Rebista Mensal Espesial Ba Juventude
Edisaun No.004 - Outubru- 2006
Timor oan mos bele eduka malu
Laiha Paz no Establidade Dezempregu Aumenta!!!
Maske susar foinsa’e sira buka atu aprende nafatin
Houri Otas Houri Wain Foinsa’e Hadomi Nain, Hakribi Violensia, Hametin Unidade no Paz
2
Editorial
Loron diak ba Jornal Lian Foinsae, nebe bele fo boleia mai hau atu hato mensajen ruma, Obrigadu uluk nanain sekarik bele. Hai foinsae Timor oan sira hotu, Maromak horik ho ita. Hodi Nai Maromak nia naran, hau husu atu ita hamutuk ona ba no fo perdua ba malu hodi hapara ona krize ida ne’e. Se, ita tuda malu bebeik, ne’e katak ita lakohi atu fo perdua ba malu. Hodi Nai Jesus nia naran hau husu, mai ita haka’as a’an atu haluha tiha ita nia masa lalu ka pasadu hodi fo perdua ba malu no simu malu fila fali nudar maun ho alin hodi hamutuk hari’i ita nia futuru no ita nia nasaun nia futuru nebe kmanek. Se, ita uja oportunidade sira ne’e atu tuda malu, diak liu mai ita hakmatek hodi buka aumenta ita nia kapasidade, aprende komputador, aprende lingua oi-oin, aprende teknolojia, tuir treinu no buat seluktan nebe bele hadiak ita nia moris iha futuru. Doben foinsae sira hotu, perdua malu no simu malu tenki sai husi ita ida-idak nia fuan, ida-idak nia laran no ida-idak nia hanoin. Katak HAU hakarak perdua, HAU hakarak haluha buat nebe liu ona no HAU hakarak simu malu no mos HAU hakarak hamutuk hodi hari’i fali moris foun ida no futuru foun ida. Ita foinsae sira tenki barani atu hadia buat nebe maka a’at ona atu sai fali diak. Tamba nasaun nia futuru iha duni ita ida-idak nia kaba’as, laos iha ita nia Nai Ulun sira nebe oras ne’e dadaun kaer governu ida ne’e. Maibe ita mos lalika dun bebeik Nai Ulun ida ne’e ka ida neba maka halo maka situasaun sai krize hanesan ne’e. Diak liu ita reza ba sira atu iha nafatin esperansa no hanoin diak atu hamutuk hodi rezolve krize ida ne’e. Fiar katak Jesus iha ita ida-idak nia fuan, krize ne’e sei hotu iha tempu badak. Maromak nia paz no hakmatek horik ho ita, amen. Obrigado wain ba jornal lian foinsae, sekarik ita boot sira konsidera atu publika atan-hau nia mensajen simples ida ne’e iha ita boot sira nia jornal. Ba maluk doben sira hotu nebe husik hela sira nia uma tamba krize ida ne’e liu-liu ba maluk juventude sira hotu TIMOR nia oan. Labele iha tan liafuan “lorosae-loromonu” iha ita nia ibun tamba Timor ida deit. Joven... Jesus iha o nia fuan! perdua malu ba no simu malu ba, agora kedas. Viva Jesus, viva Timor. Husi Paulo Justino Mendonca, hela fatin iha Centro de Unidade Kaikoli, Dili. Kritika no sujestoes ruma, bele hato mai hau-ata ho telemovel 7320636. Obrigadu ba imi nia laran luak.
Surat husi Le´e Nain Kultura Hametin Unidade Nasional
Sanggar Beran Rai Timor ho diresaun Taibessi organiza eventu cultural ida, ho nia objektivu atu hametin unidade nasional. “Relasiona ho krize nebe akontese iha rai-laran ami iha inisiativa, hakarak hakoak fali populasaun tomak husi Distritu 13 nebe fahe malu tiha iha krize ne’e nia laran”, hateten Crisgenio Roberto Alarico Marques nebe hanesan Secretariu Sanggar Beran Rai Timor. Grupu sira nebe partisipa iha eventu ida ne’e reprezenta husi Distritu 13, grupu sira ne’e balun partisipa lori grupu nian naran no balun lori Distritu no aldeia nia naran, tenik Marques. Eventu ida ne’e halao hetan apoiu boot husi governu Timor-Leste, liu husi nia Ministeriu Trabailu Reinsersaun Komunitaria (MTRK) no mos ONG sira, nebe fo apoiu materiais nebe sira presiza. Apoiu husi MTRK ho total osan USD rihun 20, esplika Marquea liu tan. Preparasaun ba eventu ida ne’e, durante fulan ida nia laran, nebe ami buka komisaun atu organiza. Alein de ne’e, ami koordena hamutuk ho MTRK no halo proposta ba ONG, embaixador no mos liu husi fa’an konvite atu nune’e bele aumenta ami nia orsamentu, hatan Marques. Crisgenio garante katak kuaze 90 to’o 95 porsentu eventu ne’e bele lao ho diak, depois de eventu ne’e ba oin ami iha ona planu ba tempu naruk nian, nudar sanggar ida klaru tenki iha duni nia planu ida, buat sira ne’e hotu sei hare mos ba orsamentu nebe sira iha no sei buka tan apoiu husi ONG no governu, afirma Marques. Eventu ida ne’e halao loron ida deit no partisipantes sira nebe mai tuir, ami sei intrega fali ba sira nia Distritu ida-idak, argumenta Marques. (Marlia)
Hai, leitores lian foinsae tomak maka ami hadomi, kleur ona maka ita la-hasoru malu, ami hein katak leitores sira hotu nia saude sei diak nafatin hanesan bai-bain. Lian foinsae maka sente moras ituan iha fulan kotuk tamba inus metin ho mear, karik tamba rai-rahun maka barak liu iha kapital Dili. Maluk leitores hotu, ita hatene katak situasaun oras ne’e dadaun ladun diak no halo ita laran la-metin, ema barak maka tauk ho rezultadu investigasaun komisaun internasional nebe fo sai ona nia relatoriu ba PN iha loron 17-10-06, ema barak hein ho laran taridu maibe realidade hatudu ona katak ema hotu iha ona konsiensia atu simu no la-halo tan problema, ida ne’e hatudu katak ema Timor oan ne’e sei iha “Domin no Sentimentu hanesan ema”, maske ema barak hateten katak Timor oan ne’e laiha ona Domin no Sentimentu hanesan ema. Foinsae laran metin nafatin ba maluk leitores sira tomak tamba foinsae imi nian, ami nian no ita hotu nian, rezultadu saida deit maka sai, ba foinsae laiha problema ida, naran katak buat hotu bele lao diak ba nafatin. Foinsae mos haksolok tebes tamba oras ne’e dadaun maluk leitores sira le’e no kaer hela foinsae iha liman, foinsae mos la-haluha atu husu deskulpa barak ba maluk leitores sira tamba foinsae falta tiha iha fulan kotuk tamba iha mudansa tekniku ituan konaba pajina no mudansa ba foinsae nia edifisiu. Ami hein katak maluk leitores tomak bele komprende ho ami nia situasaun. Buat ida maka hadia tan iha edisaun ida ne’e maka foinsae oras ne’e dadaun aumenta ona ba pajina 12 no ami mos aumenta tan rubrika balun hanesan, “feto” atu halo rame liutan foinsae nia informasaun ba maluk sira. Atu hadia mos kualidade notisias no kobre informasaun husi distritu hotu maka iha fulan Novembru 2006, lian foinsae sei halao treinamentu ida ba nia korespondente sira husi distritu hotu, treinamentu ida ne’e sei halao iha Dare, iha loron 6-8 Novembru 2006. Ho ida ne’e, ita hotu hein katak iha edisaun hirak tuir mai ne’e bele ona kobre notisias husi distritu hotu liu husi sira nia korespondente idak-idak. Ba edisaun dala hat ne’e, ami koko atu foti problema dezempregu nebe sai hanesan prekupasaun boot ba governu no ita hotu. Ita hotu hatene katak ohin loron ema barak maka laiha serbisu maibe tamba saida maka sira laiha serbisu? Oinsa politika governu nian konaba dezempregu iha Timor-Leste? Saida maka governu halo ona atu fo serbisu ba foinsae sira iha Timor-Leste?. Atu hatene diak liu, maluk sira bele le’e deit iha pajina hirak tuir mai ne’e. Iha edisaun ida ne’e, maluk sira mos bele le’e konaba sentru treinamentu sira nebe iha ona iha Dili no programa saida deit maka sira fo iha sentru treinamentu sira ne’e, iha pajina 3-4. Maluk sira mos bele akompaina dadalia ho Ministru Arsenio Bano iha pajina 5. Konaba desportu, maluk sir abele le’e iha pajina 6. Konaba feto sira nia politika, bele le’e iha pajina 6 no seluk-seluktan.(***)
Timor Aid Harii kapasidade organizasaun juventude
TimorAid, nudar ONG lokal ida nebe tuir nia misaun no vizaun maka hanesan; atu buka oinsa Hamosu Justisa no Dame. Husi programa nebe maka Timor Aid refere liu-liu ba Juventude maka hanesan Edukasaun Sivika ba Foinsa’e, hodi buka partisipasaun aktivu Foinsa’e Timor Oan sira iha prosesu dezenvolvimentu Nasaun Demokratiku Timor-Leste. No Mos atu tulun hodi harii estado no administrasaun ida nebe efektivu iha prosesu atu hola desizaun ruma iha nivel lokal. Oras ne’e daudaun dezenvolvimentu Timor-Leste hanesan nasaun independente atu kria kontinuasaun naruk ba futuru oin mai. Aktividade nebe maka Programa Edukasaun Sivika halao ba Foinsa’e maka fokus liu ba fo formasaun no tulun organizasaun juventude nebe iha ona, hodi implementa programa Edukasaun Sivika iha nivel distritu nebe sai nudar pontus importante nebe prioriedade liu ba juventude sira. Harii kapasidade organizasaun juventude no organiza oportunidade hodi loke rede servisu no hodi aprende servisu iha servisu fatin (estagiu) ba jovens, atu nune’e juventude ho ukun-nain sira iha governu nian no ONG sira, bele iha komprensaun ida nebe diak liu, no mos prioriedade ida-idak nian kbi’it no responsabilidade sira nian atu atende pontus nebe esensial ba juventude. Programa edukasaun sivika ba foinsa’e sira kobre distritu 6 (neen) hanesan: 1. Ambeno (Oecusse), 2. Bobonaro (Maliana), 3. Covalima (Suai), 4. Liquica, 5. Manatuto no 6. Manufahi (Same). Programa ida ne’e sei lao tuir programa pilotu, nebe sei tama uluk iha distrituAmbeno no Same. TimorAid mos halao ona formasaun atu hakberan foinsa’e sira nia kbi’it hanesan: Lideransa, Demokrasia, Direitus Humanus, Konstituisaun, Negosiasaun, Office Campign, Advocacy, Management, Financas, Media (RTTL), Teatro, Conflict Resolution, Group Facilitation no Public Speaking. Oras ne’e dadauk formasaun nebe refere ba Juventude sira iha distritu Liquica no Suai sei kontinua hela, Formasaun hirak ne’e hotu wainhira juventude sira hetan tiha sira sei hatutan no haberan liu tan ba jovens maluk sira iha sub distrito, suco no organizasaun seluk. Programa Edukasaun Sivika ba Foinsa’e ne’e hetan apoiu husi Mercy Corps Scotland no periodu programa ne’e hahu tiha ona husi tinan Abril 2004 to’o Marco 2008.
Harii Husi : LED Project ( projetu hasae kapasidade lideransa atu dezenvolve ekonomia ) 20 Juinu 2006 Departementu Editorial: Direitor : Jose Neves Xefi-Editor : Sancho C Goncalves Editor : Jose Pompeia Lay-out : Macho Pinto Reporter : Joao Barreto, Marlia Celina Korespondentes : Konseliu Juventude Sira Kontributor : Rui Hanjam, Fernando C Araujo, Joao Chai Departementu Negosiu : Financas : Francelina Ximenes Sirkulasaun : Funsionarius iha distritus Printing : Silvia Printing Ministeriu Edukasaun no Kultura Vila Verde Dili Timor-Leste Telefone : +670 390 3339645 ka 7249774, 7236095 Email :lian.foinsae@yahoo.com
Suporta husi Banku Mundial.
Banku Mundial la-responsabliza ba kontiudu nebe publika iha jornal ida ne’e
3
Housi Foin Sa’e
Amo Trans: “Muda Sistema Edukasaun Ultrapasadu”
Problema dezempregu ka kampu servisu maka agora sai hanesan problema nasional nebe governu TimorLeste infrenta. Tamba ne’e, oinsa atu responde kestaun ne’e, governu tenki muda sistema edukasaun iha nivel sekundaria nebe ultrapasadu ona, lia hirak ne’e hato husi Amo Trans nebe nudar direitor CTDB Comoro. “Governu tenki loke eskola vokasional atu nune’e finalista sira bele hetan servisu lalais. Tamba tinan-tinan Timor-oan nebe hotu eskola sekundaria mais ka menus ema 8.000-15.000, mais atu hetan servisu susar teb-tebes, ema nain 500 deit mos susar hetan servisu tamba laiha kampu trabailu. Tamba governu maka halo sistema edukasaun nebe kria dezempregu. Exemplu hanesan agora, foinsa’e barak maka baku malu iha Kapital Dili”, nudar Direitor Dom Bosco Vocasional Training Center, Trans Antonio Pinto argumenta ba Lian Foinsa’e iha Dom Bosco Comoro, Kinta (5/10). Tamba ne’e, Amo Trans hatutan, CTDB ninia objetivu maka oinsa fo treinamentu espesifiku ba foinsa’e nebe ladun iha skiil (kaapasidade) atu nune’e sira bele hetan servisu ka halo negosiu ruma hafoin tuir treinamentu hanesan karpinteiru, automotif, eletrisidade, Soldazen, Alfaiate no komputador. “Pelumenus hafoin tuir treinamentu, kompainia balun bele fo servisu ba finalista husi Dom Bosco. Ka labele hetan servisu tamba laiha kapital, sira bele halo kreditu osan iha banku hodi bele loke rasik servisu, ka bele mos Exporta traibailador ba rai liur hanesan Irlandia, Inglatera no Koreia,” Amo Trans esplika. Amo Trans informa katak, “CTDB nia programa treinamentu maka hanesan Eletrisidade, Soldazen, Automotif no Karpintaria, no uluk iha formasaun Alfaiate no kompiuter. Maibe formasaun rua ne’e ami taka tiha, mais tinan 2006 atu loke fali kursu komputador no alfaiate, ami sei hanoin, tamba lakohi suku hena daun sona liman.
Ami sei entrega alfaiate ba feto sira”. Maske foin hahu dirije CTDB iha fulan Agustu 2006, maibe Amo Trans lembra katak to’o agora foinsa’e barak maka hetan servisu hafoin tuir formasaun iha CTDB. “Hau bele temi liu ona ema nain 500 maka hetan ona servisu, hafoin tuir treina iha tempu ukun a’an,” tenik Amo Trans. Reforsa Amo Trans ne’e, Instruktor Automotif CTDB, Osvaldo da Silva hateten, “Tebes, kompainia barak iha Dili maka uza eks alunus CTDB tamba sira nia matenek”. Osvaldo hatutan, alunus nebe tuir treinamentu iha CTDB fahe ba grupu rua, maka grupu ida hela iha liur (uma rasik), ne’e fulan ida selu $5, no ida fali hela iha asrama selu $10/fulan. Programa treinamentu, Osvaldo haktuir maka kursu teoria no pratika. Programa treinamentu ne’e validu hotu iha seksaun Eletrisidade, Automotif, Karpinteria no Soldadura. Mesmu kualidade CTDB nebe diak no kompania barak maka uza, maibe atu tama tuir treinamentu fasil tamba ninia kriteria ladun barak Pur exemplu, treinamentu iha area soldazen, Amo Trans haktuir simu foinsa’e nebe lahatene hakerek no le’e. “Uluk iha membrus veteranus Falintil nebe lahatene hakerek no le’e, mai tuir treina. Maibe difisil tamba la-hatene hakerek no le’e, entaun sira lakon oportunidade teoria,” nia lembra. Mesmu eduka foinsa’e Timor oan barak ona, maibe Amo Trans rekoinese katak CTDB hetan obstaklu barak hanesan laiha orsamentu para hodi hadia ekipamentus. “Eskola karun liu iha mundu ne’e maka Dom Bosco, tamba pressu ekipamentu (makina) karun (ida US$10.000-US $20.000). Tamba ne’e, governu la-loke eskola tekniku,” Trans esplika hodi fo exemplu, “Eskola Politeknik Hera ninia ekipamentu ema lelaun hotu. Japaun maka suporta sasan karun ne’e”. Amu Trans hateten, to’o agora laiha subsidiu orsamentu permanente
husi governu ba CTDB hodi mantein ekipamentus. Amo esperansa, wainhira iha subsidiu, maka CTDB sei loke treinamentu ba ema barak, atu nune’e ema bele hetan moris diak (kehidupan layak). “Importante laos maka simu diploma depois basa liman, maibe oinsa finalista CTDB bele hetan servisu no moris diak.” Nia kompara orsamentu operasional ba alunus nebe tuir treina iha CTDB no Centru Nasional Empregu Formasaun Profesional (CNEFP) iha diferensia. “Iha CNEFP, ema ida simu $1.50/loron, maibe iha CTDB, ami husu $5/fulan mos susar tebes. Bele dehan ami fo formasaun gratuitu,” Trans esplika. Amo halerik katak ate fos nebe fo han alunus sira mos tenki husu ba Arlington, Estadu Unidus Amerika. Maibe wainhira fos ne’e to’o iha Portu Dili, husu tan fali taxa, $1.800/container. Lolos sasan husi doadores tenki livre husi taxa,” Amo Trans lembra. Obstaklu seluk maka rekursu umanus nebe menus. Mesmu nune’e, Trans hatutan, CTDB kontinua atende foinsa’e Timor oan nebe hakarak aumenta skiil hodi hadia moris diak. (jobar)
Helder: “Timor Oan Bele Eduka Malu”
(CNEFP)-Tibar, Helder Encarnacao ba jornal Foinsa’e iha Tibar, Segunda (9/ 11). Bazeia ba prinsipiu formasaun nebe professional, Helder Encarnacao hatutan CNEFP fo formasaun ba foinsa’e Timor-oan nebe dezempregadu iha rai laran tomak. Tamba ne’e, CNEFP nia kontribuisaun ba dezenvolvimentu empregu nasional maka oinsa fo formasaun ba foinsa’e Timor-oan iha area konstruksaun sivil, karpinteiru, pedreiru, eletrisista, kanalizador. “Alein de fo formasaun ba jovens, ami hamutuk ho Ministerio Trabailu no Reinserasaun Komunitariu halo kontaktu ho emprezariu barak para bele fo servisu ba finalista Timor oan husi CNEFP,” Helder esplika. Programa nebe fo ba alunus, Helder hatutan maka kursu sobre eletrisistas, karpinteiru, pedreiru, kanalizador no kontruksaun sivil. Alunus sira tenki tuir programa kursu to’o kompleta. “Maibe, ba alunus nebe ladun hetan valor diak iha tempu kursu (fulan 6), entaun sira labele pasa. Ami so fo diploma no ekipamentu ba alunus nebe hetan valor diak,” Helder haktuir. Nia informa katak, kandidatu nebe atu tama ba CNEFP mos laos fasil tamba tenki liu husi testu. Pur exemplu, iha tinan 2005, iha kandidatu 1000 resin maka rezista iha Ministerio Trabailu no Reinserasaun Komunitariu, maibe nain
Mesmu Timor-Leste foin maka Ukun a’an tinan 4 (2002-2006), maibe realidade foinsa’e barak maka hetan edukasaun non-formal nebe halo sira sai ema professional iha area kampu trabailu nian. Maibe, realidade iha nasaun foun ne’e hasoru problema dezempregu nebe barak no ikus mai halo foinsa’e rihun ba rihun la-sente satisfeitu. No ikus mai mosu tan krize politik militar nebe agora seidauk iha solusaun. Maske nune’e, iha parte edukasaun non-formal, ema estranjeiru fiar katak ema Timor-oan bele eduka malu ho diak. “Ami sempre eduka ema Timor-oan ho responsabilidade no professional,” Director Adjuntu Centru Nasional de Empregu e Formacao Profissional
80 deit maka manan testu. “Tamba kada seksaun simu deit alunus nain 16. Alunus limitadu tamba institutu presiza prepara ekipamentu nebe kompletu mais karun, klaru ke depende ba kapasidade finanseiru,” Helder argumenta. Ba alunus nebe tuir formasaun, Helder informa kada loron sira hetan subsidiu osan $1.50. “Maibe, so ba alunus nebe badinas no disiplina tama kursu tuir orariu kursu deit maka bele hetan US$ 1.50/loron. Ba alunus nebe la-kumpri regras kursu entaun tenki koa sira nia osan subsidiu,” nia hatutan. Alenin de osan, alunus sira mos simu ekipamentus servisu tuir departamentu (karpinteiru, eletrisista, konstrusaun sivil, pedreiru, no
4
Ba Foin Sa’e
responsabilidade ba ema Timor oan nebe presiza servisu,” Helder protesta emprezariu nebe kaer projetu governu nian. Nia hatutan, fo servisu ba Timor oan laos so kahur masa no foti bloku deit. Afinal servisu hanesan ne’e ema Timor oan iha espesialidade barak. Alende ne’e, Helder apela ba foinsa’e sira hodi labele moe atu servisu nudar pedriru ka karpinteiru. “Ita labele sente moe, mais tenki urguilu sai pedreiru diak iha sosiedade. Tamba wainhira laiha pedreiru ita uma laiha mesmu osan barak,” Helder esperansa. Tuir Foinsa’e nia observasaun iha area Centro Nacional Emprego Formacao Professional Tibar, iha alunus barak maka tuir hela kursu. Entre alunus iha departamentu lima iha CNEFP Tibar iha mos alunus feto. Ba formasaun tinan 2006 iha alunus feto sia (9), maibe tamba situasaun krize politik nebe la-garantia seguransa, entaun to’o agora so nain rua (2) deit. Maske minoria iha kursu laran, mais feto foinsa’e sira la-sente minder. Ana Casameiro Meta (21) nebe tuir kursu karpinteiru ba Foinsa’e hateten, “Hau tuir kursu karpinteiru tamba hakarak sai karpinteira diak iha sosiedade laran.” Ana akaba eskola sekundaria Kristal iha tinan 2003. Nuentantu Thomas Fransisco nebe hahu tuir kursu no agora sai staf permanente enkaregador CNEFP iha Tibar. Esperiensia hanesan mos Joaquim Pereira (25). “Hau hahu servisu nudar alunus no agora sai empregadu no mestre ba Timor oan seluk. Ema Timor oan bele eduka malu wainhira iha kapasidade no ekipamentu,” tenik Joaquim ho urguilu. Alende ne’e, Sergio Barreto (27) nudar formador Unidade Produsaun Demonstrasaun Agrikula hateten, hahu tinan 2007, nia sei implementa programa agrikula ba alunus foun sira. (jobar) nebe iha oras ne’e dadaun governu mos iha difikuldade atu hetan investimentu husi rai liur no mos rai laran, ida ne’e nia impaktu maka kriasaun empregu liu husi empreza sira menus teb-tebes. Oras ne’e MTRK servisu hamutuk ho organizasaun internasional trabailu halo projetu servi nasaun, projetu ne’e hanesan projetu nebe iha kurta durasaun, projetu ne’e fo posibilidade ba juventude sira atu involve iha aktividade hirak ne’e para depois bele iha rendementu ruma. Programa seluk nebe governu iha maka prepara sentru formasaun, husi fatin ne’e joven sira bele hetan skill nebe antes ne’e sira la-hetan, ho ida ne’e sira bele ba servisu iha empreza sira tuir skill nebe iha ka bele hari’i empreza ka negosiu kiik tuir skill nebe hetan husi fatin formasaun. Alien de ne’e ministeriu mos prepara programa ruma hanesan formasaun emprezarial ba sira para depois sira bele iha ideas atu hari’i no halao negosiu, aktividade hotu nebe iha relasaun ho servisu ne’e hanesan esforsu nebe governu halo para fo oportunidade ba joven sira atu involve. Direitor ne’e hatutan, sentru formasaun nebe registu iha Ministeriu kuaze 45, governu rasik iha sentru formasaun 2 hanesan Centro F o r m a s a u n Ti b a r no Centro Formasaun SENAI nebe kopera hamutuk ho Ministeriu Trabailu Portugal, Sentru SENAI hanesan mos parte nebe iha kooperasaun entre Ministeriu Edukasaun Timor no Brazileira. Formasaun nebe prepara iha sentru formasaun maka hanesan iha Tibar fokus liu ba area konstruksaun hanesan karpintaria, kanalizasaun, pedreiru no eletricidade. Iha sentru SENAI formasaun nebe iha hanesan konstruksaun sivil, planifikasaun, kustura, informatika alien de ne’e iha mos area konstruksaun hanesan iha Tibar. Iha fatin seluk hanesan Sentru Formasaun Dom Bosco iha area otomotif, kanalizasaun, eletrisidade no buat sira seluk, nune’e mos iha s e n t r u f o r m a s a u n E a s t Ti m o r Development Agency (ETDA) nebe fo formasaun iha area akuntabilidade, administrasaun no gestaun. Jose Maria hatutan, tinan-tinan kuaze mil joven maka partisipa iha formasaun sira ne’e no kompleta sira nia formasaun, “ami mos iha programa aprendijajen professional katak ema nebe tuir ona formasaun husi sentru iha posibilidade atu aprende iha servisu fatin ba iha empreza sira ka magang atu nune’e sira rasik bele aprende. Ema nebe tuir formasaun iha sentru SENAI oras ne’e kuaze ema nain 150 maka tuir formasaun ka magang iha I-one service, Solomon Brothers no Community Housing sira utiliza joven nebe tuir formasaun no sira nebe aprendijajen. Dom Bosco nia formadu hamutuk 20 maka magang iha EDTL, programa ne’e nia intensaun atu halo formadu sira nebe sai husi sentru formasaun bele kuinese diak servisu nebe sira halo no mos ba emprezariu sira atu kuinese kualidade formasaun iha sentru formasaun nebe iha. Diresaun Empregu nia funsaun maka halo registu ba ema nebe buka servisu no halo mediasaun ba ema nebe buka servisu no ema nebe hakarak fo servisu, halo akonsiliamentu no artikulasaun ba maluk nebe buka formasaun ho sentru formasaun nebe oferese formasaun, akonsiliamentu ne’e bazeia ba merkadu trabailu nebe iha. Ema nebe buka servisu bele hetan atendementu iha diresaun Empregu, sira mai lori bilhete identidade halo registu no sira hetan kartaun evidensial husi Diresaun Empregu. Bainhira iha empreza ruma maka hakarak oferese servisu ba ema ka buka ema tuir kualidade nebe sira hakarak entaun ami hare iha baze de dadus no bolu ema nebe tuir kriteria nebe emprezariu hakarak. Jose Maria sublinha liu tan, relasiona ho krize nebe akontese fulan hirak liu ba halo diresaun empregu lahalao servisu hanesan bai-bain maibe komesa husi fulan Agostu komesa halao registu ba ema sira nebe buka empregu no tuir formasaun no halo mediasaun ba ema sira nebe hakarak fo servisu. (Marlia Celina)
kanalizador). Ekipamentu hirak ne’e nudar baziku (modal) ida ba finalista sira hodi bele hetan empregu ka loke negosiu ruma. Razaun subsidiu ne’e, tuir Helder katak hodi tulun alunus sira ninia presiza, entre alunus sira, balun jovens solteiru no balun jovens kaben nain. Tamba ne’e presiza suporta orsamentu. No orsamentu ba projetu CNEFP iha Tibar, Helder informa katak totalmente mai husi IFP Portugal. “Maibe hahu fulan Juinu 2006, CNEFP hetan suporta husi governu Timor-Leste, liu husi Ministeriu Trabailhu Reinserasaun e Komunitariu,” tenik Helder. Maibe, ba alunus nebe la-pasa ka la-liu husi kursu, tuir Helder pasiensia sira tenki entrega fila fali ekipamentu nebe sira simu hodi halo pratika durante tuir kursu. No ba eis alunus nebe la-pasa iha kursu mos labele hetan oportunidade hodi tuir tan kursu. Tamba jovens barak maka kompetisia maka’as atu tama kursu iha CNEFP. CNEFP nebe hahu programa formasaun 2001, tuir Helder to’o agora konsege hasai ona alunus Timor oan besik nain 400 nebe hetan ona servisu. Maske fo formasaun ba alunus ho orsamentu barak no kompletu ho ekipamentus, maibe tuir Helder hasoru nafatin obstaklu. “Obstaklu boot liu maka emprezariu sira la-fo oportunidade ba finalista CNEFP. Seluk maka alunus finalista la-ba rezistu iha divizaun empregu iha MTRK hodi hetan oportunidade servisu. Entaun wainhira emprezariu presiza buka ema professional hodi servisu, divizaun empregu susar atu kontaktu ema professional,” Helder esplika. Oinsa atu resolve problema dezempregu iha Timor-Leste, tuir Helder governu tenki implementa politik diak ida atu nune’e investidores estranjeiru bele tama no kaer empregadu ho aranja servisu ba foinsa’e Timor oan. No governu nia obrigasaun laos kaer empregadu. Helder rekuinese katak mesmu CNEFP no CTDB treina ona Timor oan profesional barak iha area konstruksaun sivil, maibe realidade kompainia barak maka la-uza, mais kompainia uza fali ema estranjeiru. “Hau kompriende emprezariu sira nia hakarak presiza ema servisu lalais no iha kuinesementu konaba konstruksaun sivil, maibe nudar emprezariu nebe kaer projetu boot tenki iha mos
Jose Maria: Estudante Barak Remata Eskola No Buka Servisu
Adjuntu Director Diresaun Nasional Servisu Empregu no Formasaun Profesional Ministeriu Trabailu no Reisersaun Komunitariu (MTRK) Jose Maria da Costa Soares hateten, tinan-tinan estudante barak maka remata sira nia eskola no tama iha tinan buka servisu, sira nebe iha posibilidade, kontinua ba iha universidade maibe sira nebe laiha posibilidade sira tenki buka servisu ho ida ne’e ita bele dehan katak numeru dezempregu tinan ba tinan iha aumenta tamba estudante nebe remata eskola sekundaria kuaze 5 mil kada tinan. Adjuntu ne’e hatutan, realidade
5
Dada Lia
Dezempregu, katak laiha servisu
Problema dezempregu sai hanesan preokupasaun boot ba ema hotuhotu, liu-liu governu, tinan-tinan numeru dezempregu sempre iha aumenta tamba estudante barak maka remata sira nia eskola no tama ba iha tinan buka servisu nian maibe kapasidade nebe sira iha minim liu ho ida ne’e sira labele hetan kedas servisu, responde konaba problema dezempregu iha Timor laran tuir mai entrevista Jornalista Lian Foinsa’e (LF) Marlia Celina ho Ministru Trabailu no Reinsersaun Komunitaria (MTRC) Arsenio Paixao Bano (APB) iha nia servisu fatin Kaikoli Dili, Tersa (10/10 2006). LF: Oinsa politika governu nain atu rezolve problema dezempregu iha Timor-Leste? APB: Politika governu ba dezempregu iha ona maibe nia kuantidade maka presiza aumenta, buat sira ne’e hotu sei lao diak bainhira laiha krize, maibe kuandu iha krize programa balun paradu oituan. Governu iha tinan fiskal 2006/2007 iha orsamentu USD miliaun 315, husi numeru ne’e USD miliaun 120 uza ba halo rehabilitasaun nebe bele kria empregu barak, se ita iha estabilidade diak hau hanoin ema besik rihun 10 ita bele fo serbisu iha tinan ida ne’e nia laran ho orsamentu nebe iha, maibe buat sira ne’e hotu depende ba Timor oan rasik, se ita hakarak empregu ba joven no joven sira bele kontribui ho kria unidade nasional ou paz no estabilidade ho buat sira ne’e kriasaun empregu bele sai diak liu. LF: Relasiona ho krize nebe iha, saida maka governu halo atu nune’e joven sira bele hetan servisu? APB: Iha krize ne’e governu liuliu Ministeriu Trabailu no Reinsersaun Komunitaria (MTRC) iha fulan ida nia laran, ami fo ona aktividade ba ema besik rihun 10 ho programa servi nasaun ou dolar 2, programa apoiu ba aktividade juventude iha desportu. Buat sira ne’e hotu lao dadaun iha Dili no distritu balun no sei hare mos distritu seluk. LF: Oinsa planu governu nian atu hasae kapasidade juventude tamba joven barak maka laiha kapasidade? APB: Sentru formasaun barak maka loke ona oras ne’e, nebe balun tuir ona treinu iha Becora, Tibar, Dom Bosco-Comoro no fatin seluk, treinamentu lao dadaun, Maibe ita presiza iha situasaun kalma maka bele halao servisu hirak ne’e diak liu tan. LF: Krize nebe akontese juventude barak maka involve a’an iha laran nebe ema barak dehan joven sira involve tamba sira frustadu tamba la-hetan servisu? APB: Ita sempre uza liafuan seluk atu justifika ita nia aksaun, ida ne’e hau hanoin ladun justu, ita labele uza tamba hau la-servisu, hau ba sunu ema nia uma, hanoin ida ne’e ladun diak. Ita infrenta problema bo’ot iha nasaun ne’e tamba falta servisu, maibe ita nunka uza falta servisu ne’e atu ba tuda malu no baku malu tamba ida ne’e ladun justu ba ema seluk nia moris. LF: Oras ne’e dadaun dezempregu iha Timor-Leste barak teb-tebes karik ida ne’e tamba saida? APB: Dezempregu barak tebtebes no aumenta tamba ita hotuhotu la-kontribui ba paz no estabilidade iha rai laran, ema balun sala, ita hotu hakarak tama, entaun ho ida ne’e defisil ba governu atu kria servisu barak liutan, maibe oras ne’e ita lao dadaun. Pasiensia no esperansa maka importante para ita bele responde situasaun ida ne’e, kriasaun empregu laos halo iha semana ida nia laran maibe tenki liu husi prosesu ida nebe naruk. LF: Saida maka planu governu nian liu-liu MTRC antes akontese krize hodi responde problema dezempregu iha rai laran? APB: Antes akontese krize MTRC iha ona planu, tuir lolos iha tinan ida ne’e MTRC iha osan barak liu wainhira kompara ho tinan kotuk. Lolos ne’e MTRC bele kria servisu ka sentru empregu barak liu maibe ami okupadu liu ho asistensia humanitaria atu responde krizi ida ne’e, tuir los iha tinan ne’e ami haruka tan empregu barak ba Korea maibe tamba krize ne’e mosu tiha maka programa sira ne’e paradu tiha. LF: Karik haruka ema dezempregu ba Korea ne’e mos hanesan politika ida husi governu RDTL nian? APB: Sim, ida ne’e hanesan politika nebe governu iha, maibe relasiona ho krize nebe akontese programa ne’e paradu. LF: Tuir ita bo’ot nia hanoin saida maka dezempregu? APB: Dezempregu, katak sira nebe laiha servisu no sira nebe karik iha servisu ona maibe sira rasik labuka halo servisu nebe sira iha tiha ona. LF: Ita bo’ot nia lia menon ba juventude sira nebe laiha servisu no sira nebe karik iha servisu maibe sira rasik la-buka halo servisu? APB: Hau hanoin servisu ne’e lolos iha, maibe wainhira ita hein deit maka serbisu iha kantor no tuir servisu nebe ita hakarak deit, hau hanoin ida ne’e defisil ituan, ita nia problema maka hakarak hili servisu nebe tuir ita nia hakarak maibe tuir los rai barak maka sei luan hela. Ba joven sira, ita tenki iha pasiensia no esperansa nafatin atu halo buat sira ne’e hotu maibe ita labele uza fali razaun la-servisu atu kria fali kondisaun la-diak ba ita nia rai ne’e.(***)
Foto: Joao Barreto
Foto: Joao Barreto
Pratika---Alunus konstrusaun sivil iha centru nasional Empregu Formasaun Profesional halao hela pratika reboka uma iha area Tibar. Alunus anprendis sira ne’e tenki tuir formasaun durante fulan nen (6), hafoin hetan ekipamentu kompletu husi instituisaun, nudar kapital atu desenvolve an iha sosiedade laran.
Koa Ai---Iha parte seluk alunus karpiteiru sira halao hela pratika oinsa koa ai ho makina modernu. Durante halao pratika koa ai, mestri sira akompanha hare alunus sira nia servisu. Diretur Adjuntu CNEFP, Helder Encarnacao mos akompanha alunus ninia servisu.
6
Desportu
Unidade Juventude Amor e Paz (UJAP)
Unidade Juventude Amor e Paz (UJAP), harii iha Bairo Pite iha fulan Agustu nebe establese kedas nia estrutura ho programa hodi halao sira nia aktividade. UJAP hetan suporta orsamnetu husi LED hodi halao aktividade atu komemora loron mundial dame nia nebe monu iha loron 21 Setembru 2006. Aktividade hirak maka hanesan, dada-tali, joga-bola, voli-bola, joga-biliard no jogus ba labarik sira hanesan, tata kanuru ho berlindis lori lao, tata sedotan hodi hasai buraisa lori lao, kesi lapis iha kanotak hafoin hatama ba botir, fui be ba botir iha kotuk hare husi espeilu no kadi kakutak. Iha Perumnas-Ailok laran joven sira hamutuk ho komunidade harii ona grupu ronda nebe fahe ba tim 6, husi tim 6 ne’e maka tuir kompetisaun dada-tali. Jogabola nebe partisipa husi grupu 8 nebe mai husi Perumnas-Ailok Laran ne’e halao jogu ho uza lipa. UJAP mos halao selebrasaun misa ida iha kapela perumnas no halao prosesaun hodi lori ai-rin dame nia ba harii iha foho leten, hafoin kalan UJAP mos organiza konsertu muzika ida hodi haksolok komunidade sira. Tuir mai ita le’e ba saida maka komunidade koalia. Joao Godinho nebe eleitu nudar xefi aldeia moris ba dame sente urguilu tebes ho aktividade sira nebe juventude aldeia moris ba dame halao ona tamba buat hirak ne’e hanesan oportunidade diak ida ba aldeia moris ba dame atu hamenus trauma nebe populasaun sira hetan durante krizi ida ne’e. “Hau hanoin ida ne’e oportunidade diak ida atu joven sira bele hasoru malu no bele hamenus sentimentu trauma nebe mosu iha povo nia leet”, hatan Joao. Koalia konaba programa ba juventude aldeia nian rasik, Joao responde katak, “programa hau nian ne’e barak, maibe tamba krizi ida ne’e maka halo buat hotu sai paradu tiha, tuir lolos programa sira ne’e suku maka tenki halo maibe juventude moris ba dame rasik hatudu ona dalan ida ba oin atu juventude sira bele prepara tan aktividade seluk atu halo iha loron boot sira tuir mai hanesan, 12 Novembru, 28 Novembru no seluk-seluktan”. Aktividade ba juventude sira iha aban bairua persija atu halao no aumenta tan, tamba liu husi aktividade juventude maka bele kria amizade entre juventude no populasaun sira. “Hau nudar xefi aldeia, buat nebe tenki halo ba juventude sira maka aktividade desportu no aktividade kultural, agora se maka tenki halo aktividade sira ne’e? Mai hau governu maka tenki halo aktividade hirak ne’e. Hau husu ba governu atu loke matan mos ba juventude sira tamba oras ne’e dadaun sira barak maka laiha serbisu, labele husik hela sira hanesan ne’e, se lae sira bele stress no halo fali violensia bebeik”, lamenta Joao liutan. Durante ne’e aldeia moris ba dame rasik hasoru defikuldade barak maibe defikuldade liu maka ema nebe serbisu laiha, juventude barak maka laiha serbisu, loron-loron sira tuur deit iha dalan ibun, maibe buat ida maka diak husi juventude sira maka sira mantein nafatin lei governu nian hodi la-halo krimi no to’o agora sira prontu nafatin atu serbisu hamutuk ho governu atu ajuda situasaun krizi ida ne’e, esklarese Joao. Ikus liu xefi aldeia mos hakarak hato nia lia menon ba juventude hotu katak, nudar juventude programa nebe imi halo ona ne’e hatudu ba povo suku Bairo Pite tomak no juventude bairo seluk katak programa nebe imi halo ne’e diak. “Ne’e duni hau husu atu iha aban bairua imi bele halo diak liutan nune bele mos konvida NaiUlun sira atu partisipa hotu iha aktividade hirak ne’e”, husu xefi aldeia. Tuir Lorenco da Costa katak, objetivu husi aktividade hirak ne’e, atu halibur fali juventude sira nebe foin dadauk ne’e fahe malu tiha tamba krizi ida ne’e, ita hotu hatene katak ho krizi ida ne’e juventude barak m a k a trauma no hanoin barak, ho buat hirak ne’e maka ami halo aktividade ida ne’e hodi halibur fali maluk juventude sira hotu no ami konsege halibur duni sira hotu, isplika Lorenco. Husu konaba aktividade saida deit maka juventude sira halo, Lorenco nebe hanesan xefi koordenador juventude hateten, “aktividade sira nebe maka ami halo hanesan, desportu, dadatali, voli-bola ho jogus ba labarik sira hanesan, jogu berlindus, jogu boraisa, hasai osan husi nu no kadi kakutak. Programa ida nebe prinsipal liu mai ami maka selebra misa ida no halo prosesaun ida ba iha foho japan hodi harii ai-rin dame nian iha foho leten, programa ida partisipa husi komunidade hotu iha Perumnas-Ailok Laran”. Programa nebe hetan suporta osan husi projetu LED (lidership economic development) Banku Mundial nian ne’e bele fo benefisiu boot ba juventude sira iha PerumnasAilok Laran. Orsamentu nebe UJAP simu husi projetu LED maka dolar $1.685, afirma Lorenco liutan. Maske osan ne’e ladun to’o atu halo programa sira seluk maibe tuir Lorenco katak osan ne’e to’o duni atu halo programa balun. Lorenco mos husu ba juventude sira hotu atu hambrik fo liman ba malu hodi halao aktividade juventude nian ho diak liutan nune juventude sira bele sai lalais husi krizi boot ida ne’e tamba juventude maka ruin kotuk nasaun ne’e nian.
Lucia Tania Nelina Madeira Soares, nebe moris iha Dili, 07-07-1991, kuinesida ho naran TANIA, nia sente katak aktividade sira nebe halao tiha ona husi UJAP ne’e kapas tebes tamba bele fo divertimentu ba joventude sira iha bairu laran, “hau gosta liu maka jogu futebol tamba sira tebe bola kapas tebes, komiku liutan maka sira uza lipa”, koalia Tania. Grupu tebe-bola nebe Tania gosta liu maka husi grupu Ganper One, Ran Fakar no Fudidu, laos ne’e deit maibe Tania mos gosta jogu saida deit, isplika Tania nebe nia grupu favoritu maka Ganper One no Fudidu. Tania ho nia grupu Fudidu sei prontu nafatin atu tuir jogu saida deit iha bairu laran tamba liu husi aktividade sira ne’e maka juventude sira fo laran ba malu, ho halo rame bairu laran tamba liu husi aktividade nebe rame maka juventude sira bele haluha tiha problema sira nebe iha. Grupu Fudidu nebe momentu neba sai manan nain ba aktividade pinta parede, sira hetan segundu lugar ka juara dua, hatutan Tania nebe gosta basket no dansa. Wainhira foinsa’e husu konaba singkatan husi liafuan “Fudidu”, Tania hatan katak “tuir hau nia hatene Fudidu mai husi liafuan, Funu Dada Ita Dalan Unidade, hau la-hatene tan signifikasaun seluk, tenik Tania nebe sai hanesan simpatizante ida iha grupu Fudidu. “Hau nia lian menon ba juventude sira hotu nune’e, hau husu ba Ganper One, Fudidu no Ran Fakar atu treinu didiak, nune’e bele hatudu jogu nebe diak liu, labele halo problema, labele rai kuna ka dendam ba malu, liu-liu iha jogu nia laran. Hau nia lia menon espesial liu ba Ganper One ho Fudidu atu hare malu didiak hanesan maun-alin”, husu Tania nebe gosta kor pink. Jaimito Carvalho, moris iha Ainaro, 01-05-1975, nebe kuinesidu ho naran Mito, nia haksolok tebes ho aktividade nebe foin lalais ne’e halao husi UJAP m a s k e momentu neba nia iha hela Ainaro. “Hau sente, nudar katuas ida iha bairu ne’e kontente tebes, hau ho juventude sira mos sei suporta husi kotuk konaba aktividade nebe maka juventude sira halao entre grupu hotu iha bairu Perumnas-Ailok Laran”, hatan Mito nebe hanesan katuas ida iha Ganper One. Liutan Mito nebe gosta toka muzika afirma katak, sira husi Ganper One sei prontu nafatin atu tuir jogu sira nebe sei halo tuir mai, laos iha bairu deit, maibe Ganper One sei prontu atu tuir jogu sira nebe halao iha suku, subdistritu no distritu, karik bele entre
nasaun ho nasaun mos Ganper One prontu atu kopera, hatutan Mito nebe serbisu ona iha Ministeriu Publiku. Iha Ganper One nia fatin Mito mos hatan katak, Grupu Ganper One nebe momentu neba manan iha jogu tebebola hanesan primeiru lugar ka juara I, entre grupu 8 nebe mai tuir kompetisaun tebe-bola uza lipa. Koalia konaba singkatan Ganper One, Mito isplika katak singkatan husi Ganper One ne’e maka “Gabungan Anak Perumnas Pintu I”. Mito mos hateten katak, grupu juventude Ganper One ne’e unidade tebes, sira gosta desportu no muzika, sira la-gosta atu halo problema, ba sira maka kontente deit. “Hau nia lia menon ba juventude sira maka ne’e, hau hato’o ba juventude sira hotu, liu-liu ba iha hau nia bairu laran hanesan, Ganper One nebe hetan ona primeiru lugar konaba desportu, ami fo apoiu no suporta maka’as ba imi para labele para deit iha ne’e mais imi tenki hatudu katak grupu Ganper One ne’e mesak joven deit, imi mos bele foti fali ita nia suku ida ne’e, ita nia subdistrito, distritu no nasaun Timor-Leste ida ne’e ba oin. Alfredo Barreto Alves, maka joven ida nebe moris iha Dili tinan 24 liuba, sente k a t a k aktividade hirak nebe maun sira halo ne’e kapas no furak tebes tamba ema barak maka partisipa iha laran, hahu husi labarik to’o ema boot sira. “Mai hau sente kontente ho aktividade sira ne’e, karik bele labele para deit iha ne’e maibe tenki kontinua nafatin ba oin, nune’e joven sira labele hanoin halimar no hemu tua deit”, tenik Alfredo. Alfredo nebe reprezenta Grupu Buradu haktuir katak, karik iha semana ka fulan oin mai maka iha tan aktividade hanesan ne’e, husi Grupu Buradu prontu atu tuir fali, maibe konforme ba konvite nebe ami hetan, tamba Grupu Buradu sei partisipa wainhira iha konvite, hatan Alfredo. Liutan Alfredo haktuir katak, Grupu Buradu nebe manan iha primeiru lugar ka juara I ba biliard no segundu lugar ka juara II ba tebe-bola, oras ne’e dadaun halao hela preparasaun balun atu tuir kompetisaun balun nebe atu halao iha bairu seluk. Signifikasaun Buradu rasik katak, Buka Ransu Dada Unidade, grupu ida ne’e mos iha nia estrutura rasik, kompletu ho nia membru sira. Liutan Alfredo haktuir nia lia menon ba joven sira katak, joven sira persija unidade, simu malu no diak deit ba ema hotu, tamba ho unidade maka ita hotu bele foti fali ita nia rai, realsa Alfredo.(San)
7
Feto
katak, tempu to’o ona atu feto sira tenki partisipa iha area politika feto labele dehan katak, feto moris atu hahoris oan deit, feto laos moris atu sai deit uma nain ka dona da casa nebe serbisu iha dapur maibe feto mos tenki hatudu katak feto mos iha direito hanesan sidadaun Timor nebe mos iha direito atu partisipa iha dezenvolvimentu nia laran. Teresa Maria de Carvalho nebe eleitu iha kongresu OMD sai nudar sekjen OMD nian hato’o nia sentimentu katak, nudar feto nia haksolok tamba liu husi eleisaun ida nebe demokratiku nebe kolega feto sira nia votu nebe hili nia tamba dala barak, ema iha politika ne’e bele sae no mos bele tun husi nia kargu, afirma Teresa ho haksolok. “Hau laiha ambisaun ba kargu, mai hau maka oinsa ami nia programa OMD nian bele suksesu no mos oinsa partidu PD bele manan iha eleisaun 2007”, realsa Teresa nebe iha estrutura uluk hanesan prezidente OMD. Teresa mos garante katak PD sei manan iha eleisaun 2007 oin mai tamba hatutan Suzana nebe iskola iha UNTL (sastra Inggris). Esperiensa nebe Suzana hetan iha kongresu ida ne’e barak, nia bele aprende tan buat barak husi eventu ida ne’e hanesan, oinsa atu hili nai-ulun ida ba tuur iha prezidente no sekretariu jeral OMD nian. Laos ne’e deit Suzana mos bele aprende koalia no fo sai saida maka nia hanoin ba kolega sira, esklarese Suzana nebe mos gosta kanta. Koalia konaba saida maka Suzana sei halo hafoin hotu tiha kongresu, Suzana nebe moris iha Viqueque, 24-09-87, responde, “hau sei fila fali ba Viqueque no hato’o ba kolega no komunidade sira konaba saida maka hau hetan iha kongresu ida ne’e nia laran”. Ami mos sei tuur hamutuk atu halo OMD nia programa iha distritu Viqueque nia laran, tenik Suzana liutan. Figura nebe maka Suzana sei hili maka, tenki iha esperensia barak iha nia moris no mos nia iskola, tenki iha mos kapasidade atu lori OMD no feto nia direitu ba oin, ida ne’e maka sai hanesan kriteriu ba Suzana ba ema nebe maka nia atu hili iha kongresu ida ne’e nia laran. Tamba eleisaun 2007 mos besik ona maka, OMD husi distritu Viqueque mos tenki prepara ona sira nia a’an atu hasoru festa demokrasia ida ne’e, Suzana mos fiar katak iha eleisaun 2007 PD sei manan iha distritu Viqueque, afirma Suzana ho fiar a’an. Suzana mos sente katak feto domokrata sei persija tan treinamentu atu hadia liutan sira nia kapasidade, programa no treinamentu ne’e laos deit ba feto sira maibe inklui mos mane sira tamba feto ho mane tenki serbisu hamutuk maka foin bele balansu. Programa nebe maka OMD sira atu halo maka sosializasaun konaba programa PD nian iha distritu to’o baze. Tamba wainhira PD manan, ema sira nebe iha baze maka sei hetan oportunidade liu, realsa Suzana. Wainhira husu konaba ambisaun saida maka Suzana iha karik PD manan iha tinan oin, nia hatan “hau sei laihaa ambisaun ida tamba hau sei iskola, maibe karik aban bairua tempu to’o ona mai hau maka hau mos bele hetan kargu ruma iha governu”. Lia menon hau nian ba populasaun hotu maka ne’e, “sekarik ita boot sira hakarak hili, hili partidu ida nebe tuir ita boot sira nia hakarak, partidu ida nebe diak tuir ita boot sira nia hare, karik ita boot sira hakarak hili tenki hare be ema nebe maka tuur iha partidu ida ne’e maka ita boot foin hili”.(San)
Feto! Oras to’o ona
Primeiru kongresu OMD nebe halao iha Memorial Hall Dili, iha loron 16-0906, lao ho suksesu hodi hili sira nia prezidente no sekretariu jeral ba periodu 2006-2011. Kongresu ne’e rasik loke husi sekretariu jeral partidu demokratiku nian Mariano Sabino Lopes. Iha nia deskursu Mariano hateten katak, PD fo oportunidade boot ba feto atu hola parte iha partidu no politika nasaun nian, kongresu ida ne’e pontu importante ida ba feto demokratiku hotu atu hola parte iha vida politika atu deside mos moris nasaun nian, tamba momentu ida ne’e, momentu historiku ida ba PD no OMD, isplika Mariano. Iha sorin seluk Joy Siapno nebe nudar feto ida nebe akompaina prezidente PD nian mos fo nia hanoin katak, demokrasia tenki hahu husi uma laran, karik ita la-pratika demokrasia iha uma maka diak liu ita lalika koalia demokrasia iha liur, tamba dala barak ita koalia demokrasia maibe iha ita nia uma laran rasik laiha demokrasia, tenik Joy Siapno nebe nudar feto demokrata ida. Partisipante nebe mai tuir kongresu ne’e, tuir foinsa’e nia hare katak barak duni, maibe iha distritu tolu (3) maka la-marka sira nia prezensa tamba iha kongresu distrital iha sira nia distritu. Tuir mai le’e rasik ba saida maka feto demokrata sira sente hafoin hili tiha sira nia nai-ulun sira. Gertrudis Caitano Moniz, mos ladiferenti nia sentimentu ho feto maluk
sira, Gertrudis nebe kuinesidu ho Dudis mos sente kontente tebes tamba feto demokrata sira tau ona fiar ba nia nudar prezidente OMD nian ba periodu 20062011. Maibe maibe Dudis mos sente katak ne’e laos serbisu ida nebe kaman maibe serbisu ida nebe todan tamba organisasaun politika la-hanesan ho organisasaun sira seluk nebe laos politika, nebe ita tenki fo ita nia tempu tomak ba politika, fo ita nia a’an tomak ba partisipa iha area politika nian, afirma Dudis ho laran metin. Hatan ba programa OMD nia Dudis deklara katak, programa OMD nian, ohin prepara hotu ona iha kongresu ne’e no mos aprova ona katak programa sira ne’e maka atu halao iha baze, maibe Dudis hakarak fo hatene deit katak programa hirak ne’e ba kurtu prazu, sira sei halao sosializasaun rezultadu kongresu nian depois maka sira sei halao fali konsolidasaun nebe maka improtante tebes ba sira, tenik Dudis liutan. “Karik ami nia planu sira ne’e seidauk bele halao molok kongresu partidu PD nian iha dia 29-09-06", isplika Dudis. Wainhira Dudis deside nia a’an atu tama iha organizasaun politika PD, nia sempre iha hanoin katak PD sei manan iha eleisaun 2007, tamba oras ne’e dadaun estrutura PD nian metin ona to’o baze. Koalia konaba prontu ona ka seidauk Dudis hateten “Hau senti hau tenki prontu tamba hau eleita ona hanesan prezidente OMD, ne’e duni se ema hili ona hau no tau ona fiar mai hau, hau labele hateten fali hau la-prontu, ohin iha hau nia diskursu mos hau hateten katak hau prontu ona atu serbisu ba partidu demokratiku. Iha Dudis nia diskursu, Dudis mos agredese ba feto demokrata tomak katak, hahu ohin ba oin feto sira tenki hare no fo importansia ba mensajen lima (5) ne’e; 1. nudar inan ita bele hahoris, 2. nudar fen ita bele sai partner ba laen, 3. nudar domestika (IRT) ita fo lai ba aman sira, 4. nudar edukadora ita bele hanorin oan sira, 5. nudar sidadaun ita mos bele partisipa iha area politika. Dudis nia lia menon ba feto OMD sira maka, nia hakarak fo mensajen ba feto maluk sira iha Timor laran tomak
ho nia programa nebe maka durante ne’e hahu ho diak, tamba programa PD nian iha (lima) 5 mai nebe maka importante hanesan, Demokrasia, Ekonomia, Edukasaun, Saude, no Agrikultura. Teresa mos hanoin katak, oras ne’e dadaun membru PD nian serbisu maka’as iha distritu tomak hahu husi subdistritu to’o baze ne’e duni maka nia iha esperansa katak PD sei manan iha eleisaun 2007, aumenta Teresa ho konfia a’an. “Hau nian lia menon ba feto OMD no mos ba feto Timor tomak katak, primeiru, ita tenki fo ita nia a’an, enkaixa ita nia a’an iha partidu atu fo ita nian kontribuisaun nudar feto, segundu, hau hakarak koalia ba OMD sira katak ema ida-idak tenki haka’as a’an atu serbisu, terseiru, tenki promovel lideransa partisipativu nakloke ba ema hotu, tenki rona ema nia ideia no prontu atu simu kritika, ida ne’e maka hau nian lia menon ba feto hotu-hotu liu-liu ba feto demokrata hotu iha Timor laran. Suzana Rodrigues nebe nudar kongresista husi distritu Viqueque hato’o nia sentimentu katak, nia sente kongresu OMD ne’e halao kapas teb-tebes no nia gosta atu tuir. Liutan nia dehan, kongresu OMD ne’e nia tuir foin primeira ves, no ida ne’e hanesan bukaek ida ba nia para bele aumenta tan nia esperiensia ba oin,
8
Fo hanoin
ITA NIA SAUDE, IHA ITA NIA MII RASIK
Tradus husi: Sancho C Goncalves
husi nasaun Inglatera. Nia halao pratika durante tinan 50 ona iha Inglatera no kura ema rihun ba rihun ona ho moras nebe oinoin hanesan kankru, moras fuan, rematismu, asma, moras rins no moras kulit oin-oin. Nia esperensia durante tinan 50 nia hakerek iha livru nebe kuinesidu tebes ho titlu Water of Life: Treatise of Urin Therapy, livru ne’e sai hanesan mata-dalan ida ba praktikantes urinoterapias iha mundu tomak, iha Indonesia livru ne’e sira tradus ba bahasa ho titulu “Air Kehidupan” (Be Moris Nian). Historia John W. Armstrong Kuandu nia iha tinan 34, Armstrong halao tratamentu mediku nebe ho naran The Derby Scheme, maibe doutor nain haat nebe konsulta nia la-bele halo buat ida ho razaun nia han barak liu, no nia tenki ba konsulta lai ho doutor spesialista sira. Husi doutor spesialista nia diagnosa dehan, nia kona Radang selaput lendir ka infeksaun iha kakorok laos tamba nia han barak, tamba ne’e doutor haruka nia tenki habai a’an iha loron ho simu anin mos no han hahan nebe iha vitamina. Depois tinan ida nia halao tratamentu ne’e laos hetan diak maibe nia todan sae tan kilo 14. Tamba nia kontente nia ba fali doutor spesialista seluk no nia rezultadu, nia hetan moras tuberculosa (TBC), tan ne’e doutor dehan atu kuidadu nia stamina, nia tenki han hahan nebe iha karbohidrat ho midar barak, ikus mai nia hetan fali moras Diabetes, no agora nia tenki halo tratamentu nebe maka’as liu nebe nia tenki jenjun hemu be litru 4 durante loron hat iha semana ida nia laran no iha loron 5 to’o loron 7 nia bele han hahan nebe kaman atu aumenta nia apetiti. Hafoin halo tratamentu ne’e durante tinan rua no la-diak nafatin nia mos lakon tiha nia fiar ba nia doutor sira, nia komesa buka fali tratamentu seluk. Momentu neba nia tuur hanoin hela kona liafuan iha biblia nebe hakerek husi Amsal 5:15 nebe hateten “hemu be nebe iha o nia posu rasik”, kapitulu ne’e halo nia hanoin fali konaba akontesimentu nebe iha nia suku, momentu neba iha labarik feto ida nebe hetan moras difteria no nia aman halo tratamentu ho deit hemu nia urina rasik no hemu durante loron tolu deit labarik ne’e diak kedas, no nia mos hanoin hetan ema nebe moras kinur nebe kura ho hemu nia urina rasik. Tamba nia baruk atu halo argumentasaun ho doutor sira, ikus mai nia fiar ba tekstu nebe hakerek iha biblia no nia halo interpretasaun mesak ba kapitulu Amsal ne’e ho hemu nia urina rasik no nia la-han hahan, nia hemu deit urina ho be. Nia hanaran terapia ne’e hanesan” jenjun urina”, no durante loron hat-nulu resin lima nia kura total moras nebe nia iha. Nia hemu urina ho mos nia kose urina ba nia isin tomak. Ne’e halo ita nia kulit sai manas, pori-pori kulit sai nakloke ho halo kulit dada iis diak liu tamba urina iha nutrien oin-oin nebe valor tebes, liu husi pori-pori ne’e hahan nebe iha bele tama ba kulit. Husi nia tratamentu ne’e, nia pezo tun fali hanesan uluk 70 kg no nia sente sai hanesan ema foun fali, iha ispiritu foun ho nia sente klosan liutan tamba nia kulit kaber hanesan labarik feto nian. John W Armstrong sente iha responsabilidade moral ho dever atu hato’o ba ema hotu nebe persija. Fiar husi hakerek nain ba khasiat terapia-urina ne’e, laos haktuir nia esperensia maibe mos haktuir rezultadu husi istoria ho estudu ba arkivu husi India, Japaun, Cina, Eropa ho Amerika Serikat nebe sira ne’e hotu ajuda verdade ida ne’e no mos tau hamutuk ho rezultadu relatoriu esperensia ho estudu husi matenek nain sira nebe hakerek no hasai iha Prosiding Second World Conference on Urine Therapy iha Alemanha iha Maiu 1999, ne’e duni susar atu dehan katak isin diak husi hemu ita nia urina rasik efek plasebo, sekarik terapia-urina ne’e hanesan buat ida nebe bosok karik posibel halo ema formadu ho matenek nain sira husi area siensia iha mundu tomak hakarak mai soe tempu, forsa ho osan ba konferensia mundial iha Alemanha atu rona no koalia konaba urina?. Tebes halo ita hakfodak tamba iha interesante barak maka hakarak uza terapia-urina ne’e. Terapia ne’e bele halao uluk lalika hein diagnostika husi doutor sira, terapia nebe simples, laiha risku, laiha veneno no gratuita, tenki uza ho fo sai ba ema hotu liu-liu ba ema nebe lakon esperansa ona tamba doutor sira foti liman ona, laiha tan aimoruk ida maka bele kura nia moras. Diferensia tratamentu medicina ho terapia auto-urina Publikamente ema hemu aimoruk husi doutor kuando nia hetan moras ona maibe ema hemu urina ka jamu tradisional hafoin nia moras. Se ema ida moras infeksaun, nia ba doutor nia hetan aimoruk antibiotika, ulun moras nia hetan aimoruk aspirina, no nia mear nia simu aimoruk mear nian, se nia hateten tan moras seluk nia sei hetan tan aimoruk seluk nune’e ba nafatin, oin seluk ho hemu urina, moras flu, mear, pilek ho nia komplikasaun seluk mos kura hotu dala ida deit. Aimoruk husi doutor nia dosis tenki lolos, se menus lafavoravel, se liu bele halo veneno ka bele mate, oin seluk ho terapia-urina katak laiha limitis, laiha over dosis ho veneno, se hemu barak liu diak liutan no mos bele diak lalais. Buat ne’e akontese tamba urina iha karakter haat nebe laiha iha aimoruk doutor nian hanesan, urina iha elementus germanium, Adaptogen, Q-tonik, ho Immunostimulant. Efeito dobru tamba terapia auto-urina Urina bele kura moras ho nia komplikasaun hotu no mos terapia auto-urina fo mos bonus efeitu dobru spesial nebe ho tratamentu medisina ka tradisional laiha. Nia efeitu dobru nebe sempre hetan maka hanesan: kulit mos ho nabilan, oin naroman mo’os, fuk metan ho buras, halo lakon oin nebe iha fitar metan, liur boot ho kiik diak, toba dukur diak, matan hare mos, todan isin ideal, hakneik prosesu katuas-ferik lalais, stamina ho isin forsa aumenta. Efeitu ne’e mosu tamba iha urina nia laran iha hormon barak nebe maka importante liu hanesan, hormon hakmoris ka pertumbuhan ho dehidroepiandrosteron (DHEA) nebe ajuda husi alantoin, glutamine, vitamin, mineral ho asam amino, esensial sira ne’e hotu serbisu hamutuk hodi haknurak fali sel-sel ho rede isin nian nebe komesa hetan prosesu kolen ho haktuan a’an. Moras sira bele kura ho terapia autourina Data ho informasaun nebe kolekta ona durante tinan atus ba atus husi rezultadu ho esperensia rasik husi matenek nain sira iha mundu no hasai ona liu husi relatoriu sientifiku ho livru. Terapia auto-urina diak tebes no forte atu kura moras oin-oin hanesan: asma, batu empedu, hepatitis, hipertensia ho impotensia, hipertrofia ho kankru prostate, infeksaun estomugu, infeksaun iha mii fatin, infeksaun respiratoria, mii fatuk, diabetes, droga, fuan koroner, moras mii fatin (gonorea, sifilis, HIV/ AIDS), rematismu, sirosis, wasir no selukseluktan. Ema barak husi ema bai-bain ho formadu medisina sira sente hakfodak tebes oinsa maka urina bele uza hanesan aimoruk “single drug” ka aimoruk unika atu kura kuaze tipu moras oin-oin ho nia komplikasaun hotu. Buat sira ne’e bele mosu tamba doutor sira nunka le-rezultadu relatoriu sientifiku husi matenek urina nian ho livru teks terapia autourina nebe sai barak ona iha lingua oin-oin iha mundu tomak, sira mos la-hatene katak fabrika aimoruk iha nasaun barak nebe dezenvolvidu maka uza ona hormon ho enzim nebe iha urina hodi halo aimoruk patente no fa’an iha mundu tomak. Oinsa atu uza urina-rasik Tuir matenek nain terapia auto-urina, urina nebe ita uza maka ida iha klaran ne’e, urina primeiru soe tiha, ida klaran ita tau hotu iha fatin ida no ida ikus liu molok mii atu hotu ita soe tiha. Kuandu tau tiha tenki hemu kedas labele liu minutu 5 tamba kuandu liu minutu 5, mosu ona oksidasi nebe hamosu sabor urina nian oin seluk no dois. Urina nebe iha klaran ne’e steril ka mos laiha kuman ou virus so karik ema nebe iha infeksaun rins/ginjal ho mii fatin/saluran kemih. Durante oras 24, urina nebe ita hasai bele hemu hotu no kualidade urina hanesan deit, so kuantidade nutrien nebe iha maka la-hanesan. Urina durante kalan to’o dadersan ne’e iha kadar nutrien nebe a’as kompara ho urina nebe han dader/mata bisu tiha, tamba kuandu ita toba nutrien nebe barak liu mai husi kakutak ho sistema hormonal seidauk uza atu halo serbisu. Urina restu nebe la-hemu labele fakar, tau hamutuk iha basia stainless-steel ka enamel no mais aumenus tuku 5 lorokraik molok haris, urina nebe maka ohin ita rai ne’e hamanas lai iha fugao listrik ou gas to’o nia manas mais aumenus 40 derajat celcius hafoin uza tuaila kikoan hodi lulur/kose ba isin komesa husi ulun, oin, isin lolon to’o iha ain, depois maka haris to’o mos labele uza sabunete tamba nia sei la-halo dois. Ba moras asma ho kankru susun ita bele hanas ho urina nebe uza tuaila hodi tau iha hirus matan ou iha susun nia leten. Iha doutor balun iha Amerika, Inglatera ho Eropa maka uza urina hodi sona ne’e sira halo hodi kura moras asma ho alerjika. Minimal loron ida hemu urina kopu ida mais aumenus 100cc-200cc, ne’e ita hemu atu kuidadu ita nia saude ho isin fresku maibe kuandu ita moras no atu kura ita nia moras, ita tenki hemu urina loron ida dala tolu hanesan, dader hemu urina molok matabisu, hemu urina oras ida hafoin han meudia no oras ida hafoin han kalan. Iha maneira terapia auto-urinaa atu kura kankru hanesan, minimal hemu urina kopu 5 (100cc200cc) loron ida, halo jenjun urina ka hemu urina 1000cc loron ida. Iha ona aimoruk patente ho kosmetika nebe maka uza ekstrak husi urina maka hanesan, aimoruk kankru, aimoruk ba diabetes, aimoruk ba mandul/oan laiha, aimoruk ba pasca menoupase no osteoporosis, aimoruk ba rematismu, aimoruk ba anemia, aimoruk ba maag, aimoruk ba toba, aimoruk ba tilun, aimoruk parkinson, aimoruk ba infeksaun saluran kemih, kosmetika ho aimoruk liur nian hanesan aimoruk kulit nian.(***)
Hori uluk kedas tinan rihun lima liuba terapia auto-urina komesa uza ona iha populasaun India sira. Dokumentus nebe hakerek no antigu liu no liu husi dokumentus ne’e sai hanesan informasaun primeiru no perfeitu tebes konaba aspektu-aspektu tratamentu ho urina nebe bele hetan iha livru “Damar Tantra” ho nia titulu “Shiwambu Kalpavidhi” ne’e signifika katak, oinsa pratika hemu urina rasik atu halo nurak fali ita nia isin. Dokumentus ne’e hakerek husi Dewa Siwa. Tuir historia dokumentus ne’e hakerek tamba ejijensia husi nia fen rasik Rainha Parvati, tamba nia hare nia laen Dewa Siwa sempre saudavel, isin diak, fresku, enerjetiku no forsa hela deit. Tamba ejijensia sira ne’e maka nia laen mos loke nia segredu ba nia fen Parvati. Hodi uluk kedas iha India ema sempre hadia a’an no kuidadu sira nia saude ho hemu mii loron-loron kopu ida iha dadersan, hahalok ida nebe sira halo nafatin to´o agora. Iha mos primeiru ministru India nian ho naran Morarjibhai Desai nebe ukun iha tinan 19771979 nia sai hanesan pioner ida ba hemu nia urina rasik iha India, loron-loron nia hemu nia urina rasik kopu ida dader-dader. Desai hemu nia urina rasik atu kura nia problema konaba liur boot ladiak ka tos, nia sofre moras ne’e desde nia sei joven. Nia komesa hemu kuandu nia iha tinan 65 ona, nia hemu tamba nia rasik maka hakarak kuandu nia le’e tiha livru nebe hakerek husi Jonh W. Armstrong ho nia titlu “Water of Life, Treatise of Urine terapy”. Hafoin nia hemu tiha urina durante loron sanulu no nia rezultadu diak tebes, nia sente nia saude diak los no halo nia isin kaman, fresku no fit hela deit ho mos kura moras nebe maka nia sofre desde uluk kedas. Komesa ida ne’e nia la-para pratika hemu urina loron-loron. Tamba ne’e maka India sai hanesan fatin hasoru malu sientifiku nian hanesan konferensia konaba terapia-urina husi nasional ho Internasional. Primeiru konferensia maka “The First All India Konference On Urin Therapy” nebe halao iha fulan Fevereiru 1993 iha Sidade Goa, partisipantes nebe tuir hamutuk ema delegasaun 200 husi nasaun barak, partisipantes nebe dook liu maka mai husi nasaun Holanda, nia reprezentante maka Dr Coen Van Der Kroon, nia ne’e sientista Urinopatis ida. Konferensia ba dala-rua ho nia tema “The First World Conference on Therapy”, halao iha fulan Fevereiru tinan 1996 iha Kala Academy Hall, Panjim, Goa. Konferensia ne’e hetan sponsor husi Water of Life Foundation, partisipantes nebe mai hamutuk ema 600, mai husi nasaun 17. Delegasaun nebe boot liu mai husi Alemanha nebe hamutuk ema 28 inklui mos ema nebe hakerek livru terapia auto-urina nebe kuinesidu tebes, nia naran Carmen Thomas. Husi Holanda maka Dr Coen Van Der Kroon, delegasaun seluk maka husi Franca, Italia, Inglatera, Japaun, Cina, Amerika Serikat, Dubai, Korea, Israel, Afrika no mos Australia, sira mai atu fahe esperensia ba malu kona ba terapia auto-urina. INGGRIS HO EROPA Nasaun Inglatera ho Europa hatene terapia auto-urina iha tinan rihun haat liuba, to’o agora terapia ne’e sei pratika nafatin husi ema balun. Foin lalais ne’e hetan livru antigu nebe halo lansamentu iha Alemanha iha tinan 1974, livru nia titlu “Die heylsame Dreckkapotheka” nia signifikasaun katak aimoruk foer nebe bele kura moras oin-oin. Ema nebe sai pioner ba terapia auto-urina nebe kuinesidu tebes iha tempu modernu maka John W Armstrong
9
Biban
CTDB: Prepara no Aumenta Kapasidade Foinsa’e
Centru Treinamento Dom Bosco (CTDB) sai fatin treinamentu ba juventude, liu-liu mane sira atu aprende diak iha area hanesan eletrisidade, karpintaria, welding ka solda no Automotif. Objektivu loke treinamentu ne’e, atu prepara no aumenta kapasidade foinsa’e sira nebe para eskola, tamba ita hare governu rasik laiha fatin treinamentu ba joven nebe para eskola. Alein de ne’e, atu eskola mos alunus tenki iha osan, se ita ema kiak nebe laiha osan entaun labele eskola. Tamba CTDB atu tulun foinsa’e sira nebe iha kapasidade atu aprende maibe sira nia ekonomia familia maka lafavorese. Objektivu seluk maka atu salva foinsa’e sira nia klamar tamba bainhira sira la-hetan oportunidade ba eskola ka aprende buat ruma sira bele iha hanoin atu estraga. Diretur Tekniku CTDB Comoro, Irmaun Thomas Alves de Carvalho hateten, kongregasun Salesiana Dom Bosco komesa loke fatin treinamentu hahu husi tinan 1991 iha momentu neba loke uluk iha area karpintaria. Ho hamnasa Irmaun Thomas esplika ba Lian Foinsa’e katak iha kongregasaun Salesiana Dom Bosco ema bele estuda, halimar, han no halo buat hotu, maibe importante liu maka desportu, atu hari komunidade iha fatin ida, uluk nanain buka uluk fatin halimar hanesan Gym, kampu tebe bola no buat seluk nebe relasaun ho desportu. “Se ida ne’e laiha maka Dom Bosco labele halo buat ida. Objektivu maka atu halo joven sira labele tuur bilan deit. Edukasaun tenki hare mos ba fiziku no espiritual katak dader ba eskola lorokraik tenki olah-raga atu nune’e bele hetan isin diak. Ami mos iha kapela tamba ami eduka ema ho fiziku spiritual no moral. Atu salva klamar tenki liu husi prosesu hanesan edukasaun, treinamentu laos ba deit igreja maka salva klamar,” Thomas argumenta. Fatin ba desportu relasiona ho krize nebe akontese, Thomas sujere la-uza tamba okupa hotu husi maluk lori sira nia membru mai tuir treinamentu no ami hetan mos suporta husi ONG sira. Irmaun ho espiritu joven ne’e hatutan. Sentru treinamentu Dom Bosco laos gaba maibe nia kuinesidu tebes nebe tinan-tinan sempre halo graduasaun no involve mos governu iha seremonia graduasaun. Tinan ne’e iha loron 14 fulan Outubru ami halo graduasaun ba finalista sira nebe tuir treinamentu durante tinan ida (1). Alunus nebe remata sira nia eskola iha tinan ne’e kuaze nain 114, husi area welding nain 26, karpintaria 23, eletrisidade 37 no otomotif hamutuk nain 28. Durante tinan ida, fulan sanulu sira estuda iha sentru no fulan tolu sira ba tuir magang ka PKL iha fatin nebe refere tuir sira nia area. Labarik barak maka hetan servisu husi kompainia nebe sira ba magang karik tamba kompainia nain hare sira iha duni kualidade servisu, estudante nebe remata sira nia eskola kuaze hetan hotu servisu, numeru nebe la-hetan servisu bele dehan ho porsentu kiik, ida ne’e tamba sira barukten duni atu buka servisu. Profesores ka treinador nebe hanorin iha CTDB iha nain tolu husi area idaidak no profesores sira halo kontratu ho CTDB, konaba admistrasaun, to’o agora direitamente ami maka kaer maibe ba oin ami iha planu atu buka ema seluk maka responsabiliza tamba ami iha servisu barak. Sentru nian programa ba futuru hanesan ita hatene iha Dom Bosco ne’e fo prioridade liu ba mane maibe tamba dezenvolvimentu teknolojia nebe modernu entaun tinan ne’e fo mos oportunidade ba feto sira alein de kursu komputador no kustura loke mos ba iha area eletrisidade, otomotif no area seluk. Ami iha esperansa ba governu iha parte edukasaun maibe sei konfuzaun boot tamba oras ne’e ita nia governu barak liu koalia konaba politika do que edukasaun, koalia konaba difikuldade, Irmaun Thomas esplika katak, difikuldade nebe agora ami infrenta maka sala ba eskola nebe oras ne’e maluk refujiadu sira okupa hotu. Hanesan ita hatene atu hetan edukasaun labarik sira presiza fatin no ambiente nebe diak atu nune’e sira bele konsentra ba saida maka sira atu aprende, maibe relasiona ho krize nebe naruk halo estudante barak tauk atu mai eskola. Preokupasaun boot ba ami agora maka seguransa. Tamba durante akontese krize treinamentu la-lao kuaze fulan rua no labarik sira nebe tuir treinamentu halo servisu ajuda refujiadu, hare ba krize ne’e laiha rohan ami kontinua fali treinamentu ne’e ho situasaun nebe iha. (Joao/Marlia)
deslokadu sira, maibe agora komesa menus no ami bele utiliza fatin sira ne’e. Nia lembra katak iha tinan 1994, loke tan fatin ba treinamentu eletrisidade, iha tinan 1996 loke kapela nebe dader-dader uza ba misa, e loke mos sala audio visual. Iha tinan 2001, aumenta loke tan sala ba welding ka solda. Iha tinan 1999 sala barak maka ema sunu hanesan mekaniku (bengkel) no welding. Iha tinan 2004 ami aumenta tan sala ba automekanik. Iha sentru treinamentu Dom Bosco iha area treinamentu hat (4) no tinan ne’e sei aumenta tan komputador no kustura (alfaiate). Area rua (2) hanesan komputador no kustura uluk iha ona maibe tamba makina no ema sira nebe aprende halai hotu entaun agora atu loke fali kursu ne’e no fo prioridade liu ba feto. “Ami tenki harii fali tamba ami lakohi lakon eskola ba foinsa’e sira nebe nia familia ekonomia la-to’o atu ba kontinua iha universidade. Estudante nebe tuir treinamentu ka eskola non formal iha Dom Bosco barak liu maka la-remata eskola Primaria, Presekundaria no Sekundaria,” Thomas esplika. Irmaun Thomas nebe gosta joga basket ball hatutan, estudante nebe remata eskola iha CTDB barak maka hetan servisu iha governu, ONG no kompainia privada. Timor oan nebe akaba nia eskola iha CTBD komesa husi hahu to’o agora bele dehan barak tebes tamba tinan-tinan estudante kuaze atus resin maka akaba sira nia eskola ka treina.
Tuir esperiensia iha tinan 1991, Nia hatutan, estudante balun la-hatene hakarek no le’e, no edukasaun iha Dom Bosco tenki eduka ema sira hanesan ne’e sai matenek. Alein de ne’e, Salesianu servisu ba foinsa’e nebe nia inan aman husik hela, sira nebe halimar iha estrada ami halibur sira. Estudante nebe hela iha dormitoriu (asrama) no sira nebe hela iha liur ka eksternu nia kriteira la-hanesan. Estudante nebe hela iha iha dormitoriu tamba sira iha fatin refretoriu (han fatin) nebe loron ida sira han dala tolu (3) entaun sira tenki selu dolar lima ($5) ba han no dolar lima ($5) ba selu eskola kada fulan. Estudante nebe hele iha liur sira selu $5 kada fulan no sira han dala ida deit, ida ne’e hanesan kriteria nebe iha maibe ami la-obriga labarik sira ne’e atu selu maibe presiza tulun malu, dehan Irmaun Thomas ho oin humoris. Irmaun Thomas esplika liu tan, iha mundu, edukasaun nebe karun liu maka teknolojia tamba ekipamentu barak konaba teknolojia mos karun teb-tebes maibe ho objektivu Dom Bosco nian rasik ba labarik no familia foinsa’e sira nebe laiha kapasidade finanseiru, iha area otomotif no komputador nebe nia ekipamentu karun entaun fulan ida estudante sira tenki selu $10. CTBD durante ne’e hetan ajuda alein de husi kongregasaun rasik, hetan mos ajuda husi Spanyol no mos governu Timor Leste rasik maibe agora ne’e “hau ladun hatene husi governu sei ajuda nafatin ka lae”. Labarik nebe laiha kapasidade finanseiru ami proposta ba donator sira atu selu sira nia eskola no labarik nebe donator fo suporta kuaze nain 33. labarik nebe tuir treinamentu iha CTDB laos deit husi Dili laran maibe ami rekoila husi teritoriu tomak. Alein de ne’e, ONG sira mos
10
Rai Seluk
Tansa Investe ba Juventude?
Ida ne’e maka sai hanesan prekupasaun husi Banku Mundial nian iha Relatoriu Dezenvolvimentu Mundu nian ba tinan 2007. Lansamentu konaba Relatoriu Banku Mundial nian ba tinan 2007 halao iha Singapura. Iha neba partisipa mos reprezentante husi Timor-Leste nian nebe hili husi Conselho Nasional Juventude Timor-Leste maka, Leogivildo Hornai. Lansamentu ba relatoriu ida ne’e importante teb-tebes tamba iha relatoriu ida ne’e Timor-Leste mos sai hanesan istoria ba dala uluk tama iha relatoriu ida ne’e hamutuk ho pais 26 nebe maka sei iha prosesu dezenvolvimentu hanesan Argentina, Bangladesh, Brasil, Burkina Faso, China, Republika Egypto, Georgia, Ghana, Honduras, India, Kenya, Republika Jugoslavia Macedonia Tuan, Mexico, Mozambique, Nepal, Nigeria, Nova Guine, Peru, Federacao Rusia, Siera Leon, Thailand, Turkia no ikus liu maka Republika Yemen. Relatoriu ne’e koalia konaba Juventude no oinsa bele hanoin atu investe ba Juventude tamba sira maka sei sai hanesan fini diak ba jerasaun aban bainrua nian. Liu-liu hanesan kontekstu Timor-Leste nian nebe jerasaun tuan nebe hakat ba oin sempre hare’e ba kotuk. Nune’e tuir relatoriu ne’e investe ba foinsae sira nia futuru iha valores importante no diak ba futuru lideransa nian. Leo ho nia equipa husi Asia mos iha akordu atu halao planu aksaun ba iha rejiaun aziatiku no fahe ba malu konaba saida maka sira halo liu husi Vidio konferensia. Hanesan ita hotu hatene katak iha pais barak maka juventude hahu halao influensia ba papel politika futuru nasaun nian. Sira bele lori hanoin nebe dinamiku no kreativu iha prosesu dezenvolvimentu nian. Maibe kestaun barak maka mosu iha sira nia le’et nebe sei sai hanesan dizafius ba dezenvolvimentu. Kestaun sira ne’e hanesan tuir mai ne’e: Tamba sa maka sei iha ema joven barak maka la-hatene hakerek no le’e (alfabetu)? Tansa maka ema barak remata tiha sira nia estudu iha universidade maibe la-hetan servisu durante fulan barak nia laran? Saida maka tenki halo ba demobilizasaun kombatentes nebe maka tuir lolos tenki eskola maibe sira nia tinan bo’ot liu ona atu ba eskola? Kestaun sira nebe tau hanesan formas perguntas “tansa” , “oinsa” “Saida maka” tuir relatoriu ida ne’e katak; se ita bele hatan ba perguntas hirak ne’e hotu, maka ita bele dehan katak ida ne’e maka sai hanesan Kresimentu no hamenus kiak iha ita nia le’et. Iha Reportajen ka relatoriu ida ne’e tau enkuadramentu no exemplu politika no programa nebe maka fo dalan diak atu rezolve kestaun hirak nebe temi iha leten. Desizaun ba tranzisaun lima (5) konaba juventude iha impaktu bo’ot ba tinan naruk nian (long term) konaba oinsa kapital humanu (human capital) rai didiak ou koloka ho didiak , dezenvolve no fahe hanesan. Tranzisaun lima ne’e mak foinsae sira tenki ultrapasa maka hanesan tuir mai ne’e: kontinua sira nia estuda, hahu servisu, dezenvolve maneira moris nian nebe mos, hahu uma kain iha sira nia familia, no mos halao knaar nudar sidadaun. Iha relatoriu ida ne’e mos foka konaba definisaun sira nebe maka sai kategoria “ba futuru oin mai” tamba buat hirak ne’e hotu, akontese iha tempu no sosiedade nebe la-hanesan. Konaba ba independente iha sira nia vida moris ka ekonomia, relatoriu ne’e mos foka liu-liu iha foinsae nia periode moris to’o tempu nebe sira bele hetan moris no ekonomia nebe independente husi sira nia familia rasik. Dala barak saida maka akontese katak foinsae sira ho sira nia familia halo desizaun ba hakdiak sira nia moris, maibe politika no instituisoens mos afeta risku ou la-
LEO husi Conselho Nasional Juventude Timor-Leste ho maluk sira husi Asia partisipa iha seksaun Lansamentu. Relatoriu Banku Mundial nian konaba Juventude iha Singapura, loron 16-19, fulan Setembru 2006.
Leo ho maluk sira rona hela seksaun konaba Juventude
fo vantajen, oportunidade, no mos rezultadu. Atu hare ba ida ne’e, relatoriu ne’e mos hare hikas fali estratejia tolu hanesan: Oportunidade. Oportunidade nebe luan ba dezenvolvimentu kapital humanu tenki haklekar aksesu atu hakdiak kualidade edukasaun no servisu saude nian liu husi fasilita servisu nebe moris hanesan fo lian tatoli ba juventude atu hasai sira nia hanoin hodi nune’e bele halo artikulasaun ba saida maka sira hakarak ho nune’e bele fo oportunidade ba sira atu partisipa no realiza sira nia hanoin nebe sira fo sai ona. Ida ne’e mak ita liga ho realidade Timor nian, liu-liu ita bele hare hikas oinsa Conselho Nasional Juventude no Distritu sira nebe partisipa ona iha prosesu konsulta ba formulasaun politika juventude nasional nian bele mos fo oportunidade ba sira wainhira liu husi politika nasional ne’e sei trasa asaun ruma atu implementa programa juventude nian iha distritu hotu-hotu. Kapabilidade: Dezenvolve kapabilidade/kbi’it juventude nian atu sira bele hili didiak oportunidade nebe oferese hodi nune’e sira mos bele sai hanesan ajenti nebe mos halo desizaun ba sira nia asuntus no mos fo tulun ba sira atu garante sira nia desizaun klaru ho informasaun, rekursu nebe adekuada no mos akomoda ema hotu nia enterese. Oportunidade ba dalarua (Second chance ): Hari’i sistema nebe efektivu hodi nune’e fo oportunidade ba dalarua (karik oportunidade ba dala uluk lahetan) ba programa nebe maka ho target ba juventude sira hodi nune’e sira bele iha esperansa nafatin no labele hetan sorti a’at nafatin hela deit iha prosesu dezenvolvimentu nia laran. Presiza Investe ba foinsae sira agora Situasaun ohin loron nian tuir relatoriu
ida ne’e hatudu katak laiha ambiente ida diak atu dudu kresimentu ekonomiku no hamenus numeru ema kiak (Titlu I husi relatoriu), maske hahu ona iha rezultadu dezenvolvimentu nian iha pasadu hanesan: labarik barak maka hahu kompleta sira nia estudu iha eskola primaria, labarik barak maka hahu moris ho saude nebe diak, maibe iha tempu nebe kompetisaun maka’as iha area ekonomia global nian tenki hakdiak juventude sira nia kualidade ho skill nebe maka adiantadu liu tan hanesan iha teknolojia, komputadores no seluk tan, laos deit ho programa alfabetizasaun deit bele rezolve problema ona. Nune’e mos atu hela ho saude ida nebe diak tamba juventude ohin loron hasoru moras oin-oin hanesan transmisaun seksual hanesan HIV/AIDS, bubu no seluktan. Tuir mai, nivel vertilidade moris nian nebe maka tun liu hatudu katak iha ema barak maka buka atu tama servisu nebe ho rede dependenti nebe uitoan ho ida ne’e bele afeta ekonomia moris lor-loron nian. Konkluzaun Iha konkluzaun satu fo hatene katak guverno kada paises presiza atu adopta politika nebe maka sensetivu no hakbesik an ba kestaun juventude (youth friendly policy) ho nune’e bele identifika problemas no bele prepara prioridades atu suporta joventude nia papel. Politika guverno/publika sai hanesan fator determinante ba dalan transisaun juventude nian nebe temi ona hodi ajuda sira hodi hili opsaun nebe diak ba sira. Dezenvolvimentu ba capital humanu juventude laos hetan deit obstaklus tamba kiak maibe mos husi failansu politika nebe adopta hanesan fo suporta finaciamnetu nebe adequada iha tempo nebe merkado de trabalho la funsiona ho diak.(Rui Hanjam)
11
Se Maka Ne’e?
“Foinsa ’e Sem pr e Iha Esper ansa”
KRIZE POLITIK militar nebe akontese iha fulan Abril to’o agora, fo impaktu negativu ba foinsa’e Timor oan barak nebe atu buka servisu hodi hadia vida moris. Ba sa ho krize ne’e, halo foinsa’e sira defisil atu hetan servisu (empregu) tamba razaun laiha seguransa nebe seguru no empregadu sira mos limita numeru funsionariu ka staf iha sira nia kompainia. Tamba ne’e, entau numeru dezempregu aumenta ba bebeik. Dala barak empregadu sempre rejeita kandidatu trabailador sira nebe hakarak buka servisu iha kompainia privadu. Realidade foinsa’e Timor oan barak maka antusiasmu buka empregu iha Kapital Dili. Maibe tan deit laiha garantia seguransa nebe seguru ba negosiu empregadu sira, entaun hamosu konsekuensia ba numeru dezempregadu sae maka’as, hafoin krize politik militar. Konsekuensia husi krize politik militar ne’e mak provoka foinsa’e barak moris iha situasaun frustradu tamba sira lakon konfiansa ba politika primeiru governu, inklui lideransa politika nebe lidera nasaun foun ne’e. Alein de ne’e foinsa’e sira ladun simpatia ba kompainia estranjeiru sira nebe agora halao negosiu iha Kapital Dili. Maske moris iha situasaun seguransa nebe la-seguru, maibe foinsa’e sempre iha esperansa. “Hau iha esperansa no fiar-an katak wainhira seguransa seguru fila fali maka hau bele hetan lalais servisu,” Nelson Pereira Belo (30) nudar foinsa’e nebe agora laiha servisu afirma. Wainhira Lian Foinsa’e dadalia ho Nelson iha area Bebonuk, Dili, Segunda (9/10), Nelson argumenta katak, maske nia esforsu a’an buka servisu iha tempo krize, maibe la-hetan rezultadu diak. “Krize (politika) ida ne’e halo ema barak maka halai husi servisu fatin. Maibe
wainhira ema balun atu ba buka servisu, ema dehan situasaun seguransa ladun seguru. Tamba ne’e, ema servisu mos ho tempo badak. Tamba ne’e ami mos labele hetan servisu,” Nelson esplika. Nelson nebe bele koalia Lian Ingles no bele mos opera komputador (programa word, excel no power point) ne’e, hatutan katak, “Mesmu situasaun seguransa la-seguru maibe hau esforsu a’an buka nafatin servisu iha parte privadu no governu.” Alein de ne’e, Nelson mos iha esperiensia espesial mekaniku (motor no kareta) no agrikultura. Nudar ema mekaniku, Nelson mos iha ekipamentu mekaniku nebe limitadu no nia halibur diak iha kuartu ida iha ninia uma. “Wainhira vizinu presiza husu tulun atu hadia sira nia motor no kareta, entaun hau bele ajuda hadia. Hau so labele maka hatun motor, mais moras motor no kareta seluk, hau bele hadia,” Nelson informa. Nelson nebe agora estuda iha Universidade Nasional TimorLeste iha fakuldade agrikultura ne’e, hatutan, wainhira buka servisu tenki tuir ninia espesialidade. “Hau presiza servisu tuir hau nia espesialidade no esperiensia,” tenik estudante UNTL bebas teoria ne’e. Nelson nebe moris iha Dili, 12 Outubru 1976 ne’e konfesa ba
Lian Foinsa’e katak maske laiha servisu maibe halao aktividade lor-loron maka hadia ema nia motor no kareta, buka vagas no santai halimar iha uma. Mesmu moris laiha servisu, mais Nelson iha ona responsabilidade ba nia uma kain. Nelson forma ona uma kain ho nia Senhora Sofia C Pereira (21) no iha ona oan feto Andelucia Camoes Pereira Belo (tinan ida, fulan rua). Iha tempu Ukun Rasik A’an ne’e, Andelucia nia Pai mos iha ona esperiensia servisu hanesan staf programa Malaria iha Ministeriu Saude, staf Unamet no kolabora iha selebrasaun ba Independensia Timor-Leste nian. Nelson nebe agora hela iha eis residensia Pepabri, Bebonuk ne’e, esperansa ba segundu governu katak pelumenus governu kria kampu trabailu ba jovens dezempregu nebe iha kapasidade (skiil) atu nune’e foinsa’e sira bele hetan sira nia objetivu moris hodi responde foinsa’e ninia nesesidade uma kain nian. “Atu prevene foinsa’e labele estraga estabilidade nasional Timor-Leste, entaun governu tenki loke lalais kampu trabailu,” tenik Kantora Aida Belo nia alin ne’e. Finalista Eskola Sekundaria Ermera (1997) ne’e, nia gostu (hobbi) mak toka biola no hare jogu desportu, especial tebe-bola. ( jobar)
12
Reket Nehan
taksista ne’e husu tia ba nebe….Bebonuk. “Aiiiii….deskulpa deit,” taksista responde hodi lao dadaun. Hapara tan taksi seluk…..taksista husu….”atu ba nebe mana?” ba Bebonuk……oiiiii deskulpa deit! mais ou menus taksi hitu ona mak tia Maria hapara, maibe resposta hanesan deit. Oras mos lao dadaun, mais ou menus tuku 18.45 OTL, Tia Maria sei kontinua luta nafatin hapara taksi, maibe laiha rezultadu. Tia Maria ho hirus uituan dehan, taksista sira ne’e para ‘Tee solur’ (tauk ten). Sira hanoin hau osan laiha ka nusa? Atu selu $5 mos hau prontu. “Haiiii…..rai atu kalan ona, oinsa hau ho bebe bele fila ba uma?” tia Maria husu nia a’an. Tamba atu kalan ona tia Maria mos buka meius seluk. Nia koko hapara kareta UN nebe liu mamuk. Hapara kareta UN ida nebe malae feto ida maka lori, no kareta mos para, depois malae feto husu “senhora atu ba nebe? tia Maria hatan, atu ba Bebonuk! Entaun bele sae no hau ajuda tula ba Bebonuk,” malae feto no tia Maria komunika malu. Hafoin to’o Bebonuk besik eskola andar, tia Maria dehan “hau tun iha ne’e”. Tia Maria mos lolo osan $5 dolar ba malae feto ne’e, maibe malae feto la-simu no dehan, obrigadu. “Aiiii…..malae feto ne’e laran diak…no sorte, se lae hau nia osan $5 kala fo duni. Sorte taksista ohin la-tula hau mai Bebonuk,” Tia Maria kolia ho kontenti. (***)
Deskulpa deit
Maske hasoru situasaun seguransa nebe la-seguru, maibe taksista sira ho aten barani kontinua lori kareta taksi hodi buka pasajeiru iha Kapital Dili. Pasajeirus sira mos preokupa tebes ba numeru taksi nebe limitadu halo operasaun iha tempu krize nasional ne’e. Parte rua (taksista no pasajeirus) ne’e sempre presiza malu, sobre tempo no osan. Pasajeiru presiza tempo lalais no taksista presiza osan hodi responde ejijensia patraun konaba rendementu lor-loron. Maibe situasaun la-seguru maka sai faktor nebe impede. Tamba area aldeia no suku balun iha Kapital Dili maka agora sai area nebe perigozu, tanba ema sira sempre ataka malu bebeik. Hanesan, area jardim Colmera, Hospital Nasional Bidau, eis Mercado Municipal, Lurumata, Lafatik Comoro no Bebonuk. Areas hirak ne’e agora sai preokupasaun ba populasaun iha Kapital Dili, inklui taksista sira. Semana liu ba, Tia Maria ho nia bebe oan fulan rua ba kompras iha loja area Colmera. Maius ou menus oras tuku 17.00 OTL, Tia Maria mos kompras hotu ona no prepara a’an hodi fila ba uma. Tia Maria kele nia bebe no hi’it plastiku mutin rua nebe nakonu ho sasan hodi hambrik hein taksi iha estrada ninin. Tia Maria mos hapara taksi ho kontenti. Hapara taksi ida no
Tadi Bapak Apa….???
Bilang
Uluk iha tempu Indonesia ema Indonesia barak maka hela iha Timor, tamba hela ho ita kuaze tinan 24, halo relasaun ita ho sira diak liutan, iha loron ida Mausoko ho nia kolega fila husi eskola ho kabun hamlaha, to’o iha dalan atu ba fatin kost iha familia Indonesia nian ne’ebe han meudia hela konvida sira “adik makan dulu” maibe tamba hare ba Bapa ne’e han modo tahan deit maka konvida, entaun Mausoko hatan katak “terima kasih pak kami sudah kenyang” maibe tuir los sira hamlaha hela, hakat liu tiha pasu hira sira hare Bapa nia asu halai sai husi uma laran ho nan ruin, hare ida ne’e sira fila fali kedas ba Bapa ne’e hodi husu “Pak tadi bapak bilang apa”? Bapa ne’e mos hatan oh……… “tadi saya bilang adik mau kemana…..??? (***)
labarik kiik nebe koalia mos ona, sira mos hatene koalia lian Indonesia, iha loron ida Maukinta labarik nebe ho tinan 4 ho kontenti halai ba nia mama hodi hateten “mama…….mama…… hau hatene koalia lian Indonesia” nia mama dehan “entaun o koalia tok… Maukinta hatan “Mama…..mama…… busa oan saya di mana……!!!(**)
Avo Feto Tinan 70 Tur Ahi
Loron ida ema hotu preokupa ho notisia ne’ebe fo sai iha jornal katak iha avo ferik ida ho tinan 70 tur-ahi, tamba hakfodak no hakarak hatene, ema nebe le’e jornal ne’e ba buka tuir avo ne’e atu hare avo nia oan, bainhira to’o iha avo nia uma bebe sei toba hela entaun sira labele hare, sira hein atu bebe ne’e bele hader maibe durante oras hira nia laran bebe ne’e la-hader, tamba hein kleur liu, sira ejiji nafatin ba avo atu hare duni bebe ne’e maibe avo dehan nafatin hein lai bebe ne’e hader maka imi bele hare…….!!!! Tamba kleur liu ona, sira ejiji nafatin, depois avo feto ne’e dehan fali ba sira, hein nia tanis lai maka imi bele hare, maibe hein ba hein bebe ne’e nunka atu tanis deit. Sira husu ona ba avo “ eeehhh avo kleur liu ne’e…….!!!, avo feto ne’e hatan, hein lai uituan to’o nia tanis maka ita hotu bele hare tamba hau mos haluha tiha tau bebe ne’e iha ne’ebe…….??? (***)
Busa Oan Saya Dimana…….???
Iha tempu okupasaun Indonesia Timor oan barak maka ita bele dehan kuaze porsentu 100 tuur iha banku eskola to’o hetan gelar oi-oin. Alein de ne’e Timor oan sira mos kuaze hatene koalia hotu lian Indonesia maski sira la-eskola ou buta huruf, tamba lor-loron sira sempre koalia ba malu ho javanes. Komesa husi
Vasina Sai Falta Fraku
Info Funu Hasoru Malaria ho Masin Midar
YERUSALEM—Ema matenek nain ida husi Hebrew University, Profesor Yosef Schlein, publika ninia rezultadu estudu iha rebista American Science no International Journal for Parasitology. Estudu ne’e basea faktu katak susuk inan gosta susu hahan midar iha hahan ninia anin, ema nia ran. Hahan midar ne’e hatan husi aifunan (nectar bunga), tahan no aihan nian kain. Bani wen ne’e mak fo forsa ba susuk. Schlein ho maluk survey, Günter Müller, husi Departamentu Parasitologia iha Hebrew University-Hadassah Medical School, desisdi buka hatene gostu ne’e hodi oho susuk. Sira planu rega bani wen nebe kahur ho insektisida oral Spinosad ba aihun akasia. Eksperimen ne’e halao iha Oasis iha rai molik iha Israel. Iha neba iha aifunan nebe funan durante tinan ida, inklui tempo bai loron. Schlein sujere katak iha tempo la iha fontees nektar seluk susuk gosta aihan ne’e. Hili Oasis ne’e hodi izola populasi susuk no bele halo koko ho efektivu wainhira la ho presensa susuk husi area seluk. Realidade insektisida oral nebe rega ba ai akasia bele hamate hotu susuk iha oasis ne’e. Schlein deklara katak meius ne’e sei efektivu wainhira kahur ho matenek sobre aihhoris nebe susuk gosta. Tempo Interaktif
Jakarta—-Area ou fatin nebe deskobre kasu moras manu hadaet ba ema iha Indonesia sai barak tan. Foufoun so hetan deit iha Jakarta, maybe tuir konfirmasaun agora moras ka virus nebe so hadaet deit ba manu ne’e hetan ona iha provinsia sia (9) iha Java, Sumatera no Sulawesi. “Wainhira iha ezame, governu nia meius hodi prevene virus ne’e hetan valor (nilai) F. La pasa,” komenta matenek nain mikrologia no imunologia iha Fakuldade Medicina Animal, IPB, I Wayan Teguh Wibawan, iha Journalist Scientific Gathering, Kinta liu ba. Wayan nebe mos tama ekipa matenek nain Komisaun Nasional Avia Influenza levanta katak meius prevenesaun liu husi vasinasi nebe la seriu. Nia hatete, stratejia diak ona. “Mais planu mak tenki hare didiak.” Nia hatudu vasina nebe la halo
jeral, ba ema hotu no la tuir ho kontrola kontinua nebe halo hadaet H5N1 hamosu bebeik hanesan sporadis. Wayan rekoinese imposibel oho mate hotu manurade iha Indonesia nebe too triliun 1,4 hodi prevene virus. Hamate manu missal parese bele halao obriga iha area nebe kiik. Mais area ne’e mos tenki identifika lalais no labele soe tempo tan hodi halakon. “Asaun halakon tenki halao iha semana rua deit, wainhira liu kuandu liu,” nia dehan. Lolos falta fraku iha ne’e. Fo vasina labele liu minimal 80 pursentu populasaun lao dala ida no deves enkuantu arbiru. Titer nebe badak liu entau la forte desenvolve antibody nebe aas. Ne’e, tuir Wayan fo hanoin, bele sai katana (samurai) ho mata rua. “Tanba ita hare manurade la moras mais virus subar hela iha nia isin no potensia makaas resistensia no siak,” tenik Wayan. Problema ne’e la inklui papel sosiedade no des-emvenkuandu governu local nebe konsidera minimu liu.TuirWawan nia hare katak kada chefi rejional ninia koinesementu ba ameasa virus nebe misteriu ne’e koor ida deit. “Afinal, atu prevene moras ida tenki iha komando ida deit nebe komanda ba base,” Wawan afirma. Tempo Interaktif
Jus Serangga Falun Kanek
London—Hori uluk kedan ema uja belatung (ular nia naran) falun kanek. Ular so han linha nebe mate no halalais akontese re-jerasaun. Agora dotor balun uja fali belatung. Pasiente miliaun iha mundu hetan belatung nudar meius ida husu kura kanek iha isin nebe labele kura ou diak. Maibe pasiente barak mak duvida uja animal nebe moris iha fatin foer tanba despreza. Britland no nia ekipa la uja belong nebe sei moris. Sira falun kanek nebe falun mos ho foer nia wen no sekresi nebe tais mos ona. We ne’e hola husi lalar ajul nebe sei moris. Sira mos uja ekipamentu falun ne’e hodi garantia senyawa kimiku husi larva nebe kontroladu no bele prediksi. Ekipamentu falun kanek ne’e ninia tempo duransaun uja kleur liu wainhira kompara belatung, no realidade fasil tula bar o ba mundu tomak no la at. Matenek nain sira koko ona falun kanek prototipe ne’e iha linha sel laho no ema nebe hamoris iha laboraturium. Sel ne’e ho finji hakanek hanesan kanek. Realidade falun kanek ne’e taka lalais kanek. Britland no maluk ekipa, inklui matenek nain husi kompanha bioteknologi,AGT Sciences iha Bradford, agora pronto ba koko klinis terapi foun ne’e. Relatori husi peskizasaun ne’e publika ona iha jornal Biotechnology Progress. Tempo Interaktif
Rai Timor ita hotu nian, hamutuk hakilar ita ida deit! “Laiha Lorosae Laiha Loromonu”