćcvre podrrosc· dobro rnl~eko,
dnkle, or:i .~a rrajĉešće ta~~n Inruo rriti rre yijrr, kaţe Alpcrs. S drr~~e stra
Skrivena laktoza
Laktoza (mlijeĉni šećer) skriva se u mnogim gotovim prehrambenim proizvoditna. Kruh, ţitarice, palaĉinke,
ĉokolada, juhe, puding, preljevi za salate, šerbet, kakao prah, bomboni, smrznuta jcla, mješavine za peĉenje
kolaĉića kao i Hot-Dog mogu sadrţavati laktozu. Iako je udio laktoze najĉešće tek neznatan, on ipak kod ljudi s
niskim pragom tolerancije moţe izazvati simptome. Takvi judi moraju pomno proĉitati svaki tekst na ambalaţi i
paziti na to, što jedu, kaţe autorica Jane Zukin. Kada ĉitate popis sastojaka, morate paziti ne samo na mlijeko:
sirutka, mcki sir, mlijeĉni nusproizvodi, nemasno suho mlijeko u prahu, kazein, galaktoza, nemasno mlijeko u
prahu, mlijcĉni šcćer i protcin surutke upućuju na ĉinjenicu da proizvod sadrţi laktozu.
ne, postoji tal;octer zrraĉajan broj Ijrrdi koji zboQ rrrlijoĉrro~ šećera dobivajrt sirnptorrce, ali rrenraju pojrna n
ĉernu je problem, kaţe un.
Ukuliku prctpostavljatc, ali niste sigurni, da nc pudnositc laktozu trcbali bistc potraţiti lijĉnika, kako bistc
iskljuĉili rnogućnost drugih prublcma (vidi Efalu, doktorc).Tek katda saznatc da doista ne pudnusitc laktozu,
rmoţda isprobatc ovc savjctc kuji pomaţu ublaţiti sirnptomc.
Utvrdite stnpanj nepodnošljivosti. Stupauj ncpudnošljivusti jc kod svakug drugaĉiji. Najjednustavniji naĉin da
se tc utvrdi jc taj, da sc iz tijcla odstrani sva laktoza. %'o zrraĉi da za poĉetak dva ili tri tjodrra rru snrijeto
?51
I >OKTOIt U KUC'1
nţivati n rnlijeĉrritrc proizvodirrra i laktozi, kaţc Janc Zukin, autorica lista za osobc s nepodnošljivošćtt laktozc
i alcr~ijom na mlijcko Thc Ncmslcttcr for I'coplc with Lactosc Intulcrancc and Milk Allcrgics. Nakorr to,Ela
poĉvito rezirnati vrlo rnale kolieirre rrrl~e~a ili sira. I'rorrrairajto svoje sirrtplonro kako bisto ntvrdili I·oliko
pnrto ili koliko nralo rrrlijeĉrrilr proizvoda rrtoţete podrtijeti. Kada to jcdrronr zuato, la~še jo unsiti se s ovinr
problentorn.
Uzimajte male obroke. Iaku moţda nc podnositc odjcdnom 2 dl mlijcka, moguće jc da Vaw trećina ĉašu ujutro,
trcćina pupodnc i trcćina navcĉcr nc smeta. Ako imate odrcdcnu koliĉinu cnzima laktazc koja moţc razgraditi
sanu> odrcdcnu koliĉinu laktozc, tada jc buljc ncko vrijcmc uzimati manjc laktozc, ncgo da nj<>me pretovaritc
tijclo, kaţc Zukin.
Ne jedite same mlijeĉne proizvode. Kada jcdctc ncštu sira ili pijctc malo u~lijeka, morate to ĉiniti u sklopu
mcduobroka ili komplctnog obroka. Kada Laš ţelndac nrorn prohaviti više hrarte, rrsporava sc prohavrti proces i
to rrroţe rehlaţiti I'aše sinrptonre, kaţc Zukin.
Radije pijte kakao. U jcdnuj studiji, istraţivaĉ
Chong Lce sa svcuĉilišta Rl~odc Island u Kingstonu ubjašnjava da 35 osoba koje nc podnosc laktozu mo~u
probaviti višc laktozc ako piju mlijcko s kakacm~, nc~;o kada piju ĉisto ntlijcko. Osim tu~;a imali su manjc
grĉcva i slahijc napulavanjc. Nitko nc zna zašto jc tako, no Alpcrs kaţc, da to moţc biti povczano s ĉinjcnicum
da ĉokolada zavalĉi praţujenjc ţcluca. Sporijc praţnjcnjc znaĉi manjc simptoma.
Nadopunite Vašu dijetu. I'rcparati koji sadrţc cnzimc laktazc mogn Vaš organizam djclmniĉno snabdijcti
onim što mu ncdostajc. Moţc ih sc kupiti u uhliku tablcta ili kao tckućinu hcz rcccpta. Tablctc ţvaĉctc tijckom
jcla ili nepursrcdnc nakoa kUIlZI11111ra11~3 n711~Cĉnih proizvoda, a kapljicc stavljatc dircktnu n mlijcko. Ti
proizvodi kod nceih dplnju sasvinr dobro, kaţe Zukin. Moţctc probati i mlijcko sa smanjcnun koliĉincnn
laktuzc.
Probajte jogurt. Ljredi ~oji rro podrroso laktnzn najćošćo priliĉrlo dobro poclrtosc· jo~ttrt, kaţc Alhcrs. To
dudušc virjcdi samu za jogurt S 3ktIV171177 kultur~u~aa kujc sc cvcntualno mora kupiti u spccijaliziram>j
tr~;ovini bioprclmanc. Aku podnositc jogurt trcbali bistc ~;a staviti na svoj popis prchranc, budući da ta
krcmasta namirnica sadrţi mnogo kalcija.
Radije jedite tvrdi sir. A~o ste Ijrt(~ito j sira, radijo (riraj
le lvrde, staro vrsto sira kao
što str švicarshi x ~' ~e~ ~ "
sir, Chcddar ili = (:o((y·, prcpu
ruĉujc Elysc
Sosin, IZ. D., voditcljica kliniĉkc ishranc u mcdicioskom ccntru Mount Sinai Mcdical Ccntcr u NcwYorku. Ta~l
ve vrste sira sadrţe rtratrjo laktozo rre·~o nree~e vrsle sirc·va.
Izbjegavajte gotova jela. Mno~;a gotova jcla za koja to nc bistc prctpostavili, sadrţc laktozu (vidi Skrivcna
laktoza). Najlrolje jc priprenrati toli~·o svje·ţo l7raru· koliko to rrroţete, i izbjc·Elavati knnzorvo, r3n(~o~o
snrrznnre proizvode, i sTotovo hrane, kaţc Zukin. Ova stratc~ija im, još jcdnu prcdnost: hranitc sc zdravijc.
I>()KTOR U KU<:I
Konzumirajte kalcij iz drugih namirnica. Ljudi kc,ji ac podnusc~ laktoztt, osobito ţene i djcca, trebali bi-paziti
na to dn nc saiz koliĉinu kalcija u-organiznnt. Zclcnu lisnato puvrćc kao npr. brosk-~~a, k,amcnicc, sardinc,
low.s u kct~zcrvi (s kostima) i tufir, sadrţc mno~To kalcija. Ako jc Viša ishrarra sir<nt~ašna kalcijcm, trcbali
bistc vjcr<>jatru> uzimati ncke preparatc kalcija. Zamolite lijeĉaika da Vatn prcporuĉi ncki ud njih i c>drcdi
dozu.
Oprez s lijekovima. Oko ?(l `%> lijekova kojc au>ţetc dobiti na rccept aadrţc laktuzu (takodcr mm>go vrsta
aati-bcbi pilula), isto tako i oko C> `%> lijekuva kojc nwţutc a,ibaviti hcz rcccpta. C)vo vjcr-ojahro rrije vu~rro
Ipalirnu kcji tck trr i turrro n~irrraju lijokovo, kaţc Zukin, m~dutitn, nckun~c tku nrora rcdovitc> uzimati
lijckuvc, to muţc biti prublem. Situaciju dodan~o otcţava ĉinjcnica da lakruza nijc navcdcna na popisu ncaktiv-
nih sastujaka. IOr (~isto otkrili snclr~o fi ( aši lijckovi luktoxra, tvc·buto, prcpuruĉa Zukin, korr~rrltimti svo~r
lijeĉrtiku. Mo~ero tukorlor ruz~lomruti ;a svojirrr Ijokarrrikorn ili i~ravrro pisati rurrrra~orrtcko~ tvoruici krja
je yroi~ve°In lijok.
Halo, doktore?
Ako imate problema s probavom, i vjcrujete da ne podnosite laktozu, ali niste potpuno sigurni, probajte ovaj
jcdnostavan test. Nekoliko tjedana nemojte jcsti mlijeĉne proizvode i promatrajte popravalja li sc situacija s
Vašim ţelucem. Ukoliko niste utvrdili nikak~o poboljšanje, vrijemc je da potraţitc svog lijeĉnika. Moţc biti da
je Vaš problem izazvan neĉim drugim u probavnoTn traktu. Postoji i vjerojatnost da patite od sindrorua na-
draţenih crijeva koji ima sliĉnc simptome kao i nemogućnost probavljanja laktozc (vidi SINDROM
NADRAŢENIH CRIJE1~A).
Nepodrtoš jivost laktoze takoĊer je lako zarrtijertiti s nepodnošjivošću kofeina, kaţe David Alpers, M. L~. Idite
daklc radije na sigurno i savjetujte se s lijeĉnikom, osobito ukoliko ste utvrdili veliku promjcnu u radu vaših
crijcva.
253
DOKTOR U KUCI
UPALA GRLA
18 sredstava protiv bolova
V jcrojatno i sami znatc uzrok tomc: ili stc na juĉerašnjoj utakmiei preglasno vikali, ili se radi o
prchladi koji vuĉcte vcć nekoliko dana.
No, upalu grla moguće je zamijeniti s obiĉnom grloboljom. Neki judi se tuţe na upalu grla kada imaju jedno-
stavnu grlobo ju, kaţc Michacl S. Bcnninger, M. D., zarnjcnik predstojnika odjela za otorinolaringologiju u
bolnici Henry Ford Hospital u Detroitu.
Prava upala ~rla je gub jenje ~lasa ili promuklost i pos jedica je upale (neteĉenosti) grla i glasnica, objašnjava
Gary Y Shaw, M. D., izvanredni profcsor otorinolaringologrije i kirurgiju giavc i vrata u medicinskom centru
sveuĉilišta University of Kansas u Kansas Cityju.
Najeešći uzrok upale grla jc infckcija gornjih dišnih putcva, izazvana virusom, kao npr. prchladom. Kada sc radi
o bakterijskoj upali, moratc najvjcrojatnijc potraţiti lijeĉnika koji Vam moţe prcpisati antibiotik.
Drugi po rcdu najĉcšći uzrok upalc grla jc perkomjcrno naprczanje glasa. Kada na nogometrzoj utakmici viĉete
svom snagom, siAurno ste nakon toga promukli, kaţe Shaw
Simptomi akutne ili kratkotrajne upale grla su bolovi u grlu, promuklost, gubitak spektra tonova (na što osobito
obraćaju pozornost pjevaĉi), iscrpljenost i grebanje u grlu. Ako stalno morate proĉišćavati grlo, to takoĊer moţc
upućivati na upalu grla. Ako patite od kroniĉne upale grla, razlog tome moţc biti pušenje. Dim povećava masu
grk jana, i ĉini glas dub~im, objašnjava Benninger.
Izncnadujući uzrok upale je i ţgaravica. ĉesto osjctimo samo oko polovicu pojava ţgaravice, tako da mnogih
nismo ni svjesni, osobito noću. Kod strar~ih judi je to skoro glavni uzrok upale grla, kaţe Benninger. Mnogi se
ljudi tuţe da im ncšto stoji u grlu i misle da jc to sluz od hunjavice. Simptomi su najgori ujutru. I jerojatrto se
budite s lošim okusom u ustima, ĉesto proĉišćavato grlo, malo ste pronzukl~i, nn to se tokorn dana pobo~šava,
kaţc Shaw Ljudi ĉcsto mislc da im ncšto stoji u grlu. Ako mislitc da Vaša upala grla potjeĉc odatle,
porazgovarajte sa svojim lijcĉnikom (takoĊcr proĉitajtc ŢGARAVICA). Ako patite od upalc grla ovdjc ćctc naći
mkoliko korisnih savjcta koj Vam mogu pomoći da smiritc grlo.
Pijte. pijtc puno vode u malim gutljajima kako bistc uzcli dovoljno tckućine i odrţali grlo vlaţnim. Moţete
takoder izabrati i dru~e napitke, kao npr. soknve, kaţc Sally Wenzel, M. D., asistent medicine u centru National
Jewish Center For Immunologry and Rcspiratory Medicinc u Denveru. Topli napici ĉesto višc ublaţavaju nego
hladni.
Pijte ĉaj bez kofeina, s limunom. Trebali bistc izbjcgavati kofcin zbog njegova dehidrira
jućcg djclovanja; kaţc Bcnninger. Obratitc paţnju na to da ĉaj nc bude niti prchla
dan niti prcvruć. Li~r~un potiĉc luĉcnjc slinc.
Cuclajte bombone od limuna. Kao što snu~ već rekli, limun potiĉe luĉenje sline.
Probajte umjetnu slinu. Vjcrojatno Vam se ovo ĉini neugodnim, no moţete upotrcbljavati proizvodc koji ćc
Vaša usta drţati vlaţnim, a moţetc ih kupiti bcz recepta.
254
I~OKT012 U KUĆI
UPALA GRLA 18 sredstava p~otiv bolova
V jcrojatno i sami znate uzrok tomc: ili stc na juĉerašnjoj utakmici preglasno vikali, ili se radi o
prchladi koji vuĉcte vcć nekoliko dana.
No, upalu grla moguće je zamijcniti s obiĉnom grloboljom. Neki judi se tuţe na upalu grla kada imaju jedno-
stavnu ~rlobo ju, kaţc Michael S. Bcnninger, M. D., zamjenik predstojnika odjela za otorinolaringologiju u
bolnici Henry Ford Hospital u Detroitu.
Prava upala ~rla je gub jenje glasa ili promuklost i pos jedica je upale (neteĉenosti) grla i glasnica, objašnjava
Gary Y Shaw, M. D., izvanredni profesor otorinolaringologije i kirurgiju giavc i vrata u mcdicinskom centru
sveuĉilišta University of Kansas u Kansas Cityju.
Najĉešći uzrok upale grla jc infckcija gornjih dišnih puteva, izazvana virusom, kao npr. prchladom. Kada sc radi
o baktcrijskoj upali, rnoratc najvjcrojatnijc potraţiti lijeĉnika koji Vam moţe prcpisati antibiotik.
l7rugi po rcdu najĉcšći uzrok upalc grla jc pcrkomjcrno naprezanje glasa. Kada na nogometnoj utakmici viĉete
svom snagom, si~urno ste nakon to~a promukli, kaţe Shaw
Simptomi akutne ili kratkotrajne upale grla su bolovi u grlu, promuklost, gubitak spektra tonova (na što osobito
obraćaju pozornost pjevaĉi), iscrpljenost i grebanje u grlu. Ako stalno morate proĉišćavati grlo, to takoĊer moţe
upućivati na upalu grla. Ako patitc od kroniĉne upalc grla, razlog tome moţc biti pušcnje. Dim povećava
masugrk jana, i ĉiniglas dub~im, objašnjava Benninger.
IznenaĊujući uzrok upale jc i ţgaravica. ĉesto osjctimo samo oko polovicu pojava ţgaravice, tako da mnogih
nismo ni svjesni, osobito noću. Kod strar~ih judi je to skoro glavni uzro~ upale grla, kaţe Benninger. Mnogi se
ljudi tuţc da im ncšto stoji tt grlu i mislc da jc to sluz od hunjavice. Simptomi su najgori ujutro. l jerojatrro se
budite s lošim okusom u ustinca, ĉesto proĉišćavate ,~rlo, ntalo ste promukliji, no to se tokorn darta pobo~šava,
kaţc Shaw Ljudi ĉcsto mislc da im ncšto stoji u grlu. Ako rnislitc da Vaša upala grla potjeĉe odatle,
porazgovarajte sa svojim lijcĉnikom (takoĊcr proĉitajtc ŢGARAVICA). Ako patite od upalc grla ovdjc ćetc naći
nekoliko korisnih savjcta koj Vam mogu ponu>ći da smiritc grlo.
Pijte. Pijte puno vode u rnalim gutljajima kako biste uzcli dovoljno tckućinc i odrţali grlo vlaţnim. Moţete
ta,hoder izabrati i dru~e napit~e, kao npr. sokove, kaţe Sally Wcnzel, M. D., asistent medicine u ecntru National
Jewish Center For Immunologry and Respiratory Medicinc u Denveru. Topli napici ĉesto višc ublaţavaju nego
hladni.
Pijte ćaj bez kofeina, s limunom. Trebali bistc izbjcgavati kofcln zbog njcgova dchidrirajućcg djclovanja, kaţc
Bcnninger. Obratitc paţnju na to da ĉaj nc bude niti prchla
dan niti prcvruć. Limun potiĉc luĉcnjc slinc.
Cuclajte bombone od limuna. Kao što smo već rekli, limun potiĉe luĉenjc slinc.
Probajte umjetnu slinu. Vjcrojatno Vam sc ovo ĉini neugodnim, no moţete upotrebljavati proizvode koji ćc
Vaša usta drţati vlaţnim, a moţctc ih kupiti bcz recepta.
254
1>OKT<)It U KUĆI
Govorite mekim glasom. Govurite u povjerljivom tunu, kao da nekun~ prcpriĉavatc neku tajnu, kaţe Bc
nningcr.
Nemojte šaptati. Šaptanjc je lošijc za glac negu li guvuriti tnckitn gla,um.
Ne govorite tako puno. Ovn mnţemo rrsporediri s time da ko jenn treba štititi raakon oz jeda, kaţc Shaw Svojim
pac~eritima savjetujem da se koriste svojim ~lasom canto kada su za to plaćcni, dudaje Bcnninger.
Ne proĉišćavajte grlo. Proĉišćavanjem Qrla ~amo još viĉe nadraţujete,erln i zapnĉir jete zaĉarawi kru~, kaţe
Bennlnger.
Prestanite pušiti. još jcdan razlog za izbjegavanjc pušcnja. Aku vcć nc tnuţctc ;asvim prestati, tada barcm ne
pustc tuliku du~u dok vaše grlu nc uzdravi.
Izbjegavajte pušaĉe. Ĉak i pa,ivnu pušenjc nadraţuje grlu. Ako ţivitc , pušaĉcm, zamulite njega ili nju da puši
vani.
Ne uţivajte droge. Marihuana i kokain jako nadraţuju grlo, kaţc Bcnningcr.
Izbjegavajte alkohol. Alkuhul Vas dehidrira, a upravu tu trcba izbjc~avati kud upale grla.
Odreknite se kofeina. Kau i alkuhul, i kufein u kavi, ĉaju i koli djelujc dchidrirajući.
Drţite zrak vlaţnim. Zrak od grijanja postaje vrlu suh. Kori,titc ovlaţivaĉ zraka ili prijenosni isparivaĉ. Aku
ništa drugu nc ide, inhalirajte paru iz posude s kljuĉajućum vodom, ,avjctuje Sliaw
Izbjegavajte prašnjave prostorije. Prašina nadraţujc Vaše grlo, a usim toga, takva su mjesta najĉešće vrlo suha,
što dudatnu pogoršava situaciju.
Oprezno s lijekovima koji isušuju. Lijekovi kau npr. antihi,tamini i dijuretici mogu takodcr isušiti Vaia usta i
grlu. Nemojte prekinuti prekinuti s uzimanjem dijuretika (oni se ĉcstu prepisuju zbug visokug krvnog tlaka), ali
promislite dvaput prije nego što uzmete antihistamin. Razgovarajte sa svujim lijeĉnikotn ili ljekarnik<nn
ukuliku imatc neka pitanja u vezi s lijekuvima kuje upravo uzimate.
Halo, doktore?
Upala grla obiĉno je prolazna teškoća bez ozbiljnih posljedica. Ponekad je uporna prumuklost lli duţi gubitak
glasa znak našeg tijela, da neštu nije u redu. Kada biste trebali potraţiti lijeĉnika?
· Kada imate bolove.
· Kada prumuklost traje duţe od 72 sata.
· Kada imate infckciju gornjih dišnih sustava koja je popraćena temperaturom i traje duţc od nekoliko dana.
· kada imate teškoća s disanjem.
· Ako utvrdite promjenu boje Vašeg glasa koja ne prolazi, osobito ako pušite.
· Ako pljujete krv
Problem moţe biti tako sitan kao jedna jednostavna bakterijska infekcija koja se mora lijeĉiti antibioticima. Ali
moţete imati i polipe ili prištiće na glasnicama koji vode k tome da one sporije vibriraju, te se na taj naĉin Vaš
glas mijenja. No mogli biste imati i rak grla koji se moţe, ukoliko se rano otkrije, lijeĉiti zraĉanjem.
Ispirite grlo slanom vodom. Promiješajre pola ţliĉice soli u pola šalice tople vode (otprilike temperature tyela),
preporuĉa Wcnzel. Nemojte napraviti preslanu otopinu, upuzorava Bcnningcr. Tu nije kao morska voda, a
previše soli moţe nadraţiti grlo.
Štedite Vaš glas. Da biste pomogli ozdrav jenju Lašeg~rla i izbjegli buduće upale, trebali biste nauĉiti kako
njegovati svojAlas. Prvi korak je taj, da uvekdovo jno pJete. Drugi je da ne muĉite svoj glas, i tada nebi bila loša
ideja investirati u trening glasa, predlaţe Benninger.
255
KLIMAKTERIJ i nekoliko savjeta da biste lakše izašli na kraj s pvomjerzarna
 a tuttol;c su ţene godine prutnjene, vrijeme u LJ kojemu prestaje mjeseĉnica, ispunjene glasinama i netuĉttitn
infurmacijanta. Zcnc sc plašC promjcnc jcr slttšuju priĉc u valuvima vrućinc, sultoći rudnice, dcbljcnju, borattta,
dcprcsijama, strahuvima, rijctkoj kc>si i gubitku sck.sualnc ţcljc. Untiritc sc, vcćina priĉa kojc stc ĉuli, nisu
istinitc.
Ucćinc ţcna zamjcnjnjc l;udinc prontjcnc s prirudnint starcnjcm. Nckuliku simptuma duista i inta vczc s
hurm<>nalnim pronnjettanta tijck<nn ntctu>pauzc, s tim sc mcdutim ttz malc promjcne stila ţivuta tnoţc izaći
na kraj. Suprutnc> tomc što vcćina ţcna ĉujc o mcnupauzi, cma prcdstavlja prirudno prijclazno duba kojc
najavljttjc jcdnu nuvo, uzbudljivu i prctcttcioznu razdubljc ţivuta.
C~udinc prutnjcttc tra_ju ĉctiri du pct l;odina, uobiĉajcnu dvijc gudinc prijc pusljcdnjc mjcscĉnicc i završavaju
dvijc du tri l;odinc uakon posljcdnjc mjescĉuicc. Za vcćiou ţctta ~<tdinc prutnjcuc lcţc tt razdobljtt izmcdu -l~.
i 53. ~odinc ţivuta, iaku nckc raijc ul;tzc u razdubljc prontjcna a nckc kasnijc, uupćcuo ţcnc ttlazc u l;odinc
prumjcnc kau i njihovc majkc. C:udittc prmtjcrtc puĉinju s prcmtjcttama ntenstrualnu~ ciklusa - kraći ili duţi
ciklusi, jaĉa ili slabija krvarcnja, sl;thijc ili jaĉc izraţcni prcdmcnstrualni simptunti - svc duk mcnstrnacija u
putpunusti nc prcstanc. Trcbali bistc vuditi raĉuna u ncrcdw·itim krvarcnjima kaku bi Vaš lijcĉnik nx>~ao
utvrditi, da li su pr<nnjcne nurmalnc ili uajavljujn ncpravilnosti. laku itna duvoljno matcrijala za razguvc>r o
,inrptorrrirrra tucttopauzc, napadi valuva vrttćittc i suhuća koţc rodnicc prcdstavljaju jcdinc simptuntc kuji sc
pukazuju jasnoj povezanosti s hurnumalnim prumjcnama u mcnupauzi. I'rumjenc raspuluţcnja i dcprcsilC
17CI17aJtt 111Šta S l~urntunalnim promjcnama, ali zatu nu>ţc dulaziti du pojavc unu~ra, koja jc poljcdica
porcntcćajc spavanja (ncsanica) uzrokovanih valovima vrućinc, zakljuĉujc Autanda C:lark, M.U., asistcttt
porudiljstva i ginekolu~ijc na svcuĉilišttt Orcgun Ilcalth Scicnccs Univcrsity u I'ortlandu. Kolehauja
irOriirONClIiliGr vrr)LC~YrOStI rl YI1eiZ0~7c7N<.r YliSri ~lavni rrzrok de_
prz~sijarrra, kaţc cma.
No, pustuji višc znakova za mcnupauztt ud hunnunalnih prutnjcna. Tu su vrat;t u jcdan nuvi ţivot. Nakon
~c>diua prutttjcna ţcne stt oslobudcttc mcn,trualnih tcgoba, nc trcbaju kontraccpcijska srcdstva i u većini
slttĉajcva višc ni,stt udguvuntc za odgoj djccc. Mnut~c ţcnc tt ptvo vitjcmc utkrivaju da sc nu>t~u kunccntrir,tti
tta svcj dncvni raspurcd i ĉittiti unu štu im sc svida. Ev<> nckuliko savjcta kc>ji V;un nuyu pc>tnući, da
izvuĉcte najh<>ljc iz uzbudljivc><~ prijclaztuy r;tzdohlja
zvanug mcn«pauza.
Odijevajte se odgovarajuće za valove vrućine. Osam ud dcsct ţcna doţivljava da int izttcnada pustanc vrttće i da
sc puĉinju zn«jiti. ~IĊ so ~ovo le~oća vrnćirra ili valovi vrnćirto, uhjašn_java Sadja (irccrnvood, M. 1~., asistcnt
na udjclu za purudiljstv<> i ginckulo~;ijtt i prouĉavanjc uplodnjc ua svcuĉilištu Univcrsitv uf Caliturnia tt
blizini San Francisca. I afovi veoćirro ;n odylovor tyclr~ rrr~ viţi uivo c·;rrot,Jc°rrn, kaţc (irccm~~uud. ;'~'o,in°
Ic°ţer-rriju ocljećo ~°m sto ;n ple~cne vc·~tr i tmlnvc·ri, Imclni i da so up la~ĉc nroţe s~~irrrrti, prcporttĉa una.
Ugasite ih. Kada stc kud kućc (ili na nckunt tttjcstn i?dJc _lc tu ntul;ućc), moţctc puprskati licc hladnutn vodum
pomoćtt bucc s raspršivaĉcm. Moţctc takodcr rashladivati licc ltladnotn rukavicutn ra pranje ili vlaţnim
ruĉnikum.
Izbjegavajte kofein i alkohol. Aku valovi vrućinc bivaju izazvani ttţivanjcm alkultula i kufcittu, trchali bistc sc
u putpunosti odrcći til~ uţitaka, savjctujc Grccttwuod. I'ukušajtc napitkc s kc>tćinum zamijcniti unittta bcz
kufcina, tc piti ĉaj i kavn bez kufcina. (Itnajtc na unnt da zbot; prcstanka uzimanja kufcitta uckoliku dana
muţctc patiti ud glavubuljc i osjcćati unx~r.) Prckow jcrni ~Eojoirr nroţc Gi~i u~rokorrr pn~konrjc·rrm;
ixlnĉivnaja l;alcija potwo Irrrlrre;ga, ;to opc·t kod ţmna na~on rtrerropanze rtroţo dovesti do pojavc· ~rlnilr
~lncrijn, kaţc Grccm~~<x>d.
25O
1>OKTOR U KIIĆ:1
Sa sobom uvijek nosite lepezu. Mnoge ţene su otkrile, da prilikom iznenadnih
valova vrućine lepeza donosi olakšanje. Jeftine lepeze od papira ili drveta, ili lepeze na batcrijski pogon
dovoljno su malene da ih uvi
jek moţete imati uza se u ruĉnoj torbici kada su potrebne.
Uzmite si vremena pri voctenju ljubavi. Hormonalne promjene povezane s menopauzom dovode ĉesto do toga,
da sluznica rodnice postaje tanja i proizvodi manje vlage. Zbog toga moţe doći do bolova pri spolnom odnosu.
Ako si uzmete više vremena, moţete neutralizirati taj rtedostatak, kaţe Lonnie Barabach, Ph. D., priznati
struĉnjak za seksualna pitanja i autorica više knjiga na tu temu. Ona još dodatno predlaţe da isprobate druga
naĉine osim spolnog odnosa.
Upotrebljavajte sredstva za podmazivanje. Kada pacijenti pri vodenju Ijubavi proizvode premalo kliznih
supstanci, Clark predlaţe upotrebu specijalnog gela (moguće ga je kupiti u ljekarnama), biljno ulje ili
pulumasnu hidratantnu kremu bez mirisa. Jedan od rtajbo jih proizvoda za tu svrhu je Astroglide jer sadrţi pri-
rodnu kakvoću, kaţe ona. Gelovi kao npr. K Ygelovi su dobri, ali vazelin je pre jep jiv i presklizak.
Redovito se bavite sportom. Menopauza se uvijek pogrešno povezuje s depresijama. Više studija je pokazalo da
ţene izmedu 45 i 55 godina starosti ne pokazuju pojaĉanu podloţnost depresijama. Promjene raspoloţenja
tijekom tog razdoblja imaju više veza sa ţeinim ţivotnim iskustvitna, budući da ona sada mijenja
Namirnice koje sadrţe kalcij
Kalcij je vaţan u svakoj starosnoj dobi, ali za ţene u promjeni još je vaţniji, jer spreĉava porozonost kostiju
(osteoporozu). Pripazite na to da uz namirnice bogate i kalcijem uzimate i dovoljno minerala.
· Bademi
· Pivski kvasac
· Sir (odaberite nemasni ili malomasni sir) · Lišće maslaĉka
· Ledeno mlijeko ili sladoled (malomasni) · Morska trava
· Skuša iz konzerve
· Mlijeko (nemasno ili malomasno) · Listići senfa
· Kamenice
· Losos s kostima iz konzerve · krem sir od soje (Tofu)
· Jogurt (nemasni ili malomasni)
ulogu i njezina se predodţba o samoj sebi i njezinome tijelu mijenja. Za mnoge ţene je menopauza znaĉajan
dogaĊaj, i to negativan, u njihovom ţivotu. Samu predodţbu ulaska u menopauzu one smatraju deprimirajućom.
Mi moramo odbaciti tu staru predodţbu. Redovito vjeţbanje, kao npr. leţerne šetnje, povećavaju opće zdravlje,
odstranjuju iscrpljenost i osvjeţavaju duh. Sport takoder usporava promjene kao što jc gubitak tjelesne snage i
izdrţljivosti, koje se ĉesto dovodi u vezu sa starošću, ali u stvarnosti su povezanc s ĉinjenicom da se ĉovjek već
prije premalo kretao. Redovite vjeţbe jaĉanja, kao trĉanje ili dţoging mogu djelomiĉno sprijeĉiti da kosti
postanu porozne (osteoperoza), što je problem mnogih ţena u menopauzi. Clark objašnjava da se redovitim
vjeţbanjem jaĉaju kosti, i to
257
UOKTOR U KUĆI
neovisno o starosti. Svaka vjeţba jaĉanja je dobra, kaţe Clark. Ali to mora biti vjeţba koja jaĉa, pri kojoj je vla-
stita tjelesna teţina nošena, kako bi se povisila zbijenost kostiju. Plivanje nije podubno za to.
Dopustite da Vam se pomogne. Drugi naziv za godine promjene je klimakter~, kaţe Susan Woodruff, B. S. N.,
zaduţena za porode i savjetovanje roditelja u bolnici Tualiry Communiry Hospital u mjestu Hillsboro u
Oregonu. Ta se rijeĉ primjenjuje, jer je to velika promjena. Vi zatvarate jednu poglavlje i otvarate sljedeće. Vaše
se tijelo mijenja: bolovi, napor i bore postaju vidljivi. Menopauza je jedna od najvećih promjena u Vašem
ţivotu. Pomoći će Vam ako o tim promjenama razgovarate s drugim ţenama.
Pristupite jednoj grupi koja će ham pomoći da izadete na kraj sgodinama promjene, preporuĉa Woodruff. To
moţe biti grupa koju potiĉe mjesna bolnica, odrţava se u okvirima narodnog sveuĉilišta ili u nekom
savjetovalištu. Moţete i sami formirati jednu grupu, koja Vas podu
pire, kao npr. s prijateljicama koje su takoĊer u menopauzi. Budući da se u to doba uloAa u I~ašem ţivotu m
Jenja, godine promjene takoder m~er jaju T~ašu predodţbu o sebi samima, kaţe Woodruff. Ako se poveţete sa
ţenama koje Vas razumiju, moţe Vam pornoći vidjeti se kao jaku ţenu i spoznati da je to prirodna promjena u
Vašem ţivotu.
Uzimajte puno kalcija. Svatko starenjem gubi kakJ, kaţe Clark. Ali kod ţena se s padom nivoa estrogena
povećava poroznost kustiju.
Gubitak kalcija tijekom menopauze predstavlja reakciju organizma na nisku razinu estrugena. Ĉak i ako Vaš
organizam raspolaţe dovoljnom zalihom kalcija, tijekom tog razdoblja Vam je potreban dodatni kalcij, kaţe
Sonja Connor, M. S, R. D, izvanredna profesorica na podruĉju istraţivanja na sveuĉilištu Oregon Health
Sciences Universiry u Portlandu. Ţene koje nakon menopauze uzimaju nadomjestak hormona trebaju dnevno
100 mg elementarnog kalcija. Ţene
Terapija nadomjestkom estrogena
Mnogi lijeĉnici preporuĉuju da ţene tijekom godina promjene trebaju uzimati hormone kako bi izravnale
padajuću razinu estrogena. Takva terapija nadomjestkom estrogena (zvana i terap~a nadomjestkom hormona)
moţe kod nekih ţena smanjiti ili potpuno ukloniti valove vrućine ili osjet jivost vagine, isto tako ova terap~a
moţe smanjiti rizik od osteoporoze, kaţe Sadja Greenwood, M.D. Ta terapija medutim nije bez rizika. Neke
studije su pokazale da ona moţe povećati rizik raka dojke i raka genitalnih organa. Amanda Clark, M.D.,
meĊutim kaţe, da su druge studije pokazale da je rizik od oboljenja raka dojke priliĉno mali, a da povišeni rizik
raka genitalnih organa moţe biti odstranjen dodavanjem gestagena.
Terapija nadomjestkom estrogena ne preporuĉuje se ţenama koje boluju od jedne od sljedećih bolesti:
Rak dojke ili rak genitalnih organa, rak jajnika, zaĉepljene ţile u nogama, zdjelici i plućima, povišeni krvni tlak,
šećerna bolest, ţuĉni kamenci, bolesti ţuĉnog mjehura ili neke promjene maternice.
Za većinu ţena, prednosti horn:onalne terap~e prevaţu nad rizicima, misli Clark. 14 studija pokazalo je da
hormonalna terapija spreĉava pojavu srĉanih oboljenja, kaţe ona. Uzimanjem estrogena zaliha kalcija moţe biti
odrţana na potrebnoj visini, što pomaţe protiv osteoporoze. Ţene bi se trebale posavjetovati sa svojim
lijeĉnikom o prednostima i nedostacima terapije, kaţe Greenwood. Kada se ţena odluĉi za terapJu trebala bi
uzeti najniţu dozu, a IJeĉnik bi trebao utvrditi da je dobila prepisanu kombinac~u esrogena i gestagena kako bi
se smanjio rizik raka genitalnih organa, kaţe Greenwood.
258
DOKTOR U KUĆI
koje ne uzimaju hormone trebaju 1500 mg elementarnog kalcija. Mlijeĉni proizvodi su dobar izvor kalcija, iaku
si ĉinite veću uslugu ako birate proizvude sirumašne masnoćama, kao npr. masnućom siromašno mlijeko,
nemasni jogurt i polumasni sir.
Na primjer, 0,25 1 punumasnog mlijeka i 0,25 1 malomasnog mlijeka sadrţe istu koliĉinu elementarnog kalcija
(350 mg), ali zato punomasno mlijeko sadrţi 70 kalorija više masnoće. Da biste povisili koliĉinu kalcija, trebali
bistc jc:sti puno povrća, voća i ugljikohidrate (vidi Namirnice koje sadrţe kalcij).
Ako Uaša ishrana n~e bogata kalc~em, ili je I~aša zaliha kak'y'a lstrošena zbog loših prehrambenih navika,
uzirnajte preparate kakJa, preporuĉa Clark. Mislite na to da se koliĉina kalcija u miligramima koja je naznaĉena
una ambalaţi ne nalazi u istoj koliĉini kau i elementarni kalcij u pruizvudu. Ĉovjek na primjer treba za 500 mg
elementarnug kalcija uzeti 1200 mg kalcijevog karbonata. Pitajte svug lijeĉnika ili ljekarnika kako biste odabrali
pravi kalcijev preparat.
Hranite se uravnoteţeno i malomasnom hranom. Ţene u menopauzi izloţene su povećanom r~ziku od ubuljenja
ne samo od osteoporoze, već i od srĉanih bolesti. T~ekom menopauţe kod ţena rase razina lipoproreina,
pnznat~ih pod nazivom loši kotesterol, ubjašnjava Cunnor. Unutar 10 godina ţene su izluţene jednakom riziku
oboljcnja od srĉanih bulesti kao i muškarci. Zene u godinama promjene mogu pravilnom ishranum sprijeĉiti
obolijevanje od ozbiljnijih bolcsti
kao što su npr. osteoporoza, rak i srĉanc bolc;ti. Ako jedu mnogo ţivotinjskih proizvoda i soli, njihovo ur-
ganizam izluĉuje više kalcija, štu muţe voditi osteoporozi, kaţe ona. Ţene u menopauzi trebale bi jesti manje
ţivutinjskih proteina i manje suli. Ako u većoj mjeri poseţu za puvrćem ili ugljikohidratima, uzimaju rnanje
masnuće (ishrana bogata masnućama puvezana je s nekim vrstama raka i bolestima srca), više kalcija i ele-
menata koji djeluju protiv raka, kao npr. bctakaroten.
Pripremite se za menopauzu. Problem je u tome, da se većina ţena hrani tipiĉno ameriĉki: 40 % kalorija potiĉe
od masnuća, 20 % od šećera i 5 % od alkohula zapravo prazne kalorije. To znaĉi da one izvlaĉe svuje hranjive
sastojke iz samo 35 % konzumiranih kalurija. K tome, najĉešće se ne kreću pravilno. kada te ţene dodu u godine
promjene, mora se medicinski intervenirati hormunskim terapijama da bi se ispravilo sve ono što su one sve te
godine ĉinile na štetu svom organizmu.
Conner vjeruje, da bi samo mali postotak ţena trebao hormonsku terapiju kada bi se une 20 prijc menopauze
pripremale za nju pravilnom prehranom i redovitim kretanjem. Preventiva je najbo ji l~ek, kaţe ona. Ako ste
tijekom svog ţivota jeli malo masnoća, niste pušilii redovito ste se kretali, s priliĉnom sigurnošću nećete imati
problema s menopauzom. Naravno, nikakvu ulogu ne igra u kojem se stadiju ţivota trenutno nalazite, jer nikad
nije kasno poĉeti sa zdravijim naĉinom ţivota i iz toga izvući kurist.
259
T)OKTOR U KUĆI
v
MENSTRUALNI GRCEVI
6 savjeta protiv bolova
Halo, doktore?
Ako dob Jete jaĉe grĉeve, ili se oni iznenada pojave, iako prye nikada nute imali menstrualne grĉeve, vryeme je
da potraţite l~eĉnika. U tome su srruĉnjaci istog mišljenja. Ţene dobivaju primarne menstruac~ske grĉeve ili pri
prvoj menstruac~i ili unutar prvih dvyu godina nakon prve mjeseĉnice, kaţe Harold Zimmer, M. D. .4ko ste
utvrdili znaĉajnu promjenu, trebali biste otići na pregled kako biste utvrditi nJe li moţda neki drugi razlog
odgovoran za Uašegrĉeve, kaţe on.
Ti su sekundarni grĉevi obiĉno vrlo jaki i ĉesto su praćeni muĉninom, povraćanjem i pro jevom, kaţe I'hyllis
Frey, A. R.N. P Oni takoder mogu nastupiti u kombinaciji s bolovima u kriţima i u stegnima.
Uzroci mogu biti endometrioza, zastoj krvi u zdjelici, proširene ţiIe u zdjelui, infekc~a zdjelue ili stvaranje f-
broma (dobroćudni tumor u zidu maternice). Sekundarni grĉevi koji su uzrokovani stvaranjem fibroma dolaze
t~ekom izbacivanja jajašca, dok oni koji su uzrokovani endometriozom mogu nastupiti t~ekom c~elog mjeseca,
kaţe Zimmer. Ako imate proširene vene ili zastoj krvi u zdjelici, grĉevi mogu nastupiti već ĉetiri do pet dana
pr~e menstruac~e, kuţe on, lako moţete posrići odredeno olakšanje ako se l~eĉite sami, uzroke grĉeva moţe
ukloniti samo l~eĉnik.
S vakug mjc,eca tri sc tjedna osjcćatc dubro. Tada dolazi Vaša mjescĉnica i s ojom ti gruzni grĉcvi.
Yokušavate ih ignorirati i normalnu provodite dan, ali boluvi koji ne prestaju i nclaguda uncmogućavaju Uam tu
uvijek iznova. Kod većine ţcna grĉcvi traju jcdau ili dva dana mjescĉno. Ali tu sc muţc ĉiniti i beskunaĉnim ako
se pukušava slijediti svuj nurmaloi dnevni raspured. Cesto su takvi grĉcvi praćeni simptotnima koji podsjcćaju
na naduto,t i osjcćaj prctrpanosti, i još pugoršavaju problem.
Primarrzi menstruac~ski Arĉevi su nas jedni, kaţe Yhyllic Frcy, A. R. N. P, medicinska sc,tra u tvrtci
Bcllegrove OB-GYN, Inc., u Bellevueu u Wa,l~ingtonu. Ne moţe se utvrditi nikakav osobiti uzrok. Tfekom
mjeseĉnice Vaša matern~ca ~ednostavno se z~rĉi. 1 I i reaqirate jako osjetjivo na tegrĉeve, objašnjava oua.
Karkada se primarni grĉevi smanje nakon poroda, kaţe Harald Zimmer, M. D., poruditelji ginekolug u
Bcllevueu, u Washingtonu. Mi nismo si~urni, zašto je to tako, ali tome mogu biti s jedeći razlnzi: Arĉevi i
kontrake~a nraternice t~ekom menstrrrac~e mogu povlaĉiti grlić maternice, što vodi bolovima. T'y'ekonr pnroda
se grlić maternice proširi, tako da ovo pnvlaĉenje biva reducirano ili više n~e tako bnlnn, dodaje un.
S dru~e su strane sekundarni menstrualni grĉevi Arĉevi uzokovani tegobama kao npr. infekc~a zdjelice, oz jeda
zdjelice, stvaranje fibroma, endnmetrioza, loš protok krvi ili proširene vene u zdjelici, kaţe Zimmer. Oni su
obiĉno ~ori od primarnihgvĉeva, ovisno o tome kako su ozbi jne tegobe, kaţe on.
U oba su sluĉaja menstruacijski grĉevi pusljedica prevelike koliĉine prostaglandina. Prostaglandin je honnon
koji utjeĉe na mnoge procese u tijelu. On moţe, prema Zimmeru, izazvati glavobulje, grĉenje crijeva i trudove.
Dok se sekundarni grĉevi lijeĉe djelovanjem na tegobe kuje ih uzrokuju, primarne grĉeve
260
l)OKTQI2 U KLJĆI
moţetc sami lijcĉiti jednostavnim postupcima i lijekovima kuji ,c kupuju bcz lijeĉniĉkug rccepta. Evo nckoliku
prijedluga:
Uzmite Ibuprofen ili Aspirin. Ti l~ekovi pomaţu sp:~stiti ra<-inu prosta~landina i tako smanjiti ili ublaţitigrĉe-
vc, kaţe Zimmcr. Ti l~ekovi su puno jefitn Ji od onih što l~am ih l~eĉrcik prepisuje protivgrĉeva, kaţc Frey
Poloţite elektriĉni jastuk na bolno mjesto. Toplina opušta mišiće
i ublaţava bolove, kaţe Frey. To najbo je djeluje ako pri
torn Iegnete, kaţe ` una.
Redovito se bavite aerobikom. To nc znaĉi da vjeţbe murate nastaviti kada imate grĉeve. Ali u ostale dane
trebali biste se redovito kretati i ići na neki fitness program, jer zahva jujufi ti n aktivnositma bolovi nisu tako
intenzivrri, kaţe Frcy. Kretanje pospješuje prokrvjenost u zdjelici, što opet pomaţe brţu razgradnju
prostaglandina, kaţc Zimmer.
Pokušajte s toplom kupkom. Vruća kupka ima isti efekt kao i elc ktri
ĉni jastuk, opušta rnišićc i putiĉe prokrvljenost u predjelu zdjelice, kaţe Zimmer.
Ona takoder moţe ublaţiti manje bulove u ledima, koji su popratna pojava grĉeva.
Napravite nekoliko vjeţbi za zdjelicu. Kleknite i oslonite se na laktove. Lju jajte se naprJed i natra~. Ta vjeţba
pomaţe nekim ţenama, kaţe Zinuner. To je osobito dobro za ţene koje imaju spuštenu maternicu (maternica je
natekla l na taj naĉin pritišće leda), kaţe on.
Razgovarajte sa svojim lijeĉnikom o tabletama za kontracepciju. Djelovanjem tablete za kontracepciju potiskuje
se izluĉivnaje jajašca, što rrmanjuje jaĉinu menstruac'g'skihgrĉeva, kaţe Zirnmer.Još se ne zna tnĉno, zašto one
tako dobrn pomaţu, kaţe Frey Tome muţe biti razlug da menstruacija više nije tuliko jaka, i trajanjc joj je
smanjeno, taku da i grĉevi popuštaju, kaţc una. Medutim, pilule protiv zaĉeća nisu bez nu,pojava te ih zbog toga
ne bistc smjeli upotrcbljavati, a da prethudno nc razgovaratc s Vašim lijeĉnikom.
2f,1
DOKTOR U KUĆI
v
JUTARNJA MU~NINA 13 savjeta kako biste se bo je osjećali
T T eć oko 2000. godine pr. Kr. opisani su muĉnina i ~j ponraćanje u ranoj trudnoći. Ali, naţalost, stari
Egipćani nisu poznavali sredstvo za te tegobe.
Oko 50 do 70 posto Amerikanki pate tijekom prva tri mjeseca trudnoće (takoĊer nazvani prva trećina u trudnoće
odnosno trimestar)od muĉnina i/ ili povraćanja. Jaĉina i uĉestalost simptoma ne razlikuju se samo od ţene do
ţene, već i variraju unutar pojedinih trudnoća u jedne te iste osobe.
Neke ţene uopće ne pate od muĉnina. Nekima je muĉno izjutra, ali je poslijepodne sve u redu. Nekim ţenama je
ĉitav dan, dan za danom, loše, tako da se pitaju zašto se to uopće zovu jutarnje muĉnine, ako traju ĉitav dan.
Nitko ne zna što uzrokuje jutarnje muĉnine. Eskimi i neka domorodaĉka afriĉka plemena je njihova uĉestalost
manja nego kod ţena zapadne civilizacije. Doktori, pak, danas naglašavaju da tegobe nisu psihološke prirode,
kako se smatralo prije. Jutarnje muĉnine nisu psihološko odb~anje trudnoće, tvrdi Donald R. Coustan, doktor
medicinc, profesor i predsjednik Odjela za primaljstvo i ginelologiju na medicinskom fakultetu Brown i voditelj
Odjela za primaljstvo i ginekologiju na Klinici za ţene i djecu na Rhode lslandu, Providence. To n~e simbolic'~i
pokušaj, da se r~eši djeteta.
Kako hormoni u ranoj trudnoći podivljaju, istraţivaĉi smatraju da slika hormona doprinosi nekako jutarnjim
muĉninama. Jedan od snaţnijih krivaca je korio-gonadotropin, koji se nalazi u testovima za trudnoću i koji sc za
prvih mjeseci trudnoće moţe naći u velikim koliĉinama. Ali i drugi hormoni mogu takoĊer igrati vaţnu ulogu.
Vclike koliĉine progesterona umiruju, na primjer, rnišiće, pri ĉemu se usporava proces probave, tvrdi Cheryl
Coleman, medicinska sestra i savjetnica za porode u Hilcrestu, rnedicinskom centru u Tulsi, Oklahoma i
direktorica ureda za odnose s javnošću MeĊunarodne udruge za porodiljno obrazovanjc.
Dobra vijest
Postoji dobra vijest o jutarnjim muĉninama (sigurno sumnjate da se o ovoj temi moţe išta dobroga reći?!!?).
Studije su pokazale da ţene, koje u ranoj trudnoći pate od muĉnina i povraćanja, ĉešće donose na svijet zdrave
bebe nakon nešto prenesene trudnoće.
Istraţivaĉi u Colorado Springsu, Colorado i Albanyju, New York, ispitali su 414 trudnica. Skoro je njih
devedeset posto patilo od jutarnje muĉnine. Te su ţene uspješnije prenjele djecu tijekom cijelog trajanja
trudnoće i imale su veće mogućnost donjeti na svijet zdravu i ţivu djecu nego ţene, koje nisu imale te
simptome. S druge strane, ne uznemiravajte se, ako i nemate jutarnje muĉnine. Mnoge su ţene prošle kroz
trudnoću bez muĉnine i rodile zdravu djecu.
U tijelu trudnice dešavaju se mnoge promjene pojasnio je Kermit E. Krantz, doktor medicine i fakultetski
profesor, profesor ginekologije i primaljstva, kao i profesor anatomije na fakultetu Medicinskog centra Kansasa
u Kansas Cityu. Funkcija se hranjenja povećava za 100 posto. Ukupna sc koliĉina krvi povećava za 50 posto.
Ako patite od jutarnjih muĉnina, vjerojatno vam je svejedno što ih uzrokuje. Ţelite ih samo sprijeĉiti. S
vremenom ova pojava sama nestaje, uglavnom nakon trećeg mjeseca (jadna utjeha). Dok ţudno oĉekujete drugi
trimestar, nudimo vam nekoliko uputa struĉnjaka, koji vam mogu olakšati stanje:
262
DOKTOR U KUCI
Ne brinite o mrvicama. Stavite pored kreveta tanjur krekera. Pojedite nakon budenja, a prije ustajanja nekoliko
krekera, koji ne sadrţe puno soli. To je jedno od boljih sredstava protiv jutarnje mućnine.
Jedite ĉešće. Jedite ĉešće manje ubroke, pet do šest dnevno. Pone
kad sama glad moţe izazvati osjećaj muĉnine, jer se kiseline u ţelucu, zbog manjka hrane u njemu samume,
nemogu preraditi.
Nemojte istovremeno jesti i piti. DruAim rijeĉima, p~te izmedu obroka, da bi izbje~li preopterećenje ţeluca,
savjetuje Krantz.
Uzimajte puno tekućine. Putrebno vam je najmanje osam ĉaša vude dnevno. Izvanredno je vaţno izbjeći
dehidraciju, posebice ljeti.
Jedite hranu u tekućem stanju. Mo~uće je da će vnš ţeludac lakše preraditi tekuću hranu od suhe, tvrdi Coustan.
Uzimajte hranjive sastojke pomoću govedskih juha, umaka i drugih vrsta tckućina.
Izbjegevajte zaĉinjena jela. Ovo nije pravu vrijeme isprobati novi tajlandski restoran. Zaĉinjena vam jela u ovo
vrijemc uopće ne trcbaju.
Uzimajte sloţene ugljikohidrate. I~a jrršci, kruh, ka~ol - to su namirnice koje vam daju snagu - lakše ih je
preraditi i ĉine vam dobro, tvrdi Coleman.
Izbjegavajte masnoću. Masnoće je tcţe preraditi nego ugljikohidrate ili pruteinc, kaţe Coleman.
Izbjegavajte neugodne mirise. OdreĊcni mirisi mogu izazavati muĉninu. Pazite na to koji mirisi tako djeluju na
vas i pokušajte ih izbjeći, kaţe Coustan. Pustite druge da kuhaju ako vas pojedini mirisi smetaju.
Halo, doktore?
Ako imate jutarnje muĉnine duţe od tri mjeseca ili ako s mukom odrţavate teţinu, javite se doktoru.Pazite da ne
dehidrirate. Znakovi dehidracije su ako vam se zavrti u stajaĉem poloţaju ili ako Vam urin postane oskudan i
tamniji.
Izbjegavajte nagle kretnje. Ne mijenjate naglo poloţaje. Ne ustajte naglo, savjetuje Krantz. Podignite se lagano i
orezno.
Uzimajte vitamin B6. Mnogi ljeĉnici preporuĉuju ovaj vitamin protiv jutarnjc muĉnine, jcr suzbija simptome.
Ali pusavjctujte sc ipak sa Vašim doktorum prije nego što poĉnete uzimati ikakav vitaminski pripravak i ni u
kujcm sluĉaju ne prekoraĉite dozu od 25 mg dnevno.
Šećite. Svaki dan podite u šetnju na svjeţem zraku. Uĉinite nešto dobro za sebe, kaţe Coleman. Kretanje i svjeţi
zrak mogu pridonjeti da se o,jećatc bolje. Prije nego što se poĉnete baviti bilo kakvim aktivnostima, koje su
napornije od šetnjc, posavjetujte se s lijeĉnikom.
Perite zube. Aku ĉesto murate povratiti, uperite poclije tuga temeljito zube. Inaĉe ĉest kontakt sa jakim
ţcluĉanim kiselinama moţe oštetiti zubnu caklinu.
263
DOKTOR U KUCI
v
MUCNINA TIJEKOM PUTOVANJA
13 naĉina za smirenje
h, taj vjeĉni osjećaj, da se svijet neće prestati O ljuljati i tresti ili se jednostavno pomicati amotamo. Svejedno je
koja vrsta putovanja u pitanju - zrakom, kopnom ili vodom - rczultat moţc biti muĉnina tijekom putovanja.
Mnogi struĉnjaci pritom smatraju da poloţaj zemlje pritom igra odreĊenu ulogu, ali nisu još sigurni, zašto samo
neki ljudi postaju bolesni kada se voze autom, brodom, avionom ili vlakom. Pripadate li njima, niste jedini. Neki
su piloti za vrijeme 2. svjetskog rata morali prekinuti trening zbog rnuĉnine na putu. I još danas vode NASA -ini
austronauti stalnu borbu protiv te popratne pojave nesvjestice i svemira.
Smatra se da muĉnina tijekom putovanja nastaje kada jc sustav za ravnoteţu optereĉcn signalima iz oka i
srednjeg uha. Mozak reagira na signalc, koji pobijaju jcdan drugoga, tako, da stvara druge, nove signale. Prvi su
znaci najĉešće izb~anje znoja, hiperventilac~a i osjećaj vrtoglavice, tvrdi Michael S. Morris, doktor medicine,
otolaringologije i profesor asistent na medicinskom fakultetu Georgetown u Washingtonu D.C.
Kod nekih ljudi mogu takve, ali i druge rcakcije, koje su povezane sa muĉninonr na putovanjima, kao npr. sama
muĉnina, koju moţe izazvati obiĉna šetnja redovima velikih samoposluţivanja. Moţe takoder nastupiti, ako
kroz prozorgledate kako promiću telefonski stupovi, kako tvrdi John Youngblood, doktor medicine, izvanredni
profesor na teksaškom fakultetu, na odjelu za Znanosti o ljudskorn zdravlju u San Antoniu i predsjednik Klinike
za uši u Austinu- Poneki se judi mogu razbo jeti. ako ĉuju odreĊene šumove, tvrdi Herbert Silverstein, doktor
medicine, predsjednik Udruge za istraţivanja ušiju i predsjednik Otološkog centra u Sarasoti, na Floridi.
Što još moţe biti uzrok tome: kada nastupe simptomi, gotovo je nemoguće zaustaviti zamah bolesti, tvrdi
Silverstein. Zato je vaţno izbjeći simptome prije nego
što se razmašu. U nastavku ćemo razjasniti neke tehnike koje moţete upotrijebiti kako bi suzbili muĉninu na
putu:
Gledajte u daljinu. Nemojte potonuti u dnevno sanjarenje, nego koncentrirajte pogled na ĉvrstu toĉku daleko od
broda, koji se ljulja, od aviona ili auta, tako da zadrţite
osjećaj za orijentaciju- Promatrajte najda jnju toc'1eu na horizontu, savjetuje Silverstein. To neutralizira signale,
koji su dvosmisleni i koji obuzimaju mozak u kruţnim kretnjama.
Ostanite na palubi. Ako ste na brodu, simptomi će se pojaĉati ako odete u zatvorcni prostor ili podpalublje.
Umjesto toga ostanite na palubi, tako da moţete promatrati horizont i da se vaše tijelo bolje uskladi sa gibanjem
broda.
U avionu sjednite na nosivu površinu. Nosiva površina je nAjstabilniji dio aviona, jer se t~elo ĉitavoq aviona
kreće oko njega, tvrdi Youngblood- Još je bolje ako, uz to, moţete dobiti mjesto pored prozora- Tada moţete
gledati kroz njega i usmjeriti pogled na nešto izvan aviona, ako varn postane muĉno.
U autobusu ili vlaku uvijek gledajte prema naprijed. To je bitno, jer i na ulici gledate ispred sebe, a ne
koncentrirate se na postraniĉne kretnje. Ako imate mogućnost sjesti, iskoristite je, jer stajanje takoder moţe
uzrokovati muĉninu tokom puta.
264
I >OKTOR U KU(`_I
Vozite. Vozaĉi su toliku zaokupljeni gledanjem na cestu, da im trcba duţe kako bi im pustalu loše.Aku nemate
vozaĉku dozvolu, sjednite na prednje sjedalo tako da moţete vidjeti, gdje vas ĉekaju zavoji i poremcćaji na
cesti. Tako vam nećc brzo pozliti, tvrdi John W Hou,e, doktor medicine, izvanredni kliniĉki duktur na udjelu za
otolaringulogiju, kirurgiju grla i vrata na fakultetu Juţnc Kalifornije u Los Angelesu.
Jedte malo, ili uopće ne. Neki struĉnjaci predlaţu, da otprilike jedan sat prijc ncgo štu poĊetc na put, pojedetc
nckuliku ubiĉnih krekera, komad kruha ili toast. Drugi, kau npr. Silverstcin, savjetuju da ništa ne jedete, kako bi
zadrţali ţeludac mirnim i prazn~m, u sluĉaju da vam postane lošc.
Izbjegavajte teška jela ili mirise. Iz nepuznatih razloga muţe miris zaĉinjcne ili masne hrane, kao i jaki miri,i
prijc ~ puslije puta izazvati muĉuinu, kako izvještava Ameriĉka akadc mija otoralongulogije Odjcl za kirurgiju
vrata i glavc i Alcxandriji, Virginija.
Ne konzumirajte alkohol. Izbjegavajte prije i tijekum vuţnje alkoholna pića. Alkohol prolazi krvotukom i tako
duspijeva u unutarnje uho, koje un pak,timulira i taku poguršava muĉninu tijekum puta tvrdi Silver-stein.
Opustite se. Pri prvim simptomima bolcsti zatvorite oĉi i ncmujte se pomicati, dok ne prodc o,jećaj muĉnine.
Ostanite mirni, razboriti i opušteni. Svatku, tku jc jednom imao muĉninu na putu, moţe se pobojati i same
pomisli, da mora juš jednom proţivjeti tu situaciju i što opet tu muĉninu moţe izazvati tvrdi Silverstcin. Isto
vrijedi i za uue kojc jc strah toga, da sc ne bi znali što uĉiniti tijekom voţnje aviunom ili brodom. Pokušajte ,e
umiriti i opustiti što je više moguće. Udahnite duboko nekuliko puta i uvjerite same sebe da vam neće biti zlu.
Ostavite knjige kod kuće. Kada ĉitate, pomiću ,c va~e oĉi amo-tamo, što znaĉi da nisu fiksirane na jednu toĉku.
Istovremeno vašc tijelo puĉinje osjećati pokrete u vuţnji i na nj~h reagira. Posljedica: Preupterećenjc ccntra za
ravnoteţu i tnuĉnina za vrijeme putovanja. Iz istog razulha moţe akcioni tilm u avionu dovesti do toga da vam
se stanjc pogorša.
Flaster takoĊer pomaţe.
Druga je mogućnost da sprijeĉite mucninu na putovanju jest da upotrijebite flaster koji djeluje kroz koţu. Moţe
se dobiti na recept i stavlja se direktno na koţu iza uha ili se lijepi na vrat, odnosno na ĉelo, gdje se nalaze male
koliĉine skopolamina: to je lijek, koji potiskuje mehanizam za ravnoteţu. K ko bi ispravno djelovao vaţno je
pravilno ga primjeniti. Ako vam je dok or propisao flaster, morate ga staviti najmanje dvanaest sati prije
polaska. Ali ne dajte ga nr'kome drugome, upozorava John Youngblood, doktor rnedicine. Prije svega djeca i
starije osobe mogu burno reagirati na njegov lijek.
Ako film, pak, nije vizualno naporau, moţe vam ĉak i pumoći da se opustite, zaburavite na svojc straltove i
sprijeĉite da vam postanc loše, tvrdi Silvcrstein.
Pokušajte sa sredstvima koja moţete dobiti bez lijećniĉkog recepta. Antihistamini. kao Dramamin, Bonin i
Marecin trebalu hi uzcti najkraće jedan sat prijc puĉetka putovanja, kako bi bili djelotvorni. Tn daje l~ekrr dvv
jno vremena da ude u krvotnk, tvrdi Youngblood. Proĉitajtc uvijek uputu o mogućim nuspojavama, kau što su
umur ili zamagljcn puglcd i poduzmitc i sami mjere prcdostruţnosti, npr. ne vuzite auto.
Izbjegavajte druge bolesnike. Moć ,uge;tije jc vclika, posebno ako ste i sami ponešto zeleni u licu. Zvuĉi tako
bczdušno, ako ustavite une, jaĉeg ţeluca, da se brinu za bolesne. Rade se koncentrirajte na horizont ili gledajtc u
jednu ĉvrstu toĉku na horizuntu.
265
noic-rou v tttJĆ~
BOLOVI U MISICIMA
13 leoraka ka olakšanju
I grate na prijateljskoj košarkaškoj utakmici. Ništa ozbiljno. Ali nekoliko dana poslije jedva se moţete
pokrenuti. Tako ste ukoĉeni, kao da ste preko noći ostarili stotinjak godina. Svaki put, kada se pokušate
pomaknuti, vrište vaši mišići: Stani!!! To boli!!!! Što se dogodilo?
Vjerojatno ste sportski tip samo preko vikenda, pretjerali ste i sada vas tijelo na to podsjeća. Kada su mišići
izloţeni prekomjernom radu, formalno popucaju mišiĉna vlakna, objašnjava struĉnjakinja za sportsku medicinu
i vrhunska trkaĉica Joan Ullyot, doktor tnedicine i autor knjige Women's Running and Running Free. U
idealnom sluĉaju trebali biste se dovesti u formu bez da se poslije niste u stanju pokrenuti ili bez naknadnih
bolova, tvrdi ona. Ali većina ljudi smatra da moraju pretjerati, kako bi osjetili da su nešto napravili. Osim tankih
rezova koji nastaju u mišiĉnim vlaknima, mišići sami lagano naoteknu. Matcrijal, koji se stvara nakon puknuća,
kao npr. enzimi, nagomilaju se i doprinose osjećaju napetosti i bola.
Drugi uĉestali uzrok bolova u mišiĉima je grĉ, akutni gre mišića, koji moţe dovesti do toga da se urlajući od
bolova uhvatite za bolni mišić i bacite na pod. Grĉevi mišića mogu nastati tako, da se poremeti mehanizam, koji
se brine da se mišići redovito kontrahiraju i opuštaju. Ako se mišić poĉne grĉiti, to znaĉi da u to podruĉje ne
dolazi dovoljno krvi, kaţe Ellen Nona Hoyven, psihiĉki trener, psihoterapeutkinja, voditeljica i vlasnica centra
za sportsku i fizikalnu terapiju u Clackamasu, Oregon. Mišić se bori protiv toga tako, da vam ĉini bol.
Kako bi znali kako se mišići kontrahiraju i opuštaju, morate znati kako dolazi do grĉcva u mišićima i kao ih se
moţe sprijeĉiti. Kako bi se mišići kontrahirali, mozak šalje elektriĉni signal mišićima preko mozga. Kada
taj signal stigne u mišić, pokreću se minerali kalcij i natrij u unutarnjem dijelu mišića, i kalijum u unutarnjem.
Tako klizi signal dalje uzduţ mišića i ovaj kontrahira. Kako bi se mogao pravilno kontrahirati i opustiti, trebaju
mišići dovoljnu koliĉinu mineralnih tvari i dovolju koliĉinu masti, šećera ikiselina.
Michael Martindale, psihoterapeut u medicinskom centru za sport u pri portlandskom adventskom medicinskom
centru u Oregonu kaţe: Mišić se grĉi, jer ste ga na nekakav naĉin oštetili. To je ĉesto znak, da je mišić iscrpio
zalihe glikogena, energetskog izvora i da su se u tom dijelu tijela nakupile mnoge štetne tvari. Mišići se grĉe, jer
reagiraju na to. Okolni grĉevi smanjuju cirkulaciju krvi, što uzrokuje bol. Bol pojaĉava grĉ i tako pogoršava
bolove.
Iako katar mišića i grĉevi nc ugroţavaju ţivot, mogu vam prirediti mnogo ljutih trenutaka. Predlaţemo nekoliko
uputa, pomoću kojih moţete olakšati i sprijeĉiti bol, ako ćete ikada imati takvih problema:
Odmah prekinite to što radite grĉi zbog sportske
aktivnosti, OD
Ako vam se mišić
MAH prestanite sa njom. Ne trenirajte dalje, jer on sam moţe popustiti. Ako nasta
vite da je s vjeţbanjem, rekao je
Ullyot, tek ćete onda ozbi jno poz jediti mišić, tako da ga istegnete i1i da on ĉak pukne.
Isteţite i rotirajte ga. Ako imate grĉ, okrećite bolno mjesto rukom, tako da prstima oprezno masiraste i pritišćete
centar mišića (tamo moţete osjetiti ĉvoro
2fi6
UOKTOR U KUĆI
ve). Zgrĉeni mišić okrećite u suprotnom smjeru od onog koji pripada koncrakcijama savjetuje Hoyven. Ako
imate grĉ u mišiću lista, tada stavite nogu ravno na pod i savijte ju prema naprijed. Ako nemoţete stati na nogu,
smjestite se na pod i ispruţite prste na nogama prema gore, u smjeru koljena.
Prošećite. Kada akutni grĉ prode, netnojte opteretiti odmah mišić. Umjesto toga šećite nekoliko minuta, tako da
krv ponovo doteće natrag u mišić.
Popijte tonik vodu koja sadrţi kinin. Mnogi profesionalni plivaći piju tonik koji sadrţi kinin, kako bi
sprijeĉili pojavu grĉeva, kaţe Ullyot. Kinin se prije korisitio u lijeĉenju malarije. Zapravo ne postoji studija,
koja bi podrţala tezu, da tonik spreĉava pojavu grĉeva, pa ipak Ullyot tvrdi: Ako je to samo placebo-efekt,
svejedno ga se isplati upotreb javati, jer se ĉini da pomaţe. Moţda ćete ga i vi jednom takoder probati i uvidjeti,
da li vam je pomogao iti ne.
Pojedite bananu. Chrissy Kane, psihoterapeutkinja na odjelu fiziuterapije u Providence medicinskom centru u
Portlandu, Oregon, kaţe: Ako var uĉestalo muĉe grĉevi, pojedite jednu bananu dnevno, kako bi povećali unos
kakija i preduhitrili grĉeve.
Noćno grĉenje mišića
Mirno spavate, a vašu nogu odjednom uhvati bolan grĉ. Onda više ne moţete spavati i zasigurno više niste
mirni. Što se dogodilo? Naime, zasigurno niste sanjali sportske podvige.
vnnjom: stanite dvije do tri duţine nogu pred zid i naslonite gornji dio prsnog koša na zid, tako da vam pete
ostanu na podu.Trebali bi osjetiti zatezanje u listovima.
Noćne grĉeve uglavnom uzrokuju ukliješteni ţivci ili pojaĉano mišićno refleksno nastojanje. Kada se okrećete u
snu, moţete ukliještiti ţivce, zbog ĉega se mišići grĉe. U drugom sluĉaju kontrahiraju mišići, kada se uzaokrenu
i dolazi do pripadajućeg nastojanja. Ono pak šalje signal mišiću, koji tada kontrahira.
Svejedno je što uzrokuje grĉ, sve se svodi na to, da su mišići, koji se grĉe po noći, ĉvrsto obješeni za nešto.
Riješenje zagonetke je u tome, da se grĉ sprijeći prije nego što nastane i poremeti vaš san.
Prije spavanja isteţite mišiće. Uzmite si prije spavanja par minuta vremena, kako bi vrtjeli mišićima, koji su
osjetljiviji na grĉeve. Listovi su ĉesti krivci noćnih grĉeva. Probajte sa sprinterskom
Uzimajte dovoljne koliĉine kalcija. Noćne grĉeve ĉesto uzrokuje manjak kalcija u prehrani. Jedite one namirnice
bogate kalcijem, kao štu su brokule, zeleno povrće i bezmasni mlijeĉni produkti. Ako i dalje imate problema s
grĉevima, uzmite u obzir preparat kalcija.
Olakšajte teret. Ponekad su grĉevi u nogama i stopalima uzrokovani prevelikim teretom pokrivaĉa. Riješite se
nekoliko deka, a mišiće drţite na toplom.
Masirajte mišić. Ako usprkos ovim savjetima dobijete grĉ, tada masirajte zgrĉeni mišić laganim pokretima
prema srcu. Ponekad moţe masaţa prije spavanja opustiti mišiće i osloboditi ih grĉeva.
267
DOKTOIĉ U KUĆI
Rashladite Vaše mišiće. Ako ste svjesni toga da ste prejako trcnirali, odmah se istuširajte hladnim tušem ili se
okupajte u kadi hladne vode, kako bi smanjili štetu na vašim mišićima, tvrdi Martindalc. Australski vrhunski
trkaĉ Jack Foster nakon svake trke otušira noge hladnim tušem. Skepticima kaţe, da, ako je to dobro za trkaĉe
konjc, da je to onda dobro i za njega! Ncki su olimpijski trkaĉi poznati po tome, da se nakon tcška treninga
kupaju u ledenim kupkama i inzistiraju na tome da baš te ledene kupke spreĉavaju katar mišića i napetosti. Ako
vam sc ledena kupka ipak ĉini malo previše ekstrernnim sluĉajem, moţete takoder koristiti ledeni pojas 20 do 30
minuta. Hladnoća suţava krvne sudove i drţi krv poda je od ozl~edeno~ mišića. Tako se nroţe sprijećiti upala
mišića. tvrdi ona. Osim toga hladnoća ornamljuje koţu i površinske strukture tog podruĉja, što smanjuje bol.
Hladnoća takoĊer uzrokuje takozvanu refleksnu zapreku mišua, ĉime se oni opuštaju.
Izbjegavajte toplinu. Hladnoća rnoţe reducirati grĉcve, ali toplina pogoršava katar mišića i napetosti, tvrdi
Hoyven, posebno u prva 24 sata nakon prcoptcreĉenja. Toplina moţda moţe pomoći, tvrdi ona, ali ona po-
većava cirkulac~u krvi u tom podruĉju. Tako se šire krvni sudovi i skup ja se tekućina. Ako date toplini da
predugo djeluje, onda će ona uzrokovati zaustav janje krvi u tom podruĉju i pojaĉati bolove i napetost. Ako se
nemoţete odupr~eti, da ostavite nešto toplo, kako bi djelovalo na vaše bolne mišiće, onda neka to ne traje duţe
od dvadeset minuta po jednom satu, savjetuje Hoyven. Ili, još bolje, pokušajte terapijom suprotnosti - poloţitc
na njega toplu kompresu i drţite je 4 minutc, a zatim neka ju jednu minutu zamjeni ledeni pojas. Nakon tri ili
ĉetiri dana, kada oteklina i bolovi popuste, moţete po Martindaleu opet upotrebljavati samo tople komprese.
Koristite lijekove protiv upale mišića. Aspirin i Ibuprofen dokazali su se u borbi protiv upale mišića, tvrdi
Ullyot. Slijedite upute. Ako od aspirina dobijete
bolove u ţelucu, probajte obloţene tabletc aspirina.Masti, koje sadrţe aspirin i koje moţcte dobiti bez recepta,
mogu takoĊer smanjiti bolove i upalc. Oni ne dcbljaju i ne nadraţuju koţu.
Napravite lake vjeţbe istezanja. Kada vaši mišići bole i kada su napeti, zadnjc što ţclite napraviti je pomicati taj
dio; ali, to je prvo što bi trebali uĉiniti, kako tvrdi Martindale. Stud~e su pokazale, da lagana dnevna gimnastika
nakon naporna lreninga zbi ja pomaţe. Napravite la,~ane vjeţbe istezanja i prošećite dvadesetak minuta.
Plivajte. Plivanje je jedno od najboljih Ijekovitih sredstava protiv katara mišića, tvrdi Ullyot. Hladna voda
pomaţe protiv zapa jenja, a kretanje doprinosi opuštanju tvrdi ona.
Raĉunajte s tim, da će dva dana kasnije biti još gore. Nekoliko sati nakon napornog trcninga malo vas boli i
mišići su napeti, ali lako je moguće, da ćete se dva dana kasnije osjećati još gore. Ne paniĉarite. To nazivamo
zakašnjelim katarom mišića, tvrdi Martindalc.
Uzimajte puno tekućine. Jedan od razloga akutnih bolova je i dehidracija, posebno ako po toplom vremenu
vjeţbate jedan sat i duţe. Pazite na to da prije, za vrijeme i na kraju treninga uzimate puno tekućine. Ullyot
savjetuje, da nakon svakih nekoliko prijeĊenih kilometara popijete pola ĉaše vode.
Budite skeptiĉni prema fitness-napitcima. Ne trebatc nikakve fitness-napitke, ĉak i ako trenirate nešto duţe od
jednog sata u komadu, smatra Ullyot. l,odu će t~elo najbo je absorbirati tvrdi ona. Ĉešće se savjetuje judima da
raĊe p~u vodu nego napitke. Martindale takoder smatra vaţnim, nakon napornog treninga nadomjestiti
izgubljenu tekućinu. Otvorite onda slavinu i popijte vode!
268
DOKTOR U KUĆ:I
Skuhajte govectu juhu. Ako znate da ćete trenirati duţe od jednog sata na vrućem zraku, moţete otkloniti
grĉeve, tako da prije treninga pojedete tanjur govedc juhe, tvrdi Ullyot. Moţete je pojesti umjesto fitrzess-
napitka, kako bi nadomjestili rzatrij, ko_ji ste iz~ubili znojenjenc kaţe.
Masirajte mišiće. Dan ili dva nakorz naporna treninga rrcoţe masaţa napetib, boluih rrcišića eAĈiniti dosta
dobra, tvrdi Ullyot. Masaţa pojaĉava cirkulaciju u odreĊenorn podruĉju kaţe. Ali ako masaţa uslijedi prenaglo
ili prebrzo nakon treninga, moţe još pogoršati napetost ili ĉak dovesti do ozljeda.
Ne koristite kreme za hlaĊenje ili grijanje. Police apoteka i samoposluţivanja pune su takozvanih sportskih
krema, koje bi trebale pomoći napetim ili bolnim mišćima. Na ţalost, Martindalc ih smatra nedjelotvornim. Ako
te kreme i uĉine nešto dobra, orce ipak, psihološki gledarzo, nentaju nikakvo djelovanje tvrdi ona. One reagiraju
na površini koţe, izazivajući osjećaj topline ili hladnoće, ali one zapravo tkivo niti ne hlade, niti rcegr~zc. Ako
koristite takve sportske kreme, napravite kod kuće malu probu, kako bi bili sigurni da niste na nju alergiĉni i
nikako ih ne koristite u kombinaciji s toplim kompresatna, jer moţete izazvati ozbiljne opekotine.
Toplo se odijenite. Po hladnom vrenuenu moţete izbjeći grĉeve, tako da mišiće odrţite toplima pogodnom
odjećom. Odjeća u više slojeva bi bila najpogodnija, jer svaki sloj drţi miţić omotanim. Nekim se ljudima sviĊa
pritisak i toplina modernih sportskih hlaĉa.
Zagrijte mišiće. Metoda, kojom se mogu izbjeći grĉevi mišića i ozljede. jest, da se mišići prije treninga zagriju.
Umjesto da zapoĉnete vjeţbama istezanja, šećite ili lagano vozite bicikl, kako bi zagrijali mišiće. Zatim
napravite takvu vjeţbu istezanja, koja je prilagoĊena vašem sportu. Ćak i ako ţclite nacijepati drva ili raditi u
vrtu, ĉine vjeţbe istczanja vaše mišiće spremne za zadatak i time izbjegavate grĉeve.
Upoznajte svoje granice. Jedno od rješenja, kako izbjeći bolove u mišićima, katar mišića i napetost, je, po
Martindaleu, npoznati vlastite granice. Ne pretjerujte, kako biste ostali u dobroj kondiciji savjetujc. Ako nakon
treninga imate bolove i napetost, znajte da ste pretjerali. Dajte si vremena. Izgradite svoje mišićc tijekom
vremcna. Nauĉite, što vaše tijelo moţc, a što ne i poštujte svoje granice.
269
DOKTOR U KUĆI
Y/
MUCNINA I P4VRACANJE
9 naĉina za ublaţavanje pos jedica
~~ oţda je uzrok tome virus gripe, koji traje 24 1 V 1 sata ili ste moţda nešto krivo pojeli, što je skoro uvijek
smatrano uzrokom. Bilo kako bilo, lošc vam je i osjećate se bolesno. Sljedeći savjeti trebali bi posluţiti, kako bi
vam olakšali poteškoće i što je prije moguće otkloniti simptome. Ako je povraćanje uĉestalo, ako vam je muĉno
dulje od 24 sata ili ako povraćate krv, posjetite odmah ljeĉnika.
Utvrdite uzrok, i analogno tome tretirajte simptome. Muĉnina i povraćanje su simptomi, koje mogu uzrokovati
mnogobrojnc bolesti. Tako tvrdi Albert B. Knapp, doktor medicine, doktor asistent u bolnici Lenox Hill u New
Yorku. Ako smatrate da su vaše simptome uzrokovali ĉir, glavobolja, bolest putovanja, jutarnja muĉnina,
otrovanje ţiveţnim namirnicama ili mamurluk, onda proĉitajte sljedeće poglavlje ove knjige.
Unosite samo ĉistu tekućinu. Vaš ţeludac oĉito ncmoţe podnjeti dodatno opterećenje prerade hrane, kaţe
Knapp. On savjetuje da uzimate samo tekućinu, dok se ne poĉnete osjećati bolje. Ako povraćate, ne p~te n4šta
dok ono rt~e prestalo savjetuje. Zatim zapoĉnite toplom tekućinom, jer hladne tekućine mogu nadraţiti vaš
ţeludac, Tekućina bi trebala sadrţavati šećer, jer on omogućuje resorpc'y'u u t~elo. Po Corneliusu P Dooleyu,
doktoru medicine, struĉnjaku za ţeludac i probleme crijeva u Santa Feu, New Mexico, lakše je probaviti
tekućinu. Ona je potrebna, kako bi odklonila dehidraciju, koju moţe izazvati povraćanje. Nadalje savjetuje, da
pijete razrijeĊene voćne sokove, pod uvjetom da ne sadrţe sokove citrusa.
Dajte bolesti vremena. Ljeĉnici su sloţni, da je mirovanje u krevetu zajdeno sa odredenom dozom vremena,
najbolji ljek za dvadesetĉetverosatnu ţeluĉanu gripu. Osjećat ćete se stvarno uţasno, ali morate bolesti dati
vrentena savjetuje Dooley.
Ne pijte alkohol. Alkohol moţe jako razdraţiti ţeludac. Isto vrijedi za masnu ili jako zaĉinjenu hranu, kao i za
kofein i cigarete.
Jedite samo lako probavljivu hranu. Ako ste ponovno u stanju jesti, poĉnite sa laganom prchranom, kao što su
kruh, toast bez putra, dinstana riba ili banane, savjetuje Neville R. Pimstone, doktor medicine, voditelj
hepatologije na odjelu za gastroenterologiju pri kalifornijskom fakultetu u Davisu. Izbjegavajte masrzoće i jedite
što manje hrane, bogate bnlastnim tvarima. A što s kokošjom juhicom? Ona ima rtajvjerojatnije previše
masnoća tvrdi doktor Pimstone. Zapoĉnite s malim porcijama i postepeno prelazite na veće obroke, savjetuje
Steven C. Fiske, doktor medicine i profesor asistent za medicinu i gastroenterologiju na Fakultetu za medicinu i
stomatologiu New Ycrseya u Newarku.
Izbacite to iz sebe. Najgore, što moţete uĉiniti pri povraćanju, jest da se borite protiv toga, tvrdi Knapp. Ako
potiskujete potrebu, moţe se u vašem jednjaku postepeno stvoriti suţenje.
Uzmite Pepto-Bismol. Ljekovi za ţeludac bez rccepta, koji sadrţavaju bizmut, kao npr. Pepto-Bismol, oblaţu
vaš ţeludac kao zaštitni ogrtaĉ i mogu ublaţiti posljedice, savjetuje Pimstone. Ne savjetuje jedino Alka-Seltzer,
zato što sadrţi aspirin i moţe nadraţiti ţcludac.
Iskušajte hladne obloge. Nakon povraćanja snoţe izvanredno pomoći hladni oblog na glavi, savjetuje Knapp.
Pobrinite se za elektrolite u Vašem tijelu. Uz potrebu za nadoknadom izgubljene tekućine, takoĊer je potrebno
izjednaĉiti elektrolite kalija i natrija u vašem organizmu, savjetuje Fiske. Preporuĉio bi fitnes-napitak kao
Gatorade koji lagano sjeda na ţeludac i sluţi, kako bi vašem organizmu povratio tekućinu i elektrolite.
270
DUKTOR U KUĆI
BOLOVI U VR.ATU
16 savjeta kako olakšati simptome
tres na poslu ili kod kuće, posao, pri kojem se ĉeS sto morate priginjati prema naprijed, loše drţanje tijela i ĉak
premekana strunjaĉa mogu uzrokovati bolan i ukoĉen vrat. Naravno, ponekad ih mogu uzrukovati ozljede ili
bolesti, ali u većini sluĉajeva bolove u vratu uzrokuje napetost mišića.
Vrat je posebno osjetljiv zbog mnogostrukih mogućnosti pomicanja i sloţene strukture. Glava, koja u prosjeku
teţi izmedu 10 i 20 funti, ima za potporu samo jednu tanku kost, koja se naziva kraljeţnica, i 32 sloţena mišića,
koji se nalaze na toĉno odreĊenim poloţajima. Izmedu pojednih
kraljeţaka nalaze se mekano sjedalo, saĉinjeno od baziĉne hrskavice, koji djeluju kao jastuci ili prigušivaĉi
udaraca. Ta mekana sjedala nazivamu veznim ploĉama. U vratu se takoder nalazi osam ţivaca i glavne arterije,
koji podraţaje (takoder i bol) i krv dovode do glave, ramena, prsa i ruku.
Osjetljiva leĊna moţdina prolazi sredninom kraljeţnice, koja ju štiti. O uvoj sloţenoj strukturi treba juš samo
reći da je vrat dio tjela, koji se najviše pokreće. Sada je lako stvoriti sliku o tome, zašto su bolovi u vratu tako
uĉestali.
Ako se mišići zbug tjelesnog ili duševnog opterećenja napnu, tada se prekida dovod krvi u mišiće, a tada oni
bole opisao je Michael Martindale, fizikalni terapeut u Sportsko-medicinskom centru Portlandskog
adventistiĉkog medicinskog centra u Oregonu.
Tomu nema kraja. Vaši se mišići napinju, dotok krvi se prekida, što duvodi do boli. Bol opet dovudi do još veće
napetosti mišića. Ortopedski kirurg Robert Bersclli, doktor medicine, koji se bavi bolovima u vratu već duţe od
dvadeset godina tvrdi, da je za prekid procesa napetost - bol - napetost potrebno dva sata.
Mora se prvo razrješiti emocionalna ili tjelesna napetost, koja zapravo i dovodi do napetosti mišića. Onda se
mora razriješiti sama mišićna napetost.
Ove vam upute mogu pomoći da prekinete ovaj zaĉarani krug, a moţete nauĉiti kako se idućeg puta unaprjed
riješiti napetosti.
Opustite se. Jedna od najjednostavnijih metoda je, da se jednostavno legnete, kako bi dalr: mišićima moguĉnost
da se opuste, tvrdi Martindale. Ni u kojem sluĉaju ne upotrebljavajte debeli jastuk, koji će još više pritiskati vrat.
Eksperimentirajte. Ĉesto ne postoji posebno djelotvorno znanstveno rješenje, tvrdi Berselli. Ono, što kod jednog
pacijenta djeluje, kod drugog dugo ne daje rezultata.
Isprobavajte. Prokušajte razliĉite postupke, dok ne nadete jedan, koji vam odgovara.
Stavite led na vrat. Led prigušuje bol i sprijeĉava upalu, pojasnio je Mark Tager, doktor medicine, koautor
knjige Working Well i pred,jednik Great Performanca Inc., tvrtke u Beavertonu, Oregon, koja se specijalizirala
u podruĉju zdravih radnih mjesta i zdravijeg radnog okoliša. Stavite razmrvljeni led u plastiĉnu vrećicu i
omotajte oko nje jastuĉnicu (ruĉnik je predebel za pravo rasporedivanje hladnoće). Takav ledeni pojas drţite
svaki put po 15 minuta na bolnom mjestu.
Pokušajte s toplinom. Nakon što ste upalu reduzirali hladnoćom, toplina moţe blagotvorno djelovati.
Upotrijebite mokar ruĉnik ili termo-bocu ili se jednostavno otuširajte toplum vudom. Ali pazite da ne pretjerate:
previše topline moţe pogoršati simptume i uzrokovati još veće bolove.
Opustite se. Primjetan dio l~aše upnle vrata uzrokovano je emocionalnim stresom, tvrdi Martindale. Nauĉite
prepoznati simptome, koji muĉe vaše tijelo. PronaĊite, što uzrokuje napetost. Prepoznajte stresnu situaciju, i
271
1>OKT()R U KUĆI
Halo, doktore?
Iako u većini sluĉajeva lagane napetosti mišića uspješno pomaţu sredstva, koja moţete naći i u kući, ipak
morate biti oprezni sa odreĊenim vrstama bolova u vratu, koji zahtijevaju posjet doktoru:
· Ako je bolove uzrokovala nesreća
· Ako uz bolove u vratu imate goznicu, glavobolju ili bolove u mišićima
· Ako u rukama ili dlanovima osjetite ţmarke ili pak nemate u njima nikakav osjećaj
· Ako imate problema s vidom
· Ako bolovi u vratu postaju sve jaĉi ili ako, usprkos terapije kućnim sredstvima, boluvi putraju duţe od jednog
dana
nauĉite nove mctodc, kako sc ophoditi .a njima. Martindale predlaţc, da nauĉitc kontrolirati strcs metudama
vjcţbi za opuštanjc, kao štu jc npr. postupno opuštanje ili di,anje iz ţcluca. Za postupno opuštanjc potraţitc
ncko mirno mjesto, gdjc Vas nećc wnetati. Sjednite ili legnite i zatvoritc oĉi. Napnite i opustitc zatim, jcdnog za
dru