PBH1 OPŠTA I NEORGANSKA HEMIJA
I-II; 4+4
Uvod i osnovni stehiometrijski zakoni. Gasni zakoni, gasna gustina i izvoĊenje formula. Klasifikacija elemenata,
struktura atoma, hemijske veze i molekulsko orbitalni dijagrami.Geometrijska struktura molekula, hibridizacija,
rezonancija. Kompleksna jedinjenja. Rastvori: podela, osobine, ravnoteţe u rastvorima. Hemijska kinetika i ravnoteţa u
homogenim i heterogenim sistemima. Galvanski elementi i elektroliza. Radioaktivnost, transuranski elementi i lanĉane
nuklearne reakcije. Pregled hemijskih osobina po grupama periodnog sistema.
PBH2 MORFOLOGIJA BILJAKA
I–II; 2+2, 2+2
Naĉin polaganja ispita: praktiĉno i usmeno.
TEORIJSKA NASTAVA
I Citologija (8 ĉasova)
(1) Mikroskop. GraĊa biljne ćelije. Ćelijski zid. Sekundarne promene ćelijskog zida. Ćelijske membrane.
(2) Ćelijske organele: endoplzmatiĉni retikulum, goldţijev aparat, mitohondrije, ribozomi, lizozomi, sferozomi,
mikrocevĉice. Jedro. Jedarce. Hromozomi.
(3) Ćelijske deobe: mitoza, citokineza, mejoza.
(4) Produkti ţivotne delatnosti ćelije. Vakuola i ćelijski sok.
II Histologija (12 ĉasova)
(1) Poreklo i postanak tkiva. Prividna i prava tkiva, intercelulari. Klasifikacija tkiva.
(2) Tvorna tkiva (meristemi). Primarni, sekundarni meristemi i meristemoidi. Vegetaciona kupa stabla i korena.
Kambijum. Apikalni, lateralni, interkalarni, traumatiĉni , reproduktivni meristemi. Trajna tkiva.
(3) Pokoriĉna tkiva. Epidermis, pluta, mrtva kora.
(4) Mehaniĉka tkiva. Kolenhim, sklerenhim, sklereidi.
(5) Tkiva za apsorpciju. Korenske dlake. Velamen radikum.
(6) Tkiva za fotosintezu. Palisadno i sunĊerasto tkivo. Naborani hlorenhim.
(7) Provodna tkiva. Hadrom. Leptom. Traheje, traheide, sitaste cevi, ćelije pratilice, kambiform ćelije, provodni
parenhim, mleĉne cevi. Provodni snopići.
(8) Tkiva za magacioniranje vode. Tkiva za magacioniranje organskih materija.
(9) Tkiva za provetravanje. Stome. Lenticele.
(10) Tkiva za izluĉivanje. Sekreti, ekskreti, rekreti. Izluĉivanje vode ( hidatode). Izluĉivanje nektara (nektarije).
Izluĉivanje sokova za varenje. Izluĉivanje sluzi, smola i etarskih ulja..
III Morfologija i anatomija tela i vegetativnih organa (20 ĉasova)
(1) Postanak ţivota i pojava prvih biljaka. Karakteristiĉne pojave u vezi sa novim naĉinom ţivota. Grananje. Simetrija.
Analogija. Homologija. Konvergencija. Redukcija. Atavizam. Korelacija. Metamorfoza. Klica i klijanje.
(2) Koren. Primarna graĊa korena. Korenske dlake. Provodni snopić. Prelaz radijalnog u kolateralne provodne snopiće
stabla. Sekundarno debljanje korena Liliopsida, Magnoliopsida i Pinopsida. Vrste korena i njegove metamorfoze.
Simbioza korena i bakterija. Mikoriza. Biljke bez korenovog sistema.
(3) Stablo. Uporedna morfološko-anatomska graĊa stabla: Bryophyta – mahovine, Lycopodiophyta – preĉice,
Equisetophyta – rastavići, Polypodiophyta – paprati, Magnoliophyta – cvetnice. Forme i tipovi stabla. Veliĉina stabla i
starost. Primarna graĊa stabla Magnoliopsida. GraĊa rizoma, krtola i stabla vodenih biljaka. Sekundarna graĊa stabla
Liliopsida, Magnoliopsida i Pinopsida. Atipsko debljanje stabla. Izdanak. Vrste izdanaka. Pupoljci. Oţiljci.
Metamorfoze izdanaka.
(4) List. Forma i tipovi listova. Nervatura. Anatomska graĊa lista Pinopsida, Magnoliopsida, Liliopsida. Raspored
listova. Metamorfoze listova. Insektivorne biljke. Otpadanje lišća. Zalisci, metamorfoze.
IV Razmnoţavanje biljaka (20 ĉasova)
(1) Vrste razmnoţavanja: vegetativno (prirodno i veštaĉko – kalemljenje), bespolno i polno. Smena generacija kod algi,
mahovina i paprati. Polno razmnoţavanje Pynophyta (Cycadales, Pinales). Polno razmnoţavanje Magnoliophyta.
(2) Cvet. Cvetni delovi. Poreklo i raspored cvetnih delova.
(3) Ĉašica.
(4) Krunica.
(5) Prašnici. Mikrosporogeneza. Polenova zrna.
(6) Tuĉak. Semeni zameci. Placentacija. Makrosporogeneza.
(7) Nektarije. Dijagram cveta. Formula cveta.
(8) Cvasti. Racemozne cvasti, cimozne cvasti.
(9) Oprašivanje.
(10) OploĊenje. Obrazovanje semena i ploda. Poliembrionija. Partenogeneza.
(11) Seme.
(12) Plod. Klasifikacija plodova. Rasprostiranje semena i plodova.
PRAKTIĈNA NASTAVA
I Mikroskop (3 ĉasa).
II Anatomija
(1) Ćelija – Allium, Mnium, Tradescantia (stomin aparat), Pirus (sklereidi). (3 ĉasa).
(2) GraĊa krtole – Solanum tuberosum. GraĊa ploda ţitarica – Triticum vulgare. (3 ĉasa).
(3) Primarna graĊa stabla Liliopsida – Zea mays. (3 ĉasova).
(4) Primarna graĊa stabla Magnoliopsida – Ranunculus repens, Cucurbita pepo. (6 ĉasova).
(5) Sekundarna graĊa stabla – Aristolochia sipho, Helianthus annus, Pinus silvestris, Tilia sp., (10 ĉasova).
(6) Primarna graĊa korena – Iris germanica i Ranunculus repens. (3 ĉasa).
(7) GraĊa rizoma – Pteridium aquilinum i Convalaria majalis. (3 ĉasa).
(8) GraĊa lista – Ficus elastica, Fagus silvatica, Nerium oleander, Pinus silvestris, Abies alba, Nimphaea alba, Stipa
penata (6 ĉasova).
III Organografija Posmatranje i uoĉavanje (na sveţem materijalu) vegetativnih i reproduktivnih organa kod biljaka,
karakteristiĉnih pojava i metamorfoza.
(1) Pojave. Heterofilija, Anizofilija, Gamofilija, Pseudantia...
(2) Koren. Tipovi korena. Metamorfoze korena.
(3) Izdanak. Metamorfoze izdanka. Grananje.
(4) List. Metamorfoze lista. Lisni raspored.
(5) Zalisci. Metamorfoze zalistaka.
(6) Cvet. Cvetni delovi.
(7) Cvasti. Racemozne i cimozne cvasti.
(8) Plod. Klasifikacija plodova. (20 ĉasova).
Praktina nastava se pored laboratorije izvodi i na terenu van Beograda na trodnevnoj ekskurziji.
UDŢBENIĈKA LITERATURA:
Blaţenĉić, J. PRAKTIKUM IZ ANATOMIJE BILJAKA, Nauĉna knjiga, Beograd, 1988.
Denffer, D., Zigler, H. BOTANIKA (MORFOLOGIJA I FIZIOLOGIJA), Školska knjiga, Zagreb, 1978.
Esau, K. ANATOMY OF SEED PLANTS , New York – London, 1975.
Fahn, A. PLANT ANATOMY, Pergamon Press, London, 1990.
Karagozova, M. ANATOMIJA NA RASTENIJATA, Sofija, 1970.
Metcalfe C.R. and Chalk, L. ANATOMY OF THE DICOTYLEDONS, Clarendon Press, Oxford, 1983.
Petković, B. MORFOLOGIJA BILJAKA SA PRAKTIKUMOM (skripta), 1997.
Srasburger, E. LEHRBUCH DER BOTANIK FÜR HOCHSCHULEN, Gustav Fischer verlag – Stuttgart, 1978.
Tatić, B., Petković, B. MORFOLOGIJA BILJAKA, Nauĉna knjiga, Beograd, 1991.
PBH3 MATEMATIKA
I; 2+2
Naĉin polaganja ispita:
— Osnovni pojmovi o skupovima. Skup realnih brojeva (brojni sistem) Apsolutna vrednost broja.
— Kombinatorika. Binomni obrazac.
— Pojam funkcije i osnovne osobine. Elementarne funkcije. Pojam niza
— Graniĉna vrednost niza i funkcije. Neprekidnost. Izvod funkcije.
— Pojam neodreĊenog i odreĊenog integrala, osnovne osobine. Izraĉunavanje.
— Opšti i sluĉajni dogaĊaji. Pojam verovatnoće sluĉajnih dogaĊaja i osnovne osobine.
— Uslovna verovatnoća. Bojesova formula.
— Sluĉajne promenljive. Matematiĉko oĉekivanje i varijansa (disperzija). Nejednakost Ĉebiĉeva.
— Binomna, Puasonova i normalna raspodela.
— Populacija, o eleţje populacije, uzorak, statistika. Srednja vrednost i varijansa uzoraka.
— Ocene parametara raspodela, taĉkaste i intervalne ocene.
— Dvodimenzionalne raspodele. Korelacija. Linearna regresija.
PBH4 FIZIKA
I; 2+3
Teorijska nastava
1. Osnovi mehanike (8 ĉasova). Referentni sistemi. Poloţaj materijalne taĉke. Defnicija brzine. Ravnomerno
pravolinijsko i ravnomerno promenljivo kretanje. Primeri. Ravnomerno kruţno i ravnomerno promenljivo kruţno
kretanje. Normalno i ukupno ubrzanje materijalne taĉke. Pojam mase i sile. Njutnovi zakoni dinamike za translaciju.
Impuls i impuls sile. Rešavanje problema iz dinamike. Primeri. Njutnovi zakoni dinamike za rotaciju. Moment inercije
tela. Primeri. Moment sile i moment impulsa. Zakon odrţanja impulsa i momenta impulsa. Pojam rada u mehanici.
Kinetiĉka i potencijalna energija. Snaga. Zakon odrţanja mehaniĉke energije. Primeri. Apsolutno elestiĉan i apsolutno
neelastiĉan sudar tela. Oscilatorno kretanje materijalne taĉke. Harmonijske oscilacije. Energija harmonijskog
oscilovanja. Prigušene oscilacije. Logaritamski dekrement. Prinudne oscilacije. Talasi. Osnovni parametri. Vrste talasa.
Jednaĉina ravnih harmonijskih talasa. Zvuk. Osnovne karakteristike zvuĉnih talasa. Doplerov efekat. Primeri. Pritisak u
teĉnostima. Paskalov zakon. Hidrostatiĉki pritisak. Arhimedov zakon. Sila potiska. Uslovi plivanja tela u teĉnostima.
Strujna linija. Strujna cev. Stacionarno strujanje teĉnosti. Jednaĉina kontinuiteta. Bernulijeva jednaĉina. Primeri.
Venturijeva cev. Toriĉelijeva formula. Viskoznost teĉnosti. Njutnov zakon viskoznosti. Kretanje viskozne teĉnosti kroz
cev. Stoksov zakon.
2. Osnovi molekularno-kinetiĉke teorije termodinamike (6 ĉasova). Idealni gas. Osnovne relacije u molekularno-
kinetiĉkoj teoriji gasova. Meksvelov zakon raspodele molekula gasa po brzinama. Srednji broj sudara i srednja duţina
slobodnog puta molekula. Gasni zakoni i jednaĉina stanja idealnog gasa. Rad i toplota. Primer kod izotermnog procesa.
Prvi princip termodinamike. Posebni sluĉajevi. Unutrašnja energija gasa. Specifiĉna toplota gasa. Majerova relacija.
Adijabatski proces. Poasonova konstanta za razliĉite gasove. Drugi princip termodinamike. Koefcijent korisnog dejstva.
Karnoov ciklus. Pojam entropije. Statistiĉki smisao entropij e. Entropija bioloških sistema.
3. Osnovi elektromaguetizma (8 ĉasova). Interakcija naelektrisanih tela. Kulonov zakon. Pojam elektriĉnog polja.
Linije sile. Fluks elektriĉnog polja. Gausova teorema za elektriĉno polje. Primeri. Rad sile elektrostatiĉkog polja.
Potencijal. Provodnici i dielektrici u elektriĉnom polju. Elektriĉni kapacitet provodnika. Kondenzatori. Energija
elektrostatiĉkog polja. Jaĉina struje. Razlika potencijala. Elektromotorna sila. Omov zakon. Vezivanje otpornika.
Kirhovljeva pravila. Dţul-Lencov zakon. Elektriĉna struja u gasovima. Elektriĉna struja u teĉnostima. Magnetno polje.
Amperov zakon. Strujna kontura u magnetnom polju. Jaĉina magnetnog polja. Bio-Savar-Laplasov zakon. Magnetna
interakcija provodnika sa strujom. Fluks vektora magnetne indukcije. Rad pri kretanju provod-nika sa strujom u
magnetnorn polju. Kretanje naelektrisane ĉestice u magnetnom polju. Lorencova sila. Elektromagnetna indukcija.
Lencovo pravilo. Samoindukcija i uzajamna indukcija. Energija magnetnog polja. Pojam naizmeniĉne struje. Osnovne
karakteristike naizmeniĉne struje.
4. Elektromagnetni talasi i optika (4 ĉasa). Osnovne osobine elektromagnetnih talasa i njihova klasifikacja. Zakon
refleksije i prelamanja. Totalna refleksija. Ogledala (vrste, osobine). Soĉiva. Osnovna jednaĉina za soĉiva. Lupa.
Optiĉka moć. Optiĉki mikroskop. Interferencija elektromagnetnih talasa. Difrakcija elektromagnetnih talasa na pukotini
i rešetki.
5. Osnovi atomske i nuklearne fizike (6 ĉasova). Plankov zakon zraĉenja. Vinov zakon pomeranja. Stefanov zakon
zraĉenja. Fo-toefekat. Pojam fotona. Korpuskularno-talasni dualizam svetlosti. Spektri atoma (spektralne linije).
Struktura atoma. Modeli. Borovi postulati. Elementarna teorija atoma vodonika. Atomsko jezgro. Sastav i osobine.
Radioaktivnost. Vrste radioak-tivnog zraĉenja (alfa i beta zraci). Gama-zraci i neutronsko zraĉenje. Nuklearne reakcije.
Zakon radioaktivnog raspada.
Praktiĉna nastava
- Merenje mase. Terazije.
- Odredjivanje koeficijenta viskoznosti.
- Proveravanje Bernulijeve jednaĉine.
- Omov zakon za jednosmerne struje.
- Elektroliza vode.
- Omov zakon za naizmeniĉne struje.
- Odredjivanje koeficijenta apsorpcije gama-zraĉenja.
- Spektralna analiza.
PBH5 ISTORIJA HEMIJE
I; 2+0
Poĉeci primene hemije i praktiĉna znanja starih naroda. Nauĉna misao grĉkih filozofa. Aleksandrijska škola i razvoj
hemije u Kini, Indiji i arapskom svetu. Prenošenje hemije na Zapad, evropska alhemija. Jatrohemija. Hemijska teorija
i praksa u XVII veku. Gorenje i kalcinacija; flogistonska teorija. Otkriće gasova. Lavoazje i poĉeci moderne hemije.
Hemijski elementi i hemijska nomenklatura; simboli i formule. Osnovni hemijski zakoni. Atomska teorija.
Elektrohemijska teorija. Razvoj organske hemije, teorije i organska sinteza, strukturna teorija. Sistematizacija
neorganskih jedinjenja i periodni sistem elemenata. Razvoj fiziĉke hemije. Radioaktivost i atomska struktura. Hemijska
industrija i moderna nauka. Razvoj hemije u Srbiji.
PBH6 OPŠTA ZOOLOGIJA
II; 4+4
Naĉin polaganja ispita: praktiĉno i usmeno
TEORIJSKA NASTAVA
Funkcionalna anatomija ćelije. Plazma membrana. Nukleus. Nukleusni omotaĉ. Prokariotski i eukariotski sistemi.
Ćelijski ciklus. Nukleolus. Unutarćelijski odeljci. Granularni endoplazmatiĉni retikulum. Agranularni endoplazmatiĉni
retikulum. Sistem vakuola. Goldţi kompleks. Lizozomi. Peroksizomi. Sekretorne granule. Mitohondrije. Citoplazmatski
matriks. Mikrofilamenti i mišićna kontrakcija. Mikrotubule.
Amitoza. Mitoza. Mejoza.
Epitelna tkiva. Opšte odlike. Jednoslojni epiteli.Jednoslojni ploĉasti epitel. Jednoslojni kockasti epitel. Jednoslojni
cilindriĉni epitel. Jednoslojni cilindriĉni trepljasti epitel. Pseudostratifikovani epitel. Višeslojni epteli .Višeslojni
ploĉast. Višeslojni cilindriĉni. Prelazni epitel.
Vezivna tkiva. Krv .Eritrociti. Retikulociti. Leukociti. Limfociti. Limfa. Vlakna vezivnih tkiva. Ćelije vezivnih tkiva.
Klasifikacija vezivnih tkiva (embrionalno i adultna veziva). Retikularno-vezivno tkivo.
Neorganizovano -rastresito vezivno tkivo. Neorganizovano -gusto vezivno tkivo. Organizovano -gusto
vezivno tkivo. Elastiĉno tkivo. Pigmentno tkivo. Masno -adipozno tkivo. Potporna vezivna tkiva.
Hrskaviĉavo tkivo (hijalinska hrskavica; elastiĉna hrskavica; vlaknasta hrkavica). Koštano tkivo. Mikro i
makrostruktura koštanog tkiva. Ćelije koštanog tkiva. Intramembranozna I endohondralna osifikacija.
Mišićno tkivo. Glatko mišićno tkivo. Miofibrile i mikrofilamenti. Popreĉnoprugasto mišićno tkivo. Citologija mišićnog
vlakna. Mišićna kontrakcija. Hipoteza klizajućih filamenata. Srĉano mišićno tkivo.
Nervno tkivo. Nervne ćelije. Nervna vlakna. Sinapse. Neuroglija. Ependimske ćelije. Astrociti. Oligodendrociti.
Mikroglija. Osnovna organizacija centralnog nervnog sistema.
Osnovne faze razvića ontogenetskih sistema. Spermatogeneza. Struktura spermatozoida. Oogeneza .Hormonalna
kontrola oogeneze. Organizacija jajeta. Sazrevanje i ovulacija. Jajne opne. Oplodjenje .Aktivacija jajeta. Obrazovanje
diploidnog jedra zigota. Partenogeneza. Brazdanje i blastulacija. Mehanizam brazdanja. Tipovi brazdanja. Blastulacija.
tipovi blastule. Gastrulacija i formiranje zaĉetaka organa. Gastrulacija kod amfioksusa. Gastrulacija kod morskog jeţa.
Gastrulacija kod embriona vodozemaca. Gastrulacija kod embriona ptica. Gastrulacija kod embriona sisara.
Obrazovanje telesne ose kiĉmenjaka (vodozemci. Dorzalna usna blastopora –primarni organizator). Obrazovanje
zaĉetaka organa.
Embrionalne adaptacije. Ekstraembrionalne tvorevine kod gmizavaca i ptica. Odnos izmedju embriona i majĉinskog
organizma kod sisara. Implantacija i razviće ekstrambrionalnih delova. Placentacija i tipovi placenti kod sisara.
Rastenje. Rastenje na nivou ćelije i organizma. Proporcioalno i disproporcionalo rastenje. Metamorfoza. Kritiĉna masa i
metamorfoza. Transformtivno razviće. Metamorfoza i direktno razviće kod ascidije. Metamorfoza kod vodozemaca.
Hormnalna kontrola metamoroze. Diferencijalna osetljivost tkiva. Metamorfoza kod insekata. Razvojni ciklus. Sadrţaj i
trajanje metamorfoze. Presvlaĉenje i juvenilni hormon. Regeneracija. Sposonost regeneracije kod razliĉitih vrsta
ţivotinja. Stimulacija i supresija regeneracije. Odnos regenerišućih delova i organizma. Regeneracija ekstremieta kod
vodozemaca. Polarnost i gradijenti u regeneraciji. Rekonstitucija.
Kancer. Karcinogeni stimlusi. Fenotip transformisane ćelije. Onkogeni virusi. Starenje. Ćelijsko starenje.
Ekstracelularno starenje.
PRAKTIĈNA NASTAVA
1. Plazma membrana. Mikrovili. Endocitoza, egzocitoza. Dezmozomi. Nukleus. Nukleusni ovoj i pore.
Heterohromatin, euhromatin. Mikrografije.
2. Poliribozomi, ribozomi. Granularni i agranularni endomplazmatiĉni retikulum. Goldţi kompleks. Lizozomi i
peroksizomi. Mitohondrije. Mikrofilamenti, mikrotubule. Mikrografije.
3. Mitoza (Salmo sp.) Mejoza. Mikrografije.
4. Epitelna tkiva. Popreĉni presek creva ribe (jednoslojni ploĉasti i cilindriĉni epitel). Popreĉni presek traheje maĉke
(pseudostratifikovani). Bubreg (kockasti epitel). Popreĉni presek mokraćne bešike (prelazni epitel).
5. Vezivna tkiva: Popreĉni presek traheje maĉke (hijalinska hrskavica). Krv ĉoveka, pacova, ţabe, ribe. 6. Mišićno
tkivo. Popreĉno- prugasta muskulatura – popreĉni i uzduţni presek. Presek miokarda i arterije.Glatka muskulatura -
Popreĉni presek creva ribe. Nervno tkivo. Nervna ćelija. Ganglija maĉke. Akson (uzduţni presek). Popreĉmi presek
kiĉmene moţdine. Uzduţni presek kore malog mozga.
7. Spermatogeneza. Testis Ascris. Spermatogeneza skakavca. Testis pĉele. Testis ţabe. Testis ptice. Spermatozoidi
Asterias sp., Lumbricus sp., skakavca, kornjaĉe, pacova, ĉoveka.
8. Oogeneza. Ovarijum Asterias sp., skakavca, pĉele, ţene.
9. Oplodjenje. Sazrevanje jajne ćelije kod Ascaris megalocephala. Ulazak spermatozoida. Pronukleusi. 4 stupnja.
10. Brazdanje morske zvezde Asterias sp. Polarno telašce. Brazdanje. Stupanj posle metamorfoze. Stupnjevi od
oplodjene jajne ćelije do bipinarije. Brazdanje morskog jeţa Echnius sp. Stupnjevi brazdanja. Larva pluteus.
11. Embrionalno razviće amfioksusa (modeli).
12. Brazdanje i gastrulacija vodozemaca (Ambystoma sp.) rano brazdanje, blastula, gastrula, nervna cev .
13. Brazdanje i gastrulacija vodozemaca (ţaba) - modeli.
14. Embrionalno razviće ptica (kokoši). Fotografije: embrionalne tvorevine, stupnjevi 24h, 33h, 48h, 60h inkubacije.
Stupnjevi: 13h, 18h, 21 h, 24h, 33h inkubacije (in toto preparati).
15. Embrionalno razviće ptice (kokoši). Stupnjevi: 21 h, 33h, 43h serijski preseci; 33h (sagitalni presek).
Literatura:
Balinsky, B.I. (1981) An introduction to embryology V ed. CBS College Publishing, Philadelphia, 1-688.
Browder, L.W., Erickson, C.A. & Jeffrey, W.R. (1993) Developmental biology. Saunders College Publishing,
Philadelphia, 1- 754 .
Ćurĉić, B.P .M. (1990) Razviće ţivotinja. Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1-506.
Fawcett, W. & E. Raviola (1994) XII Ed. Bloom and Fawcett, A textbook of histology. Chapman and Hall, New York,
1-963.
Gilbert, F.S. (1997) Developmental biology, V Ed. Sinauer Associates Inc. Publishers, Massachussetts, 1-918.
Grant, P. (1977) Biology of developing sustems. Holt-Saunders int. Editions, 1-720.
Grozdanović-Radovanović, J .(1991 ) II izmenjeno i dopunjeno izdanje. Histologija za molekularne biologe. Nauĉna
knjiga, Beograd, 1-646.
Grozdanović-Radovanović, J. (1992) Citologija. Nauĉna knjiga, Beograd, 1-404.
Hopkins, C.R. (1978) Structure and function of cells. W.B. Saunders Company, London, 1-266.
Sadava, E.D. (1993) Cell biology -orgnelle structure and function. Jones & Bartlett Publishers, Boston,
1-698.
Smith, C.A., & E.J. Wood (1996) Cell biology. Chapman & Hall, London, 1-531.
Walbot, V. & N. Holder (1987) Developmental biology. Random House, New York, 1-731.
PBH7 SISTEMATIKA ALGI, GLJIVA I LIŠAJEVA
II; 3+3
Naĉin polaganja ispita: praktiĉno i usmeno
TEORIJSKA NASTAVA
UVOD (3 ĉasa). Uvod u sistematiku, principi, metode, taksoni, taksonomske kategorije, nomenklatura. Tumaĉenje
specifiĉnosti taksonomije gljiva i njene neophodnosti. Pregled i tumaĉenje razliĉitih sistema savremene klasifikacije.
Mesto algi, gljiva i lišajeva u sistemu ţivog sveta (Procaryota, Eucaryota, Animalia, Micetalia, Vegetabilia).
ALGE (18 ĉasova). Opšte karakteristike algi: graĊa ćelije, tipovi morfološke organizacije, ishrana, pigmenti,
razmnoţavanje i ciklus razvića. Poreklo, evolucija i filogenija algi. Znaĉaj algi u prirodi i za ĉoveka. Pregled
sistematike. Morfološke i citološke karakteristike, tipovi razmnoţavanja, rasprostranjenje, klasifikacija i filogenija
razdela: Cyanophyta, Rodophyta, Pyrrophyta, Xanthophyta, Chrysophyta, Bacillariophyta, Phaeophyta, Euglenophyta,
Chlorophyta, Charophyta. Predstavljanje klasa i klasifikacija na niţe taksone sa opisom karakteristiĉnih taksona niţeg
ranga.
GLJIVE (16 ĉasova). Opšte karakteristike carstva gljiva: graĊa hifa i njihov rast, tipovi modifikacija hifa, naĉini
razmnoţavanja (anamorfno i teleomorfno) i ciklusi razvića (holomorfi). Pleomorfizam kod gljiva, tipovi spora i
dimorfizam. Poreklo, evolucija i filogenija gljiva, polifiletsko poreklo. Znaĉaj gljiva u prirodi (patogeni, simbionti,
biodegradacija) i za ĉoveka (biotehnološki procesi). Poreklo i filogenija gljiva. Osobenosti taksonomije gljiva i
klasifikacija. Morfološke i citološke karakteristike, tipovi razmnoţavanja i ciklusi razvića, rasprostranjenje i
klasifikacija razdela Myxomycota i Eumycota i podrazdela: Mastygomycotina, Zygomycotina, Ascomycotina,
Bazidiomycotina i Deuteromycotina. Karakteristike klasa i odabranih taksona niţih kategorija sa isticanjem tipiĉnih
predstavnika.
LIŠAJEVI (8 ĉasova) — šta su lišajevi i njihov poloţaj u sistemu ţivog sveta. Odnos alge i gljive u lišaju (simbioza i
endoparazitosaprofitizam) i vrste algi i gljiva koje grade tu zajednicu. Anatomska (homeomeran i heteromerni) i
morfološka (korast, listast, ţbunast) graĊa lišajeva i razviće talusa. Razmnoţavanje (vegetativno, polno, tipovi
plodonosnih tela). Fiziološke (fotosinteza i vodni reţim) i ekološke karakteristike. Staništa i rasprostranjenje lišajeva i
njihov znaĉaj (bioindikatori) i primena. Klasifikacija. Karakteristike klasa Ascolichenes, Basidiolichenes,
Deuterolichenes i podklasa i niţih kategorija.
PRAKTIĈNA NASTAVA
ALGE (20 ĉasova): Cyanophyta: Chroococcus, Gloeocapsa, Microcystis, Oscillatoria, Spirulina, Nostoc, Tolypothrix,
Rivularia, Gloeotrichia; Rhodophyta: Batrachospermum, Nemalion, Lemanea, Gelidium, Corallina; Pyrrophyta:
Peridinium, Ceratium; Xanthophyta: Tribonema, Vaucheria; Chrysophyta: Mallomonas, Dinobryon; Bacillariophyta:
Cyclotella, Melosira, Actinoptychus, Triceratium, Fragilaria, Tabellaria, Diatoma, Tetracyclus, Meridion, Cocconeis,
Pinnularia, Cymbella, Gomphonema, Epithemia, Surirella; Phaeophyta: Dictyota, Padina, Fucus, Cystoseira,
Sargassum; Euglenophyta: Euglena; Chlorophyta: Chlamydomomas, Hematococcus, Volvox, Pediastrum,
Hydrodictyon, Scenedesmus, Ulva, Enteromorpha, Oedogonium, Halimeda, Udotea, Codium, Acetabullaria,
Cladophora, Zygnema, Cosmarium, Closterium; Charophyta: Chara.
GLJIVE (20 ĉasova): Myxomycota: Lycogala, Arciria, Stemonitis; Mastygomycotina: Saprolegnia, Pythium,
Peronospora, Albugo; Zygomycotina: Mucor, Rhizopus, Thamnidium, Pilobolus; Ascomycotina: Taphrina, Erysiphe,
Uncinula, Microsphaera, Chaetomium, Sordaria, Polystigma, Nectria, Claviceps, Xylaria, Rhitizma, Peziza,
Sarcoscipha, Morchella, Tuber; Basidiomycotina: Auricularia, Clavaria, Hydnum, Trametes, Fomes, Ganoderma,
Daedalea, Pleurotus, Boletus, Agaricus, Amanita, Lepiota, Lycoperdon, Bovista, Langermannia, Cyathus, Phallus,
Tilletia, Ustilago, Puccinia, Phragmidium; Deuteromycotina: Aspergillus, Penicillium, Alternaria, Cladosporium.
LIŠAJEVI (5 ĉasova): Ascolichenes: Collema, Xanthoria, Graphis, Physcia, Lobaria, Peltigera, Cladonia, Evernia,
Usnea, Alectoria
TERENSKI RAD
Obavezni terenski praktikum obuhvata trodnevnu ekskurziju sa programom koji obuhvata celokupno gradivo praktiĉne
nastave.
UDŢBENIĈKA LITERATURA:
Blaţenĉić, J. SISTEMATIKA ALGI (IV izdanje), Beograd, 1997.
Cvijan, M. PRAKTIKUM IZ ALGOLOGIJE, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 1996.
Muntanola–Cvetković, M. OPŠTA MIKOLOGIJA, Knjiţevne novine, Beograd, 1987.
Marinović, R. OSNOVI MIKOLGIJE I LIHENOLOGIJE, PMF Univerziteta u Beogradu, 1985.
DOPUNSKA UDŢBENIĈKA LITERATURA:
Treinor, F., R. INTRODUCTORY PHYCOLOGY. John Wiley & Sons, New York, 1978.
Alexopolos, C.J., Mims, C.W., Blackwell, M. INTRODUCTORY MICOLOGY, John Wiley & Sons Inc., New York, 1996.
Kendrick, B. TAXONOMY OF FUNGI IMPERFECTI. Univ. of Toronto Press, Toronto, 1971.
Kendrick, B. THE FIFTH KINGDOM, Mycologue Publications, Waterloo, Ontario, 1985.
Ingold, C.T., Hudson, H.J. THE BIOLOGY OF FUNGI, Chapman & Hall, London, 1995.
Ozenda, P., Clauzade, G. LES LICHENS. Masson et Cle, Paris, 1970.
PBH8 ENGLESKI JEZIK I
I–II; 1+1, 1+1
Naĉin polaganja ispita: pismeno.
TEORIJSKA I PRAKTIĈNA NASTAVA.
U okviru ovog kursa, pored uĉenja osnovnih bioloških termina, izvaĊenih iz deset struĉnih tekstova koji su u okviru
nastavnog plana II godine uĉenja jezika, studentima se predaju sledeće metodske jedinice iz gramatike:
1. Relativne zamenice who i what
2. Upotreba odreĊenog i neodreĊenog ĉlana
3. Sadašnje vreme glagola to be, to have
4. Liĉne zamenice
5. Mnoţina imenica
6. Pokazne zamenice
7. Prisvojni pridevi
8. Zamenice one, ones
9. Zapovedni naĉin
10. Sadašnje trajno vreme
11. PoreĊenje prideva
12. Prosto sadašnje vreme
13. Nepotpuni glagoli can i must
14. Prilozi za neodreĊeno vreme
15. Red reĉi u reĉenici
16. Buduće vreme
17. Prošlo vreme glagola to be, to have
18. Buduće vreme nepotpunih glagola
19. Izrazi koji se koriste prilikom pozdravljanja, upoznavanja, izvinjavanja itd
20. NeodreĊene zamenice
21. Glagolske imenice
22. NeodreĊeni naĉin (infinitiv)
23. Predlozi
24. Oblik going to + infinitiv glagola
UDŢBENIĈKA LITERATURA
Đokić, D. ENGLEKI U 50 LEKCIJA. Kolarĉev narodni univerzitet, Beograd,1990.
PBH9 ENGLESKI JEZIK II
III–IV; 1+1, 1+1
Naĉin polaganja ispita: pismeno i usmeno.
TEORIJSKA I PRAKTIĈNA NASTAVA
U okviru ovog kursa, pored celokupne engleske gramatike i obiĉne konverzacije, studenti treba da savladaju deset
struĉnih tekstova, koje je sastavio sam predmetni nastavnik, a odnose se na razliĉite biološke discipline. Njihovi naslovi
su dole navedeni:
1. The nature of life
2. Biochemical individuality
3. Habitats and life zones
4. Killing fields
5. Movement in and out of cells
6. Summary of cell structure and function
7. Mighty mice
8. The lizards and snakes
9. Hormones
10. Antibiotics as food preservatives
Gramatiĉke jedinice obuhvataju:
1. Sadašnji perfekat
2. Prošli particip
3. Relativne zamenice
4. Sadašnji trajni perfekt
5. Upitni izrazi (Question tags)
6. Prošlo trajno vreme
7. Davno prošlo vreme
8. Slaganje vremena
9. NeodreĊene zamenice
10. Trpno stanje
11. Direktni i indirektni predmet
12. Oblik used to
13. Buduće trajno vreme
14. Realna pogodbena reĉenica
15. Konstrukcije nor, neither
16. Sadašnje vreme kondicionala
17. Kondicionalne reĉenice
18. Direktan i indirektan govor
19. Glagolska imenica (the Gerund)
20. Povratne zamenice
21. Dvoĉlani glagoli
22. Causative Have
23. Infinitiv perfekta
24. PoreĊenje priloga
25. Izraţavanje ĉuĊenja
26. Uzajamno povratne zamenice
27. Odnosne zamenice
UDŢBENIĈKA LITERATURA
Đokić, D. ENGLESKI U 50 LEKCIJA. Kolarĉev narodni univerzitet, Beograd, 1990.
PBH10 ORGANSKA HEMIJA I
III-IV; 4+4
Struktura i vezivanje. Kovalentna i jonska veza. Lewis-ove formule. Orbitale: MO model. Aufbau pricip.
Rezonancija.
Alkani. Nomenklatura. Fiziĉke osobine. Konformacije jednostavnih acikliĉnih alkana. Slobodni radikali.
Hiperkonjugacija. Reakcije. Cikliĉni alkani: reakcije i njihove konformacije.
Alkeni. Nomenklatura. Fiziĉke osobine. Elektrofilna adicija na C=C vezu: karbokatjoni, halogenovodonici, voda,
halogeni, borani, ozonizacija, epoksidacija hidrogenizacija.
Alkini. Nomenklatura. Fiziĉke osobine. Sinteza. Reakcije: alkinil-anjoni, hidrogenizazija (parcijalna i potpuna),
redukcija, adicione reakcije: halogena, halogenovodonika, vode, hidroborovanje.
Izomerija. Optiĉka aktivnost, hiralnost, CIP-ova pravila, R, S, M i P deskriptori, Fischer-ove projekcione formule,
razlaganje racemata, osnovi asimetriĉne sinteze, racemizacija.
Halogenalkani. Nomenklatura, fiziĉke osobine, sinteza (iz alkana, iz alkena, Finkelstein-ova reakcija, iz alkohola i dr.),
nukleofil, supstrat, odlazeća grupa, SN1 i SN2 reakcije, E1 i E2 reakcije, uticaj rastvaraĉa.
Organometalna jedinjenja. Opšti deo, organolitijumova jedinjenja, Grignard-ovi reagensi.
Alkoholi. Nomenklatura, fiziĉke osobine, oksonijum-joni, kiselost, reakcije sa metalima, reakcije s halogenidima
neorganskih kiselina, dehidratacija, oksidacija, estri neorganskih kiselina.
Etri. Nomenklatura, fiziĉke osobine, Williamson-ova sinteza, cikliĉni etri, peroksidi, oksirani – otvaranje.
Benzen. Struktura. Aromatiĉnost.
Aromatiĉni ugljovodonici. Nomenklatura, elektrofilna aromatiĉna supstitucija (mehanizam), halogenovanje,
nitrovanje, sulfonovanje, alkilovanje, alkanoilovanje, aktivirajuće i dezaktivirajuće grupe, orijentacija pri
polifukcionalizaciji benzena i derivata.
Aldehidi i ketoni. Karbonilna grupa (struktura), nomenklatura aldehida i ketona, fiziĉke osobine, sinteza, reakcije: voda
i alkoholi, amini, hidroksilamin, hidrazini, Wolf-Kishner, Clemmensen, enamini, cijanhidrini, redukcije metalnim
hidridima, organometalni reagensi. Keto-enolna tautomerija, halogenovanje (kiselo – bazno katalizovano), aldolna
reakcija i kondenzacija, reakcija s peroksikarboksilnim kiselinama. Redukcija metalima (pinakol, McMurry).
Amini. Nomenklatura, strukturne i fiziĉke osobine, kiselost i baznost, sinteza: metilovanje amonijaka, Gabriel-ova
sinteza, reduktivno aminovanje, Hofmann-ovo, Curtius i Schmidt-ovo premeštanje. Cope-ova eliminacija. Reakcije.
Kvaternerne amonijum soli: sinteza, upotreba, reakcije (Hofmann-ova eliminacija, Mannich).
Karboksilne kiseline. Nomenklatura, strukturne i fiziĉke osobine, kiselost. Sinteza: iz alkena, iz primarnih alkohola i
aldehida, iz derivata kiselina. Reakcije: soli, s halogenidima neorganskih kiselina, sinteza estara (Fischer, preko
karbokatjona iz terc. alkohola ili alkena, pomoću diazometana), sa H 2O2, sa metilitijumom, redukcija do alkohola.
Reakcije soli karboksilnih kiselina: elektroliza, sa halogenalkanima, piroliza amonijum-soli, Hunsdiecker. Industrijski
vaţne kiseline.
Acil-halogenidi. Nomenklatura, strukturne i fiziĉke osobine. Reakcije: sa nukleofilima, -halogenovanje, sa
organometalnim reagensima, redukcije.
Anhidridi karboksilnih kiselina. Nomenklatura, strukturne i fiziĉke osobine. Sinteza i reakcije.
Estri. Nomenklatura, strukturne i fiziĉke osobine. Sinteza. Reakcije: hidroliza, transesterifikacija, amonoliza, redukcija,
reakcija s Grignard-ovim reagensima, aciloini. Ortoestri. Lipidi.
Amidi karboksilnih kiselina. Nomenklatura, strukturne i fiziĉke osobine. Reakcije: hidroliza, redukcije, sinteza
sekundarnih i tercijarnih amida iz primarnih.
Nitrili. Nomenklatura, strukturne i fiziĉke osobine. Sinteza. Reakcije: hidroliza, reakcije s organometalnim reagensima,
redukcija.
Nitralkani. Sinteza i reakcije.
Ugljeni hidrati. Nomenklatura i klasifikacija. Monosaharidi: cikliĉne strukutre, mutarotacija, dejstvo alkalija i kiselina,
oksidacija (Fehling, Tollens, Bennedict, bromnom vodom, azotnom kiselinom, perjodnom kiselinom), redukcija, estri i
etri, ozazoni, produţavanje i skraćivanje niza šećera, Fischer-ov dokaz stereohemije glukoze, sinteza vitamina C.
Disaharidi: redukujući (maltoza, celobioza, laktoza), neredukujući (saharoza, trehaloza). Skrob, celuloza, glikogen.
Aminokiseline i belanĉevine. -Aminokiseline: Nomenklatura, strukturne i fiziĉke osobine, podela, sinteza (Strecker,
reduktivnim aminovanjem, Gabriel-ova sinteza). Primarna struktura proteina: sekvencionisanje peptida (Edman-ova
degradacija), sinteza (pomoću DCC). Klasifikacija proteina: prema sastavu, prema 3D konformaciji. Struktura proteina.
Enoni i enoli. Osobine i nomenklatura. Konjugovane adicije na ,-nezasićene aldehide i ketone, 1,2- i 1,4-adicije
organometalnih reagenasa, Michael-ova adicija i Robinson-ova anelacija.
Dikarbonilna jedinjenja. Claisen-ova kondenzacija, -dikarbonilna jedinjenja kao sintetiĉki intermedijeri, hemija -
dikarbonilnih jedinjenja: Michael-ove adicije, sinteza -hidroksi-ketona: ekvivalenti alkanoil-anjona.
Alkilbenzeni, fenoli i benzenamini. Oksidacija i redukcija benzilnog poloţaja, nomenklatura i osobine fenola, hemija
fenola kao alkohola, elektrofilne aromatiĉne supstitucije fenola, benzohinoni, nukleofilna aromatiĉna supstitucija
(adiciono-eliminaciona, benziin), diazonijum-soli (sinteza, reakcije: redukcija, voda, alkoholi, halogenareni iz,
aromatiĉni nitrili iz, diazo kuplovanje).
Kondenzovani aromatiĉni ugljovodonici. Naftalen, fenatren, antracen.
Heterocikliĉna jedinjenja. Opšti deo. Pirol, furan i tiofen (aromatiĉnost, nomenklatura, sinteza i reakcije). Piridin:
aromatiĉnost, nomenklatura, sinteza i reakcije: elektrofilna aromatiĉna supstitucija (neaktivirang prstena, aktiviranog
kao N-oksid), nukleofilna aromatiĉna supstitucija, uloga piridinskog prstena u NAD + i nekim prirodnim proizvodima.
Hinolin i izohinolin.
PBH11 ANALITIĈKA HEMIJA
III-IV; 2+5
Cilj, zadaci, i podela metoda kvantitatitivne hemijske analize. Statistiĉka obrada analitiĉkih podataka.
Gravimetrijske metode analize (proces taloţenja, koloidni i kristalni talozi, oneĉišćenje taloga, ceĊenje, ispiranje,
sušenje i ţarenje taloga; neorganski i organski taloţni reagensi).
Volumetrijske metode analize (uslovi koje mora ispunjavati hemijska reakcija u volumetriji, ekvivalentna i završna
taĉka titracije, titracione krive, indikatori u volumetriji, tehnike volumetrijskih odreĊivanja; acidimetrija i alkalimetrija,
taloţne titracije, kompleksometrija, metode zasnovane na redoks reakcijama).
Elektroanalitiĉke metode (uspostavljanje potencijala na dodiru metal-rastvor, vrste elektroda, Nernstov izraz za
elektrodni potencijal, merenje elektrodnog potencijala, direktna potenciometrija i potenciometrijska titracija, krive
struja-napon i potencijal radnih elektroda, zakoni elektrolize, elektrogravimetrijske metode, kulometrijske metode
polarografija, amperometrijske i biamperometrijske titracije. Elektrolitiĉka provodljivost, konduktometijske metode.
Optiĉke metode analize (zakoni apsorpcije svetlosti, kolorimetrija i spektro-fotometrija, fotometrijske titracije,
emisiona spektralna analiza, plamenofotometrijska i atomska apsorpciona spektrometrija, spektrografska analiza).
Program veţbi:
Gravimetrijsko odreĊivanje Fe(III) ili Ni(II). Pripremanje i standardizacija rastvora HCl i NaOH. Titracija HCl.
Volumetrijsko odreĊivanje hlorida po Mohr-u. Kompleksometrijska titracija Ca(II) i Mg(II). OdreĊivanje Fe(II)
titracijom sa permanganatom.
Potenciometrijska titracija halogenida. Potenciometrijsko merenje pH. Elektrogravimetrijsko odreĊivanje Cu(II) ili
Pb(II). Kulometrijska titracija HCl. Plamenofotometrijsko odreĊivanje nekog alkalnog metala. Kolorimetrijsko
odreĊivanje Cu(II). Kolorimetrijska titracija Fe(III).
PBH12 UPOREDNA MORFOLOGIJA I SISTEMATIKA INVERTEBRATA
III-IV; 2+3; 2+3
Naĉin polaganja ispita: pismeno i usmeno
Uvod. Podela zoologije na nauĉne discipline. Mesto invertebrata u ţivom svetu. Protoplazma, ćelija i organizam.
Tipovi simetrije, segmentacija, polaritet, cefalizacija. Osnovni principi klasifikacije: taksonomija, sistematika i
klasifikacija, binomijalni sistem klasifikacije, taksonomske kategorije, koncept vrste. Pregled osnovnih podela ţivog
sveta. (2 ĉasa)
Protozoa. Opšte karakteristike graĊe, naĉin ţivota i rasprostranjenost. Uporedni pregled strukturne i fiziološke
organizacije na ćelijskom nivou: diferencijacije citoplazme, karakteristike jedarnog aparata, skeletne tvorevine, naĉini
ishrane, metabolizam, nadraţljivost, organele za kretanje, tipovi bespolnog i polnog razmnoţavanja. Makroklasifikacija.
Subphylum Mastigophora. Opšte karakteristike, graĊa, kretanje, ishrana i razmnoţavanje. Makroklasifikacija i
pregled najznaĉajnijih taksona. (2 ĉasa)
Subphylum Opalinata. Opšte karakteristike, graĊa, ţivotni ciklus.
Subphylum Sarcodina. Opšte karakteristike, graĊa, kretanje, ishrana i razmnoţavanje. Makroklasifikacija i pregled
najznaĉajnijih taksona. Phylum Sporozoa (Apicomplexa). Opšte karakteristike, odlike razvojnih ciklusa.
Makroklasifikacija, karakteristike ţivotnih ciklusa najznaĉajnijih predstavnika sa aspekta humane i veterinarske
medicine. (2 ĉasa)
Phylum Myxosporidia - Myxozoa. Opšte karakteristike, graĊa, odlike ţivotnih ciklusa. Makroklasifikacija i
najznaĉajnije vrste. Phylum Microsporidia – Microspora. Opšte karakteristike, graĊa, odlike ţivotnih ciklusa i
najznaĉajnije vrste.
Phylum Ascetospora i Labyrinthomorpha. Opšte karakteristike. Phylum Ciliophora. Opšte karakteristike, graĊa,
razmnoţavanje. Makroklasifikacija i najznaĉajniji predstavnici. Filogenetski odnosi unutar Protozoa. (2 ĉasa)
Metazoa. Opšte karakteristike. Teorije o poreklu i nastanku metazoa, opšte odlike razvića metazoa, telesne duplje i
teorije njihovog nastanka. Protostomia i Deuterostomia. (2 ĉasa)
Parazoa. Opšte karakteristike graĊe i podela. Phylum Placozoa. Opšte karakteristike i filogenetski znaĉaj. Phylum
Spongia. Opšte karakteristike, tipovi graĊe, skelet, razmnoţavanje i karakteristike embrionalnog razvića sunĊera.
Makroklasifikacija i najznaĉajniji predstavnici. Filogenija. (2 ĉasa)
Eumetazoa. Opšte karakteristike graĊe i podela. Razdeo Coelenterata-Radiata. Opšte karakteristike graĊe i podela.
Phylum Cnidaria. Opšte karakteristike, razvoj organa i organskih sistema. Karakteristike ţivotnih ciklusa.
Makroklasifikacija i filogenija. Phylum Ctenophora. Opšte karakteristike, anatomija, makroklasifikacija i filogenija.
(4 ĉasa)
Acoelomatne bilateria - Platodes. Opšte karakteristike, bilateralna simetrija, cefalizacija. Makroklasifikacija. Phylum
Mesozoa. Opšte karakteristike, odlike ţivotnih ciklusa, razmnoţavanje, makroklasifikacija i filogenetski znaĉaj.
Phylum Plathelminthes. Opšte karakteristike, i ţivotni ciklusi slobodnoţivećih i parazitskih predstavnika.
Makroklasifikacija, najznaĉajniji predstavnici i filogenija. Phylum Nemertina. Opšte karakteristike. Odlike organskih
sistema sa osvrtom na progresivne morfološke i fiziološke karakteristike organskih sistema. Makroklasifikacija,
predstavnici i filogenija. (4 ĉasa)
Pseudocoelomata. Opšte karakteristike, znaĉaj pseudoceloma. Filogenija.
Phylum Acanthocephala. Opšte karakteristike, morfološka graĊa, znaĉaj i makroklasifikacija. Phylum Rotatoria.
Opšte karakteristike, morfološka graĊa. Makroklasifikacija i predstavnici. (2 ĉasa)
Phylum Gastrotricha. Opšte karakteristike, morfološka graĊa, klasifikacija. Phylum Kinorhyncha. Opšte
karakteristike, morfološka graĊa, klasifikacija. Phylum Loricifera. Opšte karakteristike, morfološka graĊa,
klasifikacija. Phylum Nematoda. Opšte karakteristike, odlike organskih sistema, parazitizam. Makroklasifikacija,
ţivotni ciklusi najznaĉajnijih vrsta sa aspekta humane parazitizma. Phylum Nematomorpha. Opšte karakteristike,
morfološka graĊa, klasifikacija i predstavnici.
Phylum Entoprocta. Opšte karakteristike, morfološka graĊa, klasifikacija. Phylum Loricifera. Opšte karakteristike,
morfološka graĊa, klasifikacija. Phylum Cycliophora. Opšte karakteristike, morfologija, anatomija i ţivotni ciklus. (2
ĉasa)
Phylum Mollusca. Opšte karakteristike, telesna organizacija hipotetiĉkog pretka. Makroklasifikacija, raznovrsnost
pojedinih grupa (Monoplacophora, Aplacophora, Scaphopoda, Polyplacophora, Gastropoda i Cephalopoda), znaĉajni
evolucioni procesi razliĉitih klasa unutar filuma. Filogenija. Praktiĉni i teoretski znaĉaj pojedinih grupa Mollusca. (6
ĉasa).
Phylum Annelida. Opšte karakteristike, segmentacija, makroklasifikacija i filogenija. Morfološke karakteristike
glavnih taksonomskih kategorija. Manje celomske Protostomia. Opšte karakteristike, klasifikacija i teorijski znaĉaj.
(4 ĉasa)
Phylum Priapulida. Opšte karakteristike, morfološka graĊa, filogenija. Phylum Sipunculida. Opšte karakteristike,
morfološka graĊa, filogenija. Phylum Echiurida.Opšte karakteristike, morfološka graĊa, filogenija, predstavnici.
Phylum Onychophora. Opšte karakteristike, odlike morfološke graĊe sa posebnim akcentom na anelidskim i
artropodskim karakteristikama. Filogenetski znaĉaj. Phylum Tardigrada. Opšte karakteristike, morfološka graĊa,
filogenija. Phylum Pentastomida. Opšte karakteristike, morfološka graĊa, filogenija. Phylum Gnathostomulida.
Opšte karakteristike, morfološka graĊa, filogenija. (2 ĉasa)
Phylum Arthropoda. Opšte karakteristike, brojnost i znaĉaj, segmentacija, morfološka graĊa i adaptacije za ţivot na
kopnu. Makroklasifikacija. (2 ĉasa)
Subphylum Trilobitomorpha. Opšte karakteristike, morfološka graĊa, filogenetski znaĉaj. Subphylum Chelicerata.
Opšte karakteristike, morfološka graĊa, telesna organizacija. Makroklasifikacija i filogenija. Odlike morfološke graĊe
glavnih taksonomskih kategorija, njihova klasifikacija i predstavnici. (4 ĉasa)
Subphylum Crustacea. Opšte karakteristike, telesna organizacija, graĊa i funkcija ekstremiteta. Makroklasifikacija i
filogenija. Morfološke odlike pojedinih klasa rakova sa posebnim osvrtom na klasu Malacostraca. (4 ĉasa)
Subphylum Mandibulata. Opšte karakteristike, makroklasifikacija i filogenija.
Myriapoda. Opšte karakteristike, morfološka graĊa, klasifikacija i filogenetski znaĉaj pojedinih grupa. (2 ĉasa)
Classis Insecta. Opšte karakteristike, brojnost i znaĉaj. Telesni regioni i spoljašnja morfologija, anatomija.
Embrionalno i postembrionalno razviće, hormonalna regulacija presvlaĉenja i metamorfoze, endokrine i egzokrine
ţlezde. Ponašanje, socijalni insekti i njihov znaĉaj. Insekti kao oprašivaĉi. Medonosna pĉela, Apis mellifera, socijalna
struktura društva i znaĉaj za ĉoveka. Domestifikovane solitarne pĉele, Osmia cornuta, O.rufa i Megachile rotundata,
njihovi ţivotni ciklusi i znaĉaj za ĉoveka. Klasifikacija insekata sa karakteristikama pojedinih redova i niţih kategorija.
Najznaĉajniji predstavnici. Filogenija insekata. (8 ĉasa)
Tentaculata (Lophophorata). Opšte karakteristike, morfološka graĊa, filogenetski znaĉaj, klasifikacija. Phylum
Phoronida. Opšte karakteristike, morfološka graĊa, klasifikacija. Phylum Bryozoa. Opšte karakteristike, morfološka
graĊa, klasifikacija, predstavnici. Phylum Brachiopoda. Opšte karakteristike, morfološka graĊa, klasifikacija. (2 ĉasa)
Phylum Echinodermata. Opšte karakteristike, osobenosti morfološke graĊe, radijalna simetrija. Makroklasifikacija i
filogenija. Morfološka graĊa, klasifikacija pojedinih grupa i predstavnici. Fosili i njihov filogenetski znaĉaj. Manje
celomske Deuterostomia. Opšte karakteristike i makroklasifikacija. Phylum Chaetognatha. Opšte karakteristike,
telesna organizacija, osobenosti morfološke graĊe, klasifikacija i predstavnici. Phylum Pogonophora. Opšte
karakteristike i morfološka graĊa.
Filogenija invertebrata. (4 ĉasa)
PROGRAM PRAKTIĈNE NASTAVE
MORFOLOGIJA INVERTEBRATA:
1. Osnove mikroskopiranja, 2. Amoeba sp. (in vivo ili toto) 3. Gregarina sp., Trypanosoma sp., Plasmodium sp. 4.
Paramecium sp. (in vivo) 5. Sycon sp. (popreĉni presek), spikule, sponginski skelet, gemule 6. Hydra sp. (popreĉni
presek), Obelia sp. - kolonija, Obelia sp. - meduza 7. Dicrocoelium sp. (toto), Taenia sp.-proglotisi (zrelei nezreli) 8.
Ascaris sp. (popreĉni presek) 9. Helix pomatio (disekcija) 10. Anodonta sp. (disekcija) 11. Hirudo medicinalis (popreĉni
presek) 12. Lumbricus terrestris (disekcija), Lumbricus terrestris (popreĉni presek) 13. Cyclops sp., Daphnia sp., larve
rakova 14. Astacus sp. (disekcija) 15. Razviće insekata 16. Usni aparati insekata 17. Blatta sp. (disekcija), ekstremiteti i
antene 18. Echinus sp. (disekcija) 19. Sagitta bipunctata, Plumatella sp.
SISTEMATIKA INVERTEBRATA
1. Protozoa 2. Spongia 3. Cnidaria 4. Plathelminthes 4. Nemertina 5. Nematoda 6. Nematomorpha 7. Acanthocephala 8.
Mollusca 9. Annelida 10. Echiurida 11. Arthropoda 12. Echinodermata.
LITERATURA:
Brajković, M. (2001). Zoologija Invertebrata, I deo. Zavod za udţbenike i nastavna stredstava Beograd.
Dogelj, V. A. (1975). Zoologija bezpozvoničnyh, Moskva.
Grasse, P. (1948-1960). Traite de zoologie, tome V, VI, IX et X, Paris.
Grasse, P., Pisson, R. A., Tuzet, O. (1970) Zoologie I, Invertebre. Paris.
Kaestner, A. (1967). Lehbruch der speziellen zoologie, Bd I, Wirbellose II-III Teil. Stutgart.
Krunić, M. (1994). Zoologija invertebrata, I-II. Zavod za udţbenike I nastavna sredstva Beograd.
Krunić, M., Šapkarev, J., Brajković, M., Tomanović, Ţ., Stanisavljević, Lj. (1999). Sistematika Invertebrata sa
praktikumom II deo. Biološki fakultet. Univerzitet u Beogradu.
Krunić, M., Vidović, V., Pujin, V., Petrović, Z., Šapkarev, J., Stevanović, D., Horvatović, A., Brajković, M. (1994).
Sistematika Invertebrata sa praktikumom I deo. Zavod za udţbenike i nastavna sredstva Beograd.
Ruppert E. E., Barnes, R. D. (1994). Invertebrate Zoology. Saunders College Publishing, Philadelphia, London,
Toronto.
PBH13 SISTEMATIKA VIŠIH BILJAKA
III–IV; 2+2, 2+2
Naĉin polaganja ispita: praktiĉni (pismeni) i usmeni ispit.
TEORIJSKA NASTAVA
1. Uvod: ciljevi, definicije, faze istraţivanja u sistematici biljaka (2 ĉasa).
2. Osnovne faze razvoja sistematike biljaka: period veštaĉkih sistema, period K. Linea, prirodni sistemi, uticaj Darvinove
teorije na sistematiku, tradicionalni filogenetski sistemi, savremeni filogenetski sistemi. (2 ĉasa)
3. Botaniĉka nomenklatura: osnove nauĉnih imena, pravila nomenklature, principi taksonomije biljaka, karakteri, osnovne
i pomoćne taksonomske kategorije. (2 ĉasa)
4. Izvori taksonomskih dokaza: uporedna morfolgija i anatomija biljaka, citologija, embriologija, mikromorfologija,
hemosistematika, ekologija, fitogeografija, fiziologija. (2 ĉasa)
5. Biosistematika: varijabilnost, prirodna selekcija, ekološka i geografska diferencijacija, reproduktivna izolacija i
nastajanje vrsta, hibridizacija, poliploidija. (2 ĉasa)
6. Mahovine (Bryophyta): opšte karakteristike, ciklus razvića, ekologija, znaĉaj, klasifikacija. (4 ĉasa)
7. Preĉice (Lycopodiophyta): poreklo, opšte karakteristike, ciklus razvića, sistematika, filogenija, ekologija. (2 ĉasa)
8. Rastavići (Equisetophyta): opšte karakteristike, ciklus razvića, ekologija i naĉin ţivota, sistematika. (2 ĉasa)
9. Paprati (Polypodiophyta): izosporne paprati (Ophioglossales, Polypodiales), heterosporne paprati (Salviniales,
Marsileales), opšte karakteristike, ciklus razvića, ekologija, sistematika. (4 ĉasa)
10. Golosemenice: opšte karakteristike, poreklo, ciklus razvića, ekologija. Sistematika recentnih golosemenica
(Cycadopsida, Pinopsida, Ginkgopsida i Gnetopsida)(6 ĉasova).
11. Skrivenosemenice (Magnoliophyta): opšte karakteristike, vegetativni organi, generativni organi, oprašivanje,
oploĊenje, raznovrsnost, znaĉaj. Klasifikacija skrivenosemenica: veštaĉki, prirodni i filogenmetski sistemi, Takhtajan-ov
sistem, Cronquist-ov sistem. (4 ĉasa)
12. Herbarijum: presovanje i sušenje biljnog materijala, funkcija herbara, etiketiranje, lepljenje, ĉuvanje, tipifikacija
uzoraka. Metode za identifikaciju skrivenosemenica: opservacija biljaka pre identifikacije, identifikacija pomoću
kljuĉeva, ostale metode, terminologija skrivenosemenica (vegetativna i reproduktivna morfologija). (4 ĉasa)
13. Dikotile (Magnoliopsida): opšte karakteristike i klasifikacija. Magnoliidae: opšte karakteristike, Magnoliaceae,
Nymphaeaceae, Lauraceae, Aristolochiaceae. Ranunculidae: opšte karakteristike, Ranunculaceae, Berberidaceae,
Papaveraceae, Fumariaceae. Hamamelidae: opšte karakteristike, Ulmaceae, Moraceae, Cannabaceae, Fagaceae,
Betulaceae, Juglandaceae. Caryophyllidae: opšte karakteristike, Caryophyllaceae, Cactaceae, Chenopodiaceae.
Dilleniidae: opšte karakteristike, Paeoniaceae, Violaceae, Brassicaceae, Primulaceae, Malvaceae. Rosidae: opšte
karakteristike, Rosaceae, Fabaceae, Apiaceae, Euphorbiaceae. Asteridae: opšte karakteristike, Oleaceae, Boraginaceae,
Scrophulariaceae, Lamiaceae, Solanaceae, Campanulaceae, Asteraceae. (16 ĉasova)
14. Monokotile (Liliopsida): opšte karakteristike, klasifikacija. Alismatidae i Arecidae: opšte karakteristike,
Alismataceae, Butomaceae, Arecaceae, Lemnaceae, Typhaceae. Commelinidae: opšte karakteristike, Juncaceae,
Cyperaceae, Poaceae. Liliidae: opšte karakteristike, Liliaceae, Iridaceae, Orchidaceae. (8 ĉasova)
PRAKTIĈNA NASTAVA
1. Marchantiopsida. Marchantia polymorpha, razmnoţavanje, anatomska graĊa talusa. 2. Jungermaniales. Morfološke
odlike talusa: Plagiochilla asplenioides, Radula complanata, Frullania tamarisci. Metzgeriales. GraĊa talusa Metzgeria
furcata. 3. Bryopsida. Bryales. Morfologija, anatomija i ciklus razvića Polytrichum commune. 4. Sphagnales.
Morfološke i anatomske odlike Sphagnum sp. 5. Klasifikacija i determinacija Lycopodiaceae. GraĊa stabla, ciklus
razvića Lycopodium clavatum. Morfološke odlike Huperzia selago i Lycopodium annotinum. 6. Selaginellales. GraĊa
stabla i ciklus razvića Selaginella helvetica (Selaginellaceae). 7. Equisetaceae. Anatomska graĊa stabla, razmnoţavanje.
8. Equisetaceae: morfološke karakteristike i determinacija: Equisetum fluviatile, E. arvense, E. telmateia, E. sylvaticum,
E. palustre, E. hiemale, E. ramosissimum. 9. Polypodiales. Determinacija, razmnoţavanje. Morfološke odlike
Ophioglossum vulgatum i Botrychium lunaria (Ophioglossales). Polypodiales. Morfološke odlike: Adiantum capillus
veneris, Phyllitis scolopendrium, Polystichum setiferum, Dryopteris filix mas, Polypodium vulgare. 10. Polypodiales.
Morfološke odlike i determinacija: Asplenium trichomanes, A. ruta-muraria, A. viride, Ceterach officinarum, Blechnum
spicant. 11. Pinophyta. Ciklus razvića, klasifikacija. Pinaceae. Morfološke karakteristike: Abies cephalonica, Picea
omorika, P. pungens, P. orientalis. 12. Morfološke odlike i determinacija: Pinus peuce, P. wallichiana, P. nigra, P.
sylvestris, P. heldreichii. 13. Cupressaceae; morfološke odlike i determinacija: Thuja orientalis, T. occidentalis, T.
gigantea. Morfološke karakteristike Juniperus communis. 14. Taxales. Morfološke odlike, razmnoţavanje, Taxus
baccata. 15. Magnoliidae: morfološke karakteristike Magnolia liliflora i Liriodendron tulipifera. 16. Ranunculidae:
morfološke odlike: Ranunculus repens (Ranunculaceae), Corydalis cava (Fumariaceae). 17. Hamamelididae:
morfološke odlike Corylus avellana (Betulaceae). Caryophyllidae: morfološke odlike Stellaria media
(Caryophyllaceae). 18. Dilleniidae: morfološke odlike Viola odorata (Violaceae), Capsella bursa-pastoris
(Brassicaceae), Primula vulgaris (Primulaceae). 19. Rosidae: odlike vegetativnih i generativnih organa Prunus cerasus
(Rosaceae), Robinia pseudoacacia (Fabaceae), Euphorbia cyparissias (Euphorbiaceae). 20. Asteridae: morfološke
odlike: Lamium album (Lamiaceae), Taraxacum officinale (Asteraceae), Veronica polita (Scrophulariaceae), Forsythia
europaea (Oleaceae). 21. Liliidae: odlike vegetativnih i generativnih organa: Scilla bifolia (Liliaceae), Iris
pseudoacorus (Iridaceae), Dactylorhyza maculata (Orchidaceae). 22. Commelinidae: odlike vegetativnih i generativnih
organa: Poa pratensis (Poaceae). Arecidae: morfološke karakteristike Arum maculatum (Araceae). 23. Botaniĉka zbirka
– herbarijum, preparacija uzoraka, metode za identifikaciju biljaka. 24-30.* Sedam jednodnevnih terenskih veţbi u
okolini grada Beograda.
N a p o m e n a: Program još obuhvata i jedan sedmodnevni teren na teritoriji SR Jugoslavije. *Na ovim terenima
prikupljaju se i determinišu biljne vrste sa razliĉitih staništa. Fond prikupljenih biljnih vrsta je oko 300. Na kraju student
pristupa izradi botaniĉke zbirke – herbarijuma.
UDŢBENIĈKA LITERATURA:
Tatić, B., Bleĉić, V. SISTEMATIKA I FILOGENIJA VIŠIH BILJAKA, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1984.
Magdefrau, K., Ehrendorfer, F. BOTANIKA – SISTEMATIKA, EVOLUCIJA, GEOBOTANIKA, [kolska knjiga, Zagreb, 1978.
Radford, A. E., Dickison, W.C., Massey, J.R., Ritchie Bell, C. VASCULAR PLANT SYSTEMATICS, Harper & Row, New York,
Evanston, San Francisco, London, 1974.
Jones, S.M., Luchsinger, A.E. PLANT SYSTEMATICS, McGraw – Hill Book Company, New York, 1979.
Petković, B., Marin, P., Boţa, P. PRAKTIKUM IZ SISTEMATIKE VIŠIH BILJAKA, Nauka, Beograd, 1993.
PBH14 FIZIĈKA HEMIJA
III–IV; 2+2, 2+0
Naĉin polaganja ispita: kolokvijumi usmeno uz obavezan primerak raĉunskog zadatka i usmeno.
Uvod. Sadrţaj i metode fiziĉke hemije. Kinetiĉka teorija gasova. Veze izmeĊu pritiska, zapremine i temperature. Zakon
korespodentnih stanja. Jednaĉina stanja gasova. Kritiĉna oblast. Van der Waalsova jednaĉina i likvefakcija gasova.
Druge jednaĉine stanja. Hemijska veza i struktura molekula. Metode ispitivanja strukture molekula. Hemijska
termodinamika. I zakon termodinamike. Unutrašnja energija i entalpija. Termohemija. II i III zakon termodinamike.
Entropija. Termodinamiĉki potencijali. Elementi statistiĉke termodinamike. Termodinamika hemijske ravnoteţe.
Ravnoteţa faza. Rastvori. Termodinamike ravnoteţe faza. Promene fiziĉkih agregatnih stanja. Ravnoteţa ĉvrsto-rastop
rastvor dvo– i tro– komponentnih sistema. Ravnoteţa rastvaranja. Osobine razblaţenih rastvora i neelektrolita.
Termodinamika rastvora slaboisparljivih supstanci. Rastvori elektrolita. Kinetika i kataliza. Formalna kinetika. Teorija
hemijske kinetike. Lanĉane i fotohemijske reakcije. Heterogeni procesi. Katalitiĉke reakcije. Elektrohemija. Ravnoteţa
elektrodnih procesa. Elektrohemisjki elementi. Neravnoteĉni elektrodni proces.
Program veţbi:
Merenje osnovnih veliĉina mase, zapremine, temperature. OdreĊivanje gustine. Metode odreĊivanja strukture molekula.
Refraktometrija, polarimetrija, molekulska spektroskopija. OdreĊivanje molarne refrakcije, ugla specifiĉne rotacije,
apsorbancija (provera Lambert–Beer–ovog zakona). Termohemijski zakoni. Kalorimetrija. OdreĊivanje toplote
neutralizacije. Dvokomponentni sistem, ravnoteţa faza. rioskopija. Hemijska kinetika. Inverzija saharoze.
Elektrohemija. Aktivnost jona u rastvoru.
.
PBH15 PEDAGOGIJA
IV; 2+0
1. Predmet pedagoške nauke. Vaspitanje i obrazovanje kao osnovni pedagoški pojmovi i
podruĉja aktivnosti.
2. Ciljevi, determinante i zadaci vaspitanja i obrazovanja.
3. Sistem vaspitanja i obrazovanja i njegovi oblici: školsko, vanškolsko, obrazovanje na daljinu,
diversifikovane forme obrazovanja, specijalne obrazovne potrebe.
4. Savremeni pedagoški zahtevi. Izazovi postmodernog društva: postmoderna i pedagogija.
Mediji masovne komunikacije i nove tehnologije u obrazovanju: promene pedagoške doktrine.
Vaspitni uticaj elektronskih medija. Vaspitanje za mir i toleranciju, ekološko vaspitanje i
priprema za zivot u gradjanskom društvu.
5. Organizacija vaspitno-obrazovnog rada u školi: nastavne, vannastavne i vanškolske
aktivnosti. Saradanja škole porodice i lokalne zajednice. Organizacija školskog rada i
rukovodjenje školom. Prostor i oprema škole. Biblioteke, medijateke, specijalizovane uĉionice.
6. Odlike procesa saznavanja. Prenošenje i usvajanje znanja. Faktori koji utiĉu na uĉenje i
tehnike uĉenja. Samoobrazovanje. Kooperativno uĉenje.
7. Komunikacija u razredu. Liĉnost nastavnika. Obrazovanje i usavršavanje nastavnika.
8. Didaktika. Predmet i didaktiĉki principi. Modeli nastave. Školski kurikulum: organizacija i
izbor sadrţaja. Savremeni oblici nastave i uĉenja.
9. Obrazovna tehnologija. Medijska pismenost i obrazovanje za medije
10. Programiranje i planiranje nastavnog rada. Priprema za ĉas i organizacija rada na ĉasu.
Nastavna sredstva i nastavne metode.
11. Evaluacija u školskom radu: vrednovanje i ocenjivanje uĉenika i evaluacija rada nastavnika.
12. Disciplina i kaţnjavanje: sloboda i obaveza, autoritet i autoritarnost.
PBH16 GENETIKA
V; 2+1
Naĉin polaganja ispita; pismeno i usmeno
Teoretska nastava:
Uvod u genetiku; pravci, metode i znaĉaj istraţivanja u genetici. Osnove genetiĉke terminologije. Genetiĉki materijal u
ćeliji prokariota i eukariota. Genetiĉka osnova regulacije ćelijskog ciklusa i polne i bespolne reprodukcije. (2) Struktura
i organizacija genetiĉkog materijala na molekularnom nivou. Struktura hromatina i hromozoma. Replikacija genetiĉkog
materijala. (2) Struktura gena prokariota i eukariota. Ekspresija gena: transkripcija translacija genetiĉke informacije.
Regulacija ekspresije gena prokariota i eukariota. (2)
Genske mutacije. Mehanizmi popravke greški i oštećenja na DNK. (2) Hromozomske mutacije. Hemijski i fiziĉki
mutageni u ĉovekovoj okolini. Metode otkrivanja genetiĉkih oboljenja i genetiĉko savetovalište. (2) Mendelova teorija
nasledjivanja. Rastavljanje i slobodno kombinovanje naslednih ĉinilaca. Modifikacije mendelovih odnosa.Interakcije
unutar i izmedju gena. Vezano nasledjivanje i rekombinacije. Mapiranje hromozoma. (2) Osnove kvantitativne
genetike.Fenotipska varijabilnost. Genotip i sredina. Komponente genetiĉke varijabilnosti. Heritabilnost. Korelacije
medju srodnicima. Veštaĉka selekcija i inbriding kao metode u kvantitativnoj genetici. Inbriding depresija i
heterozis.(2) Genetiĉka kontrola razvića i diferencijacije. Genetiĉka determinacija razvića pola kod razliĉitih
organizama. (2) Vanhromozomsko nasledjivanje. (1)
Promene na genetiĉkom materijalu tokom starenja. (1) Genetiĉka osnova imunog odgovora.Genetiĉka varijabilnost
osnovnih komponenti imunog sistema. Genetiĉka determinacija krvnih grupa kod ljudi.Genetiĉke osnove
transplantacije. Genetiĉke i steĉene imunodeficijencije (2) Genetiĉka uslovljenost kancera. Protoonkogeni i tumor-
supresor geni. Mehanizmi aktivacije protoonkogena. Virusi kao uzroĉnici kancera. (2)
Genetika ponašanja. Pristupi u izuĉavanju genetiĉke uslovljenosti ponašanja ţivotinja. Genetiĉke osnove ponašanja
ĉoveka. (2) Metode i primena tehnologije rekombinovane DNK. Konstrukcija i analiza DNK klonova. Humani genom.
Primena genetiĉke tehnologije u medicini, farmaciji, poljoprivredi. (2) Genetika populacija. Osnovni parametri
genetiĉke varijabilnost prirodnih populacija. (1) Populacija u ravnoteţi. Transmisija gena u populaciji.Tipovi parenja i
posledice na genetiĉku strukturu populacije. Efektivna veliĉina populacije. (1) Mutacije kao faktor promene u
genetiĉkoj strukturi populacije. Prirodna selekcija. Adaptivna vrednost i selekcioni koeficijent. Genetiĉka opterećenja.
(1) Migracija - protok gena kao faktor promene genetiĉke strukture populacija.Genetiĉki drift-sluĉajne promene u
genetiĉkoj strukturi populacija. (1) Genetiĉka varijabilnost humanih populacija. (1)
Praktična nastava:
1. Mendelova pravila nasledjivanja i verovatnoća genetićkih dogadjaja (2 ĉasa, kroz rešavanje problema i zadataka) 2.
nasledjivanje vezano za pol, epistaza, analiza pedigrea (2 ĉasa, kroz rešavanje problema i zadataka) 3. krosing over i
hromozomske mape (2 ĉasa, kroz rešavanje problema i zadataka) 4. populaciona genetika (2 ĉasa, kroz rešavanje
problema i zadataka) 5. kvantitativna genetika (2 ĉasa, kroz rešavanje problema i zadataka) 6. demonstracija
monohibridnog nasledjivanja (1 as, laboratorijski uslovi) 7. demonstracija nasledjivanja vezanog za pol (1 ĉas,
laboratorijski uslovi) osnove prepariranja hromozoma razliĉitih organizama. Kariotip. (2 ĉasa, laboratorijski uslovi)
Literatura:
Marinković Dragoslav, Nikola Tucić i Vladimir Kekić . 198? . Genetika. Nauĉna knjiga, Beograd
Gordana Matić. "Osnove molekularne biologije". (1998?)
P.C. Winter, G.I. Hickey and H.L. Fletcher (1998). Instant Notes Genetics
Klugg S. William and Michael R. Cummings. 1991. Concepts of Genetics (3rd ed.). McMillan Publ. Comp.(1999, 5th
ed. Prentice-Hall)
Hartl L. Daniel. 1994. Genetics, (3rd ed.). Jones and Bartlett Publ.
Griffiths, J.F., J.H.Miller, D.T.Suzuki, R.C. Lewontin, G.M. Gelbart "An introduction to genetic analysis", 6th ed.
(1996), 7th ed. (2001). W.H.Freeman & Comp, N.Y.
Atherly, A.G., J.R.Girton and J.F. McDonald: 1999. The Science of Genetics‖. Saunders Coll.Publ.
R.F.Weaver and P.W.Hedrick. "Genetics" , 3rd ed. (1997).Wm.C.Brown Publ.
Russell, P.J."Genetics", 5th ed. (1998). Longman Inc.
PBH17 ORGANSKA HEMIJA 2
V-VI; 2+0, 2+4
- Uvod: molekulske strukture organskih jedinjenja, organske reakcije
- Hemijska veza: struktura atoma, tipovi hemijskih veza, priroda kovalentne veze, konjugovani 1,3-dienski sistem-
butadien, aromatiĉni sistem-benzen, kondenzovani molekuli, heterocikliĉna jedinjenja, Hikelovo pravilo
-Elektronski efekti u organskim molekulima: polarnost kovalentne veze, induktivni efekat, rezonancija,
hiperkonjugacija, aromatiĉnost
-Stereohemija: enantiomerija, konfiguracija, racemske modifikacije, asimetriĉna sinteza, Walden-ova inverzija,
konformacija acikliĉnih jedinjenja sa dvostrukim vezama, stereohemija kod nezasićenih jedinjenja sa dvostrukim
vezama, stereohemija cikliĉnih jedinjenja
-Intermolekulska dejstva: Van der Waals-ove sile, vodoniĉna veza, organski molekulski kompleksi
-Ravnoteţni sistemi tipa kiselina-baza u organskoj hemiji: definicija, uticaj strukture na aciditet organskih jedinjenja,
uticaj strukture na baznost organskih jedinjenja, tautomerija
-Karbokatjoni, karbannjoni, slobodni radikali, karbeni i nitreni: nastajanje, stabilnost, reakcije
-Organometalna jedinjenja: organomagnezijumova jedinjenja, organolitijumova jedinjenja, dobijanje i reakcije
-Alkilovanje aktivnih metilenskih jedinjenja: alkilovanje karbonilnih jedinjenja
-Alkilovanje bifunkcionalnih jedinjenja: malonskog estra, acetsirćetnog estra, 1,3-dikarbonilnih jedinjenja
-Majklova reakcija, Klajzenova kondenzacija, acilovanje ketona i nitrila, Dikmanova kondenzacija
-Aldolne kondenzacije i njima sliĉne reakcije: Klajzen-Šmitova, Knoenagelova, Perkinova, Stobeova, Darzensova i
reakcija po Reformatskom
-Vitigova reakcija:reagensi, stabilnost, dobijanje, mehanizam, stereohemija, primena
-Reakcije elektrofilne aromatiĉne supstitucije:reagensi, na aromatiĉnim, kondenzovanim aromatiĉnim i heterocikliĉnim
sistemima, direkcioni efekti i reaktivnost, disupstituisani derivati
-Nukleofilne aromatiĉne supstitucije: supstitucija vodonika, supstitucija halogena, supstitucija preko dehidrobenzena
-Dils-Alderova reakcija: dieni, dienofili, stereohemija i mehanizam
-Redukcije: katalitiĉke hidrogenizacije, redukcije metalnim hidridima, stereohemija redukcija
-Oksidacije: ugljovodonika, alkohola, aldehida, glioksala
PBH18 HEMIJA PRIRODNIH PROIZVODA
V; 2+3
Principi izolovanja i preĉišćavanja, identifikacije, karakterizacije i odreĊivanja strukture prirodnih proizvoda, uz
osnovne informacije o ulozi ovih jedinjenja u organizmu koji ih luĉe:
AMINO-KISELINE
Karakteristiĉne reakcije i osobine. Principi izolovanja amino-kiselina. Principi izgradnje proteina. Metode izolovanja i
karakterizacija proteina.
UGLJENI HIDRATI
Hemijske i fiziĉke osobine monosaharida, disaharida i polisaharida. Principi izolovanja i karakterizacije. OdreĊivanje
strukture. Reakcije ugljenih hidrata. Amino- i dezoksi-šećeri. Primeri monosaharida, oligosaharida i polisaharida.
LIPIDI
Hemijski sastav, metode za izolovanje, karakterizacija i analiza triacilglicerola, voskova, lipida - fosfolipida,
sfingolipida i glikolipida. Terpenoidi i etarska ulja. Steroidi: hemijske i fiziĉke osobine i struktura biološki aktivnih
steroida. Karotenoidi. Prostaglandini. Uloga ovih jedinjenja.
ALKALOIDI
Osobine i podela. Principi izolovanja i karakterizacija. OdreĊivanje strukture. Karakteristiĉni primeri.
ANTIBIOTICI
Osobine i podela. Principi izolovanja i identifikacije.
PRIRODNA AROMATIĈNA JEDINJENJA
Prirodni pigmenti. Depsidi, tanini. Lignani. Flavonoidi. Prirodni pigmenti.
VITAMINI
Principi izolovanja, karakterizacija i identifikacija. Karakteristiĉni primeri. Uloga ovih jedinjenja
Purini i pirimidini. Nukleozidi i nukleotidi.
NUKLEINSKE KISELINE
Hemijske i fiziĉke osobine nukleotida. Metode izolovanja i karakterizacija NK.
PBH19 BIOHEMIJA
VI; 2+2
Ćelija: Osnovne karakteristikeţivih sistema na Zemlji - jedinstvenost i raznolikost biohemijskih procesa;
principi izgradnje ćelija; ciljevi i mogućnosti biohemije kao nauke o molekulskim aspektima funkcionisanja ţivih
sistema.
Biomolekuli - molekulska osnova ţivota. Proteini - struktura i aktivnost; konformacija biomolekula i
komplementarnost njihovih površina sa površinama razliĉitih drugih biomolekula i aktivnih supstanci, specifiĉne
interakcije, funkcije. Enzimi: osobine, kinetika, mehanizmi dejstva. Ugljeni hidrati. Lipidi. Membrane.
Metabolizam - stvaranje i oĉuvanje metaboliĉke energije. Karakteristiĉni ciklusi i metaboliĉki putevi. Sinteza i
razgradnja ugljenih hidrata, lipida, aminokiselina, nukleotida.
Genetske informacije - oĉuvanje i protok informacija u biološkim sistemima; struktura, aktivnost i metabolizam
nukleinskih kiselina, biosinteza proteina.
Molekulska osnova nekih fizioloških procesa: interakcija informacije, konformacije i metabolizma u fiziološkim
procesima: molekulska osnova kontrakcije mišića; vida, hemijska komunikacija izmeĊu ćelija. Molekulska osnova
bolesti.
Program veţbi
Frakcionisanje ćelija jetre pacova.
Proteini. Hemoglobin - struktura i funkcija; Derivati hemoglobina; kvalitativno i kvantitativno ispitivanje derivata
hemoglobina. Enzimi. Ispitivanje aktivnosti enzima. Faktori koji utiĉu na aktivnost enzima. Kinetika enzima.
Metabolizam. Glikoliza - piruvat i acetaldehid u ekstraktima kvasca. Poremećaji u metabolizmu. Kvalitativna i
kvantitativna karakterizacija nekog patološkog stanja.
Nukleinske kiseline. Izolovanje, preĉišćavanje i ispitivanje spektroskopskih osobina. Termalna denaturacija.
PBH20 INDUSTRIJSKA HEMIJA I HEMIJA ŢIVOTNE SREDINE
V-VI; 2+2, 2+3
Materijali od opšte vaţnosti. Voda. Goriva. GraĊevinski materijali. Staklo. Keramiĉki materijali. Vatrostalni
materijali. Metali (gvoţĊe i ĉelik, bakar, aluminijum). Neorganska hemijska industrija. Industrijski (tehniĉki) gasovi.
Kiseline. Alkalije. Soli. Veštaĉka Ċubriva. Mineralni pigmenti. Organska hemijska industrija i neke srodne industrijske
grane. Prerada nafte. Osnovni petrohemijski proizvodi. Oplemenjivanje ĉvrstih goriva. Hemijska prerada drveta.
Plastiĉne mase. Hemijska vlakna.
Ţivotna sredina - zagaĊivanje i zagaĊivaĉi. Globalni procesi. Atmosfera - struktura, osnovni hemijski procesi,
zagaĊivaĉi, izvori zagaĊivanja, zaštita. Hidrosfera - karakteristike prirodnih voda, zagaĊivaĉi. Samopreĉišćavanje
akvatiĉnih sistema. Ravnoteţe u prirodnim vodama. Principi uzimanja uzoraka i osnovne analitiĉke metode. Litosfera -
nastanak i sastav zemljišta, zagaĊivaĉi. Huminske supstance i njihov znaĉaj. Teški metali i naftni derivati kao
zagaĊivaĉi zemljišta. Hrana - izvori zagaĊivanja, zaštita
Program veţbi:
Industrijska hemija. Osnovne fiziĉko-mehaniĉke operacije hemijske industrije. Sitnjenje, sejanje, flotacija,
ekstrakcija, destilacija i rektifikacija. Odvajanje apsorpcijom i adsorpcijom. Neorganska i organska hemijska industrija.
Dobivanje kiselina, mineralnih pigmenata, stakla, veštaĉkih smola. Obrada vode. Kontrola procesa proizvodnje,
sirovina, intermedijera i gotovih proizvoda. Ispitivanje pogonskih i zagaĊenih voda. Analiza gasova, teĉnih maziva i
ulja, plastiĉnih masa, prirodnih i veštaĉkih vlakana.
Hemija ţivotne sredine. Osnove analitike vazduha i gasova. Uzimanje uzoraka prirodnih voda i osnove analitiĉkih
postupaka i metoda preĉišćavanja. Ispitivanje zemljišta i huminskih supstanci.
PBH21 UPOREDNA MORFOLOGIJA I SISTEMATIKA CHORDATA
V-VI; 2+2, 2+4
Naĉin polaganja ispita: praktiĉni (moţe biti zamenjen sa 3 poloţena kolokvijuma) i usmeni
TEORIJSKA NASTAVA
I. ORGANIZACIONI TIP HORDATA Osnovne odlike, poreklo hordata, glavni pravci filogenetskog razvoja,
klasifikacija. ( 1 ĉas ) II. PROTOCHORDATA Hemichordata - osnovne odlike, filogenetski status. (1ĉas) Urochordata
(Tunicata) - osnovne odlike, osobenosti ontogenetskog razvića, klasifikacija, odlike pojedinih taksona. (1 ĉas)
Cephalochordata - karakteristike telesne organizacije, filogenetski poloţaj i znaĉaj. (1 ĉas) III. VERTEBRATA
(CRANIOTA) III-1. Opšte odlike organizacije kiĉmenjaka, poreklo, osnovni pravci filogenetskog razvoja,
klasifikacija. (4 ĉasa) III-2. Uporedno-morfološki pregled organskih sistema kiĉmenjaka. Koţni sistem - funkcija koţe,
gradja koţe, pigmentacija koţe, roţne tvorevine koţe, ţlezdane tvorevine koţe. (3 ĉasa) Skeletni sistem - znaĉaj skeleta,
koţni skelet, osovinski skelet (horda, kiĉmeni pršljeni, regionalna diferencijacija kiĉmenice, rebra, grudnica), glaveni
skelet, skelet ekstremiteta (neparna i parna peraja riba, ekstremiteti suvozemnih kiĉmenjaka). (10 ĉasova) Mišićni
sistem - funkcija i struktura mišićnog sistema, klasifikacija mišića, somatiĉka muskulatura, viscelarna muskulatura,
koţna muskulatura, elektriĉni organi. (2 ĉasa) Nervni sistem - funkcija nervnog sistema, elementi nervnog sistema,
razviće nervnog sistema, centralni nervni sistem (mozak, kiĉmena moţdina), ovojnice centralnog nervnog sistema,
periferni nervni sistem (glaveni nervi, spinalni i autonomni sistem). (5 ĉasova) Ĉulni organi - funkcija ĉulnih organa,
mehaniĉka ĉula, boĉni organi, statiĉki i slušni organi, ĉulo vida, organi hemijskih ĉula. (3 ĉasa) Telesna duplja. (0.5
ĉasa) Digestivni sistem - funkcija digestivnog sistema, struktura i komparativna anatomija digestivnog sistema. (2.5
ĉasa) Respirativni sistem - škrge, plućni organi, riblji mehur. (2 ĉasa) Cirkulacioni sistem - funkcija krvnog sistema,
srce, arterijski i venski sistem, embrionalni krvotok, limfni sistem. (3 ĉasa) Ekskretorni sistem - bubreţni organi
kiĉmenjaka, izvodni kanali, mokraćni mehur. Reproduktivni sistem - polne ţlezde, polni odvodi, kopulatorni organi.
(2.5 ĉasa) Endokrini sistem - struktura, funkcija i komparativna anatomija (0.5 ĉasa) III-3. Sistematika kiĉmenjaka -
taksonomska podela, pregled karakteristika pojedinih taksona sa uporedno-morfološkog, biogeografskog, ekološkog i
evolucionog aspekta; glavni predstavnici. (18 ĉasova)
PRAKTIĈNA NASTAVA
(1) Ascidia-disekcija; (2) Salpa; (3) Amfioksus; (4) Koţa ribe (selahija) i vodozemaca (ţaba); (5) Koţa sisara (pas,
svinja), roţni derivati koţe (pero, dlaka); (6) Krljušti, horda, kiĉmeni pršljeni; (7) Regionalna diferencijacija kiĉmenice,
rebra i grudnica; (8) Skelet ekstremiteta; (9) Glaveni skelet košljoriba (šaran); (10) Glaveni skelet vodozemaca (ţaba) i
ptica (guska); (11) Glaveni skelet sisara (ovca); (12) Mišići glave, trupa i ekstremiteta ţabe; (13) Mozak i glaveni nervi
morske maĉke, spinalni i simpatiĉki sistem ţabe; (14) Oko kiĉmenjaka - disekcija volujskog oka, presek kroz zid oĉne
jabuĉice; (15) Digestivni sistem riba (morska maĉka, babuška), vodozemaca (ţaba) i sisara (pacov); (16) Presek kroz
crevo kiĉmenjaka, zubni sistem kiĉmenjaka, respiratorni sistem riba (morska maĉka, babuška); (17) Krvni sistem riba
(morska maĉka), vodozemaca (ţaba) i sisara (pacov); (18) Urogenitalni sistem hrskaviĉavih riba (morska maĉka),
vodozemaca (ţaba) i sisara (pacov); (19-20) Agnatha-Cyclostomi : Petromyzon sp.; Pisces: Chondrichthyes - Selachii:
Scyliorhinus sp., Squalus sp., Squatina sp.; Batoidei: Raja sp., Torpedo sp., Myliobatis sp.; Osteichthyes - Polypteri:
Polypterus sp.; Chondrostei: Acipenser sp.; Teleostei: Conger sp., Salmo sp., Esox sp., Tinca sp., Abramis sp., Gobio
sp., Barbus sp., Cyprinus sp., Carassius sp., Misgurnus sp., Silurus sp., Ameiurus sp., Merluccius sp., Hippocampus sp.,
Syngnathus sp., Lophius sp., Scorpaena sp., Trigla sp., Perca sp., Stizostedion sp., Dentex sp., Mullus sp., Scomber sp.,
Pleuronectes sp., Solea sp., Echeneis sp.; (21-22) Amphibia - Urodela: Triturus sp., Salamandra sp., Proteus anguinus;
Anura: Bombina sp., Pelobates sp., Rana sp., Bufo sp., Hyla sp.; Reptilia - Chelonia: Emys sp., Testudo sp.; Lacertilia :
Hemidactylus sp., Draco sp., Chamaeleo sp., Lacerta sp., Podarcis sp., Ablepharus sp., Ophisaurus sp., Anguis sp.;
Ophidia: Typhlops sp., Coluber sp., Elaphe sp., Natrix sp., Coronella sp., Malpolon sp., Vipera sp.; (23-24) Aves -
Clymbiformes: Podiceps sp.; Ciconiformes: Platalea sp., Ciconia sp., Ardea sp., Nicticorax sp., Botaurus sp., Plegadis;
Anseriformes: Anser sp., Anas sp., Mergus sp.; Falconiformes: Accipiter sp., Aquilla sp., Falco sp.; Galliformes: Tetrao
sp., Lyrurus sp.; Otidiformes: Otis sp., Ralliformes: Galinula sp.; Charadriformes: Vanellus sp., Recurvirostra sp., Larus
sp., Alca sp.,
Cuculiformes: Cuculus sp.; Strigiformes: Athene sp., Strix sp., Tito sp.; Piciformes:
Dendrocopus sp.; Passeriformes: Oriolus sp., Passer sp., Pyrrhula sp., Corvus sp., Garrulus sp.; (25) Mammalia -
Insectivora: Talpa sp., Sorex sp., Erinaceus sp.; Primates: Cercopithecus sp.; Rodentia: Sciurus sp., Citellus sp., Spalax
sp., Ondatra sp., Cricetus sp.; Carnivora : Mustela sp., Felis sp.
TERENSKA NASTAVA: nedelju dana
UDŢBENIĈKA LITERATURA
Aleksopulo, A. (1964). Zoologija kiĉmenjaka. Zavod za izdavanje udţbenika, Beograd.
Hilderbrand, M. (1988). Analysis of Vertebrate Structure. John Wiley & Sons, Inc., New York.
Kalezić, M. (1995). Osnovi morfologije kiĉmenjaka. Drugo izdanje, Savremena Administracija, Beograd.
Kalezić, M. (2000). Hordati. Skripta. Drugo izdanje, Biološki fakultet, Beograd.
Kent, G.C. (1978). Comparative Anatomy of the Vertebrates. The C.V. Mosby Co., Saint Louis.
Radovanović, M. (1965). Zoologija, drugi deo. Nauĉna knjiga, Beograd.
Radović, I., Petrov, B. (2001). Raznovrsnost ţivota - struktura i funkcija. Drugo izdanje, Biološki fakultet, Beograd.
Romer, A.S., T.S. Parsons (1986). The Vertebrate Body. W.B..Saunders Co., Philadelphia.
Stanković, S. (1950). Uporedna anatomija kiĉmenjaka. Nauĉna knjiga, Beograd.
Young, J.Z. (1989). The Life of Vertebrates. Clarendon Press, Oxford.
PBH22 FIZIOLOGIJA BILJAKA
V–VI; 2+2
Naĉin polaganja ispita:
I PRIMANJE, ODAVANJE I TRANSLOKACIJA MATERIJA
1. Ulaţenje vode, mineralnih soli i organskih materija u ćelije. Pojam apoplasta i simplasta. Struktura i
propustljivost ćelijskog zida. Hemijski sastav primarnog i sekundarnog ćelijskog zida; molekulska struktura primarnog
zida. Transport kroz ćelijski zid. Struktura i propustljivost ćelijskih membrana. Permeabilitet membrana; pojam
pasivnog i aktivnog transporta. Primanje i odavanje vode. Difuzija, osmoza, imbibicija, vodni i osmotski potencijal, sila
usisavanja, plazmoliza. Primanje jona. Akumulacija jona u biljnim ćelijama; mehanizmi aktivnog transporta.
2. Vodni reţim biljaka. Znaĉaj vode za ţivot i rasprostranjenje biljaka. Neka fiziĉko-hemijska svojstva vode. Primanje
vode preko korena. Odavanje vode. Transpiracija; stome i zaštitne tvorevine na listu; merenje transpiracije; uticaj
spoljašnjih ĉinilaca; znaĉaj transpiracije. Pokreti stoma. Mehanizam pokreta, uticaj spoljašnjih ĉinilaca, svetlost, vodni
deficit. Promena turgora, uloga kalijumovih jona, uloga šećera.
3. Translokacija. Kretanje vode kroz biljku; kretanje kroz simplast i kroz apoplast. Korenov pritisak; veliĉina pritiska,
objašnjenje pojave, endogeni ritam. Kretanje vode usled transpiracije. Translokacija mineralnih soli kroz biljku; uloga
transpiracije, transport kroz ksilem, Translokacija organskih materija, transport kroz floem.
II METABOLIZAM
4. Fotosinteza. Uvod; znaĉaj fotosinteze. Hloroplasti. GraĊa hloroplasta. Fotosintetiĉki pigmenti. Hlorofili.
Karotenoidi. Fikobiliproteini. Apsorpcioni spektri pigmenata. Primarna svetlosna reakcija. Svetla faza fotosinteze.
Tamna faza fotosinteze. C-3 i C=4 biljke. Fiksacija COZ kod sukulentnih biljaka. Fotorespiracija.
5. Disanje Uvod; ćelijsko disanje biljaka. Ugljeni hidrati kao supstrat disanja. Glikoliza. Krebsov ciklus. Terminalna
oksidacija. Terminalne oksidaze kod biljaka; disanje neosetljivo na cijanid. Energetski bilans disanja.
6. Znaĉaj mineralnih soli u metabolizmu Bitni/esencijalni elementi za biljke; metodi i kriterijumi za utvrĊivanje
bitnih elemenata. Makrohranljivi i mikrohranljivi elementi. Korisni elementi. Opšti znaĉaj mineralnih soli za biljku.
Azot. Sumpor. Fosfor. Kalijum. Kalcijum. Magnezijum. GvoţĊe. Mangan. Bakar. Cink. Bor. Molibden. Hlor. Kobalt.
III RAZVI]E BILJAKA
7. Rastenje i diferencijacija
8. Endogeni ritam
9. Fitohormoni. Auksini. Giberelini. Citokinini. Apscisinska kiselina i srodna jedinjenja. Etilen.
10. Fotomorfogeneza. Svetlost kao stimulus razvića; etiolman. Akceptor svetlosti-pigment fitohrom.
11. Faktori deobe i rastenja ćelija. Kultura tkiva i deoba ćelija
12. Diferenciranje ćelija i organa. Polarnost; indukcija polarnosti; polarnost kod viših biljaka.
Faktori indukcije i rastenja adventivnih korenova. Faktori indukcije pupoljaka. Apikalna dominacija.
13. Klijanje semena. Faze klijanja. Dormancija semena. Uloga hormona.
14. Cvetanje. Vernalizacija. Fotoperiodizam.Hormonalna regulacija cvetanja.
15. Razviće cveta, ploda i semena Polinacija. Rastenje ploda. Sazrevanje plodova; efekat etilena.
16. Starenje, abscisija i dormancija. Opadanje listova. Dormancija pupoljaka.
17. Pokreti biljaka. Lokomotorni pokreti-taksije. Tropizmi. Nastije.
PRAKTIĈNA NASTAVA:
BILJNA ]ELIJA KAO OSMOTSKI SISTEM.
(1)Diferencijalno propustljive membrane; (1.1)Veštaĉke diferencijalno propustljive membrane; (1.1.1.) Membrana
od bakar-heksacijanoferata (II); (1.1.2.) Difuzija kroz crevo za dijalizu; (1.1.3.) Osmometar; (1.2.) Propustljivost
citoplazmatiĉnih membrana; (1.2.1.) Permeabilitet ţivih i mrtvih ćelija; (1.2.2.) Permeabilitet ćelija za slabe i jake
kiseline i baze;
(2) Plazmoliza; (2.1.) Posmatranje toka plazmolize i deplazmolize; (2.2.) Oblici i vreme plazmolize; (2.3.) Plazmoliza u
obliku kape; (2.4.) OdreĊivanje propustljivosti ćelijske membrane pomoću brzine deplazmolize;
(3) Potencijal vode i osmotski potencijal biljnih ćelija. (3.1.) Merenje potencijala vode; (3.2.) Merenje osmotskog
potencijala ćelijskog soka; (3.3.) Metod komore pod pritiskom po Scholander-u; (3.4.) Metod psihrometra;
(4) Primanje i odavanje vode. (4.1.) Pokreti stoma; (4.2.) Broj i raspored stoma; (4.3.) Identifikacija kalijumovih jona
u stominim ćelijama;
BILJNI PIGMENTI.
(5.1.) Biljni pigmenti rastvoreni u ćelijskom soku; (5.1.1.) Antoksantini; (5.1.2) Antocijanini;
(5.2.) Fotosintetski pigmenti. (5.2.1.) Razdvajanje fotosintetskih pigmenata raspodelom u rastvaraĉima koji se ne
mešaju; (5.2.2.) Razdvajanje fotosintetskih pigmenata hromatografijom na papiru; (5.2.3.) Merenje apsorpcionih
spektara pigmenata; (5.2.4.) OdreĊivanje koliĉine i odnosa hlorofila a i b u uzorku biljnog tkiva; (5.2.5.) Fluorescencija
hlorofila u rastvoru;
FOTOSINTEZA.
(6.1.) Fotosinteza in vitro; (6.1.1.) Izolacija hloroplasta; (6.1.2.) OdreĊivanje koncentracije hlorofila i koliĉine
hloroplasta; (6.1.3.) Polarografsko ispitivanje Hill-ove reakcije; (6.1.4.) Optiĉko ispitivanje Hill-ove reakcije;
(6.2.) Fotosinteza in vivo. (6.2.1.) Demonstracija oslobaĊanja kiseonika u celoj biljci;
MINERALNA ISHRANA.
(7) Metod vodenih kultura; (7.1.) UtvrĊivanje neophodnih mineralnih elemenata za rastenje gljive Aspergillus niger;
(7.2.) UtvrĊivanje neophodnih mineralnih elemenata za rastenje suncokreta, paradajza, kukuruza i pšenice;
RASTENJE I RAZVI]E.
(8) Rastenje; (8.1.) OdreĊivanje zone izduţivanja stabla i korena; (8.2.) Klijanje polenovog zrna;
(9) Efekat svetlosti na rastenje i razviće; (9.1.) Efekat svetlosti na klijanje semena; (9.2.) Interakcija fitohroma i
giberelina u klijanju; (9.3.) Indukcija sinteze antocijana i pojave epidermalnih dlaka kod sejanaca Sinapis alba;
(10) Biljni hormoni; (10.1.) Efekat auksina i apscisinske kiseline na izduţivanje ćelija; (10.2.) Efekat auksina na
rizogenezu; (10.3.) Test sa raseĉenim stablom graška; (10.4.) Endosperm-test; (10.5.) Test sa hipokotilom salate; (10.6.)
Test sa patuljastim mutantima graška i kukuruza; (10.7.) Efekat kinetina na retenciju hlorofila; (10.8.) Indukcija sinteze
-cijanina, Amaranthus-test; (10.9.) Apikalna dominacija;
POKRETI BILJAKA.
(11) Tropizmi; (11.1.) Fototropizam koleoptila kukuruza; (11.2.) Gravitropizam stabla i korena;
KULTURA TKIVA.
(12.1.) Efekat kinetina i indol-3-sirćetne kiseline na indukciju pupoljaka na kalusu duvana (Nicotiana tabacum); (12.2.)
Regeneracija biljaka metodom mikropropagacije.
NOVIJA UDŢBENIĈKA LITERATURA
R.S.G. Bidwell: PLANT PHYSIOLOGY. MacMillan, 1974.
J. Bonner, J.C. Varner: PLANT BIOCHEMISTRY, 3rd ed., Academic Press, 1976.
R.M. Devlin: PLANT PHYSIOLOGY, 3rd ed., Van Nostrand, 1975.
D. Hess: PFLANZENPHYSIOLOGIE. E. Ulmer, 1970. Prevod na engleski: Springer, 1975.
A.C. Leopold, P.E. Kriedemann: PLANT GROWTH AND DEVELOPMENT. McGrow-Hill, 1975.
E. Libbert: LEHRBUCH DER PFLANZENPHYSIOLOGIE. VEB G. Fischer, Jena, 1974. Prevod na ruski : Izd. ―Mir‖, Moskva,
1976.
L. Taiz, E. Zeiger: PLANT PHYSIOLOGY. The Benjamin/Cummings Publishing Company, Inc., 1991.
R. Kastori, FIZIOLOGIJA BILJAKA, Nauĉna knjiga, Beograd, 1996
Denffer, D., Ziegler, H. BOTANIKA (MORFOLOGIJA I FIZIOLOGIJA), [kolska knjiga, Zagreb, 1988.
PBH23 FIZIOLOGIJA ŢIVOTINJA
V–VI; 2+2, 3+2
Naĉin polaganja ispita: kolokvijum i usmeni ispit.
TEORIJSKA NASTAVA
UVOD Predmet izuĉavanja i znaĉaj fiziologije. Predmet prouĉavanja uporedne fiziologije. Opšte i specijalizovane
ćelijske aktivnosti. Interna sredina i homeostaza. Homeostatski mehanizmi funkcionalnih sistema. Konformeri i
regulatori. Biološki kontrolni sistemi.
ĆELIJSKA MEMBRANA GraĊa. Permeabilitet. Osmotski fenomeni u permeaciji kroz ćelijsku membranu.
SISTEMI MEMBRANSKOG TRANSPORTA Prolaz molekula prostom difuzijom. Transport posredovan
membranskim proteinima. Pinocitoza i fagocitoza. Poremećaji funkcije membrana
ELEKTRIĈNE OSOBINE ĆELIJSKE MEMBRANE Gibbs–Donnan–ova ravnoteţa. Elektriĉni potencijali u
ekscitabilnim membranama. Osnovni principi celularne homeostaze — rezime.
NERVNE ĆELIJE — KONDUKTORI MeĊućelijska signalizacija.GraĊa i osobine nervne ćelije. Organizacija nervnog
sistema sisara. Nervni završeci
ELEKTRIĈNE MANIFESTACIJE NERVNE AKTIVNOSTI Elektriĉni zapisi ćelijske aktivnosti. Signalizacija u
nervnom sistemu. Akcioni potencijal. Osobine ekscitabilnih tkiva.
SINAPTIĈKA TRANSMISIJA Sinapsa. Sinaptiĉki potencijali. Neuron kao sekretorna ćelija. Neurotransmiteri i
neuromodulatori.
RECEPTORI I SENZORNA TRANSDUKCIJA Signalni molekuli. G–kuplovani receptori. Senzorne ćelije. Senzorna
transdukcija.
MIŠIĆI — EFEKTORI Mehanika kontrakcije mišića. Skeletni mišić (inervacija; graĊa; kontrakcija; sprega
ekscitacije–kontrakcije; energija kontrakcije). Crveni i beli mišići. Srĉani mišić. Glatki mišići.
SISTEM ZA CIRKULACIJU TELESNIH TEĈNOSTI: Transportni mehanizmi: Unutarćelijski transport. Vaskularni
sistem: otvoreni i zatvoreni. Srĉani ciklus. Srĉani indeks: udarni i minutni volumen srca i frekvencija srca. Mehaniĉke
promene i promene pritiska u srcu, aorti i plućnoj arteriji u toku srĉanog ciklusa. Funkcije krvnih sudova . Sistemska i
plućna cirkulacija. Protok krvi — Puazijeva jednaĉina.. Klasifikacija krvnih sudova na osnovu funkcijskih
karakteristika. Arterijska cirkulacija. Arterijski krvni pritisak: sistolni, dijastolni i pulsni pritisak. Kapilarna cirkulacija.
Transkapilarna razmena molekula. Venska cirkulacija. Cirkulacija u razliĉitim organima, regulacija kardiovaskularne
funkcije.
RAZMENA GASOVA: Fiziĉke osobine gasnih molekula (O2 i CO2) u razliĉitim sredinama: vodenoj i vazdušnoj.
Barometarski pritisak i izraĉunavanje parcijalnog pritiska: kiseonika, ugljen–dioksida, azota i vodene pare. Spoljašnja
razmena gasova i strukture koje uĉestvuju u razmeni gasova: koţa, škrge, traheje i pluća. Plućna ventilacija. Elastiĉnost
i rastegljivost pluća. Uloga surfaktanta — monomolekularnog fosfolipidnog sloja u smanjivanju površinskog napona
alveola i spreĉavanju kolapsa pluća — sindrom respiratornog distresa. Respiratorni mehanizmi u razliĉitih kiĉmenjaka.
Respiratorni mehanizmi u sisara — usisna pumpa negativnog pritiska. Razmena gasova kroz respiratornu membranu u
plućima sisara. Fickov zakon difuzije. Transport molekula kiseonika i ugljen–dioksida. Respiratorni pigmenti —
funkcija i distribucija u ţivotinjskom svetu. Kriva disocijacije oksihemoglobina — zavisnost vezivanja kiseonika za
nosaĉki molekul hemoglobina od parcijalnog pritiska kiseonika u plazmi. Pritisak poluzasićenja — P50. Uticaj fiziĉkih,
hemijskih i sredinskih faktora na afinitet hemoglobina da vezuje kiseonik. Kriva disocijacije ugljen–dioksida —
Haldane efekat. Uloga CO2 u regulaciji acido–bazne ravnoteţe — Henderson–Hasselbalchova jednaĉina. Respiratorna
acidoza — alkaloza. Regulacija respiracije.
ISHRANA I VARENJE: Tipovi hrane i naĉini unošenja hrane. Tipovi varenja hrane: unutarćelijsko, ekstraćelijsko i
membransko varenje. Ergomi — funkcijski blokovi apikalne membrane enterocita i njihova uloga u hidrolizi i
apsorbciji hranljivih molekula. Varenje u ţelucu sisara. Funkcija gastriĉnih ţlezda. Mehanizam obrazovanja i sekrecije
hlorovodoniĉne kiseline iz parijetalnih ćelija. Varenje hrane u ţelucu ptica. Varenje hrane u ţelucu preţivara. Finalna
hidroliza makromolekula hrane u tankom crevu. Funkcija egzokrinog pankreasa. Uloga soli ţuĉnih kiselina u varenju i
apsorbciji masti — deterdţentska i hidrotropna funkcija. Mehanizam apsorbcije hranljivih molekula u tankom crevu —
crevna resica apsorptivna jedinica. Apsorbcija monosaharida i amino–kiselina pomoću mobilnih nosaĉkih molekula
lokalizovanih u mukoznoj membrani enterocita. Faze varenja i apsorpcije masti.
OSMOREGULACIJA: Spoljašnja i unutrašnja sredina. Ekstracelularna i intracelularna teĉnost. Mehanizmi regulacije
osmotskog homeostazisa u beskiĉmenjaka i kiĉmenjaka. Uloga bubrega u osmoregulaciji. Mehanizam stvaranja
mokraće: glomerularna filtracija; tubularna reapsorbcija i koncentrovanje urina. Henleova petlja — pojaĉivaĉ suprotnog
smera; vasa recta izmenjivaĉ suprotnog smera. Mehanizmi reapsorpcije natrijuma iz lumena bubreţnih tubula —
elektrogena pumpa za natrijum i jonska pumpa za vezanu izmenu. Bubreţna regulacija acido–bazne ravnoteţe.
NERVNA REGULACIJA: Filogenetski aspekt strukture i funkcije nervnog sistema. Funkcija nervne mreţe i ganglija u
beskiĉmenjaka. Cefaliĉna dominacija. Nervna regulacija u kiĉmenjaka. Fiziologija kiĉmene i produţene moţdine.
Srednji mozak regulator tonusa skeletnih mišića — decerebraciona rigidnost. Funkcija retikularne formacije. Funkcija
malog mozga. Talamus relejna stanica aferentnih nervnih vlakana i centar bolne osetljivosti. Uloga hipotalamusa u
regulaciji vegetativnih funkcija i neuroendokrinoj kontroli hipofize. Prednji mozak. Funkcija kortikalnih zona: senzorni
i motorni korteks i asocijativne zone. Kortikalne oblasti za ĉula.
PRAKTIĈNA NASTAVA
Ureaji i preparati u elektrofiziolokim eksperimentima. Zbirni akcioni potencijal nerva i mišića ţabe — ekstracelularna
registracija. Izotoniĉne i izometrijske kontrakcije mišića ţabe. Intracelularna registracija membranskog potencijala
puţa. Kompjuterska simulacija pasivnih svojstava membrane hipotetiĉnog aksona. Tehnika nametnute voltaţe —
kompjuterska simulacija. Proteini membrane: elektroforeza; merenje aktivnosti Na–K ATP–aze i Mg ATP–aze.
Prouĉavanje procesa koagulacije krvi — odreĊivanje vremena koagulacije, uticaj temperature na vreme koagulacije.
OdreĊivanje hemoglobina u krvi razliĉitih ţivotinjskih vrsta — ţaba i pacov. Kristalizacija krvi — obrazovanje
Teichmann–ovih kristala. Ispitivanje uticaja razliĉitih hemijskih materija na krvni pritisak pacova — efekat
kateholamina i acetil–holina.Registrovanje respiratornih promena u pacova primenom direktne metode —
pneumografija. OdreĊivanje procenta kiseonika u alveolarnom vazduhu ţabe gasnom pipetom. Varenje u in vitro
uslovima kod vinogradskog puţa. OdreĊivanje aktivnosti srţi nadbubreţne ţlezde merenjem koncentracije
kateholamina primenom direktne metode za registrovanje krvnog pritiska. Uticaj antidiuretiĉkog hormona na intenzitet
izluĉivanja mokraće. Merenje intenziteta metabolizma u funkciji telesne mase eksperimentalnih ţivotinja.
UDŢBENIĈKA LITERATURA
Pašić, M.: FIZIOLOGIJA NERVNOG SISTEMA (treće izdanje), Nauĉna knjiga, Beograd, 1993.
MEDICAL PHYSIOLOGY (V.B. Mountcastle, editor), 13th edition, Vol.1. The C.V. Mosby Company, Saint Louis, 1974
(ili novije izdanje).
Davidović, V. UPOREDNA FIZIOLOGIJA NERVNOG SISTEMA Nauĉna knjiga, Beograd, 1988.
Gajton, A.C. MEDICINSKA FIZIOLOGIJA, Savremena administracija, Medicinska knjiga, Beograd, 1996.
Ganong, W.F. PREGLED MEDICINSKE FIZIOLOGIJE, Savremena administracija, Beograd, 1993.
Jovanović, M. FIZIOLOGIJA DOMAĆIH ŢIVOTINJA, Medicinska knjiga, Beograd – Zagreb, 1984.
Knut–Schmidt–Nielsen. 1994. ANIMAL PHYSIOLOGY — ADAPTATION AND ENVIRONMENT, Cambridge Univ. press,
1994.
Petrović,V.M. UPOREDNA FIZIOLOGIJA, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1991.
PBH24 PSIHOLOGIJA
V; 2+0
Predmet psihologije i njen znaĉaj za uspešno obavljanje vaspitno obrazovne delatnosti.
Metode / tehnike psiholoških istraţivanja: eksperiment i tipovi eksperimenta, sociometrija, anketa,
posmatranje, intervju.
Pojam uĉenja. Vrste uĉenja: mehaniĉko uĉenje, uĉenje uslovljavanjem, uĉenje putem pokušaja i pogrešaka,
uĉenje uvidjanjem. Teorija uĉenja: asocijativna teorija uĉenja, teorija uĉenja geštalt psiho/oglje, uĉenje u svetlosti
teorije informacija.
Metode uĉenja: globalno naspram partitivnom uĉenju, koncentrisano uĉenje naspram uĉenju raspodeljenom na
vreme, aktivno uĉenje. Podstrekaĉi za uĉenje.
Odnos izmeĊu uĉenja i razvoja: polazište ţenevske škole nasuprot moskovske škole.
Mišljenje. Govor i mišljenje. Razvoj stvaralaĉkog mišljenja.
Pojam inteligencije. Struktura inteligencije. Uticaj naslednih i sredinskih faktora na razvoj inteligencije.
Merenje inteligencije i klasifikacija koliĉnika inteligencije.
Pamćenje. Vrste pamćenja.
Zaboravljanje. Faktori koji utiĉu na zaboravljanje. Pojam retroaktivne inhibicije.
Transfer. Vrste transfera. Metode ispitivanja transfera. Teorije transfera:
teorija formalne discipline, teorija identiĉnih elemenata, teorija generalizacije.
intelektualni rad i umor. Praćenje i napredovanje u toku uĉenja. Krivulje uĉenja:
Dosije uĉenika.
Programirana nastava. Smisao programirane nastave. Teorijske osnove programirane nastave. Tipovi
programiranja. Poluprogramiranje.
Ispitivanje i ocenjivanje znanja uĉenika. Razliĉiti naĉini i sistemi ocenjivanja. Faktori koji utiĉu na
ocenjivanje. Pokušaj objektivizacije sistema ocenjivanja putem testova znanja. Naĉin konstrukcije testova znanja.
Korišćenje rezultata sa testa znanja. Nedostaci ocenjivanja putem testa znanja.
Osnovni pojmovi iz psihologije liĉnosti: nasledje, sredina, samoaktivnost. Teonje liĉnosti : Frojdova,
Adlerova, Olportova i Fromova.
Frustracije i konflikti. Naĉini reagovanja na frustracije. Tipologija liĉnosti:
Jungova, Kreĉmerova i Soldonova.
Adolescencija. Pojam adolescencije. Polno sazrevanje adolescenata i problemi u vezi sa njim. Intelektualni
razvoj u adolescenciji. Razvoj formalnih operacija i novi oblici mišljenja koji se u okviru njih sreću kod adolescenata.
Emocionalni razvoj u adolescenciji. Traganje za liĉnim identitetom. Problemi u vezi sa izborom poziva,
osamostaljivanjem, prihvatanjem ţivotne filozofije...
Socijalni razvoj u adolescenciji. Sukobi u adolescenciji.
Psihologija nastavnika. Motivacija za izbor nastavniĉkog poziva. Kompleksnost nastavnikove delatnosti.
Liĉnost nastavnika.
Psihološki problemi vaspitanja i samovaspitanja. Jedinstvo liĉnog i socijalnog. Razvijanje moralne svesti,
moralnog suĊenja i moralnih stavova i savesti kod uĉenika.
Psihološki aspekti formiranja razrednih zajednica. Discipina u školi. Mentalno - higijenski problemi u školi.
Radne navike. Pojam radne navike. Navika mesta i navika vremena. Naĉin formiranja radnih navika. Pojam
plana rada. Naĉin pravljenja plana rada i zahtevi koji se postavljaju pri njegovom pravljenju.
LITERATURA:
1. dr. Dušan ĐorĊević.‖’ Pedagoška psihologija „‚ Deĉje novine, Gornji Milano vac
2. N. Rot:‖ Psihologija liĉnosti „‚ Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1980.
3. dr. V. Smiljanićidr. T.I.: ―Deĉja psihologija ―,Zavod za udţbenike i nastavna sredstva ‚ Beograd,1982.
PBH25 METODIKA NASTAVE BIOLOGIJE
VII-VIII; 2+0, 2+1
Naĉin polaganja ispita: izlazni kolokvijum (pismeno) i drţanje ĉasa u školi (usmeno).
TEORIJSKA NASTAVA:
1. OPŠTA PITANJA METODIKE NASTAVE BIOLOGIJE
Metodika nastave biologije u sistemu drugih nauĉnih disciplina. Biologija kao nauka i biologija školski predmet.
Prodiranje biološke nauke u školu. Odnos biologije kao nauke i vaspitno-obrazovnog procesa biologije. Izbor predmeta.
Tipovi škola.
2. OPŠTA PITANJA NASTAVE
Nastava - oblici, vrste i organizacija nastavnog rada. Direktna nastava. Indirektna nastava. Individualna nastava.
Individualna nastava na daljinu. Redovna, dopunska, produţna, dodatna, izborna, fakultataivna nastava. Programirana
nastava. Nastavne ekskurzije.
3. VASPITNO-OBRAZOVNI SADRŢAJI BIOLOGIJE
Kriterijumi za izbor vaspitno-obrazovnih sadrţaja. raspored vaspitno-obrazovnih sadrţaja. Primeri vaspitno-obrazovnih
programa u stranim zemljama. Kretanja u obrazovanju. Korelacija i koordinacija vaspitno-obrazovnih sadrţaja. Nastavni
plan. Nastavni program. Udţbenici.
4. PRINCIPI NASTAVNOG RADA U BIOLOGIJI
Princip nauĉnosti i dostupnosti u nastavi biologije. Princip sistematiĉnosti i kontinuiranosti unastavi. Princip trajnosti
znanja, umenja i navika. Princip jedinstva teorije i prakse. Korelacija nastavnih principa.
5. NASTAVNE METODE I NASTAVNA SREDSTVA
Nastavne metode. Verbalno-tekstualne metode. Demonstrativno-ilustrativne metode. Metode rukovoĊenja samostalnim
radom uĉenika. Nastavna sredstva u nastavi biologije.
6. NASTAVNI ĈAS KAO OSNOVNA ORGANIZACIONA JEDINICA NASTAVNOG RADA
Struktura i faze nastavnog ĉasa biologije za obradu novog vaspitno-obrazovnog sadrţaja. Priprema nastavnika za ĉas.
Pisana priprema.
7. NAUĈNA ISTRAŢIVANJA U OBLASTI NASTAVNOG PROCESA I NASTAVNIH METODA
PRAKTIĈNA NASTAVA:
1. Pripremanje nastavnika za nastavu biologije. 2. Godišnji plan rada. 3. Pisana priprema. 4. VoĊenje školske
evidencije. 5. Vrednovanje rada uĉenika. 6. Opremanje kabineta i struĉne biblioteke. 7. Organizacija rada škole. 8.
Istraţivaĉki rad u školi. 9. Lik nastavnika, duţnosti i prava. 10. Testovi - ispitivanje znanja uĉenika. 11. Konstrukcija
testa i predhodno testiranje. 12. Analiza nastavnog plana (iz Sl. Glasnika). 13. UporeĊivanje starog i novog nastavnog
programa i davanje originalnih predloga. 14. Kreiranje nastavnih sredstava na osnovu zadate nastavne jedinice. 15.
Analiza problemske nastave. 16. Programirana nastava. 17. Hospitovanje (boravak u školama -30 ĉasova).
UDŢBENIĈKA LITERATURA:
V. Poljak, Didaktika. Školska knjiga, Zagreb, 1982.
V. Poljak, Nastavni sistemi. Školska knjiga, Zagreb, 1977.
Đ. Lekić, Metodika razredne nastave, Forum, Novi Sad, 1992.
M. Ţderić, Metodika nastave biologije, Forum, Novi Sad, 1993.
PBH26 METODIKA NASTAVE HEMIJE
VII–VIII; 2+2, 2+6
Naĉin polaganja ispita: usmeni
Predmet i zadaci metodike nastave hemije. Hemija kao nauka i kao nastavni predmet. Specifiĉnost nastave hemije.
Razvoj nastave hemije. Plan i program nastave hemije u osnovnoj i sredmnjoj škkoli. Proces saznanja i uĉenja u nastavi
hemije. Metode uĉenja u hemiji. Didaktiĉki principi u anstavi hemije. Odnos teorije i prakse u hemiji. Formiranje
nauĉnog pogleda na svet. Metodiĉki problemi obrade gradiva u hemiji. Vrste nastave u hemiji. Pripremanje i planiranje
nastave hemije. Organizacija nastave hemij. Nastavna sredstva. Nastavne metode. Oblici nastavnog rada na ĉasu
hemije. Izvori znanja. Udţbenici i priruĉnici. Hemijski kabinet. Ponavljanje, utvrĊivanje i usavršavanje znanja.
Praćenje, proveravanje i ocenjivanje znanja. veština i navika. Test u nastavi hemije. Domaći radovi uĉenika. Dopunska
nastava i slobodne aktivnosti uĉenika. Inovacije u nastavi hemije. Metodologija pedagoškog istraţivanja u nastavi
hemije. Struĉno-metodološko usavršavanje nastavnika hemije.
Program veţbi:
Upoznavanje sa programom veţbi, reţimom rada u laboratoriji odnosno školskoj veţbaonici. Nastavne metode,
priprema i realizacija (izbor ogleda za odreĊene tematske celine, priprema i izvoĊenje odabranih ogleda i analiza).
Nastavna sredstva (izrada i upotreba vizuelnih nastavnih sredstava, zbirke, modeli, sheme, crteţi, folije, filmovi,
upotreba razliĉitih tipova modela). Oblici nastavnog rada (pisanje programirane sekvencije, problemsko uĉenje, uĉenje
po nivoima, koncept ĉasa i realizacija ĉasa prema napisanom konceptu). Oblici provere uĉeniĉkog znanja (test, tipovi
zadataka i sastavljanje testa, analiza i obrada rezultata). Organizacija nastave hemije (izrada godišnjeg i meseĉnog plana
i analiza). Priprema studenata za izvoĊenje nastave u školi i školska praksa).
PBH27 ŠKOLSKI OGLED U NASTAVI HEMIJE
VII; 1+3
Opšti principi, vrste školskih ogleda. Demonstracioni ogledi. Individualne i grupne veţbe.
Metodska i tehniĉka priprema. Izgled i sadrţaj školske laboratorije. Sigurnost rada u školskim laboratorijama i mere
predostroţnosti. Hemijske informacije. Kompjuteri u nastavi hemije. Demonstracije softvera za nastavu hemije. Hemija
svakodnevnog ţivota kroz oglede.
VEŢBE
Veţbama su obuhvaćeni svi demonstracioni ogledi i laboratorijske veţbe prema vaţećim programima za osnovnu i i
srednju školu. Pored ogleda predviĊenih nastavnim programima, pripremaju se i izvode i drugi ogledi koji su u skladu sa
sadrţajima nastavnih tema.
BIOLOŠKI PRAKTIKUM I TERENSKI RAD
Nastava se sastoji u pripremanju didaktiĉkih pomagala sa biološkim materijalom.
Sakupljanje materijala iz prirode. Prepariranje materijala. Pravljenje kolekcija.
PBH29 EVOLUCIJA
VII-VIII; 1+1, 2+0
Program teorijske nastave
Uvod.
Definicije evolucije. Istorijski pregled ideja o postanku i promenljivosti ţivog sveta. Antiĉka Grĉka, uticaj Platona i
Aristotela. Srednji vek. Prve evolucione teorije.
Teorije evolucije
Lamarkova teorija. Darvinova teorija evolucije (nastanak, osnovni evolucioni mehanizmi, uticaj). Teorije evolucije
posle Darvina (neodarvinistiĉke, neolamarkistiĉke, mutacionistiĉke). Savremena sintetiĉka teorija evolucije; istorijski
pregled i savremeni trendovi u evolucionim istraţivanjima.
Varijabilnost i evolucioni procesi
Genetiĉka varijabilnost u populacijama, nivo i naĉini procene. Genetiĉki drift. Efekat sluĉajnih procesa na genetiĉku
strukturu populacija. Mutacije (klasifikacija, efekti). Protok gena i populaciona struktura. Promene genetiĉke strukture
populacija u vremenu i prostoru. Rajtova teorija pomiĉne ravnoteţe.
Prirodna selekcija
Koncepcija prirodne selekcije. Adaptacije. Adaptivna vrednost i naĉini njene procene. Promene uĉestalosti genskih
alela pod delovanjem prirodne selekcije – opšti model. Delovanje prirodne selekcije na kvantitativne osobine. Nivoi
delovanja selekcije.
Specijacija
Koncepcije vrste. Mehanizmi reproduktivne izolacije, klasifikacija i naĉin uspostavljanja izolacije.
Modeli specijacije. Klasifikacija modela prema geografskom i genetiĉkom kriterijumu. Alopatriĉki (klasiĉni modeli i
modeli brze specijacije), parapatriĉki i simpatriĉki (modeli postepene i brze specijacije). Genetiĉke promene tokom
specijacije.
Postanak i istorija ţivota
Postanak ţivota na Zemlji. Oparin-Holdejnova teorija. Hemijska evolucija. Postanak i karakteristike prvih ćelija.
Postanak eukariotske ćelije. Evolucija prokariota i jednoćelijskih eukariota. Organizacija genetiĉkog materijala kod
recentnih organizama, evolucija genoma.
Paleobiologija. Fosili, metode procene starosti fosila, geološka skala vremena. Kriptozoik. Fanerozoik (Paleozoik,
Mezozoik, Kenozoik).
Rekonstrukcije filogenije. Brzina evolucije; naĉini procene brzine evolucije. Izumiranje vrsta. Brzina izumiranja. Ţivi
fosili.
Brzina molekularne evolucije.
Evolucija ĉoveka
Poreklo ĉoveka. Najvaţnije grupe adaptacija kod primata. Filogenija hominoida, paleontološki i molekularno-genetiĉki
podaci. Vrste hominida, arhaiĉni i savremeni Homo sapiens.
Program veţbi
Genetiĉka varijabilnost, nivo i naĉini procene.
Delovanje evolucionih mehanizama. Mutacije. Genetiĉki drift. Protok gena.
Prirodna selekcija. Adaptivna vrednost. Modeli delovanja prirodne selekcije.
Evolucija na molekularnom nivou.
Brzina evolucije.
UDŢBENIĈKA I DOPUNSKA LITERATURA:
Tucić N., Cvetković D.: "Evoluciona biologija", NNK, 2000.
Ridley M. "Evolution", Blackwell Science, 1996.
Futuyma D. ―Evolutionary Biology‖ Sinauer Assoc., 1997.
Darvin Ĉ.: "Postanak vrsta", Nolit, 1985. ("The Origin of Species", 1859.)
Darvin Ĉ.: "Ĉovekovo poreklo", Matica srpska, 1977. (―The Descent of Man‖, 1871.)
Darvin Ĉ.: "Putovanje jednog prirodnjaka oko sveta", 1951. (―Journal of Researches into the Natural History and
Geology of the Countries Visited during the Voyage of H.M.S. Beagle Round the World‖, 1839)
PBH30 EKOLOGIJA I GEOGRAFIJA BILJAKA
VII-VIII; 2+1
Naĉin polaganja ispita: usmeni
Teorijska nastava:
1. Definicija, problemi i zadaci istraţivanja ekologije, nivoi organizacije ţivih bića, ekosistemski pristup u istraţivanju i
osnovni ekološki principi, odnos biljaka prema spoljašnjoj sredini, adaptacije biljaka, ţivotne forme, ekološki faktori,
ekotipovi, ekološka niša.
2. Klimatski ekološki faktori: Sunĉevo zraĉenje i energetski balans na Zemlji; adaptacija biljaka na svetlosni reţim
staništa. Temperatura, termiĉki reţim staništa i uticaj temperature na vitalne procese biljaka. Adaptacije biljaka na
temperaturne uslove staništa.
3. Voda kao ekološki faktor; znaĉaj vode za biljke; vodni reţim staništa- kserofite, mezofite, higrofite, hidrofite.
4. Vazduh kao ekološki faktor- hemijske i fiziĉke osobine atmosfere, aeropolutanti - znaĉaj i problemi u savremenim
uslovima na Zemlji; vetar i adaptacije biljaka na dejstvo vetra.
5. Edafski ekološki faktor; pedogeneza, fiziĉko-hemijske osobine zemljišta i njihov znaĉaj za biljke, zonalna, azonalna i
intrazonalna zemlljišta i ekološki tipovi biljaka u odnosu na podlogu i tip zemljišta.
6. Orografski ekološki faktori; reljef (mikroreljef), nadmorska visina, nagib, ekspozicija, modifikujući znaĉaj
orografskog faktora na ostale abiotiĉke ekološke faktore.
7. Biotiĉki faktor; odnosi izmeĊu biljaka; izmeĊu biljaka i ţivotinja i izmeĊu biljaka i drugih organizama u ekosistemu.
8. Osnovni pojmovi populacione ekologije.
9. Osnovni pojmovi fitocenologije (sinfitocenologija); fitocenoza kao sastavni deo biocenoze; struktura, metabolizam,
rasprostranjenje i istorija fitocenoza.
10. Osnovne zakonitosti horizontalnog i vertikalnog zoniranja vegetacije na Zemlji; modeli zoniranja vegetacije.
11. Terestiĉna vegetacija tropske i suptropske zone.
12. Terestriĉna vegetacija umerene i hladne zone.
13. Vegetacija vodenih basena; klasifikacija vodenih basena prema termiĉkim i fiziĉkim osobinama; razlike izmeĊu
morskih i slatkovodnih ekosistema; podela vodenih ekosistema prema organskom produktivitetu; zoniranje vegetacije u
morskim i slatkovodnim ekosistemima.
14. Vegetacija Jugoslavije; osnovne zakonitosti horizontalnog i vertikalnog zoniranja.
15. Definicija, objekti, znaĉaj i problemi istraţivanja u fitogeografiji.
16. Areal kao osnovni objekt istraţivanja; horologija, pojam i definicija areala, areal kao geografsko- ekološki pojam,
faktori koji uslovljavaju areal, osobine areala.
17. Flora; definicija, odnos i razgraniĉenje pojmova flora i vegetacija, osobine flore; taksonomska, ekološka,
florogenetska struktura flore; diverzitet flore u regionalnim i globalnim okvirima .
18. Floristiĉka podela sveta; floristiĉka carstva i podreĊene floristiĉke kategorije- horioni; fitogeografski poloţaj
teritorije Jugoslavije i Balkanskog poluostrva i sistemi svetske floristiĉke podele na horione razliĉitog hijerarhijskog
ranga.
19. Istorijska fitogeografija i njen znaĉaj za sagledavanje današnjeg rasprostranjenja biljaka na Zemlji. Tercijerna
istorija flore i vegetacije Holarktika; reliktnost, karakteristike relikata i kriterijumi za odreĊivanje reliktnih vrsta.
20. Ledeno doba i njegov znaĉaj za današnje stanje biljnog sveta Holarktika.
21. Opšti prikaz današnjeg rasprostranjenja i ekologije flore i vegetacije Jugoslavije.
Praktiĉna nastava:
1. Metodologija mikroklimatskih istraţivanja
2. Svetlost kao ekološki faktor
3. Temperatura kao ekološki faktor
4. Voda kao ekološki faktor
5. Vetar kao ekološki faktor
6. Klimadijagrami
7. Ekološka analiza flore i vegetacije
8. Kartiranje i kartografija areala
9. Veliĉina areala - endemiti
10. Istorija areala - relikti
11. Fitogeografska podela sveta i Evrope
12. Fitogeografska podela jugoistoĉne Evrope i Balkanskog poluostrva
Literatura:
Stevanović, B. Janković, M. M. (2001): Ekologija biljaka sa osnovama fiziološke ekologije biljaka. - NNK, Beograd.
Janković, M. M. (1963): Fitoekologija sa osnovama fitocenologije i pregledom tipova vegetacije na Zemlji. - Nauĉna
knjiga, Beograd.
Janković, M. M. (1985): Fitogeografija. - PMF, Beograd, Jugoslovenski zavod za produktivnost rada i informacione
sisteme.
Begon, M., Harper, J. L., Townsend, C. R. (1996): Ecology- individuals, populations and communities (3rd. edition). -
Blackwell Science, Oxford.
Good, R. (1974): The geography of the floweing plants. - Longman, London.
Tolmaĉev, A. (1974): Vvedenie v geografijo rastenji, Lenjingrad.
Walter, H. (1974): Arealkunde. - Springer-Verlag.
Walter, H. (1985): Vegetation of the Earth and Ecological Systems of the Geo-biosphere. - Springer-Verlag.
PBH31 EKOLOGIJA I GEOGRAFIJA ŢIVOTINJA
VII-VIII; 2+1
Naĉin polaganja ispita: usmeno
TEORIJSKA NASTAVA: Predmet obuhvata odgovarajuće segmente dve biološke nauke, ekologije i biogeografije.
Ekološki sadrţaji su organizovani u skladu sa uobiĉajenom hijerarhijom ekoloških sistema, u okviru kojih se obraĊuju
struktura i karakteristiĉni funkcionalni procesi. Ekologija u osnovi prouĉava celokupnost odnosa organizama i njihovog
okruţenja, odnosno pokušava da pruţi saznanja o osnovnim principima funkcionisanja ţivih sistema biosfere. Posebno
su naglašeni pojedini aspekti od relativno većeg znaĉaja za ţivotinjsku komponentu. Zoološki sadrţaji biogeografije se
nastavljaju na ekologiju ţivotnih oblasti. Uz upoznavanje osnovnih pojmova i procesa rasprostiranja taksonomskih i
faunistiĉkih grupacija ţivotinja, sa naglaskom na ekološkoj i istorijsko-evolucionoj uslovljenosti formiranja recentne
faune, teţište ovog dela predmeta je na uporednoj zoogeografiji kopnene faune kiĉmenjaka. - Sadrţaj kursa:
1. Definicija i osnovni pojmovi ekologije: ekologija, analitiĉka i sintetiĉka ekologija, aut-, dem- i sinekologija (2
ĉasa). 2. Hijerarhija nivoa organizacije ţivog sveta: holizam, interakcije, biotiĉki mikro- i makro-sistemi, ekološki
sistemi, biosfera (2 ĉasa). 3. Ţivotna sredina kao kompleks faktora: ţivotna sredina, ţivotno stanište, uslovi opstanka,
ekološki faktori, tipovi staništa, biohore (1 ĉas). 4. Ţivotna forma i koncept niše: ţivotna forma, ekološka niša,
stanišna, trofiĉka i višedimenzionalna niša, ekvivalentne niše (1 ĉas). 5. Delovanje ekoloških faktora: ekološka
valenca, kardinalne taĉke, preferendum, stenovalentni i eurivalentni organizmi (1 ĉas). 6. Klasifikacija ekoloških
faktora: abiotiĉki, biotiĉki i antropogeni faktori, ograniĉavajući faktori, Libigov zakon minimuma, Ĉelfordov zakon
tolerancije (1 ĉas). 7. Abiotiĉki faktori (1): klimatski faktori, edafski faktori (1 ĉas). 8. Abiotiĉki faktori (2): hemizam
sredine (1 ĉas). 9. Ekologija radijacija: ekologija radijacija, absorbovana i letalna doza zraĉenja, komparativni
radiosenzitivitet, radijacioni stres, efekti radijacija (1 ĉas). 10. Svojstva i struktura populacije: populacija, struktura i
elementi populacije, formalni i funkcionalni elementi populacije (1 ĉas). 11. Veliĉina i prostorni raspored: relativna i
apsolutna gustina, tipovi prostornog rasporeda, areal aktivnosti i teritorija, migracije ţivotinja (1 ĉas). 12. Natalitet i
mortalitet: natalitet, stope raĊanja, mortalitet, stope smrtnosti, preţivljavanje i stope preţivaljavanja (1 ĉas).
13. Uzrasna i polna struktura populacije: uzrasna struktura, polna struktura, uzrasne piramide, odnos polova,
seksualni indeks (1 ĉas). 14. Habitus i zdravstveno stanje populacije: habitus populacije, morbiditet, opšte i
specifiĉne stope morbiditeta (1 ĉas). 15. Populaciono ponašanje i konstitucija: socijalno i teritorijalno ponašanje,
socijalna struktura, konstitucija, kondicija (1 ĉas). 16. Rastenje populacije: eksponencijalno i sigmoidno rastenje
populacija, biotiĉki potencijal, otpor i kapacitet sredine, stope rastenja (1 ĉas). 17. Dinamika populacija: dinamika
populacija, oblici populacione dinamike, linearna i alternirajuća populaciona dinamika, oscilacije i fluktuacije (1 ĉas).
18. Kontrola i regulacija: regulatorni i kontrolni mehanizmi dinamike populacija, faktori nezavisni i zavisni od gustine
(1 ĉas). 19. Biotiĉki faktori (1): intra- i interspecijski odnosi, tipovi interspecijskih odnosa (2 ĉasa). 20. Biotiĉki
faktori (2): pozitivne interakcije: komensalizam, mutualizam, protokooperacija (2 ĉasa). 21. Biotiĉki faktori (3):
negativne interakcije: kompeticija, intra- i interspecijska kompeticija, predatorstvo, parazitizam i antibioza (2 ĉasa).
22. Biocenoza: pojam biocenoze, principi i organizacija biocenoze (4 ĉasa). 23. Sastav i struktura biocenoze: sastav i
struktura biocenoze, vertikalna i horizontalna stratifikacija biocenoze, ekološka struktura (2 ĉasa). 24. Ekosistem -
osnovni pojmovi: koncepcija ekosistema, sastav i struktura ekosistema, kruţenje materije i proticanje energije,
biogeohemijski ciklusi (2 ĉasa). 25. Trofiĉki odnosi u ekosistemu: trofiĉki odnosi, producenti, konzumenti, reducenti,
lanci i mreţe lanaca ishrane (2 ĉasa). 26. Metabolizam ekosistema (1): metabolizam ekosistema, piramida brojeva,
piramida biomase i piramida energije (1 ĉas). 27. Metabolizam ekosistema (2): produktivitet, primarni i sekundarni
produktivitet, neto i bruto produkcija, ekološka efikasnost (1 ĉas). 28. Diverzitet i stabilnost, ţivotni kompleksi:
diverzitet, stabilnost biocenoze, ţivotni kompleksi, ekoton (1 ĉas). 29. Ekološke sukcesije: pojam klimaksa, faktori
sukcesija, endo- i egzodimamiĉki faktori (1 ĉas) 30. Sistemska ekologija: sistemska ekologija, matematiĉko
modeliranje, simulacija i sistemska analiza ekoloških sistema (2 ĉasa). 31. Modeliranje ekoloških sistema:
modeliranje ekoloških sistema, matriĉno i dijagramsko prikazivanje ekosistema, energetski simboli (2 ĉasa).
32. Ţivotne oblasti, biom i predeo: ţivotne oblasti, biom i predeo (2 ĉasa). 33. Kopnene vode, mora i okeani: oblast
kopnenenih voda, stajaće vode, tekuće vode, vlaţni kopneni ekosistemi, oblast mora i okeana (2 ĉasa). 34. Suvozemne
oblasti: suvozemna oblast, osnovni tipovi bioma, antropogeni ekosistemi (2 ĉasa). 35. Uvod u zoogeografiju: pojam,
struktura i poloţaj zoogeografije, podela zoogeografije (1 ĉas). 36. Fauna, areal: fauna, pojam faune u uţem i širem
smislu, pomeranje faune, areal, tipovi distribucije areala (1 ĉas). 37. Relikti i endemiti: reliktnost, relikti, reliktni areali,
reliktna fauna, endemiĉnost, endemiti. (1 ĉas). 38. Pregrade, raseljavanje, centri nastanka: pregrade, tipovi pregrada,
centri nastanka, naĉini i putevi raseljavanja. (1 ĉas). 39. Istorija zemlje i postanak faune: razvoj zemljine kore i
postanak faune - teorije, paleozoologija i paleoekologija (2 ĉasa). 40. Uporedna zoogeografija – principi:
zoogeografska kopna, oblasti i podoblasti, karakteristike, granice, istorijat zoogeografske podele (4 ĉasa).
PRAKTIĈNA NASTAVA: 1. Ţivotna forma. Ekološki faktori. 2. Ekološka valenca. Ekološka niša. 3. Metode za
odreĊivanje gustine populacije. 4. Tablice smrtnosti. Tok rastenja populacije. Uzrasna struktura populacije. 5. Ţivotne
zajednice: kvalitativna struktura - indeksi diverziteta zajednice. 6. Uporedna zoogeografija i podela kopna na osnovu
vertebratne faune. 7. Notogea, Neotropska oblast i Paleotropkso podruĉje. 8. Holarktiĉka oblast. 9. Biogoegrafija
Jugoslavije 10. Endemiĉna i reliktna fauna Jugoslavije
TERENSKI RAD: U okviru kursa realizuje se terenska nastava u obliku tri jednodnevne ekskurzije, koje obuhvataju
problematiku kvantitativnih metoda u populacionoj ekologiji, biocenologiji i hidrobiologiji.
LITERATURA: osnovna (1-3); dodatna/alternativna (4-14).
1. Stanković, S. (1968): Ekologija ţivotinja. Drugo izdanje. Zavod za izdavanje udţbenika SR Srbije, Beograd.
2 .Bobrinski, N. A. (1956): Zoogeografija - kratki kurs, deo I i II (prevod sa ruskog M. Pljakić). Nolit, Beograd.
3. ]etković, A. & Krpo-]etković, J. (1997): Sistematski pregled kopnene faune kiĉmenjaka po zoogeografskim
oblastima, verzija 2.11. Dopunska (neautorizovana) skripta. Beograd.
4. Begon, M., Harper, J. L., Townsend, C. R. (1996): Ecology. Individuals, populations and comunities. Third edition.
Blackwell Scientific Publications, Oxford.
5. Hadţi, J. (1930): Zoogeografski pregled. (Iz: "Kraljevina Jugoslavija, geografski i etnografski pregled"), III kongres
slovenskih geografa i etnografa, Beograd, 1-12.
6. Marcon, E. & Mongini, M. (1986): Sve ţivotinje sveta. Vuk Karadţić, Beograd.
7. Matvejev, S. D. (1961): Biogeografija Jugoslavije. Osnovni principi. Biol. Inst. NR Srbije, Monografije 9, 232 pp.,
Nauĉna knjiga, Beograd.
8. Matvejev, S. D. & Puncer, J. I. (1989): Karta bioma - Predeli Jugoslavije i njihova zaštita. Prirodnjaĉki muzej.
Posebna izdanja 36, 76 pp., Beograd.
9. Odum, P.E. (1971): Fundamentals of Ecology.Third edition. W.B. Saunders Company, Philadelphia, London,
Toronto.
10. Odum, P. E. (1983): Basic ecology. Saunders College Publishing, 613 pp., Philadelphia.
11. Ricklefs, R. E. (1990): Ecology. Third Edition. W.H. Freeman and Company, 901 pp., New York.
12. Smith, R. L. (1986): Elements of ecology. Second edition. Harper & Row Publishers, 677 pp., New York.
13. Udvardy, M. D. F. (1969): Dynamic zoogeography, with special reference to land animals. Van Nostrand Reinhold
Company, New York.
14. Vevers, G. i grupa autora (1990): Veliki atlas ţivotinja. TKPP "EVRO", Beograd.
PBH32 ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA ĈOVEKA
VII; 2+2
Naĉin polaganja ispita: praktiĉni i usmeni.
TEORIJSKA NASTAVA
UVOD. Predmet prouĉavanja Anatomije i fiziologije ĉoveka. Anatomska nomenklatura. Ćelije. Tkiva.
TELESNE TEĈNOSTI. Krv i limfa. Uobliĉeni elementi krvi: eritrociti, leukociti, trombociti.
ANATOMIJA KOSTIJU I ZGLOBOVA. Kosti trupa i udova. Skelet grudnog koša. Kosti glave. Anatomija zglobova.
ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA KARDIOVASKULARNOG SISTEMA. Krvni sudovi: vene i arterije. Srce. Mali i
veliki krvotok. Hematopoetiĉni organi: Koštana srţ, slezina,. limfne ţlezde, jetra. Kretanje krvi. Regulacija srèanog
rada. Srce kao pumpa. Automatizam srca. Krvni pritisak, puls. Regulacija cirkulacije.
ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA DISAJNIH PUTEVA I PLUĆA. Nos. Grkljan. Dušnik. Bronhije. Pluća. Plućna
maramica. Mediastinum. Uloga disajnih puteva. Mehanizam plućnih pokreta. Plućni volumen i kapacitet. Razmena
gasova na nivou pluća. Transport kiseonika i ugljen–dioksida putem krvi.
ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA SISTEMA ZA VARENJE. Digestivne ţlezde. Varenje u usnoj duplji. Uloga pljuvaĉke.
Verenje u ţelucu i ţeludaèni sok. Varenje u crevima. Pankreasni i crevni sok. Ţuĉni putevi i uloga ţuĉi. Uloga i
funkcija jetre. Resorpcija u digestivnom traktu.
ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA UROGENITALNOG SISTEMA I SISTEMA ZA REPRODUKCIJU. Bubrezi.
Mokrovod. Mokraćna bešika.Mokraćni kanal. Muški i ţenski polni organi. Fiziologija mokrenja. Sastav mokraće.
ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA ENDOKRINIH ŢLEZDA. Hipofiza. Pankreas. Štitna ţlezda. Paraštitna ţlezda.
Nadbubreţne ţlezde. Polne ţlezde.
ANATOMIJA i FIZIOLOGIJA MIŠIĆA. GraĊa, oblik i rad mišića.
ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA NERVNOG SISTEMA. GraĊa, odlike i funkcionisanje centralnog i vegetativnog
nevnog sistema.
ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA ORGANA PERCEPCIJE. Percepcija dodira, bola, toplote, ukusa, mirisa, ravnoteţe,
sluha i vida.
KOŢA. Pokoţica, krzno, potkoţno tkivo, ţlezde, dlake i nokti. Boja koţe.
PRAKTIĈNA NASTAVA:
ANATOMIJA KOSTIJU I ZGLOBOVA. Veţbe na skeletu. SISTEM ZA CIRKULACIJU TELESNIH TEĈNOSTI:
OdreĊivanje koncentracije hemoglobina u krvi. GvoţĊe u krvi, znaèaj i dokazivanje. Brojanje eritrocita i leukocita,
leukocitarna formula. Hemoliza krvi, vreme krvarenja i koagulacije. OdreĊivanje krvnih grupa i Rh faktora.
OdreĊivanje koncentracije šećera u krvi. Merenje krvnog pritiska i pulsa. RESPIRATORNI SISTEM. Merenje plućnih
volumena i kapaciteta — spirometrija. FIZIOLOGIJA EKSKRECIJE. Analiza mokraće: specifiĉna teţina, boja, pH.
OdreĊivanje šećera i proteina u mokraći. OdreĊivanje sedimenta. OdreĊivanje koncentracije hlorida i uree u humanoj
mokraći.
UDŢBENIĈKA LITERATURA
Bošković, M. ANATOMIJA ĈOVEKA. Medicinska knjiga, Beograd – Zagreb, 1977.
Cvijić, G. EKSPERIMENTALNA FIZIOLOGIJA II. Biološki fakultet, Beograd, 1995.
Davidović, V. UPOREDNA FIZIOLOGIJA NERVNOG SISTEMA. Nauĉna knjiga, Beograd, 1988.
Nikolić, B. OSNOVI FIZIOLOGIJE ĈOVEKA. Medicinska knjiga, Beograd – Zagreb, 1997
Petrović, V.M. i Radojiĉić, R. UPOREDNA FIZIOLOGIJA II. Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1994.
PBH33 ZAŠTITA ŢIVOTNE SREDINE
VII-VIII; 2+1
Naĉin polaganja ispita: usmeno.
TEORIJSKA NASTAVA: Razmatraju se savremena shvatanja i problemi odnosa ĉoveka i ţivotne sredine, imajući u
vidu ne samo pojedine komponente ţivotne sredine, već i pojedine kategorije ţivih organizama, integrisane u
odgovarajuće hijerarhijske nivoe organizacije. Posebna paţnja posvećena je razmatranju znaĉaja ĉovekovih populacija,
prirodnih resursa, problema zagaĊivanja i narušavanja ţivotne sredine, kao i socijalnih i etiĉkih aspekata navedenog
odnosa. Polazeći od ekosistemskog pristupa i koncepcije "odrţivog razvoja", uz primenu metodologije matematiĉkog
modeliranja, omogućeno je celovito sagledavanje aktuelnih problema interakcije ĉovek - ţivotna sredina, ali takoĊe i
izrada neophodnih projekcija budućeg razvoja ljudskog društva.
Sadrţaj kursa:
1. Definicija, predmet istraţivanja, objašnjenje osnovnih pojmova, odnos prema drugim naukama, jedinstvo i
funkcionalna povezanost delova ţivotne sredine - ekosistemski pristup. (1 ĉas)
2. Poreklo ĉoveka i uticaj ĉovekovih predaka na osnovne zonobiome i zonoekotone (ĉovekovi preci). (3 ĉasa)
3. Pojam ţivotnog prostora i geografski determinizam (ţivotni prostor, naseljenost, migracije stanovništva, teorija
geografskog determinizma). (1 ĉas)
4. Prirodni resursi (obnovljivi i neobnovljivi resursi, mineralni, energetski i vodni resursi). (2 ĉasa)
5. Proizvodnja materijalnih dobara od strane ĉoveka kao proces u biosferi i kapacitet ţivotne sredine (tehnologija,
skladištenje otpada, recikliranje). (1 ĉas)
6. Energija i energetski resursi (obnovljivi i neobnovljivi izvori energije, proizvodnja i korišćenje energije, zakonitost
transformacije energije). (2 ĉasa)
7. Klasifikacija negativnih uticaja savremenog ĉoveka na ţivotnu sredinu (fiziĉko zagaĊivanje, hemijsko zagaĊivanje,
biološko zagaĊivanje, radioaktivno zagaĊivanje). (1 ĉas)
8. ZagaĊivanje i zaštita vazduha (globalni, regionalni i lokalni aspekti i posledice - efekat staklene bašte, ozonske rupe,
sušenje šuma i dr.). (2 ĉasa)
9. ZagaĊivanje i zaštita slatkovodnih (jezerskih i reĉnih) ekosistema (kategorizacija trofiĉnosti voda, oblici zagaĊivanja,
kategorizacija saprobnosti, eutrofizacija, itd.). (2 ĉasa)
10. ZagaĊivanje i zaštita morskih ekosistema (svetsko more, Mediteran, Jadransko more, produktivnost, oblici
zagaĊivanja, eutrofizacija, itd.). (2 ĉasa)
11. ZagaĊivanje i zaštita zemljišta (problem erozije, vrste erozije, hemijsko zagaĊivanje zemljišta, savremena
poljoprivreda, površinski kopovi uglja, selektivna otkrivka, revitalizacija, rekultivacija, itd.). (2 ĉasa)
12. Radioaktivno zagaĊivanje ţivotne sredine (izvori i vrste radijacije, biološki efekti, kumulativni efekti, prirodna
zraĉenja, radioaktivne padavine, nukearna energija u ratnim i mirnodopskim uslovima, problem nuklearnog otpada,
itd.). (2 ĉasa)
13. ZagaĊivanje hrane (aditivi, kontaminanti, herbicidi i dr.). (1 ĉas)
14. Zdravstveni efekti zagaĊivanja (morbiditet, higijensko-epidemiološki uslovi). (1 ĉas)
15. Sistemi praćenja narušavanja i zagaĊivanja ţivotne sredine - monitoring sistemi (biološki monitoring, target
monitoring, itd.). (1 ĉas)
16. Biološki monitoring (bioindikatori). (1 ĉas)
17. Znaĉaj vegetacije i posledice njenog uništavanja. Globalni, regionalni i lokalni nivo (problem gornje šumske
granice, biosunĊer, biofilter i bioarmatura, erozija zemljišta). (2 ĉasa)
18. Promene u pogledu sastava ţivotinjskog sveta (isĉezavanje i ugroţavanje ţivotinjskih vrsta, smanjivanje areala). (1
ĉas)
19. Introdukcija i reintrodukcija. Ekološke promene kao posledica unošenja novih vrsta (introdukcija i reintrodukcija
vrsta, ekološke lancane reakcije). (1 ĉas)
20. Domestifikacija i sinantropizacija (domestifikacija zemljišta, biljaka i ţivotinja, sinantropizacija biljnih i
ţivotinjskih vrsta, indeksi sinantropizacije, ekološki znaĉaj). (1 ĉas)
21. Urbana ekologija i problemi industrijalizacije ("grad kao ekološki sistem" - parazit biosfere, urbana - sinantropna
flora, fauna i vegetacija, itd.). (1 ĉas)
22. Proces industrijalizacije i ekološke posledice (industrijski ekosistemi, tehnologija eksploatacije, rudarstvo,
energetika). (1 ĉas)
23. Pozitivno delovanje ĉoveka na ţivotnu sredinu (revitalizacija i rekultivacija, veštaĉka selekcija, tehnologije
budućnosti, recikliranje sekundarnih sirovina, unapreĊivanje neproduktivnih ekosistema i sl.). (1 ĉas)
24. Razvoj i tehnologije buducnosti (recikliranje sekundarnih sirovina, ĉiste tehnologije). (1 ĉas)
25. Oĉuvanje biološkog diverziteta (zaštita biljnih i ţivotinjskih vrsta, zaštita ekosistema, biološki resursi, itd.). (2 ĉasa)
26. Demografski razvoj i ţivotna sredina (populacioni rast, prenaseljenost i kapacitet ţivotne sredine, ţivotna sredina u
postindustrijskom društvu, itd.). (3 ĉasa)
27. PredviĊanja budućnosti (prognoze Rimskog kluba, prognoze UN). (1 ĉas)
PRAKTIĈNA NASTAVA:
1. In situ i ex situ o ĉuvanje biološkog diverziteta (zaštita staništa, nacionalnih parkova, itd., na primeru zaštićenih vrsta
- beloglavi sup u Srbiji, Crvene liste i Crvene knjige flore i faune, banke gena i semena, kultura tkiva in vitro,
botaniĉke bašte i zoo vrtovi).
2. Metode ekološkog mapiranja ugroţene flore i faune (horologija, areal karte, IUCN klasifikacija ugroţene flore i
faune).
3. Statistiĉke metode u prouĉavanju biološkog diverziteta (indeksi biodiverziteta, indeksi sliĉnosti).
4. Metode biološkog monitoringa - atmosfera, voda. zemljište (lišajevi, alge, ribe, bentofauna, mikroorganizmi,
vaskularne biljke i zemljišna fauna kao bioindikatori, saprobiotiĉki i ekološki indeksi,).
5. Urbana i ruralna ekologija - ruderalna i korovska flora i vegetacija.
6. Demograska analiza morbiditeta i mortaliteta ljudskih populacija (specifiĉne stope morbiditeta i mortaliteta, tablice
ţivota).
7. Demograska analiza fertiliteta i nataliteta ljudskih populacija (specifiĉne stope fertiliteta i nataliteta, tablice ţivota).
8. Ekotoksikologija (testovi akutne i hroniĉne toksiĉnosti).
9. Dobijanje, tehnološka obrada i zaštita pijaćih voda (izvori, klasifikacija, tehnologija preĉišćavanja, gvoţţĊevite i
manganske bakterije).
10. Analiza sinantropne faune (procena indeksa sinantropizacije).
LITERATURA:
Chiras, D.D. (1991): Environmental science. Action for a sustainable future. Third Edition. The Benjamin/Cumings
Company, Inc., Redwood City, Ca.
Odum, P.E. (1989): Ecology and our endangered life-support systems. Sinauer Associates, Inc. Publishers, Sunderland,
Massachusetts.
Odum, P.E. (1971): Fundamentals of Ecology.Third edition, W.B. Saunders Company, Philadelphia, London, Toronto.
Campbell, B. (1982): Human Ecology - The story of our place in nature from prehistory to the present.- HEB, London.
Boughey, A.S. (1971): Man and the Environment - An Introduction to Human Ecology and Evolution.- New York,
London.
Dodatna literatura:
McNeely, J.A., Miller, K.R., Reid, W.V., Mettermeier, R.A. & Werner, T.B. (1990): Conserving the World's Biological
Diversity.- IUCN, Gland, Switzerland; WRI, CI, WWF-US and the World Bank, Washington, D.C.
German Bundestag eds. (1989): Protecting the Earth's Atmosphere - An International Chalenge, Bonn.
Warren, E.C. (1971): Biology and Water Pollution Control.- W.B. Saunders Company, Philadelphia, London, Toronto.