Get documents about "萫tvrto predavanje
Shared by: ajizai
-
Stats
- views:
- 51
- posted:
- 11/4/2011
- language:
- Serbian
- pages:
- 66
Document Sample
PROJEKTIRANJE I
UPRAVLJANJE RAČUNALNIM
MREŽAMA
Nastavnik: pred. mr. sc. Tatjana Listeš,
dipl. inž.
4. PROJEKTIRANJE
LOKALNIH MREŽA
4.1 Mrežni ureĎaju u LAN-ovima
4.2 Radne grupe
4.3 Optimalne topologije lokalnih mreža
4.4 Izrada projektne dokumentacije
4.1 Mrežni ureĎaji u LAN-ovima
4.1.1 Mrežni ureĎaji fizičkog sloja - Zvjezdišta
4.1.2 Mrežni ureĎaji podatkovnog sloja
4.1.2.1 Premosnici
4.1.2.2 Prospojnici
4.1.2.3 Virtualne lokalne mreže
4.1.3 Mrežna oprema mrežnog sloja-Usmjerivači
4.1.4 Redundantne lokalne mreže
4.2 Radne grupe
4.2.1 Kriteriji uspostave radnih grupa
4.2.2 Organizacija radnih grupa
4.3 Optimalne topologije lokalnih
mreža
4.3.1 Mala mreža
4.3.2 Srednje velika mreža
4.3.3 Velika mreža
4.3.4 Proširena velika mreža
4.3.5 Brza srednja mreža
4.3.6 Brza velika mreža
4.3.7 Povezivanje udaljenih lokalnih mreža
4.3.8 Povezivanje lokalnih na javne mreže
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA
4. PROJEKTIRANJE LOKALNIH
MREŽA
Proces dizajniranja mreže je formiranje mreže od početnih
postavki do plana realizacije.
Projektiranje lokalnih mreža može se podijeliti na:
fazu projektiranja ožičenja,
fazu projektiranja mreže kao cjeline povezanih radnih
stanica i čvorišta.
Kod projektiranja zgrade za nepoznatog korisnika projektira se
ožičenje po principima strukturnog kabliranja. Nakon useljenja
korisnika, projektira se sama mreža poštujući mogućnosti već
postavljenog ožičenja. Kod zgrada koje nemaju izvedeno
ožičenje, oba koraka projektiranja izvode se istovremeno.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Izbor tehnologije radnih grupa
4.1 Mrežni ureĎaji u LAN-ovima
Ukoliko se stanice na mreži nalaze međusobno udaljene više
nego je to dozvoljeno standardom, potrebno je koristiti
aktivne mrežne uređaje jer tijekom prostiranja signala kroz
medij do krajnjeg uređaja dolazi do prigušenja i izobličenja,
te ga je potrebno je obnoviti.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Mrežni ureĎaji fizičkog sloja
4.1.1 Mrežni ureĎaji fizičkog sloja
Osnovna funkcija mrežnih uređaja fizičke razine je
pojačavanje, te po potrebi, umnožavanje signala na više
priključaka. Kod mreža tipa sabirnica jedan segment
mreže čine sva računala povezana na istu sabirnicu.
Povezivanje više segmenata ostvaruje se obnavljačima
(engl., repeater) i zvjezdištima (engl. hub). Obnavljač se
sastoji od dva priključka i funkcija mu je da signal koji
primi na jednom priključku pojača, odnosno obnovi i
proslijedi na drugi.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Mrežni ureĎaji fizičkog sloja
Zvjezdište
1 šalje 2 prima 3 prima 4 prima 5 prima
podatke podatke podatke podatke podatke
Zvjezdište (Hub)
Zvjezdište ima ulogu prosljeđivanje signala s jednog segmenta
na drugi segment. Zvjezdište regenerira signale sa svakog
priključka nakon čega ih šalje na ostale. Princip rada zvjezdišta
je da kada stanica 1 šalje podatke stanici 4 istovremeno signal
putuje prema svim izlazima iz zvjezdišta. Očigledno opet može
doći do sudara, nakon čega se emitira signal sudara (jam) na
sve priključke.
Mrežni ureĎaji fizičkog sloja Zvjezdište
Domena sudara
Zvjezdište 10Mbit/s Zvjezdište 10Mbit/s
10 Mbit/s UTP
UTP UTP
Povezivanje segmenata unutar domena sudara mreže Ethernet
Dakle, iako je sada fizička topologija mreže zvijezda, logički,
ona je i dalje sabirnica. Pravilo 5-4-3 je zadovoljeno je su 3
segmenta, 2 zvjezdišta i 0 dijeljenih medija (3-2-0).
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Mrežni ureĎaji fizičkog sloja
Obnavljači i zvjezdišta spajanjem više segmenata mreže
povećavaju zonu sudara. Dodavanjem više računala u
mrežu i povećavanjem udaljenosti, vjerojatnost sudara se
znatno povećava, tako da postoji pravilo koje ograničava
dodavanje proizvoljnog broja segmenata u mreži. Pravilo 5-
4-3, definirano IEEE 802.3 standardom, nalaže da između
dva čvora mreže može biti maksimalno 5 segmenata,
spojena preko 4 zvjezdišta, pri čemu 3 segmenta smiju biti
višespojna, a ostali moraju biti jednospojni. Višespojni
segmenti su oni na kojima se spajaju računala.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Mrežni ureĎaji fizičkog sloja
To znači da u mreži s maksimalnim dozvoljenim brojem
segmenata moraju postojati bar dva segmenta bez spojenih
računala, tj. segmenti koji međusobno povezuju dva mrežna
uređaja.
10BaseT zbog gušenja signala i preslušavanja ima
maksimalnu duljina segmenta 100 m, pa je maksimalna
udaljenost za 10BaseT oko 500 m. Za 100BaseTX,
dozvoljena su maksimalno 2 segmenta i jedno zvjezdište, s
time da na segmentu mreže vrijeme prostiranja ne smije biti
veće od 1 µs.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Mrežni ureĎaji fizičkog sloja
Kod 1000BaseTX nije se moglo ići na skraćivanje vremena
prostiranja, jer bi to rezultiralo neupotrebljivo kratkim
udaljenostima (oko 10 m). Stoga su vremena ostala ista kao
kod 100BaseTX, ali je minimalna duljina okvira povećana 10
puta, na 5120 bita, tako da je i ovdje maksimalna duljina
segmenta 100m. Kod upotrebe optičkih niti, gušenje je
manje, pa je maksimalna udaljenost određena kašnjenjem.
Za 10BaseFL maksimalna udaljenost je 2000 m (1500+500).
Za 100BaseFX je maksimalna udaljenost 412 m
(obosmjerno) i 2000m (dvosmjerno).
Za 1000BaseLX je maksimalna udaljenost 550 m za više
modno, a 5km za jedno modno optičko vlakno.
Na fizičkom sloju nije moguće promet filtrirati, nego se to
mora obavljati na podatkovnom sloju.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Mrežni ureĎaji podatkovnog sloja
4.1.2 Mrežni ureĎaji podatkovnog sloja
Mrežni uređaji koji rade na podatkovnom sloju su
premosnici i prospojnici.
Povezivanje segmenata unutar domene sudara postiže se
upotrebom obnavljača ili zvjezdišta. Međutim veliki
broj sudara okvira može prepoloviti raspoloživu pojasnu
širinu na segmentu mreže unutar domene sudara.
Segmentacija je proces podjele jedne domene sudara u
manje domene sudara, čime se smanjuje broj sudara na
odgovarajućem segmentu LAN-a, i time omogućava veća
iskoristivost pojasne širine. Uređaji koji rade na drugoj razini
OSI modela, kao što su premosnici i preklopnici mogu se
upotrebljavati za podjelu LAN-a u veći broj manjih domena
sudara.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Mrežni ureĎaji podatkovnog sloja
Kada uređaj unutar podmreže pošalje okvir kod koga se u
polju odredišne MAC adrese nalazi adresa razašiljanja
(broadcast address) - FF-FF-FF-FF-FF-FF dolazi do
razašiljanja, te se taj okvir prosljeđuje do svih stanica
unutar podmreže.
Domena razašiljanja (broadcast domain) predstavlja skup
uređaja koji primaju okvire sa adresom razašiljanja
poslane od bilo kojeg drugog uređaja unutar skupa.
Uređaji koji rade na drugoj razini OSI modela, smanjuju
veličinu domene sudara, ali ne i veličinu domene
razašiljanja.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Mrežni ureĎaji podatkovnog sloja
4.1.2.1 Premosnici
Premosnici uz obnavljanje signala imaju i funkciju
filtriranja prometa. Premosnik ne prenosi slijepo okvire
sa segmenta na segment, već samo one čije je odredišno
računalo na drugom segmentu, te one s univerzalnom
(broadcast) adresom odredišta.
Funkciju filtriranja premosnik obavlja automatski,
primjenom samoučenja. Pri tome koristi dinamičku tablicu
adresa (SAT, Source Address Table). Premosnik razdvaja
domene sudara mreže Ethernet
Mrežni ureĎaji podatkovnog sloja Premosnici
Povezivanje segmenata upotrebom premosnika
Premosnici nalaze svoju primjenu u slučajevima kada je
potrebno povezati dva segmenta mreže koji su međusobno
znatno udaljeni.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Mrežni ureĎaji podatkovnog sloja
4.1.2.2 Prospojnici
Prospojnici (switch) su se razvili iz zvjezdišta slično kao
premosnici iz pojačala, tako da im je ugrađena funkcija
razdvajanja prometa i razdvajanja domena sudara.
1 2 3 4 5
Prospojnik (Switch)
Kod prospojnika stanice mogu slati istovremeno, npr 1
prema 5, i 2 prema 4. Prospojnik čita odredišnu adresu i
prospaja signal direktno na odredište bez slanja svim
drugim stanicama na mreži. U potreba prospojnika u
korijenu stabla omogućava povezivanje do 3 razine stabla.
Mrežni ureĎaji podatkovnog sloja Prospojnici
P - prospojnik
P Z - zvjezdište
Z Z
Domena Domena
sudara sudara
Domena
razašiljanja
Prospojena mreža Ethernet
Svaka grana stabla je zasebna domena sudara, na koju se
primjenjuje pravilo 5-4-3.
Mrežni ureĎaji podatkovnog sloja Prospojnici
Prospojnici koriste različite metode prospajanja:
spremi i proslijedi (store and forward)
pročitaj adresu pa proslijedi (cut-through),
pročitaj adresu pa proslijedi sve osim fragmenata
(fragment- free cut-through).
Svaki prospojnik u lokalnoj mreži trebao bi podržavati
standarde upravljanja mrežom SNMP (Simple Network
Management Protocol) i RMON (Remote monitoring).
Primjena ovih protokola u prospojnicima svodi se na
ugradnju programske podrške u prospojnik.
Mrežni ureĎaji podatkovnog sloja Prospojnici
Upotreba prospojnika i dvosmjerni prijenos potisnulo je
problem sudara okvira na marginu, ali ostaje problem
razašiljanja okvira. Prilikom razašiljanja okvira prospojnik
šalje okvir s univerzalnom adresom na sve priključke osim
na priključak po kojem je okvir primljen, čime se može
bitno smanjiti propusnost mreže. Nadalje, ako prilikom
prijema okvira prospojnik nema u tablici MAC adresa
odredišnu adresu, tada šalje takav okvir na sve priključke tj.
poplavljuje lokalnu mrežu.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Mrežni ureĎaji podatkovnog sloja
4.1.2.3 Virtualne lokalne mreže
Kako bi se otklonili negativni učinci razašiljanja i
poplavljivanja u upotrebu je uveden koncept virtualnih
lokalnih mreža.
Kod virtualnih lokalnih mreža, prospojniku se zadaju
priključci (segmenti) koji predstavljaju jednu virtualnu
lokalnu mrežu. Temelj za primjenu VLAN-ova predstavlja
preporuka IEEE 802.1Q "Virtual Bridged Local Area
Network".
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Mrežni ureĎaji podatkovnog sloja
Virtualne lokalne mreže
Mrežni ureĎaji podatkovnog sloja Virtualne lokalne mreže
Svakom VLAN-u unutar jednog cjelovitog LAN-a pridjeljen
je jedinstveni broj koji ga jednoznačno određuje.
Računala na raznim virtualnim mrežama mogu međusobno
komunicirati na višim razinama, posredstvom usmjernika.
VLAN 1 1 2 3 4 5 VLAN 2
P
Usmjernik
Međusobno povezivanje
VLAN-ova
Mrežni ureĎaji podatkovnog sloja Virtualne lokalne mreže
U slučaju da se VLAN-ovi kreiraju u lokalnoj mreži od većeg broja
prospojnika za prijenos okvira između dvije stanice koji su fizički
spojeni na različite prospojnike, se koristi tzv. označavanje VLAN-
ova (VLAN tagging). Označeni okviri se između dva prospojnika
prenose posebnim linkom koji se naziva glavni vod (trunk).
Usmjernik
VLAN 2
7
1 2 8
VLAN 1 glavni
P P
vod
3 4 5 6
VLAN 2 VLAN 1
Međusobno povezivanje VLAN-ova u lokalnoj mreži s
dva ili više prospojnika
Mrežni ureĎaji podatkovnog sloja Virtualne lokalne mreže
Pripadnost VLAN-u se određuje na temelju broja priključka
prospojnika, na temelju adresnog IP prefiksa, na osnovi MAC
adrese itd.
broj okteta
8 6 6 2 2 4
upravljačka
PREFIKS DA SA TPID ... PODACI FCS
informacija
1. oktet prioritet CRI VLAN ID
2. oktet VLAN ID
TPID - Tag Protocol ID
Struktura MAC okvira s oznakom VLAN-a
Prospojeni Ethernet s virtualnim lokalnim mrežama optimalno je
rješenje kod izgradnje lokalnih mreža na bazi strukturnog
kabliranja.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Mrežni ureĎaji mrežnog sloja
4.1.3 Mrežni ureĎaji mrežnog sloja-Usmjerivači
Za povezivanje lokalnih mreža često se koriste usmjerivači.
Usmjerivač predstavlja kraj lokalne mreže iza kojeg započinje
pristup mreži šireg područja (Wide Area Network – WAN) ili
druga lokalna mreža koja na mrežnom sloju predstavlja zasebnu
podmrežu. Usmjerivač ili usmjernik je mrežni uređaj koji
usmjerava podatkovne pakete na njihovom putu kroz računalnu
mrežu pri čemu se taj proces odvija na mrežnom sloju OSI
modela.
Osnovne operacije koje svaki usmjerivač mora obavljati su:
prosljeđivanje paketa iz jedne u drugu mrežu (forwarding), i
određivanje smjerova prijenosa paketa kroz mrežu (routing).
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Mrežni ureĎaji mrežnog sloja
Osnovni zadatak koji usmjerivači obavljaju je da za svaki
paket koji pristigne na neko od mrežnih sučelja na
usmjerivaču provjere odredišnu mrežnu adrese (npr. IP
adresu) upisanu u zaglavlje paketa, a zatim u svojoj tablici
usmjeravanja (routing table) pronađu gdje preusmjeriti taj
paket te ga onda proslijede na odgovarajuće sučelje.
Paralelno s procesom prosljeđivanja paketa, svaki usmjerivač
proračunava smjerove prijenosa paketa pomoću algoritama
usmjeravanja. Usmjerivači međusobno razmjenjuju
informaciju o smjerovima prijenosa koristeći pritom
usmjerivačke protokole.
Da bi olakšali traženje optimalnog smjera usmjerivači
održavaju tablice usmjeravanja. One sadrže niz
informacija potrebnih za usmjeravanje i odabir najboljeg
smjera.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Mrežni ureĎaji mrežnog sloja
Ako obje lokalne mreže koriste iste protokole drugog sloja, tada
usmjerivač djeluje isključivo na mrežnom sloju.
Protokolni složaj usmjerivača koji povezuje dva LAN-a
Ako se povezuju dva LAN-a koji koriste različite protokole sloja
podatkovnog linka, tada usmjerivač mora djelovati i na drugom sloju,
tj. mora obavljati i pretvorbu formata MAC okvira.
Povezivanje dvaju udaljenih LAN-ova pomoću usmjerivača
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Mrežni ureĎaji mrežnog sloja
4.1.4 Redundantne lokalne mreže
U početku razvoja Ethernet mreža nije bilo moguće uspostaviti
alternativne puteve prijenosa podataka kroz mrežu, jer je Ethernet
zahtijevao otvorenu sabirničku topologiju, a kreiranje alternativnog
puta bi značilo stvaranje zatvorenih petlji kojim bi podaci bez
prestanka kružili.
Da se izbjegne beskonačno prospajanje prometa kroz petlju, u
premosnike i prospojnike se ugrađuje algoritam izbjegavanja petlji,
tzv. STA (Spanning Tree Algorithm), algoritam razapinjućeg stabla
Prospojnik
Alternativni put Prospojnik
Realizacija
redundantne veze
Primarni put
Prospojnik Prospojnik
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Radne grupe
4.2 Radne grupe
Radna grupa je skup umreženih računala među kojima postoji
neki odnos. Za potrebe projektiranja mreže, radna grupa je dio
mreže koji stvara promet i doprinosi opterećenju i zagušenju mreže.
Pretpostavka je da većina prometa radne grupe ima odredište
unutar same grupe, dok samo manji dio prometa ide ka
odredištima koja su članovi drugih radnih grupa. Ako je ta
pretpostavka točna, što ovisi o ispravnom formiranju radnih grupa,
tada je optimalno podijeliti (segmentirati) mrežu prema radnim
grupama.
Segmentacija je proces podjele jedne domene sudara u više
manjih domena sudara. Kreiranjem manjih domena sudara
smanjuje se broj sudara na odgovarajućem segmentu LAN-a, čime
se omogućava veća iskoristivost pojasne širine. Uređaji koji rade
na drugoj razini OSI modela, kao što su premosnici i preklopnici
mogu se upotrebljavati za podjelu LAN-a u veći broj manjih
domena sudara.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Radne grupe
4.2.1 Kriteriji uspostave radnih grupa
Radne grupe možemo definirati prema:
kriterijima smještaja radnih stanica,
po organizacijskoj shemi poduzeća,
po zajedničkim poslovima i
na osnovu prioriteta.
Radne grupe Kriteriji uspostave radnih grupa
Po smještaju radnih stanica, radna grupa se sastoji od
računala koja su smještena u istom ili susjednim prostorima.
Po organizacijskoj shemi poduzeća, podjela na radne grupe
je moguća jer svako radno mjesto ima svoje specifične zadaće
prema opisu radnog mjesta. Te zadaće podrazumijevaju pristup
određenim dijelovima i vrstama podataka. Podjela na radne
grupe po organizacijskoj shemi poduzeća daje optimalne
rezultate po pitanju podjele mreže, pa predstavlja prirodni
kriterij definiranja radnih grupa.
Po zajedničkim poslovima, u radnu grupu svrstavaju se
radna mjesta na kojima se obavljaju slični poslovi iako pripadaju
različitim odjelima poduzeća.
Po prioritetu, radnu grupu čine radna mjesta podjednake
važnosti. Ovo je vrlo efikasan i fleksibilan kriterij koji omogućava
realizaciju vrlo pouzdane mreže za onu opremu čija je funkcija
vitalna za rad poduzeća.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Radne grupe
4.2.2 Organizacija radnih grupa
Radne grupe mogu biti povezane unutar jedne,
nepodijeljene mreže, ili mreža može biti podijeljena na
različite načine. Prije podjele mreže, treba voditi računa
o slijedećim iskustvenim spoznajama:
svaka lokacija koja u redovitim periodima stvara velike
količine podataka predstavlja veliko opterećenje za
čitavu mrežu ukoliko ona nije segmentirana,
kada dvije radne grupe koriste mrežu u različitim
vremenima, segmentiranje nije potrebno,
treba koristiti pravilo 80/20, po kojem 80% prometa
radne grupe treba zadržati unutar segmenta mreže, a
20% smije biti usmjereno prema drugim segmentima.
Radne grupe Organizacija radnih grupa
Optimalna organizacija radnih grupa određuje se
ocjenom radnih grupa po kriterijima:
broja sudionika,
prioriteta radne grupe i
unutrašnjeg prometa.
Ocjene po svim kriterijima se zbroje. Grupe koje imaju
najviše zbrojeve, kandidati su za posebne segmente mreže.
Po kriteriju broja sudionika, u prvom koraku formiramo
primarne radne grupe prema organizacijskoj strukturi
poduzeća. Usporedi se broj zaposlenika po odjelima i svaka
se radna grupa ocijeni brojem od 1 do 5.
Prioritet radne grupe je sljedeći kriterij za ocjenu grupe.
Grupa se ocjenjuje ovisno potrebnoj brzini mreže, vremenu
pristupa, pouzdanosti ili o kombinaciji svih faktora. U
usporedbi s ostalima, grupa se ocjenjuje ocjenom 1 do 3.
Radne grupe Organizacija radnih grupa
Unutrašnji promet je osnovni kriterij za segmentaciju
mreže. Obično je povezan s brojem sudionika grupe, ali je
također u znatnoj mjeri ovisan o poslovima radne grupe.
Unutrašnji promet ocjenjujemo ocjenom od 1 do 4.
Vanjski promet je dodatni kriterij, čija se ocjena
razmatra neovisno, u odnosu na sumu ostalih ocjena.
Ukoliko dvije radne grupe međusobno komuniciraju, ne
treba ih razdvajati velikim brojem čvorišta kako bi
kašnjenje i pouzdanost veze bili što bolji.
Radne grupe Organizacija radnih grupa
Radna grupa prodaja servis isporuka dokument
.
radnika 100 10 25 20
ocjena po broju 5 1 2 2
radnika
ocjena po prioritetu 2 3 1 1
ocjena po 4 3 1 2
unutrašnjem Primjer ocjena
prometu
radnih grupa
UKUPNO 9 7 4 5
ocjena po vanjskom 1 2 2 4
prometu
Optimalne topologije za primjer radnih grupa
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Optimalne topologije lokalnih mreža
4.3 Optimalne topologije lokalnih
mreža
Različite optimalne topologije lokalnih mreža mogu se
svrstati u male, srednje i velike mreže, sve brzine
10 Mb/s, te brze srednje i velike mreže, koje uključuju
100 Mb/s Ethernet.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Optimalne topologije lokalnih mreža
4.3.1 Mala mreža
Male mreže se grade za područje jednog kata ili svega
nekoliko prostorija.
P- Prospojnik
Z - Zvjezdište
FD P horizontalna mreža
10Mb/s
krisničko radno
područje
Z
Domena Domena
sudara sudara
Mala lokalna mreža
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Optimalne topologije lokalnih mreža
4.3.2 Srednje velika mreža
Mrežama srednje veličine smatramo one, kod kojih se
područje pokrivanja proteže na nekoliko katova, ali korisnički
promet je tako malen i zahtjevi za podjelom mreže su slabo
izraženi, da čitava mreža može funkcionirati kao jedna
domena razašiljanja.
BD P
vertikalna mreža
P- Prospojnik
Z - Zvjezdište horizontalna mreža
FD P FD P
10Mb/s
krisničko radno
područje
Z
Domena
Domena sudara
Domena
sudara sudara
Domena razašiljanja
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Optimalne topologije lokalnih mreža
4.3.3 Velika mreža
Velikom mrežom smatramo onu, koja pokriva područje
čitave zgrade, a korisnički promet i ostale neophodne
karakteristike zahtijevaju podjelu mreže na više virtualnih
lokalnih mreža.
BD P
vertikalna mreža
P- Prospojnik
horizontalna mreža
Z - Zvjezdište FD P FD P
10Mb/s
krisničko radno
područje
Z
VLAN2
Domena
VLAN1 razašiljanja
Domena
razašiljanja
Velika mreža
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Optimalne topologije lokalnih mreža
4.3.6 Brza velika mreža
Brza velike mreže karakterizirane su prijenosom brzine 100
Mb/s na vertikalnoj mreže i 10 Mb/s na horizontalnoj
instalaciji.
vertikalna mreža
BD P poslužnik
100Mb/s
P- Prospojnik
Z - Zvjezdište
horizontalna mreža
FD P FD P FD P
10Mb/s
krisničko radno
područje
Brza velika lokalna Z
mreža
VLAN2
VLAN1 Domena
Domena razašiljanja
razašiljanja
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Optimalne topologije lokalnih mreža
Optimalna topologija lokalnih mreža
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Optimalne topologije lokalnih mreža
Potpuna brza mreža gradi se kada postoji ozbiljan
razlog da se sva korisnička računala povezuju brzinom
100 Mb/s. Kod potpune brze mreže potrebno je voditi
računa da vrijedi pravilo 2-1-0, odnosno da je dozvoljeno
samo jedno zvjezdište i dva kanala.
Daleko je bolje koristiti kombiniranu mrežu, čija je
topologija identična brzoj velikoj mreži, ali u razdjelniku
kata imamo dio opreme koja radi na 10, a dio koja radi
na 100 Mb/s. Računala koja zahtijevaju brzi priključak
prespojimo na brzu opremu razdjelnika.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Optimalne topologije lokalnih mreža
4.3.7 Povezivanje udaljenih lokalnih mreža
Dvije udaljene lokalne mreže možemo povezati na fizičkoj,
podatkovnoj ili mrežnoj razini.
Na fizičkoj razini dvije mreže povezujemo pojačalima.
Između para pojačala može se koristiti neki komunikacijski
kanal (IRL, Inter Repeater Link).
IRL treba biti istog kapaciteta kao i mreža (10 Mb/s), a
maksimalna duljina mu je određena najvećim dozvoljenim
kašnjenjem od 2,57 µs i (uz pretpostavljeni faktor brzine
od oko 0,7) iznosi oko 540 m. Kod povezivanja dvaju mreža
na fizičkoj razini, one postaju jedna domena sudara. Vrijedi
pravilo 5-4-3.
Optimalne topologije lokalnih mreža Povezivanje udaljenih lokalnih mreža
Na podatkovnoj razini dvije mreže povezujemo
premosnicima. Ako između para premosnika koristimo
komunikacijski kanal, tada je moguće znatno povećati udaljenost,
što ovisi o karakteristikama (gušenju) kanala.
Povezivanje dviju lokalnih mreža na podatkovnoj razini
IRL može biti telefonski kanal (do 33,6 kB/s), ISDN (Digitalna
mreža integriranih usluga -Integrated Services Digital Network)
kanal (64 kb/s), parica s digitalnim modemom (do 2 Mb/s), bežična
lokalna mreža (3 ili 11 Mb/s) ili optički kabel (10 Mb/s ili više).
Optimalne topologije lokalnih mreža Povezivanje udaljenih lokalnih mreža
Na mrežnoj razini dvije mreže povezujemo
usmjernicima
LAN 1 Usmjernik LAN 2
Povezivanje lokalnih mreža upotrebom usmjernika
Dvije udaljene lokalne mreža povezuju se pomoću
usmjernika između kojih je uspostavljen WAN link od točke
do točke.
WAN link
LAN 1 Usmjernik1 Usmjernik2 LAN 2
Povezivanje dvaju udaljenih LAN-ova pomoću
usmjerivača
Optimalne topologije lokalnih mreža Povezivanje udaljenih lokalnih mreža
WAN kanali se kreću od komutiranih telefonskih mreža, do
digitalnih mreža velike brzine koje se iznajmljuju na bazi
mjesečnog zakupa.
Optimalne topologije lokalnih mreža Povezivanje udaljenih lokalnih mreža
Postoje različiti načini kako se mogu realizirati WAN veze. Oni se
razlikuju u tehnologiji, brzini i cijeni. U početku većina je krajnjih
korisnika pristupala javnoj telekomunikacijskoj mreži pomoću
telefonskih pretplatničkih linija upotrebom analognih modema
Takva je komunikacija bila spora i nepouzdana zbog čega su veliki broj
korporacijskih korisnika počeli upotrebljavati zakupljene kanale
(leased lines), koje su bili pouzdaniji. Brzina prijenosa zakupljenim
kanalima višestruko je povećana u odnosu na brzinu prijenosa
analognim modemima (od 128kbps do 2,048Mbps).
Optimalne topologije lokalnih mreža Povezivanje udaljenih lokalnih mreža
U slučaju povezivanja na digitalne linije potrebno je posjedovati
uređaj CSU/DSU. Međusobno povezivanje lokalnih mreža i danas
predstavlja jednu od najraširenijih primjena zakupljenih kanala.
Načelo povezivanja LAN-ova
pomoću usmjerivača i
zakupljenih kanala
Zakupljeni kanali zajedno s mrežnim uređajima CSU/DSU čine mrežu
širokog područja (WAN), koja može biti privatna (ako su zakupljeni
kanali i pripadajuća mrežna oprema u vlasništvu tvrtke koja je
ujedno i vlasnik usmjerivača i LAN-ova) ili javna (ako su zakupljeni
kanali zajedno s pripadnom mrežnom opremom u vlasništvu
operatora javne mreže).
Optimalne topologije lokalnih mreža Povezivanje udaljenih lokalnih mreža
Bitno poboljšanje u području mreža zakupljenih kanala unijela je
komutacija okvira. Komutacija okvira namijenjena je izgradnji
učinkovitih mreža koje omogućuju prijenos i komutiranje
korisničkih informacija. Komutaciju okvira, utemeljenu na
jednostavnom protokolu FR (Frame Relay), moguće je opisati kao
mrežu virtualnih zakupljenih kanala (virtual leased line). Svaki
fizički link prenosi višestruke logičke veze koje omogućuju
potpunu prospojenost na logičkom planu.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Optimalne topologije lokalnih mreža
4.3.8 Povezivanje lokalnih na javne mreže
Povezivanje lokalne mreže na javnu, najčešće Internet,
obavljamo na mrežnoj razini. Za tu svrhu najčešće u korijenu
stablaste topologije, instaliramo usmjernik (router), te ostale
neophodne uređaje (npr. mrežni poslužnik, DNS poslužnik,
WEB i FTP poslužnika, te E-MAIL poslužnika).
Povezivanje lokalne mreže na Internet
Optimalne topologije lokalnih mreža Povezivanje lokalnih na javne mreže
Linijski modem" je bilo koja odgovarajuća telekomunukacijska
oprema neophodna za prijenos podataka prema javnoj mreži. Na
raspolaganju su kanali manjih i većih kapaciteta koje iznajmljuju
telefonske kompanije. U klasičnoj PCM arhitekturi tu su 2,048 i
8,192 Mb/s primarni i sekundarni multipleks, a u ATM arhitekturi
155 i 625 Mb/s priključci. Za vrlo male mreže dovoljan je
povremeni modemski pristup preko komutiranog telefonskog
kanala. Ukoliko je potrebna stalna ali spora veza s Internetom,
koristi se modemski pristup preko zakupljene parice. Za stalnu
vezu srednje brzine optimalno je koristiti usmjernik manjeg
kapaciteta koji je integriran s prospojnikom ili zvjezdištem, a
često ima ugrađen modem.
Povećanjem brzine veze, koriste se sve snažniji usmjernici. Radi
se o vrlo velikim investicijama, pa je nužno odabrati optimalno
rješenje prema trenutnim i budućim zahtjevima korisnika mreže.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Izrada projektne dokumentacije
4.4 Izrada projektne dokumentacije
Nakon sagledavanja potreba korisnika, određivanja
radnih grupa, izbora optimalne topologije mreže, izbora
aktivne opreme (po fazama rasta mreže), te određivanja
približnih fizičkih pozicija priključnica i razdjelnika,
potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju. Nakon
usklađivanja s izvedenim stanjem, dokumentacija
postaje nezamjenjivo pomagalo u svakodnevnom
korištenju mreže, održavanju mreže, te kod proširenja
kapaciteta mreže.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Izrada projektne dokumentacije
4.4.1 Označavanje komponenti i dijelova
projekta strukturnog ožičenja
Standardom IEC 750 propisan je način označavanja
dijelova sustava strukturnog kabliranja. Sustav
označavanja je modularan i hijerarhijski, a odnosi se
na dijelove projekta (dokumente), instalacije
(prespojne naprave, kabele, priključne kutije) i na
aktivnu opremu u razdjelnicima.
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Izrada projektne dokumentacije
4.4.2 Sadržaj projektne dokumentacije
oznaka puna značenje
=L Opći dio
=L0 Tehnički opis
=L1 Glavna mreža kruga s razdjelnikom kruga
=L2 Glavna mreža zgrade s razdjelnikom zgrade
=L3 Horizontalna mreža s razdjelnicima kata
=L4 Oprema računalne mreže
Označavanje dijelova projekta
Izrada projektne dokumentacije Sadržaj projektne dokumentacije
oznaka puna značenje
-D Dokument u obliku crteža (Drowing)
-DCxx Plan polaganja kabela xx (Cabling)
-DPxx Plan razmještaj opreme xx (Positioning)
-DVxx Pregledni nacrt xx
-S Dokument u obliku teksta (String)
-SFxx Naslovna stranic xx (Frame)
-STxx Tehnički opis xx (Text)
-T Dokument u obliku tablice (Table)
-TCxx Tablica kabela xx (Cable)
-TDxx Popis dokumenata xx (Document)
-TIxx Tablica prespajanja xx (Inetrconnect)
-TExx Tablica prespajanja aktivne opreme (Equipment)
Označavanje dokumenata u projektu
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Izrada projektne dokumentacije
4.4.3 Opći dio projekta (L)
Opći dio sadrži:
Naslovnu stranicu (naziv projekta, naziv investitora,
naziv projektantske organizacije, oznaka revizije
projekta i datum dovršenja projekta).
Sadržaj dokumentacije (popis dokumenata ili
poglavlja i nacrta dokumentacije).
Projektni zadatak (ukratko opisuje što je bio
zadatak projektanta, te uvjete i propise koje propisuje
investitor.
Idejno rješenje (potanko definira zahtjeve
investitora kroz načelno rješenje umrežavanja).
Autore projekta
Izrada projektne dokumentacije Opći dio projekta
Mjere zaštite (popis propisa kojima se regulira
zaštita na radu i zaštita od požara za vrijeme
izvođenja i korištenja mreže. Mjere zaštite na radu
precizirane su Zakonom o građenju (NN 77/92) i
Zakonom o zaštiti na radu (NN 19/83, 17/91 i 46/92).
Mjere zaštite od požara izvode se prema Zakonu o
građenju (NN 77/92) i prema Zakonu o zaštiti od
požara (NN 1/91, 13/91 i 14/91).
Tehničke uvjete (za opremu i radove sadrži popis
karakteristika kojima treba udovoljavati izvedena
instalacija i ugrađena oprema).
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Izrada projektne dokumentacije
4.4.4 Tehnički opis (L0)
Tehnički opis sadrži:
Tekstualni dio (potanko opisuje rješenja korištena u projektu).
Popis normi (svi standarde kojima moraju udovoljavati dijelovi
mreže i način izvođenja).
Objašnjenje sustava označavanja
Način povezivanja kablova (definira se prema izabranom
standardu, npr. T568A ili T568B).
Način izvoĎenja instalacije (dio tehničkog opisa kod kojeg se
navode osnovne pretpostavke i tehnike postavljanja instalacije).
Način izvoĎenja uzemljenja (navodi se prema Zakonu o
građenju, i određuje jednu od tehnika prema situaciji na objektu).
Logička shema mreže (pojednostavljena sheme cjelokupnog
sustava, potrebna za jednostavnije razumijevanje nacrta).
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Izrada projektne dokumentacije
4.4.5 Projekt mreže kruga, zgrade i kata
(L1, L2 i L3)
Projekt mreže kruga, zgrade i kata sadrži nacrte, tablice i
sheme koji konkretno definiraju odgovarajući dio mreže.
Projekt sadrži:
Naslovnu stranicu i popis dokumenata.
Tablicu kablova (definira pojedine kablove i točke koje povezuje.
U tablici se navode duljine pojedinih vodova).
Tablicu spajanja (definira način spajanja pojedinih vodiča kabela).
Dispozicijski nacrt opreme (definira razmještaj opreme u prostoru, a
sastoji se od tlocrta dijela zgrade s ucrtanim pozicijama
telekomunikacijskih ormara i priključnica).
Logičku shemu polaganja kabela (slična je logičkoj shemi mreže, a
sadrži oznake pojedinih kabela).
Nacrt polaganja kabela (određuje trase u prostoru kojima se vode
kabeli mreže).
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Izrada projektne dokumentacije
4.4.6 Projekt opreme mreže (L4)
Naslovnu stranicu i popis dokumenata
Popis pasivne opreme (nazive, karakteristike i količine pojedinih
dijelova pasivne opreme).
Popis aktivne opreme (oznake, nazive, karakteristike i količine
pojedinih aktivnih uređaja mreže).
Dispozicijski nacrt pasivne opreme (nacrti (skice) pojedinih
elemenata pasivne opreme s rasporedom priključnica i njihovim
oznakama).
Dispozicijski nacrt aktivne opreme (nacrti (skice) pojedinih aktivnih
uređaja s rasporedom priključnica i njihovim oznakama).
Tablica spajanja aktivne opreme (način polaganja prespojnih
kablova između prespojnih panela i aktivnih uređaja).
Dispozicijski nacrt ormara (način montaže aktivne i pasivne opreme
u pojedine telekomunikacijske ormare).
Nacrt polaganja kanalica (staze kojima se polažu kabelske kanalice).
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Izrada projektne dokumentacije
4.4.7 Označavanje razdjelnika
oznaka puna skraćena značenje
=L1+x+y+CCzz =L1+CCzz ormar razdjelnika kruga broj zz na katu x pozicija y
=L2+x+y+MCzz =L2+MCzz ormar razdjelnika zgrade broj zz na katu x pozicija y
=L3+x+y+TCzz =L3+TCzz ormar razdjelnika kata broj zz na katu x pozicija y
Označavanje ormara
oznaka značenje
+TCx+Ay pozicija y u ormaru TCx lijevo
+TCx+By pozicija y u ormaru TCx sprijeda
+TCx+Cy pozicija y u ormaru TCx desno
Označavanje pozicija u ormaru
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Izrada projektne dokumentacije
4.4.8 Označavanje opreme
oznaka značenje
-Pxx prespojni panel xx (Panel) ili modul uređaja
+xxx-Xyy priključak yy u sobi xxx
-Exx aktivni uređaj xx (Equipment)
-Wxx kabel xx (Wire)
-TOxxxy priključnica y u sobi xxx
Označavanje opreme
PROJEKTIRANJE LOKALNIH MREŽA Izrada projektne dokumentacije
4.4.9 Primjeri označavanja
Vod Priključnica Prespojni panel m
-W101 +101-X01 -P1-X01 40
-W102 +101-X02 -P1-X02 35
Tablica kabela s tablicom spajanja
Oznaka puna skraćena Opis količ.
+TC1 TC1 Ormar razdjelnika mreže tip …. 1 kom
+TC1+B1-E1 -E1 Zvjezdište E1 smješteno u prvom redu ormara sprijeda, tip 1 kom
+TC1+B3-P1 -P1 …..
Prespojni panel P1 CAT 5 smješten u trećem redu tip ….. 1 kom
Kabel UTP CAT5 tip … 75 m
Utična kutija tip … 2 kom
Utični modul CAT 5 tip … 2 kom
Popis opreme
Izrada projektne dokumentacije Primjeri označavanja
Oznaka puna Oznaka skraćena Napomena
+101-X01 101X01 soba 101 jug
+101-X02 101X02 soba 101 sjever
Popis priključnica
X01 X02 X03 X04 X05 X06 X07 X08 X09 X10 X11 X12 X13 X14 X15 X16
Dispozicijski nacrt opreme
1 -E1 Priključak 1 Priključak 2 Napomena
2 prazno -E1-X01 -P1-X01 prema +101-X01
3 -P1
-E1-X02 -P1-X02 prema +101-X02
4 prazno
Dispozicijski nacrt ormara Tablica spajanja opreme
